sveuĈiliŠni studij turizma studijski...

SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA

FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA

SVEUĈILIŠNI STUDIJ

TURIZMA

STUDIJSKI PROGRAMI

Akademska 2015/16. godina




TURIZMA1

STUDIJSKI PROGRAM

I. CIKLUS

1 Studij odgojnih znanosti se moţe izuĉavati kao odvojeni preddiplomski i diplomski studij (3+2) ili, u izuzetnim situacijama, kao

integrirani studij (5+0). Student koji se opredijeli za odvojeni studij (3+2) tijekom prvog ciklusa u petom semestru bira mentora i

predlaţe temu završnog rada i u šestom semestru u rubriku kolegiji upisuje „Završni rad“, a u rubriku nastavnik upisuje ime

mentora. Student koji se opredijeli za integrirani studij, u šestom semestru preddiplomskog studija, umjesto bodova koje nosi

završni ispit, upisuje dva izborna kolegija s odgovarajućeg semestra drugog smjera, kako bi nadoknadio bodove koje nosi završni

rad i nastavlja studij prema izabranom planu drugog ciklusa u okviru istog studija.



ZNANSTVENO PODRUĈJE: DRUŠTVENE ZNANOSTI

ZNANSTVENO POLJE: TURIZAM

PREDDIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ TURIZMA

STUDIJSKI SMJEROVI:

1. TURIZAM I EKOLOGIJA

2. TURIZAM I REKREACIJA

1. UVOD

Preddiplomski studij turizma osigurat će osposobljavanje suvremenog profila prvostupnika turizma:

- za razumijevanje suvremenih društvenih, turistiĉkih i politiĉkih procesa kako u

bosanskohercegovaĉkome društvu tako i u svijetu;

- za prepoznavanje onoga što je u tim procesima posebno bosanskohercegovaĉko, a što opće i

jedinstveno;

- za znanstveni pristup postojećoj bosanskohercegovaĉkoj turistiĉkoj i općedruštvenoj i politiĉkoj

problematici;

- za samostalno kritiĉko promatranje i ocjenjivanje funkcioniranja pojedinaĉnih podsustava

bosanskohercegovaĉkog turizma i društva u cjelini (privrede, obrazovanja, politike, prava, religije,

ekologije itd.);

- za samostalno i kritiĉko promatranje trenutaĉnih turistiĉkih zbivanja u Bosni i Hercegovini,

njezinome okruţenju i svijetu, te slijedom toga;

- za predlaganje kreativnih rješenja za trenutaĉne turistiĉke i općedruštvene i politiĉke probleme u

bosanskohercegovaĉkome društvu – drţavnim, entitetskim, ţupanjskim/kantonalnim, općinskim

institucijama, ali i u poduzećima i javnim-drţavnim institucijama.

Prvostupnici turizma moći će kompetentno sudjelovati u radu turistiĉkih timova kao anketari, zatim

u radu u turistiĉkim, ali i javnim-društvenim institucijama, u medijima, izdavaštvu, kulturi, u raznim

vladinim agencijama i nevladinim udrugama kao i u marketinškim timovima kako malih tako i velikih

svjetskih i bosanskohercegovaĉkih tvrtki.

Prvostupnici turizma imaju isto tako mogućnost nastaviti jednopredmetni i dvopredmetni diplomski

studij bilo koje struke društvenog smjera.

Plan i program studija sociologije i politologije provodit će se sukladno europskim standardima

uvoĊenja ECTS-bodovnog sustava i promicanja europske suradnje.

Trajanje studija: 6 semestara

Ukupan broj ECTS bodova nuţan za stjecanje diplome prvostupnika/ice: 180

Opći podaci:

a) Struĉni i akademski naziv i stupanj koji se stjeĉe završetkom studija;

Preddiplomski studij turizma organiziran je kao dvopredmetni studij.

Završetkom preddiplomskog studija turizma stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik turizma, s

naznakom smjera, odnosno baccalaurea/baccalaureus turizma, s naznakom smjera.

b) Uvjeti za upis na studijski program;

Uvjet za upis na studij je završena ĉetverorazredna srednja škola. Na studij se mogu upisati i osobe koje

imaju završen prvi ili drugi ciklus po Bolonjskom procesu ili višu ili visoku spremu po ranijem sustavu,

nekog drugog smjera.

c) Lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju;

Lista obveznih i izbornih kolegija, kao i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju nalazi se u Nastavnom

planu u sljedećoj tablici.

PREDDIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ TURIZMA

1 2 3 4 5 6 7 8 9

NAZIV KOLEGIJA P S V ECTS STATUS NASTAVNIK SURADNIK ŠIFRA

I. SEMESTAR

Uvod u društvene znanosti 1 1 2 6 Obvezni PSSZ01

Akademsko pisanje 1 1 2 6 Zajedniĉki PSSZ02

Osnove informatike 1 1 2 5 Zajedniĉki PSSZ03

Osnove hrvatskog jezika -

lektorske vjeţbe 0 0 3 5 Opći

PSSZ04

Osnove engleskog jezika –

lektorske vjeţbe 0 0 3 5 Opći

PSSZ05

Osnove kineziologije 0 0 2 3 Izborni (1

od 2)

PSSZ06

Osnove rekreacije 0 0 2 3 Izborni (1

od 2)

PSSZ07

II. SEMESTAR

Osnove komunikologije 1 1 2 6 Obvezni PSSZ08

Osnove ekonomije 1 1 2 6 Obvezni PSSZ09

Uvod u pravo 1 0 2 5 Obvezni PSSZ10

GraĊansko obrazovanje i

demokracija 1 0 2 5 Obvezni

PSSZ11

Engleski jezik struke -lektorske

vjeţbe 0 0 3 5 Opći

PSSZ12

Komparativni politiĉki sustavi 1 1 1 3 Izborni (1

od 2)

PSSZ13

Politiĉke stranke 1 1 1 3 Izborni (1

od 2)

PSSZ14

III. SEMESTAR

Osnove sociologije 1 1 2 6 Obvezni PSSZ15

Osnove politologije 1 1 2 6 Obvezni PSSZ16

Filozofija i suvremeni svijet 1 1 2 6 Obvezni PSSZ17

Elektroniĉko poslovanje 1 1 2 6 Zajedniĉki PSSZ18

Politiĉka ekonomija 1 0 1 3 Izborni (1

od 2)

PSSZ19

Demografija 1 0 1 3 Izborni (1

od 2)

PSSZ20

Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni

Kolegij se bira iz istog

semestra, bilo kojeg studija i

smjera.

PSSZ21

IV. SEMESTAR

Osnove metodologije i statistike 1 1 2 6 Zajedniĉki PSSZ22

Osnove menadţmenta 1 1 2 6 Obvezni PSSZ23

Uvod u javnu upravu 1 1 2 6 Obvezni PSSZ24

Komunikacijski sustavi i mreţe 1 1 2 6 Obvezni PSSZ25

Psihologija medija 1 0 1 3 Izborni (1

od 2)

PSSZ26

Socijalna filozofija 1 0 1 3 Izborni (1

od 2)

PSSZ27



semestra, bilo kojeg studija i

smjera.

PSSZ28

www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA

Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići

Naziv kolegija: UVOD U DRUŠTVENE ZNANOSTI

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti Godina I.

Ime nositelja kolegija/nastavnika

Ime suradnika na kolegiju

Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:

ECTS – bodovi 6

Broj sati po semestru 1+1+2

Preduvjeti za upis kolegija Nema

Opće i specifiĉne kompetencije:

Cilj kolegija je uvesti studenta u temeljna znanja društvenih znanosti, te uĉiniti da razumije povijesni razvoj poĉevši

od antike pa preko svih oblika duhovne misli i politiĉke filozofije u renesansi, protestantizmu, prosvjetiteljstvu,

novovjekovlju, do modernih pogleda u okviru kojeg se formiraju znanosti kakve danas imamo.

Klasiĉna znanja o društvu moraju biti temelj izuĉavanja na kolegiju, orijentir za buduća nastojanja i voditelja kolegija

i predavaĉa, s naglaskom na višeslojan i aktivan pogled na situacije razvoja zajednice, i sve uvjete mogućeg promišlja

ove sloţene forme.

Okvirni sadrţaj kolegija:

Pojam društvenih znanosti,

Teorije igara,

Pozicija metodološkog individualizma u prouĉavanju društvenih znanosti,

Društvene institucije,

Pojam prirodnog stanja,

Teorije racionalnog izbora.

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):

Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje

Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):

PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje

Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

Literatura: Elster, Jon, Uvod u društvene znanosti, Jesenski i Turk, Zagreb, 2000.

Dodatna literatura:

Barthes, Roland, (1989) Carstvo znakova, Zagreb.

Fiamengo, Ante, Osnove opće sociologije, Narodne novine, Zagreb, 1977.

Haralambos, Michael, Uvod u sociologiju, Globus, Zagreb, 1989.

Foĉo Salih, Sociologija, Dom štampe, Zenica, 2000.

http://www.hercegovina.edu.ba/

Kukić, Slavo, Sociologija, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004.

Kukić, Slavo, Sociologija teorije društvene strukture, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004.

Lukić, Radomir, Formalizam u sociologiji, Naprijed, Zagreb, 1989.

Đutić, Mihajlo, Sociologija Maxa Webera, Ekonomski institut u Sarajevu, Sarajevo, 2005.

Fiamengo, Ante, Saint-Simon i Auguste Comte, Naprijed, Zagreb, 1964.

Filozofski rječnik, Vladimir Filipović, Nakladni zavod Matice hrvatske,zagreb, 1984.

Filozofski rječnik, Sajmon Blejkburn, Svetovi, Novi Sad, 1999.

Rjeĉnik sociologije, Nicolas Abercrombe, Jesenski i Turk, 2008.

Jaspers, Karl, Ljudi sudbine-ljudi koji su mjenjali svijet: Sokrat, Budha, Konfucije, Isufs, AGM, Zagreb, 2008.

Boris, Kalin, Povijest filozofije, Školska knjiga, Zagreb, 1982.

Benić, Đuro, Osnove ekonomije, Školska knjiga, Zagreb, 2001.

Babić, Mile, Hegelova filozofije prava, University press, Sarajevo, 2010.

Milić, Vijin, Sociološki metoda, Nolit, Beograd, 1965.

Milić, Vijin, Sociologija saznanja, Veselin Maslaša, Sarajevo, 1986.

Kuvaĉić, Ivan, Funkcionalizam u sociologiji, Naprijed, Zagreb, 1987.

Bošnjak, Branko, Filozofija i povijest, Školska knjiga, Zagreb, 1983.

Levit, Karl, Svjetska povijest i dogaĎanje spasa, August Cesarec, Zagreb, 1990.

Strauss, K. Levi, Divlja misao, Golden marketing, Zagreb, 2001.

Dilthey, Wilhelm, Izgradnja povijesnog svijeta u duhovnim znanostima, BIGZ, Beograd, 1980.

Nietzsche, Friedrich, RoĎenje tragedije, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.

Kangraga, Milan, Praksa, vrijeme, svijet, Nolit, Beograd, 1984.

Provjera znanja i polaganje ispita:

Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se

tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima. Prije

izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati esej na

temu dogovorenu s profesorom. Završni ispit polaţe se

pisanim putom. Završnom ispitu ne mogu pristupiti

studenti koji nisu ispunili svoje predispitne obveze.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe

programa:

Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena

kvalitete izvedbe programa, u odnosu na oĉekivanja i

obveze (studenata i nastavnika), te postavljene ciljeve i

zadaće programa.

Obveze studenata:

Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za izvanredne

prikaz literature, za sve studente: esej i završni ispit po

literaturi.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:

Prisustvo nastavi (za redovne) do 10 bodova,

Prikaz knjige (za izvanredne) do 10 bodova,

Pojmovi iz društvenih znanosti do 10 bodova,

Esej do 20 bodova,

Završni ispit do 60 bodova.

od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2

od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3

od 81 do 90 bodova ocjena vrlo dobar B-4

od 91 do 100 bodova ocjena odliĉan A-5

www.hercegovina.edu.ba

SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA


Naziv kolegija: AKADEMSKO PISANJE

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi Godina I. preddipl.

Imenositeljakolegija/nastavnika

Imesuradnikanakolegiju


ECTS – bodovi 6

Broj sati posemestru 1+1+2

Preduvjetizaupiskolegija Nema

Opće i specifične kompetencije:

Studenti će biti osposobljeni za pisanje akademskih i struĉnih radova te njihovo ispravno oblikovanje. Ovladati će

vještinom pisanja znanstvenim jezikom i stilom. Poznavati će strukturu znanstvenih radova. Moći će definirati

osnovne pojmove u radovima, prikazivati prethodna istraţivanja i ovladati će teorijskim pristupom odreĊenom

problemu. Posjedovati će znanja o razliĉitim stilovima citiranja i bibliografskim zapisima. Ovladati će

dokumentiranjem znanstvenih izvora i APA stilom citiranja.


Izrada ţivotopisa.

Bbliografski zapisi ,tematske bibliografije, popisi literature i reference.

Vrste znanstvenih i struĉnih radova.

Formuliranje i pisanje naslova.

Struktura znanstvenih i struĉnih radova.

Dokumentiranje znanstevnih izvora i namjena fusnota, zabilješki i priloga.

Citiranje i parafraziranje reference u tekstu, APA stil i ostali stilovi citiranja (Chicago stil, Turabijan, Vancouverski).

Izbor rijeĉi, formuliranje reĉenica,oblikovanje odlomaka, formiranje alineja (popisa).

Jezik i stil znanstvenog rada.

Upotreba interpunkcije, naglašavanje teksta i upotreba skraćenica.

Tabliĉno prikazivanje podataka.

Grafiĉko i slikovno predstavljanje podataka.

Oblikovanje teksta akademskog rada.

Upotreba zagrade, kose crte, crte i crtice

NavoĊenje radova publiciranih u elektronskoj formi.

NaĉinizvoĊenjanastave i usvajanjeznanja(oznaĉitimasnimtiskom/boldom samo relevantnekategorije):

Predavanja Seminari Vjeţbe

Samostalni

zadaci E-uĉenje

Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenskanastava

Praćenjenastave i ocjenjivanjestudenata (oznaĉitimasnimtiskom/boldom samo relevantnekategorije):

PohaĊanjenastave

Aktivnost u

nastavi

Seminarski

rad Eksperimentalni rad

Pismeniispit- test Usmeniispit Esej Istraţivanje

Projekt – Vjeţbe

Kontinuirana

provjera Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

1. Kundaĉina, M. i BanĊur, V. (2007). Akademsko pisanje. Uţice: Uĉiteljski fakultet.

2. Kundaĉina, M. i Brkić, M. (2015). Akademsko pisanje – praktikum. Bijakovići: Sveuĉilište Hercegovina –

Fakultet društvenih znanosti dr Milenka Brkića.

Dodatnaliteratura:

1. Borozan, Đula (2009).Osnove akademskog pisanja. Osijek: Sveuĉilište Josipa Jurja Strossmayera

2. Dunleavy, Patrick (2007). Kako napisati disertaciju. Zagreb: Fakultet politiĉkih znanosti Sveuĉilišta u Zagrebu

3. Gaĉić, Milica (2001). Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. Zagreb: Ministarstvo unutarnjih

poslova Republike Hrvatske

4. Kleut, Marija (2008). Naučno delo od istraživanja do štampe. Novi Sad: Akademska knjiga.


5. Kuba, Li i Koking, John (2003). Metodologija izrade naučnog teksta. Podgorica: CID.

6. Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraživati i objavljivati. Zagreb: Hrvatski

pedagoško-knjiţevni zbor.

7. Oraić Tolić, Dubravka (2011). Akademsko pismo. Zagreb: Sveuĉilište u Zagrebu.

8. Radovanović, Tihomir i Jovanović, Verica (2006): Izrada studentskih radova. Novi Sad: Autorsko izdanje.

9. Silobrĉić, Vlatko (2003): Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska naklada.

10. Suzić, Nenad (2010): Pravila pisanja znanstvenog rada. APA i drugi standardi. Banja Luka: XBS.

11. Šamić, Midhat (1990): Kako nastaje naučno djelo. Sarajevo: Svjetlost.

Provje raznanja i polaganje ispita:


tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska

na završni ispit studenti su duţni uraditi seminarski

rad prema pravilima akademskog pisanja. Završni

ispit je u obliku testa.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa:

Tijekom semestra biti će izvršena kooperativna

procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na

oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te

postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:

Sudjelovanje na nastavi; izrada seminarskog rada

prema pravilima akademskog pisanja; polaganje

ispita.


Sudjelovanje i aktivnost na nastavi - 10 bodova

Izrada seminarskog rada prema pravilima

akademskog pisanja – 25 bodova

Vjeţbe u Praktikumu – 25 bodova

Završni ispit - 40 bodova (min. 25 bodova za uspjeh)

Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,

Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.




Naziv kolegija: OSNOVE INFORMATIKE

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski smjerovi BS

Godina

Semestar

I.

I.




ECTS – bodovi 5




Osnovni cilj modula je upoznavanje polaznika sa informatiĉkim (informacijsko-komunikacijskim) tehnologijama i

vještinama njihova korištenja u suvremenom poslovanju. U tom cilju polaznici će ovladati s odreĊenom akademskom

razinom informatiĉke pismenosti kroz korištenje standardne informatiĉke tehnologije i softverskih alata zasnovanih na

tim tehnologijama. Na taj naĉin polaznicima će biti omogućeno stjecanje i znanja i vještina iz informatiĉke znanosti

primjerenih visokoškolskoj razini obrazovanja. Stoga, informatiĉka pismenost i osobne vještine vezane uz poznavanje

i rukovanje kompjutorske tehnologije su u fokusu izuĉavanja ovoga predmeta.

Ishodi uĉenja:

Nakon odslušanog kolegija student će moći:

Donijeti osoban stav o izboru hardverskih i softverski resursa kompjutorskih sustava.

Uspješno razlikovati tehniĉke osobine arhitekture/graĊe raĉunalnih sustava: središnja jedinica, središnji procesor,

sabirnice, registri, primarna i sekundarna memorija, t obodne jedinice raĉunalnih sustava.

Spoznati strukturu i organizaciju softverske osnove raĉunalnih sustava (sustavni i aplikativni softver)

Toĉno i sadrţajno razlikovati sve organizacijske elemente podatkovne osnove raĉunalnih sustava,

Razlikovati funkcijske osobine organizacije informatiĉkog centra (središnji, lokalni i periferni),

Uspješno razlikovati usrojstvo kompjutroskih mreţa (vrste, razine i protokole -TCP/IP, OSI)

Razlikovati sve specifiĉnosti vezane uz informatiĉka zanimanja.

Spoznati mogućnost razvoja interneta u današnjem svijetu, kao i njegove znaĉajke, te inaĉice, (intranet i extranet).

Spoznati sve relevantne osobine funkcijskih znaĉajki vezanih uz perspektivu informatike u sferi današnje

globalizacije i informacijsko društvo (virtualna realnost, virtalni svijet, virtualni prostor).

Izgraditi i koristiti u praksi znanja vezana uz informatiĉku pismenost i osobne vještine kompjutorske

komunikacije.


1. Informatiĉki izazov kao svjetski proces

2. Temeljne informatiĉke postavke

3. Strojna (hardverska) osnova kompjutorskih sustava

4. Programska (softverska) osnova kompjutorskih sustava

5. Mreţno-komunikacijska, organizacijska, ergonomska i personalna osnova kompjutorskih sustava

6. Koncepcijska i metodologijska osnova info sustava

7. Podatkovna osnova kompjutorskih sustava

8. Perspektive razvoja informatike









Osnovna literatura:

1. Grbavac V. Informatika, kompjutori i primjena, 4.izdanje Sveuĉilišnog udţbenika Sveuĉilišta u Zagrebu,

DOIK 2010, Zagreb

2. Praktikum iz informatike -I, DOIK, Zagreb, 2014.

Dodatna literatura:



tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,

studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.

Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putem.


programa:


kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i

obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i

zadaće programa.

Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka; izrada

seminarskih radova, izlaganje radova; polaganje ispita.


Seminarski rad: 25 bodova

1.kolokvij: 30 bodova


Prisutnost i aktivnost na nastavi

5 bodova

Vjeţbe i zadaće: 10 bodova

*Prag prolaznosti iz kolegija je 60 % realiziranih obveza

studenta








Naziv kolegija: OSNOVE HRVATSKOGA JEZIKA (B)

Opći podatci:

Studijski programi

Studij prirodnih znanosti

Studij humanistiĉkih znanosti

Studij društvenih znanosti

Semestar

Godina

I.

I.




ECTS – bodovi 5




Cilj kolegija jest usvajanje novih sustava jezikoslovnih znanja u njihovoj dubini i širini, jeziĉnoga izraţavanja,

spoznavanja i stjecanja komunikacijske jeziĉne kompetencije. Studenti će steći teorijska i praktiĉna znanja, spoznaje i

vještine potrebne za uspješan i stvaralaĉki pristup jeziĉnoj problematici na svim razinama: fonološkoj, morfološkoj,

leksikološkoj, semantiĉkoj, frazeološkoj, sintaktiĉkoj i diskurzivnoj. Bit će osposobljeni receptivnim i stvaralaĉkim

jeziĉnim kompetencijama, osjećajima za pravilan izgovor, artikulaciju i akustiku, kljuĉnim gramatiĉkim, pravopisnim

i pravogovornim praktiĉnim znanjima za pravilno pisanje, pripremu, izradu, lekturu i korekturu raznolikih pisanih

radova u skladu s pravopisnim i ortoepskim naĉelima i pravilima. Studenti će ovladati vještinama, brzinama i

tehnikama ĉitanja, upoznat će praktiĉno sluţenje jezikom u svim oblicima komuniciranja rijeĉju te raznolikim

medijima kojima su se jeziĉne ĉinjenice prenosile i predavale novim naraštajima tijekom povijesti; ovladat će

govornim i pisanim sluţenjem jezikom u svakodnevnom ophoĊenju i okolnostima, a u skladu s modernim poimanjem

retorike, estetike, strukturalizma, semiotike i teorije komunikacije.


Od govora do jezika. Jeziĉni idiomi: organski govor, mjesni govori, dijalekti, narjeĉja, interdijalekti, idiolekti.

Interdijalekti i mjesni govor. Jezik u knjigama. Jezik s obzirom na vremensku i na prostornu protegu. Indoeuropska

skupina jezika, staroslavenski, hrvatski jezik. Knjiţevni, standardni jezik. Razvijen, izgraĊen, ujednaĉen, uĉvršćen

funkcionalnim stilovima i standardima komuniciranja. Puna standardnost hrvatskoga knjiţevnoga jezika. Knjiţevni

jezik i narjeĉje. Slojeviti ustroj hrvatskoga jezika. Jeziĉne uloge. Jezik i sporazumijevanje. Zalihost iskaza ili reĉenice,

zališnost (redundancija). Govorni i pisani jezik. Raznolike razine jeziĉne artikulacije: od fonema do reĉenice i

diskurza, nadreĉeniĉnoga jedinstva. Fonetika i fonologija hrvatskoga jezika. Akustiĉki pojmovi: ton i šum. Glasovi i

slogovi. Tvorba glasova, dioba i njihov izgovor. Samoglasnici, glasnici, suglasnici. Tvorba suglasnika. Fonem, alofon

i fonostilem. Morf, alomorf i morfostilem. Fizioakustiĉna i psihoakustiĉna analiza glasova. Vjeţbe artikulacije

glasova, slogova, pojaĉani govor, postirani glas, ugodan glas, trening glasa. Disfonija glasa. Artikulacijska i akustiĉna

glasovna svojstva: samoglasnika, suglasnika i sonanata. Artikulacija samoglasnika: a, e, i, u, o. Otklon u artikulaciji.

Artikulacija suglasnika: b/p, d/t, g/k, z/s, ţ/š, dţ/ĉ, Ċ/ć, f, c, h. Izgovor sibilanata i palatala: s, z; š, ţ. Sonanti: j, l, lj, m,

n, nj, r, v. Izgovor hrvatskih fonema – suglasnika. Slova, glasnici i fonemi (’j’, ’r’). Pomak u artikulaciji: m, n.

Slobodna i ograniĉena raspodjela fonema (plodne i neplodne suglasniĉke skupine). Drukĉiji izgovor fonema – alofoni.

Akustiĉna svojstva glasova. Reĉeniĉni tempo, stanka, mimika, pantomima, stvarni kontekst. Pravogovor (ortoepija).

Jezik u pravopisu. Fonetika i fonologija. Široka i uska transkripcija. Fonemi i alofoni; morfem, morf i alomorf –

fonološko pravopisno naĉelo. Prva i druga jeziĉna artikulacija. Prva artikulacija i morfemi. Odnos fonem – glasnik.

Funkcionalna svojstva glasova. Popis fonema u općem hrvatskom jeziku. Funkcionalna svojstva glasova. Glasovi i

glasovni skupovi. Glas ĉ, ć, dţ, Ċ, h, j. Dvoglasnik ’ie’, kraćenje sloga s dvoglasnikom. Jednaĉenje glasova po

zvuĉnosti. Jednaĉenje glasova po izgovornome mjestu. Stapanje glasova. Ispadanje glasova.

Rijeĉi, vrste rijeĉi. Velika i mala slova. Vlastita imena. TuĊice, pisanje tuĊica. TuĊa vlastita imena. Pisanje vlastitih

imena iz jezika koji se sluţe latinicom. Transliteracija, pisanje vlastitih imena iz jezika koji se sluţe ćirilicom. Pisanje

vlastitih imena iz jezika s drugim pismima. Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijeĉi. Opća naĉela, imenice, pisanje

polusloţenica, pridjeva, zamjenica, brojeva, glagola, priloga, prijedloga, veznika. Rastavljanje rijeĉi. Reĉeniĉni

znakovi: toĉka, upitnik, uskliĉnik, upitnik i uskliĉnik, zarez, toĉka sa zarezom, dvotoĉje, trotoĉje, toĉkice, crtica-

spojnica i crtica – rastavnica, navodnici, navodnici uz druge znakove, polunavodnici, zagrade, tipovi slova kao

reĉeniĉni znakovi, nadreĉeniĉni znakovi. Nizanje rijeĉi, nabrajanje, priloţne oznake u nizu, vokativ, atributi poslije

svoje imenice i apozicije, rijeĉi i reĉenice sa suprotnim veznicima. Pravopisni znaci i razgodci: toĉka, zarez, dvotoĉje,

trotroĉje, crtica, spojnica, zagrade, zvjezdica, izostavnik, znak jednakosti, znak podrijetla, naglasci, genitivni znak,

drugi pismeni znaci (kriţić, luk, kosa crtica, znak minus, znak plus, znak mnoţenja, znak dijeljenja, znak ponavljanja,


paragraf). Kratice s toĉkom, kratice bez toĉke, sloţene kratice. Preporuka pisanja prema tradicionalnome naĉelu:

pisanje navezaka. Primjeri alternacije ije / je / i / e; aoristni oblici, palatalizacija, sibilarizacija, morfološko ’j’, m/n u

doĉetcima prezentskih oblika, suglasniĉki skupovi tc, dc; primjeri pokrivenoga ’rj’ i primjeri dvostrukosti,

preporuĉenih i dopuštenih inaĉica, primjeri višestrukosti i neujednaĉene pravopisne prakse, itsl. Aktualizacija

nedavnih zbivanja oko standardizacije jezika i izrade Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Pisani tekstovi sa zasićenim pogrješkama namijenjeni za lekturu.

Naglasak i duţina. Jakost, visina i koliĉina sloga. Dinamiĉna akcentuacija. Naglasci. Enklitike i proklitike

(naslonjenice i prislonjenice). Teorija sloga. Rijeĉ i sintagma. Odnosi gramatiĉke zavisnosti: sroĉnost (kongruencija),

upravljanje (rekcija) i pridruţivanje. Fonetika reĉenice. Sintagmatski i reĉeniĉni naglasak. Intonacija rijeĉi, sintagme i

reĉenice. Ton: visina (intonacija), glasnoća (jaĉina, intenzitet), boja glasa, tempo (reĉeniĉna brzina), ritam, stanke,

tranzijenti, modulacija, mimika i geste. Tonski registri. Glasovne promjene. Samoglasnici. Nepostojano ’a’. Pokretni

samoglasnici. Prijeglas. Pravila (i)jekavskoga izgovora. Suglasnici. Jednaĉenje i razjednaĉivanje suglasnika. Gubljenje

suglasnika. Haplologija. Promjena straţnjonepĉanih suglasnika. Prva i druga palatalizacija, sibilarizacija. Jotacija.

Epentetsko l. Fonetika i fonologija. Fonostilistika. Prozodijska razlikovna obiljeţja: naglasak, ton i koliĉina sloga

(kvantiteta). Pismo. Transkripcija i transliteracija. Teškoće povezane s ĉitanjem, pisanjem i razumijevanjem. Osnovne

jeziĉne, logopedske vjeţbe.

Leksem i leksikologija. Jeziĉni sustav i jeziĉni znak. Struktura jeziĉnoga znaka: izraz i sadrţaj. Leksiĉko i gramatiĉko

znaĉenje. Punoznaĉnice i nepunoznaĉnice. Jednoznaĉnost i punoznaĉnost jeziĉnoga znaka. Metafora, leksikalizirane

metafore. Metonimija. Prvotno (denotativno) i izvedena (konotativna) znaĉenja rijeĉi. Hiperonimi, hiponimi,

kohiponimi. Sinonimija, antonimija, homonimija. Vremenska raslojenost jezika: zastarjelice, pomodnice, oţivljenice,

novotvoreenice, arhaizmi i historizmi. Hrvatska narjeĉja. Mjesni govori. Lokalizmi, regionalizmi, dijalektizmi.

Funkcionalna raslojenost jezika: znanstveni, administrativno-pravni, publicistiĉki, razgovorni i knjiţevnoumjetniĉki

stil. Onomastika. Antroponimija: imena, prezimena, nadimci. Toponimija. MeĊujeziĉni dodiri i leksiĉke posudbe.

Prilagodba posuĊenica. Jeziĉno ĉistunstvo. Frazeologija. Leksem i leksikografija. Leksiĉka natuknica. Vrste rjeĉnika.

Struktura rjeĉnika.

Jeziĉno izraţavanje. Ogled ili esej. Rasprava. Komunikacijski tekstovi: obavijest, oglas, reklama, ĉestitka, zahvalnica,

pozivnica, saţalnica.

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti samo relevantne kategorije):

Predavanja Seminari

Metodiĉko-didaktiĉke

pripreme za nastavu Samostalni

zadatci

Terenska

nastava

Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad E-uĉenje



Pisana provjera Usmeni ispit Esej Istraţivanje


Osnovna literatura:

1. Babić – Finka – Moguš (1996), Hrvatski pravopis, Zagreb: Školska knjiga.

2. Hrvatski pravopis, (2013), ur. Jozić i sur., Zagreb: Hrvatski institut za jezik i jezikoslovlje.

3. Teţak – Babić (1992), Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga.

4. Barić i dr. (1995) Hrvatska gramatika, Zavod za hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.

5. Anić, Vladimir (1991), Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb: Novi Liber.

6. Gramatike, rjeĉnici, pravopisi, priruĉnici, znanstveni i struĉni ĉasopisi, udţbenici za nastavu jezika u osnovnoj

školi i gimnaziji.

Dodatna literatura:

Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika. Suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim školama (2007,

zbornik, ur. Marijana Ĉeši i M. Barbaroša-Šikić), Zagreb: Naklada Slap.

Maretić, Tomo (1963) Gramatika hrvatskoga ili srpskoga knjiţevnog jezika, Zagreb: Matica hrvatska.

Guberina, Petar (1952) Zvuk i pokret u jeziku, Zagreb: Školska knjiga.

Šimundić, Mate (1971) Govor Imotske krajine i Bekije, Sarajevo: ANU BiH, knj. 50.

Katiĉić, Radoslav (2013) Hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.

Vince, Zlatko (1978) Putovima hrvatskoga književnog jezika: lingvističko-kulturnopovijesni prikaz filoloških škola

i njihovih izvora, Zagreb: SN Liber, Biblioteka znanstvenih radova.

Brozović, Dalibor (2006) Neka bitna pitanja hrvatskoga jezičnog standarda, Zagreb: Školska knjiga.

Škarić, Ivo (2000) Temeljci suvremenog govorništva, Zagreb: Školska knjiga.

Silić, Josip – Pranjković, Josip (2007) Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta, Zagreb: Školska

knjiga.


Vrednovanje studenata provodi se tijekom izvoĊenja nastave i

seminarskih vjeţba. Prati se njihova nazoĉnost, a na poseban naĉin

uspješnost u izradi samostalnih pisanih priloga i biljeţaka o proĉitanoj

literaturi. Na pisanom dijelu te na usmenom ispitu provjeravaju se

brzine i tehnike ĉitanja, praktiĉna gramatiĉka i pravopisna znanja i

spoznaje, vještine i kompetencije, jeziĉni osjećaji za pravilan izgovor,

artikulaciju, akustiku i jeziĉnu pismenost, te za pravilno pisanje,

oblikovanje, lekturu i korekturu raznolikih pisanih radova.

Naĉin praćenja kvalitete rada i

uspješnosti izvedbe programa:

Tijekom semestra bit će provjeravana spremnost na suradnju uz

analizu kvalitete izvedbe programa u odnosu na oĉekivana postignuća,

obveze studenata i nastavnika te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:

Prisutnost nastavi; aktivno sudjelovanje; izrada radnih zadataka i

samostalnih pisanih priloga, biljeţaka o proĉitanoj literaturi, ĉlanaka,

eseja, interpretacija i rasprava te njihovo obrazloţenje. Studenti su

duţni pristupiti zakazanom pisanom i usmenom dijelu ispita.

Vrednovanje rada studenata i izvoĊenje

ocjene:

Dolasci na nastavu 5 bodova, bilješke o proĉitanoj literaturi 15

bodova, pisana provjera 40 bodova, usmeni ispit 40 bodova.







Naziv kolegija: OSNOVE ENGLESKOG JEZIKA – lektorske vjeţbe

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi na 1. ciklusu studija Godina I.


Ime suradnika na kolegiju /


ECTS – bodovi 5




Cilj je studente nauĉiti samostalno i kontinuirano raditi na razvijanju sposobnosti razumijevanja, pismenog i usmenog

izraţavanja na engleskom jeziku. U nastavi se izmjenjuju vjeţbe gramatike i rad na tekstovima uz korištenje razliĉitih

izvora, rjeĉnika, gramatika, priruĉnika i internetskih izvora nuţnih za samostalan rad i razvoj. Od studenata se oĉekuje

ortografska kompetencija na razini B1, dopuštene su manje greške koje ne utjeĉu na razumijevanje znaĉenja ili

strukture teksta. Opća jeziĉna kompetencija je na razini B2+. Studenti će u konaĉnici biti sposobni: Primijeniti

usvojena znanja u pismenom izriĉaju (zadaci objektivnog tipa), razumjeti i analizirati tekstove iz podruĉja struke,

poznavati osnovne gramatiĉke strukture potrebne za razumijevanje jezika u tekstovima i rješavanje jednostavnih

zadataka objektivnog tipa.


Sadrţaji kolegija obuhvaćaju intenzivno prouĉavanje engleske normativne gramatike i detaljnu obradu razliĉitih

tekstova, s ciljem proširenja vokabulara, razumijvanja stilski razliĉitih tekstova, upoznavanje anglofonih kultura i

razvijanja vlastite sposobnosti pismenog i usmenog izraţavanja.

a) Tekstovi: iz kulture i povijesti zemalja engleskog govornog podruĉja, iz podruĉja struke ili s problematikom koja

je bliska struci. (Relevantne tekstove biraju nastavnica i studenti.)

b) Gramatiĉke strukture: predviĊa se obrada tvorbe i upotrebe glagolskih vremena i oblika, vrsta rijeĉi, poretka

rijeĉi u reĉenici, pasiva, pogodbenih reĉenica, modalnih i fraznih glagola. Sadrţaji se usmjeravaju na specifiĉnosti

jezika i definiranje jeziĉne strukture te analizu jeziĉnih konstrukcija koje ne korespondiraju u materinjem jeziku.








Osnovna literatura:

1. Murphy, R. (2004), Engish Grammar in Use (the 4th edition with CD), Cambridge Univerity Press.

2. Skripta/izbor tekstova.

Dodatna literatura:

1. Thomson, A. J., Martinet, A.V. (1986), A Practical English Grammar.

2. Murphy, R., Naylor, H. (2007), Essential Grammar in Use, Cambridge University Press.


3. Murphy, R., Naylor, H. (2007), Essential Grammar in Use: Supplementary exercises, Cambridge University

Press.

4. Quirk, R., Greenbaum, S. (1998), A University Grammar of English, University of London, Longman.

5. McCarthy,M., O'Dell, F. (2002), English Vocabulary in Use, Cambridge University Press.

6. Eastwood, J. (1994), Oxford Guide to English Grammar, Oxford.

7. Bujas, Ţ. (1999), Veliki hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rjeĉnik, Globus, Zagreb.

Razliĉiti autentiĉni tekstovi (novine, ĉasopisi, intenetski izvori). Tijekom nastave studentiće biti upućeni na ostalu

dopunsku literaturu.




studenti su duţni ispuniti svoje presipitne obveze (esej).

Završni ispit polaţu pisanim putom.


programa:




zadaće programa.

Obveze studenata:

Nazoĉnost nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;

polaganje ispita.


Dolazak 10 bodova,aktivnost u nastavi10 bodova,

seminarski rad 20 bodova, završni ispit 60 bodova.







Naziv kolegija: OSNOVE KINEZIOLOGIJE – izborni kolegij

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi na I. ciklusu studija. Godina I.




ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je upoznavanje studenata o utjecaju tjelesne aktivnosti na psihosomatski status ĉovjeka kroz definiranje

relevantnih parametara općeg modela kineziološkog transformacijskog procesa te s mogućim promjenama

antropoloških obiljeţja, motoriĉkih znanja i zdravlja, kao i s odgojnim i drugim efektima kinezioloških transformacija.


Kineziologija – znanost o pokretu, pojam, definicija, ciljevi i struktura, Kretanje kao biotiĉka potreba ĉovjeka,

Anatomske i fiziološke osnove kretanja, Struktura kinezioloških aktivnosti, Motoriĉko uĉenje u kineziološkim

aktivnostima, Biotiĉka motoriĉka znanja, Utjecaj kinezioloških aktivnosti na zdravlje, Kineziološki sustavi i

upravljanje kineziološkim aktivnostima, Analiza kinezioloških aktivnosti, Metodologija istraţivanja u kineziologiji,

Kineziološki tretmani – transformacijski procesi, Utjecaj kinezioloških aktivnosti na antropološka obiljeţja








Osnovna literatura:

1. Bonacin, D., Bilić, Ţ., Bonacin, D. (2012). Uvod u kineziološku analizu. Kineziološki fakultet Univerziteta u

Travniku

Dodatna literatura:

Bonacin, D., Bilić, Ţ., Bonacin, Danijela (2008). Uvod u antropološku analizu. Kineziološki fakultet

Univerziteta u Travniku.

Mraković, M. (1994). Uvod u sistematsku kineziologiju. Zagreb: Fakultet za fiziĉku kulturu.

Šturm, J. i V. Strojnik (1994). Uvod u antropološku kineziologiju. 5. dopunjeno izdanje. (Skripta), Ljubljana:

Fakulteta za sport.

Prskalo, I. (2001). Osnove kineziologije. Visoka uĉiteljska škola u Petrinji, Petrinja.

Katić, R., D. Bonacin (2001). Kineziologija za sva vremena, Split.

Sekulić, D., M. Metikoš (2007). Uvod u osnovne kineziološke transformacije – osnove transformacijskih

postupaka u kineziologiji. Split: Sveuĉilište u Splitu, Fakultet prirodoslovno – matematiĉkih znanosti i

kineziologije

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće teorije i metodike sporta.

Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.





izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati referat.

Završni ispit polaţe se pisanim putom. Završnom ispitu

ne mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili svoje

predispitne obveze.


programa:

Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna


oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene

ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:


prikaz literature, za sve studente: izrada referata, i završni

ispit po literaturi.



Kolokvij do 10 bodova,


Izrada referata do 30 bodova,




od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4

od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5



Naziv kolegija: OSNOVE REKREACIJE – izborni kolegij

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi na I. ciklusu studija. Godina I.




ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je upoznavanje studenata s razliĉitim društvenim i gospodarskim podruĉjima i uvjetima u cilju

sagledavanja uloge i primjene razliĉitih vrsta programa kineziološke rekreacije. Studenti stjeĉu znanja o slijedu

postupaka, svim sastavnicama i naĉelima bitnim za primjenu i realizaciju pojedinih programa sportske rekreacije.

Osim što studenti stjeĉu temeljna znanja, specifiĉne kompetencije odnose se na mogućnost kreacije i realizaciju

transformacijskih i drugih općih, ciljanih i specifiĉnih programa sportske rekreacije.


Civilizacijski razvoj, Definicija rekreacije, Naĉela, Temeljni aspekti, Ciljevi, Podruĉja primjene, Prevencija i

edukacija, Planiranje i programiranje, Dijagnostika i evaluacija.








Osnovna literatura:

1. Bilić, Ţ., Bonacin, D. (2007). Uvod u kineziološku rekreaciju. Fakultet prirodoslovno-matematiĉkih i odgojnih

znanosti Sveuĉilišta u Mostaru.

Dodatna literatura:

Andrijašević, M. (2009). Organizacijski oblici rada u podruĉju sportske rekreacije, Zbornik radova 22. ljetne

škole kineziologa, Poreĉ, 43-50.

Andrijašević, M., Relac, M. /Urednici/ (1997). Priruĉnik za provoĊenje modela izbornih i medicinski

programiranih aktivnih odmora. FFK, Zagreb.

Relac, M. (1978). Rekreacija tjelesnim vjeţbanjem u procesu rada. Sp. tribina, Zagreb.

Relac, M. (1979). Sportska rekreacija u turizmu. Sportska tribina, Zagreb.

Mraković, M. (1992). Uvod u sistematsku kineziologiju. FFK, Zagreb.

Štuka, K. (1979). Fiziologija sporta. Sportska tribina. Zagreb.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja kineziološke antropologije i rekreacije.







Završni ispit polaţe se pisanim putom.


programa:





Obveze studenata:















Naziv kolegija

OSNOVE KOMUNIKOLOGIJE

Opći podaci

Studijski program Svi studijski programi Godina I.

Ime nositelja kolegija

Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave

ECTS – bodovi 6

Broj sati po semestru 1-1-2


Opće i specifične kompetencije

Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama komunikologije kao opšte znanosti o komunikacijama.

Inicirati interesovanje kod studenata da otkriju i razumeju mehanizme funkcionisanja i smisao ljudskog

komuniciranja.

Okvirni sadrţaj kolegija

Komunikologija kao opšta nauka o komunikaciji; Povijesno nasleĊe

Transmisaoni i ritualni pojam komunikacije; Komunikacija i informacija

Komunikacija i znaĉenje; Komunikacija i ljudske potrebe

Struktura komunikativnog procesa; Interpersonalna komunikacija

Komunikacija u grupi; Komunikacija u organizaciji

Masovna komunikacija Teorije i modeli komunikacije

Komunikacija i masovna kulura; Komunikacija i manipulacija

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni

zadaci

E-uĉenje

Obrazovanje na daljinu

Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava

Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata

(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)



Test znanja Kontinuirana

provjera znanja

Esej na temu prema

vlastitom odabiru

Praktiĉni rad

Udţbenik

1. Tomić, Z. (2003) Komunikologija, Beograd, Ĉigoja

2. Tomić, Z. (2004) Komunikacija i javnost, Beograd, Ĉigoja


Dodatna literatura

1. Šušnjić, Đ. (2007) Dijalog i tolerancija, Beograd, Ĉigoja

2. Šušnjić, Đ. (2004.) Ribari ljudskih duša, Beograd, Ĉigoja

3. Šušnjić, Đ. (1995) Otpori kritiĉkom mišljenju, Beograd, Ĉigoja

Provjera znanja i polaganje ispita

Provjera znanja vršiće se pismenim i usmenim putem.

Pismeni dio ispita sluţiće za utvrĊivanje ĉinjeniĉnih

informacija iz podruĉj kolegija, dok će usmeni dio ispita biti

usmjeren na preispitivanje razumijevanja nauĉenih sadrţaja,

te njihovu primjenu u budućem praktiĉnom radu.

Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti

izvedbe programa

Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena


obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i

zadaće programa.

Obveze studenata

Prije izlaska na ispit studenti su duţni izraditi esej na neku

od tema iz podruĉja suvremenih psihologijskih spoznaja te

dati svoj kritiĉki osvrt na problematiku koju su u radu

tretirali, te seminar u vidu prikaza knjige.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje

ocjene

Esej = 25 bodova

Seminarski rad = 15 bodova

Završni ispit = 60 bodova.

Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4

Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5



Naziv kolegija: OSNOVE EKONOMIJE

Opći podaci:

Studijski program Više studijskih programa

Obveznik

kolegij:godina/semestar I/II




ECTS – bodovi 6




Stjecanje sveobuhvatnih temeljnih spoznaja iz osnova mikroekonomije, makroekonomije i meĊunarodne ekonomije,

te osposobljavanje studenata za produbljivanje i širenje specijalistiĉkih znanja i vještina u daljnjem studiju ekonomije.


Osnovni pojmovi i povijesni razvitak ekonomske misli. Pojam i definicije ekonomije. Podruĉja ekonomije.

Povijesni razvitak ekonomske misli.

Bit ekonomije. Ekonomska logika. Ekonomska organizacija. Ekonomska teorija i ekonomska analiza. Ekonomski

modeli. Dijagrami.

Mikroekonomija

Analiza procesa reprodukcije. Pojam i faze procesa društvene reprodukcije. Proizvodnja. Raspodjela. Razmjena.

Potrošnja.

Rizik i neizvjesnost na trţištu. Pojmovi. Klasifikacija rizika. Upravljanje rizicima. Transfer rizika.

Zakonitosti razvitka poslovnih orijentacija proizvoĊaĉa. Proizvodna orijentacija. Prodajna orijentacija. Marketing

orijentacija.

Dohodak i bogatstvo. Pojmovna odreĊenja. Nadnice i trţište rada. Zemlja i renta. Kapital, kamata, profit.

Makroekonomija

Makroekonomska politika drţave. Pojmovna odreĊenja. Ciljevi makroekonomske politike. Instrumenti. Bruto

domaći proizvod.

Novĉani i bankovni sustav. Pojmovna odreĊenja. Razvitak novca. Ponuda i potraţnja novca. Cijena novca. Uloga i

funkcije narodne banke. Poslovne banke.

Ekonomski rast. Pojmovna odreĊenja. Ĉimbenici rasta. Drţavni dug. Inflacija.

Ekonomske kontrakcije i ekspanzije. Poslovni ciklusi. Razvojni ciklusi. Zaposlenost i nezaposlenost.

MeĊunarodni ekonomski odnosi. MeĊunarodna razmjena. Devizni teĉajevi. Bilanca meĊunarodnih plaćanja.


Predavanja Izrada Seminarskog rada Konsultacije


PohaĊanje nastave

Prezentacija

seminarskog rada Pismeni ispit Usmeni ispit

Obvezna literatura

1. S. Nakić-M.Stanić, “Poslovna ekonomija“, skripta, Univerzitet za poslovne studije, Banja Luka, 2007.

2. D. Gutić, Osnove ekonomije, skripta, Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića.

Dopunska literatura

Babić M., Mikroekonomija, Mate, Zagreb, 1997.


Samuelson P.A., Nordhaus W.D., Ekonomija, Mate, Zagreb, 2000.


Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom

izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su

duţni uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni

ispit polaţu pisanim putom.


programa:





Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja; izrada

seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita.


Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10 bodova,

praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35

bodova.







Naziv kolegija

UVOD U PRAVO

Opći podaci

Studijski program Studij društvenih znanosti, Godina II.




ECTS – bodovi 5



Opće i specifiĉne kompetencije

U okviru kolegija Uvod u pravo cilj je usvajanje osnovnih pojmova o drţavi i pravu, te uoĉavanje njihove

nerazdvojive meĊusobne povezanosti, olakšavanje razumijevanja funkcioniranja modernih drţava, te put pravne

norme od njezina stvaranja do primjene. Kolegij je sistematiziran u dva dijela. U prvom dijelu steći će se znanja o

samom pojmu drţave kao društvene grupe i organizacije, te njenim funkcijama, sastavu drţavne organizacije,

organima i osnovnim djelatnostima. Nakon togaobraditi će se cjelina vezana za vrste drţava, uz njihovu klasifikaciju,

odnosno podjelu prema obliku vladavine i politiĉkim sistemima. Na posljetku će se usvojiti pojmovi demokracije,

birokracije i birokratizma, te centralizacije i decentralizacije. U drugom dijelu studenti će usvojiti osnovne pojmove o

pravu. Obraditi će se teorije o pravu, uoĉiti sliĉnosti i razlike izmeĊu pravnog i moralnog poretka, izuĉiti sastav pravne

norme, vrste normativnih akata, pravni odnos i subjektivno pravo, te primjena pravne norme, s osobitim osvrtom na

pravila tumaĉenja. Na samom kraju obraditi će se sistematizacija pravnih normi.


Prva cjelina: DRŢAVA

Pojam države: drţava kao organizacija, moć, vlast, suverenost, stanovništvo i teritorij, funkcije drţavnopravnog

poretka;

Sastav državne organizacije: vrste drţavnih organa, ĉetiri drţavne djelatnosti;

Vrste država: klasifikacija drţava, oblici vladavine, politiĉki sustavi, elementi demokracije, birokracija i birokratizam,

centralizacija i decentralizacija, promjene drţavnopravnog poretka

Druga cjelina: PRAVO

Teorije o pravu: nastanak i razvoj teorija o pravu od antike do današnjih dana;

Pravni poredak i moralni poredak: iskazi, društvene norme, obiĉaji, moralne i pravne norme, pravne vrijednosti,

tvorci pravnih normi, pravni sustav i proceduralnost prava;

Pravna norma i normativni akti: struktura pravne norme, pravni akt, hijerarhija pravnih normi i akata, vaţenje pravnih

normi i akata

Pravni odnos: pravni subjekti, pravni objekti, pravno ovlaštenje i pravna obveza, zaštita pravnog ovlaštenja, nastanak i

prestanak pravnog odnosa, pravne ĉinjenice, pravne radnje, pravna praznina;

Primjena pravne norme: vaţeće pravne norme, tumaĉenje pravnih normi, subjekti i tipovi tumaĉenja, pravila

tumaĉenja, popunjavanje pravnih praznina, podvoĊenje konkretnog sluĉaja pod opću normu;

Sistematizacija pravnih normi: sustav pravnih normi, pravne ustanove, pravne grane i pravna podruĉja.



Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni zadaci

E-uĉenje

Obrazovanje

na daljinu

Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava


(oznaĉiti masnim tiskom /boldom samo relevantne kategorije)



Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktiĉni rad

Udţbenik

Nikola Visković: Teorija drţave i prava, Birotehnika CDO, Zagreb, 2006.

Dodatna literatura

Lukić, Radomir D., Metodologija prava, IP Justinian, Beograd, 2003.


Praćenjerada studenata i provjera znanja provodi se tokom izvoĊenja

nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni poloţiti kolokvij.

Kolokvij i završni ispit polaţu se pismenim putem.

Naĉin praćenja kvaliteta rada i

uspješnosti izvedbe programa

U toku semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete izvedbe

programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te


Obveze studenata

Prisustvovanje nastavi; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;

polaganje ispita

Vrjednovanje rada studenata i

izvoĊenje ocjene

10 % - Prisutnost na predavanjima

10 % - Participacija tijekom nastave

15 % - Kolokvij (pismeni ispit)

10 % - Prvi draft seminarskog rada (esej)

15 % - Seminarski rad (esej)

10 % - Prezentacija seminarskog rada

15 % - Završni pismeni ispit

15 % - Završni usmeni ispit



Naziv kolegija

GRAĐANSKO OBRAZOVANJE I DEMOKRACIJA

Opći podaci

Studijski program Obvezni semestar II. Godina 1.


Suradnik-ca NA KOLEGIJU


ECTS – bodovi 5

Broj sati po semestru 1-1-2-6

Preduvjeti za upis kolegija



1.Pojam graĊanskoga obrazovanja

2.GraĊansko obrazovanje u višenacionalnim drţavama – ljudska i nacionalna prava, pravo na jezik, kulturu, pravo na

nacionalnu naobrazbu

3.Naobrazba nacionalnih manjina

4.Politika; vlast, moć, politiĉko djelovanje, politiĉki govor, politiĉki napis

5.Politiĉka utakmica

6.Narod, nacija, nacionalna manjina, graĊanin i drţavljanin

7.Nacionalni (narodni) suverenitet; pojam drţavljanina

8.politiĉki poretci (demokracija; tiranija, diktatura, aristokracija, monarhija)

9.Politiĉke stranke - desne orijentacije i ljeviĉarske stranke – socijaldemokratskoga tipa

10.Izborni sustavi; biraĉko tijelo i biraĉki popisi

11.Ustrojstvo demokratske drţave – zakonodavna, izvršna i sudbena vlast

12.Lokalna samouprava i uprava

13.Politika, javnost, ljudska prava

14.Gospodarstvo i njegove sastavnice

15.Alternativni gospodarski sustavi; trţište i cijene

16.Ekonomski ciljevi i politika

17.Poduzeće – organizacija i financiranje poduzeća

18.Poduzetnik i marketing

19.Novac i njegove funkcije

20.Temelji ustavne demokracije i zaštita ljudskih prava

21.Kakao vlasti štite opća ljudska prava

22.Civilno društvo (gradjansko društvo) i demokracija

23.Mediji u demokraciji

24.Odnosi u svijetu - odnosi meĊu drţavama, narodima i pojedincima

25.OUN i Europska unija

26.Zaštita okoliša i ekološki problmi


Predavanja Seminari Vjeţbe Aktivnosti E-uĉenje

Obrazovanje na daljinu Konzultacije Upute Mentorski rad Konaĉna

priprava



PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Konzultacije

Pismeni ispit (seminarski rad) Usmeni ispit Ogled Konaĉne konzultacije


Djelatnost studenata Kontinuirana provjera znanja Referat -

Priruĉnici

1. N.Vulić – Đ.Benić „politika i gospodarstvo „ Š.K. Zagreb 2001

2. N.Fanuko „politika i gospodarstvo „ , Profil, Zagreb, 2008

3. “Demokracija i ljudska prava“ , udţbenik za uĉenike srednje škole, Civitas, Sarajevo 2001

Dodatna literatura

1. Projekt ja graĊanin - Civitas, Sarajevo

2. Znam razmišljam sudjelujem - Centar za mirovne studije/Mreţa mladih Hrvatske, Zagreb, 2013

3. Ostali ĉasopisi i portali na društvenim mreţama – koji se odnose na ovu problematiku 4. Opća deklaracija o pravima ĉovjeka i graĊanina – donijeta od Glavne skupštine OUN-a – 10.12.1948.



tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na

završni ispit, studenti su duţni uraditi seminarski rad koji

se odnosi na ovaj kolegij i završni ispit je u obliku ispita

znanja, te usmenoga propitivanja.

Naĉin praćenja kakvoće rada i uspješnosti izvedbe

programa

Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena


obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i

zadaće programa.

Obveze studenata

U tijeku semestra studenti su duţni uraditi pismeni, tj.

seminarski rad, djelatno sudjelovati u nastavi, te

stvaralaĉki promišljati i tumaĉiti suvremene politiĉke

teme; graĊanske obrazovne teme, te pojam demokracije.

Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene

Sudjelovanje na predavanjima, vjeţbama

i konzultacijama 10 bodova

Vjeţbe i aktivnosti 30 bodova

Pismeni-seminarski 30 bodova,

Završni ispit 30 bodova.







Naziv kolegija: ENGLESKI JEZIK STRUKE – LEKTORSKE VJEŢBE

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi na 1. ciklusu studija Godina I.




ECTS – bodovi 5


Preduvjeti za upis kolegija Poloţen Osnove engleskog jezika - lektorske vjeţbe


Cilj je studente nauĉiti samostalno i kontinuirano raditi na razvijanju sposobnosti razumijevanja, pismenog i usmenog

izraţavanja na engleskom jeziku. U nastavi se izmjenjuju vjeţbe gramatike i rad na tekstovima uz korištenje razliĉitih

izvora, rjeĉnika, gramatika, priruĉnika i internetskih izvora nuţnih za samostalan rad i razvoj. Od studenata se oĉekuje

ortografska kompetencija na razini B1, dopuštene su manje greške koje ne utjeĉu na razumijevanje znaĉenja ili

strukture teksta. Studenti će u konaĉnici biti sposobni: primijeniti usvojena znanja u pismenom izriĉaju, razumjeti i

analizirati tekstove iz podruĉja struke, napisati i odgovoriti na poslovno pismo, poznavati osnovne gramatiĉke

strukture potrebne za razumijevanje jezika u tekstovima i pismeno izraţavanje.


Sadrţaji kolegija obuhvaćaju intenzivno prouĉavanje vrsta rijeĉi, razvoj sposobnosti samostalnog korištenja rjeĉnika,

detaljnu obradu razliĉitih tekstova iz podruĉja struke, s ciljem proširenja vokabulara, razumijevanja stilski razliĉitih

tekstova, prijevod tekstova.

c) Tekstovi: iz kulture i povijesti zemalja engleskog govornog podruĉja, iz podruĉja struke ili s problematikom koja

je bliska struci. (Relevantne tekstove biraju nastavnica i studenti.) Pronalaze se primarne i sekundarne informacije,

kljuĉne reĉenice i rijeĉi, prevodi se tekst uz upotrebu rjeĉnika.

d) Gramatiĉke strukture: predviĊa se obrada vrsta rijeĉi i poretka rijeĉi u reĉenici. Sadrţaji se usmjeravaju na

specifiĉnosti jezika i definiranje jeziĉne strukture te analizu jeziĉnih konstrukcija koje ne korspondiraju u

materinjem jeziku.








Osnovna literatura:

3. Skripta/izbor tekstova.

4. Bujas, Ţ. (1999), Veliki hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rjeĉnik, Globus, Zagreb.

Dodatna literatura:

8. Quirk, R., Greenbaum, S. (1998), A University Grammar of English, University of London, Longman.


9. McCarthy,M., O'Dell, F. (2002), English Vocabulary in Use, Cambridge University Press.

Razliĉiti autentiĉni tekstovi (novine, ĉasopisi, intenetski izvori). Tijekom nastave studentiće biti upućeni na

ostalu dopunsku literaturu.




studenti su duţni ispuniti svoje presipitne obveze (izrada

eseja). Završni ispit polaţu pisanim putom.


programa:




zadaće programa.

Obveze studenata:

Nazoĉnost nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;

polaganje ispita.


Dolazak 10 bodova,aktivnost u nastavi10 bodova, esej20

bodova, završni ispit 60 bodova.







Naziv kolegija

POLITIĈKE STRANKE

Opći podaci

Studijski program Svi programi

Godina 2.


Suradnik-ca NA KOLEGIJU


ECTS – bodovi 3


Preduvjeti za upis kolegija Nema preduvjeta.


Da se studenti uvedu u teoriju i praksu djelovanja politiĉkih stranaka, analize javnog mnijenja i istraţivanja vezana

za politiĉka dogadjanja. Da ovladaju teorijskim postavkama pojmova usko vezanih za djelovanje politike, politickih

stranaka i drzave kao okvira u kom djeluju. Da se osposobe za samostalno odreĊivanje u politiĉkim razmišljanjima,

analizama i formiranju stavova na temelju kojih će sudjelovati u društvenom i politiĉkom ţivotu zajednice.


1. Pojam politika

2. Pojam politiĉke stranke

3. Ĉime se bavi politika?

4. Tko su ljudi u politici?

5. Politiĉke ideologije

6. Mjesto odigravanja politike

7. Kako se moţe biti politiĉki aktivan?

8. Izbori

9. Politika je svuda oko nas i u mojem susjedstvu takoĊer

10. Politika u Europi i svijetu

11. Politiĉki sustavi i institucije

12. Trodioba vlasti

13. Naĉelo samoodreĊenja naroda

14. Zakljuĉno promatranje


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski

rad

Terenska nastava






Projekt – skica akcionog

istraţivanja

Kontinuirana provjera

znanja

Referat Praktiĉni rad

Udţbenik

1. Raos, Marinko i Višeslav, (2012): Politika za mlade(i one koji se tako osjećaju), Priruĉnik o inteligentnom

politiĉkom ponašanju, Profil, Zagreb

Dodatna literatura

1. Petak, Zdravko, (2001): Javna dobra i politiĉko odluĉivanje, Fakultet politiĉkih znanosti, Zagreb.



konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,

studenti su duţni uraditi sarski rad na zadanu temu koja se

vezuje za politiĉke aktivnosti. Završni ispit je u obliku testa

znanja i obrane seminarskog rada.


izvedbe programa

Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete

izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze

(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće

programa.

Obveze studenata

Tijekom semestra studenti su duţni uraditi seminarski rad koji

se odnosi na izravne i neizravne uĉinke politike i djelovanja

politiĉkih stranaka po graĊane i širu društvenu zajednicu.




Seminarski rad 30 bodova








Naziv kolegija: OSNOVE SOCIOLOGIJE

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti – preddiplomski studij Godina I.

2. semestar




ECTS – bodovi




U okviru ovoga kolegija studentima se pruţa mogućnost da steknu uvid u sociološke teorije društva, da upoznaju

osnovne društvene fenomene i procese koji se odvijaju u suvremenome (poglavito u bosanskohercegovaĉkom) društvu

i da spoznaju širi društveni kontekst unutar kojeg treba razumijevati probleme populacije kojom se u okviru studija

pobliţe bave.


1. Što je sociologija? Pojam i predmet sociologije te njen odnos s drugim srodnim znanstvenim disciplinama

2. Kultura i društvo; svijet u promjeni

3. Društvena interakcija i svakodnevni ţivot

4. Rod i spolnost

5. Sociologija tijela: zdravlje, bolest i starenje; umiranje

6. Obitelj

7. Zloĉin i devijantnost

8. Rasa, etnicitet i migracije

9. Siromaštvo, socijalna pomoć i društvena iskljuĉenost

10. Rad i ekonomski ţivot

11. Religija i simboli. Magija.

12. Masovni mediji i komunikacija

13. Obrazovanje

14. Metode istraţivanja u sociologiji.








Osnovna literatura:

1. Giddens, A. (2007) Sociologija. Zagreb, Nakladni zavod Globus

Dodatna literatura:


Cifrić, I. (2000) Bioetika i ekologija. Zaprešić

Duerrschmidt J. / Taylor, G. (2007) Globalization, modernity and social change: hotspots of transition. New

York, Palgrave Macmillan

Haralambos, M. / Holborn, M. (2002) Sociologija – teme i perspektive. Zagreb, Golden marketing (odreĊena

poglavlja)

Joas, H. (2001) Lehrbuch der Soziologie. Frankfurt / New York, Campus Verlag

Kregar, J.; Polšek, D.; Ravlić, S. (2005) Uvod u sociologiju. Zagreb, Pravni fakultet

Kukić, S. (2004) Sociologija - Teorije društvene strukture. Sarajevo Publishing

Kuvaĉić, I. (2004) Uvod u sociologiju. Zagreb, Golden marketing - Tehniĉka knjiga

Ritzer, G. (1997) Suvremena sociologijska teorija. Zagreb, Globus

Ţepić, B. (2007) Sociologija. Zagreb, Hrvatska sveuĉilišna naklada

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće sociologije i sociologijskih teorija

Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu




studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni ispit

polaţu se pisanim putom.


programa:





Obveze studenata:

Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima i

vjeţbama; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;

polaganje ispita


Dolazak do 10 bodova ;

izrada seminara do 20 bodova;

kolokvij do 25 bodova;

završni ispit do 45 bodova:

od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2

od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3

od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4

od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5



Naziv kolegija: OSNOVE POLITOLOGIJE

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti Godina II.




ECTS – bodovi 6




Osposobiti studente za analiziranje politika kroz prouĉavanje nekoliko polja politiĉkih znanosti poput: komparativne

politike, meĊunarodnih odnosa, politiĉke ekonomije i politiĉke filozofije. Prouĉavanjem i diskusijom relevantnih djela

od antiĉkih do suvremenih autora poput Platona, Aristotela, zatim Machiavellia, Hobbsea, Locka, Webera do

Almonda, Rawlsa i drugih cilj je studentima pomoći u izgradnji temelja za daljnje uspješno analiziranje politiĉkih

ideja, teorija, ideologija i sustava. Studenti se osposobljavaju za istraţivanje politiĉkih problema bilo na nacionalnoj,

regionalnoj ili svjetskoj razini te za definiranje kljuĉnih pojmova vezanih za politiĉke znanosti.


Komparativne politike,

Politiĉka filozofija ,

Politiĉka ekonomija,

Javno mnijenje, politika i mediji

Politiĉke stranke i izborni sustavi…








Osnovna literatura:

Skripta/Izbor tekstova (ur. Anton Celin; D. Brkić)

Dodatna literatura:

Weber M.,Politika kao poziv, Jesenski i Turk, Zrinski d.d. Ĉakovec, 2001.

Laver M., Privatne želje i politika, Jesenski i Turk, Zrinski d.d. Ĉakovec, 2005.

Hague R.,Harrop M.,BreslinS.,Komparativna vladavina i politika, Politiĉka misao,Zagreb, 2001.

Platon, Država, Naklada Jurĉić, Zagreb, 2004.

Aristotel, Politika, Beograd, SNL, Zagreb, 1988.

Aristotel, Nikomahova etika, SNL, (I, II i IV knjiga) Zagreb, 1982.

Augustin, O državi božjoj, Kršćanska sadašnjost, (knjiga XIX) Zagreb, 1995-1996.

Akvinski, T., Izbor iz dijela, Naprijed, Zagreb, 1990.


Machijavelli, Nikolo, Vladalac,Rad – «Rijeĉ i misao», Beograd, 1982.

Hobbes, T., Levijatan, Jesenski i Turk, Zagreb, 2004.

More, Thomas, Utopija, Globus, Zagreb, 2003.

Locke, John, Dvije rasprave o vladi, Mladost, Beograd, 1978.

Spinoza, Baruch de, Teološko-politička rasprava, Demetra, Zagreb, 2006.

Rousseau, J. J. Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti, Školska knjiga, Zagreb, 1978.

Kant, Immanuel, Pravno-politički spisi, Politiĉka kultura, Zagreb, 2000.

Hegel, G.W.F., Filozofija povijesti, Kultura, Zagreb, 1951.

Mill, John Stuart,Izabrani politički spisi, Informator, Zagreb, 1988.

Marx, Karl, Filozofsko politički spisi, Fakultet politiĉkih znanosti Univerziteta u Zagrebu, Zagreb, 1979.

Weber, M., Protestantska etika i duh kapitalizma, Veselin Maslaša, Sarajevo, 1968

Straus, ClaudLevi, Divlja misao, Nolit, Beograd, 2010.




izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati esej na

temu dogovorenu s profesorom. Završni ispit polaţe se

pisanim putom. Završnom ispitu ne mogu pristupiti

studenti koji nisu ispunili svoje predispitne obveze.


programa:



obveze (studenata i nastavnika), te postavljene ciljeve i

zadaće programa.

Obveze studenata:


prikaz literature, za sve studente: esej i završni ispit po

literaturi.




Esej do 30 bodova,





od 91 do 100 bodova ocjena odliĉan A-5



Naziv kolegija: ELEKTRONIĈKO POSLOVANJE

Opći podaci:

Studijski program BS Studij

Godina

Semestar

II.

III.




ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim pojmovima elektroniĉkog poslovanja. Opće kompetencije koje student

stjeĉe su: razumijevanje općih koncepata i naĉela primjene IKT pri obavljanju kljuĉnih poslovnih aktivnosti

Ishodi uĉenja:

Nakonodslušanihpredavanjaipoloţenogispitastudentićespoznatiiovladati:

Temeljnimelementimaikomponentamaelektroniĉkogposlovanja.

E-poslovanjemalihisrednjihpoduzeća

UlogomMarketinga u e-poslovanje

Sustavimaplaćanjanainternetu

Uštedamakoje se postţukorištenjeminterneta u e-poslovanju

Upravljanjem e-poslovanjem

Raĉunalstvom u oblaku

Integriranje e-poslovanja u ostatakposlovanjakompanije

E-poslovanje u Hrvatskoj

Naĉinenakoje IT moţeutjecatinaposlovanje u poduzeću

Finesevezaneuzmitove E-poslovanja.


I. Elektroniĉko poslovanje:priroda, mogućnosti i ograniĉenja

2. PojmovnaodreĊenost e-poslovanja

3. Infrastrukturnaosnova e-poslovanja

4. Osnoveinfrastrukture e-poslovanja

5. E-poslovanjemalihisrednjihpoduzeća

6. Marketing i e-poslovanje

7. Pitanjaivjeţbe

8. Sustaviplaćanjanainternetu

9. Uštedekorištenjeminterneta

10. Upravljanje e-poslovanjem

11. Raĉunalstvo u oblaku

12. Integriranje e-poslovanja u ostatakposlovanjakompanije

13. E-poslovanje u Hrvatskoj

14. Kakoće IT utjecatinaposlovanje u poduzeću

15. E-poslovanjemitovi

II./ APLIKACIJE U E - POSLOVANJU (softverski- SW_alati

1. Google Analytics

2. Google Adwords


3. Alex.com

4. Facebook

5. Twitter

6. UpravljanjeWordPressom

7. Video za web

8. Kakokoristitiaukcijskestranicezaprodajusvojihproizvodaakonematevlastitustranicu

9. Praktiĉnivodiĉza MSP-e kojiţelekoristiti Skype zakomunikacijusasvojimpartnerimaiklijentima

10. Internetskasigurnost

11. Kako koristiti Google Apps u poslovanju (www.google.com/apps)








Osnovna literatura:

1. Grbavac V. i Grbavac J., Elektroniĉko poslovanje, Nastavni materijali, Skripta, 1. izdanje, DOIK, 2015.

Dodatna literatura:







programa:




zadaće programa.

Obveze studenata: Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka; izrada






Prisutnost i aktivnost na nastavi 5 bodova



studenta



Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4,


http://www.google.com/apps



Naziv kolegija: POLITIĈKA EKONOMIJA

Opći podaci:

Studijski program Preddiplomski sveuĉilišni studij društvenih znanosti Godina

III

semestar




ECTS – bodovi 3




Uoĉavanje, opisivanje i kritiĉko prosuĊivanje ekonomske dimenzije ţivota pojedinca i društva te njihove uloge i

znaĉaja.

Prepoznavanje i kategorizacija nositelja i pravaca u povijesnom razvoju ekonomske misli uz

identifikaciju i analizu osnovnih elemenata svake od faza ekonomskog procesa .

Uoĉavanje ekonomske, politiĉke, socijalne i kulturalne dimenzije uspješnog razvoja kao i zapreka ekonomskom

razvitku.

ProsuĊivanje i vrednovanje mehanizama i kriterijavaţnih za sudjelovanje u kreiranju nacionalne i meĊunarodne

ekonomske politike.


Pojmovno odreĊenje Politiĉke ekonomije

Kratki pregled povijesti ekonomske misli

Ekonomski proces:

-Proizvodnja kao prva faza ekonomskog procesa

-Uloga i znaĉaj ljudskog faktora u fazi proizvodnje

Tehniĉki napredak

Poduzetništvo

Organizacija i djelovanje poduzeća

Elementi teorije troškova

Mjerenje rezultata privreĊivanja

Reprodukcija kapitala i reprodukcija društvenih odnosa

Raspodjela

Razmjena

Potrošnja

Ekonomski razvitak – ĉinitelji uspješnog razvoja i zapreke ekonomskom razvitku









Obvezna literatura

Vranjican, S., Politiĉka ekonomija, Udţbenici Sveuĉilišta u Zagrebu, Sveuĉilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Zagreb,

2007.

Dopunska literatura

Lunaĉek, V., Povijest ekonomskih doktrina, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2004.

Medić, Đ., Radošević, D., POLITIĈKA EKONOMIJA POST-TRANZICIJSKIH ZEMALJA, Zbirka radova,

Sveuĉilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2010. dostupno na

http://web.efzg.hr/dok/ETE/dmedic/skripta%20pe%20ptz.pdf


Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni u skladu s

obavljenim konzultacijama realizirati samostalne zadatke

kroz struĉne pristupne radove u obliku seminarskog rada.

Ispit se polaţe pismeno i usmeno. Sastavni dio usmenog

ispita je i usmeno prezentiranje seminarskih radova.


programa:





Obveze studenata:

Konzultacije, izrada seminarskih radova; izlaganje radova;

polaganje ispita.


Seminarski rad 40 bodova, završni ispit 60 bodova.





http://web.efzg.hr/dok/ETE/dmedic/skripta%20pe%20ptz.pdf



Naziv kolegija

DEMOGRAFIJA

Opći podaci

Studijski program Preddiplomski sveuĉilišni studij društvenih

znanosti

Izborni

kolegij:God/Semestar

II/III

Nositelj kolegija

Suradnik


ECTS – bodovi 3




Demografija za ekonomiste pruţa temeljna znanja neophodna u prouĉavanju problematike privrednog razvoja,

zaposlenosti, funkcioniranja privrede, gospodarske i socijalne politike, analize trţišta, analize potrošnje i potraţnje na

mikro i makro razini. Predmet osposobljava studente za primjenu i razumijevanje osnovnih demografskih metoda u

poslovnoj sferi i javnom sektoru.


1. Stanovništvo i društveno-gospodarski razvoj

2. Demografija kao društvena znanost

3. Demografska teorija u ekonomskoj teoriji

4. Kretanje stanovništva (prirodno kretanje i migracija)- društveno-ekonomske posljedice

5. Struktura stanovništva prema spolu i dobi i društveno-gospodarski razvoj

6. Ekonomska struktura stanovništva i odrednice njenih promjena

7. Populacijska politika i politika radne snage u politici društveno-ekonomskog razvoja

8. Populacijska politika i politika radne snage u politici društveno ekonomskog razvoja


Predavanja

Izrada seminarskog rada

Konzultacije



PohaĊanje nastave Prezentacija

Seminarskog rad

Pismeni ispit Usmeni ispit

Literatura

1. Alica Wertheimer-Baletić,“Stanovništvo i razvoj“,Mate,Zagreb,1999.

2. Alica Wertheimer-Baletić,“Demografija:Stanovništvo i ekonomski razvitak“,Sveuĉilište Zagreb

3. Radojica Jojić,Demografija“;Ekonomski fakultet Univerziteta Istoĉno Sarajevo

4. I druga literatura, po izboru studenta, koja obraĊuje navedenu teme iz okvirnog sadrţaja

Provjera znanja i polaganje ispita Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom

izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni

izraditi i obraniti seminarski rad koji ima oblik i sadrţaj


istraţivaĉkog rada. Nakon obavljenog Ispit se polaţe pismeno i

usmeno.

Obveze studenata

Izrada seminarskog rada. Izlazak na ispit. Polaganje ispita.


Dolazak do 15 bodova; Aktivnost na nastavi do 15 bodova,

Seminarski rad 20 bodova; Završni ispit do 50 bodova.




Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5



Naziv kolegija: OSNOVE METODOLOGIJE I STATISTIKE

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi Godina

preddipl.

II




ECTS – bodovi 6




Studenti će biti uvedeni u teoriju metodologije istraţivanja, metodološke logiĉke forme te u statistiĉu obradu

podataka. Biti će osposobljeni za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog istraţivanja na osnovu

kojih će umjeti izraditi skicu tj. projekt istraţivanja. Upoznati će se sa tehnikama i instrumentima za istraţivanje te

ovladati vještinom izrade istraţivaĉkih instrumenata.


Paradigme i vrste istraţivanja.

Empirijsko-analitiĉka i akciona istraţivanja

ProvoĊenje i tijek istraţivanja.

Deskriptivna, kauzalna, eksperimentalna, teorijska i povijesna metoda.

Varijable i indikatori u istraţivanju.

Anketiranje i sustavno promatranje, Testiranje.

Procjenjivanje i prosuĊivanje. Intervjuiranje

Rad na dokumentaciji i Analiza sadrţaja.

Populacija i uzorak istraţivanja

Analiza podataka (kvantitativna i kvalitativna).

Statistiĉki postupci sreĊivanja i obrade podataka.

Pokazatelji deskriptivne statistike (mjere prebrojavanja, mjere odnosa, mjere prosjeka, mjere relativnog poloţaja,

mjere korelacije).

Pokazatelji inferencijalne statistike (t-test, Hi-kvadrat test).

Projekat istraţivanja,

Izveštaj istraţivanja, interpretacija rezultata istraţivanja.







Projekt – skica istraţivanja Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

Muţić, Vladimir (2004). Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.

Brkić, Milenko I Kundaĉina Milenko (2015). Osnove metodoligije i statistike – praktikum. Bijakovići: Sveuĉilište

Hercegovina , Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići

Dodatna literatura:

Andrilović, Vlado (1987). Metode i tehnike istraživanja u psihologiji odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.

Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraživanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa

Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2005): Akciono istraživanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.

Mejovšek, Milko (2005): Metode znanstvenog istraživanja. Jastrebarsko: Naklada slap.

Milat, Josip (2005): Osnove metodologije istraživanja. Zagreb: Školska knjiga.

Muţić, Vladimir (1986): Metodologija pedagoškog istraživanja. Sarajevo: Svjetlost.

Vidović, Ivan (2008): Mali projektni dnevnik – Vodič za izradu malih znanstvenih projekata. Zagreb: Školska knjiga





završni ispit, studenti su duţni uraditi projekt – skicu

istraţivanja i vjeţbe. Završni ispit je u obliku testa znanja i

odbrane skice istraţivanja.


programa:





Obveze studenata:

Suidjelovanje u nastavi, izrada vjeţbi i projekta

istraţivanja, završni ispit.


Suidjelovanje u nastavi – 10 bodova

Izrada vjeţbi u Praktikumu – 25 bodova

Izrada projekta istraţivanja – 25 bodova

Završni ispit – 40 bodova (min 25 bodova za uspjeh)







Naziv kolegija: OSNOVE MENADŢMENTA

Opći podaci:

Studijski program

Preddiplomski sveuĉilišni studij društvenih

znanosti Godina/Semestar II/IV

Ime nositelja

kolegija/nastavnika



ECTS – bodovi 6




Razumijevanje menadţerskih koncepata, kompleksne uloge i zadataka menadţmenta u suvremenim organizacijama.

Stjecanje znanja o osnovnim menadţerskim funkcijama, metodama i naĉinima rada te njihovoj primjeni u rješavanju

problema menadţmenta i poslovanja u kompleksnim uvjetima. Ovladavanje i razvoj vlastitog potencijala i

kompetencija za analizu menadţmenta i obavljanje menadţerskih poslova na razliĉitim organizacijskim razinama i u

razliĉitim organizacijama


1. Pojmovi, funkcije,podjela i vrste,i modeli menadţmenta.

2. Pojam,funkcije i uloga menadţera. Stilovi rukovoĊenja,razlike lidera i menadţera. Karakteristike uspješnih

menadţera. Menadţeri budućnosti i ograniĉenja uspješnih menadţera današnjice.

3. Pojam i definicija organizacije. Organizacijske teorije, naĉela,vrste i ĉimbenici organizacije. Organizacijska

struktura,kultura i konflikti.

4. Definicija i znaĉenje motivacije u organizaciji-poduzeću. Motivacijski procesi,teorije i tehnike

motivacije,suvremene teorije motivacije i motivacijske tehnike u praksi.

5. Pojam strateškog menadţmenta. Okruţenje poduzeća,prijetnje i prilike okruţenja. Metoda skeniranja

okruţenja. Ĉimbenici,funkcija struktura i procjena potencijala poduzeća. Swot analiza poduzeća

6. Pojam i svrha planiranja. Vrste planova,strateški plan,operativni plan. Proces planiranja. Klasiĉne metode

planiranja i predviĊanja. Suvremene metode planiranja i predviĊanja. Informacije i informacijski sustav za

potrebe planiranja.

7. Pojam društvene odgovornosti poduzeća. Strategije društvene odgovornosti poduzeća. Poduzeće i okoliš.

Oblici konkurentske prednosti, etika i poslovna kultura poduzeća.


Predavanja Izrada seminarskog rada Konzultacije


PohaĊanje nastave

Prezentacija

seminarskog rada Pismeni ispit Usmeni ispit

Obvezna literatura


1. Stanislav Nakić,“Osnove menadţmenta“, sveuĉilišni udţbenik, Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka

Brkića, Bijakovići, MeĊugorje, 2014

2. Stanislav Nakić,“Strateški menadţment“, sveuĉilišni udţbenik,Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka

Brkića,MeĊugorje,2014.

Dodatna literatura

1. S.C.Certo-S.T.Certo,“Moderni menadţment“,Mate, Zagreb,2008.

2. S.P.Robbins-T.A.Judge,“Organizacijsko ponašanje“,Mate,Zagreb,2010.

3. G.Hamel-B.Bressnom,“Budućnost menadţmenta“,Mate,Zagreb,2009.




uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni ispit polaţu

pisanim putom.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti

izvedbe programa:

Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena

kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze

studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja; izrada



Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10 bodova,

praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35

bodova.







Naziv kolegija: UVOD U JAVNU UPRAVU

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti Godina III.




ECTS – bodovi 6




U okviru ovog kolegija studenti će ovladati općim teorijskim znanjima o upravi i temeljnim pojmovima za

razumijevanje javne uprave u postojećem društveno-politiĉkom okruţenju kako bi što bolje razumjeli funkcioniranje

elementarih naĉela drţavne uprave, upravnih organizacija i djelatnosti upravljanja te glavne aktere u donosenju

odluka vezanih za djelovanje javne uprave i upravnih organa. Poseban segment nastave vezan je za izuĉavanje

strukture i funkcioniranja uprave u Bosni i Hercegovini s ciljem upoznavanja ustavnopravnog sustava uprave u BiH.


Pojam upravnih sustava teuloga i znaĉaj uprave u društvu i politiĉkom sustavu, uloga i znaĉaj ljudskih resursa u

upravi, uloga i znaĉaj uprave u društvenom i politiĉkom okruţenju, oblici i sredstva politiĉkog nadzora nad upravom,

interakcija graĊana i uprave i sluţbeniĉka etika, organizacija drţavne uprave u BiH, akcioni planovi reforme javne

uprave u BiH.








Osnovna literatura:

1. Pusić, E. (2002), „Nauka o upravi“ Školska knjiga Zagreb.

Dodatna literatura:

Zakon o upravi (Sluţbeni glasnik BiH broj: 32/02 i 102/09).

Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine (Sluţbeni

glasnik BiH, broj: 05/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09).





Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.



programa:





Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrad eseja; izrada seminarskih

radova: izlaganje radova; polaganje ispita.


Dolazak 10 bodova, esej20 bodova, seminarski rad 30,

završni ispit 40 bodova.







Naziv kolegija: KOMUNIKACIJSKI SUSTAVI I MREŢE

Opći podaci:

Studijski program BS Studij društvenih znanosti, BS Studij turizma

Godina

Semestar

II.

IV.




ECTS – bodovi 6




Osnovni cilj modula je upoznati polaznike na teorijskoj i praktiĉnoj akademskoj razini s raĉunalnim komunikacijskim

sustavima i mreţama,te vještinama, nuţno potrebitim u suvremenom poslovanju.U tu svrhu danas na globalnom

komunikacijskom prostoru postoje raspoloţivi komunikacijski alati kojima valja teorijski i praktiĉno ovladatiu smislu

njihovog korištenja u današnjem svijetu komunikacija. Stoga, informacijsko-komunikacijska pismenost i osobne

vještine vezane uz kompjutorske komunikacije resurse su u fokusu izuĉavanja ovog predmeta.

Ishodi uĉenja:

Nakon odslušanih predavanja i poloţenog ispita studenti će spoznati:

1. Strukturu i arhitekturu komunikacijskih sustava u globalnoj strukturi info sustava

2. Spektar suvremenih komunikacijskih sredstava i tehnika

3.Telekomunikacijske standarde, reţime i organizaciju komunikacija

4. Elektroniĉke sastanke: njihovu prirodu, mogućnosti i ograniĉenja

5. Uloga ljudskog faktora u komunikacijama

6. Vaţnost menadţmenta u komunikaciji

7. Razvoj elektroniĉkih komunikacija i publikacija na Internetu i globalni razvoj Interneta

8. Elektroniĉko poslovanje kroz njegovu genezu i strukturu

9. Suvremene komunikacije gospodarskih sustava

10. Informacijsko-tehnološka revolucija i suvremeni komunikacijski sustavi


Poloţaj i pozicija komunikacijskih sustava ustrukturi info sustava

Komunikacijski sustavi u izgradnji informacijskog društva: (globalno i nacionalno)

Suvremena komunikacija: sredstva i tehnike

Podatkovne komunikacije i sredstva

Telekomunikacijski standardi i organizacije

Funkcionalni aspekti raĉunalne osnove komunikacijskih sustava

Reţimi ostvarivanja telekomunikacija

Osobna komunikacija i usluge

Raznovrsnost spektra osobnih komunikacija i usluga

Elektroniĉki sastanci:priroda i mogućnosti

Uloga ljudskog faktora u komunikaciji

Suvremene komunikacije u funkciji poslovnog upravljanja

Komunikacijski sustavi

Razvoj elektroniĉkih komunikacija i publikacija na Internetu

Razvoj elektroniĉko poslovanje:geneza i struktura

Globalni dosezi razvoja interneta: mogućnosti, ograniĉenja i rješenja

Informacijska znanstveno-tehnološka revolucija na poĉetku 21.stoljeća

Virtualna globalizacija i post modernistiĉko društvo

Sustavi javnog komuniciranja


Aplikacije suvremenih komunikacija

Distribucijske liste

Suvremene komunikacije

Elektroniĉko uĉenje

Okolina informacijskih sustava

Upravljanje i odluĉivanje kao komponente informacijskih sustava

Utjecaj raĉunala na organizaciju i pojedinca

Koncepcija planiranja informacijskih sustava

Karakteristike kompjutorski integriranih informacijskih sustava

Razvoj ţivotnog ciklusa informacijskih sustava

Organizacija i izbor ureĊaja za kompjutorsku obradu podataka

Upravljaĉki info sustavi

Perspektive razvoja kompjutorske obrade podataka








Osnovna literatura:

1. Grbavac V. i Grbavac J., Komunikacijski sustavi .1.izdanje Sveuĉilišnog udţbenika Sveuĉilišta u Zagrebu,

DOIK, Zagreb, 2008.

2. Grbavac V. i Grbavac J.,Praktikum iz komunikacijskih sustava, DOIK, Zagreb,2013.

Dodatna literatura: Hykin s., Moher M., (2009) Communication Systems, J. Wiley&Sons, SAD







programa:





Obveze studenata: Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka; izrada






Prisutnost i aktivnost na nastavi

5 bodova



studenta







Naziv kolegija

SOCIJALNA FILOZOFIJA

Opći podaci

Studijski program Izborni predmet semestar IV. Godina 2.


Suradnik-ca na kolegiju


ECTS – bodovi 5

Broj sati po semestru



Upoznati se s pojmom „socijalne filozofije“. Upoznati se s odnosom društva i filozofije, te filozofskim tumaĉenjem

društva. Upoznati se s uĉenjima o društvu prije utemeljenja „socijalne filozofije“, posebice o grĉkom poimanju

ĉovjeka i društva, te o srednjovjekovnom poimanju društva. Znati o motrištima kulturnoga ţivota ĉovjeka, nauĉiti

odnos etike i morala s drţavom,društvom, društvenim organizacijama. Znati definirati pojmove: „društvo“,

„drţava“,“moral“, „pravo“, „nacija“, „suvremeni pristup društvu“ i u tom smislu podruĉje poslovne etike; pojam

„filozofije“.

Hobbesovo utemeljenje pojma „socijalna filozofija“. Pojmove ljudskoga rada, kulture, civilizacije, naroda, civilnoga

društva, demokracije, kibernetike, prava.


Uvod u socijalnu filozofiju

Pojam socijalne filozofije i društva

Pojam socijalne filozofije i rada

Pojam socijalne filozofije i poslovne etike

Pojmovi prava, kulture, naroda, nacije, civilnoga društva

Pojmove demokracije, drţave; kibernetike

Razliĉnost ljudskoga društva

Suvremeno poimanje socijalne filozofije, religije, prava, etike, gospodarstva

Odnos pojedinca i skupina prema društvu

Odnos socijalne filozofije i sociologije

Filozofija i egzaktnost, društvo i um

Svjetonazor – filozofijski, moralni, religijski, pravni i gospodarstveni

Socijalnofilozofska koncepcija svijeta i umjetnost, interpersonalna komunikacija

Rad, suvremeno znanstveno-tehniĉko ustrojstvo i tehnologija

Roba, kupoprodaja; odnos pojedinaĉnoga i kolektivnoga

Naš ţivot, povijesne i društvene silnice koje utjeĉu na ţivot

Društvena struktura; rješavanje sukoba

Prosvjetiteljstvo, Francuska revolucija

Kant – imperativi i odgovornost

A.Comte i drugi utemeljitelji sociologije

Organska solidarnost, društvo na okupu

Marxistiĉko uĉenje o akumulaciji kapitala, ekonomski sustav

Ovo je opći okvir a radi se o izbornom predmetu, svatko moţe dati naglasak na ono što mu je najzanimljivije.



Predavanja Seminari Vjeţbe Aktivnosti E-uĉenje


Konzultacije

Propitivanja

Seminarski rad

E-uĉenje



PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Konzultacije

Pismeni ispit Usmeni ispit Seminarski rad Konaĉne konzultacije

Projekt istraţivanja Kontinuirana provjera znanja Ogled Konaĉna priprava

Priruĉnici

1. Kolednjak M.,Šantalab M. : Ljudska prava trće generacije

2. http:/www.google.hr/url?sa=1&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&ved=OCBOQFjAA&url=http%3A

3. Galović,Milan; „Socijalna filozofija“, Zagreb,1996.

4. Anzenbacher,Arno; „ Filozofija“,Školska knjiga“,Zagreb,1992.

5. Kalin, Boris, „Povijest filozofije“ Š.K., Zagreb,1990.

Dodatna literatura

Dr. Nenad Fanuko „Sociologija“, Profil, Zagreb,2011. (17.izdanje)

Razni filozofski,sociološki,religijski ĉasopisi, te portali na društvenim mreţama.



konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,

studenti su duţni uraditi seminarski rad koji se odnosi na ovaj

kolegij i završni ispit je u obliku usmenoga propitivanja.

Naĉin praćenja kakvoće rada i uspješnosti izvedbe

programa

Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete



programa.

Obveze studenata

U tijeku semestra studenti su duţni uraditi pismeni/ seminarski

rad, djelatno sudjelovati u nastavi, te stvaralaĉki promišljati i

tumaĉiti suvremene teorije iz „socijalne filozofije“.




Vjeţbe i aktivnosti 30 bodova

Pismeni-seminarski 30 bodova,






SMJER: TURIZAM I EKOLOGIJA

V. SEMESTAR

Ekonomika turizma 1 1 2 6 Obvezni PSTE01

Ekološki sustavi 1 1 2 6 Obvezni PSTE02

Marketing u turizmu 1 1 2 6 Obvezni PSTE03

Turizam i okoliš 1 1 2 6 Obvezni PSTE04

Slobodno vrijeme i rekreacija 1 0 1 3 Izborni (1 od

2)

PSTE05

Ekologija kopnenih voda 1 0 1 3 Izborni (1 od

2)

PSTE06

Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog

semestra bilo kojeg smjera. PSTE07

VI. SEMESTAR

Oblici komunikacije u turizmu 1 1 2 6 Obvezni PSTE08

Turistiĉka politika i razvoj 1 1 2 6 Obvezni PSTE09

Selektivne vrste turizma 1 1 2 6 Obvezni PSTE10

Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 2 4 Izborni Kolegij se bira iz istog

semestra bilo kojeg smjera. PSTE11

Završni rad 0 1 4 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: turizma ili

ekologije.

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/-ca turizma, smjer turizam i ekologija.



Naziv kolegija: EKONOMIKA TURIZMA

Opći podaci:

Studijski program

Preddiplomski Studij - Turizam i Ekologija Godina III i

V




ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je:

Stjecanje specificnih znanja za prepoznavanje utjecaja turizma na gospodarski susutav i valorizaciju potencijala

ekonomskih funkcija turizma. Razumijevanje specificnih ekonomskihzakonitosti koje vladaju na turistickom trzistu.

Ovladavanje vjestinamau razumijevanju savremenih trendova u turtizmu, posebno s ekonomskog stajalista. Usvajanje

konceptualnog okvira za ekonomsku analizu svih segmenataturizma koristeci relevantne metode u funkciji

menadzmenta, marketinga, razvojnog planiranjai turisticke politike.


1. Uvod u Ekonomiku turizma

2. Turisticko trziste – zakonitosti, kvantifikacija, trendovi

3. Turisticka potraznja- pretpostavke, obiljezja i prognoziranje

4. Turisticka ponuda

5. Turizam u nacionalnom gospodarstvu

6. Turisticka potrosnja i politika cijena u turizmu

7. Ekonomski ucinci u turizmu








Osnovna literatura:

1. N. Cavlek, M.Bartoluci, D. Prebezac, O.Kesar, „Turizam-Ekonomske osnove i organizacijski sustav“, Skolska

knjiga, Zagreb

2. B. Pirjevec, O. Kesar, „Ekonomska obiljezjaturizma“ Golden marketing, Zagreb




nakon izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,




programa:





Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;

izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje

ispita.


Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10

bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,








Naziv kolegija: EKOLOŠKI SUSTAVI

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi Godina III.




ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati s ekološkim sustavima, razumijevanje odnosa izmeĊu organizama i njihovog

okoliša, stjecanje osnovnih znanja o biološko-ekološkim obiljeţjima vodenih ekoloških sustava i zajednica te

principa i metoda njihove biološke valorizacije, kao i upoznavanje s kopnenim ekosustavima, njihovom raznolikošću,

ugroţenostima i naĉinom zaštite. Studenti će upoznati osnovne organizacijske razine prirode, te kruţenje tvari u

ekosustavu, a kolegij će omogućiti stjecanje teoretskih znanja i općih principa ekologije ali i mogućnost praktiĉne

primjene steĉenih znanja u vrednovanju i zaštiti ekoloških sustava.


Organizacijske razine prirode

Kruţenje tvari i protok energije kroz akvatiĉke i kopnene ekosustave

Hranidbeni lanci, hranidbene mreţe i trofiĉke razine u ekosustavima

Koncept proizvodnje i potrošnje organske tvari u zajednicama kopna, mora i voda na kopnu

Dijelovi ekosfere Ekosustavi, njihova veliĉina i rasprostranjenost

Ekosustavi kopnenih voda ,Ekosustavi mora i oceana

Kopneni ekosustavi, Ekosustavi i djelovanje ĉovjeka








Osnovna literatura:

Delić, A., Vijtiuk, N., 2004: Prirodoslovlje, Školska knjiga, Zagreb

Dodatna literatura:

Matas, M., Simonĉić, V., Šobot, S., 1992: Zaštita okoliša danas za sutra, Školska knjiga, Zagreb


Znanstveni i struĉni ĉasopisi poput Prirode, Drva znanja, te popularno-znanstvena periodika

Prijedlozi će se aktualizirati prema zbivanjima u izdavaštvu


Provjeravanje znanja ukljuĉuje stalno praćenje i aktivnost

studenata tijekom izvoĊenja teoretske i terenske nastave,

izrada i izlaganje seminara, praćenja aktualnosti, uĉešće u

projektima i znanje na ispitima. Da bi pristupili ispitu

studenti moraju izraditi i obraniti seminarski rad, poloţiti

pismeni kolokvij te priloţiti terenski dnevnik (kratki osvrt

na viĊeno i nauĉeno na terenu). Završni ispit je usmeni.


programa:

Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna


postavljene zadatke i ciljeve programa

(studenta/nastavnika)

Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi, vjeţbama, terenskoj nastavi,

izrada seminara, izlaganje radova, voĊenje terenskih

zabilješki, polaganje kolokvija i ispita.


Dolazak do 10 bodova

Terenska nastava 15 bodova


Kolokvij 20 bodova

Završni ispit 35 bodova



Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4




Naziv kolegija: MARKETING U TURIZMU

Opći podaci:

Studijski program TURIZAM Godina I.




ECTS – bodovi 6




Zbog specifiĉnosti sastavnica i kategorija turistiĉkog trţišta te procesa razmjene koji se tu odvijaju, nameće se potreba

posebnog izuĉavanja primjene koncepcije marketinga u turizmu.

Cilj je kolegija osposobiti studente za upravljanje marketinškim aktivnostima u turistiĉkim organizacijama,

hotelijerskim preduzećima i putniĉkim agencijama.


Specifiĉnosti primjene koncepcije marketinga u turizmu.marketinške informacije u turizmu.Istrumenti marketinškog

miksa u turizmu.Upravljanje marketinškim aktivnostima u turizmu.Turistiĉka destinacija,Izuĉavanje marketinga u

turizmu,Marketinški informacioni sistem (MIS) i Informaciona tehnologija(IT).Primjena integralnog marketinga u

organizaciji turizma.Relevantne promjene u budućem razvoju turizma i uticaj na marketing.








Osnovna literatura:

1. J.Markens, Marketinški menadţment u turizmu,Zagreb,2010.g

2. Krunoslav Ĉaĉić,Slobodan Unković,Beograd,1991.g.

3. Kriţman Pavlović.Marketing turistiĉke destinacije.Sveuĉilište Zagreb(2008)

4. Seneĉić, J.Grgona, J.Marketing menadţment u turizmu, Zagreb (2006)

Dodatna literatura:

1. Marušić M.Prebeţac D.Istraţivanje turistiĉkog trţišta,Zagreb:Adeco

2. Rocco, F. Marketing-osnove i naĉela, Zagreb,(1992)

3. Seneĉić J., Vukonić B, Marketing u turizmu, Zagreb(1997).

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja turizma. Tijekom nastave studentiće biti upućeni na









programa:





Obveze studenata:



ispita.


Dolazak 10 bodova,prikaz knjige 5 bodova, esej 10









Naziv kolegija

TURIZAM I OKOLIŠ

Opći podaci

Studijski program Ekologija i zaštita okoliša

Godina III.


Ime suradnice na kolegiju


ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je stjecanje uvida u odnose i meĊuzavisnosti turizma i okoliša, te davanja osnovnih informacija o

ekološki prihvatljvom turizmu, i poticanje razvoja svijesti o potrebi turizma na konceptu ravnoteţe sveukupnih resursa

i ukazivanje na vaţnost javnog komuniciranja ovih pitanja.


Znaĉenje prirode za turizam

Turizam i izgraĊeni okoliš

Povijest odnosa turizma i okoliša

Krizna ţarišta u odnosima ĉovjeka i okoliša (geografski pogled)

Turizam i industrija

Turizam, energija i otpad

Vrednovanje krajolika u turizmu

Turizam i promicanje prirode

Negativne posljedice turizma na okoliš

Prostorno planiranje, turizam i okoliš

Odrţivi turizam

Ekoturizam

Javnost u odnosima turizma i okoliša


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






Projekt Kontinuirana provjera

znanja


Osnovna literatura

Hansruedi Müller, 2004.Turizam i ekologija, Masmedia d.o.o. Zagreb.

Dodatna literatura

Jadrešić, Vlatko. 1992/1993., Ekološke osnove i aspekti turizma. Radovi Filozofskog fakulteta 32(9), 25-36, Zadar.

Carić, Hrvoje (ur) (2006): Odrţivi turizam u deset koraka. Odraz - Odrţivi razvoj zajednice, Zagreb

Ĉrnjar, M.(2002) Ekonomika i politika zaštite okoliša, Ekonomski fakultet Rijeka i Glosa Rijeka


Provjeravanje znanja ukljuĉuje praćenje aktivnosti studenata na

nastavi, kvalitetu seminara, javne aktivnosti i znanje na ispitima.

Studenti mogu pristupiti ispitu u pismenom ili usmenom obliku.


izvedbe programa

Kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa u odnosu na

oĉekivanja te postavljene ciljeve i zadaće

Obveze studenata

Sudjelovanje u nastavi; izrada seminarskih radova; polaganje

ispita


ocjene

Dolazak do 15 bodova; Kolokvij do 20 bodova; Seminarski rad

25 bodova; Završni ispit do 40 bodova.





http://www.superknjizara.hr/index.php?page=nakladnik&id_nakladnik=1125



Naziv kolegija: SLOBODNO VRIJEME I REKREACIJA

Opći podaci:

Studijski program Studij turizma Godina III.




ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je da se pojava slobodnog vremena kao sociološka kategorija, kineziološkom obradom i interpretacijom

osvijetli s gledišta odgojne djelatnosti, njegove prisutnosti i posljedica za ţivot djece, mladeţi, odraslih i ostarjelih

osoba. Da studenti usvoje odgovarajuća znanja iz podruĉja problematike slobodnog vremena; razviju interes i znanje

za njegovo osmišljavanje i upravljanje kroz sadrţaje sporta i rekreacije.


Slobodno vrijeme kao društvena pojava; Povijesni pregled nastanka i širenja slobodnog vremena u ţivotu i radu

ĉovjeka; Suvremeno stanje i budući trendovi korištenja slobodnog vremena; Slobodno vrijeme kao ĉimbenik odgoja,

obrazovanja i podruĉje znanstvenog kineziološkog interesa; Pojmovno odreĊenje, cilj, funkcija, zadaci i podruĉje

djelovanja slobodnog vremena s kineziološkog stajališta; Struktura slobodnog vremena djece, mladeţi i odraslih -

sadrţajna, programska, organizacijska i izvedbena analiza; Naĉela i metode rada s obzirom na dobnu i izvedbenu

strukturu; Ĉimbenici i kadrovi u organizaciji i provoĊenju slobodnog vremena; Izvannastavne i izvanškolske

slobodne aktivnosti uĉenika; Kineziološko motrište na ekološki odgoj; Primjenjivi sadrţaji kineziologije u razvoju

ekoosjetljivosti i ekokomunikacije u izvannastavnim aktivnostima uĉenika; Model objektivnog utvrĊivanja inicijalnih

skupina, njihovog statusa i ţeljenih ciljnih funkcija transformacija.








Osnovna literatura:

1. Andrijašević, M. (2009). Upravljanje slobodnim vremenom sadrţajima sporta i rekreacije, Upravljanje slobodnim

vremenom, sadrţajima sporta i rekreacije / Andrijašević, M., (ur.). Zagreb: Kineziološki fakultet Sveuĉilišta u

Zagrebu, 3-15.

2. Bilić, Ţ., Bonacin, D. (2007). Uvod u kineziološku rekreaciju. Fakultet prirodoslovno-matematiĉkih i odgojnih

znanosti Sveuĉilišta u Mostaru.

Dodatna literatura:

Andrijašević, M. (2012). Radno opterećenje, aktivne pauze i sportsko-rekreacijske aktivnosti u slobodno

vrijeme. ArhHig Rada Toksikol;63(Supplement 3):59-65



Badrić, M., Barić, A. (2006). Primjenjivi sadrţaji kineziologije u razvoju ekoosjetljivosti I


ekokomunikacije u izvannastavnim aktivnostima uĉenika, Zbornik radova 15. ljetne škole kineziologa RH,

Rovinj, str. 393-397.

Findak,V., Prskalo, I. (2004). Kineziološko motrište na ekološki odgoj. U: DaniAnte Starĉevića –

Ekologija u odgoju i obrazovanju. (Ur. S. Golac i sur.) pp(216-224), Visoka uĉiteljska škola Gospić.

Heimer, S., Rakovac, M. (2010). Znaĉaj redovite tjelesne aktivnosti djece i adolescenata za njihovo aktualno

i kasnije zdravlje, U: Andrijašević, M.(ur.):Kineziološki sadrţaji i društveni ţivot mladih, Zagreb,

Kineziološki fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu; str. 27-33.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja kineziološke antropologije, rekreacije i sistematske

kineziologije.Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.




studenti su duţni uraditi seminarski rad. Završni ispit

polaţu pisanim putom.


programa:





Obveze studenata:

Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za

izvanredne prikaz literature, za sve studente: izrada

seminarskog rada i završni ispit po literaturi.




Izrada seminarskog rada do 20 bodova,








Naziv kolegija: EKOLOGIJA KOPNENIH VODA

Opći podaci:

Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-preddiplomski Godina III




ECTS – bodovi 3



Opće i specifične kompetencije:

Usvojiti osnovne pojmove i zakonitosti u ekologiji kopnenih voda, upoznati strukture i zajednice u kopnenim vodama,

zakonitosti ekoloških sustava voda, obiljeţja planktonskih zajednica, nektona, obraštaja te praćenje stanja kvalitete

kopnenih voda.


Fizikalni, kemijski i biološki uvjeti u kopnenim vodama

Tekućice – struktura i zajednica kopnenih voda

Produkcija i trofiĉka struktura kopnenih voda

Zakonitosti ekoloških sustava voda stajaćica

Fiziĉka obiljeţja, struktura i dinamika ţivotnih zajednica

Jezera, lokve, moĉvare – zakonitosti i obiljeţja ekoloških sustava voda stajaćica

Potoci i rijeke; ekologija podzemnih voda

Obiljeţja planktonskih zajednica, zajednica dna (bentos), obraštaja, nektona

Procesi i interakcije u ekološkim sustavima kopnenih voda

Praćenje stanja kvalitete kopnenih voda

Principi konzervacijske biologije kopnenih voda




Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):




Osnovna literatura:

Studenti koriste odgovarajuću znanstvenu i struĉnu literaturu iz relevantnog podruĉja, kao i dostupne publikacije,

izvješća i studije.

Dodatna literatura:


Publikacije, izvješća i studije dostupne putem interneta.


Provjera znanja ukljuĉivat će seminarski rad te pismeni i

usmeni ispit.


programa:

Studentska anketa

Obveze studenata:

Prisutnost na predavanjima i seminarski rad na odabranu

temu


Dolazak - 10 bodova

Seminarski - 20 bodova

Pismeni ispit - 30 bodova

Usmeni ispit – 40 bodova

Od 60-70 bodova, ocjena dovoljan D-2

Od 70-80 bodova, ocjena dobar C-3

Od 80-90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4

Od 90-100 bodova, ocjena odliĉan A-5



Naziv kolegija

OBLICI KOMUNIKACIJE U TURIZMU

Opći podaci

Studijski program Turizam Godina I.



ECTS – bodovi 6




Razmotriti u kojoj mjeri turizam zbliţava ljude i njihove kulture.

Razumijeti vaţnost uspješnpg komuniciranja u turizmu.

Upoznati se s razliĉim kulturama i narodima. Poći od teze, kako samo dobro odabran naĉin komuniciranja zbliţava

naorede i kulture te prodaje turistiĉki proizvod Okvirni sadrţaj kolegija

1.Komuniciranje na turistiĉkom truţištu i njegova dva pola, emitivni i receptivni

2. Komuniciranje na emitivnom turistiĉkom trţištu

3. Naĉin komuniciranja u prodaji

4. Trţišno komuniciranje

5. Komuniciranje u turistiĉkoj destinaciji


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





znanja


Udţbenik

Kneţević, Š. (2011)., Komuniciranje u turizmu, Redak, Zadar.

Dodatna literatura

1.C. L. Bovée, J. V. Thill, (2012)., Suvremena poslovna komunikacija, Ljevak, Zagreb

2.Ĉavlek, N. (1998)., Turoperatori i svjetski turizam, Golden marketing, Zagreb

3.Jadrešić, V., (2001)., Turizam, zbornik istraţivanja, Školska knjiga, Zagreb

4.Cox, B., Koezler, W., (2005)., Internet marketing za hotele, restorane i turizam, M plus, Zagreb

5.Baraĉkai, Z., Velencei, J. (2004.), ...i u e-doba odluĉuje ĉovjek, Sinergija, Zagreb

6.Baraĉkai, Z., Velencei, J., Doerfler, V. (2005.), Majstor i kalfa, Sinergija, Zagreb

7.Gladwell, M. (2005.), Treptaj, moć mišljenja bez mišljenja, Jesenski i Turk, Zagreb

8.Gigerenzer, G. (2008.), Snaga intuicije: inteligencija nesvjesnoga, Algoritam, Zagreb

9.Thaler, R. H., Sunstein, C. R. (2009.), Poticaj, Moguće je donositi bolje odluke o zdravlju, bogatstvu i sreći,


http://www.ljevak.hr/knjige/knjiga-13760-suvremena-poslovna-komunikacija

Planetopija, Zagreb




duţni predati seminar. Završni ispit polaţe se pismenim i

usmenim putem.


izvedbe programa

U nastavu će se kroz razliĉite oblike sudjelovanja studenti

ukljuĉivati. Na ovaj naĉin će se ideja o kulturi komuniciranja,

kao neminovnom elementu akademskog djelovanja,

implementirati u sve segmente turistiĉkoga djelovanja što je

posredni cilj svih aktivnosti

Obveze studenata

Prisustvovanje nastavi; izrada seminarskih radova: izlaganje

radova; polaganje ispita


Dolazak do 10 bodova ; Seminar do 15 bodova, Završni ispit do

65 bodova;





SMJER: TURIZAM I REKREACIJA

V. SEMESTAR

Ekonomika turizma 1 1 2 6 Obvezni PSTR01

Rekreacija starijih osoba 1 1 2 6 Obvezni PSTR02

Marketing u turizmu 1 1 2 6 Obvezni PSTR03

Rekreacija osoba s posebnim

potrebama 1 1 2 6 Obvezni

PSTR04

Ekološki sustavi 1 0 1 3 Izborni (1

od 2)

PSTR05

Turizam i okoliš 1 0 1 3 Izborni (1

od 2)

PSTR06


Kolegij se bira iz

istog semestra bilo

kojeg smjera.

PSTR07

VI. SEMESTAR

Oblici komunikacije u turizmu 1 1 2 6 Obvezni PSTR08

Turistiĉka politika i razvoj 1 1 2 6 Obvezni PSTR09

Selektivne vrste turizma 1 1 2 6 Obvezni PSTR10


Kolegij se bira iz

istog semestra bilo

kojeg smjera.

PSTR11

Završni rad 0 1 4 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: turizma

ili kineziologije.

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/-ca turizma, smjer turizam i rekreacija.



Naziv kolegija: EKONOMIKA TURIZMA

Opći podaci:

Studijski program Preddiplomski Studij - Turizam i Ekologija Godina III i

V




ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je:

Stjecanje specificnih znanja za prepoznavanje utjecaja turizma na gospodarski susutav i valorizaciju potencijala

ekonomskih funkcija turizma. Razumijevanje specificnih ekonomskihzakonitosti koje vladaju na turistickom trzistu.

Ovladavanje vjestinamau razumijevanju savremenih trendova u turtizmu, posebno s ekonomskog stajalista. Usvajanje

konceptualnog okvira za ekonomsku analizu svih segmenataturizma koristeci relevantne metode u funkciji

menadzmenta, marketinga, razvojnog planiranjai turisticke politike.


1. Uvod u Ekonomiku turizma

2. Turisticko trziste – zakonitosti, kvantifikacija, trendovi

3. Turisticka potraznja- pretpostavke, obiljezja i prognoziranje

4. Turisticka ponuda

5. Turizam u nacionalnom gospodarstvu

6. Turisticka potrosnja i politika cijena u turizmu

7. Ekonomski ucinci u turizmu








Osnovna literatura:

1. N. Cavlek, M.Bartoluci, D. Prebezac, O.Kesar, „Turizam-Ekonomske osnove i organizacijski sustav“, Skolska

knjiga, Zagreb

2. B. Pirjevec, O. Kesar, „Ekonomska obiljezjaturizma“ Golden marketing, Zagreb








programa:





Obveze studenata:



ispita.











Naziv kolegija: REKREACIJA STARIJIH OSOBA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Upoznati studente sa suvremenim shvaćanjima fenomena starosti i starenja; stjecanje znanja o oblicima unaprjeĊenja

kvalitete ţivota i zdravlja starijih osoba i osnovnim postulatima, zakonitostima tjelesnog vjeţbanja, te ciljevima,

zadacima i metodama rada u podruĉju sportske rekreacije sa starijim osobama.


Starenje i starost: odreĊenje, duţina ţivota, razdoblja; Teorije osnovnih fizioloških i psihomotoriĉkih promjena u

kasnoj odrasloj dobi; Sportska rekreacija – faktor kvalitete ţivota osoba starije ţivotne dobi; Osnovne zakonitosti

kinezioloških aktivnosti; Vaţnost lijeĉniĉkog pregleda; Znaĉenje struĉne provedbe i nadzora programirane tjelesne

aktivnosti u starijoj dobi; Organizacija i provedba; Intenzitet, uĉestalost i sadrţaji za zdravlje osoba starije ţivotne

dobi.








Osnovna literatura:

1. Mišigoj-Duraković, M. (2008) Kinantropologija: Biološki aspekti tjelesnog vjeţbanja. Zagreb: Kineziološki

fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu.

2. Tokarski, W. (2004). Sport starijih osoba. Kineziologija, 36 (1):98-103, Zagreb.

Dodatna literatura:

Andrijašević, M. (2007). Antropološke, metodiĉke, metodološke i struĉne pretpostavke rada u podruĉju

sportske rekreacije. Zbornik radova 16. Ljetne škole kineziologa RH, 48-54.



Duraković Z, Mišigoj-Duraković M. (2001.) Zdravstveni aspekti programiranog opterećenja u rekreativnom

vjeţbanju, Sport za sve 2001.; 27 : 23 – 27

Duraković Z i sur. (2007.) Gerijatrija - Medicina starije dobi. Zagreb: CT- poslovne informacije

Gojĉiĉ, S. (2005) Wellness: Zdrav naĉin ţivljenja, Nova vrsta turizma. Ljubljana: GV zaloţba.

Lepan, Ţ. i Leutar, Z. (2012). Vaţnost tjelesne aktivnosti u starijoj ţivotnoj dobi. Soc. ekol. Zagreb, Vol. 21

(2), 203-223.

Mišigoj-Duraković M.i sur. (2000.). Tjelesno vjeţbanje i zdravlje, FFK, Zagreb.

Muţa, K. (2003). Iskustva iz rekreacijskih programa namijenjenih osobama starije ţivotne


dobi. Glasnik Hrvatskog saveza sportske rekreacije Sport za sve, god 21, broj 33-34: 44-48.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja kineziološke antropologije.





studenti su duţni uraditi seminarski rad. Kolokvije i

završni ispit polaţu pisanim putom.


programa:





Obveze studenata:


prikaz literature, za sve studente: izrada seminarskog rada

i završni ispit po literaturi.












Naziv kolegija: MARKETING U TURIZMU

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




















Osnovna literatura:

1.J.Markens, Marketinški menadţment u turizmu,Zagreb,2010.g

2.Krunoslav Ĉaĉić,Slobodan Unković,Beograd,1991.g.

3.Kriţman Pavlović.Marketing turistiĉke destinacije.Sveuĉilište Zagreb(2008)

4.Seneĉić,J.Grgona,J.Marketing menadţment u turizmu, Zagreb (2006)

Dodatna literatura:

1. Marušić M.PrebeţacD.Istraţivanje turistiĉkog trţišta,Zagreb:Adeco

2. Rocco, F.Marketing-osnove i naĉela, Zagreb,(1992)

3. Seneĉić J., Vukonić B, Marketing u turizmu, Zagreb(1997).



Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se






programa:





Obveze studenata:



ispita.











Naziv kolegija: REKREACIJA OSOBA S POSEBNIM POTREBAMA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Upoznati studente s osnovnim preduvjetima, mogućnostima i limitirajućim faktorima, za odvijanje sportsko-

rekreativnih aktivnosti osoba s posebnim potrebama, vaţnosti integracije i kretne rekreacije, te osnovnih postulata za

kreiranje i provedbu modela i programa namijenjenih unapreĊenju naĉina ţivljenja i kvalitetnog oblikovanja

slobodnog vremena osoba oštećena zdravlja.


Interdisciplinarni pristup karakteristikama osoba s posebnim potrebama; Osnovne kategorije invaliditeta; Stanje i

sadašnje potrebe; Znaĉaj programiranih aktivnih odmora za oĉuvanje i unapreĊenje zdravlja osoba s invalidnošću i

oštećenim zdravljem; Kadrovi i kineziološke aktivnosti osoba s invaliditetom; Preduvjeti, naĉela i metode za odvijanje

sportsko-rekreativnih sadrţaja osoba oštećena zdravlja; Sportovi s najvećim uĉinkom za poboljšanje zdravstvenog

statusa osoba oštećena zdravlja; Prevencija i rehabilitacija; Integracija i kretna rekreacija, Modeli rekreacije prema

vrsti tjelesnog oštećenja.








1. XXX Zbornik radova Konferencije, M. Andrijašević (ur.) (2004). Sport osoba s invaliditetom u Republici

Hrvatskoj, 18.-20. Studeni, Zagreb: Hrvatski sportski savez invalida, Kineziološki fakultet.

Andrijašević, M. (2007). Antropološke, metodiĉke, metodološke i struĉne pretpostavke rada u podruĉju

sportske rekreacije. Zbornik radova 16. Ljetne škole kineziologa RH, 48-54.

Borms, J. (2000.). Organizacijski i metodološki aspekti zdravstvene tjelesne aktivnosti. Sport za sve.17;16-20.

Ciliga, D. i Petrinović, L. (2001.). Sport osoba s invaliditetom. Zbornik radova, 10. Zagrebaĉkog sajma sporta

i nautike, 23.-24.02.2001.

Heimer, S. (2003.). Promicanje zdravstveno-preventivne tjelesne aktivnosti u RH, Sport za sve, 35. 3-4.

Trkulja Petković, D. (1998.). Znaĉaj programiranih aktivnih odmora za oĉuvanje i unapreĊenje zdravlja osoba

s invalidnošću i oštećenim zdravljem. Sport za sve, 16(14):18-20

Trkulja Petković, D. (1998.). Analiza uĉinkovitosti programiranog aktivnog odmora osoba s invalidnošću i

osposobljavanje voditelja sportske rekreacije. Zagreb: Fakultet za fiziĉku kulturu.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće teorije i metodike sporta.









programa:





Obveze studenata:















Naziv kolegija: EKOLOŠKI SUSTAVI

Opći podaci:

Studijski program Svi studijski programi Godina III.




ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je studente upoznati s ekološkim sustavima, razumijevanje odnosa izmeĊu organizama i njihovog

okoliša, stjecanje osnovnih znanja o biološko-ekološkim obiljeţjima vodenih ekoloških sustava i zajednica te principa

i metoda njihove biološke valorizacije, kao i upoznavanje s kopnenim ekosustavima, njihovom raznolikošću,

ugroţenostima i naĉinom zaštite. Studenti će upoznati osnovne organizacijske razine prirode, te kruţenje tvari u

ekosustavu, a kolegij će omogućiti stjecanje teoretskih znanja i općih principa ekologije ali i mogućnost praktiĉne

primjene steĉenih znanja u vrednovanju i zaštiti ekoloških sustava.


Organizacijske razine prirode

Kruţenje tvari i protok energije kroz akvatiĉke i kopnene ekosustave

Hranidbeni lanci, hranidbene mreţe i trofiĉke razine u ekosustavima

Koncept proizvodnje i potrošnje organske tvari u zajednicama kopna, mora i voda na kopnu

Dijelovi ekosfere

Ekosustavi, njihova veliĉina i rasprostranjenost

Ekosustavi kopnenih voda

Ekosustavi mora i oceana

Kopneni ekosustavi

Ekosustavi i djelovanje ĉovjeka








Osnovna literatura:

Delić, A., Vijtiuk, N., 2004: Prirodoslovlje, Školska knjiga, Zagreb


Dodatna literatura:

Matas, M., Simonĉić, V., Šobot, S., 1992: Zaštita okoliša danas za sutra, Školska knjiga, Zagreb

Znanstveni i struĉni ĉasopisi poput Prirode, Drva znanja, te popularno-znanstvena periodika

Prijedlozi će se aktualizirati prema zbivanjima u izdavaštvu


Provjeravanje znanja ukljuĉuje stalno praćenje i

aktivnost studenata tijekom izvoĊenja teoretske i

terenske nastave, izrada i izlaganje seminara, praćenja

aktualnosti, uĉešće u projektima i znanje na ispitima. Da

bi pristupili ispitu studenti moraju izraditi i obraniti

seminarski rad, poloţiti pismeni kolokvij te priloţiti

terenski dnevnik (kratki osvrt na viĊeno i nauĉeno na

terenu). Završni ispit je usmeni.


programa:



postavljene zadatke i ciljeve programa

(studenta/nastavnika)

Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi, vjeţbama, terenskoj nastavi,

izrada seminara, izlaganje radova, voĊenje terenskih

zabilješki, polaganje kolokvija i ispita.


Dolazak do 10 bodova

Terenska nastava 15 bodova


Kolokvij 20 bodova

Završni ispit 35 bodova







Naziv kolegija

TURIZAM I OKOLIŠ

Opći podaci

Studijski program Turizam Godina III.


Ime suradnice na kolegiju


ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je stjecanje uvida u odnose i meĊuzavisnosti turizma i okoliša, te davanja osnovnih informacija o

ekološki prihvatljvom turizmu, i poticanje razvoja svijesti o potrebi turizma na konceptu ravnoteţe sveukupnih resursa

i ukazivanje na vaţnost javnog komuniciranja ovih pitanja.


Znaĉenje prirode za turizam

Turizam i izgraĊeni okoliš

Povijest odnosa turizma i okoliša

Krizna ţarišta u odnosima ĉovjeka i okoliša (geografski pogled)

Turizam i industrija

Turizam, energija i otpad

Vrednovanje krajolika u turizmu

Turizam i promicanje prirode

Negativne posljedice turizma na okoliš

Prostorno planiranje, turizam i okoliš

Odrţivi turizam

Ekoturizam

Javnost u odnosima turizma i okoliša


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Osnovna literatura

Hansruedi Müller, 2004.Turizam i ekologija, Masmedia d.o.o. Zagreb.

Dodatna literatura

Jadrešić, Vlatko. 1992/1993., Ekološke osnove i aspekti turizma. Radovi Filozofskog fakulteta 32(9), 25-36, Zadar.

Carić, Hrvoje (ur) (2006): Odrţivi turizam u deset koraka. Odraz - Odrţivi razvoj zajednice, Zagreb


http://www.superknjizara.hr/index.php?page=nakladnik&id_nakladnik=1125

Ĉrnjar, M.(2002) Ekonomika i politika zaštite okoliša, Ekonomski fakultet Rijeka i Glosa Rijeka


Provjeravanje znanja ukljuĉuje praćenje aktivnosti studenata na

nastavi, kvalitetu seminara, javne aktivnosti i znanje na ispitima.

Studenti mogu pristupiti ispitu u pismenom ili usmenom obliku.


izvedbe programa

Kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa u odnosu na

oĉekivanja te postavljene ciljeve i zadaće

Obveze studenata

Sudjelovanje u nastavi; izrada seminarskih radova; polaganje

ispita


ocjene

Dolazak do 15 bodova; Kolokvij do 20 bodova; Seminarski rad

25 bodova; Završni ispit do 40 bodova.





d) bodovna vrijednost svakog predmeta i završnog rada iskazana u ECTS bodovima;

Bodovna vrijednost svakog kolegija i završnog rada iskazana je u koloni pet (5) nastavnog plana iskazanog u gornjoj

tablici.

e) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih podruĉja studija;

Uvjeta za prelazak na studij s drugih studija ili za nastavak ranije zapoĉetih studija, nema. Prelazak ili nastavak

studija se obavlja na naĉin, što student podnosi zahtjev za prelazak ili nastavak studija, kojeg uz konzultaciju s

voditeljem studija odobrava prodekan za nastavu. Ukoliko je student na prethodnom studiju polagao odreĊene ispite,

moţe, uz zahtjev za prelazak, ili naknadno, dostaviti i uvjerenje-potvrdu o poloţenim ispitima sa zahtjevom za

priznavanje ispita. Zahtjev za priznavanje ranije poloţenih ispita razmatra prodekan za nastavu i uz konzultaciju s

proĉelnicima odgovarajućih katedri, utvrĊuje prijedlog za priznavanje ispita i studentu odreĊuje razliku ispita koju

treba polagati. Na temelju prijedlog, kojega utvrdi prodekan za nastavu, dekan donosi odgovarajuće rješenje.

f) naĉin izbora predmeta iz drugih studijskih programa;

Predmete iz drugih studijskih programa (tzv eksterne izborne kolegije) student bira po vlastitom izboru, s tim što izbor

treba biti iz odgovarajućeg semestra drugih studija. Izborni kolegiji se upisuju zajedno s obveznim kolegijima na

poĉetku semestra. Studentu koji je prešao s drugog studija ili koji je nastavio ranije zapoĉeti studij i koji je polagao

odreĊene ispite, ti ispiti se mogu priznati kao eksterni izborni kolegiji

g) uvjete upisa u sljedeći semestar ili tromjeseĉje, odnosno sljedeću godinu studija te naĉin završetka

studija;

Uvjeti upisa slijedećeg semestra ili godine su specifiĉni i odvijaju se po slijedećem kriteriju. Student, u naĉelu ne

upisuje semestre ili godine, već student upisuje kolegije i bodove u okviru semestra ili godine. Proces se odvija na

slijedeći naĉin. U jednom semestru student, u naĉelu, upisuje kolegije predviĊene nastavnim planom za taj studij i

moţe upisati najviše 32 boda. Ako student tijekom studija poloţi sve ispite iz prethodnog semestra, do upisa u naredni

semestar, onda moţe u studiju napredovati brţim-vlastitim tempom. Brţe napredovanje se omogućava na taj naĉin što

student moţe pri upisu narednog semestra uz kolegije koje upisuje dodati još jedan kolegij iz slijedećeg adekvatnog

semestra (zimski-zimski ili ljetni-ljetni). Jednako tako, ako student sporije napreduje i ako polaţući ispite u semestru

ne ostvari predviĊenih 30 bodova, ne moţe u cijelosti upisati kolegije iz narednog semestra. Prigodom upisa narednog

semestra, student je duţan najprije upisati kolegije koje nije poloţio iz ranijeg odgovarajućeg semestra (zimski-

zimski ili ljetni-ljetni), i iz narednog semestra dopisati samo onoliko kolegija ĉiji ukupan broj bodova s bodovima

kolegija koji se ponavljaju ne moţe biti veći od 32 boda. Kada na opisani naĉin student upiše i odsluša sve kolegije i

ako na kraju semestra ne poloţi sve ispite, student upisuje naredne semestre po istom naĉelu, sve dok ne poloţi sve

ispite.

Studij se završava polaganjem svih ispita predviĊenih nastavnim planom i izradom i javnom obranom završnog

preddiplomskog rada.

h) naĉin izvoĊenja studija i naĉin provjere znanja za svaki predmet i

Nastava za redovite studente se izvodi kao redovita nastava i kao turnusna. Redovita nastava se izvodi tijekom tjedna

prema nastavnom planu i to 15 tjedana u semestru. U okviru 15 tjedne nastave, sukladno prirodi pojedinih predmeta

obavljaju se i intersemestralni (parcijalni) ispiti i završni ispiti. Turnusna nastava se organizira u turnusima od pet do

petnaest dana, ovisno o prirodi predmeta, tijekom ili nakon turnusa obavljaju se ispiti. Nastava na daljinu se organizira

po posebnom programu ili se ko0mbinira s prethodna dva vida nastave, ovisno o prirodi predmeta i mogućnostima

nastavnika i studenata. Bez obzira na naĉin organiziranja nastave, ispiti se organiziraju, u naĉelu svakoga mjeseca, ali

iskljuĉivo u prostorijama Fakulteta i ne mogu se obavljati na daljinu, putem Skype i sl. Postotak nastave predviĊen za

izvanredne studente organizirat će se uglavnom tijekom vikenda, kako bi studenti mogli sudjelovati u sudjelovati u

nastavnom procesu i polagati odgovarajuće ispite.

i) druga pitanja od znaĉaja za izvoĊenje studijskog programa.

Studijski program je maksimalno usklaĊen s organizacijom rada i dostignućima znanosti i umjetnosti ne

smatra se novim studijskim programom.

Studisjki program je u svim svojim elementima

a) suvremen i primjeren mogućnostima i interesima studenata, te potrebama poslodavca,

b) usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,

c) za studijski program interes su pokazali prvenstveno djelatnost odgoja i obrazovanja, javni sektor u cjelini

i znaĉajan dio gospodarstva.

d) studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.




TURIZMA

STUDIJSKI PROGRAM

II. CIKLUS




ZNANSTVENO PODRUĈJE: DRUŠTVENE ZNANOSTI

ZNANSTVENO POLJE: TURIZAM

DIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ TURIZMA

STUDIJSKI SMJEROVI:

1. OPĆI TURIZAM

2. TURIZAM I REKREACIJA

3. TURIZAM I EKOLOGIJA

1. UVOD

Studijski program Turizma ima jasno definiranu svrhu i ulogu u obrazovnom sistemu, dostupnu javnosti. Program je

koncipiran tako da prati i primjenjuje sve inovacije iz oblasti obrazovanja, a prije svega osnovne pravce razvoja

visokog obrazovanja, kao i kljuĉne standarde Bolonjskog procesa.

Studijski program Turizma, prije svega poštuje kriterije kvalitete, fleksibilnosti i efikasnosti obrazovnog procesa. Na

putu je definiranja razvojnih ciljeva i privrednih sektora sa izgledima za uspjeh, gdje će samostalno i uz podršku

meĊunarodne zajednice morati što prije da izgradi i realizira konkurentske strategije rasta. Turizam se u tom kontekstu

nameće kao nezaobilazan kompleks sa neiskorištenim potencijalom. Potencijali hercegovaĉkog prostora, ai šire nisu

do sada dovoljno valorizirani, jer turizam nije nikada bio ozbiljna tema razvojne politike. Sa druge strane, mnoge

drţave sa sliĉnim ili ĉak slabijim potencijalom su posljednjih godina uĉinile napore koji su ih doveli na mapu

znaĉajnih svjetskih turistiĉkih zemalja. U tom kontekstu za ovu oblast Bosna i Hercegovina treba radnike znanja,

istraţivaĉe I profesionalce koji će znalaĉki integrirati teorijsko znanje sa praktiĉnim kompetencijama, kreativno

koristiti prostor i kulturne sadrţaje koji mogu biti dostupni turistima.

Ovaj program omogućava stjecanje znanja i vještina potrebnih svima ĉiji posao ukljuĉuje bilo potrebna znanja I

vještine za rad sa turistima i organiziranje i pravljenje turistiĉkih programa. Program omogućava studentima da

postanu:

- Menadţeri u hotelima

- Menadţeri u agencijama

- Organizatori u turistiĉkim uredima i organizacijama

- Organizatori posjeta u Nacionalnim parkovima i zaštićenim podruĉjima

- Zaposleni u lokalnim zajednicama i medijima

- Zaposleni u kantonalnim, federalnim i drţavnim uredima za turizam i rekreaciju

Plan i program studija menadţmenta u turizmu provodit će se sukladno europskim standardima uvoĊenjem ECTS-

bodovnih sustava I promicanje europske suradnje. Cilj programa je da osposobi studente za poslove u turistiĉkim

organizacijama uz ovladavanje znanjima i vještinama kao što su upravljanje u turistiĉkim organizacijama i

poduzećima, turistiĉkim marketingom, organizacijom turistiĉkih posjeta i dogaĊaja itd.

Opći podaci:

a) struĉni i akademski naziv i stupanj koji se stjeĉe završetkom studija;

Nastava na ovom usmjerenju izvodi se na hrvatskom jeziku. Studij traje ĉetiri semestra, od sedmog do desetog ili dvije

akademske godine, ĉetvrtu i petu. Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara, praktikuma i praktiĉne nastave.

Završetkom studija stjeĉe se diploma II. ciklusa diplomskog sveuĉilišnog studija turizma i akademski naziv

magistar/magistra(mag.) turizma, s naznakom smjera.

b) uvjeti za upis na studijski program;

Uvjet za upis je završen trogodišnji preddiplomski studij odgovarajuće struke. Poţeljno je dobro poznavanje jednog

stranog jezika, prvenstveno engleskog jezika.

Ovisno o prethodno završenom fakultetu na temelju kojeg se osoba upisala na studij, navedeno povjerenstvo moţe

upisanom studentu, odrediti polaganje diferencijalnog ispita, o ĉemu prodekan za nastavu studentu izdaje

odgovarajuće rješenje. Diferencijalni ispit, u naĉelu, obuhvaća sadrţaje iz temeljnih kolegija koji se izuĉavaju u okviru

prvog ciklusa izabranog studija. Nakon što poloţi diferencijalnI ispit, student stjeĉe pravo polagati ispite po

nastavnom planu studija kojeg je upisao.

c) lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju;

Lista obveznih i izbornih kolegija nalazi se u sljedećoj tablici.

DIPLOMSKI/MASTER SVEUČILIŠNI STUDIJ TURIZMA

1 2 3 4 5 6 7 8 9

NAZIV KOLEGIJA P S V ECTS STATUS NASTAVNIK SURADNIK ŠIFRA

I. SEMESTAR

Strateški menadţment turistiĉkih

destinacija 1 1 2 6 Obvezni

MSTU01

Menadţment i marketing dogaĊaja u

turizmu 1 1 2 6 Obvezni

MSTU02

MeĊunarodni turizam 1 1 2 6 Obvezni MSTU03

Akademske vještine 1 1 2 6 Zajedniĉki MSTU04

Elektronsko poslovanje 1 0 1 3 Izborni (1

od 2)

MSTU05

Upravljanje turistiĉkim projektima 1 0 1 3 Izborni (1

od 2)

MSTU06

Izborni s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog

semestra bilo kojeg smjera. MSTU07

II. SEMESTAR

E biznis i turizam 1 1 2 6 Obvezni MSTU08

Marketing turizma 1 1 2 6 Obvezni MSTU09

Upravljanje kvalitetom u turizmu 1 1 2 6 Obvezni MSTU10

Osnove vjerskog turizma 1 1 2 6 Opći MSTU11

Politika i kanali prodaje u turizmu 1 0 1 3 Izborni (1

od 2)

MSTU12

Sustavi za elektroniĉko uĉenje 1 0 1 3 Izborni (1

od 2)

MSTU13

Izborni s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog

semestra bilo kojeg smjera. MSTU14



Naziv kolegija: STRATEŠKI MENADZMENT TURISTICKIH DESTINACIJA

Opći podaci:

Studijski program Diplomski sveuĉilišni studij turizma Godina I.




ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je objasniti integrirani pristup strateškog menadţmenta u turizmu na svimrazinama upravljanja, a

posebno destinacijskoj, te osposobiti studente za integralno upravljanje konkretnom turistiĉkom destinacijom.

Na sluĉajevima iz prakse, pripremiti ih za vrlo sloţene poslove upravljanja turistiĉkom destinacijom koristeći

alate i vještine strateškog menadţmenta .


1. Turistiĉka destinacija kao pojam. Turistiĉka regionalizacija kao posljedica trţišnih promjena u svijetu.

Turistiĉka destinacija ,mjesto, općina, grad, ţupanija. Razvoj turistiĉke destinacije. Koordinacija uţih

destinacija prostora i sudionika ponude. Konkurentnost turistiĉke destinacije.

2. Definiranje pojma strategije i strateškog menadţmenta u turizmu. Strategija i konkurentska prednost u

turizmu. Pristupi konceptualizaciji procesa strateškog menadţmenta. Strukturalistiĉki i resursni pristup

strategiji. Osnovni pojmovi menadţment u odnosu na turistiĉku destinaciju. Karakteristike menadţmenta

turistiĉke destinacije. Ciljevi menadţmenta turistiĉke destinacije. Strateški menadţment na razini turistiĉke

destinacije. Integralno upravljanje javnim gradskim uslugama

3. Planiranje turistiĉke destinacije. Razvojno i prostorno turistiĉko planiranje – ishodište planiranja turistiĉke

destinacije. Planiranje i odrţivi razvoj. Proces i nositelji planiranja. Ekonomska, sociološka, kulturološka i

ekološka zaštita okoliša.

4. Organizacija turistiĉke destinacije. Organizacija destinacije nekad i danas. Savremeno oblikovanje turistiĉke

destinacije. Organizacija plasmana turistiĉke destinacije na domaćem i meĊunarodnom trţištu.

5. Turistiĉka politika turistiĉke destinacije



Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad

Terenska

nastava


PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad

Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:


Magaš, D. (2003), Management turistiĉke organizacije i destinacije, Adamić, Rijeka

Stanislav Nakić,“Strateški menadţment“,sveuĉilišni udţbenik,Fakultet društvenih znanosti dr.MB,2014.

Ritchie, B., Crouch, G. (2003). The Competitive Destination, CABI Publishing, Wallingford

Dodatna literatura:

Stanislav Nakić,“Osnove menadţmenta“,,sveuĉilišni udţbenik,Fakultet društvenih znanosti dr.MB ,2014.

Boniface, B., Cooper, C. (2009), Worldwide Destination Casebook, Butterworth-Heinemann, Oxford

Hitrec, T. (1995), Turistiĉka destinacija, pojam koncept, razvitak, Turizam, Vol. 1, Institut za turizam, Zagreb

Weber, S., Tomljenović, R. (2004), Reinventing a Tourism Destination – Facing the Challenge, Institut za

turizam, Zagreb

Ruddy, J., Flanagan, S. (2000), Tourism Destination Marketing – Gaining the Competitive Edge, Dublin Instiute

of technology: Dublin

AIEST (1998), Destination Marketing, Reports, 48th Congress of AIEST – Marrakech, St. Gallen

Weaver, D., Lawton, L. (2002), Tourism Management, John Wiley & Sons Australia, Milton

Mill, R.C. (2001), Resorts – Management and Operation, John Wiley & Sons, New York



nakon izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni

ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne

radove. Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim

putom.


programa:

Dva puta tijekom semestra bit će izvršena

kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a

u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i

nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa.

Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i

eseja; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;

polaganje ispita.











Naziv kolegija

MENADŢMENT I MARKETING DOGAĐAJA

Opći podaci

Studijski program Turizam

Godina I/III



ECTS – bodovi 6




Nakon odslušanih tematskih cjelina kolegija i poloţenog ispita, studenti će biti osposobljeni za cjelovito upravljanje

dogaĊajima: kreiranjem, voĊenjem, organizacijom, planiranjem, marketingom dogaĊaja u turistiĉkim organizacijama.


Uvod u menadţment dogaĊaja

Planiranje dogaĊaja u turizmu

Organiziranje dogaĊaja

Marketing dogaĊaja

Realizacija dogaĊaja

Sponzorstva dogaĊaja



zadaci

E-uĉenje







znanja


Udţbenik

Ljubojević Ĉ., Andrejević A.:"Menadţment dogaĊaja", Fakultet za usluţni biznis, Novi Sad, 2002.

Dodatna literatura

Getz D. "Event Managemrnt & Event tourism", Copgnizant Communication Corporation, 1997.





duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni ispit polaţu se

pismenim putom.

Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe

programa

Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena



programa

Obveze studenata Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka; izrada

seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita


Dolazak do 10 bodova ; Seminar do 15 bodova, Praktikum do

15 bodova; Kolokvij do 25 bodova; Završni ispit do 35

bodova;







Naziv kolegija

MEĐUNARODNI TURIZAM

Opći podaci


Godina I/III.



ECTS – bodovi 6




Ovaj predmet predstavlja temeljni i krunski modul na diplomskom studiju smjera turizam jer osposobljava studente za

najzahtjevnije managerske funkcije u turizmu. Razvija kod studenata sposobnosti za donošenje strateških odluka kako

na razini poduzeća i destinacije tako i na makro razini u kontekstu promjena odnosa snaga i kretanja na

meĊunarodnom turistiĉkom trţištu.


1. Turizam u svjetskom gospodarstvu

2. Oblici i motivi koncentracija u turizmu

3. Kretanje kapitala u turizmu

4. Strategije ulaska kompanija na strano trţište

5. Glavni trendovi u distribuciji turistiĉkih putovanja



zadaci

E-uĉenje







znanja


Udţbenik

Ĉavlek, N. (1998). Turoperatori i svjetski turizam, Gloden Marketing, Zagreb.

Knowles, T. (1998). Corporate Strategy for Hospitality, Longman, Harlow.

Dodatna literatura

Whittington, R. i Mayer, M. (2002). The European Corporation – Strategy, Structure, and Social Scienc, Oxford


University Press.

Vellas, F. i l. Becherel (1995). International Tourism, Macmillan Press Ltd, London.

Globalisation – Making sense o fan integrating world (2001), The Economist, London.

Gourdin, K. (2001). Global Logistics Management, Blackwell, Oxford.





pismenim putom.


programa




programa




Dolazak do 10 bodova ; Seminar do 15 bodova, Praktikum do

15 bodova; Kolokvij do 25 bodova; Završni ispit do 35

bodova;







Nazivkolegija: AKADEMSKE VJEŠTINE

Općipodaci:

Studijski program Svi studijski programi Godina

I.

dipl.

Imenositeljakolegija/nastavnika

Imesuradnikanakolegiju

Bodovnavrijednost i naĉinizvoĊenjanastave:

ECTS – bodovi 6

Broj sati posemestru 1+1+2

Preduvjetizaupiskolegija Nema

Opće i specifiĉnekompetencije:

Studenti stjeĉu odreĊena i precizna teorijska znanja i praktiĉnu osposobljenost za pripremanje i izradu magistarskog

rada i drugih struĉnih radova. Biti će sposobni pretraţivati literaturu(prikupljati podatke iz elektronskih i tiskanih

izvora), kritiĉki promišljati, razumjeti i znati se koristitiznanstvenim radovima. Moćiće primjenjivati znanastveni stil

pisanja, ovladati će argumentiranjem i dokazivanjem vlastitih stavova, diskusijom i interpretacijom rezultata,

izvoĊenjem zakljuĉaka, ispravnim strukturiranjem radova, organiziranjem rukopisa te usmenim prezentiranjem radova

prema svjetskim metodološkim standardima APA sustava koji je prihvaćen u znanostima o obrazovanju. Izgraditiće

osjetljivost za etiku u znanstvenom stvaralaštvu i moralno korištenje znanstvenih informacija.

Okvirnisadrţajkolegija:

Znanstveneinformacije.

Bazepodataka.

Struktura magistarskog rada, znanastvenog ĉlanaka, znanastvene monografije.

Argumentacija.

Retoriĉka konstruiranost znanstvenog diskursa.

Izrada sinopsisa struĉnograda i idejnog projekta istraţivanja.

Operacionalizacija varijabli istraţivanja.

Formiranje uzoraka istraţivanja.

Iskazivanje rezultata istraţivanja brojĉano, tabelarno i statistiĉkim mjerama.

Interpretacija i diskusijarezultat aistraţivanja.

Organizacija rukopisa magistarskog rada i ostalih struĉnih radova.

Izrada ekspozea i prezentacijemagistarskograda.

Katalogizacija i meĊunarodne standardne oznakepublikacija.

Objavljivanje struĉnih i znanstvenih radova i njihova usmena prezentacija.

Evaluacija i kategorizacija znanstvenih i struĉnih radova.

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanjeznanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):

Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalnizadaci E-uĉenje



PohaĊanjenastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalnirad

Pismeniispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje

Projekt Kontinuiranaprovjera Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

1. Milenko Kundaĉina i Veljko BanĊur (2007): Akademsko pisanje. Uţice: Uĉiteljski fakultet.

Dodatnaliteratura:

Borozan, Đula (2009): Osnove akademskog pisanja. Osijek: Sveuĉilište Josipa Jurja Strossmayera

Dunleavy, Patrick (2007): Kako napisati disertaciju. Zagreb: Fakultet politiĉkih znanosti Sveuĉilišta u Zagrebu

Gaĉić, Milica (2001): Pisanje i objavljivanje znanstvenih i struĉnih radova. Zagreb: Ministarstvo unutarnjih poslova

Republike Hrvatske

Kleut, Marija (2008): Nauĉnodelo od istraţivanja do štampe. Novi Sad: Akademskaknjiga.

Kuba, Li i Koking, John (2003): Metodologija izrade nauĉnog teksta. Podgorica: CID.

Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraţivati i objavljivati. Zagreb: Hrvatski pedagoško-

knjiţevni zbor.

Radovanović, Tihomir i Jovanović, Verica (2006): Izrada studentskih radova. Novi Sad: Autorsko izdanje.


Silobrĉić, Vlatko (2003): Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska naklada.

Suzić, Nenad (2010): Pravila pisanja znanstvenog rada. APA i drugi standardi. Banja Luka: XBS.

Šamić, Midhat (1990): Kako nastaje nauĉno djelo. Sarajevo: Svjetlost.

Provjeraznanja i polaganjeispita:



završni ispit studenti su duţni uraditi prikaz tj. analizu

znanstvenog ĉlanka. Završni ispit je u obliku testa.


programa:

Tijekom semestra biti će izvršena kooperativna procjena



zadaće programa.

Obveze studenata:

Sudjelovanje na nastavi; izrada vjeţbi u praktikumu

seminarskog rada u vidu analize znanstvenog ĉlanka;

polaganje ispita.


Sudjelovanje na nastavi – 10 bodova

Analiza znanstvenog ĉlanka – 25 bodova

Prikaz monografije– 25 bodova

Završni ispit - 40 bodova (min. 25 bodova za uspjeh)







Naziv kolegija: ELEKTRONIĈKO POSLOVANJE

Opći podaci:

Studijski program BS Studij

Godina

Semestar

II.

III.




ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim pojmovima elektroniĉkog poslovanja. Opće kompetencije koje student

stjeĉe su: razumijevanje općih koncepata i naĉela primjene IKT pri obavljanju kljuĉnih poslovnih aktivnosti

Ishodi uĉenja:

Nakon odslušanih predavanja i poloţenog ispita studenti će spoznati i ovladati:

Temeljnim elementima i komponentama elektroniĉkog poslovanja.

E-poslovanje malih i srednjih poduzeća

Ulogom Marketinga u e-poslovanje

Sustavima plaćanja na internetu

Uštedama koje se postiţu korištenjem interneta u e-poslovanju

Upravljanjem e-poslovanjem

Raĉunalstvom u oblaku

Integriranje e-poslovanja u ostatak poslovanja kompanije


Naĉine na koje IT moţe utjecati na poslovanje u poduzeću

Finese vezane uz mitove E-poslovanja.


I. ELEKTRONIĈKO POSLOVANJE:PRIRODA, MOGUĆNOSTI I OGRANIĈENJA

Pojmovna odreĊenost e-poslovanja

Infrastrukturna osnova e-poslovanja

Osnove infrastrukture e-poslovanja

E-poslovanje malih i srednjih poduzeća

Marketing i e-poslovanje

Pitanja i vjeţbe

Sustavi plaćanja na internetu

Uštede korištenjem interneta

Upravljanje e-poslovanjem

Raĉunalstvo u oblaku

Integriranje e-poslovanja u ostatak poslovanja kompanije


Kako će IT utjecati na poslovanje u poduzeću

E-poslovanje mitovi

II./ APLIKACIJE U E - POSLOVANJU (softverski- SW_alati

Google Analytics


Google Adwords

Alex.com

Facebook

Twitter

Upravljanje WordPressom

Video za web

Kako koristiti aukcijske stranice za prodaju svojih proizvoda ako nemate vlastitu stranicu

Praktiĉni vodiĉ za MSP-e koji ţele koristiti Skype za komunikaciju sa svojim partnerima i klijentima

Internetska sigurnost

Kako koristiti Google Apps u poslovanju (www.google.com/apps)








Osnovna literatura:

1. Grbavac V. i Grbavac J., Elektroniĉko poslovanje, Nastavni materijali, Skripta, 1. izdanje, DOIK, 2015.

Dodatna literatura:







programa:




zadaće programa.

Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka; izrada






Prisutnost i aktivnost na nastavi 5 bodova



studenta





http://www.google.com/apps



Naziv kolegija: UPRAVLJANJE TURISTIĈKIM PROJEKTIMA

Opći podaci:

Studijski program Diplomski sveuĉilišni studij - Turizam Godina

I.

semestar




ECTS – bodovi 3




Na multidisciplinarnoj platformi spoznati ulogu projekata i menadţmenta projekata u razvijanju poslovnih sustava s

naglaskom na sustave iz sektora turizma i to od poduzetniĉke inicijative te strateške pripreme i evaluacije, do

zapoĉinjanja i razvijanja modela menadţmenta projekata na razliĉitim upravljaĉkim razinama u uvjetima suvremenog

razvoja turistiĉkih trţišta.


Pojam i definiranje projekta

Pojam i definiranje projektnog menadţmenta

Priroda i kontekst projektnog menadţmenta

Strategija i projektni menadţment

Projektni menadţer i menadţment projekata

Uĉinkoviti projektni timovi

Interesno utjecajne skupine na projekt

Faze rada na projektu

Specifiĉnosti projektnog menadţmenta u turizmu

Raĉunalna podrška projektnom menadţmentu








Osnovna literatura:

Omazić, M. A.; Baljkas, S.: Projektni menadţment, Sinergija, Zagreb, 2005.

Gutić D.; Matković I.: "Osnove menadţmenta", Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića", MeĊugorje, 2013.

(odabrana poglavlja)

Young, L.T.: Successfulprojectmanagemant, TheSundaytimes, London, 2006.

Dodatna literatura:

Cetinski, V.; Perić, M.: Projektni menadţment, Sveuĉilište u Rijeci, Fakultet za turistiĉki i hotelski menadţment,

Opatija, 2006.

Majstorović, V.: Projektni menadţment, Sveuĉilište u Mostaru, Mostar, 2010.

Zekić, Z.: Projektni menadţment, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2010.


Duffy, M. G.: Menadţment projekata: ekspertska rešenja za svakodnevne izazove, Data Status, Beograd, 2008.

Rijavec, M.; Miljković, D.: Kako rješavati probleme i donositi odluke?, MEP, Zagreb, 2001.

Rijavec, M.; Miljković, D.: Kako upravljati promjenama, MEP, Zagreb, 2001.

Skoko, B.: Razumijevanje odnosa s javnošću, MPR, Zagreb, 2006.

Stevens, M.: Vrhunski menadţment, Naklada Zadro, Zagreb, 2001.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA PERIOD 2008.-2018.

dostupno na http://www.ruralextension.org/doc/Strategija%20razvoja%20turizma%20FBIH%202008-

2018%20(2008).pdf

Cleland, D. I., Ireland, L. R.: Project Management – StrategicDesignandImplementation , Fifth Edition., McGraw-Hill

Professional, New York, 2007.

Gido, J., Clements, J. P.: Successful Project management, FourthEdition, South-WesternCollegePub, Mason, 2009.

Field, M., Keller, L.: Project Management, International Thomson BusinessPress, London, 1998.

Flyvbjerg, B., Bruzelius, N., Rothengatter, W.: MegaprojectsandRisk – anAnatomyofAmbition,

CambridgeUniversityPress, Cambridge, 2003;

Lewis, J. P.: Fundamentals of Project Management 2nd ed., AMACOM, New York etc., 2002.

Mantel, S. J. Jr., Meredith, J. R., Shafer, S. M., Sutton, M. M.: Project Management inPractice 2nd ed.,

JohnWiley&Sons, New York etc., 2004.

Maylor, H.: Project Management, PrentinceHall – Ft, Harlowetc., 1999.

Meredith, J. R., Mantel, S. J. Jr.: Project Management – A ManagerialApproach 5th ed., JohnWiley&Sons, New York

etc., 2002.

Newell, M. W., Grashina M. N.: The Project Management QuestionandAnswerBook, AMACOM, New York etc.,

2003.








programa:





Obveze studenata:


polaganje ispita.









Naziv kolegija: E-BIZNIS I TURIZAM

Opći podaci:

Studijski program Studij turizma Godina V.




ECTS – bodovi 6




Cilj ovog kolegija je omogućiti studentima stjecanje znanja iz podruĉja elektroniĉkog poslovanja, te upoznati

oblike e-poslovanja koji imaju najbolje uĉinke na turizam.


Uvod u e-biznis

ICT i turizam

Elektroniĉki marketing, elektroniĉko trgovanje, elektroniĉko bankarstvo, elektroniĉka burza

Raĉunalni rezervacijski sustavi

E-biznis i upravljanje destinacijama




Terenska

nastava



Eksperimentalni

rad



Osnovna literatura:

Galiĉić, V.; Šimunić, M., Informacijski sustavi i elektroniĉko poslovanje u turizmu i hotelijerstvu. Sveuĉilište u Rijeci,

2006


Dodatna literatura:

Prohić, M. Informatika u hotelijerstvu. Zbornik radova "Hotelska kuća 88",Hotelijerski fakultet Opatija, 1989.

Ţeljko Panian: Izazovi elektroniĉkog poslovanja. Narodne novine, Zagreb, 2002.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja e-biznisa i turizma. Tijekom nastave studenti će biti

upućeni na ostalu dopunsku literaturu.







programa:





Obveze studenata:



ispita.











Naziv kolegija: MARKETING TURIZMA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6
















Terenska

nastava





Osnovna literatura:

1.J.Markens, Marketinški menadţment u turizmu,Zagreb,2010.g

2.Krunoslav Ĉaĉić,Slobodan Unković,Beograd,1991.g.

3.Kriţman Pavlović.Marketing turistiĉke destinacije.Sveuĉilište Zagreb(2008)


4.Seneĉić, J. Grgona, J. Marketing menadţment u turizmu, Zagreb (2006).

Dodatna literatura:

Marušić M.PrebeţacD.Istraţivanje turistiĉkog trţišta,Zagreb:Adeco

Rocco, F.Marketing-osnove i naĉela, Zagreb,(1992)

Seneĉić J., Vukonić B, Marketing u turizmu, Zagreb(1997).









programa:





Obveze studenata:



ispita.











Naziv kolegija UPRAVLJANJE KVALITETOM U TURIZMU

Opći podaci



Imre suradnika


ECTS – bodovi 6




Stjecanje znanja i vještina za uspješno marketinško upravljanje kvalitetom u turizmu koja je danas strateška varijabla

u borbi za trţišni udjel na turistiĉkom truţištu


1. Kvaliteta – imperativ dobrovoljnog opredjeljenja poduzeća

2. paradigma kvalitete, proizvodnost, konkurentske prednosti i sustav upravljanja kvalitetom

3. obiljeţja odreĊivanja konkurentskog okruţenja

4. Sustavi upravljanja kvalitetom

4.1. Zahtjevi elementi norme iso 9000:1994 i iso 9001:2000

4.2. Malcolm baldrige nacionalna nagrada kvalitete

4.3. Six sigma

5. planiranje kvalitete

5.1.definiranje kvalitete

5.2. Razlozi relativiziranja pojma kvalitete

5.2.1. Uĉinak stajališta ili toĉke promatranja

5.2.2. Kvaliteta koncepcije

5.2.3. Kvaliteta konstrukcije

5.2.4. Kvaliteta izrade

5.3. Uĉinak zamjene

5.4. Uĉinak transformacije

5.5. Kvaliteta – relativna ili apsolutna kategorija?

5.6.vrste nadzora kvalitete proizvoĊaĉa koje omogućuju vrednovanje kvalitete njegovih proizvoda

5.6.1. Faze unutarnje kontrole kvalitete proizvoĊaĉa

5.6.2. Budućnost unutarnjeg nadzora kvalitete – sustava upravljanja kvalitete

5.6.3. Vanjska kontrola

5.6.4. Razlozi ujedinjenja vanjske i unutarnje kontrole kvalitete


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






znanja


Osnovna literatura – Udţbenik

Mencer, I., Upravljanje kvalitetom, (2003).,Ekonomski fakultet, Rijeka

Dodatna literatura

1.Avelin Holjevac, I., (2002)., Upravljanje kvalitetom u turizmu i hotelskoj indsustriji, Fakultet za turistiĉki i hoteleski

menadţment, Opatija

1.C. L. Bovée, J. V. Thill, (2012)., Suvremena poslovna komunikacija, Ljevak, Zagreb

Bartoluci Mato Upravljanje turistiĉkim trţištima.









Planetopija, Zagreb





usmenim putem.


programa

Posvetiti stalnu paţnju uoĉavanja studentskih ideja o izboru

prvog pojedinca poduzeća koji jednostavno nosi nadimak –

voĊa. Rad i ideje će se pratiti kroz seminare na temelju kojih

će se uviĊati dobre ideje studenata temeljene na njihovim

istraţiivanjima

Obveze studenata Prisustvovanje nastavi; izrada seminarskih radova: izlaganje



Dolazak do 10 bodova ; Seminar do 15 bodova, Završni ispit

do 65 bodova;





http://www.ljevak.hr/knjige/knjiga-13760-suvremena-poslovna-komunikacija



Naziv kolegija: OSNOVE VJERSKOG TURIZMA

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti – preddiplomski studij Godina IV. 2.

Sem.




ECTS – bodovi 6




Upoznati studente s osnovama vjerskog turizma, njegovim temeljnim pojmovima. Polaznici će steći znanja o

turistiĉkom aspektu fenomena religije, osposobit će se za bolje razumijevanje znaĉenja vjerskog turizma . Cilj je

kolegija ponuditi studentima jedno novo viĊenje vjerskog turizma kao fenomena koji u ovom postmodernom vremenu

zauzima veoma znaĉajno mjesto u društvu, poglavito u bosanskohercegovaĉkom te će se u tom smislu poseban osvrt

staviti na religijski turizam u MeĊugorju.


Osnove vjerskog turizma kao znanstvena disciplina. Vjerski turizam je vaţna komponenta i nositelj razvoja turizma

(naroĉito vezanih djelatnosti) pojedinih regija i gradova. Cilj nastavne cjeline je: definirati vjerski turizam i razluĉiti

temeljne komponente, utvrditi motive putovanja vjerskih turista, istaknuti uĉinke koji se generiraju razvojem vjerskog

turizma, ukazati na negativne nuspojave masovnih vjerskih okupljanja. Motivi putovanja se u svojoj suštini kroz

vrijeme nisu mijenjali, ali su se nadopunjavali. Vjera kao motiv - uz zdravstvene i kulturne motive je jedan od

najstarijih motiva putovanja (danas turistiĉkih motiva). Oblik turistiĉkih kretanja koji je nastao vjerskom

motiviranošću ĉovjeka u kojoj duhovni ĉimbenik ĉini udio od preko 90% motivacije za putovanja. Mala i nepoznata

mjesta, zahvaljujući posvećenosti i ukazanjima privlaĉe velike mase hodoĉasnika sa svih strana svijeta. Zadatak je tih

mjesta smjestiti i usluţiti turista-vjernika, na što kvalitetniji naĉin i omogućiti humane uvjete boravka. Vaţnost uloge

javnog sektora u poticanju razvoja destinacija vjerskog turizma iz ekonomskih, društvenih, vjerskih i socijalnih

razloga. Uz sve to potreban je i angaţman turistiĉkih agencija specijalizirane za vjerski turizam u promociji destinacija

na turistiĉkom trţištu.




Terenska

nastava



Eksperimentalni

rad


Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

Ĉorak, S., Mikaĉić, V. (2006) Vjerski turizam, Zagreb

Weber, S., Mikaĉić, V. (2011) Osnove turizma, Školska knjiga, Zagreb


Da vie, G. (2007) The sociology of Religion. London

Kehrer, G.(1988) Einführung in die Religionssoziologie. Darmstadt

Dodatna literatura:

Ĉorak, S., Mikaĉić, V., ur., (2006) Vjerski turizam, Zagreb

Huston, S. (2010) Religije svijeta, Znanje, Zagreb

Abazović, D., Rajdoković, J., Vukamanović, M. (2007) Religije svijeta, Dosije, Beograd

Grace, Davie (2005): Religija u suvremenoj Europi. Zagreb

Jukić, J. (1997) Lica i maske svetoga. Zagreb, Kršćanska sadašnjost

Markešić, I. (2000) Luhmannovo shvaćanje religije, Zagreb, Filozofska istraţivanja

Michaels, A. (1997) Klassiker der Religionswissenschaft. München, Beck

Pals, D. L. (1996) Seven theories of religion. Oxford: Oxford University Press, New York

Vrcan, S.(1986) Od krize religije k religiji krize. Zagreb, Školska knjiga

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja sociologije religije

Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu



tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni

ispit, studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i

završni ispit polaţu se pisanim putem.


programa:



oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te

postavljene ciljeve i zadaće programa

Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima i

vjeţbama; izrada seminarskih radova: izlaganje

radova; polaganje ispita.


Dolazak do 10 bodova ;

izrada seminara do 20 bodova;

kolokvij do 25 bodova;








Naziv kolegija POLITIKA I KANALI PRODAJE U TURIZMU

Opći podaci





ECTS – bodovi 3




1.Stvaranje koncepcijskog okvira za razumijevanje znaĉaja i uloge marketinške koncepcije u specifiĉnim uvjetima

turistiĉkog gospodarstva.

2.Stjecanje znanja o funkcioniranju marketinškog sustava odnosno o interakciji trţišta, aktivnih i kontroliranih

varijabli u marketingu i faktora okruţenja.

3.Spoznaja o osnovnim obiljeţjima potrošaĉkog ponašanja i segmentaciji turistiĉkog trţišta.

4.Ovladavanje sposobnostima za kreiranje marketinške politike u turizmu na podlozi marketinškog planiranja na

makro, mikro i mezzo razini.

5.Stjecanje znanja o svim elementima aktivne marketinške politike (proizvod, cijena, kanali distribucije i promocija) u

optimalnoj kombinaciji.


1.Turistiĉka potraţnja

2. Turistiĉka ponuda

3. Primarna turistiĉka ponuda

4. Sekundarna turistiĉka ponuda

na razvoj i kvalitetu turistiĉke ponude utjeĉu i neki vanjski ĉimbenici unutar zemlje:

-karakteristike društvenog i ekonomskog sustava odreĊene zemlje

-sposobnost privrede zemlje i podruĉja

-kreditna politika i uvjeti plasmana stranog kapitala u razvoju turizma

-stajalište drţavnih vlasti prema znaĉenju turizma kao djelatnosti za privredu zemlje u cjelini

-kvalifikacijska struktura osoblja potrebnog za pruţanje turistiĉkih usluga u raznim djelatnostima

-razvoj tehnike i njezina primjena


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje



Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





znanja



Cox, B., Koezler, W., (2005)., Internet marketing za hotele, restorane i turizam, M plus, Zagreb

Sikavica, P., Bahtijarević-Šiber,F., Pološki-Vokić, N., (2008)., Temelji menadţmenta, Školska knjiga, Zagreb

Dodatna literatura

1.Wreden, N.,(2010).,Profitabilno brendiranje,vbz, Zagreb

2.Kneţević, Š. (2011)., Komuniciranje u turizmu, Redak, Zadar.








Planetopija, Zagreb





usmenim putem.


programa

Kroz dodijeljenje zadatke omogućiti studentima da svoju

teorijsku aktivnost poveţu s budućim rezultatima poslovanja te

da već kroz nastavu osmišljavaju njegovu organizaciju.

Obveze studenata





do 65 bodova;







Naziv kolegija: SUSTAVI ZA ELEKTRONIĈKO UĈENJE

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti Godina V.




ECTS – bodovi




Cilj ovog kolegija je upoznavanje principa i specifiĉnosti elektroniĉkog uĉenja, tehnologija i procesa na kojima se ono

temelji te razliĉitih mogućnosti primjene, u svrhu kompetencije za razvoj takvih sustava i upravljanje procesima

primjene. Cilj vjeţbi: Upoznavanje praktiĉnih rješenja, stjecanje konkretnih znanja i kompetencije za razvoj tih

sustava, poznavanje naĉina na koji se elektroniĉko uĉenje primjenjuje, te mogućnost provoĊenja istraţivanja na tom

podruĉju.

Opće kompetencije:

- analizirati i vrednovati e-teĉaj primjenom modela vrednovanja kvalitete

- definirati elektroniĉko uĉenje i analizirati njegov kontekst u odnosu na ostale vrste uĉenja

- definirati instrukcijski dizajn i usporediti modele instrukcijskog dizajna

- identificirati i primijeniti prikladne tehnologije i metodologije u elektroniĉkom uĉenju

- identificirati oblike e-uĉenja prema naĉinu i intenzitetu korištenja informacijskih i komunikacijskih

tehnologija

- identificirati razliĉite modele i pristupe uĉenju u e-obrazovanju

- izraditi e-teĉaj pomoću ADDIE modela instrukcijskog dizajna i implementirati ga u Moodle sustav za e-uĉenje

- izraĊivati obrazovne materijale primjenom principa kognitivne teorije multimedijskog uĉenja

- moći upravljati Moodle sustavom za e-uĉenje

- objasniti i primijeniti modele vrednovanja kvalitete u e-obrazovanju

- objasniti i primijeniti standarde za opis sadrţaja u sustavima za upravljanje e-uĉenjem

- objasniti i primijeniti svojstva validacije i testiranja primjenom sustava za e-uĉenje

- objasniti razliĉite teorije i klasificirati uĉenike prema stilovima uĉenja

- usporediti vrste, arhitekture i svojstva sustava za upravljanje e-uĉenjem


Uvod

Stilovi uĉenja

Principi elektroniĉkog uĉenja

Tehnologije i metodologije

Procesi poduĉavanja i uĉenja na daljinu

Sustavi za upravljanje uĉenjem

Validacija i testiranje primjenom sustava za upravljanje uĉenjem

Formalni aspekti

Laboratorijske vjeţbe na raĉunalima

Seminarski rad.









Osnovna literatura:

1. Krtalić, A. (2015). Informacijske i komunikacijske tehnologije u odgoju i obrazovanju. Osijek:

2. Mayer, R.E. Multimedia Learning. Cambridge University, Cambridge, 2009.

Dodatna literatura:

1. Journal of Educational Multimedia and Hypermedia (JEMH)

2. International Journal on E-Learning (IJEL)

3. Journal of Interactive Learning Research (JILR)

4. Clark, R.C; Mayer, R.E. e-Learning and the Science of Instruction: Proven Guidelines for Consumers and

Designers of Multimedia Learning. Cambridge University, Cambridge, 2008.




studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove. Završni



programa:





Obveze studenata: Prisustvovanje nastavi; izrada seminarskih radova:

izlaganje radova; polaganje ispita.


Dolazak 10 bodova, seminarski rad 15 bodova, završni

ispit 75 bodova.





SMJER: OPĆI TURIZAM

III. SEMESTAR

Metodologija znanstvenih istraţivanja

sa statistikom 1 1 2 6 Zajedniĉki

MSOT01

Menadţment turoperatora 1 1 2 6 Obvezni MSOT02

Istraţivanje turistiĉkih trţišta 1 1 2 6 Obvezni MSOT03

Menadţment ljudskih resursa u turizmu 1 1 1 6 Obvezni MSOT04

Odrţivi razvoj u turizmu 1 1 1 3 Izborni (1 od

2)

MSOT05

Upravljanje bazama podataka u

turizmu 1 0 1 3

Izborni (1 od

2)

MSOT06

Izborni s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni


semestra bilo kojeg

smjera.

MSOT07

IV. SEMESTAR

Poslovno odluĉivanje u turizmu 1 1 2 6 Obvezni MSOT08

Organizacijsko ponašanje u turizmu 1 1 2 6 Obvezni MSOT09

Operacijski menadţment turistiĉkih

organizacija 1 1 2 6 Obvezni

MSOT10

Korporativno upravljanje u turizmu 1 0 1 4 Izborni (1 od

2)

MSOT11

Financije u turizmu 1 0 1 4 Izborni (1 od

2)

MSOT12

magistarski/diplomski rad 1 0 5 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik turizma.

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) turizma, smjer opći turizam.



Naziv kolegija: METODOLOGIJA ZNANSTVENIH ISTRAŢIVANJA SA

STATISTIKOM

Opći podaci:

Studijski program Svi program Godina 2.




ECTS – bodovi 6




Da se studenti uvedu u teoriju pedagoškog saznanja, u logiĉke forme pedagoškog mišljenja i u teoriju pedagoškog

istraţivanja. Da se osposobe za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog istraţivanja na osnovu

kojih će umjeti da izrade projekat istraţivanja, istraţivaĉke instrumente, izvedu istraţivanje, obrade i interpretiraju

dobijene podatke i napišu izvještaj istraţivanja.


Mogućnosti i granice istraţivanja u društvenim znanostima i paradigme istraţivanja

Kvantitativna i kvalitativna istraţivanja

Faze procesa istraţivanja

Izbor i definisanje problema istraţivanja

Definicija pojmova i pojmovna analiza

Postavljanje hipoteza

Identifikacija i klasifikacija varijabli

Operacionalizacija varijabli

OdreĊivanje nacrta istraţivanja

OdreĊivanje i definisanje populacije i uzorka istraţivanja

Metode prikupljanja podataka

Parametrijski statistiĉki postupci

Neparametrijski statistiĉki postupci

Faktorska analiza

Interpretacija rezultata i izvještaj o istraţivanju







Projekt i izvještaj istraţivanja


znanja Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura:

Vujević, Miroslav (2008). UvoĎenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb: Informator.

Dodatna literatura:

Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraživanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa.

Halmi, Aleksandar (2003). Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim znanostima. Jastrebarsko:

Naklada Slap.

Kundaĉina, Milenko i BanĊur Veljko (2005). Akciono istraživanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.

Mejpvšek, Milko (2005). Metode znanstvenog istraživanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Milas, Goran (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Milat, Josip (2005). Osnove metodologije istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.

Muţić, Vladimir (1986). Metodologija pedagoškog istraţivanja. Srajevo: Svjetlost.




studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni


ispit polaţu se pisanim putem.


programa:



oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene

ciljeve i zadaće programa



polaganje ispita.


Dolazak i aktivnost u nastavi do 10 bodova ;

izrada projekta do 20 bodova;

Izrada izvještaja do 30 bodova;








Naziv kolegija MENADŢMENT TUROPERATORA

Opći podaci

Studijski program Turizam Godina II



ECTS – bodovi 6




Stjecanja znanja i upoznavanje s pojmovima, poslovnim procesima turoperatora .Temeljno razumijevanje trţišne

koncepcije poslovanja turoperatora, stalnog inoviranja, poboljšavanja kvalitete turistiĉkog proizvoda, kreativnog

trţišnog komuniciranja i vaţnost turoperatora na turistiĉkom trţištu.


1.Razvoj turoperatorskog poslovanja- Povijesni razvoj organizatora putovanja.

2. Pojmovno odreĊenje turoperatora. Pojmovna i funkcionalna razlika izmeĊu turoperatora i turistiĉke agencije. Vrste

turoperatora.

3. Trţišna filozofija turoperatorskog poslovanja. Funkcije turoperatora na turistiĉkom trţištu.

4.Formiranje paket-aranţmana. Kalkulacija cijena aranţmana turoperatora. Promocija paket-aranţmana na trţištu.

Naĉini organiziranja prodaje paket-aranţmana turoperatora.

5.Turistiĉke agencije kao kanali prodaje turoperatora.

6.Suradnja turoperatora i hotelskih poduzeća - ugovorni odnos,specifiĉnosti i konflikti.

7. Zaštita turistiĉkih potrošaĉa. Organizacijska struktura vodećih europskih turoperatora.

8. Uloga turoperatora u svjetskom turistiĉkom prometu. Utjecaj turoperatora na karakteristike, strukturu i tokove

turistiĉke potraţnje.

9. Znaĉenje turoperatora za razvoj turizma u BiH i Hrvatskoj.



zadaci

E-uĉenje








znanja


Udţbenik

Ĉavlek, N., Turoperatori i svjetski turizam, Golden marketing, Zagreb, 1998.

Dodatna literatura

Holloway, J.C., The Business of Tourism, Longman, Harlow, 1998.

Dulĉić, A.: Turistiĉke agencije, poslovanje i menadţment, Ekokon d.o.o., Split, 2005.

Syratt, G. Manual of Travel Agency Practice, Oxford: Elsevier, 2003.







pismenim putom.


izvedbe programa



(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa




Dolazak do 10 bodova ; Seminar do 15 bodova, Praktikum do 15

bodova; Kolokvij do 25 bodova; Završni ispit do 35 bodova;







Naziv kolegija: ISTRAZIVANJE TURISTICKIH TRZISTA

Opći podaci:

Studijski program Studij turizma Godina 2.




ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je da studenti razviju sposobnost razumijevanja i analiziranja rezultata istraţivaĉkih projekata, ĉlanaka i

drugih materijala nastalih kao rezultat nekog konkretnog istraţivanja trţišta, steknu neophodna znanja i vještine

potrebne za organiziranje i provoĊenje procesa istraţivanja trţišta za potrebe turizma te shvate ulogu istraţivanja

trţišta kao oruĊa menadţmenta u rješavanju problema na svim podruĉjima trţišnog poslovanja, a posebno u turizmu.


1. Sadrţaj i proces istraţivanja turistiĉkih trţišta

2. Vrste istraţivanja turistiĉkih trţišta

3. Primarni podaci u turizmu

4. Uzorak i prikupljanje podataka

5. Analiza podataka i prikazivanje rezultata

6. Segmentacije turistiĉkog trţišta

7. Ciljevi istraţivanja turistickih trzista








Osnovna literatura:

1. Marušić, M., Prebeţac, D. (2004.), Istraţivanje turistiĉkih trţišta, Adeco, Zagreb.

Dodatna literatura:

1. Ritchie, B.W., Burns, P., Palmer, C. (2005), Tourism Research Methods: Integrating Theory With Practice,

CABI Pub, Cambridge.

2. Finn, M. (2000), Tourism and Leisure Research Methods: Dana Collection, Analysis and Interpretation,

Logman Pub. Group, New York.

Tijekom nastave, studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.






Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna


programa:




Obveze studenata:

Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka izrada












Naziv kolegija: MENADŢMENT LJUDSKIH RESURSA U TURIZMU

Opći podaci:

Studijski program

Diplomski/master sveuĉilišni studij turizma, smjer: opći

turizam Godina III

semestar



ECTS – bodovi 6 ECTS




Razvijanje svijesti o vaţnosti kontinuirane primjene znanja o ljudskim potencijalima kao najvećoj vrijednosti

poslovnih subjekata te usvajanje znanja o vještinama i aktivnostima bitnim za uĉinkovito upravljanje ljudskim

resursima u sektoru turizma, ali i osposobljavanje za kritiĉko prosuĊivanje, formuliranje i rješavanje problema kroz

primjenu adekvatne literature, metoda i podataka, u cilju povećanja ukupne uspješnosti poslovanja.


- Pojam, znaĉaj, odreĊenje i sadrţaj upravljanja ljudskim resursima

- Specifiĉnost i sloţenost ljudskih resursa

- Strateški pristup u upravljanje ljudskim resursima

- Planiranje ljudskih resursa

- Pribavljanje i selekcija ljudskih resursa

- Analiza posla

- Praćenje radne uspješnosti

- Obrazovanje i razvoj ljudskih resursa

- Motivacija i nagraĊivanje

- Konflikti u organizaciji

- Stres kod zaposlenih

- Planiranje i razvoj karijere zaposlenih

- Upravljanje karijerom zaposlenih

- Specifiĉnosti menadţmenta ljudskih resursa u turizmu



Predavanja Seminarski rad Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje






Obvezna literatura

Gutić, D., Peterschik, A., Menadžment ljudskih resursa, udţbenik Fakulteta društvenih znanosti dr. Milenka Brkića,

Bijakovići, MeĊugorje, 2013.

Dopunska literatura

Bahtijarević-Šiber, F. ,Menadžment ljudskih potencijala, Golden Marketing, Zagreb, 1999.

Bahtijarević-Šiber, F., Strateški menadžment ljudskih potencijala, Školska knjiga, Zagreb, 2014.

Ćerović, S., Upravljanje ljudskim resursima u hoteljerstvu, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2013.

Marušić S., Upravljanje ljudskim potencijalima, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2001.

Raymond, A..N.; Hollenbeck, J.R.; Wright, P.M., Menadžment ljudskih potencijala, Mate d.o.o., Zagreb, 2000.

Raymond, A..N.; Hollenbeck, J.R.; Wright, P.M., Gerhart, B., Human Resourcemanagement,McGraw-Hill, Irwin,

New York, 2003.








programa:

Dva puta tijekom semestra procjenjivat će se kvaliteta


studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće

programa.

Obveze studenata:


polaganje ispita.









Naziv kolegija: ODRŢIVI RAZVOJ U TURIZMU

Opći podaci

Studijski program Turizam Godina II.




ECTS – bodovi 3






Upoznati se s razliĉim kulturama i narodima. Poći od teze, kako samo dobro odabran naĉin komuniciranja zbliţava

naorede i kulture te prodaje turistiĉki proizvod







Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):)

Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





znanja


Osnovna literatura Udţbenik


Dodatna literatura

1.C. L. Bovée, J. V. Thill, (2012)., Suvremena poslovna komunikacija, Ljevak, zagreb










Planetopija, Zagreb





usmenim putem.


programa






Obveze studenata





do 65 bodova;







Naziv kolegija POSLOVNO ODLUĈIVANJE U TURIZMU

Opći podaci





ECTS – bodovi 6




Razmotriti konceptualni okvir procesa poslovnog odluĉivanja u turizmu.

Razumijeti osnovne probleme u znanstvenom pristupu odluĉivanju.

Upoznati se s metodama i tehnikama za potporu donošenja poslovnih odluka.


1.Odluke i odluĉivanje. Poslovno odluĉivanje.

2.Proces odluĉivanja.

3.Interdisciplinarni aspekt odluĉivanja.

4.Teorije odluĉivanja.

5.Racionalno odluĉivanje – problem racionalnosti u odluĉivanju.

6.Okolina u kojoj se odluĉuje.

7.Vrijednosti i odluĉivanje.

8.Subjektivni ĉimbenici odluĉivanja

9.Perspektive grupnog odluĉivanja. Individualno i grupno odluĉivanje. Prednosti i nedostaci.

10.Moć donositelja odluke.

11.Modeli i tehnike odluĉivanja. Prednosti i ograniĉenja upotrebe modela u odluĉivanju.

12.Implementiranje odluke.

13.Perspektive managerskog odluĉivanja.

14.Tehnologije kao potpora managerskom odluĉivanju.


Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





znanja



Sikavica, P. Bebek, B., Skoko, H., Tipurić, D., (1999.), Poslovno odluĉivanje, II. izmjenjeno i dopunjeno izdanje,

Informator, Zagreb.


Dodatna literatura

1.Yates, J. F., Poslovno odluĉivanje, (2012)., Ljevak, Zagreb

2.Kneţević,Š. (2011)., Komuniciranje u turizmu, Redak, Zadar









Planetopija, Zagreb





usmenim putem.


programa

Od studenata se oĉekuje da budu pripremljeni diskutirati o

proĉitanim odabranim poglavljima i ĉlancima dodijeljenim za

odreĊeni termin.

Obveze studenata





do 65 bodova;





http://www.ljevak.hr/knjige/knjiga-13651-poslovno-odlucivanje



Naziv kolegija: ORGANIZACIJSKO PONAŠANJE U TURIZMU

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Cilj nastave ovog kolegija je upoznati studente s društvenom dimenzijom, odnosno varijablama organizacije kao što

su pojedinci, skupine, timovi, njihova znanja i sposobnosti, komunikacijski procesi, sukobi te moć i utjecaj koji imaju

u organizaciji. Ovaj kolegij se bavi ljudskom dimenzijom organizacije.


1. Pojam i definiranje organizacijskog ponašanja

2. Etika i organizacijsko ponašanje

3. Pojedinac i organizacija

4. Grupe i interpersonalni procesi u organizaciji

5. Oblikovanje posla

6. Komunikacijski procesi u organizaciji

7. Sukobi u organizaciji

8. Moć i politika u organizaciji

9. Razvoj organizacije








Osnovna literatura:

1. Robbins, S. P.: Bitni elementi organizacijskog ponašanja; III. Izdanje; MATE, Zagreb, 1995.

2. Martin, J.: Organizational Behaviour; Second edition; Thompson Learning; 2001. god.

Dodatna literatura:

1. Schermerhoen, J. R. Jr.; Hunt, J. G.; Osborn,R. N.: Organizational Behavior; Seventh edition; John Wiley And

Sons, Inc; New York etc; 2000. god.

2. Buchanan, D.; Huczynsky, A.: Organizational Behaviour- an introductory text; Third edition; Prentice Hall;

London etc; 1997.

3. Buchanan, D.; Huczynsky, A.: Organizational Behaviour- an introductory text (student workbook); Third

edition; Prentice Hall; London etc; 1997.









programa:





Obveze studenata:



ispita.











Naziv kolegija: OPERACIJSKI MENADŢMENT TURISTIĈKIH ORGANIZACIJA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama operacijskog menadţmenta turistiĉkih organizacija. Studenti

se osposobljavaju za integralno upravljanje konkretnom turistiĉkom destinacijom i na sluĉajevima iz prakse

pripremaju se za vrlo sloţene poslove upravljanja turistiĉkom destinacijom. Pribliţiti studentima pojam trţišta i

djelatnosti turistiĉkih organizacija u današnjem poslovnom okruţenju, te pojam operacijskog menadţmenta kao

poslovne aktivnosti, tako da se maksimalno i to profitabilno, zadovolje potrebe društva koje se na trţištu pojavljuju

kao potraţnja.


1. Turistiĉka destinacija kao novi pojam .Turistiĉka regionalizacija kao posljedica trţišnih promjena u svijetu.

Turistiĉko mjesto, rivijera, turistiĉka regija, turistiĉka destinacija, jedinice lokalne uprave i samouprave, općina, grad.

Razvoj turistiĉke destinacije. Koordinacija uţih destinacija prostora i sudionika ponude. Konkurentnost turistiĉke

destinacije.

2. Osnovni pojmovi menadţment u odnosu na turistiĉku destinaciju. Uvod u operacijski menadţment Osobitosti

menadţmenta turistiĉke destinacije. Ciljevi operativnog menadţmenta turistiĉke destinacije..Upravljanje kapacitetima

kod usluga

3. Razvojno i prostorno turistiĉko planiranje – ishodište planiranja turistiĉke destinacije. Planiranje i odrţivi razvoj.

Proces i nositelji planiranja. Ekonomska, sociološka, kulturološka i ekološka zaštita okoliša. Planiranje kapaciteta

4. Organizacija destinacije nekad i danas. Organizacije za upravljanje turistiĉkom destinacijom Suvremeno

oblikovanje turistiĉke destinacije. Organizacija plasmana turistiĉke destinacije na domaćem i meĊunarodnom trţištu.

5. Pojam, sadrţaj i osobitosti turistiĉke politike u turistiĉkoj destinaciji. Upravljanje resursima. Upravljanje kvalitetom

. Upravljanje ljudskim resursima. Problemi i njihova rješenja na primjeru mediteranskih turistiĉkih zemalja. Iskustva

Hrvatske.









Osnovna literatura:

Petrić, L. (2011). Upravljanje turistiĉkom destinacijom – Naĉela i praksa. Ekonomski fakultet:Split.

Ĉavlek, N., Bartoluci, M., Prebeţac, D., Kesar, O. (2011) Turizam – ekonomske osnove i organizacijski sustav.

Školska knjiga: Zagreb.

Zoran Radojević, Operacioni menadţment(2010)Beograd.

Magaš. D.Menadţment turistiĉkih organizacija i destinacija, Opatija(2013)

Dodatna literatura:

Šišara Jelena, Primjena operacijskog menadţmenta, Šibenik(2012)



Ĉorak, S., (ur.) (2011) Izazovi upravljanja turizmom. Institut za turizam: Zagreb

Novo digitalno doba, Schmidt, Erik, Cohen Jared (2014)

Znanstveni i struĉni tisak, domaći i inozemni, iz turizma i mendţmenta. Tijekom nastave studenti će biti upućeni na








programa:





Obveze studenata:



ispita.











Naziv kolegija: KORPORATIVNO UPRAVLJANJE U TURIZMU

Opći podaci:

Studijski program Studij turizma Godina IV




ECTS – bodovi 4




Cilj kolegija je da priblizi i objasni studentima odnos izmedju uprave, nadzornog odbora, vlasnika i ostalih interesnih

grupa u jednoj firmi. Da omogući studentima sticanje relevantnih teorijskih i praktiĉnih znanja iz oblasti

korporativnog upravljanja neophodnih za istraţivanje kompleksnih relacija izmeĊu investitora, menadţmenta i ostalih

stejkholdera.


1. Uvod u korporativno upravljanje

2. Definicija i znaĉaj korporacija i njihova uloga u danasnjoj privredi

3. Komparativno korporativno upravljanje

4. Mehanizmi korporativne kontrole

5. Dioniĉari - vlasništvo

6. Uprava – vodjenje i organizacija

7. Nadzorni odbor - kontrola poslovanja

8. Trţište

9. Društvena odgovornost poduzeća








Osnovna literatura:

1. Tipurić, Darko (ur.): Korporativno upravljanje, Sinergija, 2008

Dodatna literatura:

1. Skripta-http://www.scribd.com/doc/127362676/KORPORATIVNO-skripta#scribd







programa:






Obveze studenata:



ispita.











Naziv kolegija FINANCIJE U TURIZMUJAVNOJ UPRAVIFIN

Opći podaci

Studijski program Diplomski sveuĉilišni studij:

Menadţment u turizmu

Godina/Semestar II/IV

Nositelj kolegija

Suradnik


ECTS – bodovi 4




Stjecanje znanja iz osnova financija,osnova javnih financija koje su osnova razumijevanja financiranja turistiĉkih

organizacija, prihodi kao izvori financiranja turistiĉkih organizacija,proraĉunsku problematiku na svim razinama

vlasti, fiskalni sustav Bosne i Hercegovine, itd..

Studenti će steći znanja i vještine za:

Ovladavanje temeljnim pojmovima financija,javnih financija odnosno instrumentima (i naĉinima) financiranja

djelatnosti u turizmu a naroĉito: prihodima i troškovima turistiĉkih organizacija, oporezivanje turistiĉke djelatnosti,

naĉin obraĉuna i plaćanja poreznih obveza turistiĉkih organizacija, itd.


Osnove financija,

Osnove javnih financija,

Financije i turistiĉka djelatnost,

Prihodi turistiĉkih društava,

Troškovi turistiĉkih društava,

Oporezivanje turistiĉke djelatnosti,

Instrumenti plaćanja u turizmu,

Kreditiranje turistiĉke djelatnosti


Predavanja

Seminarski rad

Konzultacije



PohaĊanje nastave

Seminarski rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Literatura I.(obvezna literatura)

N. Šimuirina - H. Šimović-M. Mihelja Ţaja - M. Primorac,“Javne financije u Hrvatskoj“; Ekonomski fakultet

Zagreb,2012.

B. Jelĉić i drugi,“Financijsko pravo i financijska znanost“, Narodne novine, Zagreb, 2008.


Literatura II. (neobvezna literatura)

1. B.Jelĉić i drugi, Hrvatski fiskalni sustav, Narodne novine, Zagreb, 2004.

2. O. Lonĉarić, Horvat, Osnove općega poreznog prava, Institut za javne financije, Zagreb, 1999.

3. Mehmed Alijagić,“Poreski menadţment i poreski konsalting“,UPS Banja Luka,2006.

4. Mirsad Kikanović,“PDV,teorija i praksa“;Pen,Tuzla,2005.



izvoĊenja predavanja. Ocjenjuje se aktivno sudjelovanje studenata u

nastavnom programu. Konaĉno usvojena znanja utvrĊuju se

polaganjem ispita u pismenom i/ili usmenom obliku.

Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti

izvedbe programa

Kvaliteta rada i uspješnost izvedbe programa utvrdit će se

interaktivnom suradnjom (studenti/nastavnik) u konsultacijama i na

predavanjima.

Obveze studenata

Redovito prisustvovanje nastavi; aktivno sudjelovanje na nastavi i

konsultacijama; izlaganje radova; polaganje ispita.


ocjene

Dolazak do 15 bodova; Aktivnost na nastavi do 15 bodova,

Seminarski rad 20 bodova; Završni ispit do 50 bodova.





SMJER: TURIZAM I REKREACIJA

III. SEMESTAR



MSTR01

Sport i razvoj 1 1 2 6 Obvezni MSTR02

Rekreacija i motoriĉko uĉenje 1 1 2 6 Obvezni MSTR03

Menadţment ljudskih resursa u turizmu 1 1 2 6 Obvezni MSTR04

Menadţment turoperatora 1 1 2 3 Izborni (1 od

2)

MSTR05

Istraţivanje turistiĉkih trţišta 1 1 2 3 Izborni (1 od

2)

MSTR06



semestra bilo kojeg

smjera.

MSTR07

IV. SEMESTAR

Poslovno odluĉivanje u turizmu 1 1 2 6 Obvezni MSTR08

PrilagoĊena tjelesna rekreacija 1 1 2 6 Obvezni MSTR09

Metodika kineziološke rekreacije u

turizmu 1 1 2 6 Obvezni

MSTR10

Turistiĉka geografija 1 0 1 4 Izborni (1 od

2)

MSTR11

Rekreacijska atletika 1 0 1 4 Izborni (1 od

2)

MSTR12

magistarski/diplomski rad 1 0 5 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik turizma ili

kineziologije.

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) turizma, smjer turizam i rekreacija.




STATISTIKOM

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6






















Faktorska analiza











Osnovna literatura:


Dodatna literatura:



Naklada Slap.













programa:







polaganje ispita.












Naziv kolegija: SPORT I RAZVOJ

Opći podaci:

Studijski program Studij turizma Godina II.


Ime suradnika na kolegiju -


ECTS – bodovi 6




Dobivanje spoznaja o sportu kao djelatnosti od javnog interesa, teorijskim postavkama, znaĉaju, funkcijama,

organizaciji i naĉinu provoĊenja i daljnjeg razvoja.


Utjecaj sporta na stvaralaštvo, socijalnu integraciju, meĊunarodni prestiţ i afirmaciju. Odgojno-obrazovna funkcija

sporta u smislu transformacijskih procesa. Teorijske postavke sporta: školski, rekreativni, natjecateljski sport, sport

za specijalne manjene. Funkcije sporta: kondicioniranje, treniranje, rekreiranje, natjecanje, manifestacije.

Sistematizacija sportova. Organizacija sporta. Subordinacija sporta. Sport u funkciji unapreĊenja zdravstvenog

statusa djece i mladih. Sport u zreloj i starijoj ţivotnoj dobi.








Malacko, J., RaĊo, I. (2004.) Tehnologija sporta i sportskog treninga. Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, Sarajevo

Katić, R. i Bonacin, D.(2001)Kineziologija za sva vremena. Split: FPMOZ .

Milanović, D. (2009.) Teorija i metodika treninga. Kineziološki fakultet sveuĉilišta u Zagrebu. Društveno

veleuĉilište. Zagreb

Milutinović, S. (2003.) Kvaliteta ţivota, U: Vrhovac B., ured. Interna medicina, 3. izd. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 9

- 12

Neljak B., Milanović, D. (2007.) Organizacijski, programski i materijalni uvjeti za redovito tjelesno vjeţbanje djece i

mladeţi. Zbornik radova 5. godišnje meĊunarodne konferencije. 23. i 24. veljaĉe 2007. Zagreb: Kineziološki fakultet

Sveuĉilišta u Zagrebu

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće teorije sporta i kineziološke antropologije. Tijekom

nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu








programa:





Obveze studenata:















Naziv kolegija: REKREACIJA I MOTORIĈKO UĈENJE

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Studenti će steći baziĉna znanja o podruĉju i procesima motoriĉkog uĉenja, odnosno razumjeti teorijsku pozadinu

motoriĉkog uĉenja; usvojiti neke praktiĉne principe bitne za efikasno pouĉavanje motoriĉkih sadrţaja; teći uvid u

faktore koji utjeĉu na motoriĉko uĉenje i razvoj uĉinkovitih strategija primjene motoriĉkih vještina u okviru

kineziološke rekreacije.


Motoriĉka izvedba: Definicija i klasifikacija motoriĉkih vještina. Motoriĉke sposobnosti, individualne razlike.

Kognitivni aspekti: Metodologija/mjerenje motoriĉke izvedbe i uĉenja. Motoriĉka kontrola: Senzorni sustavi i

motoriĉka kontrola. Motoriĉki programi. Motoriĉko uĉenje: Ritam pokreta, preciznost i brzina pokreta i njihovi

meĊuodnosi. Transfer motoriĉkih vještina u kineziološkoj rekreaciji. Oblikovanje programa kineziološke rekreacije

u odnosu na strukturu sudionika, uvjete i mogućnosti provedbe te definirane ciljeve. Postupci za postavku

edukativnih programa vjeţbanja, korektivnih programa, kompenzacijskih programa i sl. Temeljne karakteristike i

sastavnice radnog procesa: inicijalno testiranje, kritiĉno vrijeme rada, efektivno vrijeme rada, radna uĉinkovitost,

pojava umora.








Osnovna literatura:

Miletić, Đ. (2011). Motoriĉko uĉenje i motoriĉka znanja. Kineziološki fakultet Sveuĉilišta u Splitu.

Andrijašević, M. (2007). Antropološke, metodiĉke, metodološke i struĉne pretpostavke rada u podruĉju sportske

rekreacije. Zbornik radova 16. Ljetne škole kineziologa RH, 48-54.

Dodatna literatura:

Andrijašević, M. (2012). Radno opterećenje, aktivne pauze i sportsko-rekreacijske aktivnosti u slobodno vrijeme.

Arh Hig Rada Toksikol;63(Supplement 3):59-65


Mraković, Metikoš i Findak (1993). Teorijski model klasifikacije motoriĉkih znanja. Zbornik radova 2. ljetne škole

pedagoga fiziĉke kulture Hrvatske „Motoriĉka znanja u funkciji razvoja ĉovjeka“. Rovinj.

Bartoluci, M. i Škorić, S. (2007). Uloga sportskih struĉnjaka u realizaciji sportsko-rekreacijskih programa u

turizmu. 16. Ljetna škola kineziologa RH, Zbornik radova: Kineziološki savez, Poreĉ, 19. do 23.6. 2007.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja kineziološke antropologije, rekreacije i sistematske

kineziologije. Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu







programa:





Obveze studenata:





Prisustvo nastavi do 10 bodova

Terenska nastava do 20 bodova,











Opći podaci:

Studijski program

Diplomski/master sveuĉilišni studij turizma, smjer: opći

turizam Godina III

semestar



ECTS – bodovi

6 ECTS


1+1+2









- Specifiĉnost i sloţenost ljudskih resursa

- Strateški pristup u upravljanje ljudskim resursima

- Planiranje ljudskih resursa

- Pribavljanje i selekcija ljudskih resursa

- Analiza posla

- Praćenje radne uspješnosti

- Obrazovanje i razvoj ljudskih resursa

- Motivacija i nagraĊivanje

- Konflikti u organizaciji

- Stres kod zaposlenih

- Planiranje i razvoj karijere zaposlenih

- Upravljanje karijerom zaposlenih









Obvezna literatura

Gutić, D., Peterschik, A., Menadžment ljudskih resursa, udţbenik Fakulteta društvenih znanosti dr. Milenka Brkića,


Dopunska literatura

Bahtijarević-Šiber, F. ,Menadžment ljudskih potencijala, Golden Marketing, Zagreb, 1999.

Bahtijarević-Šiber, F., Strateški menadžment ljudskih potencijala, Školska knjiga, Zagreb, 2014.




Raymond, A..N.; Hollenbeck, J.R.; Wright, P.M., Menadžment ljudskih potencijala, Mate d.o.o., Zagreb, 2000.

Raymond, A..N.; Hollenbeck, J.R.; Wright, P.M., Gerhart, B., Human Resourcemanagement,McGraw-Hill, Irwin,

New York, 2003.








programa:




programa.

Obveze studenata:

Konzultacije, izrada seminarskih radova; izlaganje










Naziv kolegija

MENADŢMENT TUROPERATORA

Opći podaci

Studijski program Turizam Godina II



ECTS – bodovi 3




Studenti se osposobljavaju za integralno upravljanje konkretnom turistiĉkom destinacijom i na sluĉajevima iz prakse

pripremaju se za vrlo sloţene poslove upravljanja turistiĉkom destinacijom.


1. Turistiĉka destinacija kao novi pojam – Terminus technicus. Turistiĉka regionalizacija kao posljedica trţišnih

promjena u svijetu. Turistiĉko mjesto, rivijera, turistiĉka regija, turistiĉka destinacija. Razvoj turistiĉke destinacije.

Koordinacija uţih destinacija prostora i sudionika ponude. Konkurentnost turistiĉke destinacije.

2. Menadţment turistiĉke destinacije

Osnovni pojmovi menadţment u odnosu na turistiĉku destinaciju. Osobitosti menadţmenta turistiĉke destinacije.

Ciljevi menadţmenta turistiĉke destinacije.

3. Planiranje turistiĉke destinacije

Razvojno i prostorno turistiĉko planiranje – ishodište planiranja turistiĉke destinacije. Planiranje i odrţivi razvoj.

Proces i nositelji planiranja. Ekonomska, sociološka, kulturološka i ekološka zaštita okoliša.

4. Organizacija turistiĉke destinacije

Organizacija destinacije nekad i danas. Suvremeno oblikovanje turistiĉke destinacije. Organizacija plasmana

turistiĉke destinacije na domaćem i meĊunarodnom trţištu.

5. Turistiĉka politika turistiĉke destinacije

Pojam, sadrţaj i osobitosti turistiĉke politike u turistiĉkoj destinaciji. Problemi i njihova rješenja na primjeru

mediteranskih turistiĉkih zemalja.



zadaci

E-uĉenje








znanja


Udţbenik

Magaš, D. (2003), Management turistiĉke organizacije i destinacije, Adamić, Rijeka

Ritchie, B., Crouch, G. (2003). The Competitive Destination, CABI Publishing, Wallingford

Dodatna literatura

Boniface, B., Cooper, C. (2009), Worldwide Destination Casebook, Butterworth-Heinemann, Oxford

Hitrec, T. (1995), Turistiĉka destinacija, pojam koncept, razvitak, Turizam, Vol. 1, Institut za turizam, Zagreb





pismenim putom.


izvedbe programa



(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa




Dolazak do 10 bodova ; Seminar do 15 bodova, Praktikum do 15

bodova; Kolokvij do 25 bodova; Završni ispit do 35 bodova;







Naziv kolegija: ISTRAŢIVANJE TURISTIĈKIH TRŢIŠTA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 3























Osnovna literatura:


Dodatna literatura:













programa:




Obveze studenata:













Naziv kolegija: ODRŢIVI RAZVOJ U TURIZMU

Opći podaci


Godina II.




ECTS – bodovi 4






Upoznati se s razliĉim kulturama i narodima. Poći od teze, kako samo dobro odabran naĉin komuniciranja

zbliţava naorede i kulture te prodaje turistiĉki proizvod Okvirni sadrţaj kolegija






Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):)

Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





znanja


Osnovna literatura Udţbenik


Dodatna literatura


1.C. L. Bovée, J. V. Thill, (2012)., Suvremena poslovna komunikacija, Ljevak, zagreb

2.Čavlek, N. (1998)., Turoperatori i svjetski turizam, Golden marketing, Zagreb








Planetopija, Zagreb




predati seminar. Završni ispit polaţe se pismenim i usmenim

putem.


programa






Obveze studenata





65 bodova;







Naziv kolegija UPRAVLJANJE BAZAMA PODATAKA U TURIZMU

Opći podaci:

Studijski program Studij društvenih znanosti – diplomski studij Godina IV.

Ime nositelja kolegija/nastavnika 2015/2016



ECTS – bodovi 3




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim pojmovima o relacijskim bazama podataka. Opće kompetencije koje

student stjeĉe su: razumijevanje metoda konceptualnog, logiĉkog odnosno fiziĉkog oblikovanja (projektiranja)

relacijske baze podataka; upoznavanje jezika SQL za rad s relacijskim bazama podataka. Kolegij o upravljanju

bazama podataka potreban je zato što je to sastavni dio obrazovanja svakog struĉnjaka koji se bavi turizmom. Baze

podataka pojavljuju se unutar većine aplikacija koje se sad koriste u turistiĉkoj djelatnosti.


I./ UVOD U BAZE PODATAKA

1. Osnovni pojmovi vezani uz baze podataka

2. Arhitektura baze podataka .

3. Ţivotni ciklus baze podataka

4. Jezici za rad s bazama podataka

5. Modeliranje podataka

6. Poznati softverski paketi za rad s bazama podataka .

II./ MODELIRANJE PODATAKA

1. Modeliranje entiteta i veza

2. Relacijski model

3. Normalizacija relacijske sheme

III./ JEZICI ZA RELACIJSKE BAZE PODATAKA

1. Relacijska algebra

2. Relacijski raĉun

3. Jezik SQL

4. Optimizacija upita

IV./ FIZI ĈKA GRAĐA BAZE PODATAKA

1. Elementi fiziĉke graĊe

2. Pristup na osnovu primarnog kljuĉa

3. Pristup na osnovu drugih podataka

V./ IMPLEMENTACIJA RELACIJSKIH OPERACIJA

1. Implementacija prirodnog spoja .

2. Implementacija selekcije, projekcije i ostalih operacija

3. Optimalno izvrednjavanje algebarskog izraza

VI./ INTEGRITET I SIGURNOST PODATAKA

1. Ĉuvanje integriteta.

2. Istovremeni pristup

3. Oporavak

4. Zaštita od neovlaštenog pristupa


Praktiĉna nastava:

Laboratorijske vjeţbe na raĉunalima

Seminarski rad.








Osnovna literatura:

1. Robert Mecinger,Uvod ubaze podataka, Skripta, 1. izdanje, PMF, 2010, Zagreb

Dodatna literatura:

1. Varga, M.: Baze podataka: Konceptualno, logiĉko i fiziĉko modeliranje podataka, DRIP, Zagreb, 1994.

2. Vujnović, R.: SQL i relacijski model podataka, Znak, Zagreb, 1995.

3. Radovan, M.: Baze podataka: Relacijski pristup i SQL, Informator, 1993.







programa:





Obveze studenata:



ispita.












Opći podaci





ECTS – bodovi 6























Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





znanja




Informator, Zagreb.


Dodatna literatura











Planetopija, Zagreb





usmenim putem.


izvedbe programa



odreĊeni termin.

Obveze studenata





65 bodova;







Naziv kolegija: PRILAGOĐENA TJELESNA REKREACIJA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Dobivanje spoznaja o specifiĉnim komponentama u primjeni i provoĊenju sportske rekreacije, postupcima za

postavku transformacijskih programa vjeţbanja posebnih populacija, odnosno njihovih specifiĉnih potreba:

preventivnih, korektivnih, kompenzacijskih programa i sl. Steći uvid u znanstvenu utemeljenost teorije aktivnog

odmora u procesu rada.


Kvaliteta rada u rekreaciji, razvoj i trend. Specifiĉne komponente u provoĊenju sportske rekreacije. Rekreacije

posebnih populacijskih skupina. Osiguranje uvjeta za provoĊenje sigurne i primjerene aktivnosti osoba koje

zahtijevaju posebnu pozornost. Individualizacija i homogenizacija rada. Specifiĉnosti programiranja sportske

rekreacije u odnosu na uzrasnu dob i spol. Specifiĉnost primjene programa za prevenciju i korekciju specifiĉnih

tjelesnih deformiteta i oboljenja. Rehabilitacijski i kompenzacijski programi. Kriteriji za uvoĊenje programa vjeţbanja

u radnom procesu – aktivni odmor. Metodski postupci u provoĊenju i praćenju uĉinkovitosti rada pod utjecajem

aktivnog odmora tijekom radnog procesa.








Osnovna literatura:

2. Andrijašević, M. (2000). Rekreacijom do zdravlja i ljepote. Zagreb: Fakultet za fiziĉku kulturu.

3. Andrijašević, M. (2000). Slobodno vrijeme i igra Zagreb: ZV, FFK.

Dodatna literatura:

Andrijašević, M. (2012). Radno opterećenje, aktivne pauze i sportsko-rekreacijske aktivnosti u slobodno vrijeme.

ArhHig Rada Toksikol;63(Supplement 3):59-65

Ciliga, D., TroštBobić, T. (2014). Kineziološke aktivnosti i sadrţaji za djecu, uĉenike i mladeţ s teškoćama u razvoju i

ponašanju te za osobe s invaliditetom. Zbornik radova 23. Ljetne škole kineziologa RH, str. 26-36.

Duraković, Z., Mišigoj Duraković, M. (2008). Biološka dob i radna sposobnost (starenje, tjelovjeţba i kvaliteta

ţivota). Zbornik radova 17. Ljetne škole kineziologa RH, str. 72-79.

Duraković Z, Mišigoj-Duraković M. (2001.) Zdravstveni aspekti programiranog opterećenja u rekreativnom

vjeţbanju, Sport za sve 2001.; 27 : 23 – 27.

Findak, V. i Mraković, M. (1998). Primijenjena kineziologija u sportskoj rekreaciji, Glasnik «Sport za sve» HSSR,

br.3.

Mišigoj-Duraković, M. i sur. (1999). Tjelesno vjeţbanje i zdravlje. Zagreb: Fakultet za fiziĉku kulturu.


Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja kineziološke rekreacije, sportske medicine i antropologije.





studenti su duţni izraditi referat. Završni ispit polaţu

pisanim putom.


programa:





Obveze studenata:


prikaz literature, za sve studente: izrada referata i završni













Naziv kolegija: METODIKA KINEZIOLOŠKE REKREACIJE U TURIZMU

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6




Studenti će usvojiti znanje o znaĉaju i ulozi znanstvene discipline Kineziološke rekreacije u turizmu, njenoj funkciji

unapreĊenja turistiĉke ponude, organizacijskim, metodološkim i metodskim postupcima za oblikovanje preventivnih

sportsko-rekreacijskih programa kao oblika turistiĉke ponude.


Kineziološka rekreacija kao znanstvena disciplina: predmet, cilj, zadaci, sadrţaj i metode istraţivanja. Organizacija

kineziološke rekreacije u svakodnevnom ţivotu, u slobodno vrijeme u mjestu stanovanja te izvan mjesta stanovanja u

turizmu. Oblikovanje programa kineziološke rekreacije u odnosu na strukturu sudionika, uvjete i mogućnosti

provedbe. Strukturiranje i postupci za postavku razliĉitih transformacijskih programa vjeţbanja. Kineziološka

rekreacija u funkciji unapreĊenja turistiĉke ponude. Suvremena koncepcija turistiĉke ponude, selektivni turizam.

Kriteriji za uvoĊenje razliĉitih programa sportske rekreacije kao turistiĉku ponudu. Vrste sportsko rekreacijskih

sadrţaja u turizmu, tranzitivni oblici, manifestacijski oblici. Metode analize turistiĉkog trţišta i potreba. Uloga

animacije i promocije sportske rekreacije u turizmu. Interdisciplinarnost i organizacijski menadţment sportske

rekreacije u turizmu.








Osnovna literatura:

Andrijašević, M. (2000). Rekreacijom do zdravlja i ljepote. Zagreb: Fakultet za fiziĉku kulturu.


Bartoluci, M. i N. Ĉavlek (1997). Turizam i sport. Zagreb: EF, ZV, FFK.

Dodatna literatura:

Andrijašević, M. (2007). Antropološke, metodiĉke, metodološke i struĉne pretpostavke rada u podruĉju sportske

rekreacije. Zbornik radova 16. Ljetne škole kineziologa RH, 48-54.

Bartoluci, M. i sur. (2004). Menedţment u sportu i turizmu. Zagreb: Kineziološki fakultet.

Mišigoj-Duraković, M. i sur. (1999). Tjelesno vjeţbanje i zdravlje. Zagreb: Fakultet za fiziĉku kulturu.

Relac, M. (2003). Metode rada u podruĉju sportske rekreacije. Zbornik radova 12.ljetne škole kineziologa RH, Rovinj,

2003.

Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja kineziološke rekreacije, menadţmenta u sportu i turizmu.





studenti su duţni uraditi seminarski rad i sudjelovati na

najmanje jednoj terenskoj nastavi. Završni ispit polaţu

pisanim putom.


programa:





Obveze studenata:





Prisustvo nastavi do 10 bodova

Terenska nastava do 20 bodova,






od 81 do 90 bodova ocjena vrlo dobar B-4




Naziv kolegija: REKREACIJSKA ATLETIKA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 4




Predstaviti temeljnu klasifikaciju općih i biotiĉkih motoriĉkih znanja te motoriĉkih sposobnosti ĉovjeka; usvojiti

znanja o atletici kao sportskoj grani sa sveobuhvatnim i utilitarnim znaĉenjem u ţivotu i radu ĉovjeka; razumjeti

osnovne principe primjene atletskih sadrţaja u rekreativne svrhe radi razvoja i odrţavanja baziĉnih motoriĉkih

sposobnosti i morfoloških osobina.


Opća i biotiĉka motoriĉka znanja: definicija, klasifikacija, primjena. Atletika: Zašto „Kraljica sportova“? Sadrţaji

atletskih struktura kretanja. Uloga i znaĉaj atletike u: rastu i razvoju, svakodnevnom ţivotu ĉovjeka, sportskoj

rekreaciji i natjecateljskom sportu. Atletika kao promotor individualnosti i višestranosti. Transformacijski operatori u

atletici. Modeli atletskih transformacija u praksi s ciljem: 1) usvajanja i usavršavanja općih i biotiĉkih i motoriĉkih

znanja; 2) razvoja (odrţavanja) motoriĉkih sposobnosti i morfoloških osobina kod osoba razliĉite dobi, spola, razine

treniranosti i vještine.








Osnovna literatura:

1. Smajlović, N. (2010). Atletika. Fakultet sporta i tjelesnog odgoja. Sarajevo

Dodatna literatura:

Andrijašević, M. (2012). Radno opterećenje, aktivne pauze i sportsko-rekreacijske aktivnosti u slobodno

vrijeme. ArhHig Rada Toksikol;63(Supplement 3):59-65

Skender, N. Pistotnik, B., Ĉolakhodţić, E. (2007). Osnovna motorika. Mostar, Nastavniĉki fakultet.





Završni ispit polaţe se pisanim putom.


programa:

Jedan put tijekom semestra bit će izvršena kooperativna





Obveze studenata:













SMJER: TURIZAM I EKOLOGIJA

III. SEMESTAR



MSTE01

Okolišne studije i projekti 1 1 2 6 Obvezni MSTE02

Ekološki menadţment 1 1 2 6 Obvezni MSTE03

Menadţment ljudskih resursa u turizmu 1 1 2 6 Obvezni MSTE04

Oneĉišćenje i zaštita tla 1 0 1 3 Izborni (1 od

2)

MSTE05

Istraţivanje turistiĉkih trţišta 1 1 2 6 Obvezni MSTE06



semestra bilo kojeg

smjera.

MSTE07

IV. SEMESTAR

Poslovno odluĉivanje u turizmu 1 1 2 6 Obvezni MSTE08

Tehnološki procesi i zaštita okoliša 1 1 2 6 Obvezni MSTE09

Terenska nastava 1 1 2 6 Obvezni MSTE10

Turistiĉka geografija 1 0 1 4 Izborni (1 od

2)

MSTE11

Zaštita biološke i krajobrazne

raznolikosti 1 0 1 4

Izborni (1 od

2)

MSTE12

magistarski/diplomski rad 1 0 5 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik turizma ili

kineziologije.

Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) turizma, smjer turizam i ekologija




STATISTIKOM

Opći podaci:





ECTS – bodovi 6






















Faktorska analiza











Osnovna literatura:


Dodatna literatura:



Naklada Slap.






Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se






programa:







polaganje ispita.












Naziv kolegija: OKOLIŠNE STUDIJE I PROJEKTI

Opći podaci:

Studijski program Ekologija i zaštita okoliša Godina II




ECTS – bodovi 6




Razumjevanje postupka provedbe procjene utjecaja na okoliš.Razumjevanje osnovnih poglavlja i upoznavanje s

izradom studije utjecaja na okoliš.Uoĉavanje i definiranje ekoloških problema te njihovo rješavanje kroz pripremu i

izradu i primjenu ekoloških projekata.Povezivanje teoretskog znanja s praktiĉnim rješavanjem ekoloških problema


1.Vrste procjena utjecaja na okoliš

2.Pravni okvir PUO

3.Koraci u postupku procjene

4.OdreĊivanje sadrţaja studije utjecaja na okoliš

5.PredviĊanje utjecaja i njegovo vrednovanje,utvrĊivanje mjera zaštite,priprema i ocjena studije utjecaja na okoliš

6.Identifikacija utjecaja

7.Studija polaznog osnova,predviĊanje utjecaja

8.Evaluacija znaĉenja utjecaja

9.Mjere ublaţavanja

10.Saĉinjavanje izvješća

11.Ukljuĉivanje javnosti u postupak procjene utjecaja na okoliš

12.Prednosti i nedostatci sudjelovanja javnosti,zahtjevi za uĉinkovitim sudjelovanjem u procjeni

13.Prezentacija procjene utjecaja

14.Djelovanje nakon procjene,praćenje,nadzor,ocjena

15.Formulacija projekta

16.Stupnjevi pripreme projekta

17.Definicija ciljeva,aktivnosti,rizika,rezultata

18.Vrednovanje projekta,ekonomski,tehniĉki,financijska izdrţljivost,doprinos zaštiti okoliša

19.Natjeĉajni postupak,postupak ugovaranja projekta

20 Implementacija projekta-monitoring napredka provedbe projekta

21.Završetak projekta i procjena uspješnosti

22.Upoznavanje sa primjenom ekoloških projekata izraĊenih po kriterijima europskih i globalnih fondacija za okoliš

23.Izrada koncepta rješenja za hipotetski ekološki problem









Osnovna literatura:

Krebs,C.J., 1989. Ecological Methodology. Harper Collins, New York, 620 pp.

Introduction to LIFE projects

http://europa.eu.int/comm/environment//life/home.htm

Bilješke s predavanja

Dodatna literatura:

Knight,R.L.,S.F.Bates,1995.A New Centtury for Natural Resources Management. Island Press, Wasington D.C.,

Covelo, California, 396 pp.


Provjera znanja ukljuĉivat će izradu seminara i projekta te

usmenu prezentaciju istih


programa: Studenska anketa

Obveze studenata:

Prisutnost na predavanjima,izrada seminara i projekta,te

usmena prezentacija


Dolazak na nastavu-10 bodova

Izrada seminara-20bodova

Izrada projekta- 40bodova

Prezentacija projekta-30 bodova

60-70 bodova-ocjena dovoljan D-2

70-80 bodova,ocjena dobar-C-3

Od 80-90 bodova,ocjena vrlo dobar-B-4

Od 90-100 bodova ocjena odliĉan A-5

http://europa.eu.int/comm/environment/life/home.htm



Naziv kolegija: EKOLOSKI MENADZMENT

Opći podaci:

Studijski program Studij turizma- Turizam i Ekologija Godina II




ECTS – bodovi 6




Cilj kolegija je:

Upoznati studente sa novim saznanjima iz oblasti ekologije i ekološkog menadţmenta/upravljanja zaštitom ţivotne

sredine, uz savladavanje menadţment strategija i vještina za rješavanje ekoloških problema, a sa ciljem poboljšanja i

povećanja individualne i opšte ekološke svjesti. Bolje razumjeti osnovne pojmove zivotne sredine i izvora

zagadjivanja kao i nacine njihovog monitoringa.


1. Globalne promjene i problemi okoliša

2. Stanje okoliša u razvijenim zemljama, zemljama u razvoju i nerazvijenim zemljama

3. Odrţivi razvoj

4. Odrţivo korištenje prirodnih dobara

6. Tradicionalni i odgovorni pristup poduzeća

7. Definisanje menadţmenta zaštite okoliša

8. Planiranje zaštite

9. Implementacija zaštite

10. Monitoring i revizija zaštite

11. Pregled izvješća od strane menadţera

12. Izvješćivanje o rezultatima zaštite okoliša








Osnovna literatura:

1. Novitović, O., Randić, D., Novitović, A. (2009), Zastita zivotne sredine, Uţice 2009

Dodatna literatura:


1. http://www.pmfbl.org/lubarda/nastava/skripta_zastita_zivotne_sredine.pdf

2. Richards, D. J., «The Industrial Green Game: Implications for Environmental Design and Management»,

National Academy Press, 1997.

3. Natrass, B., «The Natural Step for Business: Wealth, Ecology and the Evolutionary Corporation», New Society

Pub,1999.







programa:





Obveze studenata:



ispita.












Opći podaci:

Studijski program

Više smjerova na diplomskom/master sveuĉilišnom

studiju turizma: opći turizam, turizam i rekreacija,

turizam i ekologija Godina III semestar




ECTS – bodovi

Opći turizam: 6 ECTS

Turizam i rekreacija; Turizam i

ekologija: 6 ECTS


Opći turizam: 1+1+1

Turizam i rekreacija; Turizam i

ekologija: 1+1+2









- Specifiĉnost i sloţenost ljudskih resursa - Strateški pristup u upravljanje ljudskim resursima

- Planiranje ljudskih resursa - Pribavljanje i selekcija ljudskih resursa

- Analiza posla - Praćenje radne uspješnosti

- Obrazovanje i razvoj ljudskih resursa- Motivacija i nagraĊivanje

- Konflikti u organizaciji- Stres kod zaposlenih

- Planiranje i razvoj karijere zaposlenih Upravljanje karijerom zaposlenih










Obvezna literatura

Gutić, D., Peterschik, A., Menadţment ljudskih resursa, udţbenik Fakulteta društvenih znanosti dr. Milenka Brkića,


Dopunska literatura

Bahtijarević-Šiber, F. ,Menadţment ljudskih potencijala, Golden Marketing, Zagreb, 1999.

Bahtijarević-Šiber, F., Strateški menadţment ljudskih potencijala, Školska knjiga, Zagreb, 2014.



Raymond, A..N.; Hollenbeck, J.R.; Wright, P.M., Menadţment ljudskih potencijala, Mate d.o.o., Zagreb, 2000.

Raymond, A..N.; Hollenbeck, J.R.; Wright, P.M., Gerhart, B., Human Resource management, McGraw-Hill, Irwin,

New York, 2003.




kroz struĉne pristupne radove u obliku eseja , referata ili

seminarskog rada. Ispit se polaţe usmeno. Sastavni dio

usmenog ispita je i usmeno prezentiranje struĉnih pristupnih

radova.


programa:




programa.

Obveze studenata: Konzultacije, izrada eseja; izrada referata, izrada

seminarskih radova; izlaganje radova; polaganje ispita.


Referat 10 bodova, esej 19 bodova, seminarski rad 31 bod,








Naziv kolegija: ONEĈIŠĆENJE I ZAŠTITA TLA

Opći podaci:

Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-diplomski studij Godina II




ECTS – bodovi 3




Steći znanje o tlu kao sastavnom dijelu okoliša. Razumjeti povezanost tla i vegetacije. Prepoznati uzroke

degradacije, te pratiti promjene i primjenjivati suvremene metode zaštite tla.


Tlo kao dio okoliša

Kruti otpad i oneĉišćenje tla

Odnos tla i vegetacije

Gospodarsko vrednovanje tla

Utjecaj ĉovjeka na stanje huminizacije

Akumulacija teških kovina u tlu

Organski oneĉišćivaĉi tla

Ublaţavanje utjecaja acidifikacije

Praćenje promjena u tlu, vegetaciji

Uzroci erozije šumskih i poljodjelskih prostota

Suvremene metode zaštite tla



zadaci E-uĉenje



PohaĊanje nastave

Aktivnost u

nastavi Seminarski

rad Eksperimentalni rad


Projekt Kontinuirana

provjera Referat Praktiĉni rad

Osnovna literatura: Martinović, J.,: Tloznanstvo u zaštiti okoliša, Pokret prijatelja prirode „Lijepa naša“, Zagreb, 1997.

Herceg, N.,: Okoliš i održivi razvoj, Sveučilište u Mostaru, Mostar, 2013.

Dodatna literatura:


Zdravstvena ekologija

Provjera znanja i polaganje ispita: Provjera znanja ukljuĉivat će praćenje aktivnosti

studenata na nastavi, te uraĊen seminarski rad kao

preduvjet pismenom i usmenom obliku ispitivanja


programa:

Sudjelovanje na tribinama, radionicama, znanstvenim i

struĉnim skupovima. Objavljivanje struĉnih radova i

ĉlanaka istraţivaĉkog karaktera temeljenih na naĉelima

razvoja ekološke svijesti.

Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje na predavanjima; izrada seminarski

radova na odabranu temu; polaganje ispita.


Dolazak - 10 bodova

Seminarski - 20 bodova

Pismeni ispit - 30 bodova

Usmeni ispit – 40 bodova

Od 60-70 bodova, ocjena dovoljan D-2

Od 70-80 bodova, ocjena dobar C-3

Od 80-90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4

Od 90-100 bodova, ocjena odliĉan A-5



Naziv kolegija: ISTRAŢIVANJE TURISTIĈKIH TRŢIŠTA

Opći podaci:





ECTS – bodovi 3























Osnovna literatura:


Dodatna literatura:













programa:




Obveze studenata:














Opći podaci





ECTS – bodovi 6























Predavanja

Seminari

Vjeţbe

Samostalni

zadaci

E-uĉenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava





znanja




Informator, Zagreb.

Dodatna literatura












Planetopija, Zagreb





usmenim putem.


programa



odreĊeni termin.

Obveze studenata





do 65 bodova;







Naziv kolegija: TEHNOLOŠKI PROCESI I ZAŠTITA OKOLIŠA

Opći podaci:

Studijski program Ekologija i zaštita okoliša Godina II




ECTS – bodovi 6


Preduvjeti za upis kolegija nema


Studenti se moraju upoznati sa znaĉenjem okoliša i odrţivog razvoja,oneĉišćenje, zagaĊenja te tehnikama za

smanjenje oneĉišćenja te tehnologijama za smanjenje istoga.


1.Suvremeni okolišni problemi

2.Privreda,okoliš i odrţivi razvoj

3.MeĊunarodna i nacionalna politika zaštite okoliša u funkciji odrţivog razvoja

4.Znanstveno –struĉni pristup odrţivom razvoju

5.Procjena utjecaja zagaĊenja na okoliš

6.Prevencija zagaĊenja okoliša iz energetskih i industrijskih postrojenja

7.metode i tehnike prevencije emisija u okoliš

8.modifikacija procesa,ponovna uporaba sirovina i sredstava,supstitucija i proizvodnja korisnih nus-proizvoda

9.Ekološke tehnologije:bezotpadna,malootpadna i reciklirane tehnologije

10.Principi implementacije odrţivih i podobnih procesa za okoliš

11.Procjena ţivotnog ciklusa kao osnovnog alata kod provoĊenja malozagaĊujućih tehnologija

12.Ĉistija proizvodnja u pojedinaĉnim privrednim granama

13.Projektiranje za okoliš

14.Eko-efikasnost kao odnos dobrobiti okolinskih opterećenja

15.Okolinski odgovorno trţište

16.Okolišno zakonodavstvo

17.Primjeri primjene ĉiste proizvodnje na pojedine industrijske procese

18.Projektiranje sistema za prećišćavanje i njihova kontrola

19.Zeleni inţenjering









Osnovna literatura:

Glavaĉ V.,: Uvod u globalnu ekologiju,Hrvatska sveuĉilišna naknada,Zagreb,2001.

Omanović,M.,: PrilogPrilog strategiji odrţivog razvoja u BiH.Ed.FDA,Krug 99 Sarajevo,Treaeqos biro Zenica,2000.

Bilješke s predavanja, sve dostupne studije i skripte na ovu temu

Dodatna literatura:

ISO 14000 Environment. ISO Publication. Geneve,1996.

Goletić,Š.,i sur.:Upravljanje okolišem,Univerzitet u Zenici,2007.


Izrada seminarskog rada (projekta),usmeni ispit


programa:

Studenska anketa

Obveze studenata: Prisutnost na predavanjima, Izrada Seminarskog rada

(projekta)


Dolazak na predavanja-10 bodova

Seminarski rad ili projekt-20-30 bodova

Usmeni ispit-60 bodova

Od 60-70 bodova-ocjena dovoljan D-2

Od 70-80 bodova ocjena dobar C-3

Od 80-90 bodova ocjena vrlo dobar B-4

Od 90-100bodova ocjena odliĉan A-5



Naziv kolegija: TERENSKA NASTAVA

Opći podaci:

Studijski program Ekologija i zaštita okoliša Godina V




ECTS – bodovi 6




Terenskim nastavnim procesom primjenjuju se i praktiĉno provjeravaju teoretska znanja na terenu.Cilj je studente

osposobiti da kompariraju vizualne pojave i procese te to transformiraju sa usvojenim teoretskim znanjem,vrše

praktiĉna istraţivanja uz primjenu terenskih sredstava i pomagala.


1.Upoznavanje sa terenskim radom

2.Izrada plana i programa terenske nastave

3.OdreĊivanje vremena realizacije

4.Maršuta i lokacija

5.Uĉesnici terenske nastave

6.Donošenje kratkog programskog sadrţaja:

Ciljevi

Oblici nastavnog rada

Nastavne metode

Sadrţaj rada

Nastavna sredstva i pomagala

Zadatci i oĉekivani rezultati

Priprava za terenski rad

7.svladavanje vještina uzorkovanja

8.Sistematizacija rezultata

10.voĊenje terenskog dnevnika

11.Prezentacija rezultata

Ovisno o broju studenata nastava će se izvesti u nekom od zaštićenih podruĉja u Bi H

Prijedlog je park prirode Hutovo blato

Vidjet će se raznolikost biljnog i ţivotinjskog svijrta,brojnost ptica koje će se promatrati,biljeţiti vrste i staništa.

TakoĊer će se obratiti pozornost na raznolikost biljnog svijeta (fotografiranje)

Identificirat će se i negativni utjecaji na park (reţim voda,blizina poljoprivrednog zemljišta,pesticidi,odlaganje otpada)

Lovoĉuvarske sluţbe,lov ,krivolov,ribolov

Naĉin financiranja,status parka,program razvoja,studije utjecaja









Osnovna literatura:

Dalmatin M.,drašković N.,Đug S., Zaštićena podruĉja Bosne i Hercegovine, ekološka udruga Lijepa naša, Ĉapljina,

2008.

Dostupna literatura o zaštićenim podruĉjima, publikacije, kljuĉevi za odreĊivanje ţivotinjskog i biljnog svijeta

Dodatna literatura:

Dostupna didaktiĉka literatura o terenskoj nastavi,pravilnik o izvoĊenju nastave

Kad se konkretizira cilj studenti će analogno tome dobiti i popis druge literature


Terenski dnevnik,prisustvo na terenskoj nastavi,praktiĉan

rad


programa: Studenska anketa

Obveze studenata:

Prisutnost na terenskoj nastavi,aktivnost,voĊenje

terenskog dnevnika


Prisustvovanje terenskoj nastavi- 40bodova

Aktivnost na terenu-10 bodova

Terenski dnevnik,prezentacija rezultata-50 bodova

Od 60-70 bodova –dovoljn D-2

Od 70-80 bodova-dobar C-3

Od 80-90 bodova vrlo dobar-B-4

Od 90-100 bodova odliĉan –A-5



Naziv kolegija: ZAŠTITA BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI

Opći podaci:

Studijski program Ekologija i zaštita okoliša - Diplomski studij Godina II




ECTS – bodovi 4




Cilj kolegija je upoznati studentice i studente osnovnim obijeţjima i vrijednostima biološke i krajobrazno raznolikosti,

osobito u BiH, s izvorima njihove ugroze i posljedicama, s politikama i mjerama zaštite raznolikosti, te poticati

studentice i studente da postanu zagovornici zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.


OdreĊenje biološke i krajobrazne raznolikosti.

Vrednovanje biološke i krajobrazne raznolikosti.

Endemizam faune, vruće toĉke biološke raznolikosti, nacionalne klasifikacije staništa.

Ĉimbenici koji narušavaju razine biološke i krajobrazne raznolikosti.

Oĉuvanje i upravljanje biološkom raznolikošću.

Zaštićena podruĉja i vrste, ekološke mreţe.

Procjena ugroţenosti, crveni popisi i crvene knjige.








Osnovna literatura:

Redţić, Sulejman et al. (ur) 2009. Bosna i Hercegovina - zemlja raznolikosti : pregled i stanje biološke i pejzaţne

raznolikosti Bosne i Hercegovine : prvi izvještaj Bosne i Hercegovine za Konvenciju o biološkoj raznolikosti.

Sarajevo : Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 162 str. ISBN 978-9958-9089-4-1, COBISS.BH-ID 17594630

Dodatna literatura:

Gottstein Matoĉec, S. (ur.), Ozimec, R., Jalţić, B., Kerovec, M., Bakran-Petricioli, T. 2002. Raznolikost i ugroţenost

podzemne faune Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureĊenja, Zagreb, str. 1-82.

Collen, Ben, Pettorelli, Nathalie, Baillie, Jonathan E. M., Durant, Sarah M. (Editors) 2013. Biodiversity Monitoring

and Conservation: Bridging the Gap Between Global Commitment and Local Action. Wiley-Blackwell. ISBN: 978-1-

4443-3292-6


Provjeravanje znanja ukljuĉuje praćenje aktivnosti

studenata/ica na nastavi, kvalitetu seminara, javne

aktivnosti i znanje na ispitima. Studenti/ce mogu


pristupiti ispitu u pismenom ili usmenom obliku. Izlazak

na ispit ovisi o seminarskom radu, u kojem student/ica uz

pomoć nastavnika nastoji istraţivaĉki povezati opće i

globalne prilike.


programa:

Pored neposrednih obaveza koje proizlaze iz nastave,

studenti/ma/cama se pozitivno vrednuje javno djelovanje,

sudjelovanje na znanstvenim ili struĉnim skupovima.

Obveze studenata:

Sudjelovanje u nastavi; izrada seminarskih radova;

polaganje ispita.


Prisustvovanje terenskoj nastavi- 40bodova

Aktivnost na terenu-10 bodova

Terenski dnevnik,prezentacija rezultata-50 bodova

Od 60-70 bodova –dovoljn D-2

Od 70-80 bodova-dobar C-3

Od 80-90 bodova vrlo dobar-B-4

Od 90-100 bodova odliĉan –A-5

d) bodovna vrijednost svakog predmeta i završnog rada iskazana u ECTS bodovima;

Bodovna vrijednost svakog kolegija i završnog rada iskazana je u koloni pet (5) u gornjoj tablici.

e) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih podruĉja studija;

Uvjeta za prelazak na studij menadţmenta u turizmu s drugih studija odgojnih i društvenih znanosti nema, s

tim što na temelju zahtjeva za prelazak, Povjerenstvo za priznavanje ispita utvrĊuje priznate ispite i studentu

odreĊuje status (semestar kojeg moţe upisati), na temelju ĉega dekan izdaje odgovarajuće rješenje.

f) naĉin izbora predmeta iz drugih studijskih programa;

Student bira kolegije po vlastitom izboru, s tim da izbor treba biti iz odgovarajućeg semestra studija odgojnih

ili društvenih znanosti. Izborni kolegiji se upisuju zajedno s obveznim kolegijima na poĉetku semestra.

g) uvjete upisa u sljedeći semestar ili tromjeseĉje, odnosno sljedeću godinu studija te naĉin završetka studija;

Student nesmetano, bez zastoja prelazi iz semestra u semestar, odnosno iz godine u godinu. Ponavljanja

godine ili semestra nema. Student praktiĉno upisuje kolegije i bodove, a ne semestre. U jednom semestru

student u naĉelu moţe upisati najviše 32 boda, ali ako student postiţe najmanje vrlodobar uspjeh, moţe

napredovati vlastitim tempom i u semestru upisati i do 42 boda. Jednako tako student koji nije u semestru

ostvario 30 bodova, u narednom odgovarajućem (zimski, ljetnji) semestru ponovno upisuje nepoloţene

kolegije i iz sljedećeg odgovarajućeg semestra dopisuje broj bodova, najviše do 32 boda.

h) naĉin izvoĊenja studija i naĉin provjere znanja za svaki predmet i

Nastava se izvodi kao redovita nastava, turnusna i nastava na daljinu. U praksi će biti primijenjena sva tri vida

nastave, ovisno o broju studenata i njihovom interesu.

i) druga pitanja od znaĉaja za izvoĊenje studijskog programa.

Studijski program koji je maksimalno usklaĊen s organizacijom rada i dostignućima znanosti i umjetnosti ne

smatra se novim studijskim programom.

Studijski program je u svim svojim elementima

a) suvremen i primjeren mogućnostima i interesima studenata, te potrebama poslodavca,

b) usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,

c) za studijski program interes su pokazali javni sektor u cjelini i znaĉajan dio gospodarstva.

d) studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.

sveuĈiliŠni studij turizma studijski...

Documents