sveuČilište u rijeci tehniČki fakultet - bib.irb.hr · pdf file3 remenski prijenos...
TRANSCRIPT
I
SVEUČILIŠTE U RIJECI
TEHNIČKI FAKULTET
Sveučilišni preddiplomski studij strojarstva
Završni rad
ODREĐIVANJE OGRJEVNE MOĆI BIOMASE
Rijeka, srpanj 2015. Helena Frlić
0035181906
II
SVEUČILIŠTE U RIJECI
TEHNIČKI FAKULTET
Sveučilišni preddiplomski studij strojarstva
Završni rad
ODREĐIVANJE OGRJEVNE MOĆI BIOMASE
Mentor: Prof. dr. sc. Bernard Franković
Komentor: Izv. prof. dr. sc. Kristian Lenić
Rijeka, srpanj 2015. Helena Frlić
0035181906
III
IV
IZJAVA
Izjavljujem da sam ovaj rad izradila samostalno koristeći stečena znanja tijekom studija uz
navedenu literaturu te stručnu pomoć i savjete prof. dr. sc. Bernarda Frankovića, izv. prof. dr. sc.
Kristiana Lenića i dr. sc. Paola Blecicha.
________________________
Helena Frlić
V
ZAHVALA
Zahvaljujem se svima koji su pomogli u nastajanju ovog rada, posebno svom mentoru prof. dr. sc.
Bernardu Frankoviću, komentoru izv. prof. dr. sc. Kristianu Leniću te poslijedoktorandu dr.sc.
Paolu Blecichu.
Posebno hvala mojim roditeljima i prijateljima koji su mi dali podršku i savjete i bili uz mene
tijekom studiranja.
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
1
SADRŽAJ:
1. Uvod ........................................................................................................................................ 3
2. Kalorimetriranje ................................................................................................................... 4
2.1. Postupak kalorimetriranja ................................................................................................. 5
2.2. Računanje ogrjevne moći ................................................................................................. 9
3. Eksperimentalni dio ............................................................................................................ 12
3.1. Mjerenje ogrjevne moći badema sa ljuskom .................................................................. 13
3.1.1. Prvo mjerenje .......................................................................................................... 13
3.1.2. Drugo mjerenje ........................................................................................................ 15
3.1.3. Treće mjerenje ......................................................................................................... 16
3.1.4. Srednje vrijednosti ogrjevnih moći badema ............................................................ 18
3.2. Mjerenje ogrjevne moći koštica maslina ........................................................................ 18
3.2.1. Prvo mjerenje .......................................................................................................... 18
3.2.2. Drugo mjerenje ........................................................................................................ 20
3.2.3. Treće mjerenje ......................................................................................................... 21
3.2.4. Srednje vrijednosti ogrjevnih moći koštica maslina ............................................... 23
3.3. Mjerenje ogrjevne moći jezgre lješnjaka ....................................................................... 23
3.3.1. Prvo mjerenje .......................................................................................................... 23
3.3.2. Drugo mjerenje ........................................................................................................ 25
3.3.3. Treće mjerenje ......................................................................................................... 26
3.3.4. Srednje vrijednosti ogrjevnih moći lješnjaka .......................................................... 28
3.4. Mjerenje ogrjevne moći jezgre oraha ............................................................................. 28
3.4.1. Prvo mjerenje .......................................................................................................... 28
3.4.2. Drugo mjerenje ........................................................................................................ 30
3.4.3. Treće mjerenje ......................................................................................................... 31
3.4.4. Srednje vrijednosti ogrjevnih moći oraha ............................................................... 33
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
2
3.5. Mjerenje ogrjevne moći pistacija sa ljuskom ................................................................. 33
3.5.1. Prvo mjerenje .......................................................................................................... 33
3.5.2. Drugo mjerenje ........................................................................................................ 35
3.5.3. Srednje vrijednosti ogrjevnih moći pistacija ........................................................... 37
4. Zaključak ............................................................................................................................. 38
5. Literatura ............................................................................................................................. 39
Popis slika..................................................................................................................................... 40
Popis tablica ................................................................................................................................. 41
Popis dijagrama ........................................................................................................................... 42
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
3
1. UVOD
Biomasa ima sve veći udio u svjetskoj proizvodnji električne i toplinske energije i sve veću
naklonost među ljudima jer pridonosi zaštiti i očuvanju okoliša.
U Republici Hrvatskoj, prema podacima iz 2007. godine, samo se 3,2% ukupne potrebe za
energijom proizvodi iz biomase. Biomasa je i danas velik i još uvijek neiskorišten potencijal.
Iskorištenost biomase i otpada u Hrvatskoj iznosi oko 9% od procijenjenih 60% prirodnih
potencijala. [1,2 ]
Najveći dio energije iz biomase proizlazi iz ogrjevnog drva i drvnog ostatka no to ne mora biti
jedini izvor biomase. Često se zaboravi da se energija može dobiti iz pomalo neuobičajenih izvora
kao što su ostaci prerade grožđa, maslina, koštunjavog voća i sl. Iako se u principu hrana kao takva
ne bi trebala koristiti kao biomasa za proizvodnju energije, u ovom radu eksperimentalno ću
odrediti ogrjevnu moć upravo takvih namirnica. Vremenske nepogode kao što su suša, tuča,
poplava i sl. danas su sve veći problem zbog globalnog zatopljenja i vrlo lako mogu uništiti
plodove kao i usjeve. Umjesto da sav trud ljudskih ruku propadne, takvi bi se uništeni plodovi koji
više nisu pogodni za jelo mogli koristiti za dobivanje energije.
Vođena tom idejom u ovom ću radu eksperimentalno odrediti ogrjevnu moć cijelih badema,
koštica maslina, jezgre oraha, jezgre lješnjaka i cijelih pistacija. Očekujem da ću rezultati mjerenja,
odnosno dobivene ogrjevne moći biti više od ogrjevnih moći drveta zbog udjela masti u
koštunjavom voću.
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
4
2. KALORIMETRIRANJE
Kalorimetrija je metoda mjerenja količine toplinske energije koja se oslobađa ili veže u nekom
kemijskom ili fizikalnom procesu. Kalorimetriranje koristimo kako bismo odredili ogrjevnu moć
goriva ili nekih drugih supstanci eksperimentalnim putem, posebno onih nepoznatog kemijskog
sastava.
Ogrjevna moć je količina topline koja se oslobađa pri potpunom izgaranju jedinice količine nekog
goriva kada se dimni plinovi ohlade na temperaturu s kojom se zrak i gorivo dovode u ložište.
Ogrjevnu moć izračunati ćemo uz činjenicu da se toplinska energija koja se oslobađa izgaranjem
briketa unutar kalorimetrijske bombe troši na povećavanje temperature kalorimetrijske vode i
kalorimetrijske bombe. Količina i temperatura (toplinski kapacitet vode) kalorimetrijske vode su
nam poznati kao i vodena vrijednost kalorimetrijske bombe. Ogrjevnu vrijednost uzoraka izračunat
ćemo mjerenjem razlike temperature vode i bombe. [3]
1 Elektromotor
2 Remenica elektromotora
3 Remenski prijenos miješalice
4 Remenica miješalice
5 Ležaj miješalice
6 Žica za paljenje
7 Osovina miješalice sa propelerom
8 Ovalna posuda sa vodom
9 Posuda
10 Kalorimetrijska posuda
11 Konektor
12 Termometar
Slika 2.1. Dijelovi kalorimetra [4]
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
5
2.1. Postupak kalorimetriranja
Prvi korak je izrada briketa. Briketi se izrađuju od željenih uzoraka čiju ogrjevnu moć želimo
izračunati. Uzorak se treba usitniti mljevenjem, odnosno granulacija sastojka treba biti što sitnija,
po mogućnosti prah.
Slika 2.2. Granulat cijelih badema
Granulat se sabija u cilindru pomoću škripa zajedno sa žicom od nikelina koja služi kao vodič
električne struje.
Slika 2.3. Punjenje cilindra granulatom
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
6
Slika 2.4. Sabijanje cilindra u škripu
Žica od nikelina provlači se kroz elektrode. Ispod briketa se nalazi keramička posudica u kojoj,
nakon izgaranja, ostaje pepeo i čađa.
Slika 2.5. Žice briketa provučene kroz elektrode
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
7
Glava bombe se stavlja na tijelo bombe i osigura zaštitnom maticom. Nakon što se zatvori
sigurnosni ventil, bomba se tlači čistim kisikom na 30 bara.
Slika 2.6. Punjenje bombe kisikom
Bomba pod tlakom se stavlja u posudu s vodom i spaja na izvor napona. U vodu se također uroni
miješalica koja ujednačava temperaturu vode u posudi. Nakon paljenja, temperatura
kolorimetrijske vode se mjeri u 3 faze:
- prije paljenja
- paljenje i izgaranje (postupno povećanje temperature)
- ustaljivanje (postupno smanjenje temperature).
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
8
Slika 2.7. Uranjanje bombe u kalorimetrijsku vodu
Nakon izmjerenih temperatura, ispuštaju se dimni plinovi na sigurnosni ventil, bomba se rastavlja
te se mjeri ostatak duljine žice od nikelina. Budući da jedan dio žice izgara, taj dio toplinske
energije moramo oduzeti od ukupne predane topline dobivene izgaranjem.
Slika 2.8. Oprema za kalorimetriranje
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
9
2.2. Računanje ogrjevne moći
Bilanca topline kalorimetrijske bombe:
𝑚𝑔 ∙ 𝐻𝑔 = (𝑊𝑤 + 𝑊𝑏) ∙ ∆𝜗 − 𝑄ℎ [kJ]
Gornja ogrjevna moć goriva:
𝐻𝑔 =(𝑊𝑤 + 𝑊𝑏) ∙ ∆𝜗 − 𝑄ℎ
𝑚𝑔 [
kJ
kg]
gdje je:
Vodena vrijednost vode:
𝑊𝑤 = 𝑚𝑤 ∙ 𝑐𝑤 [kJ
K]
gdje je:
mw masa vode u koju je bomba uronjena [kg]
cw specifični toplinski kapacitet vode [kJ/(kgK)]
Specifični toplinski kapacitet vode računamo prema izrazu:
𝑐𝑤 = 𝑐𝑤(20℃) +𝜗1 − 20°
20∙ (𝑐𝑤(40℃) − 𝑐𝑤(20℃)) [
kJ
kgK]
gdje je:
ϑ1 temperatura u trenutku paljenja bombe [⁰C]
cw(20⁰C) = 4,183 kJ/(kgK) specifični toplinski kapacitet vode pri 20 ⁰C
cw(40⁰C) = 4,178 kJ/(kgK) specifični toplinski kapacitet vode pri 40 ⁰C
Ww vodena vrijednost vode [kJ/K]
Wb vodena vrijednost bombe [kJ/K]
Δϑ razlika ustaljenih temperatura vode izmjerenih u fazi paljenja i fazi ustaljivanja [K]
Qh toplina koja se oslobađa izgaranjem otporne žice od nikelina [kJ]
mg masa uzorka goriva dobivena mjerenjem [kg]
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
10
Masu vode računamo prema izrazu:
𝑚𝑤 = 𝑉𝑤 ∙ 𝜌𝑤
I pri tome je:
𝜌𝑤 = 𝜌𝑤(20℃) +𝜗1 − 20°
20∙ (𝜌𝑤(40℃) − 𝜌𝑤(20℃)) [
kg
m3]
gdje je:
ρw(20⁰C) = 998 kg/m3 gustoća vode pri 20 ⁰C
ρw(40⁰C) = 992 kg/m3 gustoća vode pri 40 ⁰C
Vw = 0,002 m3 volumen vode u koju je uronjena bomba
Toplina koja se oslobađa izgaranjem dijela žice od nikelina:
𝑄ℎ = 𝑚ž ∙ 𝑞ž [kJ]
gdje je:
mž masa izgorjelog dijela žice [kg]
qž = 6698 kJ/kg toplina koju oslobodi žica po kg mase
Masa izgorjelog dijela žice:
𝑚ž = 𝑚0 ∙ 𝑙𝑖𝑧𝑔 [kg]
Pri tome je:
𝑙𝑖𝑧𝑔 = 𝑙ž − 𝑙𝑜𝑠𝑡 [m]
gdje je:
m0 = 8·10-5 kg/m specifična linearna masa žice
lizg duljina izgorjelog dijela žice [m]
lž = 0,12 m duljina žice prije izgaranja
lost duljina ostatka žice nakon izgaranja [m]
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
11
Vodena vrijednost kalorimetrijske bombe (uključuje toplinski kapacitet bombe i posude):
𝑊𝑏 = 1,8638 kJ
K
Donja ogrjevna moć goriva:
𝐻𝑑 = 𝐻𝑔 − 𝑟 ∙𝑚𝐻2𝑂
𝑚𝑔 [
kJ
kg]
gdje je:
r = 2440 kJ/kg toplina isparivanja vode pri 26°C
mH2O masa vlage u gorivu [kg]
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
12
3. EKSPERIMENTALNI DIO
Svi rezultati dobiveni eksperimentalnim mjerenjem izračunati su pomoću formula iz poglavlja 2.
Masa vlage dobivena je vaganjem suhog papirnatog ručnika i vlažnog ručnika nakon izgaranja.
Masa pepela (mp [kg]) dobivena je vaganjem keramičke posudice prije i nakon izgaranja.
Slika 3.1. Pepeo nakon izgaranja briketa
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
13
3.1. Mjerenje ogrjevne moći badema sa ljuskom
Slika 3.2. Briket badema
3.1.1. Prvo mjerenje
Dijagram 3.1. Prvo mjerenje – badem
25,0
25,5
26,0
26,5
27,0
27,5
28,0
28,5
29,0
29,5
0:00:00 0:02:53 0:05:46 0:08:38 0:11:31 0:14:24 0:17:17
Tem
per
atu
ra (°C
)
Vrijeme (min)
Faza 1 Faza 2 Faza 3
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
14
Tablica 3.1. Temperature iz prvog mjerenja briketa badema
Ulazni podaci:
𝑚𝑔 = 1,651 g
𝜗1 = 25,339 °C
𝜗2 = 29,005 °C
∆𝜗 = 3,666 °C
Izlazni podaci:
𝑐𝑤 = 4,181665 kJ/(kgK)
𝜌𝑤 = 996,398 kg/m3
𝑚𝑤 = 1,992797 kg
𝑊𝑤 = 8,333208 kJ/K
𝑙𝑜𝑠𝑡 = 64 mm
𝑙𝑖𝑧𝑔 = 56 mm
𝑚ž = 4,48·10-6 kg
𝑄ℎ = 0,030007 kJ
𝑚𝑝 = 0,0505 g
𝑚𝐻2𝑂 = 1,651 g
𝐻𝑔 = 22,63 MJ/kg
𝐻𝑑 = 21,13 MJ/kg
FAZA 1 FAZA 2 FAZA 3
τ (min) ϑ (°C) τ (min) ϑ (°C) τ (min) ϑ (°C)
0:00 25,344 5:15 25,346 13:00 29,004
1:00 25,347 5:30 25,505 13:15 29,002
2:00 25,344 5:45 26,102 13:30 29,001
3:00 25,342 6:00 26,663 13:45 29,001
4:00 25,340 6:15 27,135 14:00 28,000
5:00 25,339 6:30 27,560 14:15 28,998
6:45 27,785 14:30 28,997
7:00 28,032 14:45 28,995
7:15 28,223 15:00 28,993
7:30 28,406 15:30 28,990
7:45 28,521 16:00 28,985
8:00 28,607 16:30 28,980
8:15 28,693 17:00 28,974
8:30 28,792 17:30 28,968
8:45 28,831 18:00 28,965
9:00 28,862 19:00 28,956
9:15 28,888 20:00 28,948
9:30 28,920
9:45 28,934
10:00 28,948
10:15 28,965
10:30 28,972
10:45 28,980
11:00 28,989
11:15 28,992
11:30 28,994
11:45 28,997
12:00 28,998
12:15 29,002
12:30 29,004
12:45 29,005
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
15
3.1.2. Drugo mjerenje
Tablica 3.2. Temperature iz drugog mjerenja briketa badema
FAZA 1 FAZA 2 FAZA 3
τ (min) ϑ (°C) τ (min) ϑ (°C) τ (min) ϑ (°C)
0:00 25,963 5:15 25,995 12:45 29,432
1:00 25,971 5:30 26,257 13:00 29,433
2:00 25,975 5:45 26,761 13:15 29,433
3:00 25,977 6:00 27,321 13:30 29,433
4:00 25,979 6:15 27,889 13:45 29,431
5:00 25,980 6:30 28,170 14:00 29,430
6:45 28,444 14:15 29,430
7:00 28,673 14:30 29,429
7:15 28,808 14:45 29,428
7:30 28,971 15:00 29,427
7:45 29,062 15:30 29,424
8:00 29,128 16:00 29,421
8:15 29,191 16:30 29,418
8:30 29,235 17:00 29,415
8:45 29,278 17:30 29,411
9:00 29,311 18:00 29,408
9:15 29,333 19:00 29,401
9:30 29,350 20:00 29,394
9:45 29,366
10:00 29,380
10:15 29,394
10:30 29,400
10:45 29,411
11:00 29,415
11:15 29,420
11:30 29,425
11:45 29,428
12:00 29,430
12:15 29,431
12:30 29,433
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
16
Dijagram 3.2. Drugo mjerenje – badem
3.1.3. Treće mjerenje
Dijagram 3.3. Treće mjerenje - badem
25,5
26,0
26,5
27,0
27,5
28,0
28,5
29,0
29,5
30,0
0:00:00 0:02:53 0:05:46 0:08:38 0:11:31 0:14:24 0:17:17
Tem
per
atu
ra °
C
Vrijeme (min)
25,5
26,0
26,5
27,0
27,5
28,0
28,5
29,0
29,5
30,0
30,5
0:00:00 0:02:53 0:05:46 0:08:38 0:11:31 0:14:24 0:17:17
Tem
per
atu
ra (°C
)
Vrijeme (min)
Faza 1 Faza 2 Faza 3
Faza 1 Faza 2 Faza 3
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
17
Tablica 3.3. Temperature iz trećeg mjerenja briketa badema
FAZA 1 FAZA 2 FAZA 3
τ (min) ϑ (°C) τ (min) ϑ (°C) τ (min) ϑ (°C)
0:00 26,147 5:15 26,178 12:45 29,888
1:00 26,155 5:30 26,600 13:00 29,888
2:00 26,160 5:45 27,273 13:15 29,887
3:00 26,163 6:00 27,924 13:30 29,887
4:00 26,166 6:15 28,312 13:45 29,886
5:00 26,167 6:30 28,699 14:00 29,885
6:45 29,041 14:15 29,884
7:00 29,160 14:30 29,882
7:15 29,347 14:45 29,881
7:30 29,457 15:00 29,880
7:45 29,550 15:30 29,877
8:00 29,616 16:00 29,874
8:15 29,673 16:30 29,870
8:30 29,721 17:00 29,866
8:45 29,756 17:30 29,863
9:00 29,782 18:00 29,859
9:15 29,809 19:00 29,853
9:30 29,822 20:00 29,845
9:45 29,839
10:00 29,847
10:15 29,859
10:30 29,866
10:45 29,873
11:00 29,877
11:15 29,880
11:30 29,884
11:45 29,886
12:00 29,888
12:15 29,888
12:30 29,889
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
18
3.1.4. Srednje vrijednosti ogrjevnih moći badema
Srednja vrijednost gornje ogrjevne moći:
𝐻𝑔̅̅̅̅ =
𝐻𝑔1 + 𝐻𝑔2 + 𝐻𝑔3
3=
22,63 + 22,47 + 22,57
3= 22,56
MJ
kg
Srednja vrijednost donje ogrjevne moći:
𝐻𝑑̅̅ ̅̅ =
𝐻𝑑1 + 𝐻𝑑2 + 𝐻𝑑3
3=
21,13 + 20,92 + 20,98
3= 21,01
MJ
kg
3.2. Mjerenje ogrjevne moći koštica maslina
Slika 3.3. Briket koštica maslina
3.2.1. Prvo mjerenje
Dijagram 3.4. Prvo mjerenje - koštice maslina
26,0
26,5
27,0
27,5
28,0
28,5
29,0
29,5
30,0
0:00:00 0:02:53 0:05:46 0:08:38 0:11:31 0:14:24 0:17:17
Tem
per
atu
ra (°C
)
Vrijeme (min)
Faza 1 Faza 2 Faza 3
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
19
Tablica 3.4. Temperature iz prvog mjerenja briketa maslina
FAZA 1 FAZA 2 FAZA 3
τ (min) ϑ (°C) τ (min) ϑ (°C) τ (min) ϑ (°C)
0:00 26,375 5:15 26,401 12:45 29,774
1:00 26,382 5:30 26,731 13:00 29,774
2:00 26,387 5:45 27,274 13:15 29,774
3:00 26,390 6:00 27,700 13:30 29,774
4:00 26,392 6:15 28,212 13:45 29,774
5:00 26,394 6:30 28,614 14:00 29,773
6:45 28,812 14:15 29,771
7:00 29,003 14:30 29,771
7:15 29,165 14:45 29,700
7:30 29,299 15:00 29,768
7:45 29,391 15:30 29,766
8:00 29,445 16:00 29,763
8:15 29,517 16:30 29,760
8:30 29,576 17:00 29,757
8:45 29,597 17:30 29,754
9:00 29,646 18:00 29,751
9:15 29,671 19:00 29,754
9:30 29,698 20:00 29,739
9:45 29,722
10:00 29,723
10:15 29,730
10:30 29,744
10:45 29,751
11:00 29,757
11:15 29,763
11:30 29,765
11:45 29,768
12:00 29,772
12:15 29,773
12:30 29,774
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
20
3.2.2. Drugo mjerenje
Tablica 3.5. Temperature iz drugog mjerenja briketa maslina
FAZA 1 FAZA 2 FAZA 3
τ (min) ϑ (°C) τ (min) ϑ (°C) τ (min) ϑ (°C)
0:00 26,437 5:15 26,573 12:45 29,053
1:00 26,444 5:30 26,923 13:00 29,053
2:00 26,447 5:45 27,470 13:15 29,053
3:00 26,450 6:00 27,772 13:30 29,053
4:00 26,452 6:15 28,075 13:45 29,052
5:00 26,453 6:30 28,236 14:00 29,051
6:45 28,418 14:15 29,051
7:00 28,552 14:30 29,050
7:15 28,666 14:45 29,049
7:30 28,735 15:00 29,048
7:45 28,804 15:30 29,047
8:00 28,859 16:00 29,044
8:15 28,883 16:30 29,042
8:30 28,919 17:00 29,040
8:45 28,955 17:30 29,038
9:00 28,970 18:00 29,035
9:15 28,986 19:00 29,031
9:30 29,001 20:00 29,026
9:45 29,012
10:00 29,022
10:15 29,030
10:30 29,034
10:45 29,041
11:00 29,044
11:15 29,045
11:30 29,048
11:45 29,051
12:00 29,052
12:15 29,052
12:30 29,053
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
21
Dijagram 3.5. Drugo mjerenje - koštice maslina
3.2.3. Treće mjerenje
Dijagram 3.6. Treće mjerenje - koštice maslina
26,0
26,5
27,0
27,5
28,0
28,5
29,0
29,5
0:00:00 0:02:53 0:05:46 0:08:38 0:11:31 0:14:24 0:17:17
Tem
per
atu
ra (°C
)
Vrijeme (min)
25,5
26,0
26,5
27,0
27,5
28,0
28,5
29,0
29,5
30,0
0:00:00 0:02:53 0:05:46 0:08:38 0:11:31 0:14:24 0:17:17
Tem
per
atu
ra (°C
)
Vrijeme (min)
Faza 1
Faza 1
Faza 2
Faza 2
Faza 3
Faza 3
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
22
Tablica 3.6. Temperature iz trećeg mjerenja briketa maslina
FAZA 1 FAZA 2 FAZA 3
τ (min) ϑ (°C) τ (min) ϑ (°C) τ (min) ϑ (°C)
0:00 26,030 5:15 26,058 13:00 29,5510
1:00 26,036 5:30 26,434 13:15 29,509
2:00 26,039 5:45 27,149 13:30 29,508
3:00 26,042 6:00 27,646 13:45 29,508
4:00 26,043 6:15 28,123 14:00 29,507
5:00 26,045 6:30 28,405 14:15 29,506
6:45 28,624 14:30 29,505
7:00 28,817 14:45 29,503
7:15 29,004 15:00 29,502
7:30 29,118 15:30 29,500
7:45 29,191 16:00 29,496
8:00 29,257 16:30 29,490
8:15 29,310 17:00 29,490
8:30 29,352 17:30 29,487
8:45 29,380 18:00 29,482
9:00 29,406 19:00 29,476
9:15 29,422 20:00 29,470
9:30 29,443
9:45 29,458
10:00 29,464
10:15 29,478
10:30 29,486
10:45 29,492
11:00 29,497
11:15 29,500
11:30 29,502
11:45 29,505
12:00 29,508
12:15 29,508
12:30 29,508
12:45 29,510
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
23
3.2.4. Srednje vrijednosti ogrjevnih moći koštica maslina
Srednja vrijednost gornje ogrjevne moći:
𝐻𝑔̅̅̅̅ =
𝐻𝑔1 + 𝐻𝑔2 + 𝐻𝑔3
3=
20,20 + 20,41 + 20,55
3= 20,39
MJ
kg
Srednja vrijednost donje ogrjevne moći:
𝐻𝑑̅̅ ̅̅ =
𝐻𝑑1 + 𝐻𝑑2 + 𝐻𝑑3
3=
18,93 + 19,27 + 19,21
3= 19,14
MJ
kg
3.3. Mjerenje ogrjevne moći jezgre lješnjaka
Slika 3.4. Briket lješnjaka
3.3.1. Prvo mjerenje
Dijagram 3.7. Prvo mjerenje - lješnjak
24,0
24,5
25,0
25,5
26,0
26,5
27,0
27,5
28,0
28,5
29,0
29,5
30,0
0:00:00 0:02:53 0:05:46 0:08:38 0:11:31 0:14:24 0:17:17
Tem
per
atu
ra (°C
)
Vrijeme (min)
Faza 1 Faza 2
Faza 3
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
24
Tablica 3.7. Temperature iz prvog mjerenja briketa lješnjaka
FAZA 1 FAZA 2 FAZA 3
τ (min) ϑ (°C) τ (min) ϑ (°C) τ (min) ϑ (°C)
0:00 24,609 5:15 24,648 11:45 29,548
1:00 24,618 5:30 24,928 12:00 29,547
2:00 24,624 5:45 25,809 12:15 29,546
3:00 24,626 6:00 26,681 12:30 29,544
4:00 26,628 6:15 27,301 12:45 29,543
5:00 26,630 6:30 27,869 13:00 29,540
6:45 28,313 13:15 29,538
7:00 28,668 13:30 29,536
7:15 28,838 13:45 29,532
7:30 29,020 14:00 29,529
7:45 29,130 14:15 29,527
8:00 29,227 14:30 29,524
8:15 29,300 14:45 29,522
8:30 29,362 15:00 29,519
8:45 29,409 15:30 29,512
9:00 29,444 16:00 29,506
9:15 29,463 16:30 29,499
9:30 29,486 17:00 29,429
9:45 29,506
10:00 29,518
10:15 29,526
10:30 29,535
10:45 29,541
11:00 29,524
11:15 29,545
11:30 29,548
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
25
3.3.2. Drugo mjerenje
Tablica 3.8. Temperature iz drugog mjerenja briketa lješnjaka
FAZA 1 FAZA 2 FAZA 3
τ (min) ϑ (°C) τ (min) ϑ (°C) τ (min) ϑ (°C)
0:00 24,853 5:15 24,887 12:30 29,177
1:00 24,860 5:30 25,136 12:45 29,177
2:00 24,865 5:45 25,878 13:00 29,174
3:00 24,868 6:00 26,623 13:15 29,172
4:00 24,870 6:15 27,224 13:30 29,172
5:00 24,872 6:30 27,528 13:45 29,170
6:45 29,971 14:00 29,168
7:00 28,267 14:15 29,167
7:15 28,456 14:30 29,164
7:30 28,633 14:45 29,162
7:45 28,739 15:00 29,159
8:00 28,836 15:30 29,154
8:15 28,925 16:00 29,148
8:30 28,976 16:30 29,144
8:45 29,031 17:00 29,138
9:00 29,065
9:15 29,091
9:30 29,105
9:45 29,126
10:00 29,138
10:15 29,147
10:30 29,156
10:45 29,166
11:00 29,170
11:15 29,173
11:30 29,173
11:45 29,178
12:00 29,178
12:15 29,179
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
26
Dijagram 3.8. Drugo mjerenje - lješnjak
3.3.3. Treće mjerenje
Dijagram 3.9. Treće mjerenje - lješnjak
24,5
25,0
25,5
26,0
26,5
27,0
27,5
28,0
28,5
29,0
29,5
0:00:00 0:02:53 0:05:46 0:08:38 0:11:31 0:14:24 0:17:17
Tem
per
atu
ra (°C
)
Vrijeme (min)
24,5
25,0
25,5
26,0
26,5
27,0
27,5
28,0
28,5
29,0
29,5
30,0
0:00:00 0:02:53 0:05:46 0:08:38 0:11:31 0:14:24 0:17:17
Tem
per
atu
ra (°C
)
Vrijeme (min)
Faza 1
Faza 1
Faza 2
Faza 2
Faza 3
Faza 3
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
27
Tablica 3.9. Temperature iz trećeg mjerenja briketa lješnjaka
FAZA 1 FAZA 2 FAZA 3
τ (min) ϑ (°C) τ (min) ϑ (°C) τ (min) ϑ (°C)
0:00 24,762 5:15 24,792 12:00 29,286
1:00 24,769 5:30 25,294 12:15 29,284
2:00 24,775 5:45 25,889 12:30 29,283
3:00 24,779 6:00 26,636 12:45 29,283
4:00 24,782 6:15 27,175 13:00 29,279
5:00 24,784 6:30 27,717 13:15 29,278
6:45 28,154 13:30 29,276
7:00 28,431 13:45 29,274
7:15 28,668 14:00 29,272
7:30 28,828 14:15 29,269
7:45 28,943 14:30 29,266
8:00 29,011 14:45 29,262
8:15 29,066 15:00 29,260
8:30 29,110 15:30 29,254
8:45 29,155 16:00 29,248
9:00 29,187 16:30 29,242
9:15 29,209 17:00 29,236
9:30 29,237
9:45 29,244
10:00 29,251
10:15 29,263
10:30 29,273
10:45 29,279
11:00 29,281
11:15 29,284
11:30 29,285
11:45 29,287
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
28
3.3.4. Srednje vrijednosti ogrjevnih moći lješnjaka
Srednja vrijednost gornje ogrjevne moći:
𝐻𝑔̅̅̅̅ =
𝐻𝑔1 + 𝐻𝑔2 + 𝐻𝑔3
3=
30,65 + 30,62 + 30,70
3= 30,66
MJ
kg
Srednja vrijednost donje ogrjevne moći:
𝐻𝑑̅̅ ̅̅ =
𝐻𝑑1 + 𝐻𝑑2 + 𝐻𝑑3
3=
28,46 + 28,47 + 28,58
3= 28,50
MJ
kg
3.4. Mjerenje ogrjevne moći jezgre oraha
Slika 3.5. Briket oraha
3.4.1. Prvo mjerenje
Dijagram 3.10. Prvo mjerenje - orah
23,5
24,0
24,5
25,0
25,5
26,0
26,5
27,0
27,5
28,0
28,5
29,0
29,5
30,0
0:00:00 0:02:53 0:05:46 0:08:38 0:11:31 0:14:24 0:17:17
Tem
per
atu
ra (°C
)
Vrijeme (min)
Faza 1 Faza 2 Faza 3
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
29
Tablica 3.10. Temperature iz prvog mjerenja briketa oraha
FAZA 1 FAZA 2 FAZA 3
τ (min) ϑ (°C) τ (min) ϑ (°C) τ (min) ϑ (°C)
0:00 23,947 5:15 23,977 12:45 29,690
1:00 23,955 5:30 24,470 13:00 29,689
2:00 23,957 5:45 25,412 13:15 29,688
3:00 23,958 6:00 26,158 13:30 29,686
4:00 23,960 6:15 26,874 13:45 29,684
5:00 23,960 6:30 27,431 14:00 29,683
6:45 27,933 14:15 29,680
7:00 28,251 14:30 29,678
7:15 28,521 14:45 29,676
7:30 28,731 15:00 29,673
7:45 28,921 15:30 29,667
8:00 29,067 16:00 29,662
8:15 29,158 16:30 29,655
8:30 29,243 17:00 29,649
8:45 29,305
9:00 29,366
9:15 29,421
9:30 29,483
9:45 29,515
10:00 29,584
10:15 29,623
10:30 29,648
10:45 29,661
11:00 29,675
11:15 29,681
11:30 29,686
11:45 29,688
12:00 29,689
12:15 29,690
12:30 29,691
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
30
3.4.2. Drugo mjerenje
Tablica 3.11. Temperature iz drugog mjerenja briketa oraha
FAZA 1 FAZA 2 FAZA 3
τ (min) ϑ (°C) τ (min) ϑ (°C) τ (min) ϑ (°C)
0:00 24,498 5:15 24,515 13:00 28,097
1:00 24,506 5:30 24,810 13:15 28,097
2:00 24,507 5:45 25,474 13:30 28,095
3:00 24,507 6:00 25,995 13:45 28,095
4:00 24,508 6:15 26,519 14:00 28,094
5:00 24,508 6:30 26,875 14:15 28,093
6:45 27,124 14:30 28,091
7:00 27,385 14:45 28,090
7:15 27,500 15:00 28,088
7:30 27,636 15:30 28,084
7:45 27,735 16:00 28,082
8:00 27,803 16:30 28,077
8:15 27,854 17:00 28,073
8:30 27,912 17:30 28,071
8:45 27,946 18:00 28,066
9:00 27,977
9:15 28,001
9:30 28,019
9:45 28,039
10:00 28,050
10:15 28,064
10:30 28,072
10:45 28,080
11:00 28,084
11:15 28,088
11:30 28,091
11:45 28,092
12:00 28,095
12:15 28,097
12:30 28,096
12:45 28,098
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
31
Dijagram 3.11. Drugo mjerenje – orah
3.4.3. Treće mjerenje
Dijagram 3.12. Treće mjerenje - orah
24,0
24,5
25,0
25,5
26,0
26,5
27,0
27,5
28,0
28,5
0:00:00 0:02:53 0:05:46 0:08:38 0:11:31 0:14:24 0:17:17
Tem
per
atu
ra (°C
)
Vrijeme (min)
24,0
24,5
25,0
25,5
26,0
26,5
27,0
27,5
28,0
28,5
0:00:00 0:02:53 0:05:46 0:08:38 0:11:31 0:14:24 0:17:17
Tem
per
atu
ra (°C
)
Vrijeme (min)
Faza 1
Faza 1
Faza 2
Faza 2
Faza 3
Faza 3
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
32
Tablica 3.12. Temperature iz trećeg mjerenja briketa oraha
FAZA 1 FAZA 2 FAZA 3
τ (min) ϑ (°C) τ (min) ϑ (°C) τ (min) ϑ (°C)
0:00 24,511 5:15 24,545 13:00 28,058
1:00 24,518 5:30 24,787 13:15 28,058
2:00 24,523 5:45 25,302 13:30 28,057
3:00 24,525 6:00 25,889 13:45 28,057
4:00 24,526 6:15 26,491 14:00 28,056
5:00 24,526 6:30 26,777 14:15 28,055
6:45 27,044 14:30 28,054
7:00 27,311 14:45 28,053
7:15 27,439 15:00 28,052
7:30 27,560 15:30 28,049
7:45 27,671 16:00 28,046
8:00 27,767 16:30 28,043
8:15 27,802 17:00 28,040
8:30 27,850 17:30 28,037
8:45 27,897 18:00 28,032
9:00 27,931
9:15 27,958
9:30 27,980
9:45 27,992
10:00 28,008
10:15 28,024
10:30 28,029
10:45 28,037
11:00 28,042
11:15 28,048
11:30 28,52
11:45 28,053
12:00 28,055
12:15 28,057
12:30 28,058
12:45 28,059
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
33
3.4.4. Srednje vrijednosti ogrjevnih moći oraha
Srednja vrijednost gornje ogrjevne moći:
𝐻𝑔̅̅̅̅ =
𝐻𝑔1 + 𝐻𝑔2 + 𝐻𝑔3
3=
30,61 + 30,24 + 29,68
3= 30,18
MJ
kg
Srednja vrijednost donje ogrjevne moći:
𝐻𝑑̅̅ ̅̅ =
𝐻𝑑1 + 𝐻𝑑2 + 𝐻𝑑3
3=
28,62 + 28,48 + 27,82
3= 28,31
MJ
kg
3.5. Mjerenje ogrjevne moći pistacija sa ljuskom
Slika 3.6. Briket pistacija
3.5.1. Prvo mjerenje
Dijagram 3.13. Prvo mjerenje - pistacije
26,0
26,5
27,0
27,5
28,0
28,5
29,0
29,5
30,0
0:00:00 0:02:53 0:05:46 0:08:38 0:11:31 0:14:24 0:17:17
Tem
per
atu
ra (°C
)
Vrijeme (min)
Faza 1 Faza 2 Faza 3
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
34
Tablica 3.13. Temperature iz prvog mjerenja briketa pistacija
FAZA 1 FAZA 2 FAZA 3
τ (min) ϑ (°C) τ (min) ϑ (°C) τ (min) ϑ (°C)
0:00 26,207 5:15 26,229 13:15 29,675
1:00 26,212 5:30 26,468 13:30 29,674
2:00 26,217 5:45 27,012 13:45 29,674
3:00 26,220 6:00 27,654 14:00 29,674
4:00 26,222 6:15 27,991 14:15 29,673
5:00 26,223 6:30 28,293 14:30 29,672
6:45 28,572 14:45 29,671
7:00 28,808 15:00 29,671
7:15 28,920 15:30 29,669
7:30 29,132 16:00 29,665
7:45 29,242 16:30 29,664
8:00 29,325 17:00 29,660
8:15 29,378 17:30 29,657
8:30 29,435 18:00 29,654
8:45 29,460 19:00 29,648
9:00 29,527 20:00 29,642
9:15 29,555
9:30 29,577
9:45 29,596
10:00 29,614
10:15 29,630
10:30 29,640
10:45 29,650
11:00 29,656
11:15 29,661
11:30 29,666
11:45 29,667
12:00 29,670
12:15 29,672
12:30 29,672
12:45 29,674
13:00 29,675
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
35
3.5.2. Drugo mjerenje
Dijagram 3.14. Drugo mjerenje – pistacije
26,0
26,5
27,0
27,5
28,0
28,5
29,0
29,5
30,0
30,5
0:00:00 0:02:53 0:05:46 0:08:38 0:11:31 0:14:24 0:17:17
Tem
per
atu
ra (°C
)
Vrijeme (min)
Faza 1 Faza 2 Faza 3
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
36
Tablica 3.14. Temperature iz drugog mjerenja briketa pistacija
FAZA 1 FAZA 2 FAZA 3
τ (min) ϑ (°C) τ (min) ϑ (°C) τ (min) ϑ (°C)
0:00 26,302 5:15 26,332 12:30 30,240
1:00 26,308 5:30 26,973 12:45 30,240
2:00 26,312 5:45 27,570 13:00 30,240
3:00 26,315 6:00 27,984 13:15 30,239
4:00 26,317 6:15 28,550 13:30 30,238
5:00 26,318 6:30 28,913 13:45 30,237
6:45 29,317 14:00 30,236
7:00 29,531 14:15 30,234
7:15 29,714 14:30 30,233
7:30 29,813 14:45 30,231
7:45 29,918 15:00 30,230
8:00 29,972 15:30 30,226
8:15 30,023 16:00 30,223
8:30 30,072 16:30 30,220
8:45 30,106 17:00 30,216
9:00 30,131 17:30 30,212
9:15 30,156 18:00 30,208
9:30 30,174 19.00 30,201
9:45 30,188 20:00 30,194
10:00 30,200
10:15 30,212
10:30 30,219
10:45 30,224
11:00 30,229
11:15 30,234
11:30 30,235
11:45 30,237
12:00 30,239
12:15 30,240
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
37
3.5.3. Srednje vrijednosti ogrjevnih moći pistacija
Srednja vrijednost gornje ogrjevne moći:
𝐻𝑔̅̅̅̅ =
𝐻𝑔1 + 𝐻𝑔2
2=
21,99 + 22,34
2= 22,17
MJ
kg
Srednja vrijednost donje ogrjevne moći:
𝐻𝑑̅̅ ̅̅ =
𝐻𝑑1 + 𝐻𝑑2
2=
20,56 + 20,84
2= 20,70
MJ
kg
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
38
4. ZAKLJUČAK
Ogrjevne moći dobivene eksperimentalno su poprilično visoke ako ih usporedimo sa drugim
vrstama gorima kao što su drvo (oko 15 MJ/kg) ili peleti i briketi (oko 18 MJ/kg).
Kod same izrade briketa bilo je nekih poteškoća. Ljuska badema se nije dala sabiti jer je bila
presuha pa je ogrjevna moć izračunata sa ljuskom i jezgrom, odnosno cijelim bademom. Prosječna
gornja ogrjevna moć je 22,56 MJ/kg. Kod badema je bila i najveća količina pepela.
Koštice masline su bile relativno suhe pa briketi nisu bili kompaktni, ali je ipak dobiveno dovoljno
briketa za eksperiment. Uz najmanju prosječnu gornju ogrjevnu moć od svih uzoraka (20,39
MJ/kg), koštice masline također imaju i najmanju količinu pepela.
Briketi jezgre lješnjaka bili su poprilično komplicirani za izradu s obzirom na udio masti u njima.
Bilo ih je teško sabiti jer je ulje curilo i time otežalo vađenje briketa iz cilindra. Unatoč
problematičnoj izradi, prosječna vrijednost ogrjevne moći jezgre lješnjaka od 30,66 MJ/kg najviša
je eksperimentalno dobivena ogrjevna moć od svih uzoraka, ali također sadrži i najviši udio vlage.
Kod jezgre oraha problemi u izradi bili su slični onima kod izrade briketa od lješnjaka. Prosječna
gornja ogrjevna moć nešto je niža od one lješnjaka, 30,18 MJ/kg.
Čvrstu ljusku pistacija je bilo poprilično teško usitniti za izradu briketa. Iz tog je razloga bilo
dovoljno uzorka za samo dva mjerenja. Iako je briket sadržavao i ljusku i jezgru, također je bilo
dosta masti, ali to nije bio problem u izradi briketa. Prosječna gornja ogrjevna moć pistacija slična
je onoj od badema, 22,17 MJ/kg.
Potrebe za ponavljanjem mjerenja nije bilo jer su dobivene ogrjevne moći bile sličnih vrijednosti.
Uzevši u obzir i druge energente, biomasu koštunjavog voća ne bi trebali zanemarivati u
slučajevima vremenskih neprilika i prirodnih nepogoda budući da joj je donja ogrjevna vrijednost
viša od one drveta peleta i briketa, a u slučaju oraha i lješnjaka čak i od antracita (27 MJ/kg).
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
39
5. LITERATURA
[1] Potočnik, V.: Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u Hrvatskoj, Ministarstvo zaštite
okoliša i prostornog uređenja RH, Zagreb, 2002.
[2] Presber, P. i dr.: Energija iz biomase – Hrvatska nudi velike potencijale za korištenje,
Aktuell, br. 31, Zagreb, 2009.
[3] Laboratorijske vježbe,
http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/nas/laboratorijske_vjezbe
_%2007/6_kruta_goriva.pdf
[4] Parr Oxygen Bomb Calorimeter 1341, Operating Instruction Manual
[5] Bošnjaković, F.: Nauka o toplini (svezak prvi, drugi i treći), Graphis Zagreb, Zagreb,
2012.
[6] Ražnjević, K.: Toplinske tablice, Tehnička knjiga, Zagreb, 1964.
[7] Bilješke s predavanja „Nauka o toplini I“
[8] Bilješke s predavanja „Izvori energije“
[9] Energetski institut „Hrvoje Požar“: Program korištenja energije biomase i otpada, AZP-
Grafis Samobor, Zagreb, 1998.
[10] Kalea M.: Obnovljivi izvori energije – Energetski pogled, Kiklos – Krug knjige d.o.o.,
Zagreb, 2014.
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
40
Popis slika
Slika 2.1. Dijelovi kalorimetra [4] .................................................................................................. 4
Slika 2.2. Granulat cijelih badema .................................................................................................. 5
Slika 2.3. Punjenje cilindra granulatom .......................................................................................... 5
Slika 2.4. Sabijanje cilindra u škripu ............................................................................................... 6
Slika 2.5. Žice briketa provučene kroz elektrode ............................................................................ 6
Slika 2.6. Punjenje bombe kisikom ................................................................................................. 7
Slika 2.7. Uranjanje bombe u kalorimetrijsku vodu ........................................................................ 8
Slika 2.8. Oprema za kalorimetriranje ............................................................................................ 8
Slika 3.1. Pepeo nakon izgaranja briketa ...................................................................................... 12
Slika 3.2. Briket badema ............................................................................................................... 13
Slika 3.3. Briket koštica maslina ................................................................................................... 18
Slika 3.4. Briket lješnjaka ............................................................................................................. 23
Slika 3.5. Briket oraha ................................................................................................................... 28
Slika 3.6. Briket pistacija .............................................................................................................. 33
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
41
Popis tablica
Tablica 3.1. Temperature iz prvog mjerenja briketa badema ........................................................ 14
Tablica 3.2. Temperature iz drugog mjerenja briketa badema ...................................................... 15
Tablica 3.3. Temperature iz trećeg mjerenja briketa badema ....................................................... 17
Tablica 3.4. Temperature iz prvog mjerenja briketa maslina ........................................................ 19
Tablica 3.5. Temperature iz drugog mjerenja briketa maslina ...................................................... 20
Tablica 3.6. Temperature iz trećeg mjerenja briketa maslina ....................................................... 22
Tablica 3.7. Temperature iz prvog mjerenja briketa lješnjaka ...................................................... 24
Tablica 3.8. Temperature iz drugog mjerenja briketa lješnjaka .................................................... 25
Tablica 3.9. Temperature iz trećeg mjerenja briketa lješnjaka ..................................................... 27
Tablica 3.10. Temperature iz prvog mjerenja briketa oraha ......................................................... 29
Tablica 3.11. Temperature iz drugog mjerenja briketa oraha ....................................................... 30
Tablica 3.12. Temperature iz trećeg mjerenja briketa oraha ......................................................... 32
Tablica 3.13. Temperature iz prvog mjerenja briketa pistacija ..................................................... 34
Tablica 3.14. Temperature iz drugog mjerenja briketa pistacija ................................................... 36
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
42
Popis dijagrama
Dijagram 3.1. Prvo mjerenje – badem ........................................................................................... 13
Dijagram 3.2. Drugo mjerenje – badem ........................................................................................ 16
Dijagram 3.3. Treće mjerenje - badem .......................................................................................... 16
Dijagram 3.4. Prvo mjerenje - koštice maslina ............................................................................. 18
Dijagram 3.5. Drugo mjerenje - koštice maslina .......................................................................... 21
Dijagram 3.6. Treće mjerenje - koštice maslina ............................................................................ 21
Dijagram 3.7. Prvo mjerenje - lješnjak ......................................................................................... 23
Dijagram 3.8. Drugo mjerenje - lješnjak ....................................................................................... 26
Dijagram 3.9. Treće mjerenje - lješnjak ........................................................................................ 26
Dijagram 3.10. Prvo mjerenje - orah ............................................................................................. 28
Dijagram 3.11. Drugo mjerenje – orah ......................................................................................... 31
Dijagram 3.12. Treće mjerenje - orah ........................................................................................... 31
Dijagram 3.13. Prvo mjerenje - pistacije ....................................................................................... 33
Dijagram 3.14. Drugo mjerenje – pistacije ................................................................................... 35
Tehnički fakultet u Rijeci Završni rad
43