broj 47 | godina III| besplatni primjerak 19. listopada 2010.

Počivališta za 500.000 ljudiU gradu zaštićeno

425 građevina

Svi sveti, uređuju se zagrebačka groblja

Vizija grada: nova Lenucijeva potkova

Ovaj vikend “Velika rock eksplozija #3”

Građevine su raznih namjena, od stambenih, poslovnih, sakralnih, etnoloških...

Studija spaja Trg dr. Franje Tuđmana, Trg Krešimira Ćosića i Trg Francuske Republike

U Močvari će 22. i 23. listopada nastupiti 12 izvođača koji su obilježili prošlu rock sezonu

Str. 10-11

Str. 28-29

Str. 2-5Str. 6-9

Sin

iša

KO

SIĆ

Zagreb.hr i na www.online-zagreb.hr

Sve tekstove iz Zagreb.hr-a možete

komentirati na www.online-zagreb.hr

2 aktualno 19. listopada 2010.zagreb.hr

Ovo je prva strateška vizija pro-mjene slike grada nakon Lenu-cijeve potkove, čulo sa na pred-stavljanju projekta spajanja Črnomerca s Trešnjevkom. “Gr-ljenjem” tih dviju četvrti, kako se izrazio gradonačelnik Bandić, ne samo da ćemo se riješiti pasjeg šetališta i preskakanja pruge, ne-go će Zagreb dobiti vizuru uskla-đenu s duhom koji se danas vidi u najvećim europskim metropo-lama. Bandić je već prije nekoliko godina najavljivao tu ideju, ta-man nekako u vrijeme imenova-nja livade iza Rudolfovih vojarni

Tuđmanovim trgom, dok su pa-dale kritike zašto se prvom hr-vatskom predsjedniku daje ta-ko minoran prostor. Onda je to izgledalo kao puka kompenza-cija i maglovito obećanje. Čak je obećan i spomenik Tuđmanu, pa je to pomalo sličilo još jednom političkom dodvoravanju. No, bi-lo kako bilo, „Integrirani grad“, studija koju su izradili stručnja-ci s Arhitektonskog fakulteta, s prof. Nenadom Fabijanićem na čelu, trebala bi se početi ostva-rivati u proljeće 2013. godine, a javna rasprava pokazat će koji će sadržaji bolje sjesti.

- To je vizija grada iza koje sto-je vrhunski stručnjaci, a odnosi

se na uređenje velikog područja na zapadu grada. Studija pove-zuje dijelove koji su do sada bi-li razdvojeni, Trg dr. Franje Tuđ-mana, Trg Krešimira Ćosića i Trg Francuske Republike - rekla nam je pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Jadranka Veselić Bruvo. - Pokušali smo premostiti ne-premostivu barijeru, željeznič-ku prugu. Tako smo dobili veli-ki prostor za realizaciju mnogih gradskih zelenih sadržaja. Zna-čajno je to je da se projekt mo-že realizirati po fazama, a prva se može relativno brzo završiti - Trg dr. Franje Tuđmana. Vi vi-dite zeleni i vodeni prostor na

Riječ urednika

“Samo da vam proslije-dim informaciju da je od 3. listopada Ustavni sud u ZG donio presudu da pa-uk ne smije odnositi vozi-la (osim u iznimnim situ-acijama kada ga pozovu Hitna pomoć, vatrogas-ci ili policija, i to u sluča-ju da im onemogućuju prolaz). Naravno da oni to i dalje rade i to pove-ćanim intenzitetom, jer ljudi još ne znaju za odlu-ku pa naivno plaćaju ka-zne. Ako vam se to dogo-di, slobodno ih tužite i si-gurno dobivate spor!”

Više je takvih pisama sti-glo u redakciju elektron-skim putem, ali i poštom. I zaista, istina je: članke Od-luke o komunalnom redu Grada Zagreba, koji zabra-njuju zaustavljanje i parki-ranje vozila na nogostu-pu i ovlašćuju na njegovo uklanjanje i naplatu ka-zne od 300 kuna Ustavni sud proglasio je nezako-nitima te ih ukinuo! Dakle, komunalni redar više ne-ma pravo vozaču parkira-nog automobila na nogo-stupu narediti plaćanje ka-zne, ako je ostavljeno 1,6 metara slobodnog prola-za za pješake. Ne smije ni narediti premještanje pa-ukom ako je vozilo parki-rano tako da je ostalo me-tar prostora za pješake do zgrade!

Dakle, tko je platio, pla-tio je, više ne plaćajte!

Pauk odvozio protuzakonito!

Branko Karapandža

Integrirani grad - izrazite svoje mišljenjeU povodu predstavljanja izlož-be “Integrirani grad”, koju gra-đani mogu razgledati u Gale-riji Forum u Teslinoj ulici, pro-čelnica Ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Ja-dranka Veselić Bruvo kazala je da se prikazuju sadašnje neu-ralgične točke.

- Pozivamo građane da

sugeriraju, komentiraju i kre-iraju. Sve primjedbe mogu se poslati na adresu strategije@zagreb.hr.

Autori idejnog projekta pohvaljuju suradnju s grad-skim uredima, posebno Ure-dom za strategijsko planira-nje i razvoj grada, te suradnju s gradonačelnikom.

Grad

Zag

reb

Lenucijeva potkova Studija spaja dijelove koji su do sada bili razdvojeni, Trg dr. Franje Tuđmana, Trg Krešimira Ćosića i Trg Francuske Republike - rekla je pročelnica Jadranka Veselić Bruvo

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

Prikaz novog budućeg Tuđmanova trga prema idejama stručnjaka s Arhitekture

3aktualno19. listopada 2010.zagreb.hr

Autori studije su arhitekti Ne-nad Fabijanić, Gordana Domić i Boris Koružnjak, uza stručnu potporu povjesničarke Snješ-ke Knežević, Alana Brauna, za-duženoga za obradu i analizu arhivske građe, te Damira Po-loškog, zaduženoga za pro-met. Stoga je to stanoviti in-terdisciplinarni projekt jer se

bavi i urbanizmom i prome-tom. Osim uređenja trgova, oni teže integralnom rješenju, jer se željeznički sustav odvaja od cestovnog, kao u većini eu-ropskih metropola, oslobađaju se površine za sadržaje koji da-nas nedostaju, na primjer par-kiranje, a zapušteni industrijski objekti privode se novoj svrsi.

površini, a u podzemlje ćemo smjestiti automobile, koji nam gore ne trebaju, trebamo nove javne gradske površine. Želje-znička pruga prema ovom pro-jektu ponire, a stare se zgrade Zapadnoga kolodvora i Želje-zničke kolonije čuvaju. Mislim da je ovo prva velika strateška vizija nakon puno vremena, ko-ja će nas uskladiti sa sustavom europskih metropola - rekla je Jadranka Veselić Bruvo.

Osim spuštanja željezničke pruge pod zemlju, radi ostva-rivanja ideje o velikim zele-nim površinama, maknut će se tvornica Kamensko i rušiti niz dotrajalih zgrada, skladišta i spremišta, kao i zgrada biv-še općine Črnomerec. Bivše bi vojarne ostale, jer su zaštićeni

spomenici kulture, sagradila bi se zgrada Zagreb foruma, ne-što poput modernog Umjet-ničkog paviljona, zatim Muzej domovinske zahvalnosti, u bli-zini kojeg bi bio podignut spo-menik dr. Franji Tuđmanu. Da-kako, na trešnjevačkom dijelu gradio bi se i novi Dom sporto-va, plivački centar, hotel… Pro-met bi se riješio podzemnom garažom na dvije etaže.

- Od danas počinje komuni-kacija i dijalog s javnošću - ka-zao je gradonačelnik, hote-ći reći da će građani imati za-dnju riječ. Nadajmo se da u toj “komunikaciji” građanima ne-će zapeti za oko nešto što bi ih izazvalo na to da priređuju do-gađanje naroda poput onog u Varšavskoj.

Od kriznih situacija do atraktivnih lokacija

- Ovakve vrste plano-va su pod ingerenci-jom političkih struktu-ra i njihovih odluka. Za pripremu ovakvog pro-jekta treba nekoliko go-dina. Činjenica je da se fragmentarno neke zo-ne mogu početi detalj-no projektirati i uređiva-ti, recimo Tuđmanov trg i neposredni okoliš. Po-sebna je značajka ovog projekta što se spušta-njem željezničke pruge otvara mogućnost novog javnog prostora. Pojedini elementi va-rirali su i bili preprojektiravani. Sve te krizne situacije koje se da-nas pojavljuju, a kad odete na teren, onda je to očito, pretvara-ju se u neke nove urbanističke sklopove, atraktivne perspekti-ve, prolaze i nove lokacije - kaže Nenad Fabijanić.

Prostor izvan funkcije više neće postojati

Zapadni kolodvor sagrađen je sredinom 19. stoljeća. Gradile

su ga Mađarske željeznice radi pruge koja je tada samo prola-

zila kroz Zagreb prema Sisku i Rijeci. Navodno se danas po nje-

mu smucaju homoseksualci, po zidovima su kojekakve poruke,

a kako kažu službenici kolodvora, ondje su viđali i poznate liko-

ve s televizije. Stoga neki građani kažu kako jedva čekaju da se

to ruglo i sramota makne s lica zemlje. Prema viđenju povjesni-

čarke umjetnosti Snješke Knežević, tu je željeznički sustav pot-

puno ravnodušan prema gradu s obje strane pruge. Prof. Damir

Pološki s Arhitekture smatra da bi se potpuna integracija grada

dobila stavljanjem te pruge pod zemlju, i to pod drugu razinu jer

bi na prvoj podzemnoj razini bili automobili.

Povijesni Zapadni kolodvor izgubio smisao

Kako će se sud-bina Kamenskog u stečaju i njego-vih radnica uskla-diti sa stvaranjem vizije novog za-padnog središta Zagreba, postav-lja se pitanje ovih dana. Pomalo je groteskno kada se takvi projekti predstavljaju za lokaciju na kojoj se neki bore za puko preživlja-vanje, ali prema riječima arhitek-tonskog tima, studija je bila zgo-tovljena dok još nije bilo štrajko-va i prosvjeda. Tvornica se ne bi rušila, nego bi se iz nje izmjesti-la proizvodnja. Cilj je da se indu-strija makne iz središta grada, a rekonstruirana građevina mogla bi poslužiti kao robna kuća Ka-menskog. Stoga se dade zaklju-čiti da ne treba špekulirati o pre-namjeni dotičnog zemljišta i sl.

Zanimljivo je da je još 1998. arhitekt Nenad Fabijanić pobi-jedio na natječaju pod naslo-vom “Paviljon na trgu”. Kada je bilo potegnuto pitanje imeno-vanja Tuđmanova trga i podiza-nja spomenika, njegov se pro-jekt razmatrao kao podloga za buduće uređenje toga prosto-ra. Fabijanić je bio predvidio i gradnju dviju etaža podzemne garaže, a nad njom veliki bazen i mjesto za đačku norijadu.

Stvara se vizija grada, ruši vizija Kamenskog

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

21. stoljeća

4 19. listopada 2010.zagreb.hraktualno

Vizija, strategija i brend pune pro Ako nemamo viziju, ako ne znamo što trebamo ponuditi građanima, ali i stranim investitorima, onda ne zaslužujemo ovaj grad. Na viziju ćemo dograditi strategiju i dalje je sve lakše. Iza svega treba stajati struka

Stanujem u niskoenergetskoj kući, do posla stižem metroom za desetak minuta, a poslije toga djecu odvedem u park, na ba-zen ili u čitaonicu, jer sve mi je to u kvartu. Vikendom uzimam auto i odlazim u prirodu ili žiča-rom odemo na Sljeme.

Za nekoliko dana mi dola-ze gosti i s ponosom ću im po-kazati modernu zračnu luku, a onda odvesti u Paromlin na lu-du zabavu. Muški dio će možda pogledati utakmicu na našem

novom stadionu ili se provozati Savom - tako će svoj život neko-me pričati Zagrepčanka koja se danas rodila.

Rekli bismo, sve je kao u bajci, možda i neostvarivo. Ali, naši ar-hitekti ne misle tako.

Iako se o mnogim projektima priča godinama i skloni smo ih zvati “projektima u ladicama”, smatraju da ima puno načina da naš grad postane još ugod-nije mjesto življenja.

Prof. dr. sc. Sanja Filep, prode-kanica za znanost i međunarod-nu suradnju, arhitektica, kaže da Zagreb, prije svega, treba znati

što želi, potrebna mu je vizija, a potom strategija razvoja. Strate-giji prethodi studija koja će obu-hvatiti cijeli grad, od prometa do arhitekture, što znači da grad treba promatrati kao cjelinu.

Marina Pavković, diplomirana ekonomistica, brend menadžeri-ca, misli da je brendiranje grada, tj. kreiranje njegove prepoznat-ljivosti jako važan segment, jer brend puni proračun.

Arhitekt Mladen Jošić smatra da grad ima strategiju koja to ni-je. Misli na GUP, koji prestaje biti strategija kada politika umiješa svoje prste. Potrebni su pametni

potezi ne za sutra, nego za prek-sutra tvrdi Jošić.

Neki arhitekti iznose konkret-ne prijedloge: Hrvoje Hrabak bi urbano transformirao istok Za-greba i potez Heinzelova-Rad-nička pretvorio u suvremenu gradsku aveniju.

Davor Silov bi vizualno osmi-slio mostove, galerije, vidikovce i nebodere, a Marijan Hržić bi no-vi Zoološki i Botanički vrt smje-stio u istočni dio grada.

Sugovornike smo pitali o kru-cijalnom problemu grada - pro-metu, o prostoru uz Savu, što bi nam značila nova zračna luka i

Davor Silov bi vizualno osmislio mostove, galerije, vidikovce i nebodere... Na Borongaju novi kampus na

Garaže ispod Zelenog vala

Arhitekt Mladen Jošić nudi Gradu Zagrebu vrlo zanimljivo rješenje za podzemne garaže. Ne ispod Hrvatskog narodnog kazališta, niti ispod srednjoškolskog igrališta, nego ispod oba Zelena vala. Smatra da je to najbolje rješenje i ostavlja struci da o tome razmisli. Kaže da se Zagreb guši i da je potrebno hitno ustanoviti provedbenu strate-giju za prometna rješenja.

Grad ne zna spaja li nas O tome kako zamišljaju Zagreb za 50 godina arhitekti nisu htje-li razgovarati, jer su se po nji-ma neke stvari trebale dogodi-ti jučer.

Kad grad (misle na gradske oce) bude znao što hoće i što

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

519. listopada 2010.zagreb.hr aktualno

Na Arhitektonskom fakul-tetu tim stručnjaka radi na osnivanju Instituta za arhi-tekturu i urbanizam. Nje-gov zadatak bit će transfer znanja u gospodarstvo. Bit će to krucijalna instituci-ja za projekte koji će po-krenuti razvoj države. Uza sve to, AF radi istraživač-ke studije za manje gra-dove, primjerice Otočac, Buje i uskoro Šibenik, ko-je su prethodnica brendi-ranju tih gradova. Nedav-no je održana prezenta-cija u Bujama i svi su bili oduševljeni. Znaju što že-le i koji će projekti pokre-nuti razvoj mjesta, kaže Sa-nja Filep.

kongresna dvorana, što uređe-nje Paromlina itd.

Svi se slažu da što prije treba graditi metro, barem jednu lini-ju, razvijati prigradsku željezni-cu i napraviti obilaznice istok-za-pad i sjever-jug.

San svih je da Zagreb postane suvremena metropola, da ima veliku zračnu luku, jer je ona prvi kontakt nas i drugih, novi stadi-on, tematske parkove, sadržaje uz Savu, od stambeno-poslov-nih do zabavnih i rekreativnih, prostore za kulturu u starim in-dustrijskim pogonima, kongre-sni centar kao magnet za po-slovne ljude svijeta, a uza sve to da sačuva svoj identitet.

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Osniva se Institut za urbanizam

Tomislav Horvatinčić radi bez strategije

Za pet godina novi kampusMinistarstvo znanosti, kultu-re i sporta zagrebačkom sveu-čilištu dodijelilo je prostor veli-čine 93 hektara, na Borongaju, na mjestu negdašnjih vojarni, za potrebe novoga kampusa. Arhi-tekt Mladen Jošić radi na pripre-mi natječaja, kaže kako je to do-bar primjer gdje se zna tko što hoće, a tu su i povoljne okolno-sti za realizaciju projekta. No-vi kampus zadovoljit će potre-be svih fakulteta, posebno onih

koji su smješteni u neadekvat-nim prostorima. Da Ministar-stvo i Sveučilište znaju što ra-de, pokazuje i činjenica da će za taj projekt 2012. godine povući iz europskih fondova oko četi-ri milijarde. Sve do 2014. godine raspisivat će se razni natječaji, a nakon to-ga slijedi realizacija. Moderni kampus privući će mlade iz ci-jelog svijeta i zaustaviti odlazak naših.

Pavković: Imamo što brendirati, i moramo

Moraju se zaštititi gradske vizure

Marina Pavković gradu će usko-ro ponuditi rješenja koje će spri-ječiti neželjene grafi te po zgra-dama. Bit će to program usmje-renog grafi terstva, jer više ne može slušati pitanja stranaca za-što nam je grad tako ružno iša-ran. Spominje i emisiju koju su o nama napravili Englezi, a ko-ja je puna ironije i pretjerivanja. Upravo zato smatra da sve što imamo moramo i brendirati, od proizvoda, prostora, kulture do povijesnih atributa.

Sanja Filep smatra da treba za-štititi gradske vizure, jer se po njima raspoznaje svaki grad. Navodi primjer Ban centra, ko-ji je uništio prekrasnu vizuru iz Jurišićeve prema katedrali. Na-

žalost, urbanisti se time ne ba-ve. Spominje i problem zaštiće-nih dijelova na kojima se grade neboderi, koji tamo ne pripada-ju. Zagreb ima velike potenci-jale za ugodan život ako to svi shvate.

Arhitekti se plaše da se ne dogodi najgore - uništenje prostora.

Ako se prostor ne osigura, neće ga biti, jer će biti potrošen po-

jedinačnim intervencijama. Zauzet će ga ljudi koji se ne brinu o

gradu, nego o vlastitim interesima. To se već događalo u podslje-

menskoj zoni. Zakon i struka to mogu spriječiti.

Najvažnije je sačuvati prostor

želi i kada nam se obrati za po-moć, onda možemo nuditi pro-jekte budućnosti, kažu.

Grad još ne zna spaja li ga Sava ili razdvaja. Dotad svako za sebe može zamišljati kako će izgledati naš grad za pola stoljeća.

račun prostoru veličine 93 hektara

Sava ili razdvaja

Zabluda je da je dobra arhi-tektura preskupa, tvrdi Sa-nja Filep, jer najskuplja je loša arhitektura. Osim što je nekvalitetna, devastira prostor, a prostor je ono najvrednije u nekom gra-du. Objekti potrebni gra-du Zagrebu ne moraju se fi nancirati iz proračuna. Proračun treba minimalno napadati. U svijetu se no-ve bolnice, zračne luke, kul-turne ustanove itd. grade iz fondova i donatora. Tre-ba znati uzeti. Uz to mora-mo imati dobro organizi-ran grad, jer samo u takav grad svi će htjeti ulagati. Ako ne znamo što hoće-mo, pobjeći će svi glavom bez obzira.- Da je Horvatinčiću ponu-đena strategija on ne bi ra-dio po svome. Grad mu ni-šta nije odredio i zato se dogodilo sve što se dogo-dilo, dodaje Jošić.

6 tema broja 19. listopada 2010.zagreb.hr

Sve češće krađe cvijeća i lampaša

Ukrašivači izumrli

Sve su učestalije krađe cvijeća i lampaša na zagrebačkim gro-bljima. Tko, kako i zašto krade - teško je reći. Neki upiru pr-stom na maloljetnike, drugi na cvjećare. Gradska groblja imaju čuvare, no njima je teš-ko kontrolirati tako veliku po-vršinu groblja s mnogo ulaza. Za postavljanje kamera nema infrastrukturnih preduvjeta. Zbog toga treba više apelirati na savjest sugrađana.

Nekad su na remetskom gro-blju usluge građanima nudili i tzv. ukrašivači grobova. Danas je to zanimanje izumrlo. Ure-đivali su grobove, zidali ogra-de grobova kamenom i ukra-šavali cvijećem koje su sami uzgajali.

Održavaju se i groboviGradska groblja nisu dužna pojedinačno održavati grobo-ve, to čine građani. Onima ko-ji žele da im se održavaju gro-bovi Gradska groblja to i na-plaćuju, a cijena ovisi o tome koliko se često grob uređuje, o vrsti groba i drugim detalji-ma, primjerice žele li građani i da se postavi cvijeće i zapa-le svijeće. Cijena paljenja svi-jeće na dan plus svijeća stoje 80-ak kuna.

Kada je Gradsko groblje Mirogoj nastalo, davne 1876. godine, na imanju Ljudevita Gaja, od tadaš-njeg stanovništva čuli su se pri-govori da je neprikladno i previ-še udaljeno od grada. No, ubrzo je postalo jednim od najljepših groblja u zemlji. Prvog pokojni-ka novootvoreno groblje primilo je 7. studenog 1876. godine. Bio je to Friedrich Singer, nastavnik tjelovježbe i mačevanja, kojem je grad pripremio veličanstven sprovod.

Do danas se Gradsko groblje Mirogoj, uz Krematorij i Miroše-vec, proširilo na još 25 groblja u okolici. Gradska groblja pro-stiru se na ukupnoj površini od 180 hektara, a na njima počiva

gotovo pola milijuna ljudi! U vri-jeme blagdana Svih svetih i Duš-nog dana gradska groblja posjeti oko 300 tisuća ljudi, a vikendom se na Mirogoju zna vidjeti i do desetak turističkih autobusa.

Dva tjedna uoči blagdana, kao uostalom i cijeli listopad, djelat-nici gradskih groblja užurbano orezuju živicu, mijenjaju cvjetne nasade, zamjenjuju staro i suho drveće, obnavljaju rasvjetu i po-stavljaju dodatne javne ekološ-ke WC-e.

- To je samo dio usluga koje pružaju Gradska groblja - govo-ri direktorica Podružnice Ljerka Ćosić.

Građani koji imaju grobno mje-sto na jednom od gradskih gro-blja plaćaju godišnju grobnu na-knadu od 64 do 250 kuna, što obuhvaća i održavanje Gradskih

groblja. Građani koje smo zatekli na Mirogoju kažu da ta cijena ni-je previsoka jer groblja su lijepo uređena. No, problem su skupi ukopi i nedovoljno grobnih mje-sta za sve koji bi željeli svoje bli-žnje pokopati na Mirogoju ili Mi-roševcu. Cijena ukopa koji obav-lja podružnica Gradska groblja kreće se od 1700 do 3500 kuna, ovisno o vrsti ukopa - ukop u ze-mlju, ukop u grobnicu, kremira-nje, polaganje urne.

- U Zagrebu je ukupno 35 po-grebnih poduzeća s kojima Grad-ska groblja dobro surađuju - go-vori direktorica Ćosić.

Najangažiraniji su Pogrebno poduzeće Zagreb iz Radićeve i Posmrtna pripomoć, odnosno Gaj grupa iz Gajeve, a ispraćaj, kre-macija, ukop urne (Mirogoj - Mi-roševac) u Pogrebnom poduzeću

Počivališta 500.000 U vrijeme Svih svetih i Dušnog dana gradska groblja posjeti oko 300 tisuća ljudi, a vikendom i do desetak turističkih autobusa

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Većina svoje bližnje žele pokopati na Mirogoju i Miroševcu, no tamo je nedostatak grobnih mjesta

7tema broja19. listopada 2010.zagreb.hr

stoji 2033,81 kunu. Valja istaknu-ti da Gradska groblja bilježe oko 7800 ukopa godišnje.

Problem nedostatka mjesta na grobljima trebao bi se poče-ti rješavati proširenjem. Osim to-ga, doći do grobnog mjesta mo-že se kupnjom, odnosno proda-jom napuštenih mjesta. Mnoge građane zbunjuju termini prava korištenja i ustupanja grobnica i grobnih mjesta te nejasnoća gle-de pitanja što je vlasništvo Gro-blja, a što obitelji. Mjesto za ko-je grobna naknada nije plaćena 10 godina smatra se napušte-nim i može se ponovno dodije-liti na korištenje, ali tek nakon što prođe 15 godina od posljednjeg ukopa u grob, odnosno nakon 30 godina od ukopa u grobnicu. Tada postaje vlasništvo Gradskih groblja.

ljudi se na Mirogoju zna vidjeti

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Mirogoj je svojevrsni mu-zej na otvorenom, gdje su eminentni umjetnici izradili umjetnička djela u spomen na mrtve. Osim Hermana Bollea, autora poznatih arkada, koje su postale i turistička atrak-cija, nailazimo na radove Rendića, Frangeš-Miha-novića, Valdeca, Rosandi-ća, Augustinčića, Kerdića, Turkalja, Škarpte, Kršinića, Mačukatina, Meštrovića, Radauša...

Svojevrsni muzej na otvorenom

Povijest u mirogojskim arkadama

Gotovo cijela naša povi-jest ispisana je u mirogoj-skim arkadama. Tu počiva-ju znamenite ličnosti koje su zadužile grad i zemlju. Svoj mir tu su našli veliki umjetnici, političari, spor-taši, pjesnici, arhitekti… Nailazimo na grob biv-šeg gradonačelnika Mila-na Amruša i njegove su-pruge Katarine, Augusta Šenoe (grob 44, 8. polje, I. razred), Eugena Kumiči-ća (19. polje, grob 26/27), dr. Franje Račkog. Možete proći i pored grobova Pre-radovića, Matoša, Krleže, Zagorke, Krkleca… Iz bli-že prošlosti, tu su grobo-vi Dražena Petrovića te pr-vog hrvatskog predsjed-nika Franje Tuđmana.

Elektromobili za starije posjetiteljeDa bi se starijim posjetiteljima olak-šalo kretanje grobljima, nabavljeno je devet elektromobila koji se koriste na Mirogoju, Krematoriju, Miroševcu i Markovu polju. Za nabavu tih vozila na leasing izdvojeno je milijun kuna. Prednost je elektromobila u njihovoj nečujnosti i dostupnosti svakog, pa i najudaljenijeg polja, a nabavljeni su nakon sugestije Nade Rundek.

Proširuje se većina malih grobljaU Gradskim grobljima ističu ka-ko učestalo ponavljaju neke stav-ke plana koje se odnose, primje-rice, na sanaciju arkada, prošire-nje groblja Mirogoj te proširenje većine malih groblja. Kako, ka-da i koje će se groblje širiti, ovi-si o tome što predviđa General-ni urbanistički plan te o dinami-ci rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

Uvedena nova usluga “tražilica pokojnika”U posljednje vrijeme Gradska groblja pružaju i novu uslugu - “tražilica pokojnika” - putem svojih web-stranica. Na Marko-vu polju i u Resniku predviđe-ne su gradnja nove mrtvačni-ce. - Sve to trebao bi fi nancirati Grad. No, zbog recesije sredstva iz gradskog proračuna su izosta-la, a naši skromni prihodi to nam ne omogućuju - ističe direktori-ca Ljerka Ćosić.

Ništa bez Zavoda za zaštitu spomenikaMnogi građani imaju primjedbe zbog čudnih i pretjeranih uređe-nja grobnih mjesta i nadgrob-nih ploča koje znaju odskakati od okoline. Neprimjereni znaju

biti i grobna galanterija te deta-lji na grobovima. Tako se zapra-vo nagrđuje skladna gradnja, ka-kva se očekuje na grobljima. No, bez odobrenja Gradskog zavo-da za zaštitu spomenika kulture i prirode ne mogu se uređiva-ti grobnice, pa čak i ono što ure-đuju Gradska groblja mora ići u taj Zavod.

U fokusu

U posljednje vrijeme na Mirogoju su uređene dotrajale prosto-

rije i preseljene stručne službe unutar zgrade. Obnovom radnih

prostorija korisnicima koji dolaze ugovarati usluge osigurane su

pritom odgovarajuće čekaonice, a za red pri dolascima korisnika

usluga kod referenata postavljeni su tzv. redomati.

Uređene čekaonice, postavljeni redomati

8 19. listopada 2010.zagreb.hrtema broja

Na blagdan Svih svetih i Dušni dan, 1. i 2. studenoga, građani diljem Hrvatske polažu cvijeće i pale svijeće na grobovima te se u tišini i molitvi sjećaju svo-jih pokojnika.

Spomen na svete mučenike u kršćanskoj se tradiciji slavi od če-tvrtog stoljeća, no tek je 835. pa-pa Grgur IV odredio da se u cije-loj Crkvi svetkovina Svih svetih slavi 1. studenoga.

Spomendan mrtvih, odnosno Dušni dan, 2. studenoga, počeo se svetkovati početkom 11. sto-ljeća i ubrzo se proširio među narodima.

- Često dolazim na Mirogoj, a ne samo uoči Svih svetih. Pa tu su pokopani moji najmiliji - re-kla nam je Alemka Potkonjak, koju smo zatekli pri uređivanju groba.

- Evo, donijela sam i buket svježeg cvijeća, a sad ću malo i oprati grob. Manje-više sam za-dovoljna kako Gradska groblja održavaju Mirogoj. Voda je u bli-zini, a ima i dovoljno kanti za od-laganje otpada.

Lijep i sunčan dan na Mirogoj je doveo mnogo ljudi, koji obila-ze i uređuju posljednja počivali-šta svojih najmilijih.

Na grobovima i u šetnji za-tekli smo ih zaista mnogo. Vla-do i Luiza govore da lutaju no-vim dijelom Mirogoja već više od dva sata, zbog loše označe-nih polja.

- Ma zapravo se ne ljutimo. Svake godine uoči Sisveta dola-zimo na Mirogoj i prošetamo. Tu počiva mnoštvo poznatih oso-ba, ali i neki naši prijatelji. Nije ni čudno kad smo oboje prešli

60. Razgledavamo cvjetne aran-žmane, malo čitamo natpise i ta-ko se prisjetimo i svojih bližnjih - govore Vlado i Luiza.

Ivica i Đurđica Vukelić svake godine uoči Svih svetih dolaze iz Njemačke na Mirogoj.

- Iako živimo daleko, nismo se rastali od svojih umrlih - govo-ri Đurđica. - Lijepo je ovdje, ali trebate vidjeti park Ohlsdorf u Hamburgu, to je prekrasno po-čivalište mrtvih. U Njemačkoj je sve nekako uređenije, po-put velikog spomenika - govo-re uglas.

Izuzetni prizor mnoštva upaljenih svijeća

Bogata ponuda na štandovima uz groblja

Elektronske svijeće svijetle i do 200 dana

Raznovrsna ponuda i u trgovačkim lancima

Gradska groblja posebno lije-po izgledaju u večernjim sati-ma na Dušni dan - kaže Mile-na Kukić. - Svake godine do-lazim na Mirogoj tek kada padne mrak, da bih svjedoči-la izuzetnom prizoru mnoštva upaljenih svijeća. Posebno mi je lijepo kod središnjeg križa na Mirogoju.

Štandovi s cvijećem u blizini groblja nude špine za 40 kuna, margarete za 10 kuna, krizan-teme za 10 kuna. No, uvijek se može kupiti i uobičajeno, a ne samo prigodno cvijeće, poput ruža i sl. Susjedni štandovi sa svijećama imaju cijene od pet kuna za manji lampion do 25 kuna za vrlo veliki.

Ove su godine posebno popu-larne elektronske svijeće, koje svijetle i do 200 dana, a pro-daju se po cijeni od 30 kuna. Nude se i termo te električni ulošci koji se umetnu u lam-pione. Termo ulošci stoje oko osam kuna, a elektronski su malo skuplji te stoje između 18 i 25 kuna.

U svim većim trgovačkim lan-cima odavno su u prodaji lam-pioni, svijeće i umjetno cvijeće. Cijene lampiona kreću se od tri kune i 99 lipa do 26 kuna. Aran-žmani umjetnog cvijeća stoje 19 kuna do 129 kuna, plastične va-ze od 19 kuna naviše, spužve za cvijeće već od sedam kuna, duši-ce (100 komada) 50 kuna...

Sjećanje na mrtve nikad ne prestajeSpomen na svete mučenike u kršćanskoj se tradiciji slavi od četvrtog stoljeća, a papa Grgur IV odredio je 835. da to bude 1. studenoga

Alemka Potkonjak često dolazi na groblje jer su tu pokopani njeni najmilijiZG

BHR/

Sini

ša K

OSIĆ

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Kič su umjetno cvijeće i umjetno svjetlo svijeće

- Voštana je svijeća simbol ži-vota koji dogorijeva u materi-jalnom smislu, baš poput ovo-zemaljskog života. Zato sma-tram da je umjetno cvijeće, kao i svijeća na baterije, neu-kus, pa čak i kič. Umjetno cvije-će i umjetno svjetlo svijeće ne mogu biti simbolika kako nala-že vjera, nego samo kič. Ljudi se natječu koje će svijetlo du-lje gorjeti i koji će buket biti ve-ći - govori Branko Milić.

919. listopada 2010.zagreb.hr tema broja

U zoni Mirogoja 31. listopa-da i 1. studenoga bit će za-branjen promet u Aleji H. Bo-lléa, Mirogojskoj te Remetskoj cesti do Kamenitog stola. Bit će zabranjen i promet ulica-ma Kaptol, Vlaška, Bakačeva i Cesarčeva. U zoni groblja Mi-roševac uvest će se zabrana prometa u Oporovečkoj, Gri-žanskoj i Novačkoj. Zabrana prometa uvodi se i u Aleji tiši-ne, Mirnoj ulici i Mramornom prilazu.Zadovoljni smo dok ima posla, govore zaposlenici klesarskih obrta

Uređuju se počivališta bližnjih

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Ovih dana na Mirogoju više po-sla nego obično imaju klesar-ski obrtnici jer bliže se Sisve-ti, a ljudi žele za taj dan uredi-ti grobove.

- Neki traže da se samo obno-vi grobna galanterija poput vaza i svijećnjaka, dok ima i onih koji žele veće zahvate, poput čišće-nja grobova. Brušenje grobova mora završiti točno ovih dana, dva tjedna prije Svih svetih jer brušenje stvara buku, a i zapra-šuje susjedne grobove - govore nam u Klesarstvu Hegel.

Brušenje kulira stoji oko dvi-je tisuće kuna. No, posao je op-ćenito lošiji nego prijašnjih go-dina, sad je nešto veća gužva te oko Božića i Uskrsa, kad ljudi vole doći do svojih pokojnih, no općenito posao ide slabije. Kad ljudi naručuju galanteriju, gleda-ju da to bude jeftinije bez obzira na kvalitetu, otkriva nam Vinko

iz Klesarstva Hegel.- Od natpisa traži se samo

osnovno - datum rođenja i smr-ti, a sve je manje prigodnih tek-stova. Evo, jedno slovo od pozla-te naplaćujemo 35 kuna, pa to ne može jeftinije. Vazice imamo od 300 kuna do neograničene svote. Sve ovisi o materijalu i ve-ličini. Isto tako mogu vam reći da je naš zanat u krizi, sve manje se školuje mladih ljudi. Kod nas je nekad nas radilo pet, a danas sa-mo dvoje - nastavlja Vinko.

Čišćenje grobova od korova te ručno pranje ovih se dana mogu naći u Plavom oglasniku. To “po-duzetništvo” cvjeta posljednjih godina. Dobro zarađuju i cvjeća-ri. Kako nam govore, ljudi zbog štednje sve više traže umjetno cvijeće.

- Plastično cvijeće u našoj izra-di dobro imitira pravo, no ima svilenog cvijeća proizvedenog u Kini koje izgleda gotovo naka-radno - govore nam cvjećari na Mirogoju.

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Bez prometa osobnim vozilima

Građani užurbano uređuju grobove uoči Sisveta

Pojačane ZET-ove linije prema grobljima

Uoči i na blagdan Svih svetih, 31. listopada i 1. studenog, u tram-vajskom i autobusnom prome-tu primjenjivat će se izvanredna organizacija prijevoza. Sukladno potrebama, promet ZET-ovim li-nijama bit će pojačan. Posebno se to odnosi na autobuse ko-ji prometuju s Kaptola te linije prema Miroševcu.

Klesarski majstori imaju više posla uoči Svih svetih, jer mnogi naručuju čišćenje i brušenje grobova

10 19. listopada 2010.zagreb.hrgradom, gradom

Mnoga pročelja i krovišta Gor-njega i Donjega grada u po-sljednjih su pet godina zablista-la. Rezultat je to gradske odlu-ke o visini spomeničke rente, iz koje Grad sufinancira obnovu vanjskih dijelova zgrada. Dosad je u Zagrebu obnovljeno stoti-njak stambenih zgrada, a pro-gram ide dalje. Stanari su tu od-luku dočekali s olakšanjem, jer sami nisu mogli snositi troško-ve obnove, a kako nam reče Je-lena iz Mesničke, srce ju je bolje-lo pri svakom pogledu na oro-nulu fasadu.

Sad srce manje boli i nju i mnoge stanare gornjogradskih ulica, ali zato može zaboljeti one čije su zgrade u vlasništvu drža-ve ili Grada, a novca za sanaciju sve je manje. Mislimo na javne ustanove u kojima pulsira život grada, u kojima se uči, rekreira, traže zdravstvene i druge uslu-ge. I one imaju poznatog vlasni-ka, ali mu je džep sve plići.

Silvije Novak, pročelnik Grad-skog ureda za zaštitu spomeni-ka kulture i prirode, kaže da su i te zgrade u zadovoljavajućem

stanju i da Grad, ali i država, iz-dvajaju sredstva, no očito su ne-dostatna. Svi koji su prošli našim bolnicama, Pučkim otvorenim učilištem ili Državnim arhivom mogli su osjetiti vlagu, vidjeti neuređena pročelja i krovišta u tim zaštićenim zgradama. Zna-mo da su krizna vremena, ali znamo i da je kulturna baština neprocjenjiva.

Na Šalati se ljušti strop na glavu pacijentima

Propadaju spomenici industrijske baštine

Što se čeka s vojnim kompleksom u Vlaškoj?

Badel samo ružna pozadina Kvatriću

Stara zgrada ortopedije na Ša-lati pruža vrlo ružnu sliku paci-jentima koji su i bez toga do-voljno deprimirani. Dok prima-ju terapiju, na glavu im pada stara boja sa stropa, koju nit-ko nije skidao, nego samo po-novno nanosio. Kući odete sa žutom, bijelom i narančastom u kosi ili na odjeći.

Osim javnih ustanova, svoju priču mogu ispričati i spome-nici industrijske baštine. Naj-češće se spominju Paromlin i stara zgrada tvornice “Nada Dimić”, čije vrijednosti još nit-ko nije ozbiljno shvatio. Dio te tvornice urušio se prije neko-liko godina, a ove je godine i gorjela. Dokad tako?

Vojni kompleks zgrada u Vlaš-koj 80 privlači pozornost pro-laznika, jer u njemu obitava-ju razne skupine, a oni koji su ušli u taj prostor kažu da se nisu ugodno osjećali. Sve je u lošem stanju, a o preseljenju nekoliko škola u te prostore ni spomena. Jedva kilometar od Jelačićeva trga!

Kada je prije nekoliko godina gradonačelnik Milan Bandić go-vorio o prostorima u gradu ko-ji propadaju neiskorišteni, a mo-gli bi nečemu poslužiti, naveo je i bivšu punionicu Badelovih pića na uglu Šubićeve i Martićeve uli-ce. No, još pomaka nema. Badel stoji kao ružna pozadina novob-novljenog Kvatrića i tržnice.

Obnova oronule fasade na zgradi u Mesničkoj 41

Silvije Novak

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Zakazuju i Grad i državaOsim industrijske kulturne baštine, propadaju i zgrade u kojima se odvija život našega grada, poput učilišta, kazališta, bolnica...

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

Po Pučkom učilištu u gumenim čizmama

Zgrada Pučkog otvorenog uči-lišta upisana je u registar kul-turnih dobara Republike Hrvat-ske. U vlasništvu je Grada Za-greba i Republike Hrvatske u jednakom omjeru. Posljednjih je godina u sve gorem stanju, jer sredstva ne pristižu ni od

jednog “tate”. Pri svakoj jačoj kiši prokišnjava krovište, koje je - da stvar bude gora - ravno. Hodnici se često napune vo-dom, a podrumskim prostori-ma u kojima se također odvija nastava može se hodati samo u gumenim čizmama.

1119. listopada 2010.zagreb.hr gradom, gradom

Zaštićeno 425 građevina

Kanoničke kuće ili kurije biseri su Kaptola. Još od davne 1334. Kaptolskim statutima svakom je kanoniku dodijeljena po jed-na kurija da se o njoj brine. Ta-ko je do danas. No, ni kanoni-ci-ravnatelji kurija više ne mo-gu sami. Zub vremena učinio je svoje pa je Nadbiskupija zagre-bačka - prvostolni kaptol zage-bački zatražila pomoć Grada. Već nekoliko godina iz spomeničke rente Grad sufinancira obnovu

pročelja i krovišta. - Kuća se gradi od temelja pa bi

se tako trebala i obnavljati - kažu nam u Nadbiskupiji, ali se naža-lost uvijek kreće od krovišta.

Iza drevnih zidina krije se vla-ga, a u podrume se zbog prasta-re infrastrukture ne ulazi. U kuri-jama su smještene i razne insti-tucije: Biskupska konferencija, Grkokatolička biskupija, Tribina grada Zagreba, Informativna ka-tolička agencija itd.Kaptolskim statutima svakom je kanoniku dodijeljena po jedna kurija

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Zaštićene građevine su raznih namjena, od stambenih, poslovnih, sakralnih, etnoloških, industrijskih, školskih, te iz raznih razdoblja

Na području grada Zagreba za-štićeno je i u Registar kultur-nih dobara Republike Hrvatske upisano 425 građevina. Zašti-ćene građevine raznih su na-mjena, od stambenih, poslov-nih, sakralnih, etnoloških, indu-strijskih, školskih itd., iz različitih razdoblja i graditeljskih atribu-cija. Bez obzira na namjenu, te-meljem Zakona o zaštiti i oču-vanju kulturnih dobara njihovi

vlasnici dužni su održavati ih i obnavljati prema konzervator-skim mjerama zaštite. Ustanov-ljeno je da građevinsko stanje tih građevina, kao rezultat više-stoljetnog ili neodgovarajućeg održavanja, nije adekvatno spo-meničkom značenju i vrijedno-sti. Osim sufinanciranja obnove iz spomeničke rente, određeni su i mogućnost i uvjeti sufinan-ciranja obnove pročelja stram-benih zgrada, prema zaključku Gradskog poglavarstva, koje se odvija preko upravitelja zgrada.

Tako su obnovljena mnoga pro-čelja, krovišta, podrumi itd.

Zašto još bolje prolazi obno-va stambenih zgrada u odno-su na javne ustanove, nije teško zaključiti, jer privatno vlasništvo je nešto što uz materijalnu ima i emotivnu vrijednost i nikome ni-je svejedno u kakvoj zgradi sta-nuje. U Ministarstvu kulture sa-znajemo da se sredstva za kul-turna dobra izdvajaju u skladu s vremenom u kojem živimo te da se nadaju kako će idućih go-dina biti i veća.

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

Obnova oronule fasade na zgradi u Gundulićevoj 20

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Obnavlja se Francuski paviljon

Kada je 1937. godine sagra-đen Francuski paviljon, kao izložbeni prostor za francu-ske automobile, bio je kon-strukcijsko čudo. Bio je to pr-vi objekt na kojemu je primi-jenjena krovna konstrukcija obrnutog stošca. Legenda kaže da se arhitekt B. Lafaille provezao biciklom po krovu da bi dokazao čvrstoću kon-strukcije onima koji su sum-njali. Zbog te posebnosti, ali i oblikovne vrijednosti, pa-viljon je zaštićeni objekt od 1991. Obnova je trebala biti gotova za njegovu 70. obljet-nicu, no još će zasigurno go-dine proći dok ne bude otvo-ren za razne kulturne svrhe, kao što je planirano. Dobro je to što čujemo da se ipak obnavlja.

Što skrivaju kaptolske kurije

BarbaraMislim da se dr-žava ne brine dovoljno o za-štićenim objek-

tima. Bitne su joj druge stvari, a ne, na primjer, zagorski dvorci

TeaGrad se ne bri-ne o spomeni-cima kulture i mislim da nije u

pitanju novac, nego nebriga i nezainteresiranost

JonatanU Zagrebu su neke građevine obnovljene, one na Gornjem gra-

du, ali ako pogledate ostale di-jelove grada, nije sjajno

MladenNe brine se o spomenicima u parkovima. Ne-uredni su i ne-

očišćeni. Zgrade se tu i tamo obnavljaju, a ima i onih koje propadaju

IvanMislim da je za zapušten izgled zaštićenih obje-kata kriv novac,

nema ga dovoljno, posebno posljednjih godina

DavorMogli bi se bo-lje zaštiti objekti u koje ljudi sva-ki dan dolaze -

bolnice, knjižnice, prostori za rekreaciju itd.

Anketa

12 gradom, gradom 19. listopada 2010.zagreb.hr

Debljina je bolest. Ne želim biti bolesna i želim se liječiti. Deblji-na mi ne stoji dobro. Želim biti lijepa jer to utječe na moje sa-mopouzdanje. Prelazim na novi stil življenja, a u njemu se od po-četka ovog mjeseca već istopilo

gotovo dva kilograma. Poznata priča. A onda kriza i odustaja-nje. Slijedi pretraživanje interne-ta, potraga za naj-dijetom, kup-nja plavih tanjura koji bi treba-li jamčiti da ćemo grabiti manje porcije, čajevi za mršavljenje, ča-robne juhe, akupunkturne igli-ce, kapsule...

U Zagrebu je dovoljno samo

spomenuti ime Sonja Njunjić i već vam se nižu slike predava-nja, radionica, ugodnih razgo-vora, savjeta, primjera, o tome kako bi se trebalo hraniti da bu-demo zdravi i kako da, ako je ne-mamo, postignemo optimalnu težinu.

- Čini mi se da je većina ljudi stalno na dijeti ili smišlja koju

Zdravlje se mjeri centimetrima struka

Debljina je stanje prekomjer-nog nakupljanja masnog tki-va u organizmu. Najčešći je ra-zlog unos hrane bogate kalo-rijama, uz premalo kretanja. No, razlog debljanja mogu bi-ti i genetski faktori koji utje-ču na metabolizam masti, re-gulirajući hormone koji utječu na apetit i imaju ulogu u pre-tilosti. Nasljedni faktori mogu uključivati način distribucije masnoće i brzinu metaboliz-ma. Debljina se dijagnostici-ra mjerenjem masnog tkiva, a ne samo težine. Tri su osnov-ne mjere za dijagnosticiranje debljine: indeks tjelesne ma-se (ITM), obujam struka i rizič-ni faktori oboljenja i stanja ve-zanih uz debljinu. Rizičnim se u muškaraca smatra struk ve-ći od 94 cm, a u žena veći od 80 cm. Masno tkivo na trbuhu i kukovima dodatni je pokaza-telj rizika. Raspored masnog tkiva procjenjuje se podjelom mjere struka s mjerom kukova. Što je niži odnos, to je bolje.

Želim se izliječiti od I Zagreb je zahvatila epidemija pretilosti. Čak 62 posto naših sugrađana ima prekomjernu tjelesnu

Dajana Kos Bučardajanakb@mmreza.hr

Zabrinjavajuće je što je sve više djece s prekomjernom težinom

Budnost i stres oblažu nas slojevima sala

Jedite puno hrane bogate vlaknima

Do manje kila uz terapijski plan, ali i lijekove

Ne preskačite obroke - pri svakom obro-ku aktivnost metabolizma poveća se 20- -30 posto i tako ostaje dva sata. Doručak je najvažniji jer se tijekom noći metaboli-zam usporava pet posto i takav je dok ne-što ne pojedemo. Nesanica je povezana s preradom ugljikohidrata pa ako želite br-že smršavjeti, liježite u razumno vrijeme.

Prije svake dijete potrebno se posavjeto-vati s liječnikom ili nutricionistom. Jedu se mali obroci i raznolika hrana sa svim važnim nutrijentima. Jedite puno hrane koja sadrži vlakna (voće, povrće, mahu-narke, integralne žitarice), a manje masne hrane (sirevi, maslac, punomasno mlijeko, crveno meso, kolači, slatkiši).

Akcija “Savjetovališta za debljinu” obuhva-ća izračun ITM-a, vaganje na medicinskoj vazi, mjerenja tlaka radi procjene čimbeni-ka kardiovaskularnih rizika i šećerne bole-sti, razgovor s liječnikom, izradu terapijskog plana, preporuke za farmakološko liječenje, ako na to ukazuju nalazi, te podjelu eduka-tivnih brošura.

13gradom, gradom19. listopada 2010.zagreb.hr

debljine težinu. Lijeka ima - briga o prehrani i tjelesna aktivnost

uzeti. To je zbog stvarne epi-demije pretilosti u gradu, ali i zbog težnji za stvaranjem sa-vršenog tijela koje nameću me-diji. Živimo brzo, jedemo brzo, pa je logično i da želimo br-zo smršaviti. No, to je u stvar-nosti vrlo težak i dugotrajan postupak koji zahtjeva snaž-nu odluku, motivaciju i volju

pojedinca - govori nam pred-sjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine.

U Zagrebu čak 62 posto sta-novnika ima prekomjernu tje-lesnu težinu. Od Sonje Njunjić doznajemo i da je danas u gra-du oko 11 posto preteške škol-ske djece, a čak 5,2 posto ih je pretilo.

Udruge za prevenciju: besplatni savjeti

Iznimnu energiju predsjed-nice Udruge za prevenci-ju prekomjerne težine So-nje Njunjić, koja sve radi volonterski, i čiji je mobi-tel dostupan neprekidno, prepoznale su brojne udru-ge i pojedinci i nagradili je prestižnim priznanjima, a lani je proglašena i šampi-onkom zdravlja grada Za-greba. Samo u posljednje tri godine grupu za sma-njenje težine prošlo je 150 osoba. Od toga je 30 posto polazni-ka umjereno smanjilo težinu (5-10 kg), a pet posto smanjilo je puno (20-40 kg). Polovica ih održava postignutu težinu, a 15 po-sto se vratilo na početnu. Besplatnom savjetovalištu za debljinu i prehranu, koje su otvorili uz pomoć Gradskog ureda za zdrav-stvo, možete se, na adresi Trg Francuske Republike 11, pridruži-ti svakog ponedjeljka i četvrtka od 15 do 20 sati, uz prethodnu najavu na telefon 4828-237 i 091-4828-237.

Pretile osobe prije ostareDebljina je stres za miši-će i kosti. Pretilost uzroku-je povećanje razine kole-sterola i triglicerida u kr-vi te je usko povezana s nastankom šećerne bole-sti. Učestalost žučnih ka-menaca je veća kod de-bljih osoba. Višestruki su opasni učinci pretilosti u trudnoći. Pretilost ubrza-va proces starenja čak i vi-še od pušenja. Istraživanja su pokazala da je prema stanju DNK deblja oso-ba „starija“ od svog vit-kog vršnjaka 8,8 godina. Debljina je kronična bo-lest koja uzrokujući teš-ke komplikacije sudjelu-je s oko 60 posto u svim uzrocima smrti danas.

Odgovor na to trebamo li se zaista zabrinuti daje brojka in-deksa tjelesne mase (ITM). Te-žina osobe u kilogramima po-dijeli se s visinom u metrima kvadratnim. Npr. za osobu visoku 1,72 m i tešku 80 kg taj izračun je 1,72x1,72=2,95 i onda kad se 80 kg podijeli sa 2,95, dobije se ITM 27,1. Osobe s indeksom manjim od 20 su pothranjene,

one između 20 i 25 idealne su tjelesne težine, ITM između 25 i 30 ukazuje na pretjera-nu težinu, a iznad 30 označa-va pretilost. Smanjimo li unos kalorija sa-mo za 200, za godinu dana smršavjet ćemo 9 kg. A to bi trebalo značiti odricanje u jed-nom danu od dviju sardina u ulju, ili 25 grama putra, ili tri velike žlice pudinga...

Dvije sardine manje = 9 kg manje

Kako izaći iz začaranog kruga gladi?

U smrt s viškom kilograma, ali i s rigoroznim dijetama

Ključ uspjeha - kruh sa zrnjem i ručak u 13 sati

Na adresi www.uppt.hr možete saznati zašto smo debeli, koja je čokolada zdra-va, kako izaći iz začaranog kruga gladi, što nas najviše deblja a da ni ne znamo, za-što internet deblja, zašto su minerali važ-niji od vitamina, tablice kalorijskih vrijed-nosti, koliko je zdrava bundeva, koliko se kestena može pojesti...

Trećina svih smrtnih slučajeva može se pripisati pretjeranoj tjelesnoj težini, nedo-statku fizičke aktivnosti i pušenju. No, gu-biti kilograme također se ne smije naglo. Svaki veliki gubitak težine ugrožava rad vitalnih organa, dovodi do metaboličkih promjena, a organizam se nakon 2-3 agre-sivne dijete iscrpi i opadne mu imunitet.

Jedite oko pet manjih obroka na dan. Naj-bolje je ručati između 13 i 14 sati jer meta-bolizam tad najbolje apsorbira hranu. Jedi-te polako i ne radite ništa drugo. Pijte 1-1,5 litara obične vode dnevno. Izbjegavajte al-kohol, gazirana i zaslađena pića. Pojedite malo crne čokolade, ne mliječne ili punje-ne. Birajte kruh sa što više zrnja.

14 ZG info 19. listopada 2010.zagreb.hr

Noćni obilazak ZOO-a poseban je doživljajNajmanja djeca su pri otvara-nju lijesa i pojavi vampira Gran-da poletjeli roditeljima u naruč-je, a veliki su se smijali i postav-ljali mu šaljiva pitanja.

Jedan od mališana je na sve ostao hladan, jer su mu zmi-je bile zanimljivije. Cijelo vrije-me pitao je edukatore smije li ih dirati.

Objašnjenja koliko su opasne te da spavaju samo su ga nalju-tila. Dječak do njega mislio je na cheesburgere i razočarao se kad

je čuo da nisu na meniju. Mala Rebecca je uporno pitala gdje su novinari. Na naš upit zašto ih tra-ži odgovorila je da ih voli jer sli-kaju, a na pitanje hoće li ona biti novinar rekla je odlučno - ne!

Slikali smo je i saznali da joj se sviđa noćni obilazak Zoološkog vrta te da će doći i druge godi-ne. I Laura je oduševljena, a njoj se najviše sviđa vještica Simone-sa. Roditelji su priznali da je i nji-ma vrlo zanimljivo, jer nikad u ži-votu nisu bili noću u ZOO-u. Rebecca voli novinare

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Juraj Grando pobijedio Već treću godinu Zoološki vrt organizira noćni obilazak ZOO-a, gdje se djeca uz zanimljiv

Zamislite da noću, uz krikove ptica i ostalih životinja, hoda-te u pratnji dugozubog vampi-ra Jurja Granda, u potrazi za ko-šuljom dobrog Krsnika, koji baš te noći slavi rođendan. Kada vas je strah, smijete samo posvijetli-ti malom crnom svjetiljkom i na-staviti dalje.

Uz put srećete zvjezdanu pra-šinu, štrige, čarobnjake i puno vas je strah, ali ne želite prizna-ti. Sve je oko vas “abrakadabra” i kosa vam se diže na glavi, ali idete dalje, jer kod Jurja Granda

nema stajanja. On je upravo izi-šao iz lijesa i ima snage i volje da vas vodi kamo god želi. Jedno je sigurno. Svi zajedno morate po-bijediti štrigu koja je sakrila ko-šulju i predati je slavljeniku Kr-sniku. U tome pomaže čarobni-ca Zagorka koja otkriva ime zle štrige.

Dozivanjem njenog imena ona gubi moć i košulja je vaša. Zla Branka na kraju biva pobije-đena, Krsnik je uz košulju dobio i moć i slijedi veliko rođendan-sko slavlje.

Tu zanimljivu priču čuli su dje-ca i njihovi roditelji u noćnom obilasku Zoološkog vrta koji u

programu “Abrakadabra”, oku-plja tisuće mališana. Program je osmislio edukator Tomislav Kriz-manić koji kaže da svake godi-ne ponudi nove sadržaje da dje-ci koja uvijek dolaze ne bi bilo dosadno.

Obilazak traje sat i pol vreme-na, a djeca se usput druže i sa ži-votinjama koje su noću aktivne. Nakon svega upriličena je zaku-ska u edukacijskoj dvorani.

Program je počeo 16. listopa-da i trajat će do kraja mjeseca, ali to ne znači puno onima ko-ji bi htjeli doći. Mjesta više ne-ma. Ostaje vam jedino da čeka-te sljedeću “Abrakadabru”.

Savjetovalište “Luka Ritz” u Fabkovićevoj

Predložite kandidate za Volonterski Oskar

Europski fondovi slabo se koriste

U Fabkovićevoj ulici gradona-čelnik Milan Bandić otvorio je Zagrebačko savjetovalište pro-tiv nasilja djece i mladih koje nosi ime Luke Ritza, preminu-log 18-godišnjaka nakon što je brutalno pretučen na Mostu slobode. Savjetovalište ima 20 članova i 50 volontera.

Volonterski centar Zagreb ras-pisuje natječaj za Volonterski Oskar, nagradu za individual-ni volonterski doprinos na po-dručju grada Zagreba. Prijave se mogu dostaviti do 12. stu-denog 2010. na adresu: Volon-terski centar Zagreb, Ilica 29. Više na www.vcz.hr/oskar.

Grad i Zagrebački holding slabo koriste novac iz europskih fon-dova, rekao je predsjednik Grad-ske skupštine Boris Šprem posli-je povratka iz Bruxellesa s Europ-skog tjednu regija i gradova.

- U gradskoj upravi taj posao radi sedam osoba, a u Holdingu tri - istaknuo je Šprem.

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

Kristina Vugrin vinska kraljica

Mimohod za 20. obljetnicu bana

Kristina Vugrin, diplomirana ekonomistica iz Samobora, nova je vinska kraljica Zagre-bačke županije za 2011. godi-nu. Kruna i posebno izrađena lenta devetoj u nizu vinskoj kraljici dodijelit će se na pri-godnoj svečanosti druge su-bote u studenom. Prvom pra-tiljom proglašena je Martina Aščić iz Lučkog. Za laskavu titulu ove godine, uz Kristinu i Martinu, konkurirale su Ivana Bašić iz Jastrebarskog te Ana Đogić iz Zagreba.

U povodu 20. obljetnice vra-ćanja spomenika bana Josipa Jelačića na Trg članovi i sim-patizeri Hrvatske stranke pra-va ulicama grada upriličili su u subotu mimohod. Išli se od od Trga Katarine Zrinske do Trga bana Jelačića i prostora ispred Zagrebačke katedrale, kako bi izrazili nezadovoljstvo sa-dašnjim stanjem u Hrvatskoj. Predsjednik HSP-a Daniel Srb rekao je: “Htjeli smo podsjetiti na doba otprije 20 godina ka-da je vladao nacionalni polet i entuzijazam, a danas slušamo svađe političkih elita”. (jr)

15ZG info19. listopada 2010.zagreb.hr

T. Krizmanić osmislio je program Abrakadabra

je zlu Branku program druže i sa životinjama koje su noću aktivne

Vještica Simonesa i vampir Juraj Grando.

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

I Grando i Krsnik živjeli su u IstriI Juraj Grando i Krsnik dio su istarskih legendi. Juraj Grando bio je prvi hrvatski vampir, koji je ži-vio prije 400 godina u se-lu Kringi, a i nakon smrti uznemiravao je seljane.

Pobijedili su ga odsi-jecanjem glave u grobu, jer mu nisu uspjeli pro-bosti srce. Krsnik je bio dobri čovjek s nadnarav-nim moćima koji je svima pomagao.

Damir Novinić podnio ostavku u HoldinguDamir Novinić, član Uprave Za-grebačkog holdinga, podnio je ostavku na tu dužnost. Pred-stavnici HSLS-a naglasili su da je Novinićeva ostavka njegova poslovna odluka, ali i poruka da HSLS-u nisu najvažnije fo-telje, nego želja da se stvari u Holdingu pomaknu s mjesta.

Udruga za promicanje kvalitet-nog obrazovanja mladih s inva-liditetom Zamisli poziva na po-sjet njezinoj redizajniranoj web-stranici (www.zamisli.hr.). Riječ je o udruzi osnovanoj kako bi poticala mlade da se uključe u sustav obrazovanja i podigla kvalitetu života. (dkb)

Redizajnirana web-stranica udruge Zamisli

Poliklinika za bolesti dišnog sustava u Prilazu baruna Filipovi-

ća 11 poziva sve pušače koji žive u Zagrebu da dođu na besplat-

nu pulmološku obradu. Ona obuhvaća RTG-snimanja pluća i sr-

ca, spirometriju, citološki pregled iskašljaja, mjerenje kisika i CO

u perifernoj krvi. Poliklinika će, u suradnji s Gradskim uredom

za zdravstvo, taj program ranog otkrivanja raka pluća i kronič-

ne opstruktivne plućne bolesti provoditi kod pušača u dobi od

40 do 60 godina, i to do kraja ove godine. Zainteresirani ih mo-

gu posjetiti svaki radni dan od 12 do 14 i od 17 do 19 sati. (dkb)

Besplatna pulmološka obrada za pušače

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

16 reportaža 19. listopada 2010.zagreb.hr

Beč je grad u kojem se najbolje živi Lani je Beč proglašen gradom s najkvalitetnijim životom na svijetu. Uspoređeno je 215 metropola sa svih kontine-nata, a istraživanje je obavio Međunarodni savjetodavni i investicijski koncern Mercer. Vrednovalo se i uspoređiva-lo prema 39 kriterija, kao što su gospodarstvo, sigurnost, zdravstvena skrb, javni pro-met, stanovanje, okoliš te po-nuda u kulturi, obrazovanju, rekreaciji itd.

Zagreb.hr gost bečke uZar su se u Zagrebu Romi tako dobro integrirali? Nas u Rumunjskoj zanima kako će se nova beodnositi prema našoj manjini - govori Miruna Oltenau

Michael Häupl s kandidatima za gradonačelnika Beča tijekom izborne noći

Bečki Rathaus, gradska vijećnica, višestoljetna velebna građevi-na u neposrednoj blizini austrij-skog parlamenta, tijekom izbor-ne večeri vrvjela je od političa-ra i novinara. Naše glasilo imalo je čast da kao jedino iz Zagreba bude pozvano da prati izbore, u društvu s gradonačelnikom Michaelom Häuplom i ostalim

kandidatima. - Kod nas je običaj da se kandi-

dati ovdje sastaju, druže s medi-jima i čekaju rezultate izbora, da bi kasnije išli u svoje baze pro-slaviti pobjedu ili pak žalovati - susretljivo objašnjava djelatni-ca Bečkog ureda za informira-nje Michaela Moser.

Kolegica iz gradskog promidž-benog ureda Compress Ursu-la Gangl prelistala je najnoviji broj našega glasila, a Rumunjka

Miruna Oltenau, koja je izvješta-vala za rumunjski dnevnik, pri-mijetila je da se bavimo temom Roma:- I ja sam zbog toga ovdje. Zar su se u Zagrebu Romi tako do-bro integrirali? Nas u Rumunjskoj zanima kako će se nova uprava austrijske prijestolnice odnositi prema našoj manjini, koja je ov-dje brojna, hoće li se promijeni-ti odnos prema Romima - govo-ri nam Miruna.

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

Gradonačelnik - pokrajinski poglavar

U Beču nema neposrednog iz-bora gradonačelnika kao kod nas. Prema Ustavu to je i u Au-striji moguće, ali se u Beču ne obavlja zato što je gradona-čelnik ujedno i pokrajinski po-glavar, pa zbog preklapanja funkcija ne može biti izravnog izbora za jednu funkciju. Grado-načelnik je tu i na vrhu općinske uprave, magistrata, koji obavlja gradske poslove, a još je i na če-lu Gradskog senata.

Godinu dana od protokolaDobrodošlicu našem glasilu izrazile su bečke vlasti, poseb-no zbog dobrih odnosa koji se posljednjih godina razvijaju iz-među Zagreba i Beča.

Točno prije godinu dana izme-đu dva grada potpisan je proto-kol o produbljivanju suradnje, kad je i gradonačelnik Micha-el Häupl boravio u Hrvatskoj. S gradonačelnikom Milanom Ban-dićem prošetao je Ilicom, vo-zio se uspinjačom i pozdravljao građane.

Imigranti očekuju socijalnu pravdu

Prema izbornim rezultatima u Beču, čini se da bi manjine i gastarbajteri mogli donekle biti zadovoljni, iako su socijal-demokrati postigli samo rela-tivnu većinu od 44 posto.

- Uvijek sam bio za umjere-ne struje, nikad ne bih birao ekstremnu vlast. Živim u Be-ču 19 godina i želja mi je da se ovaj grad razvija prema soci-jalnoj pravdi i jednakim pravi-ma za sve - kaže konobar Vla-dimir Živković u povodu beč-kih izbora, a jedan se Turčin - kojega smo zatekli u Maria-hilferstrasse, ulici gdje se šo-pingira i gdje čujete sve dru-ge jezike više od njemačkog - zalaže za otvorenost grada u mogućnosti biznisa i lakšeg ostvarivanja komunalnih pra-va za doseljenike.

17reportaža19. listopada 2010.zagreb.hr

Od Beča jači po prometu i garažama

Zagrebom svakodnevno kruži 500.000 vozila, a time, u odnosu na broj stanovni-ka, nadmašujemo austrijsku prijestolnicu. Zeleni smatra-ju da je i broj garaža u cen-tru grada, prema broju sta-novnika, veći nego u Beču.

ZGHR

/ Si

niša

KOS

IĆ

ZGHR

/ Si

niša

KOS

IĆ

Multinacionalni Beč ima pred so-bom doista velik izazov doselje-nika, ta i birači su se na ovim iz-borima u velikoj mjeri priklonili Slobodarskoj stranci, ali relativni pobjednik, prijatelj Zagreba soci-jaldemokrat Häupl razgovarat će sa svim trima potencijalnim ko-alicijskim partnerima. Premda je pred nama u Rathausu izjavio da će se od “slobodara” distancira-ti, ipak nema sumnje da političke kulture u Beču neće manjkati.

Beč kao uzor i prijatelj od 1994. godineZagreb se izgrađuje po uzoru na Beč još od vre-mena Većeslava Holjev-ca, ali kako je izjavio gra-donačelnik Bandić, treba još puno vode proteći Savom da Zagreb dođe do razine Beča, ali uči-

mo od njega. Inače, naš gradonačelnik prijatelju-je s bečkim već desetak godina. Michael Häupl je gradonačelnik još od 1994. godine, a otkako se demokratski bira uprava u Beču tu uvijek vlada-ju socijaldemokrati, bi-lo apsolutnom bilo rela-tivnom većinom, izuzev konca tridesetih i četrde-setih godina prošlog sto-ljeća, kada su grad vodi-li fašisti i nacionalsocijali-sti. Dolaskom Häupla na čelo Beča 1994. godine, potpisuje se sa Zagre-bom Sporazum o prija-teljstvu i suradnji. uprave

ečka uprava nakon izbora

Beča i Zagreba

Glavni grad ima manje siromaha nego drugi

Na prijedlog Europske komisije, Europski parlament je 2010. pro-glasio godinom borbe protiv si-romaštva i socijalne isključenosti, jer su se primijetile promjene na-gore. Osim financijskih poteško-ća zbog krize, u velikim se grado-vima siromaštvo povećalo zbog promjena u obiteljima i općeni-to društvenih promjena. Zagreb će možda nešto čuti od nekih eu-ropskih metropola u pogledu inovacije koje su one uvele.

Jedan je od stručnjaka ko-ji će sudjelovati na Konferenciji i prof. dr. Zoran Šućur s Pravnog fakulteta.

- Prezentirat ću neke specifič-nosti urbanog siromaštva i po-teškoće koje s njim dolaze. Siro-masi u velikim gradskim sredina-ma nailaze na dodatne izazove, kao što su zagađenost i s tim u

vezi zdravstveni problemi, ali i specifičnost urbane ekonomije, jer se u gradu teže dolazi do be-splatnih dobara kao što je zemlja za obradu ili voda, kao što je na selu - rekao nam je prof. Šućur, ističući i problem prostora, više ljudi na jednomu mjestu, beskuć-ništvo itd.

Ako bi se pokušalo usporedi-ti razinu siromaštva u Zagrebu s onom u ostalim metropolama, prof. Šućur drži da je to teško na-praviti, jer nema jedinstvene ti-pologije. Svaka država ima svo-ja nacionalna istraživanja koja ni-su reprezentativna. No, Svjetska banka provela je istraživanje i za-ključila da je siromaštvo mnogo niže u glavnim gradovima u od-nosu na ostale gradove pojedine države, pa je tako i sa Zagrebom. (jr)

U Zagrebu konferencija o siromaštvuKako se boriti protiv siromaštva u gradovima, kako uključiti ranji-ve skupine, kako ih zaposliti - o tomu će za dva dana raspravlja-ti predstavnici 15 glavnih grado-va srednje i jugoistočne Europe na 14. Konferenciji u Zagrebu. Naš je grad domaćinstvo dobio na lanjskom zasjedanju u Be-ču. “Poboljšanje socijalne kohe-zije, postizanje odgovarajućeg gospodarskog rasta i postiza-nje većeg stupnja zaposlenosti

nije moguće ostvarivati bez ja-sne strategije borbe protiv si-romaštva i socijalne isključe-nosti građana”, kaže se u naja-vi Konferencije.

Stotinjak sudionika sudjelovat će i u radionicama, koje će se baviti ranjivim skupinama u gra-dovima, zapošljavanjem i mje-rama gradskih vlasti u tom po-gledu te ulogom civilnog druš-tva u borbi protiv siromaštva u gradovima.

18 ZG info 19. listopada 2010.zagreb.hr

Da u proslavama zlatnog pi-ra sudjeluje potomstvo i bliža rodbina, čak i poneki vjerni pri-jatelji, već je uobičajeno. Ali, da se na takvu gozbu pozivaju i svi (preživjeli) šulkolege, to nis čul. Učinio je to dr. Igor Voskresen-sky, do umirovljenja poznati on-kolog na Rebru. Igor je matu-riral 1950. na tadašnjoj Drugoj muškoj gimnazi-ji u Križanićevoj ulici. Deset go-dina kasnije ože-nil se kolegicom, doktoricom Vla-stom. Dobili su dvije kćeri, a one su ih obdarile sa sedmero unu-čadi. Pa, treba li ljepšeg razloga za proslavu zlat-nog pira?!

Oko slavljeničkog para za stolom se okupilo 30-ak uzva-nika, a među njima i sedmorica iz “elitnog VIII a”, kak je Igoro-vom razredu znal komplimen-tirati profesor matematike Iv-šić, zvan Ivša. Među njima ne-kadašnji vaterpolist Mladosti i juniorske reprezentacije Hrvo-je Somogji, koji je danas Nino Sydney, arhitekt i (još ) vrhun-ski igrač squasha u Australiji.

Pa kemičar, profesor emeritus Branko Kunst. Za stolom je i zvi-jezda sportskog novinarstva i publicistike Fredi Kramer, kao i dugodišnji novinar i moj du-govječni pajdaš ŽivkoGruden. Zbog bolesti ili drugih razloga nedostajali su im Boris Krstulo-vić, arhitekt koji je proljetos do-bil nagradu grada Zagreba za

životno djelo. Potom Mirjan

Damaška, pro-fesor emeritus s Yalea koji od-nedavna zastu-pa Hrvatsku u postupku pred Međunarodnim sudom pravde. I još desetak dru-gih, razasutih ši-rom svijeta.

Dečkima iz gimnazije, kao i svim ostalim uzvanicima, ovaj će zlatni pir ostati u dugom sjećanju zbog lijepih, osjećajima natopljenih Igorovih i Vlastinih riječi o to-me kak se u ljubavi, skladu i međusobnom razumijevanju može skupa provesti pola sto-ljeća. Ali, bome i zbog još jed-nog zbilja pravog rariteta: otvo-rena je butelje vina iz 1876! E, pa, živjeli!

Zagrebačka plava

Za 50 godina braka 134 godine staro vino!Dr. Igor Voskresensky, poznati onkolog na Rebru, maturiral je 1950. na tadašnjoj Drugoj muškoj gimnaziji u Križanićevoj ulici. Deset godina kasnije oženil se kolegicom, doktoricom Vlastom...

Integralni kruh do 1997. bio je luksuzna roba!Kruh je oduvijek u čovjekovoj prehrani imao veliku ulogu. On je uistinu temelj prehrane, iako imamo i druge važne i nužne na-mirnice. Zanimljivo je podsjeti-ti da je integralni kruh u Hrvat-skoj do 1997. prema zakonu bio - luksuzna roba! U Italiji pak ki-logram integralnoga kruha stoji oko 10 eura. U Hrvatskoj gotovo nitko ne može zamisliti da net-ko nema ni koricu kruha za po-jesti. Teško se i prisjećamo da-na kad su na policama naših tr-govina bili samo bijeli, polubijeli i crni kruh, a danas nas istovre-meno trgovački lanci obasipaju najrazličitijim vrsta kruha, od ku-kuruznog, raženog, francuskog, integralnog, grahama…

Koliko je kruh važna namirni-ca za održanje čovjekova zdrav-lja i života, pokušali su nas pod-sjetiti djelatnici Tehničkog mu-zeja izložbom “Dani kruha”. No, iako je izložba uz niz radionica

posvećena vrtićkoj i osnovnoš-kolskoj djeci, pozvani su i rodite-lji i svi zainteresirani da posjete Tehnički muzej do 24. listopada. U njemu možete proći povijesni put od nekoliko tisuća godina te upoznati razvoj alata i sprava za obradu zemlje, sadnju žitarica, razvoj mlinova za preradu žita-rica u brašno i na kraju pretvara-nje brašna u tijesto, iz kojeg pe-čenjem nastaje kruh. (sk)

Edukativna izložba “Dani kruha”

traje u Tehničkom muzeju do 24.

listopada

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Zvonimir Milčec

“Igor je na proslavu zlatnog pira pozval i sve (preživjele) šulkolege, a to još nis čul

Ja volim jesti kruh! I ja, i ja, i ja - čuli su se glasići djece iz vr-tića Budućnost koja su u ruci nosila malu platnenu vrećicu sa zrncima pšenice.

- Ja najviše volim kruh i eu-rokrem - rekao je Dominik Iva-nović iz skupine Vrapčići.

- Ja ne volim kruh, a mama stalno govori da ga moram je-sti jer je zdrav - rekla je pak Paola Bošnjak.

- Meni se sviđa u Muzeju i jako mi se sviđaju ove kućice - govorio nam je Ivan Vostrel

Slaviček pokazujući na replike starih mlinova.

- Često vodimo djecu u muzeje. Posebno nam se svi-đa Tehnički, jer djeca tu mo-gu doživjeti i isprobati kako se kruh pravi - objasnila nam je pedagoginja vrtića Buduć-nost Renata Karavan.

- Ove godine organizirat ćemo i u vrtiću Dane kruha. Djeca će peći, ali i jesti kruh koji su ispekli - dodala je od-gojiteljica Vrtića Budućnosti Ljubica Mikulić. (sk)

Predškolci su razgledali stare alate

19ZG info19. listopada 2010.zagreb.hr

Mladi su strahovito pogođeni gospodarskom krizom i nezapo-slenošću. Kod nas je stopa neza-poslenosti mladih viša od 26 po-sto. To je šest posto više od po-stotka nezaposlenih u Europskoj uniji. Mladi u dobi do 29 godi-na čine udio od 31 posto u uku-pnom broju nezaposlenih u Hr-vatskoj, govore statistike.

- Mladi teško stječu obrazo-vanje, koje je skupo, pogotovo najvišeg akademskog stupnja, koje još prolazi period prilagod-be na bolonjski proces. Okruženi

su svijetom u kojem teško nala-ze prave vrijednosti - istaknuo je predsjednik Mreže mladih Hr-vatske Nikola Pandurić.

Naime, Ujedinjeni narodi pro-glasili su ovu godinu Godinom mladih, a obilježava se pod slo-ganom Dijalog i međusobno ra-zumijevanje. Cilj je obilježavanja potaknuti što više mladih na su-djelovanje na svim područjima društvenog života, pogotovo na lokalnoj razini, te dijalog među generacijama. Pa gdje je tu on-da gorući problem nezaposle-nosti? Iako se on ne može riješi-ti preko noći, poduzimaju se iz-vjesne mjere.

- Sukladno odredbi Nacio-nalnog programa za mlade od 2009. do 2013. godine, trenu-tačno je u izradi novi Gradski program za mlade. Obuhvaća osam područja djelatnosti mla-dih, a na prvom su mjestu zapo-šljavanje, obrazovanje, informa-tizacija i poduzetništvo. Slijede socijalna politika prema mladi-ma, zdravstvena zaštita i repro-dukcijsko zdravlje, sudjelovanje mladih u društvu, izgradnja ci-vilnog društva i volonterski rad, kultura mladih i slobodno vrije-me, mobilnost, informiranje i sa-vjetovanje - ističe pročelnik Ure-da Ivica Lovrić.

Odgovore na pitanje kako na-pisati životopis, gdje i kako tra-žiti posao, kako se uključiti u volontiranje mladima pruža Informativni centar koji djelu-je na Kninskom trgu 4. Njego-vo su otvaranje pomogli Grad Zagreb, Ministarstvo obitelji i Udruga za promicanje kva-litetnog obrazovanja mladih s invaliditetom Zamisli. Info-centar služi kao spona izme-đu mladih i institucija, kako bi mladima olakšao snalaženje u šumi propisa i birokracije. (sk)

Grad Zagreb proveo je na-tječaj za stipendije učenika u školskoj godini 2010./2011. Učenici će dobiti 80 stipendija, a još 150 stipendija dodijelit će se za deficitarna zanimanja.

Učenike očekuje 230 stipendija

Brže i lakše do posla uz novi info-centar

Bez posla 26 posto mladihU izradi je novi Gradski program za mlade, a obuhvaća zapošljavanje, obrazovanje, stanovanje, poduzetništvo, socijalnu politiku prema mladima, zdravstvenu zaštitu, reprodukcijsko zdravlje...

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Mladima najvažniji zapošljavanje, obrazovanje, informatizacija i poduzetništvo

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Odobrena 147 projekta za mlade

- Grad je donio još 2004. Pro-gram djelovanja za mlade - ističe pročelnik Ureda za obra-zovanje Ivica Lovrić.Osnovan je Odjel za mlade pri Gradskom uredu za obrazova-nje, koji raspisuje Natječaj za predlaganje programa ili pro-jekata udruga mladih. Ove je godine odobrena financijska podrška za 147 projekata u iznosu od 1.674.500 kuna.

Osnivanjem Centra za nezavisnu kulturu i mlade afirmirala se i ne-zavisna scena grada Zagreba. Na-kon tri godine akcija i pregovora između Grada i predstavnika mla-dih postignut je dogovor o osni-vanju Centra za nezavisnu kul-turu i mlade u studenom 2008. Centar zasad djeluje na dvije lo-kacije, u bivšoj tvornici Jedinstvo te u Ulici kneza Mislava, a uskoro

bi trebao i u bivšoj Uljari. U osni-vanju je sudjelovalo desetak or-ganizacija - Savez udruga Klu-btura, Platforma 9.81, CDU, Mul-timedijalni institut, WHW, Blok, Bacači sjenki, URK, Attack...- a cilj je multifunkcionalni i makrore-gionalni centar za mlade. Jedan od poznatijih projekta Centra je Operacija:grad, koja privuče i do 15 tisuća posjetitelja.Bivša tvornica Jedinstvo pretvorena u Centar za nezavisnu kulturu i mlade

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Afirmirala se i nezavisna kulturna scena mladih

20 ZG info 19. listopada 2010.zagreb.hr

Hrvatska ima potencijala, ali malo ulaže u znanost - neutronski teleskop

na Zvjezdarnici

U samo tri noći novi teleskop, vrijedan milijardu dolara, sni-mit će 20 milijardi svemirskih objekata. Svijet će dobiti naj-veći astronomski katalog u po-vijesti i astronomima će početi novo doba. Trenutačno se gra-di njegovo zrcalo, promjera oko osam i pol metara, a prva sred-stva, 30 milijuna dolara, dali su Bill Gates i Charles Simony. Bit će postavljen u Čileu 2016. ili 2017. godine. Prof. Željko Ivezić znanstveni je direktor tog važ-nog projekta (Large Synoptic Survey Telescope - LSST), koji je jedan od prioriteta američke Nacionalne zaklade (NSF).

- Nisam sam iz Hrvatske, u radu su nam se pridružili Mario Jurić i Branimir Sesar, koji žive u SAD-u, skupina Dejana Vin-kovića iz Splita i Bojan Vršnak iz Opservatorija Hvar. Činjeni-ca je to koja pokazuje da smo u astronomiji poznati u svijetu, a najviše kotira zvjezdarnica na

Hvaru, koja je jedina profesio-nalna. Novi astronomski kata-log puno će značiti cijelom čo-vječanstvu. Utrt će put novim istraživanjima i novim spozna-jama - kaže Željko Ivezić, koji se iz Amerike, gdje živi 20 godina, na pola godine preselio u Za-greb, da bi završio studijsku go-dinu, a to mu je omogućila Na-cionalna zaklada za znanost.

Dr. sc. Slobodan Danko Bo-sanac iz Instituta “Ruđer Boš-ković” smatra da ulaganje u znanost nikad nije skupo pa ta-ko ni ulaganje u novi teleskop. Novi rezultati koji se postignu u astronomiji izuzetno su važni za spoznaju svemira, ali i traženja našeg mjesta u svemiru.

- Ponosni smo što prof. Ive-zić sudjeluje u takvom projek-tu i što nam iz prve ruke mo-že pokazati najnovije rezulta-te vrhunske znanosti. Kod nas je ulaganje u znanost jako skro-mno, za razliku od nekih europ-skih zemalja, pa afirmacija na-ših znanstvenika u velikoj mje-ri ovisi o kontaktima s našim

znanstvenicima u svijetu. Na-sreću, uvijek urode plodom.

U Hrvatskoj postoji vrlo do-bra ekipa astronoma za fiziku Sunca, na Hvaru, međunarod-nu reputaciju postigla je i zvjez-darnica u Višnjanu, a poznati su i vrhunski astrofizičari iz Zvjez-darnice Zagreb, Rijeke i Splita te iz Instituta “Ruđer Bošković”. Vidi se da potencijala imamo, pa i rezultate, ali daleko je to od onoga što bi se moglo postići s većim ulaganjima u znanost.

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

Za svemir ‘svemirski’ teleskopVrhunski teleskop, vrijedan milijardu dolara, bit će postavljen u Čileu za šest ili sedam godina. U samo tri noći snimit će 20 milijardi svemirskih objekata i čovječanstvu pokazati novu sliku neba

Na zagrebačkom nebu Jupiter i galaktike

Na jesenskom i zimskom nebu Zagrepčani će moći vidjeti Ju-piter, a uz zalaz Sunca i Veneru. Ako odu do Zvjezdarnice, mogu vidjeti i neke galaktike. Na pro-ljeće će se vidjeti Saturn i Mars. Za Jupiter astronomi često ka-žu da je neuspjelo Sunce, jer je mješavina plinova u Jupiteru

slična s onom u Suncu. Sličnost nije slučajna. Kad su se u Sun-čevu sastavu počeli stvarati prvi planeti, velika privlačna sila Ju-pitera usisavala je plinove sun-čane maglice na isti način ka-ko je to činilo i Sunce. Da je pri-vukao 40 puta više plina, bio bi zvijezda.

Šestogodišnjakinja zagledana u zvijezde

- Prije četiri i pol milijarde godina Zemlja je bila rastaljena kugla, a sve otad ona polako otpušta toplinu. Znakove njezinog vatrenog rođe-nja i danas vidimo u vulkanima koji iz tla ispuštaju tekuće stijene. Prem-da se do danas površina ohladila

toliko da je stvorila koru debljine 30 kilometara, unutrašnjost pla-neta je i nadalje u tekućem stanju - nećete vjerovati, ali to nam je o našem planetu ispričala šestogodišnja Tea nakon odslušanog pre-davanja u “Ruđeru”. Njen otac kaže da je od druge godine “zagle-dana u zvijezde”.

Ruđerovci u velikim svjetskim projektima

Astrofizičari “Ruđera Boškovića” su-rađuju na velikim svjetskim projek-tima kao što su Magic (gama te-leskopi), Auger projekt (kozmičke zrake ultravisokih energija) te Lo-far - Europski projekt detekcije ve-likih duljina radiovalova. S ekipom iz Splita, uz pomoć CERN-a, istra-živanja o elementarnim česticama primjenjuju na modeliranje ranog perioda stvaranja svemira. (kb)

21ZG info19. listopada 2010.zagreb.hr

U Solinu je održana završnica triju međunarod-

nih turističkih priredbi (Interstas, Itf’Cro i Kea/

Fee-Cro). Na završnoj svečanosti dodjele nagra-

da 13. Međunarodnog festivala turističkog fi l-

ma međunarodni žiri ITF’Cro dodijelio je fi lmu

Mateja Meštrovića “Zagreb, Zagreb” najvišu na-

gradu festivala “Baldo Ćupić” za najbolji naci-

onalni turistički fi lm. Nagrada je ustanovljena

2002. godine u spomen jednom od najnagra-

đivanih autora ovog, ali i ostalih svjetskih turi-

stičkih festivala.

Na međunarodni festival turističkog fi lma pri-

spjela su 152 fi lma iz 47 zemalja. Nagrada, osim

povelje, uključuje i prikazivanje fi lma u pede-

setak zemalja širom svijeta. Uz nagradu “Bal-

do Čupić”, Matej Meštrović preuzeo je i nagra-

du Europskog udruženja turističkih novinara

dodijeljenu njegovom ansamblu Orient Expre-

sto za izniman doprinos turizmu. Film “Zagreb,

Zagreb” nastao je u produkciji Turističke zajed-

nice grada Zagreba. Matej Meštrović potpisuje

glazbeni aranžman, režiju, scenarij i montažu, a

glavnu temu pjesme “Zagreb, Zagreb” svira Ana

Rucner na violončelu.

“Zagreb, Zagreb” - najbolji nacionalni turistički fi lm

Premijere na Trešnjevci

U Teatru na Trešnjev-ci 21. listopada u 18 sati bit će premije-ra predstave “Priča o lavu i pametnom

zečiću”. Isti dan u 19 sati je premijera “Pri-če o trgovcu i papa-gaju”. Tradicionalne priče Irana oživljene su tehnikom bunra-ku i marionette a ga-ine nastale u produk-ciji Kazališne skupine Don Hihot i Iranskog kulturnog centra u Zagrebu. Prva pred-stava namijenjena je djeci od tri do 10 go-dina, a druga starijima

od 10 godina. Ulaz je slobodan.

”Čitajmo pod krošnjama”U suradnji s lokalnim piscima i nakladnicima, školama i udrugama

22. listopada organizi-raju se javna čitanja “Či-tajmo pod krošnjama”. Čitati se može u orga-nizaciji knjižnica A. Ce-sarca, S. S. Kranjčevića, Špansko - sjever i jug, Kajfešev brijeg, Gajni-ce, Podsused, Vrapče, Kustošija, Dječje knjiž-nice M. Držića, Odjela za djecu i mladež Knjiž-nice V. Nazora i Knjižne stanice Gornje Vrapče. (tk)

U fokusu

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Astronomija u školi

U Institutu “Ruđer Bošković” već je četvrti put organizira-na manifestacija “Noć pod zvijezdama”, gdje su građa-ni slušali zanimljiva preda-vanja o postanku svemira, a poslije toga su pogledali izložbu teleskopa i proma-trali nebo. Organizator, dr. sc. Slobodan Danko Bosa-nac, kaže da poticaj za to nalazi u velikom interesu građana, posebno djece.

- Kako sijemo, tako ćemo i žeti. Velike dječje oči kada slušaju predavanja ili gleda-ju teleskope naša su najveća motivacija i zalog budućno-sti. Da što više djece privu-čemo u astronomiju, po-trebna je samo dobra volja. Potrebno je u škole uvesti predmet astronomija i do-vesti kvalitetne nastavnike koji će potaknuti maštu.

Šesti put održale su se Sused-gradske jeseni, manifestacija na kojoj Gajničani i njihovi gosti uživaju u jelima i običajima svo-jih baka, prabaka...

Štandovi s mirisnim kolači-ma, lavandama, medom, lici-tarima bili su poredani u Parku 101. brigade. Na pozornici su se izmjenjivali glazbeno-folklor-ni sastavi, a svoju su premijeru imali i polaznici besplatnih ra-dionica s tog područja. Naime,

Susedgradske jeseni i ove je go-dine organizirala Udruga za izu-čavanje i promoviranje narod-nih običaja i glazbe - Potepuhi iz Zagreba, koja održava i broj-ne besplatne radionice za mla-de od sedam do 27 godina. I sad poziva da im se pridružite na besplatnim tečajevima pje-vanja, gitare, bubnjeva, glume, folklornog i orijentalnog plesa, show danca, foto-videa, stripa, animacije i ilustracije. (dkb)

Besplatno na orijentalni ples

22 tak imam te rad 19. listopada 2010.zagreb.hr

Iz knjige Branimira Špoljarića Stari Zagreb od vugla do vugla Jeste li znali?Osnivanje Dramskog kazališta Gavella potaknuto je peticijom 30 umjetnika, među kojima su bili redatelj Branko Gavella, du-hovni vođa pothvata, Nela Eržiš-nik, Pero Kvrgić, Sven Lasta, Jo-sip Marotti, Mia Oremović, Mla-den Šerment i drugi, s ciljem da se osnuje drugo kazalište u Za-grebu, kao protuteža HNK-u. Kazalište je osnovano 1953. go-dine, a za prvog ravnatelja po-stavljen je Pero Budak. (kb)

Parni stroj i kotlovi zamijenjeni su električnim pogonom 1934.

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Grad se zadužuje Grad Zagreb planira se zadužiti kod Zagrebač-ke banke 150 milijuna ku-na na osam godina. Pre-ma dopisu što ga je gra-donačelnik Milan Bandić uputio Gradskoj skupšti-ni, a ona ga 26. listopada treba razmotriti i prihva-titi, taj bi se novac uložio u kapitalne projekte kao što je gradnja prometnica i objekata društvene dje-latnosti, na primjer vrtića. Kredit će biti dobiven po kamati od 4,5 posto. (jr)

Gornji grad je povlasticaAnja Šovagović-Despot, kazališna, televizijska i filmska glumica, spisateljica i glazbenica, rasla je na ulicama Gornjeg grada, u tuškanačkoj šumi i na Cmroku. U svom rodnom gradu promijenila bi samo rasvjetu i promet

Gornji grad mi je bio i ostao najljepši, ima malih galerija, kafića i muzeja, samo ih treba otkriti - Anja Šovagović -Despot

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Tko ne bi poželio djetinjstvo kakvo je imala Anja Šovagović- -Despot? Po cijele dane s bratom i prijateljima trčkarala je gornjo-gradskim ulicama, a kad im je bi-lo dosta asfalta, pojurili bi u tuš-kanačku šumu pa na Cmrok. Ne zna kad joj je bilo ljepše - zimi se spuštati niz sve te padine ili se ljeti provlačiti između cvjetnih štandova, jer se Sajam cvijeća održavao na Gornjem gradu, od Crkve Sv. Katarine pa do Griča. Njena je kuća bila u Mesničkoj,

gdje joj danas živi majka, pa se do dana današnjeg nije odvoji-la od, kako kaže, svoga Gornjeg grada.

- Gornji grad mi je bio i ostao najljepši. I danas sa sinom pro-šećem od Mesničke do Prirodo-slovnog muzeja, koji nam je ne-zaobilazna destinacija. Odemo i u Muzej grada Zagreba, a on-da na Tuškanac i Dubravkin put. Budući da nemamo automobil, Tuškanac nam je najljepša šu-ma i zadovoljava naše potrebe za zelenim.

Za Gornji grad kaže da je, po njenom ukusu, dovoljno živ. Ima

malih galerija, kafića i muzeja, samo ih treba otkriti. Dozu živo-sti dalo je i Ljeto na Strossu i da-lje ne bi trebalo ići. Sve dodatno ubilo bi ljepotu tišine koju samo tu možete osjetiti.

Anja voli svoj grad, koji je njoj grad po mjeri čovjeka, grad koji je sve čišći i ljepši. Ipak, ima ne-što što bi promijenila, jer sma-tra da bi tada sve djelovalo op-timističnije. Anja bi pojačala ra-svjetu. Ne može se pomiriti s tim da je grad mračan, da veći-na europskih gradova jače svi-jetli. Ne ide joj u glavu da se s kasnih noćnih proba iz Gavelle

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

Turista više - i dolazaka i noćenja

Zagreb prvi put bilježi porast i dolazaka turista i broja no-ćenja. Naime, u rujnu nas je posjetilo 10 posto više turista nego u istom mjesecu proš-le godine, dok je noćenja bi-lo 13 posto više. U prvih de-vet mjeseci naš grad je posje-tila 365,1 tisuća stranih turista ili pet posto više nego u rujnu 2009. Domaći gosti ostvarili su 13.366 dolazaka te 24.622 noćenja, što je porast četiri posto u dolascima te osam posto u noćenjima. (jr)

23tak imam te rad19. listopada 2010.zagreb.hr

AGM Zagreb, Mihanovićeva 28, tel. 01 4856 307, 01 4856 309

Vremeplov

Zagrebačko planinarsko društvo jedno je od najstarijih u Europi

ZGBH

R/Si

niša

Kos

ić

Planinari 17. listopada proslavili svoj dan Na Sleme, na Sleme, noga već sama beži - glasi stih popu-larne pjesme koji desetljeći-ma potiče Zagrepčane na pla-ninarske pohode po stazama Medvednice.

U tome pak Zagrepčani ima-ju dugu tradiciju - njihovo pla-ninarsko društvo jedno je od najstarijih u Europi. Osnovano je 15. listopada 1874. godine, kada je znanstvenik Đuro Pilar shvatio da se, osim proučava-nja tla i minerala, u planine mo-že ići i radi rekreacije.

Planinarsko je društvo osno-vao uz potporu botaničara Jo-sipa Šlosera-Klekovskog, zoolo-ga Spiridona Brusine i enciklo-pedista Ljudevita Vukotinovića, a priključio im se i književnik August Šenoa.

Ubrzo se po uzoru na zagre-bačko u Hrvatskoj osnivaju i druga društva te se počinju or-ganizirati česti izleti u planine, uređivati pješačke staze i gradi-ti planinarski domovi i odmori-šta. Godine 1877. na Sljemenu je podignut Vidikovac, a godi-nu kasnije i Lugarska kućica. Hr-vatsko planinarsko društvo Za-greb - Matica, kao dobrovoljna organizacija ljubitelja planina i prirode, osnovano 1948. godi-ne, ima više od tisuću članova, a s ostalim društvima Zagreba i okolice djeluje u sklopu Plani-narskog saveza Zagreba.

Zagrebački su planinari na Sljemenu 17. listopada prosla-vili Dan planinara, i to pješače-njem od središta grada do naj-višeg vrha Medvednice. (jr)

Kroz mala Poljska vrata pod-no Kule od Dverca, poznatog nam Lotrščaka, vodila je za-vojita staza prema predgrađu. Obronak je bio pod vinogra-dima, pa možda i od toga na-ziv Gradečke gorice. Puteljak je postao vrlo prometna veza Gradeca i Donjeg grada, pa je i ulica do serpentinastog puta

dobila ime Bregovita. Na mje-stu starog puteljka postavlje-ne su stube, koje su, kao i da-nas, bile uz kuće u podnožju Južne promenade, danas Stro-ssmayerova šetališta. Godine 1876. postavljene su nove dr-vene štenge po sredini uspona na željeznoj konstrukciji, a pro-stor između kuća i stuba bio je

zasađen zelenilom, a na svakih deset metara bili su dvokraki kandelabri sa svjetiljkama.

Osječki građevinski poduzet-nik Klein počeo je pratiti uspne li se više ljudi na Gornji grad iz Mesničke, Duge (danas Radiće-ve) ili Bregovite (danas Tomiće-ve). Najprometnija bila je Bre-govita, pa je predložio gradnju uspinjače, što je Gradski ma-gistrat prihvatio. Klein je raz-maknuo stare drvene štenge i

između njih postavio tračnice. Nabavljene su dvije kabine, par-ni stroj i kotlovi, pa je prva za-grebačka uspinjača puštena u promet 8. listopada 1890. Do-trajali parni stroj i kotlovi zami-jenjeni su električnim pogonom 1934. Zbog slabog parnog tlaka uspinjača je znala stati na pola puta gore ili dolje. Budući da je često dolazilo do kvarova, Za-grepčani su je, umjesto uspinja-čom, zvali zapinjačom.

Zapinjača od 8. listopada 1890.

Osim glumom, Anja Šovagović-Despot bavi se i pisanjem. U pr-

voj knjizi “Divlja sloboda” na poseban način opisuju suvremeno

hrvatsko kazalište. Nova knjiga, “Kad se ima kome dati”, sasto-

ji se od dvaju tematskih blokova: u prvom pripovijeda o sebi, o

obitelji u kojoj je odrasla, ponajprije o ocu Fabijanu, a u drugo-

me donosi svoja razmišljanja o smislu kazališta, glumcu i uloga-

ma koje je igrala. Eseji o kazalištu mogu novim generacijama po-

služiti kao svojevrsni udžbenik glume.

Eseji o glumcu

vraća s dozom straha. Smatra da to ne bi bio veliki izdatak u odnosu na ono što bismo do-bili. Da je samo jedan dan gra-donačelnica, zauvijek bi ukinu-la promet u centru grada, jer taj prostor treba ostaviti pješaci-ma. O tome trebaju li nam ve-lika parkirališta na rubnim di-jelovima grada ili nadzemna i podzemna željeznica ne želi razmišljati. O tome trebaju go-voriti stručnjaci. Zaključuje da se grad najbolje može vidjeti i doživjeti slobodno hodajući ulicama, pa bi tako i turisti više uživali u njemu.

Osim Zagreba, Anja voli Slavo-niju, gdje se rodio njen otac Fa-bijan, i Dalmaciju, odakle joj je majka. Rado se vraća u ravnicu,

ali i na obale Jadrana. Rado i pu-tuje. Obišla je gotovo cijeli svi-jet, španjolski gradovi su po nje-nom ukusu, ali Zagreb je, kaže, najljepši. Zagreb je njen.

Trenutačno je u velikoj gu-žvi. Priprema se za nastup na Krapinskoj krijesnici, a uskoro će i premijera “Duha” u Gave-lli. Uza sve to, čekaju je poslo-vi na Hrvatskoj televiziji, gdje je članica Programskog vijeća, i u Hrvatskom društvu dramskih umjetnika. Njene uloge u kaza-lištu, na televiziji i fi lmu goto-vo se i ne mogu nabrojiti, na-grade također. Podarila nam je i dvije knjige, “Divlja sloboda” i “Kad se ima kome dati”, ali i al-bume s tradicionalnim slavon-skim pjesmama.

24 dnevni red 19. listopada 2010.zagreb.hr

Na Međunarodni dan učite-lja, 5. listopada, malo se go-vorilo o uvjetima u kojima ra-de: pretrpane škole, zajedno osnovci i srednjoškolci, vlaž-ni i trošni prostori, trosmjenski rad itd. Puno više su se spo-minjale plaće. Učiteljica Ines K. smatra da su plaće sramotno male, a obaveze učitelja velike. Profesorica Bojana K. također je nezadovoljna plaćom i ima dodatni posao.

Učitelja ne bi bilo da nema djece, pa je red da i njih ne-što pitamo. Nika je zadovolj-na svojom učiteljicom jer joj na kraju škole veže cipele. Ma-te voli učiteljicu iz boravka jer ga ne sili da pije mlijeko. Ma-lo veći đaci respektiraju stro-že profesore jer ih bolje nauče, premda su na njih ljuti. Katari-na nikada ne bi bila profeso-rica, jer se učenici nedolično ponašaju.

Odgoj između obitelji i odgojno- -obrazovnih ustanova bila je te-ma o kojoj su raspravljali člano-vi Hrvatskog pedagoškog knji-ževnog zbora u povodu Među-narodnog dana učitelja. Rečeno je da ni obitelj ni školu ništa ne može zamijeniti, ali da svi mora-ju znati da će djeca koju danas odgajamo zarađivati naše miro-vine. Dr. Dubravka Miljković je, uz obitelj i školu, dodala i treći važan čimbenik - društvo.

Mirela Holy odlazi iz Gradske skupštine

Učiteljske plaće su sramotno male

Učiteljica je dobra jer veže cipele

Oni će zarađivati naše mirovine

Gradska zastupnica s liste SDP-a i Hrvatske stranke umirovlje-nika Mirela Holy podnijela je ostavku na dužnost gradske zastupnice. Mirela Holy ujed-no je i saborska zastupnica, a za njezinu zamjenicu SDP je odredio Martinu Jović. (jr)

Bilo je dobro biti uči Osim što im prenose razna znanja, učitelji i profesori djecu uče životu. Nažalost, to mnogi ne cijene

Učitelji se brinu i o mentalnom zdravlju naše djece, posebno najmanje

Biti učitelj ili doktor nekada je pu-no više značilo. Te dvije profesije jednako su se uvažavale, i na se-lu i u gradu. Učiteljima i liječni-cima nosili su se darovi, poziva-ni su u kuću za većih blagdana, a

djeca su ih sa strahopoštovanjem pozdravljala. Danas je sve drukči-je. Posebno se promijenio odnos prema učiteljima, jer zdravlje je ipak na prvom mjestu. Učiteljima se prijeti, prigovaraju im da ništa ne rade, a imaju najviše odmora, u svijetu se često s njima obraču-nava na vrlo okrutan način.

Ako se liječnici brinu o tjele-snom zdravlju, možemo s pra-vom reći da se učitelji brinu o mentalnom zdravlju naše djece, posebno najmanje. Oni ih uče komunikaciji s vršnjacima, odno-su sa starijima, nekima doslov-no pokazuju kako i kada se peru ruke, vode ih preko ulice, brinu

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

Skica s ulice

Oboljeli od najteže neu-rološke bolesti - multiple skleroze - netom održa-nim simpozijem i obilje-žavanjem svoga nacio-nalnog dana, 27. rujna, od naših su institucija, ali i od svih nas zatražili da im budemo veća podrška u borbi s tom teškom bole-šću. U Hrvatskoj živi 3500 oboljelih. S kojim se sve problemima susreću u 30 zemalja svijeta, reći će tri mlada entuzijasta - pi-lota koji su pokrenuli ak-ciju “Let za MS”. Planiraju letjeti dva mjeseca i uka-zati na probleme obolje-lih od te bolesti. Zausta-vili su se i u Hrvatskoj i za petero oboljelih Zagrep-čana upriličili nezabora-van panoramski let iznad grada. (dkb)

Oboljeli od multiple skleroze traže podršku

25dnevni red19. listopada 2010.zagreb.hr

Učitelj jako dobro zna da je ro-ditelj, odnosno učenik, uvijek u pravu. Kompetencije učitelja ni-su dovoljno osnažene. Problem je u tome što roditelj nema pra-vu sliku svog djeteta pa zato i dopušta neprimjereno ponaša-nje. Red, rad i mir trebaju vrijedi-ti i za učenika i za učitelja. Treba-ju postojati pravila dopuštenog, odnosno nedopuštenog pona-šanja da bi se izbjegle neželjene situacije, čulo se na tribini.

Red, rad i mir i za učenika i za učitelja

Ne prepoznaju Teslu i Einsteina

Međunarodni skup o romskom jeziku

Koga znamo, koga ne zna-mo? Bila je zanimljiva pre-zentacija koja je pokazala da će većina djece i mladih na fotografijama odmah pre-poznati Simonu, Antu Go-tovca, Ciganovića i slične, a malo njih Nikolu Teslu, Ein-steina, Kopernika itd. Jesu li tome krivi škola, roditelji, mediji ili netko četvrti, tre-baju odgonetnuti psiholozi i sociolozi itd.

Međunarodni stručni skup o rom-skom jeziku održat će se od 3. do 5. studenoga u Zagrebu. Povelju o Danu romskoga jezika udruga Kali Sara donijela je 2008. godi-ne. Na skupu će sudjelovati lin-gvisti, profesori, novinari, peda-gozi te književnici iz 20-ak ze-malja. Razgovarat će o odnosu romskog i jezika ostalih nacional-nih manjina. Pokrovitelji su Grad Zagreb, Hrvatsko povjerenstvo UNESCO-a, Ministarstvo znano-sti i Ministarstvo kulture. (sk)

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

se da na vrijeme popiju sirup, da ručaju i napišu zadaću ako su u produženom boravku. U višim razredima opet su tu. Profesori znaju za prve ljubavi i prvu sva-đu s roditeljima. Uostalom, tko od nas ne pamti prvoga učitelja ili najdražeg profesora?

Za sve što rade, a rade puno, dobiju manje oko pet tisuća ku-na, ako su pripravnici ili tisuću i pol više ako rade puno dulje.

Nužno poticati razvoj mladih

Što možemo učiniti da bismo pozitivno utjecali na učinak odgojno-obra-zovnog procesa? - bilo je jedno od pitanja dr. Du-bravki Miljković.- Promovirati osobnu i društvenu dobrobit. Nužno je poticati razvoj sposobnih i emocional-no stabilnih i sretnih mla-dih ljudi. Uz stalna nasto-janja na ispravljanju de-vijacija (stop nasilju, ne drogi i alkoholu...), ško-le bi mogle imati i pro-grame koji će promovi-rati emocionalnu, soci-jalnu i tjelesnu dobrobit. Iako postoje inicijative koje ističu neke od tih ideja, one bi trebale bi-ti integrirane u strategi-ju ostvarivanja psihološ-ke dobrobiti.

telj

Ljub

ica

Hei

dler

Povjerenstvo za ispravke produljuje rad

Poziv za otvaranje poduzetničkih zona

Povjerenstvo za preispitivanje ispravaka u prostornim plano-vima sve od 1990. godine nao-vamo, što je počelo raditi ljetos, nije moglo dovršiti posao u 90 dana. Stoga se traži produlje-nje rada na 135 dana, a o tomu odluku treba donijeti Gradska skupština. Kako se navodi, Po-vjerenstvo od Gradskog ureda za strategijsko planiranje i ra-zvoj grada treba još dobiti po-datke i kartografske prikaze po-jedinih ispravaka, jer se smatra da su ti ispravci zatraženi upra-vo iz tog ureda, a za to treba još malo vremena. (jr)

Zagrebačka županija uputila je poziv gradovima i općinama za otvaranje poduzetničkih zona na svom području. Za taj projekt izdvojeno je 3,5 milijuna kuna. Poziv je otvoren do 25. listopa-da. Turistička zajednica Zagre-bačke županije sudjelovat će na ovogodišnjoj manifestaciji “Mar-tin je u Zagrebu” od 4. do 11. stu-denog. Županija će Martinje po-držati sa 150.000 kuna, a pred-stavit će se i trideset izlagača. Najavljeno je da će se na tržištu naći i prava domaća šunka Grof, jedanaesta robna marka Zagre-bačke županije. (sk)

26 kultura i zabava 19. listopada 2010.zagreb.hr

Već se uvelike zahuktala nova sezona Open mic večeri “I hate Mondays” u Purgeraju i Studi-ju smijeha u MMC Studiju. Tako se i ovog četvrtka od 20.30 sa-ti u MMC-u možete opustiti uz Studio smijeha - Novi materijal - repriza druga!

- Novi materijal prošao je ge-nijalno i drugi put, a oni koji su bili dokazali su nam da su novu sezonu, kao i mi, jedva dočeka-li. Vrijeme je da i vi koji niste sti-gli prošli tjedan doletite ovaj jer imamo gosta koji ujedno slavi i svoj rođendan. Zvonko Ko-žić obećavajuća je nova nada stand up komedije u Hrvata. Vi-šestruki pobjednik Open mica čeka svoje mjesto u stalnoj po-stavi Studija smijeha - kažu nam komičari Studija smijeha.

S novim forama izlijeću Ma-rina Orsag, Vlatko Štampar, Goran Furjan, Tihomir, Zvon-ko Kožić i Goran Vugrinec Goc. Program se mijenja mjeseč-no, a piće je po studentskim cijenama.

U Purgeraju 25. listopada oče-kuje vas veliko finale mjeseca Open mic večeri „I hate Mon-days“. Iako se nije očekivalo, Purgeraj je postao kultna rađa-onica stand up komičara u Hr-vatskoj. U posljednje četiri godi-ne iz Open mic večeri proizišlo je desetak kvaltitenih komičara.

Peta sezona donijet će i novite-te poput izvođača iz Slovenije i BiH, a i ponekog iz Srbije...

Do sada su u listopadu u fina-le prošli: Goran Vugrinec Goc, Zvonko Kožić i Mile Maylo Ra-dulović, te odlukom žirija An-drea Andrassy, Mirko Fabris Krav i Vibor Kreković. Natjeca-telji su stavljeni na milost i ne-milost fenomenalnoj publici ko-ja će odlučiti tko će od njih biti pobjednik listopada te osvoji-ti novčanu nagradu i mjesec dana nastupa u Studiju smije-ha. Rezervirajte svoja mjesta na: studio.smijeha@gmail.com ili 099-6739-888.

Voditelj Open mic večeri je Aleks Curać Šarić

Voditeljsku palicu svih Open mic večeri pre-uzima Aleks Curać Šarić, prvi “open-

majkovac” u Hrvatskoj koji je postao profesionalni komičar. Amatersku karijeru započeo je na Open mic večerima, a sada nastupe broji u stotinama, od kojih je najviše klupskih gaža, ali ima i evenata, promocija pa čak i vjenčanja. Improvizaci-ja i komunikacija s publikom najveće su mu kvalitete kojima već petu godinu zabavlja pu-bliku širom Hrvatske pa i šire.

Večeri smijeha u Purgeraju i MMC StudijuNova sezona Open mic večeri u Purgeraju i Studio smijeha u MMC-u donose vam puno smijeha, novih materijala i izvođača, a na vama je da ocijenite tko je najbolji i tko će biti zasluženo nagrađen za svoj doprinos stand up comedyji

Tatjana Karapandžatatjana@ltkmedia.com

I ove godine uživat će-mo u bogatoj kulturnoj jeseni pod nazivom YES ZGB. Do 21. prosinca Za-grepčani će moći uživati u kazališnim izvedbama, izložbama, performansi-ma, kino-projekcijama… Grad je za to izdvojio 150.000 kuna, a predstav-

ljena je i programska knjižica YES ZGB, u 1000 primjeraka na hrvat-skom i 500 na engleskom. (sk)

Jesen u Zagrebu do 21. prosincaRadionica grafita na Peščenici

Kulturni centar Peščenica organizira radionicu grafi-ta koju će voditi Lunar. Po-činje 25. listopada, a traje četiri tjedna, ponedjeljkom i srijedom od 18 do 19.30 sati. Učeći na primjerima najboljih svjetskih grafita, crtanja i razrade skica do završnog rada na zidu u KCP-u postat ćete majstor grafita. Predbilježbe na kc-pescenica@kcpescenica.hr ili 2303-122. (tk)

27kultura i zabava19. listopada 2010.zagreb.hr

Jubilarne 25. Gavelline veče-ri održavaju se od 18. do 29. li-stopada, a prikazat će izbor po-najboljih predstava premijerno izvedenih u hrvatskim kazališti-ma prošle sezone. Po odabiru izbornice Lade Martinac Kralj, u konkurenciji za nagradu bit će 12 vrlo različitih predstava, gru-piranih u četiri bloka.

Prvi i najzastupljeniji je onaj čija je potraga inicirana čita-njem klasičnih tekstova - “Bjeso-vi” u izvedbi zagrebačkog HNK, “Hamlet” splitskog HNK, “Peer Gynt” u izvedbi Gavelle, “Slu-žavke” GK Marina Držića iz Du-brovnika i “Breza” varaždinskog HNK. U drugom bloku su pred-stave prema suvremenim tek-stovima - “Balon” Teatra Exit i Te-atra 2000, “Udarac” splitske Play -Drame, ZeKaeM-ova “Garaža” i

Gavellina “Barbelo, o psima i dje-ci”. U trećem bloku su komedi-je “Građanin plemić” zagrebač-kog HNK i “Žrtve zemljopisa 2” Teatra &TD, a u posljednjem Eu-rokazova predstava “Okovani Galileo”.

Posljednji dan festivala bit će dodijeljena nagrada najboljoj predstavi, a izvest će se “Drama o Mirjani i ovima oko nje” Jugo-slavenskoga dramskog pozori-šta iz Beograda.

“Zagreb & ja”Autorice Ana Milčec Milje-vić i Nataša Hrust napisale su zanimljivu i edukativnu knjigu za djecu pod nazi-vom “Zagreb & ja”.

”Legenda kaže: tko se jednom napije vode s izvora Manduševac, ni-kad neće zaboraviti Za-greb” - početak je priče o Zagrebu. Uz razigrane ilu-stracije Nataše Hrust au-torice vrlo pristupačno i zanimljivo upoznaju dje-cu sa svim znamenitosti-ma Zagreba, kako iz nje-gove prošlosti tako i sa-dašnjosti. Čitajući knjigu djeca će saznati, primje-rice, koliko danas ima au-tomobila u Zagrebu, ali i kad i tko je dovezao prvi auto u Zagreb, gdje je sa-građen prvi neboder, ko-liko mostova premošću-je rijeku Savu... i još puno toga. Knjigu možete ku-piti po cijeni od 80 kuna u Knjižari AGM, Teslina 7. (tk)

Želite li novu karijeru, hobi ili jednostavno dobru zaba-vu, možete se priključiti prvoj radionici stand up comedy u režiji Komedije s nogu. Radi-onice počinju 20. listopada, a vodit će ih Domagoj Pintarić i Jadranko Glavačević. Održa-vat će se dvaput tjedno u pro-storijama comedy cluba u The Movie Pubu. To su prve koje će raditi samo s odraslima i od njih pokušati stvoriti komiča-re za odraslu publiku. Prijaviti se možete putem web-strani-ce www.komedijasnogu.com ili na e-mail radionice@kome-dijasnogu.com. (tk)

Stand up comedy - radionice za odrasle Počele Gavelline večeri

Na ovogodišnjim Gavellinim večerima, po odabiru izbornice Lade Martinac Kralj, za nagradu najbolje konkurirat će 12 ponajboljih predstava premijerno izvedenih u hrvatskim kazalištima prošle sezone

Eurokazova predstava “Okovani Galileo” na programu je kao jedina predstava četvrtog bloka

Tatjana Karapandžatatjana@ltkmedia.com

Stari duh Zagreba u Jurišićevoj- Bio sam na studiju arhitekture 50-ih godina u Zagrebu i istovre-meno crtao karikature u tjedniku Kerempuh. Bio sam u nedoumici da li se više posvetiti arhitektu-ri ili karikaturi. Kad sam profeso-ru donio jonske i dorske stupo-ve koje sam nacrtao, kazao mi je da to nisu stupovi, nego karika-tura od stupova. Tad sam shva-tio da sam karikaturist - pripovi-jedao je o detalju iz svog života dugogodišnji karikaturist i no-vinar Zvonko Lenner prigodom izložbe njegovih radova.

Prvi postav te vrste ovih se da-na može pogledati u Paneurop-skom domu u Jurišićevoj ulici.

Riječ je o karikaturalnim prika-zima scena iz staroga Zagreba, s prizorima od srednjeg vijeka do danas, no kako je istaknula pro-motorica izložbe Nevenka Ne-kić, Lenner svojim povijesnim junacima ne presuđuje, on se pomalo ruga, ali s ljubavlju pre-ma likovima i gradu koji je takav iščeznuo.

- Karikature o starom Zagrebu crtane su za duše koje imaju na stolu onaj naš starinski bilikum s natpisom: Kaj je život bez pajda-ša? - rekla je Nevenka Nekić.

Lennerove karikature mogu se razgledati do konca ovoga mje-seca u Jurišićevoj 1a. (jr) Izložba karikatura Zvonka Lennera

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

28 kultura i zabava 19. listopada 2010.zagreb.hr

Cirque du Soleil gostovat će i u HrvatskojNajpoznatija umjetnič-ka kolonija na svijetu, Ci-rque du Soleil, u zagrebač-koj Areni gostovat će od 17. do 21. studenog. Prvi put u Hrvatskoj, Cirque du Solei dolazi s predstavom “Saltimbanco”, jednom od mnogobrojnih kojima oduševljava publiku diljem

svijeta. Premijerno je izve-dena prije 14 godina sa 36 vrhunskih akrobata. Danas ima više od 50 izvođača iz 20 zemalja. Sa sobom voze više od 180 tona opreme i dovode 80 tehničara. Ula-znice su limitirane na 5000 sjedećih mjesta, a cijene su od 250 do 500 kuna.

Ovaj vikend “Velika rock eksplo Velika rock eksplozija u Močvari će 22. i 23. listopada predstaviti 12 izvođača koji su obilježili prošlu sezonu hrvatske rock scene s ciljem promoviranja i širenja interesa za nove, mlade domaće bendove

Detonacija treće Velike rock ek-splozije dogodit će se 22. i 23. listopada u Močvari. Veliki pro-mocijski koncert “malih” bendo-va u dva će festivalska dana na dvije pozornice predstaviti 12 izvođača koji su obilježili proš-lu sezonu. Festival nudi presjek kvalitetnih glazbenih autorskih noviteta na našoj rock sceni i ši-ri interes za mlade, nove i manje poznate bendove.

Neki od njih objavili su zapa-žene debitantske albume poput bendova Spuštene rolete, Kino-klub, Onli-tu, Mel Camino, drugi “sudbonosni” drugi album kao grupa Gretta, treći su trenutač-no u fazi snimanja materijala

poput Hitchcocka, Revoltsa i Luf-ta, a neki su jednostavno toliko dobri da ih Velika rock eksplo-zija želi na svojoj pozornici, kao što je Abroad Experiments. Tu je, kao i prošle godine, pobjednik zabočkog HGF demo festivala, urnebesni zagrebački trash-co-re-metal sastav New Level.

Ovogodišnji novitet je druga pozornica pod naslovom “Puši-mo akustiku”. U pauzama izme-đu bendova na velikoj pozornici, u natkrivenom dvorištu Močvare predstavit će se dva viteza nove hrvatske akustične scene: Ivan Škrabe i Ivan Vragolovich.

Prvih 200 posjetitelja svakog festivalskog dana dobit će na poklon CD kompilaciju Velika rock eksplozija #3 sa 17 pjesa-ma domaćih izvođača.

Tito & Tarantula 21. listopada u Boogaloou

Kraljica soula Gabrielle prvi put u Hrvatskoj

Gotan Project promovira Tango 3.0

Legendarni blueser Joe Bonamassa u Boogaloou

Picksiebner će zagrijati publiku 21. listopada u klubu Booga-loo i pripremiti je za zvijezde večeri, fenomenalni meksički rock band Tito & Tarantula. Taj koncert ide pod motom “Od sumraka do zore”, a ulaznice su u pretprodaji 100 kuna.

Britanska kraljica soula Ga-brielle prvi put stiže u Hrvat-sku, a koncert je 26. listopada u Aquariusu. Obožavatelji te planetarno poznate dive mo-ći će uživati u hitovima “Dre-ams”, “If You Ever”, “When A Woman“ “Out Of Reach”...

Gotan Project opet dolazi u Za-greb, u dvoranu Kornati Hypo centra, 16. studenoga, u sklo-pu nove turneje. Predstavit će treći studijski album “Tango 3.0”. Jedna od ključnih stvari albuma je zvuk bandoneona, harmonike specifične boje.

Joe Bonamassa prvi put stiže u Hrvatsku, 29. listopada u Booga-loo. Čudo od djeteta, s osam go-dina postao je profesionalni blu-es gitarist, s dvanaest već svira s B. B. Kingom, a s četrnaest s Joh-nom Leejem Hookerom. Sa 33 stiže u Zagreb.

Tatjana Karapandžatatjana@ltkmedia.com

Bendovi Gretta i Onli-tu nastupit će na ovogodišnjoj Velikoj rock eksploziji

29kultura i zabava19. listopada 2010.zagreb.hr

Zvijezda fada ponovno u ZagrebuVelika portugalska umjetnica, jedna od naj-popularnijih pjevačica fada, Mariza, ponovno dolazi u Zagreb, 3. stu-denog u dvoranu Korna-ti. Marizina interpretacija i scenski nastup odavno su osvojili publiku, sto-ga rezervirajte ulaznicu na vrijeme.

Geoff Farina i Chris Brokaw u Teatru ITDU Teatru &TD je 21. listopada koncert post-punk/post-rock legendi Geoff a Farine i Chrisa Brokawa. Novi album tog dvoj-ca “The Boarder’s Door” izlazi u studenom, a na turneji će uz hi-tove s albuma “The Angel’s Me-ssage To Me” promovirati i no-ve pjesme.

Koncert popularnog Dubioza kolektivaBosansko-hercegovački bend Dubioza kolektiv održat će ve-liki koncert u Aquariusu 29. li-stopada. Njegov posljednji al-bum “5 do 12” postiže nevjero-jatnu popularnost, a kako bend kaže, sadrži devet pjesma koje udaraju ravno u glavu.

Preporuke

U fokusuNakon obiteljske nesre-će otac dviju kćerki od-luči započeti novi život, iz SAD-a se obitelj seli u Genovu. Tamo će se živo-ti sve troje potpuno pro-mijeniti, nakon što mlađu kćerku počne proganjati duh njezine mrtve majke, a starija započne ljubavnu romansu...

Komedija Danila Šerbed-žije u Puli je dobila nagra-du publike, a donosi nam priču o obitelji Paripović iz jednog ličkog zaseo-ka. Američka penzija ba-be Neđe glavni je izvor prihoda obitelji. Nakon njene smrti glava obitelji, Mane, smišlja “interesan-tan” plan...

Svjetski bestse-ler prema ko-jem je snimljen i fi lm govori o Liz, koja nakon mučnog razvo-

da kreće na godinu dana dugo putovanje kako bi pronašla sreću i usposta-vila ravnotežu u životu...

Genova

Sedamdeset i dva dana

Jedi, moli, voli

DVD

FILM

ELIZABETH GILBERT

Geoff rey Smith u DokukinuU Dokukinu će 20. listopada je-dan od najuspješnijih europ-skih dokumentarista, britanski redatelj Geoff rey Smith odr-žati redateljski Masterclass za

sve koje zanima kreativni do-kumentarani fi lm. Prijave na e-mail inja@restarted.hr. Od 19. do 24. listopada u Dokukinu možete pogledati dokumen-tarnu konkurenciju ZFF-a. U tjednu nakon festivala nastav-lja se kino distribucija dva fi lma s festivala - “Zvezda je rođena”

i “Ja, moja romska obitelj i Wo-ody Allen”.

Prijave za 2nd Croatian Blues ChallengeHrvatske blues snage poziva-ju izvođače bluesa da pošalju prijave za 2nd Croatian Blu-es Challenge. Prijave se zapri-maju putem obrasca na služ-benoj web-stranici Hrvatskih blues snaga i poštom do 22. listopada.

Marky Ramone dolazi u Zagreb Legendarni član Ramonesa Mar-ky Ramone dolazi s još jednom legendom, Michaelom Grave-som iz Misfi tsa 23. listopada u Boogaloo. Na repertoaru će bi-ti više od 36 klasika i njihov no-vi uradak “When We Were An-gels”. Kao predgrupe nastupit će Devils Whorehouse, zagre-bački Misfi ts tribute band i old sholl punk rockeri Eksodus.

U No galeriji MSU-a do 6. studenoga možete pogledati najno-

viju seriju fotografi ja “Golub na grani” Marka Ercegovića. Mo-

tivi na fotografi jama, naizgled poznati i bliski, zadržavaju dis-

tancu - golub ostaje na grani. Marko je predstavnik mlađe ge-

neracije, vjeran klasičnoj i tzv. tihoj fotografi ji.

Fotografi je Marka Ercegovića u MSU-u

zija #3”

30 vodič 19. listopada 2010.zagreb.hr

HITNI PRIJEMDJEČJE BOLESTI I DJEČJA KIRURGIJA

Za dječje bolesti- Sesvete, Dubrava, Maksimir, V. Gorica, N. Zagreb

- KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888- Peščenica, Medveščak i Trnje - KBC Šalata, Šalata

2-4, 4552 333- Centar i Trešnjevka - Klinika za dječje bolesti,

Klaićeva 16, 4600 111- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - KB Ses.

milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111Za dječju kirurgiju

- Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica, Novi Zagreb, Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600111

- Sesvete, Dubrava i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

UROLOGIJA, INTERNA, KIRURGIJA,

- Sesvete i Dubrava - dežurna je KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390 i KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

UHO, GRLO, NOS

- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390

- Dubrava, Maksimir, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

OČNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

GINEKOLOGIJA I PORODI

- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390

- Dubrava, Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - Klinika za ženske bolesti i porode, Petrova 13, 4604 646

- Centar i Trešnjevka - KB Sestre milosrdnice, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

NEUROLOGIJA

- Sesvete i Dubrava - KB Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29

- Črnomerec, Susedgrad, Zaprešić – OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

PSIHIJATRIJA

- Sesvete i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Dubrava, Peščenica, Medveščak, Trnje, Centar, Susedgrad i Zaprešić - KPB Vrapče, Bolnička 32, 3780 666

- Velika Gorica, Novi Zagreb i Trešnjevka - PB Sveti Ivan, Jankomir 11, 3430 000

- Črnomerec - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

KOŽNE I SPOLNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimira, Peščenica,

Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

PLUĆNE BOLESTI I TBC

- Klinička bolnica za plućne bolesti Jordanovac, Jordanovac 104, tel: 2385-100

STOMATOLOGIJA

Hitne stomatološke službe od ponedjeljka do subote od 22 do 6 sati, nedjeljom i praznikom od 0 do 24 sata- Centar, Trnje, Črnomerac, Medveščak, Trešnjevka,

Susedgrad i Zaprešić - Stom. poliklinika, Perkovčeva 3, 4803 236

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, D. Selo i Vrbovec - KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- N. Zagreb, V. Gorica i Jasterbarsko - DZ Zagreb, Av. V. Holjevca 22, 6598 444

BOLNICEKBC REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.kbc-zagreb.hrDJ. BOL. SREBRNJAK, Srebrnjak 100, 2430 783, www.bolnica-srebrnjak.hrINST. ZA IMUNOLOGIJU, Rockefellerova 2, 4684 500KB DUBRAVA, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444, 2860 259, www.kbd.hrKB MERKUR, Zajčeva 19, 2431 390, www.kb-merkur.hrKB SESTRE MILOSRDNICE Vinogradska 29, 3787 111, www.kbsm.hrKBC ZAGREB Šalata 2, 4920 019, 4818 457, www.kbc-zagreb.hrKLINIKA ZA DJ. BOLESTI ZAGREB Klaićeva 16, 4600 111, www.kdb.hrKLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI DR. FRAN MIHALJEVIĆ Mirogojska cesta 8, 4603 222, www.bfm.hrKLINIKA ZA PLUĆNE BOLESTI JORDANOVAC, Jordanovac 104, 2385 100, jagor.srce.hr/jordanovacKLINIKA ZA TRAUMATOLOGIJU Draškovićeva 19, 4697-000, www.trauma.hrKLINIKA ZA TUMORE Ilica 197, 3783 555, www.kzt.hrKLIN. ZA ŽENSKE BOLESTI I PORODE Petrova 13, 4604 646, www.kbc-zagreb.hrOPĆA BOLNICA SVETI DUH Sveti Duh 64, 3712 111, www.obsd.hrPSIH. BOLN. JANKOMIR, Jankomir 11, 3794 333, www.mcs.hr/jankomirPSIH. BOLNICA VRAPČE, Bolnička c. 32, 3780 666, www.bolnica-vrapce.hrPSIH. BOLNICA ZA DJECU I MLADEŽ Kukuljevićeva 11, 4862 511, e-mail: tajnistvo@djecja-psihijatrija.hrSPEC. BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI, Rockefellerova 3, 4684 400SVEUČ. KLINIKA VUK VRHOVEC Dugi dol 4a, 2353 800, www.idb.hrZAV. ZA DJ. KIR. REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.mef.hr/zzdk-rebroKBC ŠALATA Tel. 4552-333 i 4819-911

VAŽNI BROJEVIHRVATSKO DRUŠTVO ZA CELIJAKIJU Tomašićeva 10, www.celijakija.hr

PLAVI TELEFON, 4833 888CEN. ZA ŽRTVE SEKS. NASILJA, radnim danom od 10 do 17 sati, 6119 444SOS ZA ŽENE I DJECU, 4655 222, 0-24 hCEN. ZA KRIZNA STANJA I PREV. SUICIDA, 2421 603, 2388 888 (kućni 466)ŽUPANIJSKI CENTAR 112 ZAGREB traženje pomoći hitnih službi, tel. 112SAVJET. ZA PREV. OVISNOSTI Mirogojska c. 11, tel. 3830 066, (pon., ut., čet., pet. od 8 do 16; sri. od 12 do 20)POLIKLINIKA ZA ZAŠTITU DJECE Argentinska 2, tel. 3457 518 (pon.-pet. 7.30- 20.00, sub. 7.30-15.00h)SAV. CENTAR ZA DJECU, MLADE I OBITELJ MODUS, K. Mislava 11, 4621 554SAVJETOVALIŠTE ZA MALOLJETNE TRUDNICE I

MAJKE, Ilica 73, 2442-061, (r.d.12-14h)AUTON. ŽEN. KUĆE ZAGREB, 0800 5544HIV/AIDS SOS TELEFON, 0800 448 767USTANOVA ZA HITNU I MEDICINSKU POMOĆ ZAGREB, Heinzelova 88, Tel.: 6302 911, 94SANITETSKI PRIJEVOZ, 6302 944HRABRI TEL., r. dan 9 - 18h 0800 0800PSIH. CENTAR TESA, 4828 888; e-mail:psiho.pomoc@tesa.hrHRV. UDR. ZA ALZHEIMEROVU BOLEST, Vlaška ulica 24a, 091/5691-660, savjeti uto. 12-14, sri. 14-16 h, alzheimer@alzheimer.hrVETERINARSKA BOLNICA, 3024 765, hitni prijem 098/214 099SAVJETOVALIŠTE SOCIJALNE ZAŠTITE Lopatinečka 15 (Vrbani), Zagreb. Radno vrijeme: ponedjeljak, utorak, srijeda (stručna pomoć udomiteljima) i četvrtak od 16 do 18.30 sati. Tel. 01/388 69 79SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA, Dom zdravlja zagreb - istok, Ninska 10/II, Sesvete, Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 16.30 do 19 sati. Pravni savjeti - ISKLJUČIVO petkom, Besplatni broj tel. 0800-8898. Savjetovanje putem e-maila: mirna-zona@zagreb.hrDOM ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA DUGA - ZAGREB , Telefon: 01/3831-770, www.duga-zagreb.hr, e-mail:info@duga-zagreb.hrDUGIN TELEFON, Telefonska linija za psihološku pomoć u cilju prevencije počinjenja nasilja u obitelji od potencijalnih počinitelja nasilja bez obzira na spol i dob. Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 18 do 21 sat. Besplatni broj tel. 0800-8788 KRIJESNICA - udruga za pomoć djeci i obiteljima suočenima s malignim bolestima, Prilaz Gjure Deželića 50, Tel.: 3770-022, 3770-477JEDINSTVENI EUROPSKI BROJ ZA HITNE SLUŽBE, Tel.: 112SAVJETOVALIŠTE ZA OSOBE S INVALIDITETOM I ČLANOVE NJIHOVE OBITELJI Kneza Mislava 7, utorkom i četvrtkom od 16 do 18,30 sati, tel: 4619-117; Zagrebačka 4a,Sesvete, ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18,30 sati, tel: 2058-868

DEŽURNE LJEKARNESTALNA NOĆNA SLUŽBA

Centar - Trg bana Jelačića 3Siget - Av. V. Holjevca 22Dubrava - Grižanska 4Kustošija - Ilica 301Trešnjevka - Ozaljska 1Borongaj - D. Budaka 17Samobor - Dom zdravlja, Lj. Gaja 37Zaprešić - Trg žrtava fašizmaVelika Gorica - Trg P. Krešimira (1. do 12. u mjesecu) i Matice Hrvatske bb (13. do 31. u mjesecu tijekom cijele godine)Brezovica - Brezovačka 123

GRADSKA GROBLJAMirogoj 10, centrala: 4696 700; faks za ukope: 4581 088; prodaja: 4696 729; gradska-groblja@zg.t-com.hr;Krematorij: 4696 700 Miroševac: 2851 422 Markovo polje: 2008 436 Gornje Vrapče: 3455 652 Sveta Klara (uključujući Lučko, Brezovica, Kup. Kraljevec, Odra, Jakuševec): 6522 777Govorni automat rasporeda ukopa i ispraćaja: 060 408 408 Dežurstva za izdavanje termina za ukope i ispraćaje izvan radnog vremena:

- Mirogoj, Miroševac, Gaj urni, Gračani, Markuševec, Remete, Šestine, Resnik, Čučerje, Granešina - Mirogoj 10, 4696 700 ili 091 4581 058

- Kašina, Vugrovec, Planina donja, Glavnica, Moravče, Cerje - Markovo polje, 2008 436 ili 091 4581-019

- Mala groblja, Stenjevec, G.Vrapče 091 4581 068 ili 091 4581 069

- Lučko, Odra, Sv. Klara, Kupinečki Kraljevec, Brezovica, Jakuševec 091 4581 051, 091 4581 066

SERVISNE INFORMACIJEELICOM d.o.o., Štefanovec 138, Službe za održavanje javne rasvjete, tel. 0800 10 15, javna.rasvjeta@elicom.hr

ŽELJEZNIČKI KOLODVOR Trg kralja Tomislava 12, tel. 060 333 444; međun. info: 4573 283; www.hznet.hrELEKTRA tel. 4601-111, dežurni 4856 335, besplatni 9820TOPLINARSTVO tel. 6009-602, dežurni 6131-975VODOOPSKRBA I ODVODNJA Folnegovićeva 1, tel 6163-000 Patačićkina 1b, tel. 6163-500HITNE INTERVENCIJE; ODVODNJA - tel. 6163-222; VODOOPSKRBA - tel. 6163-999ČISTOĆA Tel. 6146-400, 060 110-110, 0800 200-121ZAGREBAČKE CESTE tel. 0800-0551GSKG, Savska cesta 1, tel. 4565 811; faks 4829 422HITNE INTERVENCIJE (O-24) tel. 4829 420, 4829 425ZAGREBPARKING tel. 4501-770AUTOBUSNI KOL., Av. M. Držića 4, tel. 060 313333; e-mail: akz@akz.hrZET tel. 3651-555, 0800-200-060ZAG. VELESAJAM, Av. Dubrovnik 15, tel. 6503 111, e-mail: zagvel@zv.hrGRADSKA PLINARA Tel. 6302-382 i 6302-586GRADSKA LJEKARNA ZAGREB Tel. 4662-672ZAGREBAČKI HOLDING tel. 6503-159JAVNI PRIJEVOZ, Taxi radio 970; tel. 6682 558; www.radio-taxi-zagreb.hrZRAČNA LUKA, Pleso bb, 060 320 320; www.zagreb-airport.hrHRVATSKI AUTOKLUB, 4640 800PRIJEVOZ OSOBA S INVALIDITETOM ZET-om, tel. 6600 443 (svakog dana, osim subotom, nedjeljom i blagdanom 7.45 - 14.00)GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA Tel. 091 5082 556 (svakog dana od 0-24)PREMUŽIĆ PRIJEVOZ d.o.o. Prijevoz teškopokretnih i nepokretnih osoba tel. 098 275 130PROMETNA POLICIJA Lučko, 6530-870; Heinzelova, 6333-333GRUNTOVNICA, 6302 203POREZNA UPRAVA, 0800 66 99 33DRŽAVNI INSPEKTORAT PJ Zagreb 6503-000ZOO VRT, Maksimirski perivoj, 2302 199PLAVI KRIŽ, Veterinarske usluge, 3839 111SUZA, Savez udruga za zaštitu životinja, tel. 060 4040 44; www.suza.hrVETERINARSKA STANICA Heinzelova 68, tel. 6040 187, 6040 186TAXI RADIO tel. 970 i 6610-200

GRADSKA UPRAVA

610 - 1111Na ovaj broj možete dobiti Ured gradonačelnika i sve ostale grad-ske urede

Odbor za predstavke i pritužbe Gradske skupštine, Ulica sv. Ći-rila i Metoda 5 tel. 610-1920odbor.predstavke-prituzbe@zagreb .hr

Integrirani kontakt centar tel. 4866-866

Ured komunalno redarstvo, tel. 610-1566, komunalno-redarstvo@zagreb.hr

31vodič19. listopada 2010.zagreb.hr

KLUPSKA SCENAAQUARIUSPetak, 22. 10.22.00 Blackout ClassicsSubota, 23. 10.23.00 Sound DesignersUtorak, 26. 10.21.00 GabriellePetak, 29. 10.22.00 A1 - Blackout Classics 22.00 A2 - Dubioza kolektiv Subota, 30. 10.23.00 Sound Designers22.00 Halloween

BOOGALOO CLUBČetvrtak, 21. 10.Tito & TarantulaPetak, 22. 10.Drugi način Subota, 23. 10.Marky Ramone’s Petak, 29. 10.Joe BonamassaSubota, 30. 10.Halloween Party

KSETSrijeda, 20. 10.20.00 Madchester meets HaciendaČetvrtak, 21, 10. 20.00 Kandžija MCPetak, 22. 10.20.00 KSET CaffeSubota, 23. 10.20.00 Jabbaton ft VOI’SAUtorak, 26. 10.21.00 Obits, Criple and Casino, TankerČetvrtak, 28. 10.21.30 No Age + Abe VigodaPetak, 29. 10.20.00 KSET CaffeSubota, 30. 10.22.00 Crnjak Party

MOČVARASrijeda, 20. 10.21.00 Ekstravagantna tijelaČetvrtak, 21. 10.21.00 Turbina Petak, 22. 10.22.00 Velika rock eksplozijaSubota, 23. 1022.00 Velika rock eksplozijaNedjelja, 24. 10.20.00 Ekstravagantna tijelaPonedjeljak, 25. 10.21.30. Digital LeatherČetvrtak, 28. 10.21.00 Electrocution

NightPetak, 29. 10.20.00 Deafness By Noise, Dryflood, IgutSubota, 30. 10.22.00 BassfectionNedjelja, 31. 10.22.00 Halloween ŠtalaPonedjeljak, 1. 11. 20.00 Karkelo

PURGERAJSrijeda, 20. 10.22.00 Friday at Six Četvrtak, 21. 10.22.00 DJ’S Rea & Sanjin ĐukićPetak, 22. 10.22.00 Triforce CrewSubota, 23. 10.22.00 DJ UnclefunkPonedjeljak, 25. 10.21.00 Open Mic Night Utorak, 26. 10. 22.00 dj’s Yesh aka Snobby Dick & Mikey WalshSrijeda, 27. 10.22.00 Lagarto & DJ PokosČetvrtak, 28. 10.22.00 DJ Nick Apaurin Petak, 29. 10.22.00 TMO Crew

TVORNICA KULTURESubota, 23. 10.21.00 Jura Stublić & FilmČetvrtak, 28. 10.21.00 Pervanov politički cabaret četvrtkom “Nekorektno”Petak, 29. 10.21.00 Maula Morelenbaum

THE MOVIE PUBSrijeda, 20. i 27. 10.21.00 Stand up Comedy ShowČetvrtak, 21. i 28. 10. 21.00 Stand up Comedy ShowPetak, 22. i 29. 10.21.00 Stand up Comedy Show

AKC MEDIKAČetvrtak, 21. 10.21.00 Noć performansaPetak, 22. 10.21.00 Pistolero DrumsSubota, 23. 10.22.00 ZbeLeTron vs. Sicko DiskoPonedjeljak, 25. 10. 21.00 The Quakes, Latex Willer Srijeda, 27. 10.22.00 Večer okrutne apokaliptične glazbePetak, 29. 10.22.00 Voodoo Healers, Green Goblins, The Mighty Shakers

Subota, 30. 10.22.00 Digitron Sound SystemNedjelja, 31. 10.21.00 Halloween

SAXSrijeda, 20. 10.21.00 Leiner + Hrnjak “Viša sila”Četvrtak, 21. 10.Punčke, Hren, Tix, ČKD PrahaPetak, 22. 10.PositivoSubota, 23. 10.Rock večerUtorak, 26. 10.KolodvorSrijeda, 27. 10.Novi hrvatski jazzČetvrtak, 28. 10.Blues Storming, Blindspot, Popper, Veli JožePetak, 29. 10.BuđenjeSubota, 30. 10.The Second Hand Band

SIRUPPetak, 22. 10.Chew The Fat CroatiaSubota, 23. 10.Petar Dundov i prijateljiPetak, 29. 10.PistoleroSubota, 30. 10.We Love HouseNedjelja, 31. 10.Halloween

ŽELJEZNIČARPetak, 22. 10.21.00 S3NGS + LagerSubota, 30. 1021.00 Halloween party

KONCERTIKD VATROSLAV LISINSKISrijeda, 20. 10.20.00 (MD) R. B. QuintetČetvrtak, 21. 10.20.00 (MD) Jacky T. TrioPetak, 22. 10.19.30 (VD) Zagrebačka filharmonija 20.00 (MD) The New York VoicesSubota, 23. 10.9.00 (VD) Dani Orisa18.00 (VD) Boris Godunov20.00 (MD) Viktor Vidović i Bruno KrajcarNedjelja, 24. 10.9.00 VD Dani Orisa20.00 (MD) Kvartet Cadenza Utorak, 26. 10. 19.30 (VD) Wiener Concert

Srijeda, 27. 10.19.30 (VD) Lika i velebitsko primorje Četvrtak, 28. 10.19.30 (VD) Simfonijski orkestar HRT-a20.00 (MD) ZG festival limenih puhača Petak, 29. 10.19.30 (VD) Ivo PogorelićSubota, 30. 10.20.00 (MD) Allan Holdsworth BandUtorak, 2. 11.20.00 (MD) Pandorina kutijica

HRVATSKI GLAZBENI ZAVODČetvrtak, 21. 10.20.00 HDGUSubota, 23. 10.20.00 Trio AmadeusNedjelja, 24. 10.20.00 Hrvatski barokni ansamblUtorak, 26. 10.20.00 Zagrebački solistiČetvrtak, 28. 10.20.00 Karlo Hubak, klavirNedjelja, 31. 10.18.00 Društveni komorni ansambl HGZ-a

ARENA ZAGREBČetvrtak, 21. 10.20.00 Oliver Dragojević

KC DRAŽEN PETROVIĆPonedjeljak, 25. 10.20.00 The Hungarian National Gypsy Orchestra Rajko - 100 Violins

KAZALIŠTAHNKSrijeda, 20. 10.19.30 (D) Drama o Mirjani i ovima oko njeČetvrtak, 22. 10.19.30 (B) Labuđe jezeroPetak, 22. 10.19.00 (D) BjesoviSubota, 23. 10.18.00 (B) Labuđe jezeroNedjelja, 24. 10.11.00 (O) Vještica Hillary ide u operu19.30 (D) HamletPonedjeljak, 25. 10.19.30 (B) Labuđe jezeroUtorak, 26. 10.19.30 (D) Građanin plemićSrijeda, 27. 10.19.30 (B) Labuđe jezeroČetvrtak, 28. 10.

19.30 (D) Drama o Mirjani i ovima oko njePetak, 29. 10.11.00 (O) Vještica Hillary ide u operu19.00 (O) Plašt / Sestra Angelica / Gianni SchicchiSubota, 30. 10.18.00 (B) Labuđe jezeroNedjelja, 31. 10.11.00 (O) Vještica Hillary ide u operu19.30 (D) Ujkin san Utorak, 2. 11.19.30 (B) Labuđe jezero

GAVELLA18.-29. 10. 25. Gavelline večeriSrijeda, 20. 10.19.30. BrezaČetvrtak, 21. 10.19.30 Peer GyntSubota, 23. 10.19.30 Udarac21.30 Žrtve zemljopisa 2: Povratak žrtvePonedjeljak, 25. 10. 19.30 BalonSrijeda, 27. 10. 19.30 Barbelo o psima i djeciPetak, 29. 10.19.30 Drama o Mirjani i svima oko njeSubota, 30. 10.19.30 MetamorfozeUtorak, 2. 11. 19.30 Tartuffe

KOMEDIJASrijeda, 20. 10.19.30 Dobri vojak Švejk Četvrtak, 21. 10.19.30 Dobri vojak Švejk Petak, 22. 10.19.30 Jalta, Jalta Subota, 23. 10.19.30 Jalta, JaltaPonedjeljak, 25. 10.19.30 Jalta, JaltaSrijeda, 27. 10.19.30 Jalta, JaltaČetvrtak, 28. 10.19.30 Jalta, JaltaPetak, 29. 10. 19.30 Posudi mi tenorSubota, 30. 10.19.30 Posudi mi tenor

HISTRIONSKI DOMSrijeda, 20. 10.20.00 Ni med cvetjem ni praviceČetvrtak, 21. 10.20.00 Djeca sa CNN-aPetak, 22. 10.20.00 Ni med cvetjem ni praviceSubota, 23. 10.20.00 Ni med cvetjem ni pravice

Utorak, 26. 10.20.00 Djeca sa CNN-aSrijeda, 27. 10.20.00 Djeca sa CNN-aČetvrtak, 28. 10.20.00 Ni med cvetjem ni pravicePetak, 29. 10.20.00 Hercegovci za volanomSubota, 30. 10.20.00 Hercegovci za volanom

KEREMPUHSrijeda, 20. 10.20.00 O medvjedima i ljudimaČetvrtak, 21. 10.20.00 Čudo u Poskokovoj dragiPetak, 22. 10.20.00 Metastaze23.00 Melodija borbe i pretvorbeSubota, 23. 10.20.00 O medvjedima i ljudima23.00 Melodija borbe i pretvorbeNedjelja, 24. 10.20.00 Bitange i princezeUtorak, 26. 10.20.00 O medvjedima i ljudimaSrijeda, 27. 10.20.00 Jebote, kolko nas imaČetvrtak, 28. 10.20.00 O medvjedima i ljudimaPetak, 29. 10.20.00 čudo u Poskokovoj dragi23.00 Melodije bljeska i olujeSubota, 30. 10.20.00 Ljubav, struja, voda & telefon23.00 Melodije bljeska i olujeNedjelja, 31. 10.20.00 Magic act showUtorak, 2. 11. 20.00 Ljubav, struja, voda & telefon

VIDRAČetvrtak, 21. 10.20.00 Bijelo, bijelo, bijeloPetak, 22. 10.20.00 Od E d ZSubota, 23. 10.20.00 Od E do ZNedjelja, 24. 10.20.00 PrekidiPonedjeljak, 25.10.20.00 Iza kulisa Srijeda, 27. 10.20.00 Stilske vježbeČetvrtak, 28. 10.20.00 Od E do ZPetak, 29. 10.20.00 Kako druga polovica voliSubota, 30. 10.

20.00 Kako druga polovica voli

TEATAR EXITSrijeda, 20. 10.20.00 KaubojiČetvrtak, 21. 10.20.00 KaubojiPetak, 22. 10.20.00 Preko Trnja do ZvijezdeSubota, 23. 10.20.00 BalonPonedjeljak, 25. 10.20.00 Kauboji Srijeda, 27. 10.20.00 SHAKEspeare na EXitČetvrtak, 28. 10.20.00 Preko Trnja do ZvijezdePetak, 29. 10.20.00 KontrabasSubota, 30. 10.20.00 KaubojiUtorak, 2. 11. 20.00 Kauboji

TEATAR &TDČetvrtak, 21. 10.21.30 Geoff Farina + Chris BrakowNedjelja, 24. 10.20.00 Ma and AI Četvrtak, 28. 10.21.30 Poum Tchak

ZKMSrijeda, 20. 10.18.00 Generacija 91.-95.Četvrtak, 21. 10.18.00 Generacija 91.-95.Subota, 23. 10.20.00 Ovo bi mogla biti moja ulicaNedjelja, 24. 10.20.00 Ovo bi mogla biti moja ulicaUtorak, 26. 10.18.00 Mačji blues20.00 Ovo bi mogla biti moja ulicaSrijeda, 27. 10.11.00 i 18.00 Mačji blues20.00 GaražaČetvrtak, 28. 10.20.00 GaražaPetak, 29. 10.20.00 GaražaSubota, 30. 10.20.00 GaražaNedjelja, 31. 10.20.00 Ovo bi mogla biti moja ulicaUtorak, 2. 11.12.00 i 18.00 Ovo bi mogla biti moja ulica

DK DUBRAVANedjelja, 24. 10.11.00 Boje duge18.00 Grga ČvarakPonedjeljak, 25. 10.10.00 Grga ČvarakUtorak, 26. 10.

10.00 MatildaSrijeda, 27. 10.10.00 MatildaČetvrtak, 28. 10.10.00 MatildaPetak, 29. 10.10.00 MatildaNedjelja, 31. 10.18.00 Oh, kako je lijepa Panama

ZKLČetvrtak, 21. 10.18.00 TrnoružicaPetak, 22. 10.20.00 Tjedan perforacijeSubota, 23. 10. 10.30 Darujmo djeci kazalište18.00 TrnoružicaNedjelja, 24. 10.11.00 TrnoružicaSrijeda, 27. 10.10.00 Ježeva kućicaČetvrtak, 28. 10.10.00 i 18.00 Umišljena mišicaPetak, 29. 10.18.00 Zlatni dodir kralja MideSubota, 30. 10.18.00 Tri praščićaNedjelja, 31. 10. 11.00 Tri praščića

TREŠNJANedjelja, 24. 10.17.00 Veli JožeSubota, 30. 10.17.00 Miffy - mjuziklNedjelja, 31. 10.11.00 Snjeguljica i sedam patuljaka

ŽAR PTICANedjelja, 24. 10.11.00 Pčelica Maja

MALA SCENAPetak, 22. 10.10.00 Krava ružica17.00 i 18.30 Priča o oblakuSubota, 23. 10.10.00 i 11.30 Priča o oblaku17.00 i 18.30 Pale sam na svijetuPonedjeljak, 25. 10.9.00 i 10.30 Vagon prvog razredaSubota, 30. 10.10.00 i 11.30 Priča o svjetlu17.00 Vagon prvog razreda

TNT TEATARČetvrtak, 21. 10.18.00 Priča o lavu i pametnom zečićuPetak 22. 10.10.00 HeidiNedjelja, 24. 10.11.30 Pale sam na svijetuČetvrtak, 28. 10.18.00 Pčelice, pazi!

ISSN 1847-0394Zagreb.hr ISSN 1847-0394

Nakladnik:Zagrebački holding, podružnica AGM

Za nakladnika:Bože Čović

Produkcija:Medijska mreža, Gundulićeva 45, 01/555-13-50

Redakcija:Slavonska avenija 4, 01/5005-405

redakcija@mmreza.hr zagreb.hr@mmreza.hr

Predsjednica Uprave:Branka Panić

Oglasi i promocija:Diana Mikloš 01/555-13-52, 01/555-13-51, diana.miklos@mmreza.hr

Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Glavni urednik:Branko Karapandža

Izvršni urednik: Nikola Živčić

Grafički prijelom i priprema: Matija Benke

Tehnička podrška: Domena.com d.o.o.StoryEditor redakcijski sistemwww.storyeditor.com.hr

Novinari:Katarina Butković, Sanja Knjaz, Dajana Kos Bučar, Ivan Klarić, Siniša Kosić, Jasminka Kovačević, Jozo Renić, Saša Zinaja, Tina Žagar, Dunja Lendić

Suradnici:Ivan Jozić, Andreja Petrić, Goran Ivanović

32 zadnja stranica 19. listopada 2010.zagreb.hr

Vrijeme

Priče o zimi prošlih su dana vrvjele senzacionalizmom i bombastičnim naslovi-ma koji i nisu imali uporište u tekstu koji je slijedio. A i izvori informacija bili su ko-jekakvi. Kaos na djelu, u me-teorološkim modelima uobi-čajen, ali u medijima nepo-treban. Dobro je na vrijeme upozoriti na veliku vjerojat-nost srednje sezonske tem-perature zime niže od pro-sječne, ali ne i širiti paniku.

18 - 24. 10. PROMJENJIVO

U ovome tjednu doživjet će-mo mnoge meteo događaje - oblake, maglu, kišu, vjetar, sunce, mraz, u gorju i malo snijega. 24 suha sata mogu-ća su od utorka na srijedu te u petak i subotu.

25- 31. 10. PROMJENJIVO

Dugotrajna stabilizacija vre-mena malo je vjerojatna, ali je prilično izgledan porast dnevne temperature zraka koji će umanjiti do sada ne-gativno odstupanje srednje mjesečne temperature.

Piše: Zoran Vakula

Do subote na Zagreb film festival

Gradonačelnik Milan Bandić, predsjednik Republike dr. Ivo Josipović i redatelj Hrvoje Hri-bar čekaju početak predstava na otvorenju Zagreb film festivala, koji će trajati do subote 23. listo-pada. Za Dan kravate organizi-ran je svečani nastup Počasne satnije Kravat pukovnije. Taksi-sti su i štrajkom skrenuli pozor-nost na liberalizaciju taksi uslu-ga i nove cijene, a na središnjem trgu mogli su se kupiti najbolji proizvodi od meda. U povodu Međunarodnog dana bijelog štapa uzvanici su u Muzeju gra-da Zagreba - pod motom “Budi-mo isti” - zamijenili uloge i po-krivenih očiju obišli stalni postav Muzeja.

Snimio Siniša Kosić