SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

Damir Mijatović

FINANCIJSKA ANALIZA POSLOVANJA HOTELSKIH PODUZEĆA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2012.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

FINANCIJSKA ANALIZA POSLOVANJA HOTELSKIH PODUZEĆA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Financijski Menadžment Mentor: Prof. dr. sc. Mira Dimitrić Student: Damir Mijatović

Financije i bankarstvo 0081100604

Rijeka, studeni 2012.

1. UVOD........................................................................................................1

1.1. Predmet i problem istraživanja .................................................................................... 1 1.2. Svrha i cilj istraživanja ................................................................................................ 1 1.3. Znanstvene metode ...................................................................................................... 2 1.4. Struktura rada .............................................................................................................. 2

2. TEORIJSKI OKVIR FINANCIJSKE ANALIZE...................................4

2.1. Financijski izvještaji kao izvor analize........................................................................ 4 2.1.1. Bilanca .................................................................................................................. 5 2.1.2 Račun dobiti i gubitka............................................................................................ 7 2.1.3 Izvješće o novčanom toku ..................................................................................... 8 2.1.4 Izvještaj o promjeni glavnice............................................................................... 10 2.1.5. Bilješke uz financijske izvještaje........................................................................ 10

2.2. Pokazatelji financijske analize .................................................................................. 11 2.2.1. Pokazatelji likvidnosti ........................................................................................ 12 2.2.2. Pokazatelji zaduženosti....................................................................................... 13 2.2.3. Pokazatelji aktivnosti.......................................................................................... 15 2.2.4. Pokazatelji ekonomičnosti.................................................................................. 15 2.2.5. Pokazatelji profitabilnosti................................................................................... 16 2.2.6. Pokazatelji investiranja....................................................................................... 16

2.3. Du-pont sustav pokazatelja........................................................................................ 17 3. PODACI O POVIJESNOM RAZVOJU I POSLOVANJU

ANALIZIRANIH PODUZEĆA .................................................................19

3.1. Djelatnost i vlasnička struktura promatranih poduzeća............................................. 19 3.2. Organizacijska struktura promatranih poduzeća ....................................................... 21 3.3. Povijesni razvoj Dioničkog društva Plava Laguna d.d.............................................. 24 3.4. Povijesni razvoj Dioničkog društva Riviera Adria d.d.............................................. 26

4. FINANCIJSKA ANALIZA HOTELSKIH PODUZEĆA PLAVA

LAGUNA d.d. I RIVIERA ADRIA d.d......................................................29

4.1. Analiza strukture bilance ........................................................................................... 29 4.2. Analiza računa dobiti i gubitka.................................................................................. 31 4.3. Analiza novčanog toka .............................................................................................. 33 4.4. Analiza pomoću financijskih pokazatelja................................................................. 35 4.5. Du-pont sustav........................................................................................................... 41 4.6. Ukupna ocjena financijskog poslovanja promatranih poduzeća ............................... 44

5. ZAKLJUČAK..........................................................................................46

LITERATURA............................................................................................48

2

POPIS TABLICA........................................................................................51

POPIS SHEMA ...........................................................................................51

POPIS PRILOGA .......................................................................................51

1

1. UVOD

Tema diplomskog rada je Analiza financijskih izvješća hotelskih poduzeća. U uvodnom

dijelu definirati će se predmet i problem istraživanja, svrha i cilj istraživanja, znanstvene

metode i struktura rada.

1.1. Predmet i problem istraživanja

Predmet istraživanja ovog diplomskog rada je analiza temeljnih financijskih izvješća

hotelskih poduzeća Plava laguna d.d. i Rivijere Adria d.d. za razdoblje od 2009.-

2011.godine. Vezano uz problem istraživanja potrebno je odrediti metodu analize

financijskih izvješća za ocjenu financijskog položaja i uspješnosti poslovanja. Iz problema i

predmeta istraživanja proizlazi temeljna radna hipoteza koja glasi: Na osnovi ocjene

pokazatelja financijske analize može se utvrditi koje od dva navedena društva ima bolje

poslovne pokazatelje i samim time bolju poslovnu perspektivu, kako za vlasnike tako i za

potencijalne ulagače na tržištu kapitala.

1.2. Svrha i cilj istraživanja

Svrha i cilj istraživanja usko su povezani uz definirani predmet i problem istraživanja.

Dakle, svrha je teoretski prikazati značaj analize financijskih izvještaja na poslovanje

poduzeća. Temeljni cilj je definirati vrste financijskih izvještaja, financijskih pokazatelja i

sustav pokazatelja, analizirati temeljne financijske izvještaje te donijeti sud o financijskom

stanju u hotelskim poduzećima Plava Laguna d.d. i Rivijera Adria d.d. U radu će se

odgovoriti na slijedeća pitanja:

- Koje su vrste temeljnih financijskih izvještaja?

- Koji su instrumenti analize financijskih izvještaja?

- Koje su specifičnosti promatranih hotelskih poduzeća?

- Koje je promatrano poduzeće ima bolje financijske pokazatelje?

2

1.3. Znanstvene metode

U izradi rada korištene su odgovarajuće kombinacije znanstvenih metoda. U teorijskom

dijelu korištene su metode indukcije i dedukcije te metoda deskripcije. U praktičnom dijelu

rada korištena je primjena statističkih metoda, kvantitativnih metoda analize i komparacije,

na temelju financijskih izvještaja promatranih poduzeća.

1.4. Struktura rada

Diplomski rad strukturiran je u pet meñusobno povezanih dijelova.

U prvom dijelu, UVODU, objašnjen je predmet istraživanja, svrha i cilj istraživanja.

Navedene su metode istraživanja koje, te je navedena i obrazložena struktura diplomskog

rada.

U drugom dijelu, TEORIJSKI OKVIR FINANCIJSKE ANALIZE, navedeni su i objašnjeni

temeljni financijski izvještaji koristeći znanstvene metode i spoznaje. Analizirana je

važnost svakog pojedinog financijskog izvještaja i njegova uloga u financijskoj analizi.

Treći dio, koji nosi naslov PODACI O POVIJESNOM RAZVOJU I POSLOVANJU

ANALIZIRANIH PODUZEĆA, provedena je analiza i komparacija promatranih hotelskih

poduzeća sa aspekta povijesnog razvoja, djelatnosti, vlasničke strukture i

makroorganizacije poslovanja Društava.

U četvrtom dijelu, FINANCIJSKA ANALIZA HOTELSKIH PODUZEĆA PLAVA

LAGUNA d.d. I RIVIJERA d.d., obrañeni i analizirani su godišnji financijski izvještaji za

hotelska poduzeća Plava laguna i Riviera Adria za 2010.i 2011. godinu. Proveden je

postupak horizontalne i vertikalne analize financijskih izvještaja te pomoću pokazatelja. Na

temelju dobivenih rezultata analize, ostvarena je komparacija izvještaja i pokazatelja,

analiziranih poduzeća i dana je ocjena o financijskoj uspješnosti.

3

Posljednji dio, ZAKLJUČAK predstavlja sintezu rada. U njemu su navedeni zaključci i

činjenice koje su utvrñene ovim istraživanjem.

4

2. TEORIJSKI OKVIR FINANCIJSKE ANALIZE U ovom poglavlju će se teorijski obraditi značaj financijskih izvještaja, pokazatelji

financijske analize i zaključno Du-pont-ov sustav pokazatelja.

2.1. Financijski izvještaji kao izvor analize

Podaci iz financijskih izvještaja, podloga su za donošenje odluka u poduzeću.

Računovodstvo poduzeća priprema i sastavlja financijske izvještaje. Poduzeća koja posluju

na burzi dužna su javno objaviti svoje financijske izvještaje.

Primarni vanjski korisnici financijskih izvještaja su vlasnici odnosno dioničari kod

dioničkih društava. Unutarnji korisnik financijskih izvještaja jest menadžment poduzeća

koji predstavlja drugu ciljnu skupinu.

Pored dioničara kao primarnih vanjskih korisnika financijskih izvještaja pojavljuju se i

druge skupine korisnika izvan poduzeća, koje su zainteresirane za računovodstvene

informacije. To su prije svega, vjerovnici koji potražuju sredstva od poduzeća i žele biti

sigurni u financijsku stabilnost partnerskog poduzeća (banke, druga poduzeća i sl.), vladine

i nevladine institucije i agencije (porezne uprave, razni fondovi, sindikati i sl.) i ostali

subjekti poput revizorskih tvrtki, konzultantskih tvrtki, financijskih analitičara.(Gulin,

2010.)

Financijski izvještaji predstavljaju važan instrument pri donošenju poslovnih odluka u

poduzeću, osim što su korisni samim korisnicima unutar poduzeća predstavljaju i podlogu

za donošenje odluka i vanjskim korisnicima. Vanjskim korisnicima poput kreditora važni

su financijski pokazatelji likvidnosti. Ulagači u dionički kapital poduzeća više su

orijentirani na pokazatelje profitabilnosti poduzeća oni se zanimaju za očekivane buduće

zarade, trend njihove stabilnosti, te njihovom usporedbom sa ostalim poduzećima u grani.

Menadžment poduzeća ne koristi financijske pokazatelje samo u svrhu pribavljanja

5

kapitala, već kao važno mjerilo uspješnosti poslovanja. Oni daju uvid u povijest poslovanja

poduzeća, jer se temelje na rezultatima koji su ostvareni u prethodnom razdoblju, ali i kao

takvi u velikoj se mjeri koriste kao podloga za donošenje budućih odluka u poduzeću.

(James C. Van Horne, 1992.) Financijski pokazatelji instrumenti su interne kontrole

poduzeća, njihovom upotrebom kontrolira se razina i efekt ostvarenih ciljeva poslovanja.

Prema zakonu o računovodstvu temeljni financijski izvještaji su:

– bilanca,

– račun dobiti i gubitka,

– izvještaj o novčanom tijeku,

– izvještaj o promjenama kapitala,

– bilješke uz financijske izvještaje.

Izvor: ZOR „Narodne novine“, broj (109/07) članak 15, stavak 3

Prema zakonu mala poduzeća nisu obvezna sastavljati izvješća o novčanom toku, odnosno

sastavljaju skraćena financijska izvješća. Velika i srednje velika poduzeća sastavljaju

godišnja izvješća koja sadrže podatke o važnim poslovnim dogañajima u protekloj

poslovnoj godini vjerodostojnom i vjerojatnom budućem poslovanju, aktivnostima

istraživanja i razvoja, te informacije o stjecanju vlastitih dionica.

Poduzeća koja posluju kao dionička društva obvezni su jednom godišnje javno objaviti

financijska izvješća i mišljenje revizora. Strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja

propisuje ministar financija na prijedlog Odbora i objavljuju se u »Narodnim novinama«.

2.1.1. Bilanca

Bilanca je temeljni financijski izvještaj koji prikazuje stanje imovine, obveza i kapitala na

odreñeni dan. Na osnovi bilance mogu se spoznati mnoga činjenična stanja o poslovanju

poduzeća, bilanca prije svega služi kao podloga analize financijskog položaja. Za ispravno

6

sagledavanje financijskog položaja neophodno je uvažavati veze koje postoje izmeñu

osnovnih stavki bilance. (Žager, K. i L., 2007.)

Meñutim podaci iz bilance ne prikazuju realne tržišne vrijednosti u sadašnjem trenutku

nego se podaci u bilanci temelje na povijesnim troškovima, te stoga kao takvi predstavljaju

opću procjenu vrijednosti tvrtke. Bilanca s jedne strane pokazuje imovinu poduzeća, s

druge strane izvore iz kojih je imovina poduzeća financirana. Za bilancu vrijedi načelo

jednakosti aktive i pasive. Aktiva se sastoji od dugotrajne i kratkotrajne imovine.

Dugotrajna imovina prema pojavnom obliku obuhvaća materijalnu imovinu (materijalni

pojavni oblik), nematerijalnu imovinu i financijsku imovinu, (oblik potraživanja i ostalih

prava) za koje vrijedi da imaju rok dospijeća duži od godinu dana ako se radi o različitim

oblicima potraživanja ili ako im je vrijednost veća od 2000,00kn a koristi će se duže od

jedne poslovne godine.

Kratkotrajna imovina prema pojavnom obliku obuhvaća: pojavni oblik gotovine (gotovina i

bankovni depozit), pojavni oblik potraživanja i ostalih prava (vrijednosni papiri,

potraživanja i dani predujmovi), materijalni oblik (zalihe) i aktivna vremenska

razgraničenja (unaprijed plaćeni troškovi, troškovi budućeg razdoblja, te nedospjela naplata

prihoda). Obilježje kratkotrajne imovine je taj da ona mijenja svoj pojavni oblik unutar

poslovne godine, odnosno dolazi do njezine transformacije, vrijednost kratkotrajne imovine

prenose se na učinke poduzeća.

Neto knjigovodstvena vrijednost poduzeća utvrñuje se na način da se od ukupne imovine

poduzeća odnosno aktive oduzmu ukupne obveze, na taj način dolazimo do glavnice

poduzeća. Samom usporedbom glavnica poduzeća s početka i kraja razdoblja možemo

utvrditi uspješnost poslovanja, ako u meñuvremenu nije bilo intervencija u strukturi

vlasničke glavnice poput otkupa vlastitih dionica poduzeća ili isplate dividendi, jer ako

poduzeće otkupljuje svoje vlastite dionice dolazi do smanjenja knjigovodstvene vrijednosti

vlasničke glavnice isto vrijedi i za isplatu dividendi.

7

2.1.2 Račun dobiti i gubitka Račun dobiti i gubitka ( račun prihoda i rashoda ili izvještaj o dobiti) temeljni je financijski

izvještaj kojim se mjere financijske performanse poduzeće. To je dinamički izvještaj jer

dobivamo na uvid prihode, rashode i financijski rezultat. Iz njega možemo kroz prihode i

njihovu strukturu dobiti odgovor na vrijednost posla koji je obavljen u promatranom

razdoblju . Kolika je vrijednost rada, dobara i usluga potrebna da se izvrši posao i konačno

kakav je to imalo utjecaj na poslovanje poduzeća, dobit ili gubitak.

Prihodi su rezultat povećanja imovine ili smanjenja obveza koji za rezultat imaju povećanje

ekonomske koristi poduzeća neovisno o uplatama vlasnika. Dijele se na: poslovne (redovne

i financijske prihode) te izvanredne prihode. Važno je napomenuti kako svako povećanje

imovine ili smanjenja obveza ne utječe na povećanje prihoda i obratno svako smanjenje

imovine i povećane obveza ne utječe na povećanje rashoda, nego se promatraju u onom

dijelu u kojem utječu na povećanje ili smanjenje kapitala, odnosno glavnice društva.

Poduzeće ostvaruje redovne prihode iz prodaje proizvoda, robe i usluga ovisno o djelatnosti

kojom se poduzeće bavi. Obično zauzimaju najveću stavku meñu prihodima poduzeća.

Financijski prihodi dio su redovnih prihoda poduzeća, ali oni nisu vezani za osnovnu

djelatnost poduzeća, veća su rezultat prinosa na višak sredstava poduzeća, koji su ostvareni

osnovnom djelatnošću poduzeća. Poduzeće može višak sredstava uložiti u tržište kapitala ili

ostalim financijskim transakcijama ostvariti prinos na svoja sredstva (pozitivne tečajne

razlike).

Izvanredni prihodi poduzeća su oni prihodi koji imaju ne stalan karakter te nisu povezani sa

redovnim i financijskim prihodima, nego su najčešće rezultat prodaje dugotrajne imovine,

inventurni viškovi, otpis obveza ili sve druge izvanredne prilike povećanja imovine ili

smanjenje obveza.

8

Rashodi su rezultat smanjenja imovine ili povećanja obveza, koji za rezultat imaju

smanjenje ekonomskih koristi poduzeća neovisno o isplatama prema vlasniku(dividenda).

Analogno prihodima tako i rashode poduzeća dijelimo na poslovne (redovne i financijske

rashode) i izvanredne rashode.

Poslovni rashodi nastaju iz redovitih potreba poduzeća koji su nužni za obavljanje osnovne

djelatnosti. Financijski rashodi nastaju uglavnom kao trošak financiranja poduzeća, to je

iznos koji poduzeće plaća na posuñena sredstva, isto tako financijski rashodi mogu nastati

kao posljedica negativnih tečajnih razlika ili u slučaju ako je poduzeće pretrpjelo gubitke

po radi loših rezultata sa investicijskim aktivnostima. Financijski prihodi i rashodi ogledalo

su rada financijskog menadžmenta poduzeća, te o kvaliteti i sposobnosti istog ovisit će

rezultati poduzeća u tom segmentu. Izvanredni rashodi su takvi rashodi koji se ne mogu

predvidjeti u redovitom poslovanju poduzeća te su najčešće posljedica otuñenja imovine,

inventurni manjkovi, kazne i štete.( Žager i autori, 2008.)

2.1.3 Izvješće o novčanom toku

Izvješće o novčanom toku sadrži velik broj informacija koji mogu biti korisni kako

unutarnjim tako i vanjskim korisnicima. Izvješće o novčanom toku u odnosu na bilancu i na

račun dobiti i gubitka daje podrobniji uvid u samo poslovanje poduzeće i dinamiku stoga

njihovim promatranjem otkrivamo više o poslovanju poduzeća.

Pri voñenju poduzeća posebnu pozornost treba posvetiti novčanim tokovima, jer u uvjetima

lošeg upravljanja novčanim tokovima i uspješno poduzeće koje ostvaruje zadovoljavajuće

prihode i visoke stope dobiti može se dovesti u nezavidan položaj. Kao što je poznato

pravne osobe, prihode se priznaju po načelu nastanka dogañaja što znači da nisi povezani sa

tijekom novca. Stoga poduzeće koje je profitabilno treba pažljivo planirati svoje novčane

tokove kako ne bi upalo u zamku nelikvidnosti, a samim time izazvalo nepotrebne troškove

financiranja. Dobro upravljanje novčanim tijekovima pruža poduzeću ne samo priliku za

efikasnije poslovanje već i priliku za dodatnu zaradu koja nije u samom fokusu poslovanja

9

poduzeća, i pripada stavci investicijskih aktivnosti. Danas u uvjetima globalizacije i visoko

razvijenih financijskih instrumenata pruža se i takva mogućnost poduzećima sa visokim

novčanim priljevima.

Izvješće o novčanom toku podloga je investicijskih planova svakog poduzeća. Jer na

temelju istih rade se projekcije budućih novčanih tokova. Izvješće o novčanom toku važan

je izvor informacija eksternim subjektima tj. kreditorima poduzeća (bankama, dobavljačima

i kupcima obveznica), jer oni na taj način mogu prognozirati sigurnost otplate svojih

potraživanja.

Izvješće o novčanom toku sastavlja se za tri aktivnosti poduzeća, a to su:

1. Poslovne aktivnosti,

2. Investicijske aktivnosti, i

3. Financijske aktivnosti

(Gulin i autori, 2006.)

Poslovne aktivnosti poduzeća su one aktivnosti koje su primarno usmjerene na djelatnost

poduzeća, odnosno proizvodnju, prodaju proizvoda i robe te pružanje usluga.

Investicijske aktivnosti predstavljaju ulaganje poduzeća u dioničke (vlasničke) vrijednosne

papire te u dužničke vrijednosne papire (obveznice), kategoriji investicijskih aktivnosti

pripadaju i investicije u dugotrajnu imovnu, isto tako posuñivanje sredstava ostalim

poduzećima kao i operacije s ostalim financijskim derivatima s ciljem ostvarivanja prihoda.

Financijske aktivnosti obuhvaćaju primanje novca od vlasnika kao i povrat imovine

vlasniku kroz dividendu.

Najčešće korištene metode izračuna novčanog toka su direktna i indirektna metoda.

Razlika izmeñu te dvije metode je samo u izračunu poslovnih aktivnosti. Kod direktne

metode poslovne aktivnosti se računaju kao bruto primici i bruto izdaci novca, indirektnom

metodom do istog rezultata dolazimo upotrebom podataka iz bilance i izvještaja o dobiti,

10

prilagoñavanjem neto dobiti poduzeća s učincima transakcija nenovčane prirode, povećanje

ili smanjenje zaliha, potraživanja i obveza, amortizacije dugotrajne imovine(koji se odnose

na investicijske aktivnosti) kao i prihodi i rashodi od otpisa dugova (što se odnosi na

financijske aktivnosti). (Gulin i autori, 2006.)

2.1.4 Izvještaj o promjeni glavnice

Izvještaj o promjeni glavnice, kapitala temeljni je financijski izvještaj koji prikazuje

promjene na vlasničkoj glavnici koje su se dogodile izmeñu dva obračunska razdoblja.

Najznačajnija promjene na vlasničkoj glavnici su vezani uz zadržanu dobit poduzeća. Iznos

zadržane dobiti povećava se ako društvo posluje s dobiti, a ne isplaćuje dividendu i obratno

ako poduzeće isplaćuje dividendu ili ostvaruje gubitak smanjuje se zadržana dobit, a samim

time i glavnica poduzeća.

2.1.5. Bilješke uz financijske izvještaje

Bilješke uz financijske izvještaje objašnjavaju temeljne financijske izvještaje strukturu,

vrijednost i obilježja pozicija u tim izvještajima. U bilješkama su navedene

računovodstvene politike koje su korištene i sve ostale informacije koje nisu direktno

navedene u temeljnim financijskim izvještajima, a nužni su za razumijevanje istih

„U bilješkama poduzetnik treba objaviti: dobit ili gubitak nakon oporezivanja ili gubitak od

prestanka poslovanja i dobit ili gubitak nakon oporezivanja ili gubitak priznat na temelju

svoñenja na fer vrijednost umanjenu za troškove prodaje ili na temelju otuñenja imovine ili

skupine za otuñenje koja je dijelom obustavljenog poslovanja;“ (»Narodne novine«, broj

30/08)

Poduzetnik u bilješkama prikazuje dugotrajnu imovinu namijenjenu prodaji i imovinu

skupine za otuñenje klasificirane kao namijenjene za prodaju odvojeno od ostale imovine.

Obveze skupine za otuñenje klasificirane kao namijenjene za prodaju prikazivat će se

odvojeno od ostalih obveza u bilanci. Takva imovina i obveze ne smiju se prebijati i

11

prikazivati kao jedan iznos. Glavne vrste imovine i obveza klasificirane kao namijenjene za

prodaju trebaju biti odvojeno objavljene u bilješkama uz financijske izvještaje. Poduzetnik

mora odvojeno prikazati bilo kakve kumulativne prihode ili rashode izravno priznato u

kapitalu, koji se odnose na dugotrajnu imovinu ili skupinu za otuñenje namijenjenu

prodaji. (»Narodne novine«, broj 30/08)

„Poduzetnik mora objaviti u bilješkama sve značajne dogañaje koji ne zahtijevaju

usklañenje, kao što su primjerice:

a) značajno poslovno spajanje nakon datuma bilance ili prodaja značajnog pridruženog

poduzetnika

b)objavljivanje plana prestanka poslovanja

c) značajne nabavke imovine, iznos imovine koja se drži za prodaju, odnosno koja će se

prestati koristiti u poslovanju, drugi oblici otuñenja imovine ili izvlaštenja značajne

imovine koje provodi vlada

d) uništenje važnog proizvodnog pogona u požaru nakon datuma bilance

e) najava ili početak provedbe značajnog restrukturiranja

f) neuobičajeno velike promjene cijena imovine ili valutnih tečajeva nakon datuma bilance

g) promjene poreznih stopa ili poreznih zakona koji su stupili na snagu ili su objavljeni

nakon datuma bilance a koji značajno utječu na tekuću i odgoñenu poreznu imovinu i

obveze

h) preuzimanje značajnih obveza ili nepredviñenih obveza, primjerice, izdavanjem

značajnih jamstava i

i) početak značajnog sudskog postupka koji je isključivo posljedica dogañaja nastalih

nakon datuma bilance.“ (»Narodne novine«, broj 30/08)

2.2. Pokazatelji financijske analize

Analizu financijskih pokazatelja možemo podijeliti na šest skupina pokazatelja. Pokazatelji

likvidnosti i zaduženosti podatke za analizu crpe isključivo iz bilance poduzeća, te njima

utvrñujemo financijski položaj poduzeća odnosno sigurnost poslovanja, dok pokazatelji

ekonomičnosti, profitabilnosti i investiranja, podatke uzimaju iz izvještaja o dobiti, njihova

12

uloga je utvrñivanje financijske uspješnosti. Pokazatelji financijske aktivnosti je

sintetizirani pokazatelj, jer pojedini koeficijenti mogu poslužiti za ocjenu sigurnosti i

uspješnosti poslovanja.(Žager, 1999.)

2.2.1. Pokazatelji likvidnosti

Pokazateljima likvidnosti mjerimo sposobnost poduzeća, da svojom kratkotrajnom

imovinom podmiri dospjele kratkoročne obveze. Ovisno o obliku kratkotrajne imovine

razlikujemo različite koeficijente likvidnosti.

Koeficijent tekuće likvidnosti računamo kao odnos ukupne kratkotrajne imovine i

kratkoročnih obveza. Uobičajena zahtijevana vrijednost ovog pokazatelja trebala biti veća

od 2. S ovim koeficijentom treba biti oprezan i usporediti ga s pokazateljem aktivnosti da

bi dobili realniju sliku poslovanja poduzeća, jer u uvjetima kada se promatrana djelatnost

ostvaruje negativan trend, visoke zalihe roba ili proizvoda mogu upućivati na sigurnost

poslovanja jer će pokazatelj biti iznad 2, no u stvarnosti poduzeće može samo gomilati

zalihe i imati loše prodajne rezultate. Ukoliko je pokazatelj manji od 1,5, postoji mogućnost

da poduzeće ostane bez sredstava za podmirenje kratkoročnih obveza.

Koeficijent tekuće likvidnosti = kratkotrajna imovina / kratkoročne obveze

Koeficijent ubrzane likvidnosti računamo kao odnos novaca uvećan za potraživanja i

kratkoročnih obveza, odnosno kratkotrajna imovina umanjena za zalihe. Ukoliko prosjek

gospodarske grane nije poznat, zahtijevani koeficijent trebao biti veći od 1.

Koeficijent ubrzane likvidnosti = (novac + potraživanja) / kratkoročne obveze

Koeficijent trenutne likvidnosti računamo kao odnos novca i dospjelih kratkoročnih

obveza. Ovaj koeficijent ne bi trebao biti manji od 0,1 (10%), odnosno trebao bi se kretati u

intervalu izmeñu 0,2 i 0,5.

Koeficijent trenutne likvidnosti = novac / kratkoročne obveze

13

Koeficijent financijske stabilnosti stavlja u odnos dugotrajnu imovnu i dugoročne izvore

financiranja( kapital + dugoročne obveze). Poduzeće uvažavajući zlatno bilančno pravila ne

bi smjelo financirati dugotrajnu imovinu iz kratkoročnih izvora financiranja, jer stvara

pritisak i nepotrebne troškove u poslovanju poduzeća i upućuje na nesigurno poslovanje i

loše upravljanje poduzećem. Što znači da bi ovaj pokazatelj u pravilu trebao biti manji od

jedan.

Koeficijent financijske stabilnosti = dugotrajna imovina / (kapital + dugoročne obveze)

2.2.2. Pokazatelji zaduženosti Pokazateljima zaduženosti utvrñujemo zaduženost poduzeća, mogućnosti dodatnog

zaduživanja te sposobnost servisiranja postojećih dugova, naravno uvažavajući ostale

pokazatelje jer bez njih nije moguće donijeti konačnu ocjenu o perspektivi poduzeća. Dug

kao izvor financiranja nije loša okolnost za poduzeće, naprotiv odlika uspješnih menadžera

jest uporaba duga kao sredstva za dostizanje ciljeva poduzeća. No menadžer poduzeća

mora uvažiti i rizike koji nastaju kao posljedica financiranja dugom. Financiranje dugom

omogućuje poduzeću uporabu financijske poluge, odnosno poreznog štita te tako ostvariti

veće prinose na glavnicu. Kvalitetan menadžment će donijeti takvu odluku o visini duga pri

financiranju, da i u slučaju promjene pozitivnih poslovnih okolnosti, poduzeće će imati

mogućnost dodatnog zaduženja uz povoljne uvijete, te nesmetano servisiranje dospjelih

obveza.(Vidučić, 2001.) Pokazatelje zaduženosti mjerimo koristeći podatke iz bilance.

Koeficijent zaduženosti prikazuje udio duga pri financiranju imovine poduzeća. Što je udio

duga veći pri financiranju poduzeća veći, veći je i financijski rizik i obratno. U pravilu

zahtijevani udio duga u pasivi poduzeća ne bi trebao prelaziti 50%, za precizniju procjenu

zaduženosti potrebna je usporedba s prosjekom gospodarske grane.

Koeficijent zaduženosti = ukupne obveze / ukupna imovina

Koeficijentom vlastitog financiranja mjerimo u kojem se postotku poduzeće financira iz

vlastitih izvora. Ovaj pokazatelj biti trebao biti veći od 0,5.

Koeficijent vlastitog financiranja = kapital / ukupna imovina

14

Koeficijent financiranja računamo stavljajući u odnos ukupne obveze i vlastita sredstva.

Smatra se da je gornja granica odnosa duga i glavnice 2:1, s udjelom dugoročnog duga ne

većim od 1:3. Visoka vrijednost ovog pokazatelja ukazuje na moguće poteškoće pri

vraćanju preuzetih obveza i plaćanja troškova kamata.

Koeficijent financiranja = ukupne obveze / kapital

Pokriće troškova kamata utvrñuje se na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka i

bilance. Ovaj pokazatelj sagledava dug s aspekta mogućnosti njegova podmirenja. Pri

utvrñivanju pokrića troškova kamata razmatra se koliko su puta kamate pokrivene

ostvarenim iznosom bruto dobiti uvećane za iznos kamata. Što je pokazatelj veći,

zaduženost je manja i obrnuto. (Žager, 1999.)

Pokriće troškova kamata = dobit prije poreza i kamata / kamate

Faktor zaduženosti isto kao i trošak pokrića kamata sagledava dug s aspekta mogućnosti

njegova podmirenja. Temelji se na koncepciji novčanog toka i računa se kao odnos obveza

i novčanog toka od zadržane dobiti uvećane za amortizaciju. Što je pokazatelj manji

poduzeće će u kraćem vremenskom periodu podmiriti sve svoje obveze, na način da

kompletnu zadržanu dobit uvećanu za amortizaciju upotrijebi za podmirenje ukupnih

obveza, uz pretpostavku neisplate dividende i ne investiranja.

Faktor zaduženosti = ukupne obveze / (zadržana dobit + amortizacija)

Stupnjevima pokrića I i II mjerimo stupanj pokrivenosti dugotrajne imovine kapitalom,

odnosno kapitalom uvećanim za dugoročne obveze na temelju podataka iz bilance. Stupanj

pokrića II može poslužiti i kao pokazatelj likvidnosti, jer uobičajena zahtijevana vrijednost

treba biti veći od 1, što znači da se dio kratkotrajne imovine financira iz dugoročnih izvora.

Stupanj pokrića I = kapital / dugotrajna imovina

Stupanj pokrića II = (kapital + dugoročne obveze) / dugotrajna imovina

15

2.2.3. Pokazatelji aktivnosti Pokazatelji aktivnosti služe za procjenu efikasnosti poduzeća, te kojom brzinom imovina

kruži u poslovnom procesu.. Pokazatelje aktivnosti mjerimo koristeći podatke iz računa

dobiti i gubitka i prosječne vrijednosti iz bilance, najčešće korišteni su:

• Koeficijent obrtaja ukupne imovina = ukupni prihod / ukupna imovina

• Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine = ukupni prihod / kratkotrajna imovina

• Koeficijent obrtaja potraživanja = prihod od prodaje / potraživanja od kupaca

• Prosječno vrijeme naplate = 365/ koeficijent obrtaja potraživanja

Koeficijentom obrtaja ukupne imovine mjerimo koliko je poduzeće ostvarilo prihoda po

jednoj novčanoj jedinci ukupne imovine. Što je koeficijent veći to je poduzeće ostvarilo

više prihoda po novčanoj jedinci imovine, odnosno imovina poduzeća brže cirkulira.

Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine usporeñuje prihode i kratkotrajnu imovinu. Ovim

pokazateljem mjerimo koliko je ostvareno prihoda po jedinici kratkotrajne imovine. Za

svako poduzeće je poželjno da je ovaj pokazatelj što viši, jer upućuje na dobro poslovanje i

kvalitetno upravljanje zalihama. Koeficijentom obrtaja potraživanja mjerimo odnos

ukupnih prihoda i potraživanja od kupaca. Taj pokazatelj je nužan za izračun prosječnog

vremena naplate potraživanja, što je koeficijent obrtaja potraživanja veći, prosječni dani

naplate potraživanje su kraći, poduzeće prije dolazi do sredstava i može efikasnije planirati

svoje poslovanje, npr. smanjenjem dana naplate potraživanja poduzeće može smanjiti

potrebu za kratkoročnim financiranjem, jer će na raspolaganju imati vlastita sredstva.

2.2.4. Pokazatelji ekonomičnosti

Pokazatelji ekonomičnosti poslovanja pokazuju odnos prihoda i rashoda promatranih

poduzeća. Cilj poslovanja svakog poduzeća je ostvariti što veće prihode u odnosu na

rashode, kako bi ekonomičnost poslovanja bila viša. Najčešće korišteni pokazatelji

ekonomičnosti poslovanja su:

• Ekonomičnost ukupnog poslovanja = ukupni prihodi / ukupni rashodi

• Ekonomičnost prihoda od prodaje = ukupni prihodi / ukupni rashodi

• Ekonomičnost financiranja mjerimo = financijski prihodi / financijski rashodi

16

Ekonomičnost ukupnog poslovanja mjerimo kao odnos ukupnih prihoda i ukupnih rashoda.

Ekonomičnost prihoda od prodaje mjerimo kao odnos prihoda od prodaje i rashoda od

prodaje. Ekonomičnost financiranja mjerimo kao omjer financijskih prihoda i financijskih

rashoda.

2.2.5. Pokazatelji profitabilnosti Pokazatelji profitabilnosti izražavaju snagu zarade poduzeća, odnosno prikazuju efekt

likvidnosti, upravljanja imovinom i obvezama na mogućnost ostvarivanja profita.(Vidučić,

2011.). Najčešće korišteni pokazatelji profitabilnosti su :

• Bruto marža profita = (dobit prije oporezivanja + kamate) / prihod od prodaje

• Neto marža profita = (dobit nakon oporezivanja + kamate) / prihod od prodaje

• Neto rentabilnosti imovine = (neto dobit + kamate) / ukupna imovina

• Bruto rentabilnosti imovine = (dobit prije poreza + kamate) / ukupna imovina

• Rentabilnost vlastitog kapitala = neto dobit / vlastiti kapital

Odnos zarade i imovine poduzeća važniji je za vlasnike poduzeća jer direktno upućuje na

profitabilnost kapitala uloženog u poduzeće od strane vlasnika. Pokazatelj profitabilnosti

neto i bruto profitna marža, direktno je vezan uz djelatnost s kojom se poduzeće bavi, jer

različite gospodarske djelatnosti imaju i različite profitne marže stoga je uspješnost

poduzeća nužno sagledati u okviru gospodarske grane kojom se poduzeće bavi

2.2.6. Pokazatelji investiranja Pokazatelji investiranja najzanimljiviji su vanjskim korisnicima odnosno potencijalnim

investitorima u poduzeće, u sklopu fundamentalne analize dionica. Za poduzeće su ti

pokazatelji važni, jer uspješnost poduzeća ovisi i o kretanjima dionice poduzeća na tržištu

kapitala. Tim pokazateljima mjeri se uspješnost ulaganja u dionice poduzeća. Osim

podataka iz računa dobiti i gubitka, za izračun pokazatelja potrebni su podaci o broju

dionica i njihovoj tržišnoj vrijednosti.

Dobit po dionici EPS predstavlja odnos neto dobiti i broja dionica, odnosno broj novčanih

jedinca zarade po dionici. Što je zarada po dionici veća dionice su atraktivnije ulagačima.

17

DPS, dividenda po dionici predstavlja iznos isplaćene dobiti po dionici tj. dividende

isplaćene po jedinci udjela. Što su dividende veće to su u pravilu atraktivnije ulagačima

posebice malim dioničarima koji nisu zainteresirani za većinski udio u poduzeću i

korporativno upravljanje poduzećem.

DPR, odnos isplate dividende po dionici i dobiti po dionici, u pravilu je taj pokazatelj veći

od jedan, u slučaju da je manji od jedan poduzeće je isplatilo dobit koju je ostvarilo u

prethodnim obračunskim razdobljima.

P/E, pokazatelj prikazuje koliko je puta tržišna cijena dionice veća od zarade po dionici.

Ukupna rentabilnost dionice i divdendna rentabilnost dionice stavljaju u odnos zaradu

odnosno dividendu po dionica sa tržišnom cijenom dionice. Uobičajeno je rentabilnost

dionice veća od dividende rentabilnosti dionice, osim u slučaju kada poduzeće isplaćuje

akumuliranu dobit iz prethodnih obračunskih razdoblja.

2.3. Du-pont sustav pokazatelja

Pri internoj analizi mnoga poduzeća koriste različite pokazatelje i sustave pokazatelja pri

analizi operativnih rezultata, povrata ulaganja i očekivanja dioničara. DuPont Corpoaration

je jedno od prvih poduzeća koje je provelo takvu vrstu analize poslovanja, dvadesetih

godina 20. stoljeća javno su objavili svoj sustav meñusobno povezanih pokazatelja. (Helfert

A. E., 2001.).

DuPont analiza omogućuje menadžerima ocjenu performansi poduzeća u terminima

povrata na ulaganje. Analiza se može vršiti u obliku povrat na vlasničku glavnicu (ROE) i

povrat na ukupnu imovinu (ROA). U ovom sustavu rentabilnost predstavlja temeljni cilj

poslovanja. Sustav polazi od vršnih pokazatelja ROE ili ROA , iz kojih se izvode zahtjevi

koje treba zadovoljiti na nižim razinama poslovanja. ROA pokazatelj je vrlo koristan pri

usporedbi društava iz iste industrije, jer izmeñu industrija postoje velika odstupanja. Razlog

velikih odstupanja meñu industrijama leži u tome što odreñene industrije zahtijevaju velika

18

ulaganja u imovinu i velike troškove održavanja imovine (npr. distribucijske mreže za

distributere komunalija), što rezultira malim prinosima na imovinu, dok industrije sa malim

zahtijevanim ulaganjima u imovinu i održavanje imaju visoke prinose na imovnu. (npr.

industrija software-a). Pokazatelji ROA i ROE instrument su analize i planiranja, s obzirom

da se radi o vršnim pokazateljima upravljanjem i kontrolom podpokazatelja ostvaruje se

ciljni ROA i ROE. (Župan, M., 2009.)

Shema 1. : Du Pontov sustav pokazatelja ROA

Na rentabilnost imovine utječu efikasnost poslovanja (mjereno koeficijentom bruto profitne

marže) i efikasnost korištenja imovine (mjereno koeficijentom obrtaja ukupne imovine)

(Ross, Westerfield, Jordan, 2003.).

Shema 2. : Du Pontov sustav pokazatelja ROE

Izvor: Obrada autora prema Vidučić, LJ., 2011., Financijski Menadžmet, RiF , Zagreb

Povrat na dionički kapital ROE, ovisi o financijskoj poluzi odnosno omjeru zaduženosti i

teretu duga, što je udio duga pri financiranju veći, rentabilnost vlastitog kapitala je veća.

ROE

ROA

Omjer zaduženosti

Teret duga

Imovina Dionički kapital Neto dobit Neto dobit +kamata

ROA

Bruto profitna marža

Koeficjent obrtaja imovine

Neto dobit +kamata

Prihodi Prihodi Imovina

X

Izvor: Obrada autora prema Vidučić, LJ., 2011., Financijski Menadžmet, RiF , Zagreb

19

3. PODACI O POVIJESNOM RAZVOJU I POSLOVANJU

ANALIZIRANIH PODUZEĆA

U ovom poglavlju izneseni su podaci o djelatnosti, vlasničkoj strukturi, organizacijskoj

strukturi i povijesnom razvoju Plave Lagune d.d. i Rivijere Adria .d.d.

3.1. Djelatnost i vlasnička struktura promatranih poduzeća

Osnovna djelatnost Plave lagune je ugostiteljstvo i turizam, pored osnovnih djelatnosti

Društvo je registrirano i za obavljanje sljedećih djelatnosti: trgovina na malo u

nespecijaliziranim prodavaonicama, trgovina na veliko i posredovanje u trgovini,

inženjering, projektni menedžment i tehničke djelatnosti, meñunarodno otpremništvo

meñunarodni transport robe i putnika, završni grañevinski radovi, instalacijski radovi i

drugo. Kao i kod Plave lagune osnovna djelatnost Rivijere Adrie jest ugostiteljstvo i

turizam te druge s tim povezane djelatnosti koje su u funkcije obavljanja osnovne.

Temeljem sadašnje vlasničke strukture može se istaknuti da je Plava laguna gotovo u

cijelosti u privatnom vlasništvu. Na dan 31.12.2011. godine Sutivan Investment Anstalt iz

Vaduza (Kneževina Liechtenstein), tvrtka u vlasništvu Lukšić grupe, u svom portfelju drži

cjelokupnu emisiju povlaštenih dionica Društva te nešto više od 80% redovnih dionica. S

obzirom na navedeno, može se reći da Sutivan Investment Anstalt ima prevladavajući

utjecaj na upravljanje. Na dan 30.06.2012. godine tvrtka Riviera Adria d.d. u većinskom je

vlasništvu Kalamar Adrie holdinga d.d. s učešćem od 71,48%. Sljedeći najveći dioničar je

institucionalni investitor Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Podaci o navedenim dioničarima i

ostalim dioničarima prikazani su u Tablici 1. i 2.

20

Tablica 1. Plava laguna d.d. (struktura kapitala) na dan 31.12.2011. Vlasnik: Broj dionica: % učešća:

1. Sutivan Investments Anstalt 438.899 80,34%

2. Deutsche Bank Trust Comapany Americans 23.939 4,38 %

3. Socite generale- Splitska banka d.d./ Allianz/ 19.540 3,58 %

4. Trezorske dionice 9.470 1,73%

5. Ostale fizičke i prave osobe 54.470 9,97 %

UKUPNO 546.318 100%

Izvor: GODIŠNJE IZVJEŠĆE PLAVA LAGUNA d.d. ZA 2011

Tablica 2. Riviera Adria d.d. (struktura kapitala) na dan 30.06.2012. Vlasnik: Broj dionica: % učešća:

1. Valamar Adria holding d.d., Miramarska 24, 10000 Zagreb 76.157.264 71,48%

2. Hypo Alpe-Adria-Bank d.d./SZIF d.d. / Skrbnik, Slavonska avenija 6, 10000 Zagreb 4.539.244 4,26%

3. Auctor d.o.o., Dežmanov prolaz 5, 10000 Zagreb 1.682.533 1,58%

4. Hypo Alpe-Adria-Bank d.d./Raiffeisen obvezni mirovinski fond / Skrbnik, Slavonska avenija 6, 10000 Zagreb

1.479.080 1,39%

5. Hypo Alpe-Adria-Bank d.d./PBZ Croatia osiguranje-obveznimirovinski fond / Skrbnik, Slavonska avenija 6, 10000 Zagreb

1.278.220 1,20%

6. Societe generale-Splitska banka d.d./AZ obvezni mirovinski fond / Skrbnik, Ruñera Boškovića 16, 21000 Split

1.205.240 1,13%

7. Lipa - promet d.o.o., Dežmanova 5, 10000 Zagreb 871.842 0,82%

8. Republika Hrvatska/Zastupnički račun Agencije za upravljanje državnom imovinom, Ivana Lučića 6, 10000 Zagreb

751.642 0,70%

9. PBZ d.d. / Skrbnički zbirni račun klijenta / Skrbnik, Račkoga 6, 10000 Zagreb

539.519 0,51%

10. Carsi d.o.o., Grote 18, 52211 Bale 500.000 0,47%

11. Ostali mali dioničari + vlastite dionice 17.541.756 16,46%

UKUPNO 106.546.340 100%

Izvor: http://www.riviera-adria.com/prva.aspx?stranica=29&pid=4

21

Možemo zaključiti da oba poduzeća nakon pretvorbe i privatizacije imaju sličnu vlasničku

strukturu. Oba promatrana poduzeća su u većinskom vlasništvu jedne kompanije. Drugi po

veličini dioničari u oba poduzeća su institucionalni ulagači-banke.

3.2. Organizacijska struktura promatranih poduzeća

Poduzeće Plava laguna organizirano je način da su slični i povezani poslovni organizirani

pod jednu organizacijsku jedincu, takav način grupiranja poslovnih funkcija odgovara

poduzeću organiziranom po funkcionalnom načelu. ( Sikavica, Novak, 1999) Sve poslovne

funkcije društva organizirane su po funkcionalnom načelu osim funkcije proizvodnje koja

je dodatno proširena dodatnim organizacijskim jedinicama koje obavljaju sličnu funkciju.

Zbog poboljšanja efikasnosti, kvalitete i kontrole usluge formirani su profitni centri.

Profitni centri su organizacijske jedinice koje kontroliraju svoje prihode i rashode.

Menadžer profitnog centra ima za cilj ostvarenje odreñen razine dobiti.

S obzirom na kvalitetu i vrstu usluge u oba poduzeća postoje profitni centri hotela i

apartmana od 2, 3, i 4 zvjezdice te kampovi i sportske djelatnosti, zajedno sa pomoćnim

djelatnostima. Ovakva organizacijska struktura ima svoje prednosti u vidu visoke

specijalizacije pojedinih poslova, racionalnoj upotrebi prostora i opreme, jedinstvenoj

koordinaciji i stručnom voñenju.

Sve donedavno Riviera Adria imala je sličnu organizacijsku strukturu po poslovnim

funkcijama i profitnim centrima. Danas je ona nadograñena jer je došlo pripajanja Zlatnog

otoka i Rapca trgovačkom društvu Riviera Poreč (vidljivo iz Sheme 3.), koji su

ukomponirani u postojeću organizacijsku strukturu kao profitni centri iz bivših sjedišta

pripojenih poduzeća.

Plava laguna posjeduje 7,595 postelja u hotelskom smještaju, Riviera Adria 7,935

postelja, u apartmanskom smještaju Plava laguna ima 1.936 postelja dok Riviera Adria ima

5,380 postelja, te 12.400 mjesta u autokampovima ima Plava laguna, a Riviera Adria

22,069.

22

Shema 3. Makroorganizacija Riviera Adria d.d.

Izvor: sektor ljudskih resursa Riviere Adrie

PROFIT

NA G

RUPA

OJ Valamar Sanfior Hotel

Sektor prodaje, mark. i

upr.prih.

Sektor financija i računovodstva

Sektor kontroling

Sektor ljudskih resursa

Sektor informat. i koris.potpore

Tehnički sektorSektor razvoja i teh.uprav.imov.

Sektor operacija

URED UPRAVE

PC Valamar Club Tamaris

PC Solaris

PC Kamp Lanterna

PC Valamar Pinia

PC Pical

PC Zagreb

PC Valamar Riviera

PC Otok

PC Valamar Diamant

PC Valamar Crystal

PC Valamar Rubin

PC Orsera

PC Istra

PC Sport

OJ Lanterna Apartments

OJ Casa Rosa

OJ Sobe Borka

OJ Valamar Club Tamaris

OJ Naturist Camping Solaris

OJ Naturist Solaris Residence

OJ Naturist Solaris Pavilions

OJ Mobil Home Solaris

OJ Camping LanternaOJ Mobil Home Kamp

Lanterna

OJ Valamar Pinia Hotel

OJ Pinia Residence

OJ Pical Hotel OJ Mendula

OJ Zagreb Hotel OJ Pical ApartmentsOJ Beach snack

Zagreb

OJ Valamar Riviera Hotel

OJ Jadran ResidenceOJ Valamar Villa

Parentino

OJ Fortuna Island Hotel

OJ Isabella Castle OJ Splendid Sobe OJ Brodovi

OJ Valamar Diamant Hotel

OJ Valamar Diamant Residence

OJ Valamar Crystal Hotel

OJ Valamar Rubin Hotel

OJ Camping Orsera

OJ Naturist Camping Istra

OJ Režija Sport OJ Sport Borik OJ Sport Brulo OJ Sport Lanterna

PC Lanterna

OJ Villa Polesini

R

EGIJ

A LANT.A

NA

REG

IJA S

JEVER

REG

IJA B

ORIK

REG

IJA G

RAD

REGIJ

A J

UG

REG

IJA B

RULO

OJ Casa PalmaOJ Valamar Tamaris

Residence

PC Praonica rublja OJ Praonica Poreč

PC Individualna prodaja i e-mark.

OJ Individualna prodaja i VRC

PC Upravljanje neturističkom

imovinom

OJ Upravljanje neturist.imovinom

Poreč

OJ Grill Valeta OJ Sport Valeta

PC Centralna kuhinja OJ Centralna kuhinja

Poreč

OJ e-marketing i CRM

OJ Grill Galeb

OJ Adria

OJ Mobil Home Orsera

OJ Mobil Home Istra

OJ Kamp Marina OJ Mobil home Marina

OJ Allegro hotel

OJ Miramar Hotel

OJ Mediteran Hotel OJ Marina Hotel

OJ Valamar Bellevue Hotel

OJ Exotic ug. objekat

OJ Aparthotel Albona

OJ App Lanterna Rabac

OJ Hotelsko naselje Girandella

OJ Tropic ug. objekatOJ Plaža Girandella

ug. objekat

OJ Adriatic

OJ Vile sunrise Girandella

OJ Movie bar

PC Kamp Marina

PC Allegro

PC Miramar

PC Sanfior

PC Marina-Mediteran

PC Bellevue

PC Albona

PC Girandella

PODRUŽNIC

A R

ABAC

PC AC Ježevac

PC AC Politin

OJ Hotel Valamar Koralj

OJ Konoba Koralj OJ Plaža Koralj

OJ AC Ježevac

OJ AC PolitinOJ Mobile home

Politin

PC Valamar Koralj

OJ Mobile home Ježevac

OJ Pečenjara Ježevac

PODRUŽNIC

A K

RK

DESTIN

ACIJ

A POREČ

OJ Strateški najmovi Krk

OJ Centralna pripremnica Rabac

OJ Non Core Rabac

OJ Praonica Rabac

OJ Turist biro Krk

OJ Pripremnica Krk

OJ Praonica Krk

OJ Marina

OJ Banketi, catering i dogañanja Tamaris

OJ Banketi, catering i dogañanja Pical

OJ Banketi, catering i dogañanja Fortuna

OJ Banketi, catering i dogañanja Riviera

OJ Banketi, catering i dogañanja Diamant

OJ Banketi, catering i dogañanja Sanfior

OJ Banketi, catering i dogañanja Girandella

OJ Banketi, catering i dogañanja Bellevue

OJ Banketi, catering i dogañanja Koralj

23

Shema 4. Makroorganizacija Plava laguna d.d.

Izvor: http://hr.lagunaporec.com/datastore/filestore/19/Godisnje_izvjesce_Plava_laguna_d.d._za__2011.pdf

24

3.3. Povijesni razvoj Dioničkog društva Plava Laguna d.d.

Dioničko društvo Plava laguna sa sjedištem u Poreču, osnovano je 1957. godine kao “Plava

laguna”, poduzeće za ugostiteljstvo i turizam i jedno je od prvih nosioca turističke ponude u

Hrvatskoj. Tijekom svog postojanja, Društvo je doživjelo niz organizacijskih promjena.

Plava laguna je svoj razvojni put započela na temeljima kampa osnovanog na poluotoku

Molindrio od strane francuskog kluba ljubitelja prirode „Polynesia“, nakon samo godine

dana poslovanja na Poreštini, proveden je stečaj nad klubom u Francuskoj. Sva ulaganja u

Poreču ostala su u vlasništvu Plave lagune. Na taj način Plava Laguna je dobila vrijedan

početni kapital u vidu „Plava laguna-Camp Hotel“ –a, s kapacitetom za 800 osoba i

osposobljenim osobljem za obavljanje turističkih usluga.

Kraj pedesetih i početak šezdesetih razdoblje je postavljanja strateških ciljeva i smjerova

razvoja poduzeća , planiranje dinamike i intenziteta ulaganja, ispitivanja i formiranja tržišta

i turističke ponude. Poduzeće je kontinuirano stvara kadrove kroz praksu i školovanje

zaposlenih stvarajući podlogu za održivi razvoj Plave Lagune.

1. Faza na samom početku, zbog skromnih izvora financiranja i nerazvijenosti

turističkog tržišta gradilo se usporeno. Prva investicija Plave lagune bila je izgradnja

apartmanskih naselja na lokaciji današnjeg hotela Laguna Galijot, zatim turističkog

naselja Bellevue. Poduzeće je od početka u viziji razvoja turizma imalo sport, kao

važnu komponentu turističke ponude, sukladno izgradnji prvih smještajnih

kapaciteta izgrañeni su i objekti za sportsku rekreaciju.

2. Faza, razdoblje od 1966 do 1971, razdoblje je velikih investicija i smatra se zlatnim

razdobljem hrvatskog turizma. Usprkos turbulentnim razdoblju, hrvatski se turizam

sustavno razvijao, povećavali su se smještajni kapaciteti, a turistički promet je

rastao. Plava laguna je izgradila većinu svojih čvrstih objekata u toma razdoblju, te

postavila temelje za razvoj kampova, sukladno prostornim planovima.

25

3. Faza od 1971. do 1976. godine izvršeno je horizontalno spajanje s manjim hotelsko-

ugostiteljskim subjektima na poreštini, te s hotelsko-turističkim poduzećem iz

Novigrada, a potom s poduzećima iz drugih gospodarskih sektora. Krajem 1971.

godine Plavoj laguni pripojeni su Poljoprivredno-industrijski kombinat Poreč,

Pekara i Mlinovi te poduzeće za ulov i preradu ribe Školjka. Na taj način stvoren je

zatvoreni reprodukcijski lanac, od proizvodnje robe do potrošača unutar istog

poduzeća. S investicijskog aspekta izvršeno je unaprjeñenje i povećanje turističke

ponude kao i dogradnja postojećih objekata i izgradnja kampova.

4. Faza, početkom 1976. godine stupanjem na snagu Zakona o udruženom radu,

izvršena je organizacijska transformacija poduzeća u Složenu organizaciju

udruženog rada (SOUR), s obzirom na djelatnost nastale su četiri radne

organizacije:

„Lagunaturist“- radna organizacija za ugostiteljstvo i turizam

„Laguna Union“- radna organizacija za robni promet

„Agrolaguna“- radna organizacija za poljoprivredu i preradu

„Školjka“- radna organizacija za ulov i preradu ribe

te tri radne zajednice (zajedničke službe za razvoj, planiranje, konzalting i interna

banka). Predsjednik kolektivnog poslovodnog organa postao je Anton Štifanić.

U ovom razdoblju izgrañena su marine Červar Porat, marina Parentium, marina

Novigrad i autokamp Bijela Uvala.

5. Faza, iduća organizacijska promjena uslijedila je 1987. godine, veći gospodarski

sustavi u Poreču udružuju se u novi SOUR „Plava Laguna“.

6. Faza, početkom 1990. započele su velike organizacijske promjene Društva, kao

posljedica promjene društvenog ureñenja zemlje. Hrvatska postaje samostalna

država priznata od strane UN-a 1992. godine. Gospodarski uvjeti u zemlji se

mijenjaju iz društvenog upravljanja poduzećima, prelazi se na kapitalizam kao

gospodarski sustav.

26

7. Faza, 1996.-2003.– karakterizira postepeni povratak i ponovno osvajanje tržišta,

prilagodba promjenama u gospodarskom okruženju, te temeljito restrukturiranje

ukupnog poslovanja Društva. Uprava društva je 15. veljače 1996 registriralo

poduzeće na Trgovačkom sudu u Rijeci kao Plava laguna - dioničko društvo za

ugostiteljstvo i turizam.(Vukonić, 2007.) Sve do 2000. godine Društvo je imalo

diverzificiranu vlasničku strukturu u 2001. godine većinski vlasnik Društva postaje

Grupacija Lukšić s većinskim udjelom od 80,34%. Pod upravom novog vlasnika

izvršene su akvizicije društava kapitala Hoteli Croatia d.d. Cavtat i Adriatic d.d.

Poreč, tim činom poduzeće je proširilo segment svoje ponude i na nautički turizam.

8. Faza, ponovno je pokrenut investicijski ciklus, kontinuirani proces izgradnje i

dogradnje turističkih objekata s ciljem poboljšanja i povećanja turističke ponude.

Cilj takve politike je restrukturiranje smještajnih kapaciteta objekata u kategoriju 4

zvjezdice, koji sada imaju udio od 30,1% u ukupnim čvrstim smještajnim

kapacitetima društva, odnosno 72,6% u ukupnom kapacitetu kampova.(Godišnje

izvješće Plava laguna)

3.4. Povijesni razvoj Dioničkog društva Riviera Adria d.d.

Kada je Narodni odbor općine Poreč 20. studenog 1953. godine Rješenjem broj: 1994

osnovao ugostiteljsko poduzeće Riviera sa 198 kreveta u zgradi hotela Riviera na porečkoj

rivi i hotelom Istra na Otoku Sv. Nikola, nitko od osnivača nije mislio da će to skromno

poduzeće prerasti u društvo koje je obilježilo porečko i hrvatsko gospodarstvo i postalo

jedan od lidera turizma. U 59 godina života rasla je i razvijala se Riviera na temeljima u

koje su ugrañeni napori, znanje i htjenje mnogih generacija radnih ljudi, te jasne vizije

razvoja turizma i ugostiteljstva čelnih ljudi i njihovih suradnika, koji su obilježili tih 59

godina. (Antun Restović, Oreste Cosetto, Franco Palma)

Razvojni put Riviere možemo podijeliti u nekoliko karakterističnih vremenskih faza, koje

su uvjetovane kako gospodarskim i političkim prilikama, te značajkama koje je država

pridavala turističkoj ponudi, tako i promjenama strategije razvoja.

27

1. Faza razvoja od 1953. godine i početka 60.-ih godina, osim hotela Rivijere i Istre, te

nekoliko restorana u gradu, grade se drveni bungalovi na otoku Sv. Nikola i

osposobljava depandansa Adriatic uz Neptunov hram. Riviera se polako uključuje

na inozemno tržište, ali razvoj je strogo limitiran vlastitim mogućnostima.

2. Faza razvoja od 1965. do 1976. godine najdinamičniji je period razvoja hotelskih

smještajnih kapaciteta i kampova za masovni turizam. Riviera iskorištava

mogućnosti financiranja investicija u turizmu te grade se hotel Neptun, hotel Poreč,

hotel i apartmani Luna, rekonstrukcije Jadrana i Parentina, počinje izgradnja

Lanterne (turističkog naselja, paviljona Solaris, kampova), te hoteli Kristal, Rubin,

Diamant i Zagreb. U sistem Rivijere uključuju se i objekti u Istarskim toplicama

(gradi se hotel Mirna), u Motovunu i Pazinu (kaštel i motel), te kamp Turist u

Vrsaru.

3. Faza razvoja od 1977.-1984. karakterizira izgradnja smještajnih jedinica više

kvalitete za obitelji, prvenstveno apartmanskih naselja, poput apartmana Pical i

dodatnih apartmana Lanterna. Izgrañen je i prvi hotel tadašnje «A» kategorije, hotel

Pical.

4. Faza razvoja od 1985.-1990. karakteriziraju velike promjene u strategiji gradnje

uvjetovani su tržišnim zahtjevima za višom kvalitetom i izostanak stimulativnih i

poticajnih mjera države i banaka, pa je razvoj uvjetovan vlastitom akumulacijom i

komercijalnim kreditima. Rekonstruiraju se hoteli Unedo i Tamaris, te gradi

aparthotel Iris. Karakteristična je izgradnja objekata vanpansionske potrošnje na

području Brula, Borika i Lanterne(zabavni centri, restorani, sportski tereni i sl.). U

tom periodu Riviera je u sastavu velike obitelji udruženog porečko-vrsarskog

ugostiteljstvo – SOUR-a Plava laguna.

5. Faza 1990.-1995. – karakterizira osamostaljenje Hrvatske, rat, te pretvorba i

privatizacija, koje turizam dovode do nulte točke razvoja. Strategija je svedena na

28

očuvanje Društva, a zbog nedostatka potrebnih sredstava prodaju se Istarske toplice,

hotel Poreč i drugi manji objekti u gradu.

6. Faza 1996.-2003. – karakterizira postepeni povratak i ponovno osvajanje tržišta,

prilagodba promjenama u gospodarskom sustavu, te temeljito restrukturiranje

ukupnog poslovanja Društva (financijska sanacija i konsolidacija). Strategija

razvoja usmjerena je na povećanje kvalitete svih usluga: kvalitetniji ukupni smještaj

pozicionira se na minimalnom nivou 3 zvjezdice i više (rekonstruiraju se hoteli,

kampovi se parceliraju); uvode se standardi kvalitete, posebice hrane i pića; grade

se bazeni u hotelima i kampovima, ureñuju se plaže, ulaže se u rekreaciju, sport i

animaciju, te ukupna ponuda prilagoñava novim trendovima uz ekološku

valorizaciju prostora i prirode.

7. Faza od 2003. – Riviera prenosi upravljanje hotelsko-turističkim objektima i

sadržajima novo osnovanoj menedžerskoj kompaniji RHR/kasnije Valamar hoteli i

ljetovališta d.o.o., s ciljem stvaranja jakog i prepoznatljivog ugostiteljskog brenda.

Strategija je usmjerena na daljnje standardiziranje ukupne ponude i stalno podizanje

kvalitete usluga: od objekata (2004. g. hotel Valamar Diamant je prvi hotel sa 4

zvjezdice, a 2007. i hotel Valamar Club Tamaris ), visokog standarda usluga hrane

i pića, usmjeravanje na treninge i osposobljavanje ljudskih potencijala, prilagodbe

novim kanalima i medijima prodaje i marketinga. Riviera Poreč počinje širenje i

izvan granica Istre te postaje većinski vlasnik najveće hotelske kuće u južnoj

Dalmaciji, Dubrovnik-Babin kuk d.d. Nadzorni odbori trgovačkih društava Zlatni

otok d.d., Rabac d.d. i Riviera Poreč d.d. na sjednicama održanim 2. svibnja 2011. u

Poreču dali su suglasnost na predloženi nacrt Ugovora o pripajanju Zlatnog otoka i

Rapca trgovačkom društvu Riviera Poreč. Dana 01.09.2011., upisom pripajanja u

sudski registar, Riviera Adria d.d. postala je najveća turistička kompanija u

Hrvatskoj. ( Tomić, 2008.)

29

4. FINANCIJSKA ANALIZA HOTELSKIH PODUZEĆA PLAVA LAGUNA d.d. I RIVIERA ADRIA d.d.

Budući da oba poduzeća imaju relativno jednak povijesni razvoj, vlasničku i organizacijsku

strukturu i posluju na istom području sa sličnim resursima, u nastavku će biti provedena

usporedba financijskih pokazatelja. Dobiveni rezultati oba poduzeća mogu poslužiti i kao

ocjena kvalitete upravljanja tj. menadžmenta dvaju društava. Prilikom usporedne analize

financijskih izvještaja Plave Lagune d.d. i Rivijere Adria d.d. proveden je postupak

horizontalne analize, vertikalne analize te postupak financijske analize pomoću pokazatelja.

Postupak horizontalne analize temeljnih financijskih izvještaja utvrñuje promjenu odreñene

pozicije iz financijskog izvještaja u vremenu. Ako provodimo analizu duljem vremenskom

razdoblju možemo utvrditi trend promjene pomoću serije baznih indeksa. Postupak

vertikalne analize se provodi na način da se sagledavaju podaci iz jednog vremenskog

razdoblja. Meñu najčešće promatrana stavka, jest struktura financiranja poduzeća, odnosno

udio duga u pasivi poduzeća te struktura imovine poduzeća prema likvidnosti.

Važno je napomenuti kako je u postupku promatranja došlo do velike promjene

promatranog objekta poduzeća Rivijera Adria d.d. izmeñu dva promatrana razdoblja. Što je

utjecalo na relativno velike razlike pri procjeni vertikalne i horizontalne analize, te je isto

tako utjecalo na promjenu pokazatelja poduzeća. Naime prilikom istraživanja utvrñeno je

da je poduzeće Rivijera Adria d.d. dana 1.rujna pripojilo poduzeće Zlatni otok i Rabac

Prema nacrtu Ugovora, Riviera Poreč preuzelo je ukupnu imovinu pripojenih društava, kao

i sva njihova prava i obveze u zamjenu za svoje dionice, čija ukupna nominalna vrijednost

iznosila 334,76 milijuna kuna, odnosno 31,4% temeljnog kapitala društva Rivijere Adria

d.d. nakon pripajanja.(izvor: Magazin Lider, 2011., http://liderpress.hr/arhiva/127256/)

4.1. Analiza strukture bilance

Analiza strukture bilance promatranih poduzeća obavljena je na vertikalnoj i horizontalnoj

razini. Promatrajući aktivu obaju poduzeća možemo utvrditi da poduzeće Plava Laguna d.d.

i Rivijera Adria d.d. imaju relativno sličnu strukturu aktive prema podacima iz Tablice 3. i

4. Plava laguna u obje promatrane godine bilježi pad udjela dugotrajne imovine i rast

30

udjela kratkotrajne imovine pa tako na kraju 2011. godine, u ukupnoj imovni društva

dugotrajna imovina ima udio 86,77%, kratkotrajna imovina 13,14%, a razliku čine

unaprijed plaćeni troškovi budućeg razdoblja sa 0,09%, uz istovremeni rast ukupne aktive u

odnosu na 2010. godinu za 1,02%. Poduzeće Riviera Adria d.d. ima sličnu strukturu aktive

s nešto većim udjelom dugotrajne imovine od 4 postotna boda, u odnosu na 2010.godinu

došlo je do ukupnog porasta aktive za 28,59%. Veliki udio dugotrajne imovine u bilanci

promatranih društva proizlazi iz djelatnosti kojom se društva bave. Pružanje usluge

smještaja u turizmu, zahtjeva velika ulaganja u smještajne kapacitete, što rezultira visokim

udjelom dugotrajne imovine u bilanci društava. Dugotrajna imovina promatranih društava u

gotovo identičnim omjerima podijeljena je na udjele u povezanim društvima i na

dugotrajnu materijalnu imovinu. Povezana društva obiju tvrtki se bave istom djelatnošću,

kao i društva matice te su posljedica ekspanzije društava tj. horizontalne integracije u

prethodnim godinama.

Pasive promatranih društava se razlikuju u nešto većoj mjeri. Poduzeće Plava Laguna d.d.

gotovo u potpunosti se financira iz vlastitih izvora, koji u trogodišnjem razdoblju gotovo ne

mijenjaju svoj udio u strukturi pasive. Glavnica društva na kraju 2011. godine iznosi

1.209.718.066,00kn što je 96,11% pasive, ostatak su kratkoročne obveze. U poduzeću

Riviera Adria d.d. vidimo trend rastućeg udjela vlastitog kapitala pri financiranju poduzeća,

koji na kraju promatranog razdoblja iznosi 79,55%. Glavnica poduzeća značajno je narasla

u 2011.godini pripajanjem poduzeća Zlatni otok i Rabac. Pripajanje spomenutih poduzeća

nije financirano novčanom transakcijom iz vlastitih ili tuñih izvora, već ulaskom vlasnika

spomenutih društava u vlasničku strukturu poduzeća Riviera Adria d.d. zamjenom dionica.

Treba uzeti u obzir da je poduzeće Riviera Adria d.d. tom transakcijom preuzelo sva prava i

obveze navedenih društava. Kako su dioničari Rivijere Adrie d.d. bili većinski vlasnici

spomenutih društava značajnije promjene u vlasničkoj strukturi Rivijere Adria d.d. nije

bilo. Relativni odnosi izmijenili su se u korist kapitala koji je porastao za 4,49 postotna

boda u udjelu pasive a kratkoročne obveze smanjenje su 5,51 postotni bod, odnosno

glavnica je porasla za 36,28% u odnosu na 2010. godinu a kratkoročne obveze su smanjene

za 32,95%. Ovakva struktura pasive, velik udio dugoročnih izvora financiranja za

promatrana hotelska poduzeća uvjetovana je prethodno navedenim visokim udjelom

31

dugotrajne imovine u aktivi. Poznavajući zlatno bilančno da dugotrajnu imovinu treba

financirati iz dugoročnih izvora razumljivi su ovakvi odnosi u bilanci promatranih

poduzeća.

Tablica 3. Bilanca Plave Lagune u razdoblju od 2010. do 2011. godine

Indeks 2011./2010.

% %

- - -90,95% 86,77% 96,388,91% 13,14% 149,020,14% 0,09% 63,05

100,00% 100,00% 101,02

96,83% 96,11% 100,270,18% 0,18% 100,00- - -

2,85% 3,13% 110,840,14% 0,58% 432,32

100,00% 100,00% 101,02

2010. godina

2011. godina

ODGOðENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJAUKUPNO – PASIVA

KRATKOROČNE OBVEZE DUGOROČNE OBVEZE REZERVIRANJA KAPITAL I REZERVE

PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODIUKUPNO AKTIVA PASIVA

KRATKOTRAJNA IMOVINA

POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITALDUGOTRAJNA IMOVINA

Naziv pozicije

PLAVA LAGUNA d.d. Bilanca

Izvor: Obrada autora prema podacima iz godišnjeg izvještaja Plave lagune 2010. i 2011.

Tablica 4. Bilanca Rivijere Adrie u razdoblju od 2010. do 2011. godine

Indeks 2011./2010.

% %

- - -95,24% 90,78% 122,564,36% 8,69% 256,370,40% 0,53% 172,24

100,00% 100,00% 128,59

75,06% 79,55% 136,280,00% 0,02% -

12,88% 13,28% 132,5611,51% 6,00% 67,030,55% 1,16% 269,35

100,00% 100,00% 128,59

Naziv pozicije

ODGOðENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJAUKUPNO – PASIVA

KRATKOROČNE OBVEZE DUGOROČNE OBVEZE REZERVIRANJA

PASIVA UKUPNO AKTIVA

KAPITAL I REZERVE

PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODIKRATKOTRAJNA IMOVINA

Rivera Poreč d.d. Bilanca

POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITALDUGOTRAJNA IMOVINA

2010. godina

2011. godina

Izvor: Obrada autora prema podacima iz godišnjeg izvještaja Plave lagune 2010. i 2011

4.2. Analiza računa dobiti i gubitka

Analizom računa dobiti i gubitka analiziramo način na koji su promatrana poduzeća

ostvarila iskazani rezultat poslovanja. Promatrano razdoblje odnosi se na 2010. i 2011.

32

godinu, utvrñuje se dinamika i struktura promatranih stavki u računu dobiti i gubitka, te

komparativna usporedba konkurentnih poduzeća. Prema podacima iz Tablice 5. i 6.,

Poduzeće Plava Laguna d.d. i Poduzeće Riviera Adria d.d. imaju gotovo identične udjele

poslovnih prihoda u ukupnim prihodima društva što iznosi 97,48% za Plavu Lagunu d.d. te

98,48% za drugo promatrano poduzeće u 2011.godini, što ukazuje da se poduzeća

uglavnom bave svojom osnovnom djelatnošću te višak sredstava ulažu isključivo u istu. Na

strani rashoda kod oba poduzeća dominiraju troškovi materijala, osoblja i amortizacije.

Prihodi i rashodi imaju tendenciju rasta, no prihodi rastu brže od rashoda, što je dobro za

oba poduzeća.

Možemo zaključiti da poduzeće Plava laguna ima bolje pokazatelje u odnosu na poduzeće

Riviera Adria d.d. jer je u svim promatranim razdobljima ostvarilo dobit koja kontinuirano

raste. Za očekivati je da će poduzeće Riviera Adria d.d. koje je prošla veliko

restrukturiranje s obzirom na pripajanje poduzeća Zlatni otok i Rabac te daljnja u ulaganja

u resurse kompanije ostvariti pozitivan financijski rezultat. Ta tvrdnja bazira se na trendu

rasta prihoda koji rastu brže od rasta rashoda. U zadnjoj promatranoj godini poduzeća

Riviera Adria d.d. ostvarilo je dobit.

Tablica 5. Račun dobita i gubitka Plava Laguna d.d.

iznos % iznos %

410.416.223 97,72 441.116.747 97,48 107,489.580.631 2,28 11.395.349 2,52 118,94

353.439.078 99,99 371.745.837 99,95 105,18112.548.466 31,84 122.054.255 32,82 108,45103.751.572 29,35 103.194.920 27,75 99,4698.920.866 27,98 97.696.369 26,27 98,7636.947.260 10,45 40.006.717 10,76 108,28

566.712 0,16 8.234.538 2,21 1453,040 0,00 78.138 0,02 -

704.202 0,20 480.900 0,13 68,2949.726 0,01 167.551 0,05 336,95

419.996.854 - 452.512.096 - 107,74353.488.804 - 371.913.388 - 105,2166.508.050 - 80.598.708 - 121,1912.686.242 - 17.013.101 - 134,1153.871.534 - 63.753.158 - 118,34

I. POSLOVNI PRIHODI

VIII. POREZ NA DOBITIX. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA

V. UKUPNI PRIHODI VI. UKUPNI RASHODI VII. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA

IV. FINANCIJSKI RASHODI

6. Rezerviranja 7. Ostali poslovni rashodi

II. FINANCIJSKI PRIHODI

4. Ostali troškovi 5. Vrijednosno usklañivanje

3. Amortizacija 2. Troškovi osoblja

III. POSLOVNI RASHODI 1. Materijalni troškovi

2011. godnia Indeks 2011./2010.

Plava Laguna d.d. : Račun dobiti i gubitka

Naziv pozicije2010. godina

Izvor: Obrada autora prema podacima iz godišnjeg izvještaja Plave lagune 2010. i 2011

33

Tablica 6. Račun dobita i gubitka Riviera Adria d.d.

iznos % iznos %

445.854.206 97,42% 531.488.234 98,47% 119,2111.815.476 2,58% 8.236.451 1,53% 69,71

424.494.167 90,22% 515.355.304 95,50% 121,40146.940.285 31,23% 179.472.536 33,26% 122,14109.053.105 23,18% 133.344.469 24,71% 122,27

99.074.868 21,06% 113.247.896 20,99% 114,3164.704.769 13,75% 85.292.946 15,81% 131,82

453.449 0,10% 148.621 0,03% 32,782.018.728 0,43% 519.465 0,10% 25,732.248.963 0,48% 3.329.371 0,62% 148,04

46.028.843 9,78% 24.294.987 4,50% 52,78457.669.682 - 539.724.685 - 117,93470.523.010 - 539.650.291 - 114,69-12.853.328 - 74.394 - -

- -1.717.469 - -

-12.853.328 - 1.791.863 - -

RIVIERA ADRIA d.d. Račun dobiti i gubitka

Naziv pozicije2010. godina 2011. godnia Indeks

2011./2010.

I. POSLOVNI PRIHODI II. FINANCIJSKI PRIHODI III. POSLOVNI RASHODI 1. Materijalni troškovi 2. Troškovi osoblja 3. Amortizacija 4. Ostali troškovi 5. Vrijednosno usklañivanje 6. Rezerviranja 7. Ostali poslovni rashodiIV. FINANCIJSKI RASHODI V. UKUPNI PRIHODI

VIII. POREZ NA DOBITIX. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA

VI. UKUPNI RASHODI VII. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA

Izvor: Izrada autora prema podacima iz godišnjeg izvještaja Rivijere Adria 2010. i 2011.

4.3. Analiza novčanog toka

Analizirajući novčani tok poduzeća Riviera Adria iz Tablice 7., veliki utjecaj na porast

novca i novčanih ekvivalenata u 2011. godini imalo je pripajanje poduzeća Zlatni otok i

Rabac. Tim činom poduzeće Riviera Adria d.d. preuzelo je prava i obveze spomenutih

društava. Tako imamo na prvi pogled nelogičnosti u novčanom toku, jer imamo

istovremeno povećanje i smanjenje kratkoročnih obveza, naravno to je rezultat spajanja

društava. Poduzeće Riviera Adria povećalo je ulaganja u dugotrajnu imovinu za 14%, uz

istovremeno povećanje kratkoročnih obveza za 38 milijuna kuna. Utvrñeno je da oba

promatrana poduzeća ostvaraju pozitivne novčane tokove. Vidljivo je da poduzeće Plava

Laguna d.d. ima stabilniji rast novca i novčanih ekvivalenata, jer su oni rezultat osnovne

djelatnosti poduzeća. Poduzeće Plava Laguna d.d. u 2011. godini isplatilo je dividendu

dioničarima u iznosu od 58 milijuna kuna , uložilo u dugotrajnu imovinu 62 milijuna te

povećalo vrijednost novca i novčanih ekvivalenata za 24 milijuna kuna. Takvi rezultati

poduzeća Plava laguna upućuju na stabilnost i uspješnost poduzeća.

34

Tablica 7. Novčani tok Riviera Adria i Plava laguna

iznos iznos

-12.853.328 1.791.863 -13,9499.074.868 113.247.896 114,31

38.223.425

1.758.635 0,0087.980.175 153.263.184 174,202.814.243 0,004.639.433 5.296.274 114,16

291.601 740.795 254,046.019.672

7.745.277 12.056.741 155,6780.234.898 141.206.443 175,9996.433.977 470.942.715 488,36

0 436.121.553 0,0025.667.682 0 0,00

0 577.327.996 0,0041.866.761 470.942.715 1124,8694.034.078 52.167.316 55,4852.167.317 158.552.597 0,00

Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja

Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja

NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH

NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH

Ukupno povećanje novčanog tijeka

Ukupno smanjenje novčanog tijeka

NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH

4. Ostalo smanjenje novčanog tijekaII. Ukupno smanjenje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti

NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD POSLOVNIH

1. Smanjenje kratkoročnih obveza 2. Povećanje kratkotrajnih potraživanja 3. Povećanje zaliha

4. Smanjenje kratkotrajnih potraživanja 5. Smanjenje zaliha 6. Ostalo povećanje novčanog tijekaI. Ukupno povećanje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti

1. Dobit prije poreza 2. Amortizacija 3. Povećanje kratkoročnih obveza

NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

2011. godnia Indeks 2011./2010.

RIVIERA ADRIA d.d. Novčani tok- indirektna metoda2010. godina

2010. godina 2010. godina

iznos iznos

66.508.050 80.598.708 121,1998.920.866 97.696.369 98,76

4.349.039

132.366

165.428.916 182.776.482 110,491.546.036 0,00

307.704 569.228 184,991.226.566 0,00

15.350.934 3.754.702 24,4618.431.240 4.323.930 23,46

146.997.676 178.452.552 121,4068.229.891 96.213.226 141,01

0 0 0,0068.915.192 58.630.795 85,0822.720.026 32.572.619 143,37

9.852.593 23.608.131 239,6132.572.619 56.180.750 172,48

PLAVA LAGUNA d.d.: Novčani tok- indirektna metoda

1. Dobit prije poreza 2. Amortizacija 3. Povećanje kratkoročnih obveza 4. Smanjenje kratkotrajnih potraživanja 5. Smanjenje zaliha 6. Ostalo povećanje novčanog tijekaI. Ukupno povećanje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti 1. Smanjenje kratkoročnih obveza

2. Povećanje kratkotrajnih potraživanja 3. Povećanje zaliha 4. Ostalo smanjenje novčanog tijekaII. Ukupno smanjenje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD POSLOVNIHNETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIHNETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIHNETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH

Indeks 2011./2010.

NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja

Novac i novčani ekvivalenti na početku razdobljaPovećanje novca i novčanih ekvivalenata

Izvor: Izrada autora prema podacima iz godišnjeg izvještaja Rivijere Adria 2010. i 2011.

35

Kako se ovdje radi o dva konkurentska poduzeća, možemo zaključiti da poduzeće Riviera

Adria d.d., s niskim udjelom duga u financiranju poduzeća i sa relativno velik novčanim

sredstvima ima veliki potencijal da dostigne rezultate drugog poduzeća, i nadmaši isto. Za

sigurniju i detaljniju procjenu poslovanja konkurentskih poduzeća potrebno je provesti

analizu pomoću pokazatelja.

4.4. Analiza pomoću financijskih pokazatelja

U nastavku je prikazana usporedna analiza financijske sposobnosti poduzeća Riviera Adria

d.d. i Plava Laguna d.d.

Pokazatelji likvidnosti

U nastavku su prikazani pokazatelji likvidnosti u promatranim poduzećima.. Pokazatelji

Plave lagune upućuju na sigurno poslovanje uz visoku razinu likvidnosti. Pokazatelji za

2011. godinu su bolji u odnosu na 2010., te tako poduzeće u 2011. godini ima na

raspolaganju više novca, nego što su kratkoročne obveze i to za 29%, a koeficijent

financijske stabilnosti iznosi 0,90. U 2011. godini svi pokazatelji poduzeća Riviera Adria

ostvarili su uvjetno rečeno pozitivan trend, jer poduzeće je likvidnije samim time sigurnije.

Jedini pokazatelj koji nije u skladu s zlatnim bilančnim pravilom jest koeficijent financijske

stabilnosti koji u 2010. iznosi 1,08, što znači da se dio dugotrajne imovine financira iz

kratkoročnih obveza, no već u idućoj godini taj je pokazatelj u skladu sa pravilom.

Tablica 7. Pokazatelji likvidnosti Plava laguna d.d. i Riviera Adria d.d.

keoficijent tekuće likvidnosti= kratkotrajna imovina / kratkoročne obveze

3,12 4,20

keoficijent finacijske stabilnosti= dugotrajna imovina / (glavnica+ dugoročne obveze)

0,94 0,90

1,29

keoficijent ubrzane likvidnosti= (novac+potraživanja) / kratkoročne obveze

1,04 1,48

2010. 2011.

0,27 1,23

0,36 1,4

0,38 1,45

1,08 0,98

Plava laguna d.d. Riviera Adria d.d.

Naziv pokazatelja 2010. 2011.

keoficijent trenutne likvidnosti= novac / kratkoročne obveze

0,83

Izvor: Izrada autora, prema podacima iz bilance za 2010. i 2011.godinu

36

Poduzeće Riviera Adria d.d. u svim segmentima ima lošije pokazatelje (Tablica 7.) u

odnosu na poduzeće Plava laguna d.d.,što se tiče financijske stabilnosti i sigurnosti. To ne

znači nužno da poduzeće loše posluje, već može biti rezultat poslovne politike poduzeća,

koja preferira veći rizik u poslovanju, naravno veći rizik poradi ostvarenja ciljeva

poduzeća. Možemo zaključiti da obje kompanije imaju pozitivan trend , te upućuju na

porast likvidnosti. Ti pokazatelji dobivaju još više na vrijednosti s obzirom na stanju koje

prevladava u gospodarstvu Republike Hrvatske, a to je rastući trend smanjenja likvidnosti.

(Poslovni, tjednik, 2012.http://www.poslovnipuls.com/2012/02/06/nelikvidnost-prosinac)

Pokazatelji zaduženosti

Poduzeće Plava Laguna d.d. ima izrazito nisku razinu zaduženosti s obzirom da dugovi

predstavljaju 4% izvora financiranja, a vlastiti kapitala 97% u 2010. odnosno 96% u 2011.

godini. To je odlika konzervativne politike menadžmenta poduzeća, razlozi za takvu

politiku poduzeća mogu biti u vlasničkoj strukturi poduzeća ( više od 80% dionica u

vlasništvu obitelji Lukšić), nepovoljnih prilika na tržištu kapitala te samoj djelatnosti koja

preferira nisku razinu duga u strukturi kapitala poduzeća. Pokazatelji Rivijere Adria d.d. se

uvelike razlikuju od Plave lagune d.d. Koeficijent zaduženosti je u 2010. godini iznosio

0,24, što znači da je 24% imovine financirano dugom, u 2011. godini samo je 19% imovine

financirano je dugom. Općenito poduzeće je sve manje zaduženo. Jedini pokazatelj koji nije

bio u skladu sa uvriježenim stajalištima o strukturi kapitala jest stupanj pokrića II. Stupanj

pokrića II stavlja u odnos dugoročne izvore financiranja s dugotrajnom imovnom, u ovom

slučaju po podacima za 2010. poduzeće Riviera Adria d.d. dio dugotrajne imovine financira

iz kratkoročnih izvora, što nije u skladu sa zlatnim bilančnim pravilom. Financiranje

dugotrajne imovine iz kratkoročnih izvora uzrokuje moguće povećanje troškova

financiranja i smanjenje profitabilnosti poduzeća.( Kontuš, 2011.)

37

Tablica 8. Pokazatelji zaduženosti Plava laguna d.d. i Riviera Adria d.d.

0,79 0,88

0,92 1,02

0,72 1,08

4,1 3,59

0,75 0,8

0,33 0,24

2010. 2011.

0,24 0,19

Plava laguna d.d. Riviera Adria d.d.

Naziv pokazatelja 2010. 2011.

koficijent zaduženosti= ukupne obveze / ukupna imovina

0,03 0,04

keoficijent vlastitog financiranja= glavnica / ukupna imovnia

0,97 0,96

keoficiijent financiranja= ukupne obveze / glavnica

0,03 0,03

pokriće troškova kamata= dobit prije oporezivanja i kamata / kamate

1338,49 54570,20

faktor zaduženosti= ukupne obveze/(zadržana dobit + amortizacija)

0,26 0,42

stupanj pokrića I. = glavnica / dugotrajna imovnia

1,06 1,11

stupanj pokrića I.= (glavnica+ dugoročne obveze) / dugotrajna imovina

1,06 1,11

Izvor: Izrada autora, prema podacima iz bilance i računa dobiti i gubitka za 2010. i

2011.godinu

Analizirajući pokazatelje iz Tablice 8. za poduzeća Plava Laguna i Riviera Adria d.d.

Utvrñeno je da poduzeće Plava Laguna d.d. po svim promatranim godinama i

pokazateljima ima višestruko bolje pokazatelje zaduženosti.

Pokazatelji aktivnosti

Pokazatelji aktivnosti služe za procjenu efikasnosti poduzeća. Pokazatelji prikazani u

Tablici 9. otkrivaju kvalitetu i uspješnost menadžmenta pri stvaranju prihoda, naplati istih

sa danim resursima. Koeficijent obrta ukupne imovine računamo na način da ukupne

prihode stavimo u odnos s ukupnom imovinom, za poduzeće je bolje da je taj pokazatelj što

viši. Što je pokazatelj viši poduzeće bolje gospodari svojom imovinom. Pokazatelj obrtaja

ukupne imovine za oba poduzeća je relativno nizak, poduzeće Plava Laguna d.d. ima

pozitivan trend tj. rast koeficijenta obrta ukupne imovine sa 0,30 na 0,32, što je posljedica

rasta prihoda. Drugo promatrano poduzeće ima negativan trend i usporenje aktivnosti po

promatranom pokazatelju, što je rezultat spajanja s poduzećima Zlatni otok i Rabac i

velikog porasta imovine poduzeća, što nije popraćeno rastom prihoda na istoj razini. Iako je

za oba poduzeća ovaj pokazatelj relativno nizak, uzrok tome je sama djelatnost kojom se

38

poduzeća bave, za hotelska poduzeća u turizmu su karakteristične niske stope obrtaja

imovine zbog visokog udjela dugotrajne imovine, odnosno hotela i apartmana u bilanci.

Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine se usporava u zadnjoj godini, kod oba promatrana

poduzeća, što se tiče koeficijenta potraživanja i trajanja naplate potraživanja poduzeće

Plava Laguna d.d. ima duplo bolje rezultate i ostvarila je na predak u odnosu na prošlu

godinu u odnosu na poduzeće Riviera Adria d.d. Rezultati Rivijere Adria d.d. nisu loši s

obzirom da su dani naplate kraći od 15 dana, možemo utvrditi da razlika izmeñu

promatranih poduzeća proizlazi iz strukture kupaca.

Tablica 9. Pokazatelji aktivnosti Plava laguna d.d. i Riviera Adria d.d.

koficijent obrta potraživanja= prihod od prodaje / potraživanja

48,53 53,13

trajanje naplate potraživanja u danima= 365 / koficijent obrta potraživanja

7,52 6,87

koficijent obrta ukupne imovine= ukupni prihod / ukupna imovina

0,30 0,32

koficijent obrta kratkotrajne imovine= ukupni prihod / kratkotrajana imovina

3,42 2,47

Naziv pokazatelja 2010. 2011. 2011.

0,27 0,25

14,03 14,72

Plava laguna d.d. Riviera Adria d.d.

6,3 2,9

26,02 24,79

2010.

Izvor: Izrada autora, prema podacima iz bilance i računa dobiti i gubitka za 2010. i

2011.godinu

Pokazatelji ekonomičnosti poslovanja

Promatrana poduzeća iz Tablice 10. uvelike se razlikuju po ovim pokazateljima.. Plava

laguna uspješnije posluje s aspekta ekonomičnosti ukupnog poslovanja i poslovanja

prodaje, dok drugo promatrano poduzeće gledajući ukupnu ekonomičnost, u 2010. godini

posluje neekonomično, uz ekonomičnost prodaje. U 2011. godini Riviera Adria posluje na

granici ekonomičnosti, uz smanjenje prodajne ekonomičnosti. Plava laguna ima veće

financijske prihode od rashoda za razliku od Rivijere Adria, što je i očekivano s obzirom na

veću zaduženost Rivijere Adrie. Po svim promatranim pokazateljima i godinama poduzeće

Plava laguna posluje ekonomičnije od Rivijere Adrie.

39

Tablica 10. Pokazatelji ekonomičnosti poslovanja Plava laguna d.d. i Riviera Adria d.d.

Plava laguna d.d. Riviera Adria d.d.

Naziv pokazatelja 2010. 2011. 2010. 2011.

ekonomičnost ukupnog poslovanja= ukupni prihod / ukupni rashod

1,19 1,22 0,97 1

ekonomičnost poslovanja prodaje= prihod od prodaje / rashod od prodaje

1,15 1,18 1,04 1,01

ekonomičnost financiranja= financijski prihodi / financijski rashodi

192,67 68,01 0,26 0,34

Izvor: Izrada autora, prema podacima iz računa dobiti i gubitka za 2010. i 2011.godinu

4.4.5. Pokazatelji profitabilnosti

Pokazatelji profitabilnosti jedan su od najučestalijih instrumenata kontrole uspješnosti

poduzeća. Poduzeće Plava laguna 2010. godini ima neto profitnu maržu od 13%, koja u

sljedećoj godini raste za jedan postotni bod, kao i svi ostali pokazatelji, osim bruto profitne

marže koja raste za 2 postotna boda. Najzanimljiviji pokazatelji u ovoj skupini pokazatelja

su neto rentabilnost imovine i kapitala, prema podacima iz Tablice 11., kod poduzeća Plava

laguna ona iznosi 5% u 2010., odnosno 6% u 2011. godini. Kod poduzeća Riviera Adria

bilježimo nelogičnost u vidu veće neto rentabilnost u odnosu na bruto rentabilnost imovine

u 2011., što je posljedica smanjenja poreznog duga nakon oporezivanja.

Tablica 11. Pokazatelji profitabilnosti Plava laguna d.d. i Riviera Adria d.d.

Plava laguna d.d. Riviera Adria d.d.

Naziv pokazatelja 2010. 2011. 2010. 2011.

neto profitna marža= (neto dobit+kamate) / ukupni prihod

0,13 0,14 0,07 0,04

bruto profitna marža= (dobit prije poreza +kamate) / ukupni prihod

0,16 0,18 0,07 0,04

neto rentabilnost imovine= (neto dobit + kamate) / ukupna imovina

0,04 0,05 0,02 0,02

bruto rentabilnost imovine= (dobit prije poreza +kamate) /

ukupna imovina 0,05 0,06 0,02 0,01

rentabilnost vlastitog kapitala= neto dobit / vlastiti kapital

0,05 0,06 -0,10 0,01

Izvor: Izrada autora, prema podacima iz računa dobiti i gubitka za 2010. i 2011.godinu

40

Promatrajući podatke iz Tablice 11. možemo zaključiti da poduzeće Plava Laguna d.d. ima

pozitivne tendencije po svim promatranim koeficijentima, za razliku od poduzeća Riviera

Adria d.d. Koje ima silazan trend profitne marže, ali pozitivan trend rentabilnosti vlastitog

kapitala, što govori da je došlo smanjenja troškova kamata. Profitabilnost poduzeća Plava

Laguna višestruko je veća od profitabilnosti Rivijere Adria d.d. u promatranom razdoblju,

te iznosi 6% na vlastiti kapital za 2011. godinu, a u Rivijeri Adriji d.d. tek 1%.

Pokazatelji investiranja

Pokazatelji investiranja instrument su fundamentalne analize dionica. Iz Tablice 12.

vidljivo je da poduzeće Plava Laguna d.d. u 2011. godini isplatilo dividendu iz zadržane

dobiti koja je bila akumulirana iz prethodnih obračunskih razdoblja, pošto je DPR

pokazatelj manji od 1. Poduzeće Plava Laguna je u prethodnim obračunskim razdobljima

zadržavalo dobit zbog nesigurnosti na financijskim tržištima, te je nije u potpunosti

isplaćivalo dividendu dioničarima ili ulagala u osnovna sredstva, DPR za 2010. godinu

iznosi 1,28. Dobit po dionici važnija je dioničarima s većim upravljačkim pravima, dok za

male dioničare važnija je dividenda. Poduzeće Riviera Adria ima neznatnu zaradu po

dionici u 2011.godni., za razliku od drugog promatranog poduzeća koje ima povećanje

zarade po dionici koja u 2011. godini iznosi 116,39 kuna. Poduzeće Riviera Adria ne

isplaćuje dividendu, dok Plava laguna je isplatila svojim dioničarima dividendu u 2010. i

2011. godini. Rentabilnost dionice Plave lagune iznosi 8,00% a Rivijere Adrie 0,00%, što

znači da bi dionica Plave lagune bila bolja investicija po ovom promatranom pokazatelju.

41

Tablica 12. Pokazatelji investiranja Plava laguna d.d. i Riviera Adria d.d.

Plava laguna d.d. Riviera Adria d.d.

Naziv pokazatelja 2010. 2011. 2010. 2011.

EPS (dobit po dionici) = neto dobit/ broj dionica

98,52 116,39 -0,18 0,02

DPS (dividenda po dionici)= ukupna dividenda/ broj dionica

126,14 107,32 0 0

DPR odnos isplate dividendi= DPS / EPS

1,28 0,92 0 0

P/E (odnos cijene i dobiti po dionici)= PPS(tržišna cijena dionice) / EPS

15,24 12,48 -59,82 495,57

Ukupna rentabilnost dionice= EPS /PPS

0,07 0,08 -0,02 0

Divedendna rentabilnost dionice= DPS / PPS

0,08 0,07 0 0

Izvor: Izrada autora, prema podacima iz računa dobiti i gubitka za 2010. i 2011.godinu

Iz primjera Tablice 12. vidljivo je da poduzeće Plava laguna ima sve pokazatelje bolje u

odnosu na poduzeće Riviera Adria d.d.. Uzimajući u obzir samo funadamentalnu analizu

dionica, poduzeće Plava Laguna d.d. bi zbog ovakvih pokazatelja bila sigurnija opcija za

ulaganje na tržištu kapitala.

4.5. Du-pont sustav

Du pont sustav temelji se na rentabilnosti imovine i kapitala kao vršnim pokazateljima

sustava. Rentabilnost imovine i kapitala moguć je izračunati pomoću podpokazatelja ili

stavljajući u odnos neto dobit uvećanu za kamate i ukupnu imovinu za ROA , te neto dobiti

i vlasničke glavnice za ROE. Za analizu ROE i ROA koristi se analiza pomoću

podpokazatelja, koji su prikazani u Tablici 13. Promatrajući poslovanje Rivijere Adrie i

Plave lagune d.d. utvrñeni su razlozi za rast i pad rentabilnosti i razlike meñu njima.

Poduzeće Plava laguna bilježi gotovo identičnu rentabilnost imovine i kapitala, razlog

tome jest niska razina zaduženosti i gotovo nepostojeći trošak financiranja poduzeća. Omjer

zaduženosti koji neznatno raste u 2011. godini pozitivno utječe na rentabilnost vlasničke

glavnice. Za razliku od prethodno promatranog poduzeća, Riviera Adria bilježi razliku

izmeñu ROA i ROE u 2010. godini. Rentabilnost imovine je pozitivna dok kapitala nije,

uzrok tome jest negativni teret duga, poduzeće je ostvarilo negativan poslovni rezultat dok

42

je bruto profitna marža ostala pozitivna, što znači da je poduzeće uspješno podmirilo svoje

obveze prema kreditorima. U slučaju negativnog tereta duga, omjer zaduženosti negativno

utječe na rentabilnost vlasničke glavnice. Poduzeće Plava laguna ima pozitivan trend u

odnosu na 2010. godinu, došlo je do povećanja koeficijenta obrtaja imovine i do povećanja

bruto profitne marže, što je u konačnici dovelo do rasta profitabilnosti za jedan postotni

bod. Poduzeće Riviera Adria bilježi obrnuti trend pada koeficijent obrtaja imovine i opada

bruto profitna marža, što dovodi do pada ROA , ali zahvaljujući smanjenju tereta duga koji

ne djeluje više apsolutno negativno na rentabilnost vlasničke glavnice, već je samo

smanjuje u odnosu na rentabilnost imovine, što je vidljivo i iz pozitivnog financijskog

rezultata. Poduzeće je u 2011. godini ostvarilo rentabilnost kapitala od 0,0008%.

Rentabilnost vlastitog kapitala bila bi i veća da nije došlo do smanjenja omjera duga.

Poduzeće Riviera Adria koristi financijsku polugu u omjeru 1,26 :1, što je vidljivo iz

omjera zaduženosti, dok kod poduzeća Plava laguna financijska poluga ima zanemariv

značaj na poslovanje društva, s omjerom 1,04 : 1.

43

Tablica 13. Du Pontov sustav pokazatelja za Plavu lagunu d.d. i Rivijeru Adriju d.d.

POKAZATELJ Plava laguna d.d. Riviera Adria d.d.

Godina 2010. 2011. 2010. 2011.

ROE 0,05 0,06 -0,01 0,00

Omjer zaduženosti 1,03 1,04 1,33 1,26

Teret duga 1,00 1,00 -0,39 0,07

ROA 0,05 0,06 0,02 0,01

Koeficijent obrtaja imovine 0,30 0,32 0,27 0,25

Bruto profitna marža 0,16 0,18 0,07 0,04

UKUPNA IMOVINA 1.378.176.006 1.392.963.292 1.665.632.984 2.141.769.824

DUGOTRAJNA IMOVINA 1.255.210.443 1.209.718.066 1.586.424.684 1.944.266.435

I. NEMATERIJALNA IMOVINA 323.913 303.605 418.135 1.551.530

II. MATERIJALNA IMOVINA 1.052.313.559 1.008.632.236 1.273.537.825 1.623.191.433

III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA 202.572.971 200.782.225 311.998.950 317.189.296

IV. POTRAŽIVANJA - - 469.774 616.707

KRATKOTRAJNA IMOVINA 122.965.563 183.245.226 72.591.881 186.107.075

I. ZALIHE 2.476.486 2.344.120 3.288.438 4.029.233

II. POTRAŽIVANJA 8.351.008 8.517.736 17.136.127 21.436.127

III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA 79.565.450 116.202.620 - 2.089.118

IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 32.572.619 56.180.750 52.167.316 158.552.597

PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA 1.936.692 1.221.118 6.616.419 11.396.314

NETO DOBIT + KAMATE 53.871.534 63.753.158 33.175.515 24.369.381

UKUPNI PRIHODI 419.996.854 452.512.096 457.669.682 539.724.685

POSLOVNI PRIHODI 410.416.223 441.116.747 445.854.206 531.488.234

FINANCIJSKI PRIHODI 9.580.631 11.395.349 11.815.476 8.236.451

UKUPNI TROŠKOVI BEZ KAMATA 366.125.320 388.758.938 424.494.167 515.355.304

1. Materijalni troškovi 112.548.466 122.054.255 146.940.285 179.472.536

2. Troškovi osoblja 103.751.572 103.194.920 109.053.105 133.344.469

3. Amortizacija 98.920.866 97.696.369 99.074.868 113.247.896

4. Ostali troškovi 36.947.260 40.006.717 64.704.769 85.292.946

5. Ostali poslovni rashodi 1.270.914 8.793.576 4.721.140 3.997.457

6. Porez na dobit 12.686.242 17.013.101 - -1.717.469

NETO DOBIT 53.871.534 63.753.158 -12.853.328 1.791.863

KAPITAL 1.336.323.323 1.339.924.654 1.250.142.197 1.703.745.606

Izvor : Izrada autora prema podacima iz bilance i računa dobiti i gubitka za 2010. i 2011. godinu

44

4.6. Ukupna ocjena financijskog poslovanja promatranih poduzeća

Nakon provedene vertikalne i horizontalne analize bilance, računa dobiti i gubitka i

novčanih tokova promatranih poduzeća, ocjenjeni su pokazatelji financijskih izvještaja, što

predstavlja podlogu za ocjenu ukupne financijske uspješnosti i sigurnosti promatranih

poduzeća. Analiza financijskih izvješća promatranih poduzeća otkriva kako, poduzeća sa

relativno jednakim povijesnim razvojem i uvjetno rečeno istim poslovnim uvjetima imaju

različite financijske rezultate. Analizirajući poslovanje promatranih društava za 2010. i

2011. godinu, utvrñena je visoka razina dugoročne i kratkoročne financijske stabilnosti za

poduzeće Plava laguna, dok drugo promatrano poduzeće u 2010. godini ne zadovoljava

kriterij kratkoročne financijske stabilnosti.

Promatrajući bilancu promatranih poduzeća vidljive su sličnosti u strukturi bilance koje su

karakteristične za turizam, kao industrijsku granu, odnosno visok udio dugotrajne imovine.

Poduzeće Riviera Adria pokazuje uspješne napore ka ostvarivanju kratkoročne financijske

ravnoteže po svim ocijenjenim pokazateljima likvidnosti, jer je u 2010. po pokazatelju

financijske stabilnosti 8% dugotrajne imovine nije bilo pokriveno dugoročnim izvorima

financiranja, a u 2011. koeficijent financijske stabilnosti je ipak bio manji od 1 što je

pozitivno. Pokazatelji za drugo promatrano poduzeće ukazuju na zadovoljavajuću razinu

likvidnosti i visoku razinu solventnosti što potvrñuju ocijenjeni pokazatelji likvidnosti i

analizirani novčani tok.

Pasiva poduzeća Riviera Adria otkriva umjerenu do nisku razinu zaduženosti, mjerno

pokazateljima zaduženosti, u promatranom razdoblju dolazi do povećanja udjela vlastitog

kapitala u strukturi pasive s 75% na gotovo 80% u 2011. godini. Poduzeće Plava laguna

gotovo u potpunosti se oslanja na vlastita sredstva financiranja, pa tako dug u ukupnoj

pasivi društva iznosi manje od 4%. Prema pokazateljima aktivnosti i profitabilnosti

poduzeće Plava laguna pokazuje kontinuirani napredak, što vodi ka većoj ukupnoj

uspješnosti društva. Riviera Adria pokazuje pad pokazatelja aktivnosti i profitabilnosti, što

treba uzeti s dozom rezerve pri procjeni uspješnosti poslovanja, jer je u 2011. godini došlo

do velikog povećanja imovine i ukupnih prihoda poduzeća. Menadžment Rivijere Adrie

45

nije odgovoran za rezultate ostvarene u pripojenim poduzećima, njihovo umijeće

upravljanja s dodatnim kapitalom vidjet će se u budućnosti.

Promatrajući strukturu prihoda i rashoda, vidljiva je velika sličnost kod promatranih

poduzeća, dominiraju poslovni prihodi na prihodovnoj strani, a na rashodovnoj materijalni

troškovi uz troškove osoblja i amortizacija. Veliki amortizacijski troškovi ukazuju na

strategiju društava ka održanju i poboljšanju kvalitete smještajnih objekata. Poduzeće Plava

laguna u 2011. godini ostvarila 63 milijuna kuna dobit, što je porast od 18% u odnosu na

prošlu godinu, dok Riviera Adria je u 2010. godini ostvarila gubitak od 12milijuna kuna, a

2011. minimalnu dobit od 75 tisuća kuna prije oporezivanja.

Pokazatelji investiranja pokazuju na koji se način ostvarena dobit rasporeñuje dioničarima

društava. Poduzeće Plava laguna isplatilo je dividendu u svim promatranim razdobljima,

dok poduzeće Riviera Adria ne isplaćuje dividendu, što je očekivano s obzirom na gubitak

u prethodnom razdoblju. Dio dividende Plave lagune isplaćuje se iz dijela zadržane dobiti,

budući je dividenda po dionici veća od dobiti po dionici. S obzirom da je današnja cijena

dionice više nego dvostruko manja, nego u razdoblju prije financijske krize s kraja 2008.

godine, prema ocjenjenim pokazateljima predstavlja dionicu s svijetlom budućnošću sa

potencijalne investitore.

Ukupno analizirajući financijske izvještaje i ocjenjene pokazatelje za promatrano razdoblje,

poduzeće Plava laguna ostvarila je bolje financijske performanse u odnosu na poduzeće

Riviera Adria, no poduzeće Riviera Adria ima veliki potencijal da ostvari bolje rezultate u

budućnosti, budući da nije prezaduženo kvalitetnim menadžerskim upravljanjem s danim

resursima, moguće je ostvariti daleko bolje financijske performanse.

46

5. ZAKLJUČAK

Cilj svakog poduzeća je uspješno poslovanje. Poduzeća sastavljaju financijske izvještaje za

unutarnje i vanjske korisnike. Analizirajući financijske izvještaje unutarnji i vanjski

korisnici donose odluke. Financijski izvještaji služe menadžmentu kao podloga za kontrolu

poslovanja, ocjenu ukupne uspješnosti ostvarenja ciljeva poduzeća. Koristeći podatke iz

analize planiraju se buduće perspektive poduzeća, no isto tako informacije kreirane

upotrebom podataka iz financijskih izvještaja služe za izvršavanje operativnih zadataka i

ciljeva.

U ovom radu provedena je usporedna analiza hotelskih poduzeća Plava laguna d.d. i

Riviera Adria d.d. Promatrana poduzeća prati gotovo identičan povijesni razvoj. Obje tvrtke

osnovane su 50.-ih godina prošlog stoljeća. Istovremeno su prošle kroz proces privatizacije,

da bi na kraju tog procesa dobile sličnu vlasničku strukturu. U vlasničkoj strukturi oba

poduzeća dominira jedan suvlasnik u Plavoj laguni d.d. obitelj Lukšić, a u Rivijeri Adriji

d.d. Valamar holding. Organizacijska struktura oba poduzeća je relativno slična, sve

donedavno ona je bila identična, odnosno imaju funkcijsku organizacijsku strukturu

organizirana po poslovnim funkcijama i profitnim centrima. Rivijera Adria je zadnju

poslovnu godinu 2012. ušla s novom proširenom organizacijskom strukturom, koja je

rezultat spajanja sa turističkim tvrtkama Rabac iz Rabac i Zlatni otok sa Krka, na način da

su postojećoj organizacijskoj strukturi dodane podružnice kao zasebni profitni centri.

Analiza bilance pokazuje visok udio dugotrajne imovine u aktivi oba promatrana poduzeća,

te nizak udio duga u pasivi, s naznakom da poduzeće Plava laguna d.d. ima nešto veći udio

vlasničke glavnice u pasivi društva. Analiza računa dobiti i gubitka u promatranom

razdoblju pokazuje da poduzeće Plava Laguna ostvaruje dobit u obje poslovne godine, za

razliku od Rivijere Adrie, te je isplaćena ukupna dividenda u iznosu od 58 milijuna kuna u

2011. godini prema izvještaju o promjeni vlasničke glavnice.

Analiza financijskih pokazatelja pokazuje da Plava laguna ima pozitivne trendove

poslovanja, dok Rivijera Adria ima djelomično pozitivne trendove, odnosno zabilježen je

47

pad pokazatelja aktivnosti i bruto profitne marže, ali ohrabruje brži rast prihoda u odnosu

na rashode. Usprkos recesiji poduzeća povećavaju svoje prihode i dobit, uz konstantno

jačanje konkurentnosti u vidu poboljšanja i proširenja usluge. Što znači da poduzeća imaju

kvalitetan menadžment i resurse koji i u nepovoljnim uvjetima ostvaruju dobre poslovne

rezultate. Direktno usporeñujući sve financijske pokazatelje Plava laguna je ostvarila bolje

rezultate u svim promatranim razdobljima, za očekivati je da će se pozitivan trend nastaviti

i u budućnosti. Za procjenu budućeg odnosa promatranih pokazatelja Plave lagune i

Rivijere Adrie potrebno je vidjeti kako će se na poslovanje Riviere Adrie d.d. odraziti

spajanje s novim tvrtkama.

48

LITERATURA

KNJIGE

1. Vidučić, LJ., 2011., Financijski Menadžmet, RiF , Zagreb

2. James C. Van Horne, 1992. „Financijsko upravljanje i politika“ (9.izdanje) Prentice

–Hall, Inc.; Simon& Schuster Company, za hrvatsko izdanje MATE d.o.o. Zagreb

3. Žager, L., Žager, K., 2007., Analiza financijskih Izvješća, Masmedia, Zagreb

4. Žager, L., Žager, K., 1999., Analiza financijskih Izvještaja, Masmedia, Zagreb

5. Sikavica, P., Novak, M., 1999. , Poslovna organizacija, Informator, Zagreb

6. Vukonić, B., 2007., PLAVA LAGUNA 1957-2007, Zrinski Čakovec

7. Gulin, D., Spajić, F., Mrša,J., Sirovica K., Žager, L., 2006. Računovodstvo

trgovačkih društava RiF , Zagreb

8. Ross S., Westerfield R., Jordan B., 2003., Funadamentals of Corporate Finance,

SAD

9. Helfert E. A., 2001., Financial Analysis Tools And Techniques, McGraw-Hill, SAD

IZVORI DOSTUPNI NA INTERNETSKIM STRANICAMA

ZAKON O RAČUNOVODSTVU „Narodne novine“, broj 109/07, članak 15, stavak 3

pristupio 09.09.2012. dostupno na:

narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/329423.html

HRVATSKI STANDARDI FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA „Narodne novine“, broj

30/08, 20.11.2012. dostupno na:

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_03_30_992.html

Kontuš, K., 2011., Kratkoročno financiranje i njegove implikacije na solventnost i

profitabilnost poduzeća, pristupio 10.09.2012., dostupno na

hrcak.srce.hr/file/112281

49

Vidučić, LJ., 2001., Teorijska i praktična motrišta strukture kapitala, pristupio

10.09.2012., dostupno na:

hrcak.srce.hr/file/45118

Poslovni Plus 2012., pristupio 08.09.2012, dostupno na:

http://www.poslovnipuls.com/2012/02/06/nelikvidnost-prosinac/

Gulin, D., 2010., Problem zadovoljavanja konfliktnih ciljeva korisnika financijskih

izvještaja, pristupio 01.09.2012 dostupno na:

http://web.efzg.hr/dok/RAC/Konflikti%20ciljeva%20korisnika%20fin%20%20izvje%C5%

A1taja.pdf

Župan, M., 2009., Du Pont, pristupio 05.11.2012 dostupno na:

http://aurum.vup.hr/~mzupan/materijali/analiza/DuPont.pdf

Godišnje izvješće Plava laguna d.d., pristupio 02.09.2012 dostupno na:

http://hr.lagunaporec.com/datastore/filestore/19/Godisnje_izvjesce_Plava_laguna_d.d._za_

_2011.pdf

Magazin Lider, 2011., pristupio 03.09.2012 dostupno na: http://liderpress.hr/arhiva/127256/

Riviera Adria d.d., 2012, pristupio 03.09.2012 dostupno na:

http://www.riviera-adria.com/prva.aspx?stranica=29&pid=4

zse.hr, Riviera Adria d.d., 2012., Godišnje izvješće 1Y., revidirano, nekonsolidirano, 2011.

godina., pristupio 03.09.2012 dostupno na:

http://zse.hr/userdocsimages/financ/RIVP-fin2011-1Y-REV-N-HR.xls

zse.hr, Riviera Adria d.d.,, 2011., Godišnje izvješće 1Y., revidirano, nekonsolidirano, 2010.

godina, pristupio 03.09.2012 dostupno na:

http://zse.hr/userdocsimages/financ/RIVP-fin2010-1Y-REV-N-HR.xls

50

zse.hr Plava laguna d.d., 2012., Godišnje izvješće 1Y., revidirano, nekonsolidirano, 2011.

godina., pristupio 03.09.2012 dostupno na:

http://zse.hr/userdocsimages/financ/PLAG-fin2011-1Y-REV-N-HR.xls

zse.hr Plava laguna d.d., 2011., Godišnje izvješće 1Y., revidirano, nekonsolidirano, 2010.

godina, pristupio 03.09.2012 dostupno na:

http://zse.hr/userdocsimages/financ/PLAG-fin2010-1Y-REV-N-HR.xls

GODIŠNJE IZVJEŠĆE PLAVA LAGUNA d.d. ZA 2011, 2012., pristupio 03.09.2012

dostupno na:

http://hr.lagunaporec.com/datastore/filestore/19/Godisnje_izvjesce_Plava_laguna_d.d._za_

_2011.pdf

OSTALI IZVORI

Tomić, V. 2008, Povijesni razvoj Riviere, Poreč, Riviera Adria d.d.

51

POPIS TABLICA

Tablica 1. Plava laguna d.d. (struktura kapitala) na dan 31.12.2011.................................... 20

Tablica 2. Riviera Adria d.d. (struktura kapitala) na dan 30.06.2012. ................................. 20

Tablica 3. Bilanca Plave Lagune u razdoblju od 2010. do 2011. godine ............................. 31

Tablica 4. Bilanca Rivijere Adrie u razdoblju od 2010. do 2011. godine ............................ 31

Tablica 5. Račun dobita i gubitka Plava Laguna d.d. ........................................................... 32

Tablica 6. Račun dobita i gubitka Riviera Adria d.d. .......................................................... 33

Tablica 7. Novčani tok Riviera Adria i Plava laguna........................................................... 34

Tablica 7. Pokazatelji likvidnosti Plava laguna d.d. i Riviera Adria d.d.............................. 35

Tablica 8. Pokazatelji zaduženosti Plava laguna d.d. i Riviera Adria d.d. ........................... 37

Tablica 9. Pokazatelji aktivnosti Plava laguna d.d. i Riviera Adria d.d. .............................. 38

Tablica 10. Pokazatelji ekonomičnosti poslovanja Plava laguna d.d. i Riviera Adria d.d. . 39

Tablica 11. Pokazatelji profitabilnosti Plava laguna d.d. i Riviera Adria d.d. ..................... 39

Tablica 12. Pokazatelji investiranja Plava laguna d.d. i Riviera Adria d.d. ......................... 41

Tablica 13. Du Pontov sustav pokazatelja za Plavu lagunu d.d. i Rivijeru Adriju d.d......... 43

POPIS SHEMA

Shema 1. : Du Pontov sustav pokazatelja ROA ................................................................... 18

Shema 2. : Du Pontov sustav pokazatelja ROE.................................................................... 18

Shema 3. Makroorganizacija Riviera Adria d.d. .................................................................. 22

Shema 4. Makroorganizacija Plava laguna d.d..................................................................... 23

POPIS PRILOGA

Prilog 1: Bilanca Riviera Adria 2010. i 2011. godina

Prilog 2: Bilanca Plava laguna 2010. i 2011. godina

Prilog 3: Račun dobiti i gubitka Riviera Adria 2010. i 2011. godina

Prilog 4: Račun dobiti i gubitka Plava laguna 2010. i 2011. godina

Prilog 5: Izvještaj o novčanim tokovima Riviera Adria 2010. i 2011. godina

Prilog 6: Izvještaj o novčanim tokovima Plava laguna 2010. i 2011. godina

52

Prilog 1:

Indeks 2011./2010.

iznos % iznos %

1.586.424.684 95,24% 1.944.266.435 90,78% 122,56418.135 0,03% 1.551.530 0,07% 371,06

1.273.537.825 76,46% 1.623.191.433 75,79% 127,46311.998.950 18,73% 317.189.296 14,81% 101,66

469.774 0,03% 616.707 0,03%

0,00% 1.717.469 0,08%

72.591.881 4,36% 186.107.075 8,69% 256,373.288.438 0,20% 4.029.233 0,19% 122,53

17.136.127 1,03% 21.436.127 1,00% 125,090 0,00% 2.089.118 0,10%

52.167.316 3,13% 158.552.597 7,40% 303,936.616.419 0,40% 11.396.314 0,53% 172,24

1.665.632.984 100,00% 2.141.769.824 100,00% 128,5999.239.905 99.165.729 4,63% 99,93

1.250.142.197 75,06% 1.703.745.606 79,55% 136,281.096.055.100 65,80% 1.065.463.400 49,75% 97,21

0,00% 478.814.683 22,36%

165.571.872 9,94% 156.620.162 7,31% 94,591.368.553 0,08% 1.055.498 0,05% 77,13

-12.853.328 -0,77% 1.791.863 0,08% -13,940 0,00% 358.217 0,02%

214.540.965 12,88% 284.387.861 13,28%

191.763.323 11,51% 128.534.270 6,00% 67,039.186.499 0,55% 24.743.870 1,16% 269,35

1.665.632.984 100,00% 2.141.769.824 100,00% 128,5999.239.905 99.165.729 4,63%G) IZVANBILANČNI ZAPISI

Naziv pozicije

E) ODGOðENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJAF) UKUPNO – PASIVA

D) KRATKOROČNE OBVEZE C) DUGOROČNE OBVEZE B) REZERVIRANJA

VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE

IV. REVALORIZACIJSKE REZERVEV. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK

II. KAPITALNE REZERVE

PASIVA

III. REZERVE IZ DOBITI

E) UKUPNO AKTIVA F) IZVANBILANČNI ZAPISI

A) KAPITAL I REZERVE I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL

IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNID) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA II. POTRAŽIVANJA

V. ODGOðENA POREZNA IMOVINAC) KRATKOTRAJNA IMOVINA I. ZALIHE

IV. POTRAŽIVANJA III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

Rivera Poreč d.d. Bilanca

A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITALB) DUGOTRAJNA IMOVINA I. NEMATERIJALNA IMOVINA

2010. godina 2011. godnia

II. MATERIJALNA IMOVINA

53

Prilog 2:

Indeks 2011./2010.

iznos % iznos % 10

1.255.210.443 90,95% 1.209.718.066 86,77% 96,38323.913 0,02% 303.605 0,02% 93,73

1.052.313.559 76,25% 1.008.632.236 72,35% 95,85202.572.971 14,68% 200.782.225 14,40% 99,12122.965.563 8,91% 183.245.226 13,14% 149,02

2.476.486 0,18% 2.344.120 0,17% 94,668.351.008 0,61% 8.517.736 0,61% 102,00

79.565.450 5,77% 116.202.620 8,33% 146,0532.572.619 2,36% 56.180.750 4,03% 172,481.936.692 0,14% 1.221.118 0,09% 63,05

1.380.112.698 100,00% 1.394.184.410 100,00% 101,023.400.080 3.400.080 0,24% 100,00

1.336.323.323 96,83% 1.339.924.654 96,11% 100,271.088.372.400 78,86% 1.088.372.400 78,07% 100,00

55.465.598 4,02% 56.724.092 4,07% 102,2754.869.005 3,98% 54.869.005 3,94% 100,0083.794.512 6,07% 76.373.550 5,48% 91,1453.821.808 3,90% 63.585.607 4,56% 118,142.537.151 0,18% 2.537.151 0,18% 100,00

39.386.432 2,85% 43.656.355 3,13% 110,841.865.792 0,14% 8.066.250 0,58% 432,32

1.380.112.698 100,00% 1.394.184.410 100,00% 101,023.400.080 3.400.080

Naziv pozicije

PLAVA LAGUNA d.d. Bilanca

A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITALB) DUGOTRAJNA IMOVINA I. NEMATERIJALNA IMOVINA II. MATERIJALNA IMOVINA III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA C) KRATKOTRAJNA IMOVINA I. ZALIHE II. POTRAŽIVANJA

III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

F) IZVANBILANČNI ZAPISI

A) KAPITAL I REZERVE I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL

IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNID) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODIE) UKUPNO AKTIVA

PASIVA

III. REZERVE IZ DOBITI IV. REVALORIZACIJSKE REZERVEV. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE

B) REZERVIRANJA C) DUGOROČNE OBVEZE D) KRATKOROČNE OBVEZE E) ODGOðENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJAF) UKUPNO – PASIVA

2010. godina 2011.godina

G) IZVANBILANČNI ZAPISI

54

Prilog 3:

iznos % iznos %

445.854.206 97,42% 531.488.234 98,47% 119,21440.203.911 96,18% 522.658.106 96,84% 118,73

5.650.295 1,23% 8.830.128 1,64% 156,2811.815.476 2,58% 8.236.451 1,53% 69,71

260 0,00% 197 0,00% 75,7711.223.022 2,45% 7.861.845 1,46% 70,05

592.194 0,13% 374.409 0,07% 63,22424.494.167 90,22% 515.355.304 95,50% 121,40146.940.285 31,23% 179.472.536 33,26% 122,14109.053.105 23,18% 133.344.469 24,71% 122,27

99.074.868 21,06% 113.247.896 20,99% 114,3164.704.769 13,75% 85.292.946 15,81% 131,82

453.449 0,10% 148.621 0,03% 32,782.018.728 0,43% 519.465 0,10% 25,732.248.963 0,48% 3.329.371 0,62% 148,04

46.028.843 9,78% 24.294.987 4,50% 52,78153 0,00% 0,00% 0,00

45.831.850 9,74% 21.475.516 3,98% 46,860,00% 2.477.965 0,46%

196.840 0,04% 341.506 0,06% 173,49457.669.682 539.724.685 117,93470.523.010 539.650.291 114,69-12.853.328 74.394 -0,58

-1.717.469

-12.853.328 1.791.863 -13,94

Obveznik: RIVIERA ADRIA d.d. Račun dobiti i gubitkaIndeks

2011./2010.

1. Prihodi od prodaje

Naziv pozicije

I. POSLOVNI PRIHODI

2010. godina 2011. godnia

2. Ostali poslovni prihodi

III. POSLOVNI RASHODI

II. FINANCIJSKI PRIHODI

3. Amortizacija 4. Ostali troškovi 5. Vrijednosno usklañivanje

2. Troškovi osoblja 1. Materijalni troškovi

1. Kamate, tečajne razlike, dividende i slični prihodi povezana društva 2. Kamate, tečajne razlike, dividende, slični prihodi nepovezana društva 3. Ostali financijski prihodi

3. Nerealizirani gubici (rashodi) od financijske imovine

IV. FINANCIJSKI RASHODI 1. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi s povezanim poduzetnicima 2. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim

6. Rezerviranja 7. Ostali poslovni rashodi

4. Ostali financijski rashodiV. UKUPNI PRIHODI VI. UKUPNI RASHODI

IX. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA

VII. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA VIII. POREZ NA DOBIT

55

Prilog 4:

iznos % iznos %

410.416.223 97,72 441.116.747 97,48 107,48405.303.309 96,50 437.948.368 96,78 108,05

5.112.914 1,22 3.168.379 0,70 61,97

9.580.631 2,28 11.395.349 2,52 118,94797.642 0,19 643.737 0,14 80,71

8.064.746 1,92 10.110.543 2,23 125,37366.564 0,09 387.238 0,09 105,64

351.679 0,08 253.831 0,06 72,18353.439.078 99,99 371.745.837 99,95 105,18

112.548.466 31,84 122.054.255 32,82 108,45103.751.572 29,35 103.194.920 27,75 99,4698.920.866 27,98 97.696.369 26,27 98,7636.947.260 10,45 40.006.717 10,76 108,28

566.712 0,16 8.234.538 2,21 1453,040,00 78.138 0,02

704.202 0,20 480.900 0,13 68,2949.726 0,01 167.551 0,05 336,9537.011 0,06 0,00 0,0012.715 0,02 1.477 0,00 11,62

166.074 0,04

419.996.854 452.512.096 107,74353.488.804 371.913.388 105,2166.508.050 80.598.708 121,1912.686.242 17.013.101 134,1153.821.808 63.585.607 118,14

2011. godnia Indeks 2011./2010.

Plava Laguna d.d. : Račun dobiti i gubitka

Naziv pozicije2010. godina

3. Troškovi osoblja

2. Ostali poslovni prihodi

III. POSLOVNI RASHODI 1. Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda 2. Materijalni troškovi

4. Amortizacija

7. Rezerviranja 8. Ostali poslovni rashodi

II. FINANCIJSKI PRIHODI 1. Kamate, tečajne razlike, dividende i slični prihodi povezana društva 2. Kamate, tečajne razlike, dividende, slični prihodi nepovezana društva 3. Dio prihoda od pridruženih poduzetnika i sudjelujućih interesa 4. Nerealizirani dobici (prihodi) od financijske imovine 5. Ostali financijski prihodi

5. Ostali troškovi 6. Vrijednosno usklañivanje

IV. FINANCIJSKI RASHODI 1. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi s povezanim poduzetnicima 2. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim 3. Nerealizirani gubici (rashodi) od financijske imovine

VI. UKUPNI RASHODI VII. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA

I. POSLOVNI PRIHODI

1. Prihodi od prodaje

VIII. POREZ NA DOBITIX. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA

V. UKUPNI PRIHODI

56

Prilog 5:

iznos iznos

-12.853.328 1.791.863 -13,9499.074.868 113.247.896 114,31

38.223.425

1.758.635 0,0087.980.175 153.263.184 174,202.814.243 0,004.639.433 5.296.274 114,16

291.601 740.795 254,046.019.672

7.745.277 12.056.741 155,6780.234.898 141.206.443 175,99

0 0

0 0

96.433.977 464.034.900 481,196.907.815

96.433.977 470.942.715 488,360 0

96.433.977 470.942.715 488,36

7.365.189 0,00452.107.430

7.365.189 452.107.430 6138,4433.032.871 15.547.845 47,07

124.977

313.055

33.032.871 15.985.877 48,390 436.121.553

25.667.682 0 0,000 577.327.996

41.866.761 470.942.715 1124,8694.034.078 52.167.316 55,48

106.385.281

41.866.761 0,0052.167.317 158.552.597 303,93

NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

Naziv pozicijeIndeks

2011./2010.

NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 1. Dobit prije poreza 2. Amortizacija 3. Povećanje kratkoročnih obveza 4. Ostalo povećanje novčanog tijekaI. Ukupno povećanje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti 1. Smanjenje kratkoročnih obveza

A1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD POSLOVNIHA2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD POSLOVNIH

2. Povećanje kratkotrajnih potraživanja 3. Povećanje zaliha 4. Ostalo smanjenje novčanog tijeka

II. Ukupno smanjenje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti

NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

IV. Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti B1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIHB2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH

III. Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti 1. Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine 2. Novčani izdaci za stjecanje vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata

1. Novčani primici od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica i drugih posudbi 2. Ostali primici od financijskih aktivnostiV. Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti 1. Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica 2. Novčani izdaci za otkup vlastitih dionica 3. Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnostiVI. Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti C1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIHC2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH

RIVIERA ADRIA d.d. Novčani tok- indirektna metoda

Smanjenje novca i novčanih ekvivalenataNovac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja

2010. godina 2011. godnia

Ukupno povećanje novčanog tijeka Ukupno smanjenje novčanog tijeka

Novac i novčani ekvivalenti na početku razdobljaPovećanje novca i novčanih ekvivalenata

57

Prilog 6:

2010. godina 2011. godina

iznos iznos

66.508.050 80.598.708 121,1998.920.866 97.696.369 98,76

4.349.039

132.366

165.428.916 182.776.482 110,491.546.036 0,00

307.704 569.228 184,991.226.566 0,00

15.350.934 3.754.702 24,4618.431.240 4.323.930 23,46

146.997.676 178.452.552 121,400 0

90.648 188.184 207,60

4.202.464 5.241.417 124,72366.564 1.192.238 325,2565.555 1.790.746 2731,67

4.725.231 8.412.585 178,0462.426.930 61.957.486 99,2510.528.192 42.668.325 405,2872.955.122 104.625.811 143,41

0 0

68.229.891 96.213.226 141,01

0 0

68.915.192 58.630.795 85,0868.915.192 58.630.795 85,08

0 0

68.915.192 58.630.795 85,089.852.593 23.608.531 239,62

22.720.026 32.572.619 143,379.852.593 23.608.131 239,61

32.572.619 56.180.750 172,48

Indeks 2011./2010.

NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja

Ukupno povećanje novčanog tijeka Novac i novčani ekvivalenti na početku razdobljaPovećanje novca i novčanih ekvivalenata

VI. Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti

V. Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti

C1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIHC2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH

1. Novčani izdaci za isplatu dividendi

B2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIHNOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

2. Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnostiIV. Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti B1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH

4. Novčani primici od dividendi 5. Ostali novčani primici od investicijskih aktivnostiIII. Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti 1. Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine

1. Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovineNOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

2. Novčani primici od prodaje vlasničkih i dužničkih instrumenata 3. Novčani primici od kamata

4. Ostalo smanjenje novčanog tijeka

II. Ukupno smanjenje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti A1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD POSLOVNIHA2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD POSLOVNIH

I. Ukupno povećanje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti 1. Smanjenje kratkoročnih obveza 2. Povećanje kratkotrajnih potraživanja 3. Povećanje zaliha

3. Povećanje kratkoročnih obveza 4. Smanjenje zaliha

Naziv pozicije

1. Dobit prije poreza 2. Amortizacija

PLAVA LAGUNA d.d.: Novčani tok- indirektna metoda

58

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom FINANCIJSKA ANALIZA

POSLOVANJA HOTELSKIH PODUZEĆA izradio samostalno pod voditeljstvom prof. dr.

sc. Mire Dimitrić. U radu sam primijenio metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i

koristio literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuñe spoznaje, stavove,

zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući naveo u diplomskog radu

na uobičajen, standardan način citirao sam i povezao s fusnotama s korištenim

bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Student

Damir Mijatović