Supervizija banaka u BiH

SEMINARSKI RAD:

Sarajevo, maj 2010. godine

2

Pojam supervizije

Bankarski sektor bitan je dio nacionalne privrede. Banke se bave prikupljanjem novčanih

sredstava, podržavaju platni sistem i najveći su izvor novčanih sredstava na tržištu.

Stabilno i sigurno poslovanje banaka stoga je izuzetno važno za razvoj sigurne i stabilne

privrede. Zbog toga je supervizija banaka toliko važna i prihvaćena.

Šta podrazumjeva supervizija banaka? Supervizija banaka predstavlja provjeru boniteta i

zakonitosti poslovanja banaka. Ona uspostavlja održavanje zdravog bankarskog sistema.

Osim toga supervizija je dužna i da provodi mjere za ozdravljenje banke, to jeste, da

otvara i sprovodi stečajni postupak i likvidaciju.

Bankarska supervizija ne obuhvaća samo provjeru da li je poslovanje banaka u skladu sa

zakonima i propisima, već procjenjuje i ocjenjuje kako banka upravlja rizicima kojima je

izložena u svom poslovanju sa svrhom smanjenja mogućnosti propasti banke. Ciljevi

takvog pristupa su zaštita štediša i deponenata te briga za stabilnost i sigurnost

cjelokupnog bankarskog sistema. Drugim rječima, supervizija ne vodi poslove umjesto

uprava banaka niti provjerava svaku njihovu pojedinačnu transakciju, već procjenjuje

kako banka prepoznaje, mjeri i upravlja rizicima. Takvi ciljevi ne mogu se postići samo

klasičnim, formalno-pravnim pristupom subjekata i objekta nadzora, već je nužno

razvijanje meĎusobnih odnosa kroz otvoreniji dijalog radi razumjevanja problema i

okolnosti. Naime, nemoguće je poslovanje banaka u potpunosti propisati da bi se smanjili

rizici, niti je svaki rizik kršenje zakona i propisa. Stoga je potrebno djelovati i davanjem

preporuka, savjeta i upozorenja. Da bi se postigli ti ciljevi, mora biti zadovoljeno

nekoliko uvjeta. Prvi je postojanje odgovarajuće i moĎusobno konzistentne regulative,

drugi je djelotvoran i kvalitetan nadzor, dok je treći, ne manje važan, zdrava privreda i

političko okruženje.

Općenito superviziju vrše bankarski supervizori i vanjski revizori. Napominjemo da su u

BiH to samo bankaraski revizori, jer vanjski revizori u svom obimu poslovanja nemaju

superviziju banaka.

Bankarski supervizori primarno brinu o održavanju stabilnosti bankarskog sistema i

unapreĎenju sigurnosti i zdravlja pojedinačnih banaka kako bi zaštitili interese

deponenata. Stoga, supervizori prate sadašnje i buduće izglede za dobro poslovanje

banaka i koriste njihove finansijske izvještaje za unapreĎenje njihovog stanja i

uspješnosti poslovanja. Vanjski revizor, s druge strane, primarno brine o redovitom

izvještavanju dioničara ili nadzornog odbora banke o financijskim izvještajima banke.

Revizor takoĎer ispituje upravu da bi od nje dobio odgovor na pitanje ima li ona spoznaju

o dogaĎajima koji su se zbili ili o uvjetima koji su postojali u vremenu nakon razdoblja za

koje je uprava napravila procjenu, a koji mogu biti izvorom značajne sumnje u

sposobnost banke da nastavi poslovati.

3

Bankarski supervizori brinu o održavanju zdravog sistema unutarnje kontrole koji je

osnova sigurnoga i razboritog upravljanja poslovima banke. Vanjski se revizor, u većini

situacija, zanima za procjenu unutrašnje kontrole kako bi utvrdio u kojem se stupnju

može osloniti na sistem prilikom planiranja i obavljanja revizije.

Bankovni se supervizori moraju uvjeriti da svaka banka vodi adekvatne isprave

pripremljene u skladu s dosljednom računovodstvenom politikom i praksom, koje

omogućavaju supervizoru da procijeni finansijsko stanje banke i profitabilnost njezina

poslovanja, kao i da procijeni objavljuje li banka redovito ili čini li dostupnim finansijske

izvještaje koji objektivno prikazuju njezino stanje. Vanjskom je revizoru važno da li

banka vodi adekvatne i odgovarajuće pouzdane poslovne knjige (s pratećom

dokumentacijom) koje joj omogućavaju pripremu finansijskih izvještaja koja ne sadrže

netačne prikaze koji bi bili važni i time omogućavaju vanjskom revizoru da da mišljenje

o tim izvještajima.

Razlozi provođenja supervizije

Ima više razloga zbog kojih je veoma važno da se provodi supervizija. Glavni od njih su

slijedeći:

povjerenje u banke,

stabilnost bankarskog sektora,

domino efekat.

Banka počiva na povjerenju izmeĎu nje i klijenta. Povjerenje se samo jednom gubi i

klijent se sigurno više neće vratiti u banku sa kojom nije bio zadovoljen. Zbog toga je

neizmjerno važno da se povjerenje izmeĎu klijenta i banke gradi kontinuirano i da se

tome poklanja posebna pažnja u banci.

Stabilnost bankarskog sektora je opći interes društva. Pošto je finansijski sektor u BiH

nerazvijen neophodno je osigurati visoki kvalitet supervizije nad bankama jer je to važan

faktor za stabilizaciju i opći interes društva.

Kada govorimo o dominu efektu možemo reći da sve promjene koje se dešavaju u jednoj

banci utiču na drugu banku. Propadanje jedne banke povlači za sobom mnogo drugih

efekata koji nisu u vezi samo sa tom bankom nego se odražavaju i na sve ostale.

Pored navedenih postoje i joše neki razlozi postojanaja supervizjije kao što su:

zaštita deponenata i kreditora

smanjenje sistemskog rizika

Danas postoje mnogi novi koncepti zaštite deponenata i kreditora koji ranije nisu bili u

upotrebi a ovdje možemo spomenuti deregulaciju, sekjuritizaciju i internacionalizaciju.

Kako smo već ranije naveli jedan od osnovnih razloga postojanja supervizije je i zaštita

od rizika. Zbog toga supervizija stalno ocjenjuje i projenjuje kako banke upravljaju

rizicima kojima su izložene u svom poslovanju sa svrhom smanjenja mogućnosti njihove

propasti.

4

Supervizija bankarskih organizacija je jedan od osnovnih preduslova za:

uspostavljanje zdravog bankarskog sistema

mininiziranje bankarskih rizika i

očuvanje solventnosti banaka.

Razvijanje finansijskog sektora, kako smo već ranije pomenuli neophodno je za

uspostavljanje zdravog bankarskog sistema jer je on jedan od preduslova za dalji razvoj

finansijskog sektora kod nas. Osim toga supervizijom se minimiziraju bankarski rizici.

Naime, kroz analizu kreditnih, tržišnih i rizika deviznog kursa daju se smjernice kako da

se oni minimiziraju. Supervizija treba da prinudi banke na bolje upravljanje kreditnim

rizicima, ograničenje posuĎivanja i limite u koncentraciji kredita, jer su neke od banaka

isuviše orijentisane na svoje dioničare i zadovoljavanje njihovih potreba. Domaći

supervizori se nisu ovim bavili u proteklom periodu, ali će to biti sve značajniji problem

u njihovim budućim aktivnostima.

I na kraju, kada govorimo o očuvanju solventnosti banaka, pod kojom podrazumijevamo

da je realna vrijednost aktive jednaka obimu pasive u banci, možemo zaključiti da bez

uspješne supervizije banaka princip solventnosti ne bio u potpunosti ispoštovan.

Šta se kontroliše supervizijom

Nakon što smo objasnili šta je supervizija i koji su razlozi njenog sprovoĎenja reći ćemo

nešto i o tome šta se supervizijom kontroliše. U osnovi supervizijom se kontroliše

slijedeće:

Visina osnivačkog kapitala

Profesionalni i etički kvaliteti

Program aktivnosti

Fer konkurentski odnosi i aktivnosti

Kriminogene aktivnosti

Poštivanje zakonskih i podzakonskih propisa

Prilikom izdavanja dozvole (licence) od strane Agencije za bankarstvo Federacije BiH

potrebno je, izmeĎu ostalog, ustanoviti i finansijsko stanje banke uključujući i osnivački

kapital. Supervizijom se sagledavaju i kontrolišu i profesionalni i etički kvaliteti pa se

npr. analizira koliko su kadrovi u banci edukovani. Supervizori banaka moraju biti

uvjereni da su banke uspostavile i da slijede adekvatne politike, prakse i procedure u

poslovanju. Osim toga supervizori banaka moraju odrediti da banke imaju adekvatne

politike, prakse i procedure uključujući i striktna pravila „poznavanja komitenata“, koji

treba da promovišu visoke profesionalne i etičke standarde u finansijskom sektoru i da

spriječe namjerno ili nenamjerno iskorištavanje banke od strane kriminalnih faktora.

Naravno supervizijom se kontroliše i poštivanje zakonskih i podzakonskih akata odnosno

5

supervizijom se provjerava da li je banka poslovala po zakonskim i podzakonskim

aktima.

Osnova za vršenje supervizije

Odluka o superviziji banaka

Na žalost svima nam je poznato da kod nas još uvijek ne postoji zakon o superviziji na

nivou Federacije BiH, a da ne govorimo o zakonu na nivou cijele države. TakoĎer i samu

superviziju izvršavaju dvije agencije Agenija za bankarstvo FBiH (u daljem tekstu FBA)

i Agencija za bankarstvo RS-e. O radu agencija će biti govora u slijedećem poglavlju a

mi ćemo se ovdje zadržati na Odluci o supervizji banaka na osnovu koje se vrši

supervizja kod nas. Ovom odlukom se bliže propisuju osnovne nadležnosti Agencije za

bankarstvo, odgovornost u postupku kontrole, usmjeravanja i unapreĎenja rada banaka.

Osnovni cilj ove odluke je uspostavljanje opštih kriterija za sprovoĎenje zakonskih

nadležnosti i odgovornosti FBA u donošenju odluka i rješenja, izdavanju naloga i

izricanju mjera zavisno od vrste prekršaja, opšte ocjene kvaliteta poslovanja, odnosno

finansijskog stanja banke.

Predmet i sadžaj supervizije koju provodi FBA obuhvata kontrolu zakonitosti rada,

primjenu polisa i održavanje propisanih standarda. Primjena načela zakonitosti i

odžavanje propisanih standarda su primarna odgovornost organa upravljanja, nadzora i

rukovoĎenja u bankama i predstavljaju minimalan uslov za uspješno i stabilno

funkcionisanje banaka.

Propisi na osnovu kojih radi FBA zasnivaju se na osnovnim principima (načelima)

Bazelskog komiteta. Zbog toga čemo u nastavku pojasniti šta u osnovi predstavlja

Bazelski komitet.

Bazelski komitet

Bezelski komitet za nadzor banaka (Basle Committee on Banking Supervision) je

organizacija koja utvrĎuje osnovne meĎunarodne standarde u području bankarskog

poslovanja i bankarske supervizije. Osnovan je 1975. godine od strane guvernera

centralnih banaka visokorazvijenih zemalja. Sastavljen je od guvernera centralnih banaka

12 zemalja (SAD, Njemačka, Japan, Velika Britanija, Belgija, Kanada, Francuska, Italija,

Luksemburg, Holandija, Španija, Švedska, Švicarska).

Bazelski komitet tretira pitanja:

1. MeĎunarodne saradnje u superviziji

2. UnapreĎenja supervizorskog razumijevanja i kvalitetu supervizije širom

svijeta

3. Razmjene informacija na osnovu nacionalnih sporazuma o superviziji

4. UnapreĎenja efektivnosti tehnika za superviziju meĎunarodnog bankarskog

poslovanja

6

5. Uspostavljanja minimalnih standarda supervizije.

Prudencijalni ili opreznosni propisi (u obliku principa), koje za poslovanje i nadzor

banaka (superviziju) donosi Bazelski komitet, nisu automatski pravno obavezujući za

bankarske institucije već tek kada ih u vidu zakona usvoje parlamenti zemalja. S ciljem

da promoviše i obezbijedi cjelokupnu makroekonomsku i financijsku stabilnost, Bazelski

komitet za superviziju je 1997. godine usvojio dvadeset pet osnovnih principa koji se

moraju poštivati da bi supervizorski sustav bio efikasan. Principi su minimalni zahtjevi

koje treba ispuniti i u mnogim slučajevima neophodno ih je dopuniti drugim mjerama

kako bi se zadovoljili specifični uvjeti ili regulirali rizici u finansijskim sistemima

pojedinih zemalja. Principi se odnose na preduvjete za efikasnu superviziju banaka

(princip br. 1), izdavanje dozvola i vlasničkih struktura (princip br. 2 do 5), opreznosne

propise i zahtjeve (princip br. 6 do 15), metode za stalnu superviziju banaka (princip br.

16 do20), neophodne informacije (princip br.21), ovlaštenja supervizora (princip br. 22) i

prekogranično bankarstvo (princip br. 23 do 25). Zakonski i podzakonski okvir za

poslovanje banaka u Federaciji BiH su konzistentni meĎunarodnim standardima.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o bankama iz augusta 2002. godine je

normirano (član 69.) da “Propisi koje donosi Agencija… zasnivaju se na osnovnim

principima za superviziju banaka koje objavljuje Bazelski komitet za superviziju

banaka”. FBA se u cjelini pridržavala ove norme pri pripremi i usvajanju podzakonske

regulative koja se primjenjuje od početka 2003. godine, a u regulativu su ugraĎene i neke

od normi Evropskih bankarskih direktiva.

Bazel II

Trenutno najveći broj zemalja je usmjeren prema proučavanju i usvajanju principa Bazela

II, koji predstavlja novi okvir za mjerenje rizika. Idejna koncepcija Bazela II je povećati

osjetljivost na rizike kod finansijskih institucija.

Osnovni ciljevi Bazela II su:

unapreĎenje sigurnosti i stabilnosti finansijskog sistema,

šira disperzija rizika (kreditni, operativni, tržišni),

stvaranje uslova za konkurentsku jednakost banaka i

stvaranje prikladnih pristupa odreĎivanju adekvatnosti kapitala.

Jedan od osnovnih stubova Bazela II je i supervizijski nadzor nad bankama, koji definiše

pravila čija primjena će biti predmet supervizije od strane lokalnog supervizora.

Supervizijski proces karakteriše nekoliko osnovnih osobina. Osnovni cilj ovog procesa je

osigurati adekvatnost kapitala banke. Pored toga potrebno je uspostaviti adekvatnost

metoda za mjerenje rizika i korektivne mjere (npr. unapreĎenje metoda ili zahtijev za

dodatnim kapitalom).

Tendencija naše zemlje je da usaglasi principe rukovoĎenja sa Bazelom I, dok se Bazel II

i efekti njegovog prihvatanja tek teoretski razmatraju. Postoje pojedinačni napori nekih

7

najjačih banaka sa ovog prostora da izvrše pripreme za prihvatanje i ovih principa.

Osnovni problem je u tome što taj proces zahtijeva mnogo finansijskih sredstava kao i

ulaganja u ljudske resurse i tehnologiju.

Supervizija banaka u BiH

Supervizija bankarskog sistema u BiH povjerena je enititetskim agencijama za

bankarstvo (Agencija za bankarstvo FBiH i Agencija za bankarstvo RS). Značajno je

istaći da su ove dvije agencije gotovo potpuno usaglašene u pogledu supervizije, te se

njihov rad zasniva na usaglašenim aktima.

Agencija za bankarstvo FBiH, kao neovisna, samostalna i neprofitna institucija za nadzor

i licenciranje banaka, osnovana je u drugoj polovini 1996. godine. Njen rad od početka je

usmjeren na stvaranje jakog i stabilnog bankarskog sistema, tržišno orijentisanog i

oslonjenog na meĎunarodne standarde poslovanja i supervizije banaka. Zakonom o

Agenciji utvrĎeni su njeni osnovni zadaci, koji se svode na izdavanje dozvola za

osnivanje i rad banaka, donošenje podzakonskih akata, nadziranje rada banaka i

poduzimanje mjera u skladu sa zakonom, što uključuje i uvoĎenje postupaka privremene

uprave i likvidacije banaka, odnosno iniciranje postupka stečaja. Propisi koje donosi

Agencija zasnivaju se na osnovnim principima koje objavljuje Bazelski komitet za

superviziju banaka.

Agencijom upravlja Upravni odbor Agencije, koji se sastoji od pet članova koje imenuje

Parlament na prijedlog Vlade FBiH. Upravni odbor nadzire poslovanje Agencije i

preduzima mjere za djelotvorno i racionalno obavljanje predviĎenih poslova.

Direktor Agencije predstavlja Agenciju, rukovodi njenim radom i odgovoran je za njega.

Direktor, zajedno sa zamjenikom direktora Agencije, učestvuje u radu Upravnog odbora,

ali nema pravo glasa. Za svoj rad odgovorni su Upravnom odboru i Vladi FBiH, te

Parlamentu koji ih imenuje na prijedlog Vlade. Član Upravnog odbora ne može biti

radnik Agencije ili komercijalne banke.

Agencija ima svoj statut, kojim se naročito ureĎuju:

Organizacija i način poslovanja Agencije

Način rada Upravnog odbora

Ovlaštenje za zastupanje Agencije i potpisivanje dokumentacije

Prava, obaveze i odgovornosti osoba koje obavljaju poslove i zadatke sa

posebnim ovlaštenjem i odgovornostima

Druga organizacijska pitanja u vezi sa poslovanjem Agencije.

Sredstva za rad Agencije osiguravaju se iz:

Naknade za izdavanje dozvola za rad banaka

Mjesečne naknade koju banka izdvaja za nadzor svog poslovanja

Naknade za obavljanje drugih poslova iz djelokruga Agencije.

8

Na osnovu godišnjeg priliva sredstava, višak prihoda u odnosu na troškove, prenosi se u

narednu godinu. Ukoliko banka propusti da plati Agenciji propisanu naknadu, Agencija

će oduzeti banci dozvolu za rad. Propise o visini naknade i drugih prihoda donosi

Upravni odbor Agencije, uz saglasnost Vlade. Ovim propisima moguće je predvidjeti

veće naknade za rad u bankama koje pored preduzimanja uobičajenih aktivnosti

zahtijevaju i preduzimanje dodatnih aktivnosti.

Banke su dužne dostavljati Agenciji izvještaje i druge podatke po vrsti, obimu i rokovima

u skladu sa zahtjevima Agencije. Banke su takoĎe dužne predati Agenciji revidirane

bilanse i druge finansijske izvještaje do 31.03. tekuće godine za prethodnu godinu.

Agencija propisuje minimum obima, oblik i sadržaj programa ekonomsko - finansijske

revizije planirane za banke. Agencija ima pravo da odbije navedeni izvještaj i zahtijeva

novi izvještaj, koji će izraditi ovlašteni revizor kojeg imenuje Agencija, na teret banke.

Agencija je dužna dostaviti Vladi izvještaj o poslovanju, koji sadrži analizu stanja

bankarskog sektora i opis aktivnosti Agencije tokom izvještajne godine. Upravni odbor

mora odobriti izvještaj prije podnošenja. Agencija je dužna dostaviti Vladi polugodišnje

izvještaje o svojim aktivnostima, te o stanju i razvoju finansijskih institucija pod njenom

jurisdikcijom. Svake godine federalna organizacija nadležna za reviziju vrši pregled

računa i knjiga Agencije, na osnovu čega izdaje izvještaj o reviziji Vladi FBiH i Agenciji.

U proteklih deset godina Agencija za bankarstvo FBiH je, prema ocjenama domaćih i

stranih eksperata, dostigla visok nivo profesionalnosti. Ona upošljava stručnjake koji

imaju najbolje ekspertize iz oblasti supervizije, stečene kroz mnogobrojne edukacije u

zemlji i inostranstvu.

Tipovi kontrole i metodologija rangiranja

Agencija je ovlaštena da vrši kontrolu banaka, da pregleda i pribavlja kopije poslovnih

knjiga, dokumenata i računa. TakoĎe je ovlaštena da izdaje naloge da bi osigurala

poslovanje banaka u skladu sa zakonom.

Postoje dva osnovna tipa kontrole banaka, a to su:

Off-site kontrola: zasniva se na praćenju izvještaja, informacija i podataka koji se

dostavljaju od strane banaka

On-site kontrola: zasniva se na neposrednom pregledu poslovnih knjiga,

knjigovodstvene i druge dokumentacije u bankama.

U obavljanju kontrole, supervizor na bazi svog metodološkog pristupa vrši permanentno

rangiranje banaka. Rangiranje će omogućiti blagovremenu identifikaciju potencijalnih

problema u odreĎenoj banci ili cjelokupnom bankarskom sektoru.

CAMELS predstavlja meĎunarodno prihvaćenu metodologiju na bazi koje se vrši

permanentno rangiranje banaka. Ovim sistemom rangiranja za svaku banku se utvrĎuje

zbirni (kompozitni) rejting baziran na procjeni glavnih komponenti finansijskog stanja i

poslovanja banaka.

Upravni odbor Agencije za bankarstvo FBiH donio je 19.12.2002. godine akt Kriterija za

interno rangiranje banaka od strane Agencije. Ovim aktom utvrĎeni su kriteriji za

9

jedinstveni interni sistem za rangiranje banaka (JISRB) od strane Agencije zasnovan na

meĎunarodnim principima za superviziju banaka, Zakonu o bankama i propisima

Agencije FBiH.

Putem posebnih JISRB tehnika i procjena, Agencija utvrĎuje ocjenu solidnosti

bankarskih organizacija na jedinstven odnosno jednoobrazan način. Opći predmet

razmatranja pri rangiranju banaka u okviru JISRB su finansijski, upravljački i rukovodni

faktori banaka kao i faktori ispunjenja svih propisanih zahtjeva. Cilj Agencije jeste da

osigura rangiranje svih banaka na jedinstven i sveobuhvatan način, kao i da svoje

kontrolne aktivnosti jače fokusira na banke koje su opterećene finansijskim i operativnim

slabostima (odnosno na banke čije poslovanje poprima nepovoljne trendove). Pored

navedenog, JISRB služi Agenciji i kao instrument za praćenje općih trendova solidnosti i

sigurnosti ukupnog bankarskog sistema, čime joj pruža mogućnost za efikasnije

provoĎenje njene osnovne misije u gradnji, održavanju i zaštiti stabilnosti i javnog

povjerenja u bankarski sistem.

Postupkom rangiranja svakoj bankarskoj instituciji se utvrĎuje i dodjeljuje jedinstveni

(kompozitni) rang koji je zasnovan na pojedinačnim rangovima šest osnovnih

komponenti finansijskog i operativnog stanja banke (dakle riječ je o meĎunarodnom

metodu CAMELS). Osnovne komponente finansijskog i operativnog stanja za koje se

utvrĎuju pojedinačni rangovi iz kojih se izvodi kompozitni rang su:

Capital - adekvatnost kapitala banke

Assets - kvalitet aktive banke

Management - kvalitet organa upravljanja i rukovoĎenja bankom

Equity - kvalitet i nivo profitabilnosti banke

Liquidity - adekvatnost likvidnosti banke

Sensitivity - osjetljivost na tržišni rizik

Kompozitni rang i rangovi pojedinačnih komponenti se utvrĎuju numerički u rasponu od

1 do 5. Rang 1 predstavlja najviši nivo, odnosno najkvalitetnije i veoma uspješno

poslovanje i upravljanje rizikom, te najniži nivo supervizorske zabrinutosti. Rang 5

predstavlja najniži nivo odnosno kritično loše i neuspješno poslovanje i upravljanje

rizikom koje zahtijeva ekstremnu supervizorsku brigu i ekstremna rješenja.

Prilikom utvrĎivanja kompozitnog ranga nekim pojedinačnim komponentama može da se

da veći značaj nego ostalim, a zavisno od konkretnog profila i konkretne situacije u

konkretnoj banci. Dakle, na kompozitni rang može znatnije od drugih ili odlučujuće da

utiče bilo koji od pojedinačnih faktora koji ima poseban uticaj na ukupno stanje i nivo

solidnosti banke. Kompozitni rang ne može i ne smije predstavljati samo prostu

aritmetičku sredinu svih rangova pojedinačnih komponenti.

Sposobnost organa banke da uspješno odgovore na promjene koje se javljaju i da se

pripreme za efikasno upravljanje rizicima koji mogu da iskrsnu zbog promijenjenih

uslova poslovanja ili za pokretanje novih aktivnosti banke i uvoĎenje novih bankarskih

proizvoda, predstavlja jedan od posebno značajnih faktora u procjeni profila ukupnog

10

rizika odreĎene banke i predmet ozbiljne supervizorske pažnje. Upravo zbog toga,

komponenti kvaliteta organa upravljanja i rukovoĎenja pridaje se poseban značaj.

Rang banke utvrĎen u skladu sa ovim kriterijima predstavlja poslovnu tajnu Agencije i

banke na koju se odnosi, a služi isključivo za njihove interne potrebe. Agencija može

tražiti od banaka da prema ovim kriterijima i same utvrde svoj rang i da je o tome

izvijeste na odgovarajućem obrascu koji će biti priložen uz zahtjev Agencije.

U slučaju novoosnovane banke u kojoj se nisu stekli uslovi za primjenu svih kriterija za

rangiranje, ocjenom se obuhvataju samo primjenjivi kriteriji sa posebnom napomenom da

se radi o novoosnovanoj banci.

Za uspješno obavljanje bankarske aktivnosti koja će obezbijediti stabilan i efikasan

bankarski sistem, odlučujuća je uloga organa upravljanja, nadzora i rukovoĎenja u

bankama. Rezlutat obavljene kontrole jeste izvještaj u kome se konstatuje stanje banke,

uočeni prekršaji, nepravilnosti i slabosti, a koji se dostavlja banci. Banka ima pravo

prigovora na ispostavljeni izvještaj. Nakon isteka roka za prigovor ili nakon razmatranja

prigovora banke, predlažu se odgovarajuće mjere o korektivnim aktivnostima banke u

cilju otklanjanja uočenih nepravilnosti i slabosti u poslovanju.

Institucionalni okvir

Ne postoji jedinstven rješenje, univerzalni model organizovanja supervizije.

Osnovni cilj razvoja supervizije je izgraditi efikasan institucionalni okvir nadzora koji će

osigurati stabilnost finansijskog sistema. U tom pogledu meĎunarodne institucije daju

odreĎene smjernice za efikasnu superviziju:

- jasan cilj supervizije,

- stručnost i profesionalnost,

- nezavisnost,

- kvalitetno finansiranje,

- meĎusobna saradnja izmeĎu institucija.

Odluka o izboru institucionalnog okvira je izuzetno važna jer se izborom modela direktno

utiče na nezavisnost, način finansiranja, modele saradnje izmeĎu institucija nadzora.

Optimalno rješenje supervizije bankarskog sektora se mora tražiti u sklopu supervizije i

drugih sektora finansijskog sistema.

TakoĎe, treba imati u vidu da proces institucionalnog ustroja nije ni brz i jednostavan

proces. S obzirom na to preporuka je da se izmjene institucionalnog okvira vrše u periodu

stabilnosti finansijskog sektora. U praksi se pokazalo da se u prvih pola godine do godinu

dana kvalite t supervizije smanjuje zbog internog preustrojavanja, ali i zbog vremena

potrebnog za prihvaćanje jedinstvenog cilja supervizije.

Odgovor na pitanje kako optimalno organizovati sistem supervizije finansijskog sektora

zahtjeva analizu stanja, trendova, kao i analizu postojećih modela.

11

Modeli supervizije u svijetu

Finansijski sistem svake zemlje ima odreĎene specifičnosti koje uslovljavaju izbor

pojedinog modela.

Bez obzira da li je supervizija organizovana samostalno ili pod okriljem centralne banke

ona mora usko suraĎivati sa centralnom bankom. EU podržava aktivnu ulogu centralne

banke u nadzoru finansijskog sistema, a posebno bankarskog sektora.

Danas u svijetu postoji tri osnovna modela supervizije:

- model specijalizacije

- dualni model

- integracija.

Prema modelu specijalizacije supervizija je organizovana na način da za svaki segment

tržišta nadzire zasebna institucija. Nadzor banaka u ovom modelu je organizovan

samostalno i/ili pod okriljem centralne banke.

Dualni model ima više varijanti:

- zajednički nadzor banaka i berzi: samostalna agencija, centralna banka ili čak

vladin odjel, a posebna agencija vrši nadzor osiguranja,

- zajednički nadzor banaka i osiguranja (jedino u Australiji i Kanadi), posebna

agencija vrši nadzor berzi,

- nadzor banaka odvojeno kao samostalna agencija ili pod centralnom bankom,

zajednički nadzor berzi i osiguranja.

Model integracije: potpuna integracija nadzornih tijela u jednoj agenciji.

Tri navedena modela pobliže su prikazana sljedećom slikom:

12

Slika 1. Modeli supervizije:

1. Model specijalizacije

------------------------------------------------------------------------------------------------------------

2. Dualni model

------------------------------------------------------------------------------------------------------------

3. Integracija

U izboru modela treba razmotriti sljedeće:

- razvijenost finansijskog tržišta

- meĎuzavisnost institucija finansijskog tržišta,

- racionalno korištenje i razvoj raspoloživih resursa (ljudski, materijalni,

finansijski)

- političku i finansijsku nezavisnost supervizora,

Berze

Banke i Berze Osiguranje

Osiguranje Banke

Banke i Osiguranje

Berze i Osiguranje

Berze

Banke

Banke, Berze i Osiguranje

13

Literatura

- The Organizational Structure of Banking Supervision, by Prof. C.A.E. Goodhart

Financial Stability Institute Bank for International Settlements Basel, Switzerland.

November 2000-10-25

- Strengthening Bank Supervision in Bosnia-Herzegovina – Phase III: Final Report

for USAID B&H. July 31, 2005. Written by Emerging Markets Group of

BearingPoint, Inc.

- Opinions on the Optimum Institutional Structure for Bank Supervision, written by

Tomáš Tőzsér, University of Economics in Bratislava

- The Role of Central Banks in Prudential Supervision, European Central Bank

- Building an Effective Framework for Bank Supervision: Prudential Regulation

and Banking Supervision. Written by Polizatto, Vincent P. (Vittas, Dimitri, ed.)

- Banke u BiH, novembar 2005

- Zaštita potrošača kao cilj bankovne supervizije, MeĎunarodni znastveni skup,

Opatija, veljača 2005.

- Kriteriji za interno rangiranje banaka od strane FBA, 2002.

- Zakon o Agenciji za bankarstvo

- Odluka o superviziji

Sljedeće web stranice:

www.cbbh.gov.ba

www.fba.ba

www.abrs.ba

www.nbrm.gov.mk

www.fsa.gov.uk

www.apra.gov.au

www.hnb.hr

www.bafin.de

www.cb-cg.org