Sveučilište u RijeciFakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu

SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ“Poslovna ekonomija u turizmu i hotelijerstvu”

Temeljni predmet:

STATISTIKA

PREDAVANJE 1:

TEMELJNI POJMOVI U STATISTICI

Sadržaj predavanja

Pojam statistikeDeskriptivna i inferencijalna statistikaStatistička analizaStatistički skupStatistička obilježjaFaze statističkog istraživanjaVrste i izvori statističkih podataka

POJAM STATISTIKE

Statistika je znanstvena disciplina koja se bavi prikupljanjem, analizom i tumačenjem podataka masovnih pojava.Statistika je znanstvena disciplina koja na organiziran način pristupa prikupljanju, selekciji, grupiranju, prezentaciji i analizi informacija ili podataka, te interpretiranju rezultata provedene analize, a u svrhu realizacije postavljenih istraživačkih ciljeva.Da bi se ostvarili prethodno navedeni ciljevi i zadaci, statistika zahtjeva vlastiti instrumentarij: statističkemetode i tehnike. One se primjenjuju u području ekonomije, obrazovanja, znanosti, zdravstva, kulture, politike, športa itd.

VRSTE STATISTIKE

Statistika se kao znanstvena metoda dijeli na:

(a) OPISNU ili DESKRIPTIVNU i(b) INFERENCIJALNU, INDUKTIVNU ili

ANALITIČKU.

DESKRIPTIVNA STATISTIKA (DS)

DS sastoji se od primjene postupaka kojima se podaci uređuju, te tabelarno i grafički prikazuju. U sklopu DS provodi se i raznovrsna brojčana analiza. Rezultati statističke analize dobiveni primjenom metoda DS služe za donošenje sudova o pojavi koju oni predočuju.DS temelji se na konkretnim rezultatima dobivenim nekim istraživanjima ili mjerenjima pri čemu je obuhvaćen statistički skup u potpunosti. Zadaća je DS da te rezultate “opiše”, tj. da ih sredi i sažme, kako bi bili pregledniji, razumljiviji i pogodniji za interpretaciju i daljnju analizu i primjenu.

INFERENCIJALNA STATISTIKA (IS)

IS temelji se na parcijalnom (nepotpunom) obuhvatustatističkog skupa ili populacije. Na temelju rezultata dobivenih na dijelu (uzorku) statističkog skupa ili populacije zaključujemo o karakteristikama cijelog statističkog skupa. Temelj IS je uzorak, tj. podaci o dijelu jedinica statističkog skupa. Na temelju podataka o dijelu zaključuje se o svojstvima cjeline. Primjenom metoda IS, a na temelju podataka realnog ili zamišljenog skupa, donose se sudovi o cjelini (skupu).

STATISTIČKA ANALIZA

Statističke informacije, metode i tehnike temelj su za provođenje statističke analize bilo koje prirodne ili društvene pojave ili procesa.Statističkom analizom stječe se uvid u strukturu pojava ili procesa u vremenu i prostoru, te uvid u njihove međusobne veze i odnose.Predmet statističke analize su različita kvalitativna ili kvantitativna obilježja promatranih pojava ili procesa obuhvaćenih statističkim skupom.

STATISTIČKI SKUP (1)

Statistički skup je temeljni pojam u statistici. Statistički skup sastoji se od jedinica kojima se ispituje (mjeri) jedno svojstvo ili više svojstava (varijabli, obilježja) koja od jedinice do jedinice očituju statističku promjenjivost.Broj jedinica naziva se opsegom skupa.Statistički skup tvore statističke jedinice (npr. osobe, stvari, poslovni subjekti, regije, države i sl.) koje imaju slična, zajednička svojstva.

STATISTIČKI SKUP (2)

Podaci o danoj varijabli za svaki element statističkog skupa tvore skup podataka koji se zove statistička populacija ili osnovni skup.Podskup statističkog skupa zove se uzorak. Uzorkom se također smatraju podaci o dijelu statističke populacije.Statistički skup mora biti precizno definiran kako bi se na temelju takve definicije moglo jasno i jednoznačno razlučiti pripada li ili ne pripada neka jedinica tom skupu.

STATISTIČKI SKUP (3)

Statistički skup mora biti definiran pojmovno, prostorno i vremenski.

PRIMJER:Statistički skup – Djelatnici u malim poduzećima u RH

01.06. 2004. godine.- Pojmovna definicija: djelatnici,- Prostorna definicija: mala poduzeća u RH,- Vremenska definicija: 01.06.2004. godine.

STATISTIČKA OBILJEŽJA

Svojstva jedinica po kojima se članovi statističkog skupa razlikuju ili jedni drugima nalikuju nazivaju se statistička obilježja ili statističke varijable.

Svako se obilježje javlja u više pojavnih oblika (modaliteta) uz koje se vežu frekvencije (apsolutne ili relativne) kao numerički izraz intenziteta pojavnosti pojedinog modaliteta u promatranom statističkom skupu.

VRSTE STATISTIČKIH OBILJEŽJA

STATISTIČKA OBILJEŽJA(varijable)

KVALITATIVNA KVANTITATIVNA

Nominalna: - Atributivna,- Geografska.

Redoslijedna(uređajna,

rang)Prekidna

(diskretna)Neprekidna

(kontinuirana)

KVALITATIVNA OBILJEŽJA(Nominalno obilježje)

Kvalitativna obilježja mogu biti nominalna i redoslijedna (obilježja ranga).Nominalna obilježja vezana su uz nominalnu skaluizražavanja modaliteta promatranog obilježja, a to znači izražavanje pomoću odgovarajućih atributa, kategorija, slovnih oznaka i sl. Nominalno obilježje označava svojstvo (atribut) jedinice skupa koje se izražava opisno.Nominalna obilježja dijele se na: atributivna igeografska (prostorna) obilježja.Primjeri: spol, nacionalnost, bračno stanje, tip automobila, vrsta trgovačkog društva, itd.

KVALITATIVNA OBILJEŽJA (Geografsko obilježje)

Geografsko (prostorno) obilježje prepoznaje se po tome što modaliteti tog obilježja pokazuju vezu statističke jedinice s određenim prostorom.

Primjer: mjesto rođenja, državljanstvo, sjedište tvrtke, država s kojom se vrši određena trgovinska razmjena, mjesto porijekla turista itd.

KVALITATIVNA OBILJEŽJA (Redoslijedna obilježja)

Među kvalitativna obilježja ubrajaju se i redoslijedna obilježja ili obilježja ranga. Ova obilježja vezana su uz ordinalnu skalu izražavanja modaliteta obilježja. To znači da se pridruživanjem određenih brojeva, slovnih oznaka ili drugih simbola jedinicama statističkog skupa određuje stupanj posjedovanja nekog svojstva, te ih se svrstava na unaprijed definiranu i redoslijedno uređenu skalu.Primjeri: školske ocjene (modaliteti od 1 do 5), kvalifikacija djelatnika nekog poduzeća (NKV, PKV, KV, VKV itd.), stupanj zadovoljstva gostiju, i sl.

Primjer ATRIBUTIVNOG statističkog nizaStudenti stručnog preddiplomskog studija FTHM koji su položili statistiku u akad. godini 2005/2006.

Spol Broj studenata Struktura u %

Muškarci 47 28.31

Žene 119 71.69

Ukupno 166 100.00

Primjer REDOSLIJEDNOG statističkog nizaZaposleni u poslovnim subjektima djelatnosti trgovine u RH premastupnju stručnog obrazovanja – stanje 31.03.1996.

Stupanj stručnog obrazovanja

Broj zaposlenih Struktura u %

Visoko 7531 7,07Više 5177 4,86Srednje 42762 40,15Niže 4091 3,84VKV 5889 5,53KV 32348 30,37PKV 1908 1,79NKV 6801 6,39UKUPNO 106507 100,00Izvor: Statistički ljetopis RH, 1997., str. 119.

KVANTITATIVNA OBILJEŽJA

Kvantitativna obilježja su ona obilježja kod kojih se svojstva jedinica statističkog skupa izražaju brojevima. Vezana su uz intervalnu i omjernu skaluizražavanja modaliteta.Kvantitativno obilježje kod kojeg se vrijednosti obilježja pridružuju statističkim jedinicama uz pomoć omjerne skale zove se numeričko obilježje.Numeričko obilježje može biti diskretno (diskontinuirano) i kontinuirano.

DISKONTINUIRANOnumeričko obilježje

Diskretno ili diskontinuirano numeričko obilježjemože poprimiti prebrojivo mnogo vrijednosti (teoretski i beskonačno) između kojih postoji neki razmak.

Primjeri: broj soba u stanu (modaliteti: jednosobni, dvosobni, trosobni itd.), broj djece u obitelji (0, 1, 2, 3, 4, …), veličina plaće u kunama itd.

Primjer diskontinuiranog numeričkog obilježjaObitelji u RH prema broju djece (popis iz 1991.)

Broj djece Broj obitelji

0 370 166

1 456 900

2 433 836

3 i više 106 204

Ukupno 1 367 106

Izvor: Statistički ljetopis RH, 1997., str. 79

KONTINUIRANOnumeričko obilježje

Kontinuirano numeričko obilježje može teoretski poprimiti beskonačno neprebrojivo mnogo vrijednosti, odnosno bilo koju vrijednost unutar nekog specifičnog intervala omjerne numeričke skale.

Primjeri: visina, težina, duljina, starost, i sl.

Vrijednost se diskontinuiranog numeričkog obilježja obično utvrđuje brojanjem, a vrijednosti kontinuiranog mjerenjem.

Primjer kontinuiranog numeričkog obilježjaDistribucija hrvatskih županija prema veličini obradivih poljoprivrednih površina – stanje u 1996.

Veličina poljoprivrednih površina u ha Broj županija

(20) – 50 5

50 – 80 6

80 – 110 4

110 i više 6

Ukupno 21

Izvor: Statistički ljetopis RH, 1997., str. 346

VREMENSKO OBILJEŽJE

Pored kvalitativnih i kvantitativnih obilježja često se koristi i vremensko obilježje koje se vezuje uz kronološki uređenu skalu modaliteta.Grupiranjem jedinica statističkog skupa prema kronološki uređenim modalitetima vremenskog obilježja formira se vremenski statistički niz.Vremenski niz može biti intervalnog i trenutačnog karaktera, ovisno o tome je li nastao kontinuiranim praćenjem i kumuliranjem promatrane pojave u odabranom vremenskom intervalu, ili pak snimanjem stanja određene pojave u odabranim vremenskim točkama.

Primjer INTERVALNOG vremenskog nizaOstvareni promet u trgovini na malo u RH u razdoblju od 1992. do 1996. (tekuće cijene)

Godina Ostvareni promet (u 000 kn)

1992. 940 488

1993. 10 670 459

1994. 23 803 104

1995. 27 734 478

1996. 29 412 405

Izvor: Statistički ljetopis RH, 1997., str. 345

Primjer TRENUTAČNOG vremenskog nizaZaposleno osoblje u trgovini na malo u RH u razdoblju od 1992. do 1996. (stanje 31.12)

Godina Broj zaposlenih

1992. 78 287

1993. 74 473

1994. 69 793

1995. 69 230

1996 58 361

Izvor: Statistički ljetopis RH, 1997., str. 346

FAZE STATISTIČKOG ISTRAŽIVANJA

Statističko istraživanje općenito obuhvaća:

1. Određivanje cilja i razradu plana istraživanja;2. Organizirano prikupljanje statističkih podataka;3. Sređivanje (grupiranje) statističkih podataka;4. Tablično i grafičko prikazivanje statističkih

podataka;5. Statističku analizu i interpretaciju rezultata

provedene analize.

VRSTE I IZVORI STATISTIČKIH PODATAKA

Podaci će se smatrati statističkim ako su prikupljeni prema određenom planu prikupljanja, odnosno poznatom nacrtu eksperimenta, ako su varijabilni i ako ih je dovoljan broj.Izvori podataka mogu biti: primarni i sekundarni.Primarni podaci se prikupljaju na temelju plana promatranja ili eksperimenta, a njihov opseg i struktura ovise o zadacima određenog istraživanja.Sekundarni podaci rezultat su djelatnosti drugih institucija, odnosno subjekata. Suvremeni je pristup podacima preko informacijskih sustava (Internet).

LITERATURA

Šošić, I., PRIMIJENJENA STATISTIKA, Školska knjiga, Zagreb, 2004., str. 1-29

Šošić, I, Serdar, V., UVOD U STATISTIKU, Školska knjiga, Zagreb, 2002., str. 9-16