uspjesnost poslovanja banaka u bih

USPJE NOST POSLOVANJA BANAKA U BOSNI I HERCEGOVINIZAVR NI RAD

USPJE NOST POSLOVANJA BANAKA U BOSNI I HERCEGOVINIZAVR NI RAD

1

SADR AJ1. UVOD.....................................................................................................................................3 1.1. Predmet i cilj rada..............................................................................................................3 1.2. Izvori podataka i tehnike prikupljanja...............................................................................4 1.3. Struktura rada.....................................................................................................................4 2. POJAM BANKE..................................................................................................................5 2.1. Funkcije banke...................................................................................................................6 2.2. Ciljevi poslovanja banaka..................................................................................................8 2.3. Vrste banaka.......................................................................................................................9 3. POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJE TAJA BANKE........................13 3.1. Pokazatelji odnosa u bilanci banke..................................................................................13 3.2. Pokazatelji odnosa u ra unu dobiti i gubitka...................................................................15 3.3. Pokazatelji investiranja....................................................................................................18 3.4. Pokazatelji profitabilnosti.........................................................,......................................19 3.4.1. Analiza financijskog izvje taja uz pomo dobiti na ulo eni kapital.........................20 3.5. Ostali omjeri vrednovanja poslovanja banaka.................................................................27 4. POSLOVANJE BANAKA U BOSNI I HERCEGOVINI...............................................28 5. ZAKLJU AK.....................................................................................................................32 LITERATURA........................................................................................................................33 PRILOG...34

2

1. UVODBanka se mo e definirati kao samostalna financijska organizacija, koja je osnovana kao dioni ko dru tvo, a za temeljnu funkciju ima primanje depozita i davanja kredita svojim klijentima. Bankarstvo predstavlja poslovanje koje obuhva a dr anje depozita i pozajmljivanjem novca. Bankari posluju s dugom, svojim i tu im, a mo e se re i da bankari stvaraju novac. Organizacija i funkcioniranje suvremenog bankarstva temelji se na kreditu, a sustav kreditiranja i razvoj bankarstva me usobno se pro imaju. Banke posjeduju specifi nost koja ih razlikuje od drugih sektora aktivnosti u svim zemljama: one predstavljaju sustav, tj. pripadaju ukupnom institucionalnom i hijerarhijskom ustroju. Da bi dana nje banke odr ale uspje nost poslovanja i konkurentnost, moraju prihva ati nove tehnike i tehnologije rada, prilago avati se novom okru enju i iriti ponudu svojih proizvoda. Najve u konkurenciju stvaraju im nebankovne financijske institucije. Najbolja podloga za dono enje odluka u bankarskom sektoru su informacije o poslovanju iz pro losti. Na temelju ponu enih analiti kih pomagala u obliku razli itih pokazatelja uspje nostiposlovanja (pokazatelja profitabilnosti, tr i nih pokazatelja poslovanja banaka i sl.) zadatak rada je osiguravanje razli itim korisnicima alata za analizu uspje nostiposlovanja suvremene banke. Informacije temeljene na financijskim izvje tajimaomogu uju dobivanje razli itih omjera koji pokazuju stupanj uspje nosti poslovanja bankeu cjelini i pojedinih komponenata njezine bilance. 1.1. Predmet i cilj istra ivanja Predmet istra ivanja ovog zavr nog rada jeste uspje nost poslovanja banaka u BiH. Dakle, analizirat e se pokazatelji financijskih izvje taja banke; pokazatelji odnosa u bilanci banke, pokazatelji odnosa u ra unu dobiti i gubitka, pokazatelji investiranja i profitabilnosti (unutar kojeg e se detaljnije razraditi pokazatelji ROA i ROE). Cilj ovog rada je definirati sukladno predmetu rada; istra iti i analizirati uspje nost poslovanja banaka u BiH.

3

2. Izvori podataka i tehnike prikupljanja U izradi ovog zavr nog rada kao izvore podataka kori tena su teorijska i prakti na znanja ste ena tokom studija, te sistematizacija gra e na temelju prou avane literature. U izradi rada kori tene su slijede e tehnike prikupljanja podataka: Metoda analize postupak znanstvenog istra ivanja i obja njenja stvarnosti putem ra lanjivanja slo enih misaonih tvorevina na njihove jednostavnije sastavne dijelove Metoda deskripcije postupak jednostavnog opisivanja ili ocrtavanja bez znanstvenog tuma enja i obja njenja Metoda kompilacije postupak preuzimanja tu ih rezultata, znanstveno-istra iva kog rada, odnosno tu ih opa anja, stavova, zaklju aka i spoznaja Komparativna metoda postupak uspore ivanja istih ili srodnih injenica, pojava, procesa i odnosa 1.3. Struktura rada Prvo poglavlje ovog rada odnosi se na op i pregled definiranja i temeljnih funkcija bankarskog sustava u svijetu kao i u BiH, te se upoznajemo sa pojmom uspje nosti poslovanja banaka u BiH. U drugom poglavlju opisan je pojam, funkcije, ciljevi i vrste banaka. Tre e poglavlje odnosi se na pokazateljeanalize financijskih izvje taja banaka; pokazatelji odnosa u bilanci banke, pokazatelji odnosa u ra unu dobiti i gubitka, pokazatelji investiranja, pokazatelji profitabilnosti (u kojem su detaljnije obra eni pokazatelji ROE (povrat na kapital) i ROA (povrat na aktivu). U etvrtom poglavlju govorit e se o poslovanju banaka u BiH. U petom poglavlju iznesen je zaklju ak o uspje nosti poslovanja banaka u BiH. Na kraju rada nalazi se prilog o konkretnim podacima uspje nosti poslovanja banaka u BiH. injenica, procesa i predmeta u dru tvu te njihovim empirijskih potvr ivanja odnosa i veza, ali

4

2. POJAM BANKE

Banke su kroz povijest bile, a u ve ini zemalja i danas su najva nije financijske posredni ke institucije. Nov ana sredstva banka pribavlja primanjem depozita i plasira ih glavnom u kredite, bave i se uz to i financijskim uslugama. Na prikupljene depozite pla a pasivnu kamatnu stopu koja se formira na tro kovnom pristupu , a za dane kredite napla uje aktivnu kamatnu stopu koju utvr uje na cjenovnom pristupu. Definiranje banke stvara pote ko e zbog razli itih poimanja banke i njezine djelatnosti. Banka je kao poduze e, ali ima specifi nosti u poslovanju koje su regulirane posebnim propisima i praksom. Ona se bavi uzimanjem i davanjem kredita i posredovanjem u nov anim pla anjima u gospodarstvu i dru tvu. Prema Ra i u: Banka je poduze e koje se svojom glavnom djelatno u bavi primanjem i davanjem tj. posredovanjem kredita. glavno zanimanje. Bankaje samostalna financijska organizacija osnovana kao dioni ko dru tvo koja obavlja djelatnost na na elima likvidnosti, sigurnosti i rentabilnosti radi ostvarivanja dobiti.1 Druga bankovna smjernica (two Banking Coordination Directives) Europske unije poku ala je ujedna iti nazivlje na podru ju financija i bankarstva, zato ova smjernica ne upotrebljava rije banka ve izraze kreditna institucija i financijska institucija. Kreditna institucija je poduze e iji je posao primanje depozita ili drugih sredstava od javnosti s obvezom vra anja i odobravanja kredita za vlastiti ra un. Financijska institucijaje ono poduze e koje nije kreditna institucija, tj. ne prima depozite ve joj je glavni posao odobravanje kredita, stjecanje udjela ili investiranje. Op enito, banka se mo e definirati kao financijska institucija koja u pasivi ima depozite koji su po prirodi novac, a u aktivi uglavnom ima kredite. S obzirom da je bankovni posao od javnog interesa te svojevrsna privilegija i monopol, osnivanje i poslovanje banke ure uje se vicarac Felix Somary ka e: Banka je ona ustanova ili poduze e kojem je uzimanje kredita u obliku novca

1

Kand ija, V., ivko, I.: Poslovna politika banaka, Sveu ili te u Mostaru i Ekonomski fakultet Sveu ili ta u Mostaru, Ekonomski fakultet Sveu ili ta u Rijeci, Mostar-Rijeka, 2004., str.27.

5

zakonom, a njime se obi no odre uje da druga poduze a ne mogu koristiti u svom nazivu rije banka ili izvedenice od te rije i ako nisu osnovane po takvom zakon. Ugovorom o osnivanju banke utvr uju se:

naziv i sjedi te osniva a banke; naziv i sjedi te banke; iznos ukupnog osniva kog kapitala banke u nov anom i nenov anom obliku, kao i udio svakog osniva a u tom kapitalu; rok do koga su osniva i banke du ni da uplate i prenesu nov ana i nenov ana sredstva u osniva ki kapital banke; prava, obveze i odgovornosti osniva a banke za obveze banke; uvjeti za stjecanje i prestanak prava osniva a; poslovi koje banka obavlja; na in raspore ivanja djela dobiti na osniva e banke; na in sno enja rizika i pokri a gubitaka banke na in odlu ivanja o statusnim promjenama banke i prava osniva a banke u slu aju statusnih promjena banke

2.1. Funkcije banke

Banke kao financijski posrednici obavljaju vi e funkcija, a najzna ajnije su: financijsko posredovanje, posredovanje u pla anjima te kreiranje novca, rizika i politike.2 Financijsko posredovanje: obavljaju i funkciju financijskog posrednika komercijalne banke prikupljaju depozite deponenata i posu uju ih po odbitku rezervi likvidnosti, u obliku kredita, nude i razli ite oblike nov ane tednje i kredita; banke posreduju izme u suficitarnih i deficitarnih nov anih jedinica. ro na transformacija depozita, koja bankama omogu ava da iz kratkoro nih izvora odobravaju dugoro ne kredite. 2

stvaranje efikasnih i racionalnih metoda mobilizacije i usmjeravanja sredstava.

Ibid, str.33.

6

optimalna koncentracija i integracija nov anih tijekova u cilju prevladavanja teritorijalnih, vremenskih i namjenskih ograni enja.

Posredovanje u pla anjima: banke obavljaju poslove platnog prometa i kliringa za svoje klijente i druge banke. Obavljanje platnog prometa s inozemstvom i sva pla anja u inozemstvu su dopu tena bankama koje udovoljavaju propisima regulatora. osiguranje instrumenata i mehanizama suvremenog pla anja.

Kreiranje novca: posebno zna ajna funkcija banaka je njihova uloga u procesu ponude novca kroz stalnu ponudu kredita. Ve ini dio ponude novca u modernim ekonomijama predstavljaju bankovni depoziti, stvoreni u bankovnom sustavu. Kroz proces kreiranja novca iz prikupljenih sredstava banke osiguravaju likvidnost poduze ima.

Funkcija rizika: banke nude svojim klijentima za titu od rizika kojem su izlo eni u obavljanju svojih poslova, npr. kamatni cap, floor i swap. Funkcija politike: banke su jedan od kanala transmisijskog mehanizma monetarne politike preko kojeg se provodi stabiliziranje gospodarstva i izbjegavanje inflacije.

7

2.2. Ciljevi poslovanja banke

Cilj je budu e eljeno stanje koje svako poduze e, pa i banka treba odrediti kako bi mogla svoje raspolo ive resurse usmjeriti na njegovo ostvarenje. Me u zna ajnijim ciljevima esto se navode: profitabilnost, polo aj na tr i tu, odgovornost prema javnosti. Banke su dioni arska poduze a to zna i da imaju vlasnike i upravu, a poslovnom politikom trebaju ostvariti nekoliko temeljnih ciljeva, me u kojima se isti u najzna ajniji: 1. maksimiziranje bogatstva dioni ara 2. obavljanje temeljnih funkcija banke 3. socijalni ciljevi banaka.3

Maksimizirati bogatstvo dioni ara Bogatstvo dioni ara mo e se maksimizirati putem rasta dividende ili putem rasta dino arskog kapitala. Dakle, banka je profitna institucija i vrijednost banke treba stalno uve avati u interesu njezinih dioni ara. Problem mo e biti u tome to vlasnici i uprava mogu imati katkad razli ite ciljeve. Neki dioni ari banke ele isplatu dividende i nisu zainteresirani za rast i razvoj banke, dok uprava preferira raspodjelu dobitka u rezerve, rast i irenje bankovnog poslovanja, to izaziva konfliktnost izme u tih dviju strana u banci.

Obavljanje temeljnih funkcija banke Prvi cilj u poslovanju banke maksimiziranje bogatstva dioni ara mogu e je ostvariti jedino ako banka obavlja temeljne funkcije radi kojih je osnovana a to su: prikupljanje i pribavljanje sredstava kreditna funkcija, odnosno usmjeravanje sredstava u razne oblike kreditnih i ne kreditnih plasmana obavljanje raznih neutralnih poslova, pru anje bankovnih usluga obavljanje vlastitih poslova.

3

Ibid. str.46.

8

Socijalni ciljevi banaka

Banke pru aju financijske usluge svim fizi kim i pravnim osobama u zemlji i prema inozemstvu, i to one usluge za ije su obavljanje sposobne. Usluge se pru aju fizi kim i pravnim osobama u skladu s objavljenim uvjetima ravnopravno svim klijentima bez ikakve posebne diskriminacije. Poslovnom politikom banke obi no daju posebnu potporu stambenoj politici, politici razvoja i izvoza. Banke vode ra una o stabilnosti financijskog sustava, o interesima lokalne zajednice. Dakle, poslovna politika banaka treba uskladiti sve ove ciljeve, a pri tome se upravljanje bankom ne razlikuje od upravljanja bilo kojim drugim poslovnim subjektom. Premda je banka dioni arsko dru tvo ipak je ona javno dobro, ima svoje posebnosti i njezino je poslovanje regulirano posebnim zakonom i podzakonskim aktima, a dr ava nadzire rad banaka.

2.3. Vrste banaka

U razvoju suvremenih banaka primjenjuju se ista na ela rentabilnosti, ekonomi nosti i racionalnog poslovanja na kojima se temelji i suvremeno poslovanje. No da bi se banke prilagodile potrebama svojeg okru enja, moraju raspolagati odre enim kapitalom koji im osigurava kontinuitet poslovanja, a djelatnost i organizaciju moraju prilagoditi potrebama proizvodnje i prometa. Banke su se u svojem razvoju, ovisno od specifi nosti bankarskog sustava, usmjeravale prema odre enoj skupini klijenata ili vrsti i ro nosti sredstava s kojima su poslovale. Klasi na podjela banaka u odnosu na funkcije i vrste poslova koje obavljaju je: emisijska univerzalna specijalizirana banka.4

Sredi nja (emijsijska, centralna) banka je vrhovna nov ana vlast neke zemlje, zapravo najva nija monetarna institucija svake moderne ekonomije. Po svojim karakteristikama i4

Ibid. str.63.

9

funkcijama razlikuje se od drugih institucija. Sredi nja banka ima ekskluzivno pravo emitiranja novca ni iz ega i nadzor kreditnih uvjeta u zemlji. Sredi nja banka obavlja poslove kliringa, analizu informacija financijskog i realnog sektora. Najzna ajnija uloga sredi nje banke je jam enje vrijednosti novca koji emitira.

Univerzalne banke obavljaju sve vrste bankarskih poslova, osim emisionih, bez obzira na ro nost sredstava i vrstu komitenata s kojima posluju. Zadu uju se prikupljanjem svih vrsta depozita na osnovi kojih daju kratkoro ne i dugoro ne kredite, te pru aju irok spektar bankarskih usluga. Zbog investicijskih aktivnosti pod stro om su kontrolom i nadzorom monetarnog sustava. Specijalizirane banke svoju djelatnost ograni avaju na odre ene vrste bankarskih poslova, na pojedine gospodarske djelatnosti, grane i podru ja. S obzirom na dana nju strukturu i organizaciju banaka daleko je slo enija i znatno primjerenija podjela: centralna banka komercijalne banke razvojne banke poslovne banke tedne institucije.5

Komercijalne banke imaju temeljnu funkciju primanja depozita i davanja kredita svojim klijentima. Financiraju teku u proizvodnju i promet. Komercijalne banke su pod posebnom regulacijom u odnosu na tedno-depozitne institucije. Kreiraju novac putem sekundarne emisije, ekspanzijom kredita i multiplikacijom depozita. Izvore sredstava komercijalnih banaka ine: depoziti- transakcijski, oro eni i tedni ra uni, posudbe od banaka u zemlji i inozemstvu i ostale obveze. Aktivu ine: krediti stanovni tva, komercijalni i investicijski krediti te realna imovina banke. Struktura aktive i pasive banaka ovisi o veli ini banke. Aktiva banke i njezina struktura izla u banku kreditnom riziku ili riziku neispunjavanja obveza zajmoprimatelja.

5

Ibid. str.77.

10

Razvojne banke vr e dugoro no kreditiranje gospodarskog razvoja, pribavljaju dugoro no slobodna sredstva tednje i usmjeravaju ih putem dugoro nih kredita za ulaganje u osnovna sredstva. Financiraju razvoj putem investicija, ula u u zgrade i opremu, infrastrukturu. Razvojne banke su specijalizirane poslovne banke. Dr avne ili posebne me unarodne institucije. Ne kreiraju novac, nego mobiliziraju i preusmjeravaju akumulirana sredstva. Imaju utjecaj na razvoj poduze a, regija u kojima djeluju ili, ak, dr ava. Pribavljaju dugoro no slobodna sredstva tednje, oro ene depozite te sredstva iz emisija obveznica na nacionalnom ili me unarodnom tr i tu kapitala. Poslovne banke su banke velikih industrijskih i trgova kih koncerna i kartela. Bave se financiranjem poduze a, koncerna, kartela, emisijom vrijednosnih papira i raznim financijskim transakcijama.

Eskontne banke obavljaju poslove eskontiranja vrijednosnih papira (naj e e je rije

o

mjenici) za svoje komitente. Eskont predstavlja mjeni nopravnu radnju kojom se obavlja naplata mjenice prije njezina dospije a. Eskontna mjenica ima svoju cijenu, odnosno kamatu koja se naziva diskontnom ili eskontnom stopom.

Lombardne banke obavljaju lombardne kredite. Lombardni kredit predstavlja vrstu kratkoro nog kredita koji se odobravaju na osnovi zaloga realnih pokretnih dobara (zlato, vrijednosni papiri, nakit, umjetni ke slike).

Akceptne bankeobavljaju mjeni nopravne poslove akceptiranja mjenice nazivamo akceptnim bankama. Banka se daju i akcept(prihvat) na mjenicu, obvezuje u roku isplatiti cjelokupnu mjeni nu svotu il ijedan dio ako jeu pitanju djelomi an akcept, te nadoknaditi sve tro kove to ih je imatelj mjenice imao ako je mjenica neispla ena o dospjelosti. Na ovaj na in akceptirana mjenica pobolj ava svoj bonitet i kvalitetu.

Hipotekarne banke odobravaju dugoro ne kredite na osnovi hipoteke. Hipoteka je oblik zalo nog prava u kojem se zalo na stvar ne predaje vjerovniku, nego do isteka roka povrata sredstava ostaje u posjedu zalo nog du nika te se on njome mo e koristit, ali je na smije otu iti. Hipoteku banka stje e upisom ili intabulacijom u zemlji ne knjige nekretnine koja slu i za osiguranje kredita. Hipoteka se ne uzima na objekte koji su dio tehnolo kog procesa. 11

Hipoteka se ne uzima na objekte koji su dio tehnolo kog procesa. Faze ostvarivanja hipotekarnog posla su: uspostavljanje dobrih odnosa, realizacije posla i pla anje, odnosno vra anje duga.ako du nik ne ispuni na vrijeme obvezu povrata sredstava, vjerovnik mo e ulazak u posjed stvari, prodati jei namiriti svoje tra bine po hipotekarnom kreditu.

Devizne banke obavljaju devizne poslove, tj. kupnju i prodaju devize i valuta za svoje klijente. Devize predstavljaju potra ivanja koja glase na stranuvalutu (prenosiva potra ivanja kod inozemnih banaka, prenosivi vrijednosni papiri, elektronski izvje taji o me unarodnim dugovanjima i potra ivanjima).

Granske banke obavljaju poslove u pojedinim djelatnostima ili gospodarskim granama, npr. stambeni krediti, poljoprivreda, brodogradnja i sl.

12

3. POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJE TAJA BANKEBanke su specifi ne u odnosu na ostale gospodarske subjekte. Zbog toga je, u odnosu na ostale subjekte i klasifikacija za banke druk ija nego kod ostalih privrednih subjekata. Uva avaju i specifi nosti bankovnog poslovanja pokazatelja analize financijskih izvje taja banke mogu e je podijeliti u slijede ih pet skupina: 1) Pokazatelji odnosa u bilanci banke, 2) Pokazatelji u ra unu dobiti i gubitka, 3) Pokazatelji mar e kamata, naknada i operativnih tro kova, 4) Pokazatelji prosje nih kamatnih stopa i 5) Pokazatelji profitabilnosti.6 Me utim, osim ove, mogu e su i druge klasifikacije. Jedna od takvih klasifikacija prikazana je u nastavku.

3.1. Pokazatelji odnosa u bilanci banke

Bilanca je temeljni financijski izvje taj koji prikazuje stanje imovine, obaveza i kapitala na odre eni na odre eni dan. Na temelju podataka iz bilance formiraju se pokazatelji odnosa u bilanci banke. Tim pokazateljima mjeri se sigurnost poslovanja, to nije ni ta drugo nego financijski polo aj. Kako je bilanca najva niji financijski izvje taj, name e se potreba formiranja ve eg broja pokazatelja koji se daju podijeliti u tri skupine: Pokazatelji likvidnosti Pokazatelji zadu enosti Pokazatelji ulaganja u fiksnu imovinu.

6 ager K., Mami Sa er I., Sever S., Masmedia, Zagreb, 2008., str.298.

ager L.: Analiza financijskih izvje taja, Drugo pro ireno izdanje,

13

Pokazatelji likvidnosti Pokazatelj likvidnosti mjere sposobnost poduze a da podmiri svoje dospjele kratkoro ne obveze (tabela 1). Kad se govori o likvidnosti banaka kao specifi nih institucija, likvidnost se naj e e definira kao sposobnost ostvarivanja potrebne gotovine najprije pomo u lako unov ive aktive banke, po razumnom tro ku i u vrijeme kada je to potrebno bilo za rast aktive, bilo za podmirenje dospjelih obveza. Kako bi pru ila informacije u vezane uz likvidnost banke, banka je du na pru iti informacije o ro nosti pojedenih sredstava i obveza.

Tabela 1. Pokazatelji likvidnosti banke Naziv pokazatelja pokazatelj teku elikvidnosti odnos danih kredita i primljenih depozita odnos kratkoro ne aktive i ukupnih kredita Brojnik kratkoro na aktiva dani krediti kratkoro na aktiva Nazivnik kratkoro na pasiva primljeni depoziti ukupni dani krediti

Izvor: ager K., Mami Sa er I., Sever S., ager L.: Analiza financijskih izvje taja, Drugo pro ireno izdanje, Masmedia, Zagreb, 2008., str.300.

Pokazatelji zadu enosti Pokazatelji zadu enosti mjere koliko se banka financira iz tu ih izvora, a koliko iz kapitala. Odnos kapitala i ukupne imovine govori koliko je imovine financirano kapitalom. to je taj pokazatelj ve i, to zna i ve e u e e kratkoro ne imovine u kreditima, to rezultira ni om profitabilnosti banke i manjim rizikom tehni ke insolventnosti. Osim kapitala, izvor financiranja su obveze te se u tom kontekstu mo e definirati pokazatelj odnosa ukupnih obveza i ukupne aktive ili poznatiji kao koeficijent zadu enosti. to je taj pokazatelj ve i, ve a je zadu enost banke. Stupanj samofinanciranja klijenata pokazuje u kojem se opsegu sredstva pribavljena od klijenata banke koriste za plasmane klijentima. U kontekstu pokazatelja zadu enosti to je ovaj pokazatelj ve i, zadu enost je manja.

14

Tabela 2. Pokazatelji zadu enosti banke Naziv pokazatelja odnos kapitala i ukupne aktive odnos obveza i ukupne aktive stupanj samofinanciranja klijenata Brojnik Kapital ukupne obveze komercijalna aktiva Nazivnik ukupna aktiva ukupna aktiva komercijalna pasiva


Pokazatelji ulaganja u fiksnu imovinu Pod pokazateljima odnosa u bilanci banke formirani su i pokazatelji ulaganja u fiksnuimovinu (tabela 3.). Koeficijent ulaganja u fiksnu imovinu pokazuje koliko je kapitala imobilizirano u fiksnu imovinu, odnosno koliko je kapitala slobodno za financiranje bankovnih plasmana. Pod fiksnom imovinom podrazumijeva se materijalna i nematerijalna imovina banke (zemlji ta, zgrade, oprema i ure enje poslovnog prostora).

Tabela 3. Pokazatelji ulaganja u fiksnu imovinu Naziv pokazatelja koeficijent ulaganja u fiksnu imovinu koeficijent ulaganja u fiksnu imovinu i udjele Brojnik fiksna imovina fiksna imovina + udjeli Nazivnik kapital kapital


Slijede i pokazatelj koji se razmatra u sklopu financijskih pokazatelja banke je koeficijent ulaganja u fiksnu imovinu i udjele. U kontekstu navedenog pokazatelja pod udjelima se podrazumijevaju vrijednosni papiri (udjeli) i ostali vlasni ki udjeli.

15

3.2. Pokazatelji odnosa u ra unu dobiti i gubitka

Ra un dobiti i gubitka prikazuje uspje nost poslovanja banke. Prema tome, izra unavanje pokazatelja koji se temelje na ra unu dobiti i gubitka u prvom redu je usmjereno na mjerenje uspje nosti poslovanja. Pokazatelji odnosa u ra unu dobiti i gubitka podijeljeni su u dvije skupine: pokazatelji ekonomi nosti i pokazatelji nekamatnih aktivnosti banke.

Pokazatelji ekonomi nosti Uobi ajno se isti e kako je ekonomi nost odnos prihoda i rashoda. Prema tome, ekonomi nost pokazuje koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda. Dakle, temeljno na elo koje ovdje vrijedi je ostvariti maksimum prihoda uz minimum rashoda. Naj e i pokazatelj ekonomi nosti je ekonomi nost ukupnog poslovanja koja se ra una kao odnos ukupnih prihoda i ukupnih rashoda. Osim ekonomi nosti ukupnog poslovanja, mogu e je ra unati i itav niz parcijalnih

pokazatelja ekonomi nosti. Uvijek se pretpostavlja odnos odre enih prihoda i odre enih rashoda, a zavisno od toga to je u interesu pa nje, ra unaju se razli iti pokazatelji. Banke supogotovo zainteresirane za skupinu pokazatelja ekonomi nosti prikazani tabelom 4. Tabela 4. Pokazatelji ekonomi nosti Naziv pokazatelja ekonomi nost ukupnog poslovanja odnos kamatnih prihoda i rashoda odnos ukupnog prihoda i tro kova Brojnik ukupni prihodi kamatni prihodi ukupan prihod Nazivnik ukupni rashodi kamatni rashodi operativni tro kovi i vrijednosna uskla ivanja odnos ukupnog prihoda i tro ka zaposlenih Izvor: ager K., Mami Sa er I., Sever S., ager L.: Analiza financijskih izvje taja, Drugo pro ireno izdanje, Masmedia, Zagreb, 2008., str.303. ukupan prihod tro ak zaposlenih

16

Odnos ukupnog prihoda i operativnih tro kova je klju ni pokazatelj koji se razmatra u odnosu ra una dobiti i gubitka. Dobro je za banku da je vrijednost ovog pokazatelja to je mogu e ve a. Ako bi bila manja od jedan, to zna i da operativni tro kovi i vrijednosna uskla ivanja ne bi bili pokriveni prihodima. Odnos tro ka zaposlenih i ukupnog prihoda je pokazatelj koji banke esto prate u svrhu kontrole tro kova zaposlenih. Tro kovi osoblja u bankama predstavljaju zna ajnu stavku ukupnih tro kova te je stoga zanimljivo pratit kretanje tog pokazatelja u odre enom vremenu iako je taj pokazatelj va niji za internu analizu financijskih izvje taja banke.

Pokazatelji nekamatnih aktivnosti banke Kako nekamatni prihodi obuhva aju irok spektar usluga i kako bi se jasnije razlu ila aktivnost banke u podru ju nekamatnih prihoda, posebno se definiraju prihodi od naknada i provizija unutar nekamatnih prihoda, dok su svi ostali nekamtni prihodi svrstani kao ostali nekamtni prihodi. U tom kontekstu mogu e je formirati dva pokazatelja: udio neto prihoda od naknada i provizija u ukupnom prihodu i udio neto ostalih nekamatnih prihoda u ukupnom prihodu banke (tabela 5.). Tabela 5. Pokazatelji nekamatnih aktivnosti banke Naziv pokazatelja udio neto prihoda od naknada u ukupnom prihodu udio neto ostalih nekamatnih prihoda u ukupnom prihodu Izvor: ager K., Mami Sa er I., Sever S., ager L.: Analiza financijskih izvje taja, Drugo pro ireno izdanje, Masmedia, Zagreb, 2008. Brojnik neto prihod od naknada (provizija) ostali neto nekamtni prihodi ukupan prihod Nazivnik ukupan prihod

Za utvr ivanje ovog pokazatelja neto prihod od naknada ra una se kaorazlika prihoda i rashoda od naknada. Me utim, ovaj pokazatelj mogu e je ra unati i kao odnos prihoda od provizija i naknada i ukupnog prihoda i tada bi to bio udio prihoda od naknada i provizija u ukupnom prihodu. Kao i kod prethodnog pokazatelja, i ovdje se ostali neto nekamatni prihodi utvr uju kao razlika ostalih nekamatnih prihoda i rashoda. 17

Banku koja ima ove pokazatelje iznad prosjeka bankarskog sustava mo emo svrstati u moderne banke jer nudi diverzificirane i raznovrsne usluge svojim klijentima na temelju kojih zara unava naknadu ili proviziju. Naime, u uvjetima razvijenog financijskog tr i ta gdje postoji raznovrsnost financijskih institucija banke se vi e ne razlikuju mnogo po kamatnim stopama, ve trebaju tra iti druge usluge po kojima e se razlikovati od svojih konkurenata.

3.3. Pokazatelji investiranja

S pomo u pokazatelja investiranja mjeri se uspje nost ulaganja u dionice poduze a. Ovi pokazatelji promatraju poslovanje banke sa stajali ta investitora osobe koje su ulo ili, tj. investirale u dionice banke. Pokazatelji investiranja utvr uju se na isti na in i za banke i za gospodarske subjekte iz realnog sektora (tabela 8.). Kad se govori o pokazateljima investiranja podrazumijeva se da se radi o obi nim dionicama. Osim podataka iz financijskih izvje taja, za izra unavanje tih podataka potrebni su podaci o dionicama, posebice o broju dionica i njihovoj tr i noj vrijednosti.

Tabela 6. Pokazatelji investiranja Naziv pokazatelja dobit (zarada) po dionici (EPS) dividenda po dionici (DPS) ukupna rentabilnost dionice dividendna rentabilnost dionice Brojnik neto dobit dio neto dobiti za dividende dobit po dionici (EPS) Nazivnik broj dionica broj dionica tr i na vrijednost dionice (PPS) tr i na vrijednost dionice (PPS) dobit po dionici (EPS)

dividenda po dionici (DPS) odnos cijene i dobiti zarade tr i na cijena (P/E) dionice(PPS) odnos isplate dividendi dividenda po dionici dobit po dionici (EPS) (DPS) Izvor: ager K., Mami Sa er I., Sever S., ager L.: Analiza financijskih izvje taja, Drugo pro ireno izdanje, Masmedia, Zagreb, 2008., str.307.

18

3.4. Pokazatelji profitabilnosti

Pokazatelji profitabilnosti mjere povrat ulo enog kapitala, to se esto smatra najvi om upravlja kom djelatno u. U kontekstu profitabilnosti mogu e je razlikovati dvije skupine pokazatelja, i to: Pokazatelje mar e i prosje nih kamatnih stopa koji nisu pokazatelji profitabilnosti u pravom smislu te rije i, ali su zasigurno u funkciji pove anja profitabilnosti. Pokazatelje rentabilnosti, tj.pokazatelje profitabilnosti u pravom smislu te rije i. Navedeni pokazatelji uobi ajeno se izra avaju u postotku.

Pokazatelji mar e i prosje nih kamatnih stopa Mar a kamata ili neto kamatna mar a je pokazatelj koji stavlja u odnos razliku kamatnih prihoda i rashoda ukupne aktive ili samo kamatonosne aktive ( tabela 6.). Naravno da e u slu aju kamatonosne aktive ovaj pokazatelj izra avati ve u vrijednost.

Tabela 6. Pokazatelji mar e i prosje nih kamatnih stopaNaziv Pokazatelja mar a kamata (kamatna mar a) mar a naknada mar a operativnih tro kova prosje na aktivna kamatna stopa Prosje :na pasivna kamatna stopa Brojnik neto prihod od kamata neto prihod od naknada operativni tro kovi prihodi od kamata Rashodi od kamata Nazivnik ukupna aktiva ukupna aktiva ukupna aktiva prosje na kamatonosna aktiva Prosje na kamatonosna pasiva


Kad se govori o mar i kamata ili neto kamatnoj mar i, tada valja imati na umu faktore o kojima ona ovisi. Prije svega ovisi o razvijenosti financijskog sustava pojedine zemlje, veli ini banke i njezinom polo aju u odnosu na konkurenciju, okru ju u kojem banka posluje, 19

veli ini aktive i sl. U tom kontekstu pokazatelja mar e vrlo su zna ajni i pokazatelji naknada i mar e operativnih tro kova. Pokazatelji prosje nih kamatnih stopa tako er su svrstani u pokazatelje profitabilnosti jer se razlika izme u aktivne i pasivne kamatne stope smatra kamatnom mar om. Prosje na aktivna kamatna stopa je odnos izme u prihoda od kamata i kamatonosne aktive u koju se ubrajaju svi plasmani na koje banka obra unava kamatu. Prosje na pasiva je odnos izme u rashoda kamate i kamatonosne pasive koja obuhva a sve obveze banke na koju pla a kamatu.

Pokazatelji rentabilnosti Pokazatelji rentabilnosti; ROE, ROA i rentabilnost ulaganja prikazani su tabelom 7. Tabela 7. Pokazatelji rentabilnosti Naziv Pokazatelja rentabilnost (profitabilnost) kapitala ROE rentabilnost (profitabilnost) imovine ROA rentabilnost (profitabilnost) ulaganja Brojnik neto dobit dobit prije poreza prihodi od vlasni kih vrijednosnih papira Izvor: ager K., Mami Sa er I., Sever S., ager L.: Analiza financijskih izvje taja, Drugo pro ireno izdanje, Masmedia, Zagreb, 2008.str.305. Nazivnik kapital ukupna aktiva udjeli

3.3.1. Analiza financijskog izvje taja uz pomo okvira dobiti na ulo eni kapital

Posljednjih godina, komercijalni bankarski sektor pro ao je razdoblje rekordnih profita, to je bila prili na promjena u odnosu na kraj 1980-ih i po etak 1990-ih. Unato rekordnim profitima, mnoge banke imaju slaba i nedjelotvorna podru ja koja jo moraju razvit. Jedan od na ina prepoznavanja slabosti i problemati nih podru ja je analiza financijskih izvje taja. Posebno analiza odabranih ra unovodstvenih omjera analiza omjera kojom menad er banke vrednuje trenuta no poslovanje banke, promjenu poslovanja tijekom odre enog vremenskog razdoblja, i njezino poslovanje u odnosu na konkurentne banke.

20

Slika 1. predstavlja okvir dobiti na ulo eni kapital (ROE). ROE okvir po inje s naj e im mjerilom profitabilnosti, ROE, i zatim ga ra lanjuje radi prepoznavanja snaga i slabosti u poslovanju banke. Rezultiraju a analiza daje prikladnu i sustavnu metodu prepoznavanja snaga i slabosti u profitabilnosti banke. Prepoznavanje snaga i slabosti, i njihove uzroci daju izvorno oru e direktoru banke za pobolj avanje profitabilnosti.

Dobit na ulo eni kapital i njezine komponente ROE se definira kao:

ROE7=

Njime se mjeri iznos neto dobiti nakon poreza zara enog za svaki dolar vlasni kog kapitala koji su ulo ili dioni ari banke. Uzimaju i te podatke iz financijskih izvje taja za North Fork Bancorp i Bank One Corporation, ROE je bila slijede a: North fork bancorp ROE Bank One Corporstion 2591,65/18720,34=13,84%

338,24/1523,91=22,19%

Izvor: Saunders, A., Cornett, M. M.:Financijska tr i ta i institucije, Masmedia d.o.o. Zagreb, 2006. str. 385.

7

Saunders, A., Cornett, M. M.: Financijska tr i ta i institucije, Masmedia d.o.o. Zagreb, 2006. str. 385.

21

Slika/shema 1: Ra lamba ROE-a na razli ite financijske omjere

Kamatni tro ak operativni prihod Rezerva za gubitke na zajmovima

Profitna mar a Neto prihod Ukupni operativni prihod nekamatni tro ak

Porezi na prihod ROA Neto prihod Ukupna aktiva

Kamatni prihod aktiva Kori tenje aktive Ukupni operativni prihod Ukupna aktiva

ROE

Nekamatni prihod aktiva Multiplikator kapitala Ukupna aktiva Ukupni vlasni ki kapital


22

Op enito, dioni ari banaka vi e vole visoki ROE. Me utim, mogu e je da pove anjem ROE pokazuje pove ani rizik. Primjerice, ROE se pove ava ako se ukupni vlasni ki kapital smanjuje u donosu na neto prihod. Veliki pad vlasni kog kapitala mo e rezultirati povredom minimalnih regulatornih kapitalnih standarda i pove anim rizikom nesolventnosti banke. Pove anje ROE-a mo e jednostavno biti posljedica pove anja zadu enosti banke pove anje u omjeru duga i glavnice banke.8 Za identifikacije potencijalnih problema, ROE mo e se rastaviti na dvije komponente:

ROE= =ROA EM Gdje je

ROA = dobit na aktivu (mjera profitabilnosti povezana s veli inom aktive banke) EM = multiplikator kapitala (mjera zadu enosti) ROA odre uje neto prihod proizveden po dolaru aktive; EM mjeri dolarsku vrijednost aktive financirane svakim dolarom vlasni kog kapitala ( to je omjer vi i, ve a je zadu enost koju banka koristi za financiranje svoje aktive ). Vrijednost tih omjera za na e dvije banke iznosile su u 2001. : North Fork Bancorp ROA = 338/16951,18 = 2,00% EM = 16951,187/1523,97 = 11,12 puta Bank One Corporation 2591,65/268405,22 = 0,97% 268405,22/18720,34 = 14,34 puta

Izvor: Saunders, A., Cornett, M. M.:Financijska tr i ta i institucije, MASMEDIA d.o.o. Zagreb, 2006. str. 391. Visoke vrijednosti tih omjera proizvode visoke ROE, direktori bi morali voditi brigu oko izvora visokog ROE-a. Primjerice, pove anje ROE zbog pove anja EM-a zna i da je pove ana zadu enost banke, a time i rizik solventnosti.

8

Ibid, 390.

23

Dobit na aktivu i njezine komponente Daljnja ra lamba profitabilnosti banke je dijeljenje ROA-e na komponente omjera: profitnu mar u (PM) i kori tenje aktive (AU):

ROA =

Gdje je: PM = neto prihod po dolaru ukupnog operativnog ( kamatnog i nekamatnog ) prihoda AU = iznos kamatnog i nekamatnog prihoda po dolaru ukupne aktive Za na e dvije banke vrijedi sljede e: North Fork Bancorp PM = 338,24 /1807 + 97,03 = 28,56% AU = 1087,19 + 97,03 /16951,18 =6,99% Bank One Corporation 2561,65 / 16043,42 + 6017,49 = 11,75% 16043,42 + 6017,49 / 268405,22 = 8,22%

Izvor: Saunders, A., Cornett, M. M.:Financijska tr i ta i institucije, Masmedia d.o.o. Zagreb, 2006. str. 391. Visoke vrijednosti tih omjera stvaraju visoke ROA-e i ROE. PM mjeri sposobnost banke da kontrolira tro kove. to je bolja kontrola tro kova, profitabilnija je banka. AU mjeri sposobnost banke da stvara prihod od svoje aktive. to je vi e dolara nastalo po dolaru aktive, banka je profitabilnija. S druge strane, direktori banke moraju biti svjesni da visoke vrijednosti ovih omjera mogu pokazati osnovne probleme. Primjerice, PM se pove ava ako banka smanjuje pogodnosti i pla e. Me utim, ako se taj tro ak smanjuje jer najvje tiji zaposlenici napu taju banku, pove anje PM-a i ROA-AE povezano je s potencijalnim problemom kvalitete rada . Stoga je uvijek mudro te omjere jo vi e ra laniti.

24

Profitna mar a. Kao to smo ve rekli, PM mjeri sposobnost banke da kontrolira tro kove, a time i sposobnost proizvodnje neto prihoda iz operativnog prihoda.9 Stoga daljnja ra lamba PM-a mo e izdvojiti razli ite stavke tro ka navedene u izvje taju o prihodu, kako slijedi: Omjer kamatnog tro ka = Kamatni tro ak / operativni prihod Omjer rezerve gubitka na kreditu = rezerva za gubitke na kreditu / operativni prihod Nekamatnog tro ka = nekamatni tro ak / operativni prihod Porezni omjer = porezi na prihod / operativni prihod

Ovi omjeri mjere udio ukupnog operativnog prihoda kojim e se platiti odre ena stavka tro ka. Vrijednosti tih omjera za North Fork Bancorp i Bank One Corparation su slijede e:North Fork Bancorp Omjer kamatnog tro ka Omjer rezerve za gubitak na kreditima Omjer nekamatnog tro ka Porezni omjer 180,75 / 1087,19 + 97,03 = 15,26% 7638,61 / 16043,42 + 6017,49 = 5,51% 232,04 / 1087,19 + 97,03 = 19,59% 7638,61 / 16043,4 + 6017,49 =36,97% 17,60 / 1087,19 + 97,03 = 1,49% 2236,61 / 16043,42 + 6017,49 = 9,90% 415,59 / 1087,19 + 97,03 = 35,09% Bank One Corporation 7638,43 / 16043,42 + 6017,49 = 33,81%


9

Ibid, 392.

25

Kori tenje aktive. Kori tenje aktive mjeri stupanj do kojeg aktiva banke stvara prihod. Ra lanjivanje omjera kori tenja aktive (AU ) odvaja ukupni nastali prihod na kamatni prihod i nekamatni prihod na slijede i na in: Omjer kori tenja aktive = operativni prihod / aktiva = omjer kamatnog prihoda + omjer nekamatnog prihoda Omjer kamatnog prihoda = kamatni prihod / operativni prihod Omjer nekamatnog prihoda = nekamatni prihod / operativni prihod

Kojim se mjeri sposobnost banke da stvara kamatni, odnosno nekamatni prihod. Za banke NFB i BOC vrijednosti tih omjera su slijede i:

North Fork Bancrop Omjer kamatnog prihoda Omjer nekamatnog prihoda 1087,19 / 16951,18 = 6,41% 97,03 / 16951,18 = 0,57%

Bank One Corporation 16043,42 / 268405,22 = 5,98% 6017,49 / 268405, 22 = 2,25%

Izvor: Saunders, A., Cornett, M. M.:Financijska tr i ta i institucije, Masmedia d.o.o. Zagreb, 2006. str. 393. Omjeri kamatnog i nekamatnog prihoda nisu nu no nezavisni. Primjerice, sposobnost banke da stvara kredite utje e i na kamatni prihod i na nekamatni prihod, putem naknada i obra una za usluge. Visoke vrijednosti tih omjera zna e djelotvorno kori tenje resursa banke za stvaranje prihoda i stoga su op enito pozitivni za banku. No, mogu postojati neki problemi iji su rezultat visoke vrijednosti omjera. Primjerice, banka koja zamjenjuje kredite niskog rizika i niske dobiti kreditima visokog rizika i visoke dobiti, imat e povi en omjer kamatnog prihoda. me utim, visokorizi ni krediti imaju ve u mogu nost nepla anja, to mo e rezultirati kona nim gubitkom i kamate i glavnice. Daljnja ra lamba ovih omjera stoga je vrijedno oru e u procesu vrednovanja financijskog poslovanja.

26

3.5. Ostali omjeri vrednovanja poslovanja banaka

Za vrednovanje poslovanja banaka koristi se i nekoliko drugih mjerila profita. To su:neto kamatna mar a, raspon (omjer)i op a djelotvornost.10 Neto kamatna mar a mjeri neto dobit na dobitnu aktivu banke (investicijski vrijednosni papiri i kredit i leasing), a definira se na slijede i na in: Neto kamatna mar a =

Op enito, to je omjer vi i, to bolje. Me utim, pretpostavimo da je prethodni scenarij (zamjena niskorizi nog kredita s niskom dobiti visokorizi nim kreditom visoke dobiti) uzrok pove anja. Takva situacija mo e banci pove ati rizik. Ona isti e injenicu da obra anje pa nje samo na dobit bez uzimanja rizika u obzir mo e dovesti u krivom smjeru i potencijalno ugroziti solventnost i dugoro nu profitabilnost banke. Raspon mjeri razliku izme u prosje nog prinosa kamatonosne aktive i prosje nog tro ka kamatne pasive te je stoga jo jedno mjerilo dobiti na aktivu banke. Raspon se definira kao: Raspon = kamatni prihod kamatonosna aktiva kamatni utro ak / kamatna pasiva to je raspon ve i, banka je profitabilnija, no ponovno treba razmotriti izvor visokog raspona i potencijalne implikacije rizika. Op a djelotvornost mjeri sposobnost banke da stvara nekamatni prihod za pokrivanje nekamatnih tro kova. Predstavljena je kao: Op a djelotvornost = nekamatni prihod / nekamatni tro ak Op enito, to je ve i taj omjer, to bolje. Me utim, zbog visokih razina nekamatnog tro ka u odnosu na nekamatni prihod, op a djelotvornost rijetko je vi a od jedan (ili u postocima ve a od 100%).

10

Ibid. 393.

27

4. POSLOVANJE BANAKA U BOSNI I HERCEGOVINI

Prema podacima iz financijskog izvje a koji prikazuje uspje nost poslovanja banaka, odnosno iz ra una dobiti i gubitka za 2010. godinu, na razini bankovnog sustava u Federaciji BiH ostvaren je negativan financijski rezultat-gubitak u iznosu od 103 milijuna KM, dok je u 2009. godini ostvarena dobit u iznosu od 807 tisu a KM. Osnovni razlog ovako lo eg financijskog rezultata je prvenstveno utjecaj visokog gubitka kod jedne banke, koji je za 36 milijuna KM ve i od gubitka na razini sustava. U prethodnoj godini ova banka je imala znatno manji, ali i tada najve i gubitak u sustavu, u iznosu od 19 milijuna KM. U usporedbi sa 2009. godinom, evidentno je da je od 14 banaka koje su pozitivno poslovale u 2010. godini, kod sedam profitabilnost lo ija (efekt 7,4 milijuna KM), ali istodobno est banaka je imalo ve u dobit (efekt 6,4 milijuna KM), a najve i pozitivan efekt od 9,8 milijuna KM ostvaren je kod dvije banke koje su u pro loj godini poslovale s gubitkom, a u 2010. godini su ostvarile dobit. S druge strane, iako je ukupan gubitak na razini sustava visok, kao to je navedeno najvi e zbog jedne banke, broj banaka koje posluju s gubitkom je smanjen sa sedam na pet, od toga je jedna banka imala gubitak znatno manji (za 8,2 milijuna KM) nego prethodne godine.11 Analiziraju i po kvartalima u 2010. godini, mo e se zaklju iti da postoje pozitivna kretanja, ostvarena dobit je u etvrtom kvartalu znatno ve a, kao i broj banaka koje su poslovale s pozitivnim financijskim rezultatom, dok je broj banaka koje su poslovale s gubitkom i iznos gubitka, ako isklju imo banku s visokim gubitkom koja je utjecala na izuzetno visoki sistemski gubitak, u ovom kvartalu je ne to manji nego u prethodnim kvartalima.Najve i utjecaj na pogor anje profitabilnosti gotovo svih banaka u 2010. godini imao je porast tro kova rezervi za kreditne gubitke, kao rezultat znatnog pada u kvaliteti kredita, odnosno pove anju razdoblja ka njenja u otplati kredita, kao rezultat ote ane naplate potra ivanja, te pad kamatnih i sli nih prihoda.Pozitivan financijski rezultat ostvaren je kod 14 banaka u ukupnom iznosu od 55 milijuna KM, to je za 2% ili 1,2 milijuna KM vi e nego u 2009. godini, dok je pet banaka iskazalo gubitak u iznosu od 158 milijuna KM, to je vi e skoro tri puta ili 105 milijuna KM nego prethodne godine.

11

Agencija za bankarstvo FBiH, Informacije o bankarskom sektoru FBiH, 31.1.2010., Sarajevo 2010., str.40.

28

Na visoke oscilacije u iskazanom financijskom rezultatu u usporednim razdobljima posljednje etiri godine najzna ajniji utjecaj su imala de avanja na burzi vezana za promjene cijena u trgovini vrijednosnim papirima i to visoki prihodi u 2007. godini, odnosno rashodi u 2008. godini, dok je u 2009. i 2010. godini njihov utjecaj minimalan, gotovo bezna ajan, a glavni razlog lo eg financijskog rezultata je, kao to je ve navedeno, pad kvalitete kreditnog portfelja i posljedi no rast tro kova rezervi za kreditne gubitke. Tabela 9. Ostvareni financijski rezultat: dobit/gubitak-000- KM

Izvor: Agencija za bankarstvo FBiH, Informacije o bankarskom sektoru FBiH, 31.1.2010., Sarajevo 2010., str.43. Na temelju analiti kih podataka, kao i pokazatelja za ocjenu kvalitete profitabilnosti, evidentno je da je pod utjecajem ekonomske krize od po etka 2009. godine do lo do pada profitabilnosti. Me utim, iako je u 2010. godini ostvaren visok gubitak, treba istaknuti utjecaj jedne banke s enormnim gubitkom, iako je i kod ve ine drugih banaka profitabilnost lo ija. Naime, nakon 2001. godine (na razini sustava iskazan gubitak 33 milijuna KM), zapo eo je trend uspje nog poslovanja koji je zbog irenja globalne i financijske krize zaustavljen, tako da je ponovno u 2010. godini na razini bankovnog sustava iskazan gubitak, to je posljedica injenice da je generalno u sustavu, a posebno kod velikih banaka, koje su bile nosioci profitabilnosti, do lo do smanjenja ukupnog prihoda, prvenstveno kao rezultat pada kamatnog prihoda uslijed smanjenja kreditnih plasmana, te, s druge strane, izuzetnog pove anja tro kova rezervi za kreditne gubitke, kao posljedice pogor anja kvalitete kredita kod svih banaka, to je bilo i o ekivano u uvjetima sve ja eg utjecaja ekonomske krize. 29

No mo e se re i,kako profitabilnost sustava se pobolj ava gledaju i 20011. Godinu,a posebno kod velikih banaka koje su nosioci profitabilnosti, od kojih je jedna u istom razdoblju pro le godine poslovala s visokim gubitkom, a u prvom kvartalu 2011. godine posluje s dobiti. Na razini sustava ostvaren je ukupan prihod u iznosu od 221 milijuna KM i isti je za zna ajnih 13% ili 25 milijuna KM ve i u odnosu na usporedno razdoblje prethodne godine. Tabela 10. Koeficijenti profitabilnost, produktivnosti i efikasnosti po razdobljima - u %Koeficijenti Dobit na prosje nu aktivu Dobit na prosje ni ukupni kapital Dobit na prosje ni dioni ki kapital Neto prihod od kamata / prosje na aktiva Prihod od naknada / prosje na aktiva Ukupan prihod / prosje na aktiva Poslovni i izravni rashodi 23 / prosje na aktiva Operativni rashodi / prosje na aktiva Ukupni nekamatni prohodi / prosje na aktiva 31.03.2009 0,10 O,89 1,30 0,85 0,43 1,29 0,35 0,84 1,19 31.03.2010 -0,04 -0,35 -0,50 0,83 0,46 1,29 0,53 0,79 1,32 31.03.2011 0,15 1,33 1,94 0,92 0,56 1,48 0,48 0,85 1,33

Izvor : Agencija za bankarstvo FBiH, Informacije o bankarskom sektoru FBiH, 31.1.2010., Sarajevo 2010., str.44. Analizom osnovnih parametara za ocjenu kvalitete profitabilnosti, mo e se zaklju iti da je profitabilnost ukupnog sustava bolja, ostvarenje dobiti u odnosu na isto razdoblje prethodne godine kada je na razini sustava iskazan gubitak, rezultiralo je da su klju ni pokazatelji profitabilnosti pozitivni: ROAA (zarada na prosje nu aktivu) iznosi 0,15% i ROAE (zarada na prosje ni dioni ki kapital) iznosi 1,94% (isti pokazatelji u istom razdoblju pro le godine, zbog iskazanog gubitka na razini sustava bili su negativni). Produktivnost banaka, mjerena odnosom ukupnog prihoda i prosje ne aktive, pobolj ana je u odnosu na isto razdoblje pro le godine (sa1,29% na 1,48%) jer je ukupan prihod zabilje io rast (13%) u odnosu na prosje nu aktivu koja je neznatno smanjena (2%). Blago su pobolj ani i pokazatelji ostvarenog neto kamatnog i operativnog prihoda po jedinici prosje ne aktive. Treba istaknuti i smanjenje poslovnih i direktnih rashoda po prosje noj aktivi (sa 0,53% na 0,48%) to je posljedica smanjenja tro kova rezervi za kreditne gubitke. 30

U cilju pobolj anja profitabilnosti, potrebno je da banke nastave s rastom kreditnih aktivnosti, ne samo da bi osigurale rast kamatnih prihoda, nego i zbog njihove osnovne dru tvene funkcije alociranja prikupljenih financijskih sredstava u gospodarske tokove i ekonomiju, uva avaju i pri tome standarde opreznog poslovanja i dobre prakse upravljanja rizicima, primarno kreditnim rizikom. Tako er, dobit banaka, odnosno financijski rezultat bit e u velikoj mjeri pod utjecajem cjenovnog i kamatnog rizika, kako na strani izvora i kretanja cijena izvora financiranja banaka, tako i mogu nosti ostvarivanja kamatne mar e koja ce biti dovoljna da pokrije sve nekamatne rashode i na kraju, osigura i zadovoljavaju u dobit na ulo eni kapital za vlasnike banaka. Stoga je klju ni faktor efikasnosti i profitabilnosti svake banke kvaliteta menad menta i poslovna politika koju vodi, jer se time izravno utje e na njezine performanse.

31

5. ZAKLJU AK

Za analizu uspje nosti poslovanja banke obra eni su razli iti pokazatelji. Pokazatelji profitabilnosti banaka (profitabilnost imovine, profitabilnost kapitala) su ra unovodstveni pokazatelji koji su korisni za analizu profitabilnosti odre ene banke i usporedbe sa sli nim bankama, ali imaju nedostatak to informacije koje su uklju ene u njihov izra un ne odra avaju stvarnu tr i nu vrijednost. Potpuna slika ukupnog bankarskog poslovanja mo e se dobiti uvidom i financijske izvje taje. Financijski izvje taji osiguravaju detaljne informacije o imovini banke, obvezama i kapitalu, strukturi prihoda i rashoda banke, nov anim priljevima i odljevima te promjenama u vlasni kom kapitalu. Na temelju informacija iz financijskih izvje taja rezultati poslovanja banke se mogu i kvalificirati. Pokazatelji uspje nosti su od velike va nosti,ne samo za samu banku ve i i za dioni are banke, menad ment, komitente, javnost, regulatore, analiti are i sl. Menad ment kao najva niji imbenik u procesu dono enja odluka, mo e predo ene metodologije i teorijska iskustva vezana za pravce razvoja novih proizvoda i usluga kako bi postigli konkurentsku prednost na odre enom tr i tu, usmjeravanja na nove na ine financiranja uz manje tro kove i kako bi bili konkurentniji na tr i tu. Dioni ari pomo u obra enih pokazatelji i omjera mogu do i do zna ajnih nalaza o uspje nosti poslovanja banke kako bi kao potencijalni investitori mogli ulo iti vi kove svojih sredstava u dioni ki kapital banke. Komitenti banke su po marketin kim stajali tima najva nija komponenta opstanka banke i zainteresirani su za uspjeh poslovanja banke kako bi bili sigurni u za titu svojih sredstava deponiranih u banci. Bankarski sustav FBiH 2010. godine ostvario je negativan financijski rezultat-gubitak u iznosu od 103 milijuna KM, dok je u 2009. godini ostvarena dobit u iznosu od 807 tisu a KM. Glavni razlog ovako lo eg financijskog rezultata je prvenstveno utjecaj visokog gubitka kod jedne banke, koji je za 36 milijuna KM ve i od gubitka na razini sustava. U usporedbi sa 2009. godinom, evidentno je da je od 14 banaka koje su pozitivno poslovale u 2010. godini, kod sedam profitabilnost lo ija (efekt 7,4 milijuna KM), ali istodobno est banaka je imalo ve u dobit (efekt 6,4 milijuna KM), a najve i pozitivan efekt od 9,8 milijuna KM ostvaren je kod dvije banke koje su u pro loj godini poslovale s gubitkom, a u 2010. godini su ostvarile dobit.

32

LITERATURA

POPIS KNJIGA: Kand ija V., Rijeka, 2004. Miller R.L., VanHoose D.D.: Moderni novac i bankarstvo, MATE doo, Zagreb, 1997 Petrovi M.: Trgova ki rje nik, Masmedia, po., Zagreb, 1992. agerK., ager L.: Analiza financijskih izvje taja, Masmedia, Zagreb, 1999. ager K., Mami Sa er I., Sever S., ager L.: Analiza financijskih izvje taja, drugo pro ireno izdanje, Masmedia, Zagreb, 2008. ivko I.: Poslovna politika banaka, Sveu ili te u Mostaru i Ekonomski

fakultet Sveu ili ta u Mostaru, Ekonomski fakultet Sveu ili ta u Rijeci, Mostar-

INTERNET IZVORI: www.cbbh.ba www.hypo-alpe-adria.ba www.fba.ba www. raiffeisenbank.ba www.unicreditbank.ba

33

PRILOGTabela 11. Tr i no u e e banaka u Federaciji Bosni i Hercegovini u 000 KMR.br. 1. 2. 3. 4. 5. BANKA RAIFFEISEN BANK dd SARAJEVO UNI CREDIT BANKA BH dd MOSTAR HYPO ALPE ADRIA BANK dd MOSTAR INTESA SANPAOLO BANKA dd BiH NLB TUZLANSKA BANKA dd TUZLA 31.12.2010. 3.741.683 3.606.639 1.859.121 1.287.272 934.946 U E E 24,82% 23,92% 12,33% 8.54% 6,20%

Izvor: Agencija za bankarstvo FBiH, Informacije o bankarskom sektoru FBiH, 31.1.2010., Sarajevo 2010., str.70 Vode i se prema tabeli 11. izvr it e se analiza zna ajnih financijskih pokazatelja za prve tri banke.

RAIFFEISEN BANK dd SARAJEVO Tabela 12. Glavni financijski pokazatelji Raiffeisen Bank

Izvor: www. raiffeisenbank.ba, Godi nje izvje e 2010., str.45.

34

UNI CREDIT BANKA BH dd MOSTAR Tabela 13. Glavni financijski pokazatelji Uni Credit Bank

Izvor: www.unicreditbank.ba, Godi nja izvje a 2010.,str.20.

HYPO ALPE ADRIA BANK dd MOSTAR Tabela 14. Glavni financijski pokazatelji Hypo Alpe Adria Bank u mil.EUR

Izvor: www.hypo-alpe-adria.ba, Godi nja izvje a 2008., str.2.

35

uspjesnost poslovanja banaka u bih

Documents