studija tehniČkih opisa i karakteristika tradicijskih barki … · 2019. 7. 1. · opis...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

POMORSKI FAKULTET U RIJECI

STUDIJA TEHNIČKIH OPISA I KARAKTERISTIKA TRADICIJSKIH

BARKI KVARNERA, ISTRE I SLOVENSKOG PRIMORJA

Rijeka, 2019.

Naziv projekta: STUDIJA TEHNIČKIH OPISA I KARAKTERISTIKA TRADICIJSKIH

BARKI KVARNERA, ISTRE I SLOVENSKOG PRIMORJA

Naručitelj: POMORSKI I POVIJESNI MUZEJ HRVATSKOG PRIMORJA RIJEKA

Muzejski trg 1, 51000 Rijeka

Projekt Očuvanje pomorske baštine Sjevernog Jadrana - Mala

barka 2, Interreg V-A Slovenija - Hrvatska za razdoblje 2014.-

2020., SLO-HR49, ev. broj nabave: 11/17-EJN (Ur.broj:

1151/17)

Izrađivač: POMORSKI FAKULTET U RIJECI

Studentska 2, 51000 Rijeka

Autori: Prof. dr. sc. Robert Mohović, kap. d. plov., voditelj i istraživač

Izv. prof. dr. sc. Đani Mohović, kap. d. plov., istraživač

Suradnici: Izv. prof. dr. sc. Renato Ivče, kap. d. plov.

Doc. dr. sc. Jakov Karmelić, kap. d. plov.

Josip Mohović, mag. ing., čas. palube

Lora Legac, Bsc.

Kevin Babić, Bsc.

Loris Rubinić, brodograditelj

Josip Rubinić, Bsc., brodograditelj

Franko Kraljić, brodograditelj

Josip Mršić, brodograditelj

Ivan Pavelić, brodograditelj

Ivan Kalčić, brodograditelj

Zdravko Škrabonja, brodograditelj

Željko Skomeršić

Nedeljko Dunato

Uroš Hribar, univ. dipl. inž., kustos za tehničku baštinu

Vinko Oblak

Tomi Sinožić, brodograditelj

Rene Francescon Kanduzio

mag. Matjaž Kljun, pripravnik za kustosa

dr. Peter Vidmar

mag. Marko Perkovič

Andrej Justin

SADRŽAJ

1 UVOD .................................................................................................................. 1

2 METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA ............................................................................ 4

3 OSNOVNE TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE KARAKTERISTIKE TRADICIJSKIH PLOVILA KVARNERA, ISTRE I SLOVENSKOG PRIMORJA ........................................................ 8

3.1 PASARA ............................................................................................................. 8 3.2 GUC ............................................................................................................... 11 3.3 GAJETA ........................................................................................................... 15 3.4 LEUT ............................................................................................................... 17 3.5 BRAGOC .......................................................................................................... 18 3.6 BATIEL ............................................................................................................ 20 3.7 BATANA .......................................................................................................... 22

4 TEHNIČKE KARAKTERISTIKE ANALIZIRANIH TRADICIJSKIH PLOVILA KVARNERA, ISTRE I SLOVENSKOG PRIMORJA .................................................................................. 28

4.1 PASARA „JULIJANA“ OP 4136 IZ LOVRANA ........................................................... 29 4.2 GUC „PAPALINA“ ML 4108 IZ NEREZINA .............................................................. 47 4.3 OPATIJSKI GUC „PATRICIA“ OP 552 IZ IKE ............................................................. 70 4.4 LEUT (TRATARICA) „SV. ANDRIJA“ MD 564 IZ MOŠĆENIČKE DRAGE .......................... 90 4.5 BRAGOC „PAOLINA“ KK 1941 IZ KRKA ............................................................... 126 4.6 GAJETA (LOVRANSKI GUC) „PANTIGANA“ OP 207 IZ OPATIJE/RIJEKE ....................... 161 4.7 GAJETA „NEBULOZA – NIČIJA“ RK 8452 IZ IČIĆA/RIJEKE ....................................... 182 4.8 GUC „ROŽICA“ CK 2253 IZ SELCA ..................................................................... 211 4.9 BATANA „RISORTA“ RV 294 RISORTA IZ ROVINJA................................................. 228 4.10 BATIEL (ISTARSKI TOPO) IZ PIRANA ..................................................................... 234 4.11 PASARA – SVEĆARICA IZ IZOLE ........................................................................... 263 4.12 BATANA IZ 75 IZ IZOLE..................................................................................... 274 4.13 PASARA IZ 660 IZ IZOLE ................................................................................... 277

PRILOZI – NACRTNA DOKUMENTACIJA ......................................................................... 285

Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Projekt MALA BARKA 2 - Studija tehničkog opisa i karakteristika tradicijskih barki Kvarnera, ... 1

1 UVOD

Ova studija izrađena je na temelju ugovora između Pomorskog i povijesnog muzeja

Hrvatskog primorja kao naručitelja i Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci kao

izrađivača.

Izrada ove studije predviđena je projektom Očuvanje pomorske baštine Sjevernog

Jadrana - Mala barka 2, Interreg V-A Slovenija - Hrvatska za razdoblje 2014.-2020., SLO-

HR49.

Studija tehničkih opisa i karakteristika tradicijskih barki Kvarnera, Istre i

Slovenskog primorja u okviru projekta Očuvanje pomorske baštine Sjevernog Jadrana

(Mala barka 2) izravno doprinosi glavnom cilju projekta. Naime ova studija podloga je za

zaštitu, očuvanje, te kasniju revitalizaciju, promicanje i razvoj pomorske baštine vezan uz

tradicijske barke u pograničnom području kroz turističku valorizaciju na načelima održivog

turizma. Studija će na cijelom obalnom dijelu pograničnog područja doprinijeti

maksimalnoj zaštititi postojeće materijalne, a dijelom i nematerijalne pomorske baštine.

Glavni cilj studije je provesti sustavno istraživanje i bilježenje karakteristika

tradicionalnih plovila Kvarnera, Istre i Slovenskog primorja kako bi se omogućila njihova

trajna zaštita kao jednog vrlo značajnog segmenta pomorske baštine uopće.

Naime, projekt, između ostalog, ima za cilj uspostaviti metodologiju sustavnog

očuvanja pomorske baštine pograničnog područja, te se kroz projekt obnovilo 13 barki

pograničnog područja, a paralelno s obnovom izrađuje se studija s tehničkim opisima

tradicijskih plovila (predviđen je opis obnove 13 tradicijskih plovila, 4 u Sloveniji i 9 u

Hrvatskoj).

Pored opisa tradicijskih barki planirano je i istraživanje i mjerenje očuvanih

primjeraka tradicijskih barki, odnosno izrada njihova tehničkog opisa. Cilj je snimanjem

osigurati trajnu zaštitu materijalne pomorske baštine pograničnog područja kroz izradu

nacrta tradicijskih barki, na temelju kojih bi se mogle izraditi njihove replike. Također,

tehničkim snimanjem zahtjeva se prikaz jasne prepoznatljivost tradicijskih plovila – malih

barki, karakterističnih za ovo područje. Ovaj dio projektnog zadatka provodi Tehnički

fakultet Sveučilišta u Rijeci što zajedno s tehničkim opisom predstavlja integralni dio ovog

dijela projekta.

Jedan od osnovnih ciljeva izrade ove studije je i mogućnost da se tehnički opisi

tradicijskih barki koriste u definiranju kriterija i obilježja prema kojima se pojedino plovilo



može smatrati tradicijskim plovilom tipičnim za kvarnersku i istarsku regiju i služi kao

svojevrsna katalogizacija tradicijskih barki.

Rezultati ovih istraživanja trebaju izravno pridonijeti trajnoj zaštiti pomorske

baštine, ali dakako i ostalim dvama ciljevima projekta Mala Barka 2 sustavnom razvoju

turističkog proizvoda i promocijom zajedničkog turističkog proizvoda.

Trajna zaštita pomorske baštine u sklopu projekta podrazumijeva uređenje

interpretacijskih centara, obnovu tradicionalnih malih barki uključujući i trajno zapisivanje

njihovih tehničkih karakteristika, stvaranje zajedničke baze pomorske baštine na temelju

koje će se ažurirati nacionalni registri i razviti virtualni muzej te najvrjednije – sustavna

edukacija djece i mladih kroz osnivanje Akademije starih zanata i vještina.

Pri izradi studije polazi se od pretpostavki utvrđenih projektnim zadatkom

primljenim od naručitelja te drugih općih obilježja razmatranog projekta. Cilj ovog dijela

projektnog zadatka je provesti istraživanje, izradu i analizu tehničkog opisa tradicijskih

barki koje su obnovljene. Stoga se rezultati prikazani u studiji temelje na ciljanim

istraživanjima tradicijskih plovila koja obuhvaćaju (a) opće tehničko-tehnološke

karakteristike tradicijskih plovila Kvarnera, Istre i Slovenskog primorja, (b) tehnička

mjerenja i bilježenje tehničkih karakteristika barki, (c) dostupnu građu o tradicijskoj

brodogradnji (d), konzultacije s brodograditeljima prije, tijekom i nakon obnove u pogledu

znanja i vještine načina izvedbe pojedinog elementa barke - nematerijalna baština (e), te

analizu prikupljenih tehničkih karakteristika istraživanih (obnavljanih) tradicijskih barki (f).

Predmetna građa u „Studiji tehničkih opisa i karakteristika tradicijskih barki

Kvarnera, Istre i Slovenskog primorja“ obrađena je u sljedećim poglavljima:

1. Uvod

2. Metodologija istraživanja

3. Osnovne tehničko-tehnološke karakteristike tradicijskih plovila Kvarnera, Istre i

Slovenskog primorja

4. Tehničke karakteristike analiziranih tradicijskih plovila Kvarnera, Istre i Slovenskog

primorja

5. Sažetak

6. Prilog 1. Tehnička dokumentacija (nacrti) tradicijskih plovila Kvarnera, Istre i

Slovenskog primorja (Knjiga 2)

Navedena poglavlja razrađena su u smislena podpoglavlja kako bi se zadana

materija što bolje pratila i prikazala.



Kako je već navedeno u Studiji se tehnički opisuje 13 tradicijskih barki koje su

obnovljene tijekom trajanja projekta, i to:

o Pasara iz 1954. godine obnavljana u Lovranu, Primorsko-goranska županija, Hrvatska,

o Guc iz 1953. godine obnavljana u Nerezinama, Primorsko-goranska županija, Hrvatska,

o Guc iz 1895. godine obnavljana u Iki, Primorsko-goranska županija, Hrvatska,

o Leut (tratarica) iz 1934. godine obnavljana u Mošćenicama/Sv. Jeleni, Primorsko-goranska županija, Hrvatska,

o Bragoc iz 1960. godine obnavljana u Pinezićima i Malinskoj na Krku, Primorsko-goranska županija, Hrvatska,

o Gajeta (lovranski guc) iz 1968. godine obnavljana u Poljanama, Primorsko-goranska županija, Hrvatska,

o Gajeta iz 1932. godine obnavljana u Ičićima, Primorsko-goranska županija, Hrvatska,

o Guc iz 1990. godine obnavljana u Brusićima i Pinezićima na Krku, Primorsko-goranska županija, Hrvatska,

o Batana iz 1914. godine obnavljana u Rovinju, Istarska županija, Hrvatska,

o Batiel (topo), replika izrađena u Piranu, Slovenija,

o Pasara (svećarica) iz 1956. godine obnavljana u Izoli, Slovenija,

o Batana iz 1959. godine obnavljana u Izoli, Slovenija,

o Pasara iz 1981. godine obnavljana u Izoli, Slovenija.

Prema projektnom zadatku bilo je potrebno provesti istraživanje o osnovnim

svojstvima gradnje i provesti istraživanja o materijalima gradnje tradicijskih barki

(naglasak na drvenu građu), te izraditi tehnički opis 8 tradicijskih barki na području

Primorsko-goranske županije. Za ostale tradicijske barke bilo je potrebno uputiti

izrađivače tehničkog opisa o metodologiji koju trebaju primijeniti pri izradi tehničkog

opisa te nadzirati njihov rad kako bi konačni rezultat slijedio jednaku metodologiju i

kvalitetu. Nakon prikupljanja svih materijala analizirati rezultate provedenih istraživanja,

objediniti tehničke opise te izraditi Studiju s tehničkim opisima svih 13 tradicijskih barki.

Pritom je pri izradi ove Studije kontinuirano surađivano s djelatnicima Tehničkog

fakulteta Sveučilišta u Rijeci koji su provodili tehničko snimanje i izradu tehničkih nacrta

predmetnih tradicijskih barki.

Ova studija ne smije se, u cijelosti ili pojedini njezini dijelovi, osim izraza i dijelova

koji su opće prihvaćene znanstvene spoznaje, koristiti za izradu drugih spisa, službenih ili

neslužbenih, bez odobrenja autora.



2 METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

Projektom je zamišljena izrada Studije tehničkih opisa i karakteristika tradicijskih

barki Kvarnera, Istre i Slovenskog primorja u okviru projekta Očuvanje pomorske baštine

Sjevernog Jadrana (Mala barka 2) koja osim nacrta treba sadržavati i vrlo detaljan tehnički

opis tradicijskih barki koje se obnavljaju pod okriljem projekta. Naime, jedan od ciljeva

projekta je da se temeljem rezultata ove Studije, u budućnosti, u slučaju potrebe, mogu

izraditi replike ovih tradicijskih barki.

Stoga je ovaj tehnički opis vrlo detaljan, kako bi opisao način izvedbe konstrukcije

trupa, oplate i ostalih elemenata barki, kao i ostale opreme, a sadrži i dimenzije svakog

elementa odnosno detalja. Na taj način je ovaj tehnički opis komplementaran s nacrtnom

dokumentacijom, te se međusobno nadopunjavaju.

Izbor metoda koje se koristiti u istraživanju značajan je za pravilan pristup problemu,

te dostizanju ciljeva istraživanja. Pri izradi ove studije korištene su različite znanstvene

metode iz područja tehničkih, ali i društvenih znanosti. U pojedinoj fazi istraživanja nije

bilo moguće izdvojiti samo jednu metodu već su se razne metode isprepletale i na taj

način nadopunjavale.

Kako bi se dosegli zadani ciljevi pri izradi Studije tehničkog opisa tradicijskih barki,

ali i izradi tehničkih nacrta provođen je sljedeći postupak:

- detaljno je analiziran projektni zadatak, te su provedene konzultacije između

djelatnika Pomorskog i Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci,

- okupljen je radni tim, detaljno je obrazložen projektni zadatak, te su podijeljeni

radni zadaci,

- prikupljeni su postojeći izvore koji tretiraju temu tradicijskih barki (materijali

izrađeni kroz projekt Mala barka i ostali materijali),

- provedene su početne konzultacije s prijaviteljima i vlasnicima barki, te

majstorima brodogradnje koji su obnavljali barke,

- pripremljena je provjerena opremu za izradu tehničkog opisa i tehničkog

snimanja,

- pripremljen je plan terenskog rada,

- terenski rad započeo je uvidom u stanje pojedine istraživane barke,

- pripremljen je „pilot projekt“ opisa i tehničkog snimanja jedne barke,

- analizirani su rezultati dobiveni „pilot projektom“,



- pripremljene su i predane upute o metodologiji kojom treba provesti izradu

tehničkog opisa, tehničkog snimanja i izradu tehničkih nacrta za ostale

sudionike projekta,

- nadzirana je provedba navedenog od strane ostalih sudionike projekta, te su s

njima provođene konzultacije,

- realiziran je terenski rad (istraživanja) na svih 8 barki,

- kontinuirano su provođene konzultacije s prijaviteljima i vlasnicima barki,

nadzornim tijelom, te majstorima brodogradnje koji obnavljaju barke,

- barke su tehnički snimljene,

- izrađeni su tehnički nacrti barki,

- analizirani su prikupljeni podaci, te su sastavljeni opći dijelovi studije, a

temeljem analiza tehničkog opisa i dijelovi koji se odnose na tradicijske barke

obnovljene na Kvarneru,

- prikupljeni su i ostali materijali, napravljena je redakcija i uređivanje, te je na

taj način izrađena završna radna verzija Studije,

- Studija je zatim analizirana, te su izvršene potrebne korekcije,

- nakon lektoriranja, provedena je završna korektura, te je Studija tiskana.

Osim neposrednih mjerenja i prikupljanja podataka na terenu pri tehničkom

snimanju obnovljenih barki za uspješan rezultat istraživanja u dijelu koje se odnosi na

proučavanje pisane građe izrazito je značajno bilo odabrati relevantne izvore za pojedina

područja istraživanja, stoga su u nastavku navedeni najvažniji izvori.

Osnovni izvor bio je Studija tehničkih opisa i karakteristika tradicijskih barki

Kvarnera, Istre i Slovenskog primorja, Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2015.

koja je izrađena tijekom realizacije projekta Mala barka. Dakako pri izradi navedena

studija, kao i pri izradi ove Studije korišteni su i mnogobrojni drugi izvori. U tom smislu

valja posebno istaknuti sljedeće izvore: D. Hirc, Hrvatsko primorje, pretisak izdanja iz

1891., P. Lorini, Ribanje i ribarske sprave pri istočnim obalama Jadranskoga mora (1903.),

P. Mardešić, Pomorstvo, 1. dio: brod (1944.), te djelo Radovana Vidovića, Pomorski rječnik

(1984.), u kojem prenosi dijelove tekstova starijih izvora. Osim navedenih izvora u dijelu

koji se koristio za istraživanje tradicijskih barki i brodova jedan od najznačajnijih izvora su

knjige Luciana Kebera, dugogodišnjeg istraživača tradicijskih plovila i to Tradicionalne

brodice hrvatskoga Jadrana (Tehnički muzej u Zagrebu, 2013.) i Tradicijske barke Jadrana,

Architectura Navalis Adriatica (2011.) te podloge (nacrtna dokumentacija) za izložbu



maketa barki Architectura Navalis Adriatica istog autora koja je održana u Mošćenicama u

organizaciji Katedre Čakavskog sabora Općine Mošćenička Draga (2005.). Značajni izvori

pri istraživanju ovoga područja bile su i knjige Ive Gluhonje Brodovi na jedra (1951.),

knjige Slobodana Simiča Sime Batane Istre (2008.) i Tradicionalna plovila Istre (2013.), već

spominjana knjiga Barbalića i Marendića Onput kad smo partili (2004.), katalog izložbe

Nikše Mendeša Stari jedrenjaci, Brodarstvo i brodogradnja Rijeke i Hrvatskog primorja od

18. do 20. stoljeća (2000.), knjiga Jure Suzanića Kostrena pod jedrima (1995.) te članak

Roberta Mohovića Prilog istraživanju Mošćeničkog brodarstva na jedra u 19. stoljeću

(2007.). U dijelu koji se koristio za istraživanje tradicijske male brodogradnje osim

navedenih valja istaknuti knjigu Uroša Hribara, Davide Filipas: sjećanje majstora

brodogradnje (2011.), te rad skupine autora, Nerezinsko brodovlje (2014.), i Nerezinski

libar (2009) u izdanju Društva sv. Frane Nerezine - New York 1898. te katalog izložbe

Nerezinska brodogradnja (2013.), autora Julijana Sokolića i Dinka Zorovića.

Relevantni stručnjaci Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci najprije su pripremili

ogledni primjer tehničkog opisa kvarnerskog guca MD 551 koji je obrađen tijekom

realizacije "pilot projekta". Iako su barke međusobno različite, ovaj ogledni primjer

predstavljo je dobru podlogu za sastavljanje tehničkih opisa ostalih barki, jer je iz ovog

primjera proizašla jasno vidljiva metodologija opisivanja, kao i razina detaljnosti samog

opisa i dimenzija.

Nakon prvog uvida i upoznavanja s pojedinom barkom napravljeni su grubi

tehnički opisi koji su nakon toga nadopunjavani detaljima.

Pri mjerenju pojedinih elemenata barke najčešće su sudjelovale tri stručne osobe,

dvije koje su mjerile, a jedna koja je zapisivala rezultate. Od opreme korišteno je nekoliko

vrsta metara i pomično mjerilo, te fotografksi aparat. Prije početka mjerenja pojedinih

elemenata označena su rebra i rebrenice R1 do Rx, platice A, B, C, D, …, podnice P1 do Px,

palubne sponje PS1 do PSx, kao i ostali djelovi barki koji se višestruko pojavljuju. Na taj

način smanjena je mogućnost pogreške i zamjene pojedinog elementa. Pri mjerenju su

pojedini detalji skicirani te su na skicu upisivane dimenzije koje su potom prebačene u

tehnički opis.

Nakon što su tehnički opisi bili gotovi svi su kritički analizirani i po potrebi

korigirani. Tehničkom opisu dodane su i fotografije pojedinog elementa ili elemenata

barke koji su opisane, što je omogućilo da tekst opisa postane zorniji i jasniji.

Značajno je istaknuti i stalnu suradnju s prijaviteljima obnove barki i vlasnicima, a

posebno su značajne konzultacije s majstorima brodogradnje (brodograditeljima) koje su



tijekom istraživanja bile stalne, što je omogućilo da ovi tehnički opisi budu ovoliko detaljni

i precizni.

Za svaku istraživanu barku tehnički opis se sastoji od općeg uvoda o barci (osnovne

dimenzije, povijesne činjenice, sadašnja namjena), a zatim slijede tehnički opis i

karakteristike sljedećim redoslijedom: osnovne dimenzije i materijal gradnje po

elementima, a zatim konstruktivni elementi barke (kobilica, pramčana i krmena statva i

protustatve, rebrenice i rebra, uzvojne proveze, podklupnjaci, dorazmene trenice (vanjska

i unutarnja), razma, žuljnice i klupe, …, zatim oplata, podnice i ostali manji dijelovi barke,

te na kraju kormilo, snast i jedrilje.1

Integralni dio ove Studiji čini i prilog u kojem je prikazana nacrtna dokumentacija

za sve istražene barke. Nacrtna dokumentacija sadrži crtež linija, opći plan, konstrukcijski

crtež barki, te crtež karakterističnih presjeka s prikazom dimenzija osnovnih

konstrukcijskih elemenata.

Provedenim terenskim istraživanjima, ali i korištenjem relevantnih pisanih izvora i

poznavanjem stanja na terenu, te korištenjem odgovarajućih istraživačkih metoda

postepeno su obrađeni svi elementi značajni za postizanje postavljenih ciljeva ovog

obimnog i minucioznog istraživanja, a što je rezultiralo izradom ove studije.

1 U studiji su izneseni podaci u obimu koji su mogli biti prikupljeni od prijavitelja i obnovitelja, te tehničkom

snimanju u naravi, kao i podaci koji su dostavljeni od strane partnera u projektu.



3 OSNOVNE TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE KARAKTERISTIKE TRADICIJSKIH

PLOVILA KVARNERA, ISTRE I SLOVENSKOG PRIMORJA

Istraživanjem i analizom prikupljenih podloga dobivenih istraživanjem pisanih

izvora kao i terenskim istraživanjima u Studiji tehničkih opisa i karakteristika tradicijskih

barki Kvarnera, Istre i Slovenskog primorja, Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka,

2015., definirani su prema tipologiji kao najznačajniji sljedeći tipovi barki Kvarnera, Istre i

Slovenskog primorja: ladva, lađa (laja), guc, pasara, gajeta, leut, bracera, batana, batiel i

bragoc.

Kroz projekt Mala barka 2 obnavljane su tradicijske barke, njih ukupno 13, tipa

pasara (1), guc (2), gajeta (2), leut (1), bragoc (1), batiel (1) i batana (1) stoga će se u ovom

poglavlju ukratko, kao svojevrsni uvod u tehnički opis istraživanih tradicijskih barki,

prikazati uobičajena osnovna tehničko-tehnološka obilježja ovih vrsta barki, dok će se

detaljna i konkretna analiza i tehnički opisi obnovljenih tradicijskih barki prikazati u

zasebnom poglavlju.

3.1 Pasara

Pasare pripadaju u skupinu vrlo raširenih tradicijskih barki. Pasara je najčešće

manja barka dužine od 4 do 6 m, a obilježuje je krmeno zrcalo, što znači da ima

„odsječenu“ krmu, za razliku od guca ili gajete koji imaju oštru, odnosno zaobljenu krmu.

Najčešće su dijelom opalubljene, ali najmanje pasare najčešće nemaju palube. Zbog tih

njenih karakteristika, posebno zbog široke krme, ona je stabilnija i praktičnija za razne

namjene za koje su je kroz povijest koristili. Upotrebljavala se za sve priobalne potrebe

najraznovrsnijeg ribarstva, prijevoza tereta i ljudi, kao pomoćna barka jedrenjaka,

pjeskara i ribarskih brodova (svjećarice, svećarice) i sl.

Slika 1 Pasara



Različita mjesta gradnje dala su im različite oblikovne detalje, a posebno se to

očituje u izvedbi krme. Stoga se može govoriti o krčkoj, rapskoj, creskoj, lošinjskoj,

lovranskoj, ... pasari.

Krčka pasara je blagih zakrivljenja, posebno krmenog svoda i prijelaza oplate dna u

oplatu bokova. Bokovi i krma su punog oblika, dok je pramac blago zašiljen. Zrcalna krma

strši izvan vode. Kobilica je nešto dublja i jača.

Slika 2 Krčka pasara

Neke od tih barki imaju prednji dio pokriven palubom (kuvertom, škafom) što je

najčešće služilo za odlaganje i spremanje ribarskih mreža i drugih alata, a u novije vrijeme

kod barki za razonodu, za odmaranje na suncu. Najmanje pasare obično nisu bile izvedene

s klasičnom palubom osim manje palubice na samom pramcu.

Linije pramca, njihova širina, oblik palube pramca kao i izbačenost pramca

(brandun) poprimali su oblike ovisno o namjeni i oceanološkim obilježjima akvatorija u

kojem su se koristile.

Kobilica im je bila ravna u čitavoj duljini. Kod starijih pasara ona je bila gotovo iste

visine, dok je kod pasara u koje su se ugrađivali unutarnji motori ona bila viša (dublja) na

krmi.

Pasare su se najprije pokretale veslima, posebno manje pasare, a veće i jedrima.

Stoga su ove pasare bile na vodenoj liniji vrlo slične liniji guceva. Kada su se na pasare

počeli ugrađivati motori tada su linije krme poprimile punije forme. To se u prvom redu

odnosi na ugradnju unutarnjih motora. Manje pasare najčešće koriste izvanbrodske



motore koji se vrlo jednostavno postavljaju zbog krme koja u nadvodnom dijelu završava

tzv. “zrcalom”.

Veće pasare, duljine do desetak metara gradile su se i s kabinom, a u novije

vrijeme i natkabinom ispod koje je bila stajaća visina. Takve pasare koristile su se i za

manja obiteljska krstarenja jer su u pramčanom dijelu imale ležajeve, pa čak i manju

improviziranu kuhinju.

Slika 3 Pasara s kabinom (lijevo) i kabinom i natkabinom (desno)

Kao i sve brodice, i pasare su mogle biti opremane različitim jedrima: oglavnim,

strmim, sošnim i latinskim. Barke koje su se koristile na regatama koristila su najčešće

strma jedra. Stoga se na Lošinju razvila tzv. lošinjska regatna pasara.

Lošinjska regatna pasara

Poseban oblik trupa imale su regatne barke (jedrilice) koje su se početkom 20.

stoljeća počele izrađivati na našim otocima, posebno na Lošinju, gdje su se brodogradilišta

međusobno takmičila u izradi što brže barke. Interesantno je napomenuti da su se jedino

na našim otocima izrađivale barke isključivo za regate, za razliku od drugih krajeva

istočnojadranske obale gdje se regatiralo „radnim“ barkama. Osim pasara u ove svrhe

korišteni su i gucevi, ali su se posebnom formom isticale Lošinjske regatne pasare koje su

se razvile od lošinjskih pasara.

Regatne pasare bile su iznimno lagane, vrlo širokih bokova, imale su uzak pramac,

a također i usku krmu od kobilice do vodne linije. Krma je bila izvedena s visokim

"zrcalom" koje je nadvisivalo visinu pramca. Prave regatne pasare, u odnosu na klasične,

bile su znatno dublje zahvaljujući pojačanom V-obliku dna.

Pramčana i krmena statva su bile okomite na vodnu liniju jer se „duljina plovila“ za

regatu mjerila „preko svega“, a poznato je da brzina plovila ovisi i o duljini na vodnoj liniji.

Ovakvom izvedbom statvi postiglo se da duljina na vodnoj liniji bude gotovo jednaka

duljini „preko svega“.



Slika 4 Lošinjska pasara

Ove regatne pasare bile su primjereno ovoj funkciji i posebno opremljene dubokim

kormilom, ojedrene regatno strmim jedrom i prečkom (flokom). Osim po obliku jedra su

se isticala i po povećanoj površini u odnosu na klasična jedra. Stoga se pri jedrenju po

jačem vjetru trup krcao balastom, nerijetko i pomičnim. Po uzoru na dizajn lošinjske

regatne pasare razvijena je regatna jedrilica nacionalne klase L-5.

Slika 5 Lošinjske regatne pasare - Onda (lijevo) i Ani (desno)

3.2 Guc

Guc je barka zašiljenih linija na pramcu i krmi sa statvama i kobilicom koja je bila

gotovo jednake visine po čitavoj duljini. Guc je barka srednje veličine, duljine od 3 do 8 m.

Relativno su uski u odnosu na dužinu jer su pretežno upotrebljavani kao veslarice.

Stariji gucevi imali su izrazito oštar pramac i krmu koji su bili gotovo istog oblika,

dok noviji gucevi imaju nešto zaobljeniju krmu, a djelomično i pramac. Na vodenoj liniji su

zaoštreniji nego li na liniji palube. Bokovi guceva su obli, a dno u središnjem dijelu trupa

minimalnog V-oblika.



Manje barke su potpuno otvorene, bez klasične palube, samo s manjom

palubicom na samom pramcu. Trup ukrućuju poprečne klupice.

Slika 6 Gucevi - starije izvedbe

Veći gucevi su opalubljeni na palubnom dijelu (približno 1/3 duljine), a poneki i

cijelom svojom duljinom.

Slika 7 Guc

Ukoliko su bili opalubljeni imali su nekoliko palubnih otvora koji su bili pokriveni

poklopcima. U novije vrijeme neki su građeni s kabinom i natkabinom što im daje i

mogućnost smještaja osoba, pa time i veću zaštićenost i autonomnost plovidbe.

Gucevi, posebno manji gucevi, su izvorno pokretani veslima čemu je pogodovao

vitak trup i lagana konstrukcija, a zatim i jedrima te naposljetku unutarnjim i

izvanbrodskim motorima.

Na gucevima se veslalo s dva ili više vesala, ovisno o veličini barke. Jedna osoba

veslala je klasično s dva vesla okrenuta prema naprijed (na pariće). Ako su veslale dvije

osobe mogle su veslati svaki s po jednim veslom ili svaki s dva vesla. U većim gucevima



moglo je veslati i više osoba. Pri veslanju vesla su se u pravilu oslanjala na jastučiće i palce,

dok su se kod većih guceva mogle koristiti i sohe.

U predmotorno doba gucevi su bili opremani jarbolom i nekom vrstom

tradicionalnih jedara, na sjevernom Jadranu najčešće oglavnim jedrom, a rjeđe i prečkom

(flokom). Gucevi koji su građeni da bi bili pokretani silom vjetra bili su i nešto širih bokova

jer su u protivnom bili nestabilni. Naime, tradicijske barke nisu nikada imale balastnu

kobilicu.

Opremljeni su bili jednim jarbolom koji je mogao biti postavljen na jednoj trećini

dužine brodice od pramca, ali i na samom pramcu (manji gucevi) kako bi oduzimao što

manje mjesta u radnom dijelu brodice.

Manji gucevi u motorno doba pokretali su se najčešće izvanbrodskim motorima.

Zbog specifičnosti oblika krme, zaoštrena krma koje je završavala krmenom stavom, bilo

je potrebno izraditi poseban drveni nosač koji se pričvršćivao na krmenu statvu ili krmeni

dio razme. Na takav nosač vješao bi se zatim vanbrodski motor. Veći gucevi najčešće

imaju ugrađene unutarnje motore koji preko prekretnih spojki i osovinskog voda pokreću

brodski vijak koji ima najčešće dva do tri krila.

Za sjeverni Jadran, a posebno Kvarner značajan je guc specifične izvedbe tzv.

kvarnerski guc te njegova inačica prigodno nazvana opatijski guc.

Kvarnerski guc

Kvarnerski guc duljine je od 4 do 5 m i širine od 1,30 do 1,70 m. Zaoštrenost linija

pramca i krme (posebno krme) je manja nego li na klasičnim gucevima ove veličine. Ovi

gucevi nisu opalubljeni.

Građeni su bili u prvom redu kako bi se pokretali veslima pa su stoga imali izrazito

vitak trup i vrlo fine podvodne linije. Osim na vesla pokretali su se i jedrima, a kasnije i

motorima u pravilu vanbrodskim koji su se vješali na posebno izrađen drveni nosač

pričvršćen na krmi brodice.

Kako su ove brodice korištene u prvom redu za ribolov, ukoliko su bile opremljene

i za pokretanje jedrom, jarbol se postavljao na sami pramac kako ne bi ometao osnovnu

djelatnost, ribolov. Koristilo se oglavno jedro koje je najčešće bilo prihvaćeno samo na

gornjoj lantini, bez donje lantine. Kada se nije rabilo jedro je bilo skupljeno na lantini koja

je bila pričvršćena vertikalno uz jarbol.



Osim ribolova kada su korištene za ribolov mrežama stajačicama, vršama,

parangalima, povrazima i ostima ali i kao pomoćne brodice pri lovu plave ribe (svećarice,

kaići) ove barke su korištene i za prijevoz ljudi i/ili tereta, a kasnije i turista te za razonodu.

Slika 8 Kvarnerski guc

Slične barke možemo susresti u mnogo manjem broju i na ostalim područjima

hrvatske obale Jadrana, ali su najbrojnije upravo na Kvarneru, posebno na liburnijskoj

obali gdje su i najčešće građeni, a i najviše sačuvani do danas.

Opatijski guc

Opatijski guc predstavlja specifičnu izvedbu kvarnerskog guca od kojeg se po

konstrukciji trupa gotovo i ne razlikuje, ali se razlikuje po snasti. Ovaj tip brodica razvio se

s počecima turizma na Kvarneru kada su bile upotrebljavane za razonodu, za prijevoz

gospode i turista.

Osim u opatiji i opatijskoj rivijeri, opatijski gucevi bili su rasprostranjeni duž

crikveničke rivijere i na Rabu gotovo do polovice dvadesetog stoljeća.

Ove specifične barke bile su najčešće duljine između 5 do 6 m, imale su dva jarbola

koji su bili maksimalno razmaknuti, jedan na pramcu, a jedan na samoj krmi.

Specifične su bile i po povišenoj ogradici na krmi koja je štitila putnike od

ispadanja iz barke. Brodica je na samom pramcu imala manju palubicu, nekoliko klupica u

sredini i eliptičnu klupicu na krmi.

Na pramčani jarbol podizala se lantina s oglavnim jedrom, dok donje lantine nije

bilo kako bi se isključila mogućnost ozljeđivanja putnika. Na krmenom jarbolu, koji je bio



kraći, razvijalo se manje sošno jedro (randa) razapeto između manjeg sošnjaka i

deblenjaka (gornje i donje lantine).

Slika 9 Opatijski gucevi u opatijskoj luci

Valja naglasiti da su jedra gotovo u pravilu služila kao ukras, jedrilo se samo pri

laganom vjetru, dok su vesla bila osnovno sredstvo propulzije.

3.3 Gajeta

Podvodni dio gajete je fine forme slične gucevima dok je paluba prostrana i

završava polukružno, posebno na krmi. Gajeta ima izuzetno punu formu bokova, relativno

ravno dno (ovisno o mjestu gradnje) te nagli prijelaz oplate dna u oplatu bokova.

Općenito gajete se odlikuju čvrstoćom gradnje.

Slika 10 Gajeta

Pramac do jarbola pokriven je palubnom (škafom), a služi za ribarenje mrežama.

Paluba je samo s lijeve strane nisko ograđena. Nerijetko se bočno nastavljaju koriduri,



široke daske postavljene na snažnim koljenima. Sredina i krma otvorene su radi smještaja

veslača, opreme ili tereta. Tako otvorena barka nije bila pogodna za dugu plovidbu, kao ni

za otvoreno more.

Različita mjesta gradnje i brodograditelji davali su gajetama, kao u ostalom i

drugim tradicijskim barkama, određene specifičnosti vezane uz pojedine lokalitete uz

obalu: koručulanska, betinska, … gajeta. Iako je ovaj tip barke više vezan za Dalmaciju, one

pripadaju i kvarnerskoj brodograđevnoj tradiciji gdje su prepoznatljive krčka, rapska,

creska, … gajeta.

Gajete su bile najčešće ojedrene latinskim jedrima, a na sjevernom Jadranu

ponekad i oglavnim jedrom, a ponekad i prečkom.

Za Kvarner značajna je i manja gajeta specifične izvedbe tzv. Lovranki guc.

Lovranski guc

Lovranski guc je skladno oblikovana barka koja je nastala u Lovranu pedesetih

godina prošlog stoljeća od ruku poznatog lovranskog brodograditelja u drvu Ivana Nina

Gasparinica (1899.-1972.). Ova barka je nasljednik kvarnerskih/opatijskih guceva, a

izrađena je po uzoru na korčulansku gajetu koju je Gasparinic svojom osobnošću i hrabrim

inovacijama baziranim na tradicionalnoj brodogradnji osmislio i stilski oplemenio.

Lovranci, ali i stanovnici Opatijske rivijere pa i Kvarnera nazivaju je gucem

(lovranski guc ili „Lovranka“), iako po tipologiji spada u gajete. Naime, zaobljenost pramca

i posebno krme daleko je veća nego kod guceva, a pramac do jarbola pokriven je palubom

što ju uz još neke detalje svrstava u gajete.

Slika 11 Lovranski guc (gajeta)



Lovranski guc prepoznatljiv je po svojim specifičnim rješenjima podvodnog i

nadvodnog dijela trupa. Krma je ovalna, a linije pramca izrazito su izvedene. Posebno je

prepoznatljiva po iznimno visokom i lijepom nastavku pramčane statve, tzv. nosu. Često

se za pojedine dijelove konstrukcije, posebno klupa i statvi, koristi lamelirana gradnja.

Zanimljivo je da su barke često bile premazane bezbojnim lakom gotovo u cijelosti.

Duljine ovih barki kreću se najčešće od 5 do 6 m, iako se mogu susresti i nešto

dulje barke. Širina im se ovisno o duljini kretala od 1,7 do 2 m, a dulje barke bile su i šire,

što odgovara približnom odnosu duljine i širine 3 : 1.

Kako i kod ostalih tradicijskih barki, i ove barke međusobno su se razlikovale, ne

samo po osnovnim dimenzijama, već i po položaju jarbola, rasporedu klupica, izvedbi

pramčane statve i palube te malim opremnim detaljima.

Kako je barka nastala pedesetih godine prošlog stoljeća, u motorno doba, u nju su

ugrađivani jednocilindrični motori malih snaga. Barka nije izvorno bila namijenjena

jedrenju iako su pojedine barke bile ojedrene.

Ove barke su korištene za ribolov (najčešće udičarskim alatima) i razonodu, a u

šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog stoljeća kao nasljednici

kvarnerskih/opatijskih guceva služi su za izletnički prijevoz turista između Opatije, Lovrana

i Mošćeničke Drage. Kada su lovranski gucevi služili za ovu namjenu bili su opremljeni

manjim jarbolom na pramcu i jarboletom pričvršćenim najčešće na kormilo, pa se između

razapinjala tenda radi zaštite od sunca.

Danas se lovranski gucevi koriste uglavnom za ribolov i razonodu, a redovito

sudjeluju i na smotrama i regatama tradicijskih barki na jedra diljem Kvarnera i Istre čime

doprinose prikazu raznolikosti i osebujnosti naše tradicijske flote malih barki te time daju

poseban doprinos očuvanju i valorizaciji autohtone maritimne baštine.

3.4 Leut

Leut je uz braceru najveća jadranska barka. Doseže i više od dvanaest metara

duljine i nosivost preko deset tona. Ima iznimno velike oblikovne, konstrukcijske,

opremne i namjenske sličnosti s gajetom, pa se mogu međusobno smatrati srodnim

plovilima. Osnovne razlike očituju se u veličini i punoći trupa.

Leut je prihvaćen i korišten duž cijele istočne obale Jadrana, pa je zbog tako široka

raspona jakih i specifičnih brodogradilišnih centara doživio nekoliko manjih promjena u

izvedbi. Daleko se češće susreće u Dalmaciji nego li na sjevernom Jadranu, ali je građen u

škverovima i na ovom području.



Veći i robusniji od gajete, leut je bio prilagođen za plovidbu po jačem moru. Više se

oslanjao na jedro (latinskoga tipa), a manje na vesla, pa vitkost trupa, posebno

podvodnoga dijela, nije bila osobito bitna. Isto vrijedi i za konstrukciju.

Slika 12 Leut

Leut je povećana i pojačana inačica gajete, brod koji je predviđen za veće terete,

jača mora, ozbiljnije ribarenje. Leuti redovito imaju manju linicu te su po cijeloj duljini

palube opalubljeni. Palubni otvori, od kojih je najveći onaj na sredini brodice, zatvoreni su

poklopcima.

Skladišni (teretni) prostor na sredini brodice, ovisno o potrebi, vodoravno je

pregrađivan podnicama. U slučaju da je bila potreba prijevoza tereta, podnice su se

polagale na dno skladišta. Kada se leut upotrebljavao kao ribarska barka, podnice su

polagane na poprečne grede, dobivajući tako povišenu platformu na kojoj su veslači stajali

prilikom veslanja.

Leuti su najčešće, iako ne i redovito, imali na pramcu ugrađeno karakteristično

skakalo odnosno jaču dasku na statvi koja je poduprta koljenom i služila je kao mostić, za

prijelaz ljudi na barku s nepristupačnih obala i obrnuto.

3.5 Bragoc

Bragoc je poseban tip našeg obalnog jedrenjaka koji potječe iz venecijanske

lagune, a najviše se rabio u Istri, gdje se koristio za ribarenje. Umjesto velikih i

neekonomičnih braganja i tartana u Chioggi su konstruirali dvojarbolni bragoc (bragozzo),

koji je naime bio sličan tartani, ali nešto kraći, jači i pouzdaniji na otvorenom moru.



Naime braganja (bragagna) je bila plovilo lagunskog tipa duljine do 13 m, omjera

duljine i širine 6 : 1, s dva do tri jarbola ojedrenih oglavnim jedrima, a služila je

specifičnom ribolovu po kome je i dobila ime. Braganja je vukla povlačnu mrežu koću

zanosivši se po boku. Tartana je pak bila duljine 16 m, istisnine 10 do 15 t, s posadom,

koja je činila 8 ljudi. Koristila se za ribarenje na otvorenom moru. Naglo smanjivanje broja

tartana započelo je već 1770. godine, kad je mletačka vlast zbog stalnih sporova s

Istranima Chioggotima zabranila ribolov na obalama Istre.

Trup bragoca je oblih bokova i ravnog dna bez kobilice, ali zato ima veliko kormilo

koje seže duboko ispod dna plovila. Bragoc je imao zaobljen, unazad zakrivljen pramac i

zaokruženu krmu.

Ogromno kormilo sezalo je 1,75 m ispod vodene linije, a bilo je postavljeno na dva

duga osnika te su ga u plitkoj vodi pomoću koloturnika na vrhu jarbola lako dignuli na

potrebnu visinu. Gaz trupa bio je vrlo mali.

Dužina bragoca kretala se od 8 do 14 m, a širina od 2 do 3 m, najviše 4 m, dok im

je visina bila od 1 do 1,10 m. Nosivost im je bila od 10 do 20 tona. Posadu su činile 2 do 3

osobe.

Kostur trupa je bila obično iz hrastovog, a oplata iz borovog drva. Bio je u cijelosti

opalubljen, a paluba ima nisku ogradu. Ima jedno skladišno grotlo na sredini i po jedan

otvor na pramcu i krmi za posadu i potrepštine broda.

Slika 13 Bragoci u luci Izola



Veći bragoci imali su dva jarbola svaki od jednog komada i bez kosnika. Prednji

jarbol, koji je manji, postavljen je na samom pramcu s manjim oglavnim jedrom najčešće

bez deblenjaka (donje lantine). Glavni (stražnji) jarbol je postavljen na sredini broda s

oglavnim jedrom s dvije lantine (gornjom i donjom). Glavni jarbol je bio visok do 10 m,

prednji 6 m te je bio nagnut prema pramcu za nekoliko stupnjeva.

Bragoci su bili crni s bogatim ukrasnim živopisnim crtežima uzduž palube. Na

pramcu su uobičajeno nacrtali omiljenog sveca ili alegorični motiv. Jedra su također bila

bogato ukrašena, a prema boji i motivu na jedrima prepoznavala su se plovila pojedinih

obitelji.

Bragoci su najčešće ribarili s dugom ljevkasto oblikovanom mrežom koja se naziva

koća (coccia), koju su dva bragoca vukla za sobom. Pri povlačenju dubinske povlačne

mreže (tartane) morao je imati razapeta oba jedra. Pri lovu mrežom za sardele ili drugim

mrežama su zbog prostora za rad s mrežama prednji jarbol micali.

Kada nije bilo vjetra bragoc su lako pokretala dva veslača, svaki s jednim parom

vesala.

Slika 14 Bragoc

Uz klasični bragoc u području Istre upotrebljavali su također i druge bragocu slične

barke: nešto manji jednojarbolni bragocet (bragozzetto), pelig (pielego), s osam članova

posade i sardelieru (5 t, s 6 članova posade).

3.6 Batiel

Batiel, odnosno topo, ribarska je barka koja se koristila duž cijele zapadne obale

Istre i Slovenskog primorja, u vodama Kvarnerića, pa i cijelog Kvarnera, isto kao i veći



srodnik bragoc. Odlikuje se potpunom opalubljenošću, ravnim dnom i izrazito uglatom

krmom. Dosezao je duljinu između osam i dvanaest metara, što ga svrstava u red većih

barki, gotovo pravoga malog broda. Manji srodnici ove brodice su batane, a veći bragoci i

tartane. Među njima su male razlike: poglavito u čvrstoći konstrukcije i proporcionalnoj

veličini sastavnih dijelova kostura.

Oplata boka na krmi je jako savinuta u izrazito kratkom luku što stvara gotovo

uglatu, zrcalnu krmu. Na taj se način nastojalo što je više moguće povećati uzgon krmenog

dijela brodice (barke) te povećati radni i upravljački prostor.

Uzdužnu čvrstoću dna čine polegnuta kobilica i pasmo paramasal, međusobno

zakovani, a na boku podsponjak, cuntrafuorto, valobran, filo, ponekad i contrafilo i

dorazmena platica, fasa da buca.

Slika 15 Batiel (topo)

Kormilo (timon), teško i veliko, spušteno je ispod kobilice ne bi li se smanjilo

zanošenje barke prilikom jedrenja. Bilo je obješeno na jakim samcima mascalo, maskolo,

masčo i samicama feminiela, faminiela. Iz mora se podizalo jakim četverostrukim

koloturnikom koji je služio i kao desna pripona, tzv. paranco ferensial.

Batiel je korišten najčešće za ribolov, a ribarska družina se njime mogla otisnuti i

na višednevna ribarenja na otvorenom moru. Batiel je služio i za prijevoz manje količine

tereta.

Pri jedrenju razvijao je oglavno jedro, razapeto između dviju oblica, gornje i donje

lantine, a rijetko i letno jedro, flok. Jarbol je bio smješten iza sredine, te je na taj način

pramčano dio brodice ostao slobodan za ribarenje.



3.7 Batana

Batana je duž cijelog Jadrana poprimila i zadržala sličan, jednostavan izgled: ima

najčešće ravno dno, blago uzdignuto prema pramcu i krmi. Pramac je šiljast, a na krmi se

najčešće nalazi “zrcalo”. Pramac i krma podjednako su zakošeni i izbačeni. Bokovi su

također zakošeni čineći brodicu (barku) širom u gornjim dijelovima. Dakako postoji niz

specifičnih izvedbi batana koje su se gradile na različitim područjima i od različitih

brodograditelja.

Ove su barke bile najviše građene u Istri i Slovenskom primorju, a manje na

Kvarneru. Stoga bi se s obzirom na zajedničke značajke, prema zemljopisnom kriteriju,

mogle podijeliti na batane sjeverno istarske obale (od Miljskog zaljeva do Savudrije),

zapadno istarske obale (od Savudrije do Medulina), te južne i istočne istarske obale (od

Medulina do Rijeke).

Analizirajući tipove batana kroz povijest mogu se prepoznati batane s ravnim

bokovima, batane sa zakrivljenim bokovima, rovinjske batane, savudrijske batane, batane

s krmenom i pramčanom statvom, batane s V dnom, batane s polukružnom krmom,

batane poprečne gradnje dna, bateline, velike batane/bateloni, batane s kobilicom, te

podvrste (topa, polubatana, batana – sandolin).

Batane su često gradili i ljudi koji nisu nikada bili brodograditelji, a gradile su se

obično od najjeftinijeg materijala. Najmanje su bile potpuno otvorene, bez palube, dok su

one veće imale palubu. Batane plitkih mora nisu imale kobilicu. Da bi se osigurala

potrebna uzdužna čvrstoća, kod većih batana, na dnu je preko rebrenica zabijena jača

polegnuta daska, pasmo koje s oplatom dna tvori nosivu konstrukciju.

Analizirajući brojnost pojedinih tipova batana može se zaključiti da su na

sjevernom Jadranu najčešće bile batane s ravnim bokovima.

Ove batane karakteriziraju ravni bokovi koji nisu okomiti na vodenu liniju nego pod

određenim kutom. Pramčana statva je nagnuta u odnosu na vodenu liniju i ravna je, a

krmeno zrcalo nagnuto je približno 80°. Uobičajena duljina im je oko 5 m, visina na sredini

0,50 do 0,60 m, a najviša visina na pramcu približno 0,80 m. Masa ovih batana iznosi

približno 350 kg.

Male batane koristile su se prvenstveno u priobalnom ribolovu, dok su veće,

potpuno opalubljene, isplovljavale i na otvoreno more. One su bile i konstrukcijski osjetno

jače. Upotrebljavane su kao i danas za ribolov mrežama, parangalima, vršama i ostima

(pod feral).



Slika 16 Batana

Starije batane bile su izrazito velikih dimenzija, ponekad i s dva jarbola, dok im je

krma završavala kao i pramac.

Za veslanje su se koristila vesla koja su se naslanjala na trast (trašt, igo, jigo) koji se

postavljao iza jarbola.

U predmotorno doba, osim veslima, batane su se pokretale i jedrima. Jedro je bilo

oglavno, razapeto između dviju oblica (lantina). Jarbol im je smješten na približno jednu

trećinu duljine od krme. Barkom se za vrijeme jedrenja upravljalo kormilom.

Danas su batane najčešće pokretane vandbrodskim motorima koji se postavljaju

na krmeno zrcalo.

Jedna od najpoznatijih vrsta batana su rovinjske batane koje imaju specifičan oblik

prema uzoru na plovila venecijanske lagune što je i očekivano jer su ribarile na istom

akvatoriju kao i ćozoti.

Rovinjska batana

Rovinjske batane uobičajeno su duljine 5 do 6 m. Pramčana statva čini kut s

vodenom linijom približno 60°, a krmeno zrcalo 70°. Bokovi na pramcu nagnuti su na

vodenu liniju približno 70°, a na krmi 85°.

Rovinjskih batana ima raznih podvrsta: klasična (classica), djelomično opalubljena

(miesa cuvierta) i opalubljena (cuvierta).

Rovinjska klasična batana (classica) nije opalubljena te je cijela otvorena, pa stoga

nije pogodna za plovidbu otvorenijim morem i pri slabijim vremenskim prilikama.



Slika 17 Batana – Rovinjska batana (classica)

Trup batane tipa miesa cuvierta je poluzatvoren što je omogućavalo spremanje

ribolovnog alata i kao zaklonište od zapljuskivanja mora ili kraće kiše.

Slika 18 Batana – Rovinjska batana (miesa cuvierta)

Batana tipa cuvierta bila je potpuno opalubljena, a često je bila i nešto veća od

ostalih iz razloga što je bila namijenjena ribolovu na otvorenom moru. S obzirom da je bila

zaštićenija, mogla je ukrcati i nešto više ribolovnog alata i opreme pa je i njena

autonomija bila veća.

Jedra su kod rovinjskih barki bila oglavna, uvijek razapinjana s lijeve strane jarbola,

ostavljajući tako desnu stranu slobodniju za ribarenje.



Slika 19 Rovinjska batana (cuvierta)

Ostale vrste batana

Kako bi se dobila potpunija slika o vrstama batana na sljedećim slikama prikazane

su i ostale specifične vrste batana (batane sa zakrivljenim bokovima, savudrijske batane,

batane s krmenom i pramčanom statvom, batane s V dnom, batane s polukružnom

krmom, batane poprečne gradnje dna, bateline, velike batane/bateloni, batane s

kobilicom, te kvarnerska batana).

Slika 20 Batana sa zakrivljenim bokovima

Slika 21 Savudrijska batana



Slika 22 Batana s krmenom i pramčanom statvom

Slika 23 Batana s V dnom

Slika 24 Batana s polukružnom krmom

Slika 25 Batana poprečne gradnje dna



Slika 26 Batelina

Slika 27 Velike batane (bateloni) u ribolovu

Slika 28 Batane s kobilicom

Slika 29 Kvarnerska batana



4 TEHNIČKE KARAKTERISTIKE ANALIZIRANIH TRADICIJSKIH PLOVILA

KVARNERA, ISTRE I SLOVENSKOG PRIMORJA

U ovom poglavlju prikazani su rezultati istraživanja tehničkih obilježja obnovljenih

tradicijskih barki u sklopu projekta Mala barka 2. Ovaj, iz istraživanja, proizašao tehnički

opis obnovljenih tradicijskih barki, uz tehničke nacrte, predstavlja integralni

dokumentaristički materijal značajan za njihovo očuvanje i eventualnu naknadnu obnovu

ili pak izradu replika u budućnosti.

U nastavku se donose dostupne povijesne spoznaje o analiziranim obnovljenim

tradicijskim barkama, te detaljni tehnički opisi sljedećih barki:

o Pasara iz 1954. godine obnavljana u Lovranu, brodograditelj Ivan Kalčić

o Guc iz 1953. godine obnavljana u Nerezinama, brodograditelj Zdravko Škrabonja

o Guc iz 1895. godine obnavljana u Iki, brodograditelj Feručo Brubnjak

o Leut (tratarica) iz 1934. godine obnavljana u Mošćenicama/Sv. Jeleni, brodograditelji Loris Rubinić i Josip Rubinić

o Bragoc iz 1960. godine obnavljana u Pinezićima i Malinskoj na Krku, brodograditelji Josip Mršić i Franko Kraljić

o Gajeta (lovranski guc) iz 1968. godine obnavljana u Poljanama, brodograditelj Ivan Pavelić

o Gajeta iz 1932. godine obnavljana u Ičićima, brodograditelj Ivan Kalčić

o Guc iz 1990. godine obnavljana u Brusićima i Pinezićima na Krku, brodograditelji Josip Mršić i Stanislav Žic

o Batana iz 1914. godine obnavljana u Rovinju, brodograditelj Mladen Takač

o Batiel (topo), replika izrađena u Piranu, brodograditelj Tomi Sinožić

o Pasara iz 1956. godine obnavljana u Izoli, brodograditelj Tomi Sinožić

o Batana iz 1959. godine obnavljana u Izoli, brodograditelj Tomi Sinožić

o Pasara iz 1981. godine obnavljana u Izoli, brodograditelj Tomi Sinožić



4.1 Pasara „Julijana“ OP 4136 iz Lovrana

Pasara Julijana OP 4136 iz Lovrana duljine je 4,46 m. Izrađena je u Lovranu

1954./55. godine o ruku poznatog lovranskog brodograditelja Ivana Nina Gasparinića.

Vlasnik je najprije bio Nando Gašparinić, a zatim njegova kćerka Julijana čije ime i danas

nosi. Barka je bila korištena u rekreativne svrhe. Danas je u vlasništvu Lovranske lantine

(Sekcija za tradicijske barke udruge Naš Lovran – Lovrana nostra).

Slika 30 Lovranska pasara "Julijana“ OP 4136

Barka je detaljno je obnovljena u sklopu projekta Mala barka 2 od ruku poznatog

brodograditelja Ivana Kalčića i uz pomoć članova udruge, a radovi obnove odvijali su se u

prostoru Lovranske lantine koja je smještena u nekadašnjoj radionici brodograditelja

Gasparinića.

Barka je izuzetno dragocjen primjer obnovljene tradicijske pasare, a koristiti će se

za promociju brodograđevne baštine Lovrana i sudjelovanje na manifestacijama i

regatama tradicijskih barki diljem Jadrana.

Tehnički opis i obilježja

Duljina trupa barke je 4,46 m, a duljina s kosnikom 5,01 m. Širina (najveća) iznosi

1,58 m, gaz je 0,37 m, a visina na sredini barke 0,72 m.

Konstruktivni elementi barke (kobilica, rebrenice i rebra, pramčana i krmena

statva, krmeno zrcalo, uzvojne proveze, podklupnjaci, dorazmene trenice (vanjska i



unutarnja), te razma i poprečne klupe izrađeni su od hrastovine. Platice, osim dokobiličnih

platica koje su od hrastovine, su od smrekovine od čega su izvedene i krmene uzdužne

klupe.

Kobilica

Kobilica od hrastovine se proteže po cijeloj duljini barke (približna duljina 3,96 m).

Na pramcu se spaja s pramčanom statvom, a na krmi završava kao dio statve vijaka (barka

je nekada imala ugrađeni motor, prekretnu spojku, statvenu cijev za osovinu i vijak).

Visina kobilice manja je na pramcu, a veća na krmi, tako da se visina kobilice izvan trupa

kreće od 8 do 9 cm na pramcu, 10 cm na sredini, 16 cm na 1/4 od krme i na krmi je 33 cm.

Ovim visinama treba dodati 2 cm za debljinu dokobilične platice, te se dobiva ukupna

visina kobilice. Na pramcu je kobilica izvedena polukružno. Radijus zakrivljenosti

pramčanog kraja kobilice iznosi približno 0,51 m. Na krmi završava kao donji dio statve

vijka i zaobljena je na donjoj strani. Rub statve vijka na izlazu ležaja osovine kobilica

prelazi za 10 cm. Ležaj osovine izlazi izvan statve vijka 5 cm i promjera je 35 mm.

Poprečni presjek kobilice nije pravokutan, već je širina kobilice na gornjem rubu

(na mjestu dodira s rebrenicama) 4,5 cm, a na donjem rubu 3 cm. Na kobilicu su

svornjacima promjera 8 mm pričvršćene rebrenice, te pramčana i krmeni masiv i

protustatva.

Pramčana statva

Pramčana statva je od hrastovine duljine 1,18 m, širine 11 do 13 cm (izvan trupa 9

do 11 cm), a na samom vrhu 9,5, te debljine na vanjskom rubu 2,5 cm. Za kobilicu je

spojena tzv. francuskim ključem, a za pramčanu protustatvu svornjacima od mjedi

promjera 8 mm. Pramčana statva nadvisuje razmu na pramcu za 5 cm, a prednji i stražnji

dio vrha statve (nosa) blago su zaobljeni dok je vrh ravan i blago nagnut prema naprijed.

Pramčana statva s vanjske strane zaštićena je trakom od mjedi duljine 1,18 m, širine 2,2

cm i debljine mm, a za statvu je pričvršćena vijcima od mjedi za drvo dimenzija 40 x 4,5

mm. Na pramčanoj statvi ova traka prelazi preko vrha statve i spušta se s unutarnje strane

do razme. Na 0,58 m od vrha ugrađeno je oko za prihvaćanje vodnog leta kosnika. Vrh

statve od dna žuljnice premazan je bezbojnim lakom, dok je ostatak do vodne linije

obojen u bijelo.

Krmeno zrcalo

Krma završava zrcalom izrađenim od hrastovine. Širina na vrhu iznosi 0,98 m,

visine 0,54 m i debljine 2,5 cm. Zrcalo je sa strane zakrivljeno te definira formu trupa na

krmi. Na vrhu je ograđena traka od mjedi širine 2,5 cm i debljine 3,5 mm. Za krmenu



protustatvu spojeno je svornjacima od mjedi promjera 8 mm. Na zrcalo je prihvaćeno

prvo rebro.

Zrcalo na sebi ima ugrađena dva okova za kormilo od mjedi. Vanjski promjer okova

je 26 mm, a unutarnji 12 mm. Zavareni su na mjedenu pločicu dimenzija 13,5 x 3 cm i

debljine 4,5 mm, koja je prihvaćena za zrcalo s četiri svornjaka promjera 12 mm. Gornji

okov smješten je od vrha zrcala 8,5 cm, a donji 46 cm odnosno 5 cm od dna zrcala.

Pramčana protustatva

Na pramčanu statvu s unutarnje strane prihvaćena je pramčana protustatva

izrađena od hrastovine. Pramčana statva i protustava spojene su međusobno svornjacima

od mjedi promjera 8 mm.

Pramčana protustatva je duljine 0,44 m, a pramčani masiv (cok) duljine je 0,64 m.

Širina uspravnog dijela pramčane protustatve s unutrašnje strane je 8 cm, a prema

pramčanoj statvi se sužava. Širina donjeg horizontalnog dijela (pramčani masiv) širine je 8

cm i visine 3 cm, a s donje strane širine je kobilice. Pramčani masiv povezuje kobilicu i

donji dio pramčanog dijela barke.

Krmena protustatva

Na zrcalo s unutarnje strane prihvaćena je krmena protustatva izrađene od

hrastovine. Krmeno zrcalo s krmenom protustavom spojeno je međusobno svornjacima

od mjedi promjera 8 mm. Krmena protustatva duljine je 0,57 m, a krmeni masiv (cok)

duljine je 0,49 m. Širina uspravnog dijela krmene protustatve je 6 cm na dnu, 5,5 cm ispod

klupe i 4,5 cm na vrhu. Na vrhu je debljine 2,5 cm, a na samom dnu završava u koljenu

koje se proteže prema naprijed 14 cm. Širina donjeg horizontalnog dijela (krmeni masiv)

širine je 7 do 8,5 cm i visine 8 cm na najvišem dijelu. S donje strane širine je kobilice.

Krmeni masiv povezuje kobilicu i donji dio krmenog dijela barke, a u njega je ugrađena

statvena cijev osovine. Glava vijka koja zatvara statvenu cijev (matica) ima promjer 60

mm, i udaljena je od masiva 6 cm. Mazalica na statvenoj cijevi promjera je 35 mm.

Rebara - opće

Barka ima 18 rebara (rebra R1 do R18). Rebra se sastoje u pravilu od 3 dijela

(rebrenica, rebra lijevog i desnog boka), a uz poneka rebra ugrađeni su dodatni vrhovi

rebara. Prvo rebro R1 izravno je spojeno s krmenim zrcalom. Sredina barke (teoretsko

glavno rebro) nalazi se između rebara R9 i R10. Pramčana rebra lijevog i desnog boka

ugrađena su prema naprijed u odnosu na rebrenice, a krmena rebra lijevog i desnog boka

ugrađena su prema natrag u odnosu na rebrenice.



Rebrenice

Rebrenice su od hrastovine i brestovine. Izvedene su od jednog komada širine od 4

do 7,5 cm i debljine 2,3 do 2,5 cm. Rebrenice su šire (više) na sredini, a sužavaju se

prema krajevima. Duljine i širine rebrenica, te duljina preklapanja s lijevim i desnim

rebrima, počevši od krme, prikazane su u priloženoj tablici.

Rebro

Duljina rebrenice

(m)

Širina rebrenice

(cm)

Preklapanje s rebrima

(lijevo/desno)

(cm)

Napomene

R1 - - - Nema rebrenice. Rebra završavaju na krmenoj protustatvi.

R2 0,64 4,5 - 6,5 0,14 / 0,15 Položena je na krmeni masiv. Širina 6,5 cm uz krmeni masiv do platice.

R3 0,79 4,0 – 5,5 0,19 / 0,17 Položena je na krmeni masiv. Širina 7 cm uz krmeni masiv do platica.

R4 0,88 4,5 – 6,0 0,12 /0,17 Položena je na krmeni masiv. Širina 11 cm uz krmeni masiv do platica.

R5 0,97 5,0 – 7,0 0,14 / 0,15

R6 1,03 5,0 – 6,0 0,17 / 0,22

R7 1,10 5,0 – 6,5 0,17 / 0,19

R8 1,12 5,0 – 6,5 0,19 / 0,18

R9 1,11 4,5 – 6,5 0,18 / 0,17 Teoretsko glavno rebro između R9 i R10.

R10 1,14 4,5 – 6,5 0,18 / 0,17

R11 1,11 4,5 – 7,0 0,16 / 0,17

R12 1,03 4,5 – 6,0 0,21 / 0,14

R13 0,96 4,5 – 7,0 0,16 / 0,16

R14 0,86 4,5 – 6,5 0,19 / 0,22

R15 0,72 4,5 – 7,5 0,16 / 0,17

R16 0,54 4,5 – 4,5 0,17 / 0,18 Položena je na pramčani masiv. Širina 6,5 cm uz pramčani masiv do platice.

R17 23/15* 5* - Nije rebrenica, već spojni element.*

R18 - - - Nema rebrenice, spoj rebara visine je 8 cm.

* Ovaj spojni element trapeznog oblika širok je na vrhu 0,23 m, a na dnu 0,15 m, visine je 5 cm i

debljine 2,5 cm, te je prihvaćen na lijevo i desno rebro.

Rebrenice R2, R3 i R4 naslonjene su na krmeni masiv, rebrenice od R5 do R15

naslonjene su na kobilicu, a rebrenica R16 naslonjena je na pramčani masiv. Rebrenice su

s kobilicom odnosno pramčanim i krmenim masivom spojene svornjacima od mjedi

promjera 8 mm koji prolaze kroz cijelu visinu rebrenice i kobilice.



Između šesnaeste i sedamnaeste rebrenice (R16 i R17) ugrađena je baza pete

jarbola izrađena od hrastovine. Ovaj element duljine je 30,5 cm, širine 8 cm i debljine 4,5

cm, usađen je i pričvršćen za rebro R17 i rebrenicu R16. Izrez u temelju jarbola (za petu

jarbola) je dimenzija 4,5 x 4,3 x 4,2 cm.

Rebra i dodani vrhovi rebara

Rebra su također hrastova, brestova i od duda. Lijeva odnosno desna rebra

izvedena su od jednog komada širine od 3 do 8 cm i debljine 2,2 do 2,5 cm. Rebra se

suzuju od dna prema vrhovima. Lijeva i desna rebara su gotovo simetrična.

Duljine (i širine) rebara počevši od krme, te duljine dodatnih vrhova rebara

prikazane su u priloženoj tablici.

Rebra (lijevo/desno)

Rebro

Duljina rebra

(m)

Širina rebra

(cm)

Dodani vrhovi rebara

(m)

Napomene

R1 0,72 / 0,72 3,0 - 6,0 - / - Rebra su naslonjena na krmeno zrcalo.

R2 0,61 / 0,61 3,0 - 4,5 - / -

R3 0,68 / 0,66 3,0 - 5,0 - / -

R4 0,64 / 0,67 3,0 - 5,0 - / -

R5 0,49 / 0,65 3,0 - 5,0 0,39 / - Nedostaje 0,18 m lijevog rebra.

R6 0,71 / 0,74 3,0 - 4,5 - / -

R7 0,56 / 0,65 3,0 - 4,5 0,46 / 0,41 Nedostaje 0,17 m lijevog i 0,09 m desnog rebra.

R8 0,74 / 0,73 3,0 - 5,0 - / -

R9 0,74 / 0,70 3,0 - 5,0 - / -


R11 0,71 / 0,71 3,0 - 5,0 - / -

R12 0,79 / 0,72 3,0 - 5,0 - / -


R14 0,75 / 0,77 3,0 - 4,5 - / -

R15 0,72 / 0,72 3,0 - 4,0 - / -

R16 0,75 / 0,77 3,0 - 5,0 0,41 / -


R18 0,54 / 0,53 3,0 - 8,0 - / -

Rebra i rebrenice preklapaju se od 12 cm do 22 cm, a svaki spoj međusobno je

pričvršćen s po tri vijka za drvo od nehrđajućeg čelika dimenzija 45 x 4 mm. Rebra koja se



nalaze prema pramcu u odnosu na teoretsko glavno rebro (pramčana rebra) su u odnosu

na rebrenice ugrađena prema pramcu, a rebra koja se nalaze prema krmi u odnosu na

teoretsko glavno rebro (krmena rebra) su u odnosu na rebrenice ugrađena prema krmi.

Dodani vrhovi rebara su do rebra R10 (krmena rebra) postavljeni prema krmi u

odnosu na rebro, a za pramčana rebra prema pramcu u odnosu na rebro.

Razmaci između rebara i rebrenica su prikazani u priloženoj tablici.

Rebra

Razmak između rebrenica

(cm)

Razmak između lijevih rebara

(cm)

Razmak između desnih rebara

(cm)

Napomene

R1 - R2 12,5 14,0 15,5

R2 - R3 21,5 21,5 21,5

R3 - R4 21,0 21,0 20,0

R4 - R5 21,0 21,0 22,5

R5 - R6 21,0 20,5 20,5

R6 - R7 21,0 21,5 21,5

R7 - R8 21,0 21,0 21,0

R8 - R9 20,5 21,0 21,0

R9 - R10 16,5 21,0 21,5 Teoretsko glavno rebro.

R10 - R11 21,0 21,5 21,5

R11 - R12 20,5 20,0 20,5

R12 - R13 20,5 21,5 20,5

R13 - R14 21,0 21,0 21,0

R14 - R15 21,5 21,5 22,0

R15 - R16 21,0 22,5 21,5

R16 - R17 23,5* 23,5 23,5 * Udaljenost između rebrenice R16 i rebra R17.

R17 - R18 21,5* 26,5 27,0 * Udaljenost između rebra R17 i rebra R18.

Uzvojne proveze

Uzvojne proveze izrađene su od hrastovine, lijeva je duljine 3,54 m, a desna 3,55,

širine su od 5,5 do 6 cm i debljine 2,3 cm. Protežu se od prvog do šesnaestog rebra (R1 do

R16). Svaka uzvojna proveza izrađena je od dva dijela. Na lijevoj strani krmeni dio proveze

duljine je 1,87 m, spaja se na rebru R9, a pramčani dio duljine je 1,67 m, dok je na desnoj

strani krmeni dio proveze duljine 1,64 m, spaja se na rebru R8, a pramčani dio duljine je

1,91 m. Spojevi su izvedeni s preklopom duljine 5,5 cm. Pričvršćene su simetrično s obje

strane rebara, na spojevima s rebrenicama. Na svako rebro i rebrenicu pričvršćene su s



dva vijka za drvo od nehrđajućeg čelika dimenzija 45 x 4 mm (jedan vijak u rebro i jedan

vijak u rebrenicu, a ponekad i oba vijka u rebrenicu). Glave vijaka su upuštene u proveze i

pokitane. Osim postizanja uzdužne čvrstoće barke ove proveze služe i kao bočni graničnici

podnica.

Nosači podnica - proveze

Nosači podnica koji se protežu približno uz uzvojne proveze s donje strane prema

uzdužnici barke protežu se od petog do šesnaestog rebra (R5 do R16) služe naslanjanju

podnica (poprečni sustav podnica). Ovi nosači izrađeni su od dva komada hrastovine,

ukupne duljine su 2,62 m, presjeka 2,3 x 1,4 cm, a spojevi su izvedeni na rebru R8 (lijevo) i

rebru R7 (desno). Na lijevoj strani krmeni dio duljine je 0,71 m, a pramčani dio duljine

1,91 m, dok je na desnoj strani krmeni dio duljine 0,48 m, a pramčani dio duljine 2,14 m.

Za rebrenice pričvršćene su vijcima za drvo od nehrđajućeg čelika dimenzija 45 x 4 mm (za

svako rebro jedan vijak). Njihova udaljenost od uzdužne proveze varira između 4 cm na

krmi i sredini do 2 cm na pramcu.

Podklupnjaci

Podklupnjaci su postavljeni simetrično s obje strane barke, a na njih se naslanjaju

klupe. Izrađeni su od hrastovine ukupne duljine 3,74 m, širine 3,5 do 7,5 cm i debljine 2

cm. Na rebra odnosno dodane vrhove rebara pričvršćene s dva vijka za drvo od

nehrđajućeg čelika dimenzija 45 x 4 mm. Glave vijaka su upuštene u drvo i prikrivene

kitom. Podklupnjaci se protežu od položaja između rebara R3 i R4 do pramčane

protustatve, a smješteni su približno na visini 0,40 do 0,45 m od vrha kobilice odnosno 10

do 14 cm od vrha razme.

Klupe

Na podklupnjake položene su i prihvaćene klupe (dvije poprečne središnje klupe i

klupe na pramcu izrađene su od hrastovine, a uzdužne klupa na krmi od smrekovine.

Središnja klupa prema pramcu duljine je 1,47 m, širine 21 cm i debljine 2,5 cm na

prednjem i stražnjem kraju, a na sredini 3 cm, dok je središnja klupa prema krmi duljine

1,43 m, širine 21 cm i debljine 2,5 cm na prednjem i stražnjem kraju, a na sredini 3 cm.

Klupa na pramcu približno je trokutastog oblika čije bočne stranice prate zakrivljenost

trupa na pramcu. Ukupne je širine 75 cm, duljine na stražnjoj strani 97 cm, a završava u

samom pramcu vrhom širine 4 cm. Ova pramčana klupa sastavljena je od pet hrastovih

dasaka debljine 2,5 cm osim prve koja je debljine 3 cm. Daske pramčane klupe su

pričvršćene vijcima dimenzija 50 x 4 mm za podklupnjak. Na stražnjoj daski klupe

probušena je rupa promjera 7,6 cm kroz koju se postavlja jarbol. Oko rupe ugrađen je



mjedeni prsten vanjskog promjera 11 cm, širine 17 mm i debljine 6 mm, te visine unutar

rupe 2,5 cm. Na ovoj dasci su probušene rupe, promjera 20 mm, koje služe za postavljanje

palce za vezivanje konopa opute. Ovi placi su sljedećih dimenzija: ukupna duljina 24 cm,

gornji dio duljine 11,5 i promjera 22 mm, a donji dio duljine 13 cm i promjera 17 mm.

Razmak između rupa za krajnje palce je 4 cm, a između središnjih palaca 12 cm. Na krmi

klupa ima dva nosača (ravne sponje). Prednji nosač duljine je 1,07 m, visine 5 do 6,5 cm i

debljine 2 cm. Ovaj nosač prihvaćen je na trećem rebru (R3). Stražnji nosač je duljine 0,87

m, visine 5 do 6,5 cm i debljine 2 cm. Prihvaćena je na prvom rebru (R1). Stražnji dio

krmene klupe širine je 54 cm. Bočni dijelovi krmene klupe duljine su 1,56 m i širine 27 cm.

Ispod stražnje poprečne klupe nalazi se nosač za kolotur preko kojeg se priteže

uzda glavnog jedra. Ovaj drveni element izrađen je od hrastovine duljine 0,67 m i debljine

3,5 cm, dekorativno je izveden sa širinom u sredini 6 cm u duljini od 20 cm te se prema

krajevima sužava do 3,5 cm u obliku polegnutog slova „S“. Na ovaj poprečni element

ugrađeno je mjedeno oko duljine 3,5 cm, vanjskog promjera 25 mm s rupom za škopac

promjera 12 mm.

Vanjske dorazmene platice

Vanjske dorazmene platice izrađene su od hrastovine. Svaka vanjska dorazmena

platica (desna i lijeva) izrađena je od dva dijela i pričvršćena s po dva vijka za drvo od

nehrđajućih čelika dimenzija 40 x 4 mm s gornjim rubom do vrhova rebra odnosno

dodataka vrhova rebara. Glave vijaka su upuštene u platice, te su pokitane. Ukupna

duljina svake vanjske dorazmene platice je 4,55 m, a debljine su 1,8 cm. Na lijevoj strani

širine su 10,5 cm pramcu, 13,5 cm na spoju i 10,5 cm na krmi, dok su na desnoj strani

širine 11 cm na pramcu, 13 cm na spoju i 11 cm na krmi. Na lijevoj strani prednji dio

duljine je 2,76 m, a stražnji 1,79 m. Na desnoj strani prednji dio duljine je 2,74 m, a

stražnji 1,81 m. Prednji i stražnji dijelovi vanjskih dorazmenih platica spajaju se između

osmog i devetog rebra (R8 i R9) na drveni element koji je umetnut s unutrašnje strane

između rebara.

Glave prednjih dijelova vanjskih dorazmenih platica su zakošene u uzdužnom i

poprečnom presjeku tako da završavaju tik do pramčane statve. Glave stražnjih dijelova

vanjskih dorazmenih platica završavaju u razini s zadnjim krajem zrcala. Glave prednjih i

stražnjih dijelova vanjskih dorazmenih platica na međusobnom spoju su okomite.

Na vanjske dorazmene platice, s obje strane, u razini završetka pramčane klupe

(palubice) ugrađeni su okovi za prihvat jarbolnih pripona. Ovi okovi izrađeni su od

mjedenog lima duljine 15 cm, širine 3 cm i debljine 5 mm. Prihvaćeni su vijcima, a iznad



razme su zakrivljeni prema unutrašnjosti barke, te je nadvisuju 3 cm. Na vrhu je rupa

promjera 9,5 mm. Na donjem dijelu okovi imaju dodan element promjera 22 mm, s

rupom promjera 8 mm na horizontalnom dijelu ovog elementa koji služe za prihvat

brkova kosnika.

Unutarnje dorazmene platice

Unutarnje dorazmene platice/proveze koje se protežu od pramčane statve do

krmenog zrcala izrađene su također od hrastovine. Svaka unutarnja dorazmena platica

(desna i lijeva) izrađena je od dva dijela i pričvršćena vijcima za drvo od nehrđajućih čelika

dimenzija 50 x 5 mm u rebra odnosno dodane vrhove rebara s gornjim rubom do vrhova

rebra odnosno dodataka vrhova rebara. Glave vijaka su upuštene u platice, te su

pokitane. Ukupna duljina svake unutarnje dorazmene platice/proveze je 4,43 m, širine su

3,5 cm i debljine 2 cm. Krmeni dijelovi proveze dulji su 2,03 m, spoj je na rebru R11, a

pramčani dijelovi proveze duljine su 2,40 cm. Glave prednjih dijelova unutarnjih

dorazmenih platica su zakošene u uzdužnom i poprečnom presjeku tako da završavaju tik

do unutarnjeg ruba pramčane protustatve. Glave stražnjih dijelova unutarnjih dorazmenih

platica završavaju tik do unutarnjeg ruba krmenog zrcala. Glave prednjih i stražnjih

dijelova unutarnjih dorazmenih platica na međusobnom spoju izvedene su kao L spoj s

duljinom preklopa 3,5 cm.

Razma

Razma, izrađena od hrastovine, naslanja se na gornje rubove vanjskih i unutarnjih

dorazmenih platica i pričvršćena je vijcima za drvo od nehrđajućih čelika dimenzija 40 x 4

mm za vanjske i unutarnje dorazmene platice svakih 15 do 17 cm. Glave vijaka su

upuštene u razmu, te su na njih zalijepljeni drveni čepovi od istog materijala (hrastovine).

Duljina razme na desnom odnosno lijevom boku barke je 4,60 m, širina 6,5 cm, a debljina

2,2 cm. Razma desnog i lijevog boka izrađena je od dva dijela. Na lijevom boku prednji dio

razme duljine je 1,57 m, a stražnji dio duljine je 3,03 m, a spoj je izveden između rebara

R13 i R14. Na desnom boku prednji dio razme duljine je 1,71 m, a stražnji dio duljine je

2,89 m, a spoj je izveden na rebru R13. Spojevi su izvedeni s preklopom duljine 4 cm.

Završetci (glave) prednjih dijelova razme završavaju tik uz pramčanu statvu, a na

prednjem djelu su produljene i završene zaobljeno. Završeci (glave) stražnjih dijelova

razme završavaju na stražnjoj strani krmenog zrcala.

Obloge

Na pramcu i krmi, prostor između pramčane i krmene klupe i unutarnje

dorazmene platice/proveze na lijevom i desnom boku, ispunjena je tankim hrastovim



daskama, oblogama (fudre). Ove obloge pričvršćene su vijcima za drvo od nehrđajućih

čelika dimenzija 50 x 5 mm za rebra odnosno dodatke vrhova rebara. Glave vijaka su

također upuštene u zaštitne daske te su pokitane. Obloge na pramcu duljine su 1,10 m,

širine 7 do 10 cm i debljine 1 cm (protežu se do petnaestog rebra (R15), dok su obloge na

krmi duljine 2,14, širine 6 do 10 cm i debljine 1 cm (protežu se do desetog rebra (R10).

Krajevi pramčanih obloga prema sredini barke izvedeni su u obliku položenog slova „S“ u

duljini od 21 cm i sužavaju se na 3 cm. Krajevi krmenih obloga prema sredini barke

izvedeni su također u obliku položenog slova „S“ u duljini od 22 cm i sužavaju se na 4 cm.

Prednji krajevi tih obloga dasaka na pramcu završavaju do unutarnjeg ruba pramčane

protustatve, a dodatno se fiksiraju postavljanjem drvenog (hrastovog) umetka trapeznog

presjeka koji prekriva krajeve. Ovaj trapezni umetak visine je 10 cm, širine baze (na

pramčanoj klupi) 4 cm, širine na vrhu 6,5 cm i debljine približno 4,5 cm. Kroz ovaj umetak

na pramcu i pramčanu statvu prolazi vijak koji nosi pramčani privezni prsten. Stražnji

krajevi obloga na krmi završavaju na krmenom zrcalu.

Umetak između unutarnjih dorazmenih platica/proveza odnosno razmi

Između unutarnjih dorazmenih platica/proveza odnosno razmi na pramcu ugrađen

je drveni umetak od hrastovine. Ovaj umetak je trokutastog odnosno trapeznog oblika s

zakrivljenjem na strani suprotnoj od statve i služi da bi se zatvorili krajevi dorazmenih

platica/proveza odnosno razmi na pramcu, a imaju i funkciju naslanja priveznog prstena

kada je u funkciji. Umetak na pramcu ima stranice duljine 14 cm, visina trokuta je 8 cm,

prednji dio trokuta prema pramčanoj statvi ima vrh širine 3 cm, dok je širina trokuta na

suprotnoj strani 21 cm, a debljina 5,5 cm. Pričvršćen je s dva vijka za drvo, a glave su

pokrivene hrastovim čepovima.

Razme na krmi završavaju na vanjskom rubu krmenog zrcala (usađena je u gornjim

vanjskim uglovima zrcala). Razme i zrcalo se međusobno dodatno spajaju drvenim

umetcima od hrastovine. Ovi drveni umetci su trokutastog oblika s zakrivljenjem na strani

suprotnoj od vrha i služe da bi se dodatno učvrstili krajevi dorazmenih platica/proveza

odnosno razmi na krmi i povezali s krmenim zrcalom. Ovi trokutasti drveni umetci na krmi

imaju širinu baze 27 cm (između krajeva), stranice duljine 17 cm, visina trokuta je 8 cm, a

debljina 4,5 cm.

Oplata

Oplata je, simetrično na oba boka, od kobilice prema vanjskoj dorazmenoj platici

izvedena od 8 platica (platice A do H).



Platice su za rebrenice, rebra i dodane vrhove rebara pričvršćene pocinčanim

čavlima dimenzija 40 x 3 mm i djelomično vijcima za drvo od nehrđajućih čelika dimenzija

40 x 4 mm. Glave čavala odnosno vijaka su upuštene u platicu, a nastale rupice ispunjene

su kitom i izbrušene. Glave prednjih dijelova platica na pramcu zakošene su u uzdužnom i

poprečnom presjeku tako da završavaju tik do pramčane statve. Glave stražnjih dijelova

krmenih platica završavaju na krmenom zrcalu. Glave prednjih i stražnjih dijelova platica

na međusobnim spojevima su okomite.

Dimenzije i druga obilježja platica lijevog i desnog boka prikazana su u priloženim

tablicama.

Lijevi bok

Platica

Duljina dijela platice i ukupno

(m)

Spoj na rebru

Širina na krmi

(cm)

Širina na spoju/ sredini

(cm)

Širina na pramcu

(cm)

Napomene

A 2,26; 1,73

(3,99) R11 9 13 8

Završava šiljasto na pramcu na koljenu pramčane statve

B 1,38; 2,69

(4,07) R7 8 9 6

C 2,28; 1,87

(4,15) R11 7 13 5

D 2,06; 2,16

(4,22) R10 9 12,5 5

E 2,54; 1,77

(4,31) R12 8 10,5 5

F 1,89; 2,48

(4,37) R9 7 12 6

G 2,60; 1,83

(4,43) R12 8,5 12 6,5

H 4,49

(4,49) - 5,5 10 6

Desni bok

Platica

Duljina dijela

platice i

ukupno

(m)

Spoj na

rebru

Širina

na krmi

(cm)

Širina na

spoju/

sredini

(cm)

Širina na

pramcu

(cm)

Napomene

A 2,27; 1,69

(3,96) R11 8 14 5

Završava šiljasto na pramcu

na koljenu pramčane statve



B 4,03

(4,03) - 7 12 6

C 4,11

(4,11) - 7 12 5,5

D 2,06; 2,14

(4,20) R10 8 13 5

E 2,54; 1,75

(4,29) R12 8 13 6

F 2,35; 2,00

(4,35) R11 8 12 5,5

G 4,43

(4,43) - 8 11 6

H 4,48

(4,48) - 6,5 10 6

Žuljnice

Na spoju vanjskih dorazmenih platica i najgornje platice oplate, na oba boka,

ugrađene su žuljnice (korduni) izrađeni od hrastovine. Žuljnice su vijcima za drvo od

nehrđajućih čelika dimenzija 60 x 4,5 mm pričvršćene za vanjske dorazmene platice i

rebra odnosno dodatke vrhova rebara (jedan vijak po rebru). Glave vijaka su upuštene u

žuljnice, te su na njih zalijepljeni drveni čepovi od hrastovine promjera 10 mm. Duljina

žuljnice je 4,57 m, širina 2,5 cm, a debljina (visina) također 2,5 cm. Žuljnice na oba boka

barke sastavljene su od dva dijela. Prednji dio žuljnice na oba boka duljine je 2,66 m, a

stražnji dio duljine 1,91 m. Prednji i stražnji dio žuljnice spajaju se (spojem duljine 4,5 cm)

na devetom rebru (R9). Glave prednjih dijelova žuljnica na pramcu zakošene su u

uzdužnom i poprečnom presjeku tako da završavaju tik do pramčane statve. Glave

stražnjih dijelova žuljnica na krmi završavaju u ravnini sa stražnjim dijelom krmenog

zrcala.

Nosači palaca - jastučići

Na svakom boku barke na razmu su ugrađena po dva nosača/temelja palaca,

jastučića (škermaduri), ukupno četiri, izrađena od hrastovine. Osi prednjih palaca nalaze

se na 2,23 m od pramca, a stražnjih na 1,28 m od krme. Međusobni razmak između palaca

po duljini iznosi 0,94 m. Nosači/temelji palaca (jastučići) duljine su 30 cm, širine 6,5 cm i

debljine (visine) 3 cm. Na krajevima su djelomično upušteni (u duljini od 3 cm upušteni su

10 mm)), a gornji rubovi su zaobljeni. Nosači/temelji palaca za razmu su pričvršćeni s četiri

vijaka za drvo od nehrđajućih čelika dimenzija 45 x 4 mm. Glave vijaka su upuštene u



nosač, te su na njih zalijepljeni drveni čepovi od hrastovine. Na jastučiće se postavljaju

palci (škermi) izrađeni od drenovine duljine 30 cm i nazivnog promjera 23 mm (visina

palca izvan jastučića je 14 cm). Palac je smješten 15,5 cm od prednjeg ruba nosača palca i

14,5 cm od stražnjeg ruba. Na donjem dijelu, od donjeg ruba nosača palca do temelja

palca postavljenog između dva rebra, platice i podklupnjaka, palac se sužava do promjera

18 mm. Drveni umetci temelja palca su duljine 22 cm, širine 3,5 cm i debljine 1,5 cm.

Privezni prsteni

Na pramcu i krmi s unutrašnje strane iznad pramčane i krmene klupe ugrađeni su

pramčani i krmeni privezni prsteni (na pramcu ovalni, a na krmi okrugli) izrađeni od mjedi.

Pramčani privezni prsten ima dulju os duljine 9 cm, kraću os duljine 7 cm i promjer 12

mm. Krmeni privezni prsten ima vanjski promjer 35 mm, a debljina prstena je 12 mm.

Prsteni su prihvaćeni na svornjake koji prolaze kroz pramčanu statvu (pramčani prsten) i

krmeno zrcalo i protustatvu (krmeni prsten) s okom vanjskog promjera 2 cm.

Bojanje/premazi

Nadvodni dio trupa obojan je bijelo i premazan epoksidnom smolom, a dorazmene

trenice (vanjska i unutarnja), dio potklupnjaka, te razma i klupe obojani su bezbojnim

lakom. Trup je premazan epoksidnom smolom. Podvodni dio trupa obojan je klasičnom

antivegetativnom bojom (tamno smeđe boje). Trup je bez dekoracija. Na pramčanom

dijelu oplate trupa tamno smeđom bojom upisana je registarska oznaka barke OP 4136.

Ime je upisano na krmi, Julijana, pisanim slovima.

Podnice

Barka ima 10 poprečnih podnica koje su izrađene od smrekovine i hrastovine.

Podnice su izrađene tako da su na dva uzdužna profila od hrastovine poprečnog presjeka

4 do 4,5 x 2,1 cm zabijene po jedna do tri daske od smrekovine debljine 2,2 cm

odgovarajućih dimenzija. Prva podnica P1 sastoji se od dvije poprečne daske, zadnja

podnica P10 sastoji se od 3 uzdužne daske, a ostale su izrađene od jedne daske. Sve

podnice su približno trapeznog oblika s više ili manje zakrivljenim bočnim stranicama koje

prate zakrivljenje uzvojne proveze. Podnice imaju i izduženi izrez duljine 11,5 cm i dubine

1,5 cm koji služi za lakše podizanje podnica.



Podnica

Duljina baze

(m)

Duljina vrha

(m)

Širina podnice (uzdužno)

(m)

Napomene

P1 43,5 17 35 Na pramčanoj strani nalazi se polukružni izrez za jarbol. Nema izreza za podizanje podnice.

P2 59,5 43 26 Nema izrez za podizanje podnice.

P3 73 59,5 33 Nema izrez za podizanje podnice.

P4 81 74 27 Izrez za podizanje podnice nalazi se prema krmi.

P5 84 81 26 Izrez za podizanje podnice nalazi se prema pramcu.

P6 84 84 26 Nema izrez za podizanje podnice.

P7 84 81,5 26 Nema izrez za podizanje podnice.

P8 82 78,5 22 Izrez za podizanje podnice nalazi se prema krmi.

P9 78,5 70 33 Izrez za podizanje podnice nalazi se prema pramcu.

P10 70,5 40 73 Nema izrez za podizanje podnice.

Podnice od P1 do P5 su pramčane podnice, podnica P6 je središnja, a podnice od

P7 do P10 su krmene podnice. Podnice su premazane bezbojnim lakom s gornje strane, a

s donjem bijelom bojom. Kada se polože na mjesto podnice se naslanjaju na uzdužne

nosače podnica, a upadaju između desne i lijeve uzvojne proveze.

Kormilo i okovi

Kormilo je izrađeno od šperploče. Širina lista kormila je 38 cm debljine 2,2 cm. List

kormila sastavljen je od jednog dijela s paralelnim prednjim i stražnjim rubom. Visina

radnog dijela lista je 0,7 m, a ukupna visina do vrha kormila je 1,35 m. Površina lista

kormila je 0,27 m2. Duljina lista kormila ispod kobilice je 0,36 m. Vrat kormila ojačan je s

obje strane s dva pojačanja duljine 0,53 m, širine 15 do 23,5 cm i debljine 1,6 cm. Na

donjem djelu pojačanja su proširena sa zakrivljenim završetkom širine 23,5 cm. Vrh vrata

kormila (visina 7,5 cm, širina 15 cm) izveden je tako da se rudo kormila nasađuje na njega.

Na stražnjem dijelu vrha vrata kormila izbušena je rupa promjera 10 mm za osiguranje

ruda kormila od ispadanja. Na kormilu su ugrađena dva ženska okova od mjedi na

međusobnoj udaljenosti od 34 cm. Mjedena traka koja pridržava okov ugrađena je u

bočna pojačanja kormila. Širina trake je 3 cm, a debljina 3 mm. Vanjski promjer okova je

29 mm, unutarnji promjer provrta 13 mm, dok im je visina 3,5 cm. Osovina kormila, koja

se umeće kroz okove na zrcalu i kormilu, je šipka duljine 52 cm i promjera 12 mm, a na

vrhu šipke nalazi se proširenje od 25 mm.



Rudo kormila

Rudo kormila izrađeno je od lijepljenog laminata jasena i mahagonija, duljine

1,05 m, s rupom promjera 10 mm na stražnjem dijelu za osiguranje ruda kormila od

ispadanja. Kormilo i rudo kormila premazani su bezbojnim lakom.

Vesla

Barka je opremljena s dva vesla duljine 2,43 m koja su izrađena od jasena. Duljina

lopate vesla je 0,97m i širine 12 cm, duljina struka 0,81 m i promjera 3,5 cm, duljina

protuutega 0,55 m i promjera 6,6 do 7,8 cm, te duljina ruclja 10 cm i promjera 3,5 cm. Na

struku vesala, uz same protuutege, ugrađene su mjedene navlake (duljina 39,5 cm i

promjera 4,5 cm), koje služe za zaštitu vesala od habanja pri veslanju. Pri veslanju

pojedino veslo se vjenčićem s posebnim čvorom (štrop) prihvaća na palce koji su

postavljeni na nosače palaca (škermadure).

Snast

Snast barke čine jarbol, fiksna oputa, oglavno jedro i prečka, lantina, deblenjak i

kosnik, te pomična oputa (vrv). Jarbol (osim samog vrha do obruča), kosnik, lantina i

deblenjak premazani su bezbojnim lakom.

Jarbol

Barka ima jedan jarbol duljine 5,12 m koji je smješten na 0,90 m od prednjeg ruba

pramčane statve. Jarbol je izrađen od smrekova drva, te je lijepljen od dva komada.

Promjer jarbola na karakterističnim presjecima je sljedeći: na visini klupe 5,7 cm, na 1/4

duljine od klupe 5,9 cm, na polovini duljine 5,7 cm, na 3/4 duljine 5,2 cm, na visini obruča

4,5 cm, a na vrhu 4,1 cm. Peta jarbola je kvadratnog presjeka dimenzija 4,1 cm x 4,1 cm.

Na jarbolu su ugrađena dva drvena obruča koja služe kao graničnici pri umetanju

kosnika. Donji obruč je na udaljenosti od pete jarbola 0,52 m, a razmak od donjeg do

gornjeg iznosi 5 cm. Na vrhu jarbola ugrađena je jabuka promjera 6,5 cm i debljine 2,6 cm.

Kosnik

Kosnik je od smrekovine duljine 1,46 m, konusnog tlocrta, širine od 4,5 do 9,5 cm,

debljine 4,5 cm s izrezom za umetanje na pramčanu statvu duljine 13 cm i širine 3 cm

(udaljen od vrha 0,55 m). Na vrhu je pričvršćena jabuka promjera 62 mm i debljine 2,5 cm.

Pri vrhu kosnika nalazi se mjedeni obruč (duljina 8 cm, vanjski promjer 50 mm, debljina 4

mm) s četiri očice (duljina 2,5 cm, širina 2,7 cm, debljina 5 mm i promjer oka 10 mm). Na

očice se prihvaćaju leto prečke, vodno leto i dva brka kosnika.



Lantina

Duljina lantine (gornje) je 5,26 m. Lantina je izrađena od smrekova drva, te je

lijepljen od dva komada. Promjer lantine na karakterističnim presjecima je sljedeći: na

dnu lantine 4,8 cm, na 1/4 duljine 5,1 cm, na 1/3 duljine 5,3 cm, na 3/4 duljine 4,3 cm i na

vrhu 3,7 cm.

Deblenjak

Duljina deblenjaka (donja lantina) je 4,61 m, a izrađena je od smrekova drva, te je

lijepljen od dva komada. Promjer deblenjaka na karakterističnim presjecima je sljedeći: na

prednjem kraju deblenjaka 4,9 cm, na 1/4 duljine 5,3 cm, na 1/3 duljine 5,3 cm, na 3/4

duljine 4,9 cm, a na vrhu 4,4 cm. Na početku i kraju deblenjaka su izbušene rupe za

privezivanje konopa od rogljeva, a na prednjem kraju (na udaljenosti 5 cm od kraja) je i

udubljenje dubine 2 mm (udaljeno od rupe 2 cm).

Jedra

Barka je opremljena glavnim oglavnim jedrom i pomoćnim jedrom prečkom (flok).

Oba jedra izrađena su od jedrenine (180 g/ m2). Površina glavnog jedra je 13,2 m2, a

površina pomoćnog jedra je 3,2 m2. Jedra su tradicionalne izvedbe s konopom opšivenim

na rubovima jedra (grativ) osim ventama, s vertikalnim krojkama (ferse). Glavno jedro ima

jedan krat.

Oputa

Fiksnu oputu čine leto i dvije pripone izrađene od nehrđajućeg čeličnog užeta. Za

pomičnu uputu koriste se konopi od polipropilena bež boje, odgovarajućih promjera.

Koloturi su izrađeni od drva s mjedenim okovima i užnicama.

Motor

Barka nema ugrađen motor.



Foto-dokumentacija



4.2 Guc „Papalina“ ML 4108 iz Nerezina

Obnovljeni lošinjski guc sadašnjeg naziva "Papalina" izgrađen je u Brodogradilištu u

Malom Lošinju 1953. godine. Upisan je u "Očevidnik čamaca" 20.04.1953. pod rednim

brojem 27 (te je time i dobio oznaku ML 27), pod imenom "Rialto" s lukom pripadnosti Veli

Lošinj. Prvi vlasnik bio je Busanić pok. Josipa Josip, Veli Lošinj, a pravna osnova stjecanja

"Na temelju svjedodžbe gradnje ovjerovljena od Lučke kapetanije Lošinj Mali". Nažalost,

svjedodžba o gradnji nije priložena i ne postoji u Zbirci isprava u Lučkoj kapetaniji. Naziv

barke "Rialto" vjerojatno nije povezan sa Venecijom i poznatim mostom, nego sa jednim

predjelom Velog Lošinja koji se od davnina, pa i danas, naziva Rialto. Kao vrst i materijal

gradnje navodi se "Guc – obična drvena gradnja", a "pokretna sila" jedro i vesla. Motora

nema.

Slika 31 Lošinjski guc "Papalina" ML 4108

Nizak redni broj upisa u Očevidnik ne treba čuditi jer je "Uredba o upisu pomorskih

brodova i čamaca FNRJ" donesena 12.05.1951. pa se može zaključiti da većina tada

postojećih barki nije ni bila još upisana u očevidnik. Upisivale su se nove gradnje i one koje

su bile predmet kupoprodaje. Zanimljiv je postupak prve slijedeće kupoprodaje i upisa

ugradnje motora: Ugovorom o kupoprodaji od 12.10.1966, koji je ovjeren u Skupštini

Općine, novi vlasnik postaje Renato Kučić, Veli Lošinj. U ugovoru se navodi da "čamac sada

imade ugrađen motor "Wiskonsin" od 3 Ks, koji se prodaje zajedno sa čamcem, a nije

uveden u listu očevidnosti za čamac". Kupoprodajna cijena (barke i motora) "iznosi 2.500

N dinara". 21.10.1966. mehaničarska radnja "Metal" izdaje rukom pisanu "Svjedodžbu

montaže motora" u kojoj navodi da je za račun Kučić Renata montirala četverotaktni,

jednocilindrični, benzinski motor Wiskonsin u čamac oznake ML 27. Svjedodžba je

zaprimljena u Lučkoj kapetaniji. 22.10.1966. Lučka kapetanija zaprima zahtjev Renata



Kučića za upis vlasništva na temelju kupoprodajnog ugovora. U zahtjevu još navodi da je

čamac bio kupljen bez motora (vidi ugovor gore, op.S.V.), te ga je on naknadno instalirao o

čemu prilaže svjedodžbu. 26.11.1966. Lučka kapetanija donosi Rješenje o upisu novog

vlasnika. S motorom, naravno. Novo ime barke je "Geri".

Godine 1976. barku kupuje Bruno Corsano iz Malog Lošinja, koji ju aktivno koristi

do približno 2000. godine. U tim se godinama Corsano intenzivno bavio dopunskim

ribolovom, odmah u početku ugradio je mali, zračno hlađeni, diesel motor Hatz. Po

njegovim riječima, barka je u to doba doslovno "prehranila njegovu obitelj". Kad je

nabavio drugu, nešto veću barku, ova je ostavljena nezaštićena, na otvorenom, ali ipak u

sjeni borova i crnike, tako da se donekle sačuvala i nije se u potpunosti raspala. Ipak, u

obnovi je zamijenjeno više od 3/4 ukupnog materijala.

Barka je očito od početka imala jedro o kojem nema nikakvih zapisa, a još manje

fotografija. Takvi podaci se nisu upisivali u očevidnik. Zadnji vlasnik, Bruno Corsano,

predao je jarbol i lantine, za koje se ne zna da li su originali, ali su zdravi. Jarbol je visine

3,40 m, gornja lantina 4,00 m, a deblenjak 2,95 m. Ta gornju lantinu od 4 m se sada koristi

kao deblenjak. Nije poznato je li korišten flok, ali na jarbolu postoje dvije rupe za podigače.

U Lošinju nije bilo velike tradicije gradnje guceva, barem ne u zadnjem stoljeću.

Tada su prevladavale pasare, od radnih do regatnih. Ipak, ova se barka definira kao

"lošinjski guc" prvenstveno iz razloga što ima tupu, dosta zaobljenu provu, koja je bila

karakteristična za lošinjsku pasaru. Nekako u skladu sa starom lošinjskom (i ne samo

lošinjskom) izrekom "testa de orada, coda de branzin" ("glava od orade, rep od brancina")

što bi trebale biti linije za dobro jedrenje kod malih tradicionalnih barki. Barka je građena

dosta "nježno", debljina madira i korbi je nešto ispod uobičajenog standarda, pa je time i

lakša od prosjeka. Dno je ravno, gotovo kao u batele, a bokovi se razvijaju u okomicu malo

ispod vodne linije. To daje barci dobru stabilnost u jedrenju, ali je ukupni gaz nešto manji

od uobičajenog. Mali gaz, uz relativno veliko kormilo, omogućava dobre manevarske

sposobnosti, te brze i sigurne prelete u regatama.

Bojanje ovakvih barki bilo je, tradicionalno, vrlo skromno i siromašno. Bojanje je

bilo strogo funkcionalno u zaštiti drva, ali racionalno i, zapravo, štedljivo. Neki bi rekli i

škrto, ali tradicionalni uzmorski svijet ne poznaje razbacivanje, ni vremenom ni resursima.

Zato je i ova barka obojana jednostavno i racionalno, s dvije boje u tri nijanse. I

jednostavnim detaljima prirodnog drva, zaštićenih lanenim uljem.

Generalno, vrijednost ove barke i njene obnove ističe se ponajviše u tome što je

spašen tip barke koji je bio u širokoj upotrebi u dugom periodu povijesti Jadrana. U doba

prije motora i moderne tehnologije i materijala, barke takve veličine služile su svim



vrstama poslova, prijevoza, ribolova pa na kraju i regatavanju i zabavi. Održavanje i

popravak dostupan je gotovo svakom. Takvom barkom lako upravlja jedan čovjek sam, a

dvojica mogu učiniti gotovo sve i stići gotovo svugdje.

Barka je detaljno je obnovljena u sklopu projekta Mala barka 2 u brodogradilištu u

Nerezinama i brodograditelja Zdravka Škrabonje.

Barka je dragocjen primjer obnovljenog tradicijskog guca, biti će privezana u luci

Nerezine, povremeno i u Malom Lošinju, a koristiti će se za promociju brodograđevne

baštine otoka Lošinja i sudjelovanje na manifestacijama i regatama tradicijskih barki

diljem Jadrana.


Duljina trupa je 4,62 m, duljina s kosnikom 5,42 m, širina (najveća) 1,73 m, gaz 0,4

m, visina na sredini 0,78 m.


statva, uzvojne proveze, podklupnjaci, dorazmene platice (vanjska i unutarnja), te razma i

klupe izrađeni su od hrastovine, dok su platice oplate od smrekovine, osim dokobiličnih

platica koje su izrađene od hrastovine.

Kobilica

Kobilica (od hrastovine) se proteže po cijeloj duljini barke i duljine je 4,30 m do

ključa na spoju s pramčanom statvom. Duljina Z ključa iznosi 32 cm. Na krmi kobilica

dopire do kraja barke, a visina pete kobilice je 6,5 cm. Visina kobilice zajedno s štitnom

kobilicom je između 15 do 19,5 cm (viša na krmenom dijelu), najvećim dijelom 18 cm.

Štitna kobilica proteže se od ključa na pramcu do krme. Širina štitne kobilice je 2,5 do 4

cm, a debljina, kao i kobilice 4 cm. Na kobilicu su svornjacima pričvršćene rebrenice, te

pramčana protustatva, krmena statva vijak, te krmena protustatva i krmeni horizontalni

masiv. Na peti kobilice ugrađen je donji okov za kormilo (ženski).

Pramčana statva

Pramčana statva je od hrastovine. Duljine je 0,88 m. Spojena je s kobilicom s dva

umetka u koljenu. Radijus zakrivljenosti koljena pramčane statve iznosi približno 47 cm.

Širina pramčane statve izvan trupa je 4,5 do 6 cm (na samom vrhu 6,5 cm), debljina 4 cm s

unutrašnje strane i 2,3 cm na vanjskom rubu. Ukupna širina na vrhu zajedno s

protustatvom je 13,5 cm. Za pramčanu protustatvu spojena je svornjacima promjera 6

mm. Na 51,5 cm od vrha pramčane statve ugrađen je prsten vanjskog promjera 3,5 cm i

promjera 6 mm.



Krmena statva

Krmena statva je od hrastovine duljine je 0,51 m. Krmena statva je uspravna.

Širine je izvan trupa 7 do 10 cm, na samom vrhu 9 cm, i debljine 3,5 cm. Razmu nadvisuje

za 2 cm, a ukupna širina na vrhu zajedno s protustatvom je 16 cm. Vrh statve na stražnjem

dijelu zaobljen je u radijusu 1,5 cm, a na prednjem dijelu 2 cm. Za krmenu protustatvu

pričvršćena je svornjacima od nehrđajućeg čelika promjera 8 mm.

Podvodni dio krme izveden je polukružno (dijametar 33 cm) kao statva statvene

cijevi osovine vijaka, jer je barka nekada imala ugrađen motor, osovinski vod i vijak. Ovaj

masivni element je visine 17 cm i širine uz statvenu cijev 7 cm. Na donjem rubu naslanja

se na kobilicu, te spaja krmeni dio kobilice i krmenu protustatvu i krmeni horizontalni

masiv. Kako više nema motora, statvena cijev osovine vijka je začepljena drvenim čepom.

Okovi kormila

Krmena statva, neposredno ispod žuljnice, na sebi ima ugrađen gornji okov

kormila (ženski). Ovaj okov ugrađen je 14 cm od vrha. Valjkasti okove je za krmenu statvu

pričvršćen mjedenom trakom dimenzija 10 x 3 cm x 4 mm. Valjkasti okov je vanjskog

promjera 32 mm s unutarnjim provrtom promjera 16 mm. Za krmenu statvu prihvaćen je

s dva svornjaka promjera 6 mm.

Donji okov za kormilo (ženski) ugrađen je na petu kobilice. Okov je valjkastog

oblika vanjskog promjera 32 mm s unutarnjim provrtom za osanac okova kormila

promjera 16 mm. Ovaj okov je mjedenim trakama dimenzija 30,5 x 3 cm x 4 mm spojen na

kobilicu (pričvršćen je s tri svornjaka).

Pramčana i krmena protustatva

Na pramčanu i krmenu statvu s unutarnje strane prihvaćene su pramčana i krmena

protustatva izrađene od hrastovine. Statve i protustave spojene su međusobno

svornjacima od nehrđajućeg čelika promjera 8 mm.

Pramčana protustatva i masiv

Pramčana protustatva je duljine 49,5 cm i širine 7 cm i sužava se prema pramčanoj

statvi. Vertikalni dio pramčane protustave, spojen je s koljenom duljine 20 cm, koje zatim

prelazi u pramčani masiv (cok) duljine je 36 cm, širine 7 te visine 6 do 7 cm (do platica).

Pramčani masiv povezuje kobilicu i donji dio pramčanog dijela barke.



Krmena protustatva i masiv

Vertikalni dio krmene protustatve je duljine 33 cm i širine 6 cm i sužava se prema

krmenoj statvi. Na ovaj dio krmene protustatve nastavlja se koljeno koje je u stražnjem

dijelu približno okomito, a na prednjem dijelu konkavno zaobljeno. Koljeno je duljine 23,5

cm, širine (poprečno) 7,5 cm i visine (okomito) 20 cm. Horizontalni krmeni masiv (cok) je

duljine 23,5 cm i presjeka 10 x 10 cm.

Rebra - opće

Barka ima 18 rebara (rebra R1 do R18) i građena je originalno djelomično po

sustavu rebara 3 rebra, a djelomično po sustavu od 5 dijelova (središnja i dvije bočne

rebrenice, te rebra lijevog i desnog boka). Nakon raznih obnova rebra su pojačana, te su

dodani vrhovi rebara na lijevom i desnom boku. Sredina barke (teoretsko glavno rebro)

nalazi se između rebara R9 i R10. Tamo gdje je građeno po sustavu od 5 dijelova,

pramčana rebra lijevog i desnog boka ugrađena su prema naprijed u odnosu na bočne

rebrenice, dok su središnje rebrenice na ovom dijelu barke ugrađene prema natrag (osim

prve). Krmena rebra lijevog i desnog boka ugrađena su prema natrag u odnosu na bočne

rebrenice, dok su središnje rebrenice ugrađene prema naprijed. Dodani vrhovi rebra

ugrađeni su u pravilu prema krmi u odnosu na pramčana rebra i prema pramcu u odnosu

na krmena rebra.

Rebrenice

Rebrenice su od hrastovine, a s kobilicom spojene svornjacima od nehrđajućeg

čelika promjera 10 mm koji prolaze kroz cijelu visinu rebrenice i kobilice. Izvedene su od

jednog ili tri dijela nominalne debljine 2,5 cm. Rebrenice su u pravilu šire (više) na sredini,

a sužavaju se prema krajevima. Duljine i širine rebrenica, te duljina preklapanja s lijevim i

desnim rebrima, počevši od krme, prikazane su u priloženoj tablici.



Rebro

Duljina rebrenice

ukupna

(m)

Duljina rebrenice

(središnja i bočne)

(m)

Širina rebrenice

L/S/D

(cm)


(lijevo/desno)

(cm)

Napomene

R1 - - - - Nema rebrenice, rebra završavaju u krmeni masiv.

R2 50 50; L -; D - 4; 2*; 4 12;13

Rebrenica od jednog komada visine 4 cm, smještena je ispred rebra.

* Donji dio rebrenice zaliven je u paklinu, mjereno do pakline.

Na rebrenicu je pričvršćen nosač podnice duljine 36,5 cm, širine 4 cm i visine 2,5 cm na sredini i 2 cm na krajevima - profiliran prema rebrenici.

R3 107 40; L 47; D 60 5; 5; 5 11;17 Visina središnje rebrenice je 3 cm.

R4 120 40; L 56; D 64 5; 5; 4,5 11;18

Visina središnje rebrenice je 5 cm.

Na rebrenicu je pričvršćen nosač podnice duljine 54 cm, širine 4,5 cm i visine 2,5 cm na sredini i na krajevima 0,5 cm - profiliran prema rebrenici.

R5 128 40; L 61; D 67 5; 5,5; 4,5 17;18


Na rebrenicu je pričvršćen nosač podnice duljine 75 cm, širine 4 cm i visine 2,5 cm na sredini i na krajevima 0,5 cm - profiliran prema rebrenici.

R6 137 40; L 71; D 66 4; 5; 5 18;12 Visina središnje rebrenice je 5 cm.

R7 139 39; L 67; D 72 4,5; 5; 5 12;16



R8 147 40; L - ; D - 5; 5; 5 19;9


Na rebrenicu je pričvršćen nosač podnice duljine 97 cm, širine 5 cm i visine 2 cm na sredini i na krajevima 0,5 cm - profiliran prema rebrenici.



R9 152 41,5; L - ; D - 5; 5; 5 25;13


Na rebrenicu je pričvršćen nosač podnice duljine 54 cm, širine 4 cm i visine 1,5 cm na sredini i na krajevima 0,5 cm - profiliran prema rebrenici.

R10 144 40; L - ; D - 5; 5; 4,5 15;15


Na rebrenicu je pričvršćen nosač podnice duljine 54,5 cm, širine 5 cm i visine 2 cm na sredini i na krajevima 0,5 cm - profiliran prema rebrenici.

R11 140 40,5; L - ; D - 4,5; 5; 5 13;13



R12 143 40; L 71; D 72 4; 5; 4 17;18


Na rebrenicu je pričvršćen nosač podnice duljine 39,5 cm, širine 4 cm i visine 1 cm na sredini i na krajevima gotovo u špic - profiliran prema rebrenici.

R13 139 40; L 70; D 69 4; 5; 4,5 16;17


Na rebrenicu je pričvršćen nosač podnice sastavljen od dva komada, lijevi duljine 36 cm, desni duljine 30 cm, širine 5 cm i visine 1,5 cm na sredini i na krajevima gotovo u špic - profiliran prema rebrenici.

Na ovoj rebrenici je početak temelja jarbola.

R14 126 40; L 60; D 66 5; 5; 4,5 14;19


Na rebrenicu je pričvršćen nosač podnice sastavljen od dva komada, lijevi duljine 25,5 cm, desni duljine 23 cm, širine 5,5 cm i visine 1,5 cm na sredini i na krajevima gotovo u špic - profiliran prema rebrenici.

Dodana je rebrenica s desne strane dimenzija 36 x 5 do 6,5 x 2,5



R15 121 40; L 60,5;D

60,5 4,5; 4,5; 4 18;20

Visina središnje rebrenice je 4,5 cm.

Na rebrenicu je pričvršćen nosač podnice duljine 39 cm, širine 3,5 cm i visine 2 cm na sredini i 0,5 cm na krajevima - profiliran prema rebrenici.

Iza rebrenice je dodana rebrenica duljine 58 cm, širine 2 cm i visine lijevo 5 cm, na sredini 7 cm, i desno 5 cm.

R16 112 37; L 57; D 55 4; 5,5; 4 19;19


Dodan su dvije ukrepe, lijeva duljine 20 cm i desna duljine 18 m. Nema podloge za podnice.

R17 - - - -

Ugrađen je trapezni umetak širine na vrhu 32,5 cm, visine 5,5 cm i debljine 3 cm. Rebro se naslanja na krmeni masiv.

R18 - - - -

Ugrađen je trapezni umetak duljine na vrhu 22,5 cm, širine (uzdužno) 19 cm, dolje završava polukružno visine 6,5 cm i debljine 3 cm.

Razmaci između rebara odnosno rebrenica (kampi) prikazani su u priloženoj tablici.

Rebra Razmak (cm) Napomene

R1 - R2 19,5 Srednja rebrenica ugrađena je iza bočnih rebrenica.

R2 - R3 17 Srednja rebrenica ugrađena je iza bočnih rebrenica.







R9 - R10 15 Teoretsko glavno rebro

R10 - R11 18 Srednja rebrenica ugrađena je ispred bočnih rebrenica.







R15 - R16 17,5 Srednja rebrenica ugrađena je ispred bočnih rebrenica.



Temelj pete jarbola

Između trinaeste i četrnaeste rebrenice (R13 i R14) ugrađen je temelj pete jarbola

izrađen od hrastovine). Na krajevima se preko rebrenice proteže 2 cm. Ovaj masivni

drveni umetak duljine je 30,5 cm, širine 13,5 cm i debljine 4,2 cm, a za rebrenice je

pričvršćen s po dva jaka vijka za drvo od nehrđajućeg čelika dimenzija 60 x 10 mm. Utor za

jarbol (škaca) dimenzija je 6,5 x 5 cm, a udubljen je 1,5 cm.

Rebra - dimenzije

Rebra su također hrastova debljine 2,5 do 2,7 cm. Rebra su na rebrenice spojena

vijcima za drvo od nehrđajućeg čelika dimenzija 50 x 6 mm. Rebra i rebrenice preklapaju

se od 10 cm do 20 cm, a svaki spoj međusobno je pričvršćen s po 3 vijka. Krmena rebra R1

do R9 ugrađena su iza rebrenice, dok su pramčana rebra R10 do R19 ugrađena ispred

rebrenice.

Duljine i širine rebara i dodatnih vrhova rebara, te duljine dodanih vrhova rebara

na desnom i lijevom boku barke, počevši od krme, prikazane su u priloženoj tablici.

Rebro

Duljina rebra

L/D

(m)

Širina rebra

na vrhu L/D

(cm)

Širina rebra

na dnu

(cm)

Dodatni vrhovi rebara

(m)

Napomene

R1 59; 59 L 5; D 5 3,5 -

Na lijevom boku dodano je s prednje strane još jedno rebro iste duljine.

Dodani vrh rebra debljine 2,5 cm ugrađen je iza rebra.

R2 72; 72 L 4,5; D 4,5 3,5 L 62; D - Dodani vrh rebra debljine 3 cm ugrađen je iza rebra.

R3 55; 52 L 4; D 4,5 4,5 -

R4 55; 54 L 4,5; D 4,5 3,5 L -; D 25,5 Dodani vrh rebra debljine 4 cm ugrađen je iza rebra.

R5 62; 42 L 4,5; D 4,5 3,5 L - ; D 28

Desno rebru nedostaje 18 cm.

Dodani vrh rebra debljine 4 cm ugrađen je iza rebra.



R6 59; 60 L 4,5; D 5 3,5 L 25, D -

Desno rebru nedostaje 9 cm.


R7 59; 61 L 5; D 4,5 3,5 -

R8 62; 48 L 5,5; L 4,5 3,5 L -; D 24

Desnom rebru nedostaje 11 cm.

Dodani vrh rebra debljine 2,7 cm ugrađen je prema krmi.

R9 65; 50 L 5; D 5 3,5 L -; D 25

Desnom rebru nedostaje 8 m.


R10 59; 51 L 4,5; D 4,5 3,5 L -; D 26

Desnom rebru nedostaje 12 cm.


R11 61; 59 L 4,5; D 4,5 3,5 -

R12 62; 60 L 4,5; D 4,5 3,5 -

R13 59; 59 L 4,5; D 4,5 3,5 -

R14 58; 57 L 4,5; D 4,5 3,5 -

R15 54; 54 L 4; D 4,5 3,5 -

R16 51; 51 L 4; D 4 3,5 -

R17 74; 74 L 4,5; D 4,5 3,5 -

R18 54; 54 L 5; D 5 3,5 - Rebro debljine 3 cm.

Uzvojne proveze

Uzvojne proveze izrađene su od hrastovine i sastavljene su od dvije letve širine od

2 do 3 cm i debljine 2 cm. Protežu se od prvog do osamnaestog rebra (R1 do R18) i

izrađene su od po dva komada po duljini. Desna je ukupne duljine 4,25 m, a lijeva 4,17 m.

Na desnoj strani gornja letva spaja se na rebru R8, a donja na rebru R12. Na lijevoj strani

gornja letva spaja se na rebru R12, a donja na rebru R9. Na svako rebro i rebrenicu

pričvršćene su s po dva vijka za drvo od nehrđajućeg čelika dimenzija 40 x 4 mm (jedan

vijak u rebro i jedan vijak u rebrenicu). Glave vijaka opuštene su u proveze i pokitane.

Osim postizanja uzdužne čvrstoće barke ove proveze služe i kao bočni graničnici podnica.

Podklupnjaci

Podklupnjaci, izrađeni od hrastovine, protežu se od pramčane do krmene

protustatve, širine su 6 cm i debljine 2 cm. Sastavljeni su od dva dijela, a spoj je izveden

na rebru R15. Ugrađeni su 3 cm ispod unutarnjih dorazmenih platica i 39 cm iznad



kobilice. Na rebra i dodane vrhove rebara pričvršćene su na svako rebro s po dva vijka za

drvo od nehrđajućeg čelika dimenzija 40 x 4 mm. Glave vijaka su upuštene u drvo i

pokitane. Na podklupnjake s lijeve i desne strane, između rebara R7 i R8, ugrađeni su

kljunovi (kaštanjole) duljine 15,5 cm, duljine baze 4 cm, širine 3,5 cm i visine 3,5 cm

(profilirana i zakošena). Za podklupnjake pričvršćene su s dva vijka za drvo.

Klupe

Na krmenom dijelu barke ugrađene su jedna poprečna i dvije uzdužne klupe s

eliptičnim završetkom i krmenim dijelom klupe. Klupe se naslanjaju na podklupnjake.

Poprečna klupa duljine je 1,32 m, širine 25 cm i debljine 4 cm, te ima zaobljene rubove.

Krmene uzdužne klupe širine su od 24 do 24,5 cm i debljine 2,2 cm. Širine klupe na samoj

krmi uzdužno je 55 cm. Širina ravnoga djela između zaobljenja uzdužnih klupa je 22 cm, a

širina na samoj krmi 3 cm. Krmeni dio klupe naslanja se na nosač (ravna sponja) duljine je

0,75 m, visine 3 cm i debljine 3 cm, a prihvaćen je na podsponjake kraj rebra R2 s prednje

strane. Stražnji kraj klupe naslanja se na podklupnjake na samoj krmi. Pomoćna klupa

naslanja se na nosače dimenzija 30 x 6,2 x 2 cm (upušten u sredini za 3 cm) s centrom na

rebru R12, a za rebra su pričvršćeni s po dva vijka.



platica (desna i lijeva) koje se protežu od pramčane do krmene statve, izrađene su od dva

dijela i pričvršćene su vijcima za drvo od nehrđajućeg čelika dimenzija 40 x 4 mm s

gornjim rubom do vrhova rebra odnosno dodanih vrhova rebara. Glave vijaka su upuštene

u platice, te su pokitane. Vanjske dorazmene platice su duljine 4,91 m, širine na pramcu 9

cm, na sredini 11 cm i na krmi 7 cm, te debljine 2 cm. Na desnom boku spoj je izveden

između rebara R6 i R7, dok je na lijevom boku spoj izveden između rebara R5 i R6. Ispod

spoja između rebara ugrađen je podložak debljine 3,5 cm koji učvršćuje spoj. Glave

prednjih dijelova vanjskih dorazmenih platica su zakošene u uzdužnom i poprečnom

presjeku tako da završavaju tik do pramčane statve. Na isti način su izvedene glave

stražnjih dijelova vanjskih dorazmenih platica koje završavaju tik do krmene statve. Glave

prednjih i stražnjih dijelova vanjskih dorazmenih platica na međusobnom spoju su

okomite.


Unutarnje dorazmene platice/proveze koje se protežu od pramčane do krmene

protustatve izrađene su također od hrastovine. Svaka unutarnja dorazmena platica (desna



i lijeva) izrađena je od tri dijela i pričvršćene su vijcima za drvo od nehrđajućeg čelika

dimenzija 40 x 4 mm za rebra odnosno dodane vrhove rebara s gornjim rubom do vrhova

rebra odnosno dodanih vrhova rebara. Glave vijaka su upuštene u platice i pokitane.

Unutarnje dorazmene platice širine su 10,8 m i debljine 1,8 cm. Jedan spoj je izveden kao

ravni (okomiti) spoj između rebara R3 i R4 (između rebara ugrađen je element na koji su

zabijene glave platica), a drugi spoj je izveden Z ključem između rebara R16 i R17.

Razma

Razma, izrađena od hrastovine debljine 2 cm. Naslanja se na gornje rubove

vanjskih i unutarnjih dorazmenih platica, a za njih je pričvršćena vijcima za drvo od

nehrđajućeg čelika dimenzija 40 x 4 mm. Glave vijaka su upuštene u razmu i pokitani. Obe

razme (lijeva i desna) sastavljene su od tri dijela. Duljina pojedine razme je 4,78 m, a širina

12 do 15 cm. Jedan spoj je izveden između rebara R6 i R7, a drugi spoj između R13 i R14.

međusobno su spojene zakošenim preklopnim spojem. Završetci (glave) prednjih dijelova

razme završavaju oko pramčane protustatve, a iza protustatve su međusobno spojene. Na

isti način su izvedene i glave stražnjih dijelova razme koje završavaju oko krmene

protustatve, a ispred protustatve su međusobno spojene.

Sponje

Barka ima 6 palubnih sponja na pramcu koje nose palubu. Palubne sponje su blago

su zakrivljenje (imaju pregib čime stvaraju preluk palube 3,5 cm) i izrađene su od

hrastovine.

Dimenzije palubnih sponja (mjereno između dorazmenih platica odnosno

podsponjaka), počevši od pramca (na lijevoj i desnoj strani barke) prikazane su u

priloženoj tablici.

Palubna sponja

Duljina sponje

(m)

Širina sponje

(cm)

Visina sponje

(cm)

Napomene

PS1 32 3,5 3,5

PS2 58 3,5 3,5 Palubna sponja je ravna bez preluka.

PS3 D 21 L 20

3,5 3,5 Palubne polusponje, lijeva i desna, su ravne bez preluka.

PS4 108 3,5 3,5

PS5 120 3,5 3,5

PS6 136 3,5 3,5



Sponje su u potpunosti upuštene u podsponjak i pričvršćene su vijcima za drvo od

nehrđajućeg čelika dimenzija 60 x 6 mm.

Palubne trenice

Na sponje su pričvršćene palubne trenice koje su izrađene od smrekovine širine 4

do 4,5 cm i debljine 1,8 cm. Palubne trenice završavaju do razme (sržnice), te prate

zakrivljenje sržnica ili su krajevi okomiti i završavaju uz pražnice palubnih grotala. Palubne

trenice su za svaku sponju pričvršćene s po dva pocinčana čavla dimenzija 50 x 3,1 mm.

Glave čavala su upuštene u drvo i pokitane. Međusobno su priljubljene jedna uz drugu bez

posebnog spoja i šuperene. Palubne trenice su obojane u bijelo.

Duljine pramčanih palubnih trenica (ima ih 14 lijevo i desno) i trenica na krmenoj

palubici (ima središnju palubnu trenicu i 5 trenica lijevo i desno) prikazane su u sljedećoj

tablici.

Palubne trenice

Palubne trenice pramčane palube

Palubne trenice krmene palubice

Palubna trenica

L/D

Duljina trenica

(cm)

Palubna trenica

Duljina trenica

L/D

(cm)

Napomene

PT1 54,5 PTS* 32,5

Pramčane palubne trenice protežu se od prednje pražnice otvorenog grotla na pramcu do stražnje pražnice malog pramčanog palubnog grotla.

* Središnja trenica krmene palubice.

PT2 54,5 PT1 L 26

D 30


PT3 54,5 PT2 L 24,5

D 24


PT4 54,5 PT3 L 19,5

D 18,5


PT5 95,5 PT4 L 14

D 13,5

Pramčane palubne trenice protežu se od prednje pražnice otvorenog grotla na pramcu do sržnice.

PT6 92 PT5 L 9

D 9,5

Pramčane palubne trenice protežu se od prednje pražnice otvorenog grotla na pramcu do sržnice.

PT7 85,7 Pramčane palubne trenice protežu se od prednje pražnice otvorenog grotla na pramcu do sržnice.

PT8 78 Pramčane palubne trenice protežu se od prednje pražnice otvorenog grotla na pramcu do sržnice.



PT9 70,5 Pramčane palubne trenice protežu se od prednje pražnice otvorenog grotla na pramcu do sržnice.





PT14 18 Umetak oblika trokuta.

Na spoju razme i palubnih trenica, između sponja su dodani drveni umetci

dimenzija 4,5 x 2 cm koji drže glave trenica.

Pražnice oko ruba palube (otvorenog grotla) sastavljene su od više komada. Visine

su 2,5 cm i debljine 2 cm. Za palubu su pričvršćene vijcima od nehrđajućeg čelika

dimenzija 40 x 4 mm. Glave vijaka su upuštene te su pokrivene drvenim čepovima.

Na samom pramcu izvedeno je malo palubno grotlo s poklopcem (bukaporta). Na

tom mjestu između sponja su ugrađene uzdužne ukrepe dimenzija 40,5 x 3 x 3 cm.

Pražnice ovog grotla su dimenzija 44,5 x 44,5 cm, visine 2 cm i debljine 2 cm. Za sponje

odnosno ukrepe prihvaćena su s po tri vijka dimenzija 50 x 6 mm.

Otvor za prolaz jarbola (grlo, gola) smješten je ispred prednje pražnice otvorenog

grotla. Ugrađen je na palubu masivni element dimenzija 20 x 13,5 x 4,5 cm s rupom

ovalnog oblika 9 x 8,2 cm. Ispod palube ugrađeno je pojačanje dimenzija 31 x 20,5 x 6

(lijevo i desno) koje je pričvršćeno između sponja PS 5 i PS6.

Bitva

Barka na pramcu ima ugrađenu bitvu. Duljina bitve ispod palube je 49 cm, a

završava u koljenu protustatve. Širina joj je 4,5 do 5,7 cm, a debljina 4,5 do 6 cm. Bitva

iznad palube visine je 12,5 cm i presjeka 6 x 6, a na središnjem dijelu je djelomično

sužena.

Oplata


izvedena od 11 platica (platice A do K). Debljina platica je 1,7 cm. Uz kobilicu su ugrađene

dokobilične platice koje su izrađene od hrastovine, dok su ostale platice od smrekovine.

Neke platice sastavljene su od više dijelova. Platice završavaju na pramčanoj odnosno



krmenoj statvi, osim dokobiličnih platica koje završavaju oštrim kutom u koljeno

pramčane statve, a na krmi u statvu statvene cijevi osovine vijka. Platice su za rebrenice,

rebra i dodane vrhova rebara pričvršćene pocinčanim čavlima dimenzija 50 x 3,1 mm i

vijcima dimenzija 40 x 4 mm. Glave čavala odnosno vijaka su upuštene u platicu, a nastale

rupice ispunjene su kitom za lopaticu i izbrušene. Glave prednjih dijelova platica na

pramcu zakošene su u uzdužnom i poprečnom presjeku tako da završavaju tik do

pramčane statve, a glave stražnjih dijelova krmenih platica završavaju tik do krmene

statve. Glave prednjih i stražnjih dijelova platica na međusobnim spojevima su ravne

(okomite). Razmak između platica uzdužno, kao i glave na spojevima, te pramčanoj i

krmenoj statvi su šuperene kudeljnom vunom. Na desnoj dokobiličnoj platici, između

rebara R3 i R4 na 6 cm od kobilice, izbušena je rupa za čep promjera 21 mm.

U priloženim tablicama prikazane su duljine pojedinog dijela platice (počevši od

krme prema pramcu), rebra na kojima su platice spojene, te širine platica na

karakterističnim presjecima (na krmi, na spojevima ili na sredini i na pramcu). Zasebno su

prikazane platice lijevog i desnog boka.

Lijevi bok

Platica Duljina platice

(m)

Spoj na

rebru

Širina na krmi

(cm)

Širina na spoju/sredini

(cm)

Širina na pramcu

(cm)

Napomene

A 3,69; 0,68

4,37

R4; R16

10,5 11,5; 12 11

Dokobilična platica je sastavljena od 3 dijela. Završava šiljasto na pramcu u koljenu pramčane statve, a na krmi u statvu statvene cijevi osovine vijak.

Čep između rebra R3 i R4.

B 3,10; 1,39

4,49 R13 5,5 10 4,5

Platica je sastavljena od 2 dijela.

C 0,85; 2,75; 0,96

4,56

R3; R15

4,5 8; 9 4 Platica je sastavljena od 3 dijela.

D 2,93; 1,67

4,60 R12 3 9 3,5


E 2,45; 2,20

4,65 R10 3,5 8,5 3


F 2,07; 2,76

4,83 R8 3,5 9,5 3,5


G 2,80; 1,97

4,77 R11 4 8,5 2.5




H 0,60; 4,21

4,81 R2 2,5 6 4


I 1,39; 3,45

4,84 R5 5 8 3,5


J 0,95; 2,87; 1,07

4,89

R3; R15

3,5 7; 7,5 4,5 Platica je sastavljena od 3 dijela.

K 3,58; 1,31

4,89 R14 3,5 8,5 3,5


Desni bok

Platica Duljina platice

(m)

Spoj na

rebru

Širina na krmi

(cm)


(cm)

Širina na

pramcu

(cm)

Napomene

A 1,80; 2,52

4,32 R8 10 12 11

Dokobilična platica je sastavljena od 2 dijela. Završava šiljasto na pramcu u koljenu pramčane statve, a na krmi u statvu statvene cijevi osovine vijak.

B 2,10; 2,35

4,45 R10 6 10 10


C 3,55; 0,96

4,51 R15 4,5 7 4


D 2,92; 1,69

4,61 R12 4 9,5 4


E 1,58; 3,09

4,67 R6 4 9,5 4


F 1,10; 3,62

4,72 R4 3,5 7 3,5


G 1,86; 2,90

4,76 R7 3,5 8,5 6,5


H 4,80 / 4 8,5 4 Platica je izvedena od 1 komada.

I 4,84 / 4 8 4 Platica je izvedena od 1 komada.

J 4,22; 0,66

4,88 R16 4 8,5 3,5


K 3,08; 1,80

4,88 R12 3,5 4;8,5 3,5




Žuljnice

Barka ima ugrađene dvije žuljnice izrađene od hrastovine (gornju i donju). Donje

žuljnice ugrađene su na spoju vanjskih dorazmenih platica i najgornje platice oplate i

sastavljen su od dva dijela. Ove žuljnice su duljine 4,98 m, širine 1,9 cm i debljine (visine)

2,7 cm. Udaljene su od razme 4 cm na krmi, 9 cm u sredini i 6 cm na pramcu. Prednji i

stražnji dijelovi donje žuljnice na lijevom boku spajaju se na rebru R3, a na desnom boku

na rebru R5. Oba spoja su kosi čeoni spojevi. Gornje žuljnice izvedene su kao proširenje

razme. Izvan oplate izlazi 1 cm, a debljine (visine) su 2 cm. Glave prednjih dijelova žuljnice

na pramcu zakošene su u uzdužnom i poprečnom presjeku tako da završavaju tik do

pramčane statve. Na isti način su izvedene i glave stražnjih dijelova žuljnice na krmi koje

završavaju tik do krmene statve. Žuljnice su pričvršćene vijcima od nehrđajućeg čelika

dimenzija 60 x 6 mm u vanjske dorazmene platice i rebra odnosno dodane vrhove rebara.

Glave vijaka su upuštene u žuljnice i pokitane.

Nosači palaca – jastučići i palci

Na svakom boku barke na razmu su ugrađena po dva nosača/temelja palaca –

jastučići (škermaduri), ukupno četiri, izrađena od hrastovine. Prednji jastučići ugrađeni su

na 1,86 cm od pramca, a stražnji jastučići na 3,18 cm od pramca. Međusobni razmak

između palaca po duljini iznosi 1,32 m. Jastučići su duljine 24 cm, širine 6 cm i debljine

(visine) 4,5 cm. Na krajevima su djelomično upušteni (zakošeni), s vanjske strane

djelomično ulaze u linicu, a svi rubovi su im zaobljeni. Jastučići su za razmu pričvršćeni s

po dva vijka za drvo od nehrđajućeg čelika dimenzija 60 x 6 mm. Glave vijaka su upuštene

u nosač, te su na njih zalijepljeni drveni čepovi od hrastovine. Rupa za umetanje palaca je

8 cm od stražnje strane jastučića i 13,5 cm od prednje strane. Promjera je 25 mm.

Na jastučiće se umeću palci (škermi) izrađeni od drenovine duljine 28 cm i

nazivnog promjera 23 mm.

Linica

Na vanjskom rubu palube ugrađena je mala palubna linica. Ova linica proteže se

od pramčane statve do rebra R2 i duljine je 4,32 m. Linica je poprečnog presjeka oblika

trapeza širine baze 2,4 cm, širine vrha 1,6 (vrh je zaobljen) i visine 3 cm. Sastavljena je na

oba boka od 2 dijela sa spojem između rebara R4 i R5 (preklopni spoj). Na linici su

izbušene rupe za istjecanje vode promjera 8 mm, na svakih 25 do 40 cm.



Okovi pripona

Na vanjske dorazmene platice i linicu ugrađeni su okovi pripona (lande). Okovi

pripona su visine 15 cm, širine pri dnu 2 cm, širine pri vrhu 3 cm, debljine 4 mm, s rupom

promjera 7 mm.

Privezni prsteni

Na krmi, na udaljenosti 27 cm od stražnjeg ruba krmene statve na središnju

trenicu krmene palubice pričvršćen je privezni prsten od mjedi. Očnjak na koga je

prihvaćen prsten je vanjskog promjera 39 mm, a za palubu je pričvršćen svornjakom

promjera 12 mm. Prsten je vanjskog promjera 8,5 cm i promjera 14 mm.

Bojanje/premazi

Nadvodni dio trupa obojan je bijelo. U bijelu boju obojena je i paluba i svi elementi

na palubi. Žuljice su obojene tamno plavom bojom. Barka je iznutra obojana svijetlo

plavom bojom osim dna (ispod uzdužnih proveza) koje je obojano u bijelo. Podvodni dio

trupa obojan je klasičnom antivegetativnom bojom (bordo). Registarska oznaka ML 4103

napisana je pisanim slovima plavom bojom. Na krmi (65 cm od krme) je pisanim slovima

napisano ime barke „Papalina“. Trup je bez dekoracija.

Podnice

Barka ima 5 uzdužnih podnica koje su izrađene od smrekovine. Podnice su

izrađene tako da su na tri poprečne letve, poprečnog presjeka 2,5 x 2 cm, zabijene daske

od smrekovine (pet do sedam dasaka) debljine 1,8 cm odgovarajućih duljina. Sve podnice

su približno trapeznog oblika s više ili manje zakrivljenim bočnim stranicama koje prate

zakrivljenje uzvojne proveze, a podnice P2, P3 i P4 su sastavljene od lijeve i desne

podnice.

Dimenzije podnica, počevši od pramca, prikazane su u priloženoj tablici.

Podnica

Duljina baze

(m)

Duljina vrha

(m)

Širina podnice

(cm)

Napomene

P1 73 10 89,5 Podnica je izrađena je od sedam dasaka koje na bokovima imaju izreze za rebra, a daske su zabijene na 3 temeljna nosača.

P2 D 48

L 51,5

33

35

72

72

Na podnici su izvedeni izrez za temelj jarbola i izrez za podizanje podnica na 1/3 duljine od stražnjeg ruba podnice.

P3 D 48

L 52

48,5

51

66,5

67

Na podnici je izveden izrez za podizanje podnice na 1/2 duljine podnice.



P4 D 48,5

L 51,5

39,5

41,5

68,5

68

Na podnici je izveden izrez za podizanje podnice na 1/2 duljine podnice.

P5 78 78,5 35

Podnice su premazane sivom bojom. Kada se polože na mjesto podnice se

naslanjaju na poprečne nosače podnica, a upadaju između desne i lijeve uzvojne proveze.

Kormilo

Kormilo je izrađeno od hrastovine. Širina lista kormila je pri dnu 38 cm, pri vrhu

33,5 cm i debljine je 2 cm. List kormila sastavljen je od dva dijela širine 16,5 i 17 cm s

gotovo paralelnim prednjim i stražnjim rubom. Daske od kojih je sastavljeno kormilo na

dnu su povezane uzdužnom letvom dimenzija 34 x 3 cm. Visina radnog dijela lista je 0,79

m, a ukupna visina do vrha kormila je 1,37 m. Površina lista kormila je 0,29 m2. Duljina

lista kormila ispod kobilice je 31,5 cm. Prednja daska kormila proteže se do izreza za rudo

kormila. Vrat kormila ojačan je s obje strane s pojačanjima (oblogama) duljine 52 cm,

širine 10,5 do 18 cm i debljine 2 cm. Na donjem djelu pojačanja su proširena sa

zakrivljenim završetkom širine 18 cm. Na vrhu vrata kormila izveden je otvor za umetanje

ruda kormila dimenzija 4,9 x 2,1 cm. List kormila obojan je bijelom bojom, a vrat s

oblogama svjetlo plavom bojom.

Rudo kormila

Rudo kormila izrađeno je od hrasta, duljine je 1,08 m, širine od 3 do 6,5 cm i

debljine 2,5 do 3,5 cm (profilirano). Na stražnjem kraju rudo je manjeg presjeka (4,7 x 2

cm i duljine 10 cm) kako bi moglo ući u otvor za umetanje ruda na kormilu. Rudo kormila

premazano lazurom lanenog i tikovog zulja.

Okovi na kormilu

Na kormilu su ugrađena dva okova od mjedi na međusobnoj udaljenosti od 66,2

cm. Gornji okov je ugrađen na 25 cm od vrha vrata kormila, a donji na 95 cm od vrha.

Duljina trake kojom je gornji okov pričvršćen za kormilo duljine je 10 cm (ugrađen je ispod

obloga), a duljina trake donjeg okova je 38 cm. Trake su širine 3,2 cm i debljina 4 mm. Oba

okova su muška s osancima duljine 7 cm (donji) i 15 cm (gornji). Na dnu su blago zašiljeni

kako bi se lakše umetali u okove na krmi barke. Baze osanaca u oblika valjka visine 5,5 cm

i vanjskog promjera 32 mm. Gornji okov obojan je svjetlo plavo, a donji bijelo.



Vesla

Barka je opremljena s dva vesla duljine 2,42 m koja su izrađena od smreke. Pri

veslanju pojedino veslo se vjenčićem od kopa i posebnim čvorom (štrop) prihvaća na

palce koji su umetnuti u jastučiće.

Privezni i sidreni konopi

Pramčani i krmeni privezni konopi (2 privezna konopa) su duljine 5 m i promjera

10 mm. Duljina sidrenog konopa je 50 m i promjera 10 mm. Barka je opremljena

admiralitetskim sidrom od željeza mase 5 kg. Privezni i sidreni konopi su od poliestera bež

boje i sukani su od tri struka.

Snast

Snast barke čini jarbol, kosnik, fiksna oputa, strmo jedro s lantinom i deblenjakom,

prečka (flok), te pomična oputa (vrv).

Jarbolje

Barka ima jedan jarbol duljine 4,63 m koji je smješten na približno 1/4 duljine

barke od pramca. Jarbol je izrađen od jasena (oblica). Promjer jarbola na karakterističnim

presjecima je sljedeći: do pete 7,5 cm, na visini klupe/palube 8 cm, na polovini duljine 7,3

cm i na vrhu 5,2 cm. Na bočnim stranama jarbola su ugrađena dva drvena kljuna (roga,

kaštanjole).

Kosnik je od smrekovine duljine 1,20 m.

Duljina lantine (gornje) je 4,52 m i izrađena je od smrekovine (lijepljeno). Promjer

lantine na karakterističnim presjecima je sljedeći: na dnu lantine 4,5 cm, na 1/2 duljine 5,2

cm i na vrhu 4 cm.

Duljina deblenjaka (donja lantina) je 4 m, a izrađena je od smrekovine (lijepljeno).

Promjer deblenjaka na karakterističnim presjecima je sljedeći: na prednjem kraju

deblenjaka 5,5 cm, na 1/2 duljine 4,8 cm i na kraju 4 cm. Debelnjak ima završni okov,

vilicu koja naliježe na jarbol, neposredno iznad kaštanjola, približno 30 cm od palube.

Jarbol, kosnik, lantina i deblenjak premazani su lazurom lanenonog i tikovog ulja.

Jedra i oputa

Barka je opremljena glavnim strmim jedrom i pomoćnim jedrom prečkom (flok).

Oba jedra izrađena su od jedrenine (180 g/m2). Površina glavnog jedra je 10,9 m2, a

površina pomoćnog jedra je 4,2 m2. Jedra su tradicionalne izvedbe s konopom opšivenim



na rubovima jedra (grativ) osim ventama, s vertikalnim krojkama (ferse), a glavno jedro

ima jedan krat. Glavno jedro je za lantinu i debelnjak privezano vojevima, konopom

promjera 5 mm.

Fiksnu oputu čine leto i dvije pripone od čeličnog užeta promjera 3 mm koje

prolaze oko vrha jarbola i pričvršćene su drvenim elementima (škontre). Pripone se mogu

navući odnosno skinuti preko vrha jarbola. Pripone završavaju metalnom srcolikom

omčom (radančom) i mjedenim škopcem koji su prihvaćeni na okov (landa) pričvršćen na

vanjskim dorazmenim platicama. Škopci na priponama i okovima povezani su priteznim

konopima promjera 5 mm (pripone su zategnute s tri voja priteznog konopa). Leto je na

isti način pričvršćeno za gornji dio dvostrukog prstena na vrhu kosnika. Donji dio prstena

na vrhu kosnika povezan je lancem promjera 4 mm za prsten na statvi (10 cm iznad vodne

linije). Vodno leto pričvršćeno je škopcima.

Pomičnu oputu (vrv) čine podizač lantine, zateg glavnog jedra (škota), podizač

prečke i zateg prečke (škotina). Podizač lantine je od sukanog poliestera promjera 10 mm,

prolazi kroz fino obrađenu rupu na vrhu jarbola, bez koloturnika, koja se ponekad namaže

lojem. Podizač lantine se veže na desni kljun (kaštanjolu) na jarbolu, koja je ugrađena na

visini od 20 cm iznad palube. Lantina ima mjedeni okov, vilicu okomitu na donji kraj

lantine, koji naliježe na jarbol, i zajedno s podigačem na vrhu, drži lantinu paralelnu s

jarbolom. Zateg (škota) glavnog jedra prolazi kroz tri kolotur. Početni vez zatega je na

debelnjaku, zatim prolazi kroz kolotur na desnoj krmenoj klupi, pa kroz kolotur na

debelnjaku, te zatim kroz kolotur na lijevoj krmenoj klupi. Podizač prečke (floka) je od

sukanog poliestera, promjera 8 mm, prolazi kroz drugu, višu rupu na vrhu jarbola, i veže

se na lijevi kljun (kaštanjolu) na jarbolu. Prečka se uz leto prihvaća malim mjedenim

škopcima, a za prsten na vrhu kosnika nešto većim mjedenim škopcem. Zatezi (škotine) su

od konopa promjera 8 mm. Za pomičnu oputu koriste se konopi od polipropilena bež

boje. Koloturi su izrađeni od drva i mjedi.

Motor




Foto-dokumentacija



4.3 Opatijski guc „Patricia“ OP 552 iz Ike

Opatijski guc Patricia OP 552 iz Ike/Opatije duljine je 5,15 m. Ova specifična barka

koja po tipologiji pripada gucevima odnosno kvarnerskim gucevima izgrađena je 1895.

godine u Poljanama (nepoznati brodograditelj). Zbog svoje specifičnosti i namjene koju je

imala na prijelazu stoljeća kroz projekt Mala barka 2 obnovljena je u duhu vremena kao

Opatijski guc. Barka je obnovljena u Iki u brodograditeljskoj radionici Feruča Brubnjaka

(savjetima je pomogao i njegov otac umirovljeni brodograditelj Mario Brubnjak).

Slika 32 Opatijski guc "Patricia" OP 552

Do 1947. godine nema poznatih podataka o povijesti barke. Od 1947. godine

vlasnika barke postaje Anton Maurel iz Lovrana. Barka tada nosi registarsku oznaku O –

175. Barka je 1948. godine prodana gradskom građevnom poduzeću „Visokogradnja“ iz

Zagreba za potrebe korištenja u odmaralištu u Lovranu. Barka 1952. godine dolazi u

vlasništvo Rudolfa Zimmera iz Lovrana, sada registarske oznake OP – 175. Danijel Terdić iz

Mošćeničke Drage 1972. godine kupuje barku te ju privezuje u mjesnoj luci. Nova

registarska oznaka je MD 95. Barka 2000. godine prelazi u Opatiju kada vlasnik postaje

Tomislav Vruss (nova registarska oznaka je OP 552).

Barka je na prijelazu stoljeća služila prijevozu turista (koje su barkajoli prevozili u

opatijskom akvatoriju. Barka je bila registrirana za prijevoz čak 8 osoba. Osim ove

namjene služila je za obalno ribarenje i prehranjivanje obitelji, a kasnije uglavnom u

rekreativne svrhe.



Obnovom barke na način kako su one bile opremljene na prijelazu stoljeća dobiven

je jedinstven primjerak barke koja će se koristiti za promociju brodograđevne baštine

Opatije i Liburnije. Barkom temeljem punomoći upravlja udruga „Ikarski barkajoli“ koja će

barku i pomorsku tradiciju ovoga kraja promovirati na manifestacijama i regatama

tradicijskih barki diljem Jadrana.


Duljina trupa barke je 5,15 m, širina (najveća) 1,64 m, gaz 0,42 m, visina na sredini

0,96 m, bruto tonaža 0,67 i nosivost 500 kg.


statva, uzvojne proveze, podklupnjaci, dorazmene trenice (vanjska i unutarnja), te razma i

klupe izrađeni su od hrastovine. Dokobilična platica je od hrastovine, dok su ostale platice

od smrekovine.

Kobilica

Kobilica (od hrastovine) proteže se po cijeloj duljini barke i duljine je 4,65 m do

spoja s pramčanom statvom. Na krmi kobilica dopire do kraja barke, a na nju naliježe

krmena statva. Visina kobilice po duljini barke izvan opate kreće se od 7 cm na pramcu, 12

do 13 cm na sredini i 12 cm na krmi, a debljina kobilice pravokutnog presjeka iznosi 5 cm.

Ukupna visina kobilice kada se uzme u obzir debljina dokobiličnih platica od 2 cm je od 9

cm na pramcu, 14 do 15 cm na sredini i 14 cm na krmi. Na kobilicu je pričvršćena štitna

kobilica duljine 4,43 m, širine (visine) 2,5 cm i debljine kao i kobilica 5 cm. Na pramcu i

krmi završava oštrim kutom (u špic). Ukupna visina kobilice i štitne kobilice izvan trupa je

9,5 cm na pramcu, 14,5 do 15,5 cm na sredini i 14,5 cm na krmi. Radijus zakrivljenosti

kobilice koja prelazi u pramčanu statvu na pramcu je približno 0,32 m, dok je radijus

zakrivljenosti kobilice na krmi približno 0,39 m. Na kobilicu su svornjacima pričvršćene

rebrenice, pramčana i krmena protustatva, te pramčani i krmeni horizontalni masiv.

Pramčana statva

Pramčana statva je od hrastovine. Vertikalni dio statve je duljine 0,77 do vodne

linije, a duljina koljena statve do spoja s kobilicom je 0,62 m. Širina joj je 10 do 11 cm

(izvan trupa 8 do 9 cm), a na samom vrhu 14 cm, dok je poprečni presjek debljine 2,8 cm

na unutrašnjem rubu (na mjestu dodira s pramčanom protustatvom) i 2,3 cm na vanjskom

rubu. Za pramčanu protustatvu pričvršćena je svornjacima od mjedi i nehrđajućeg čelika

promjera 8 mm. Pramčana statva nadvisuje razmu na pramcu za 8,5 cm. Vrh pramčane



statve j izveden u dvije visine vanjski širine 9 cm, a unutarnji 5 cm, prijelaz je zaobljen s

približnim radijusom od 5 cm. Krajevi pramčane statve na vrhu su lagano zaobljeni.

Pramčana statva s vanjske strane zaštićena je trakom od mjedi dujine 1,18 m,

širine 2,4 cm i debljine 4 mm. Na pramčanoj statvi ova traka prelazi preko vrha statve i

završava na sredini razme.

Krmena statva

Krmena statva je od hrastovine duljine 0,88 m. Krmena statva je uspravna i širine

10 do 11 cm (izvan trupa 8 do 9 cm), a na samom vrhu 8 cm. Debljina krmene statve je 3

cm na vanjskom rubu i širi se prema krmenoj protustatvi. Razmu nadvisuje za 5 cm. Na

krajevima je lagano zaobljena s približnim radijusom 1 cm. Spoj krmene statve i kobilice

izveden je „L“ spojem duljine 22 cm. Za krmenu protustatvu spojena je svornjacima od

mjedi i nehrđajućeg čelika promjera 8 mm.

Okovi kormila

Krmena statva na sebi ima ugrađena dva okova kormila. Gornji okov ugrađen je na

20 cm, a donji na 64 cm od vrha statve. Duljina gornjeg okova je 11 cm, širina 3,1 cm i

debljina 5 mm, dok je duljina donjeg okova 12,5 cm, širina 3,1 cm i debljina 5 mm. Vanjski

promjer ovih okova je 27 mm, a unutarnji 10 mm. Izbačeni su van krmene statve 3,5 cm.

Svaki okov je pričvršćen za krmenu statvu s po četiri vijka promjera 5 mm.




svornjacima od mjedi i nehrđajućeg čelika.


Pramčana protustatva je duljine 0,58 m, a pramčani horizontalno postavljeni masiv

duljine je 0,65 m. Širina uspravnog dijela pramčane protustatve s unutrašnje strane iznosi

od 5,5 do 8 cm, a prema pramčanoj statvi sužava se na debljinu statve. Širina donjeg

horizontalnog elementa (pramčani masiv) je 7,5 cm i visine 3 do 4 cm. S donje strane

širine je kobilice. Pramčani masiv povezuje kobilicu i donji dio pramčanog dijela barke.


Krmena protustatva izvedena je od 2 dijela ukupne duljine je 0,47 m, a krmeni

masiv (cok) duljine je 0,63 m. Širina uspravnog dijela krmene protustatve s unutrašnje



strane iznosi od 6,5 do 9 cm, a prema krmenoj statvi sužava se na širinu statve. Širina

donjeg horizontalnog elementa (krmeni masiv) širine je 9,5 cm i sužava se prema krmi,

visine je 13 cm. S donje strane širine je kobilice. Krmeni masiv povezuje kobilicu i donji dio

krmenog dijela barke.

Rebra - opće

Barka ima osamnaest rebara (rebra R1 do R18). Barka je originalno građena po

sustavu rebara od 3 dijela (rebrenica, te rebra lijevog i desnog boka) ali su nakon obnove

rebra pojačana, te su dodani vrhovi rebara na lijevom i desnom boku, a i neke rebrenice

sastoje se od više dijelova. Sredina barke (teoretsko glavno rebro) nalazi se između rebara

R9 i R10. Pramčana rebra lijevog i desnog boka ugrađena su prema naprijed u odnosu na

rebrenice, a krmena rebra lijevog i desnog boka ugrađena su prema natrag u odnosu na

rebrenice. Dodatni vrhovi rebra ugrađeni su najčešće prema krmi u odnosu na pramčana

rebra i prema pramcu u odnosu na krmena rebra, ali su na pojedinim rebrima ugrađeni i

na suprotnim stranama.

Rebrenice


čelika promjera 8 mm koji prolaze kroz cijelu visinu rebrenice i kobilice. Izvedene su

najčešće od jednog komada debljine 2,5 do 3,1 cm. Rebrenice su šire (više) na sredini, a

sužavaju se prema krajevima. Na više mjesta su rebra i rebrenice pa je teško definirati

ukupnu duljinu rebra odnosno rebrenice. Na rebrenicama s donje strane lijevo i desno od

kobilice izrezani su slivnice (prolazi za vodu, brunali) približnog presjeka 1,8 do 2,2 cm i

visine 1 cm.

Duljine i širine rebrenica (lijevo L, na sredini S i desno D), duljina preklapanja

rebrenica s lijevim i desnim rebrima, te razmaci između rebara odnosno rebrenica

(kampi), počevši od krme, prikazani su u priloženoj tablici.

Rebro

Duljina

rebrenice

(m)

Širina rebrenice

L/S/D

(cm)

Preklapanje s

rebrima

(lijevo/desno)

(cm)

Napomene

R1 - - - Nema rebrenice, rebra se spajaju izravno na krmenu protustatvu.

R2 0,64 5 / (11)/7/(11) / 4,5 27 / 23

Nisu klasične rebrenice; (11) – visina uz krmeni masiv do oplate.

Razmak između rebra R1 i rebrenice R2 je 26 cm (mjereno do rebra R1 jer nema rebrenice).



R3 0,46 5 / (12,5)/3,5/(12,5) /

4,5 27 / 23

Nisu klasične rebrenice; (12,5) – visina uz krmeni masiv do oplate.

Razmak između rebrenica R2 i R3 je 23 cm.

R4 0,97 5 / 8,5 / 5 24 / 21 Razmak između rebrenica R3 i R4 je 23 cm.

R5 1,01 4,5 / 6,5 / 4 20 / 19

Razmak između rebrenica R4 i R5 je 23,5 cm.

Lijevo od kobilice izbušena je rupa za čep.

R6 1,28 4,5 / 6,5 / 4 25,5 / 26,5 Razmak između rebrenica R5 i R6 je 22,5 cm.

R7 1,18 4 / 5 / 4,5 18 / 27 Razmak između rebrenica R6 i R7 je 23 cm.

R8 1,19 4,5 / 5,5 / 5,5 15 / 23

Izvedena od 2 dijela, čeoni kosi spoj.


R9 1,46 5 / 5 / 4,5 25,5 / 26,5

Izvedena od 3 dijela, dvostruki „L“ spoj.


R10 0,90 5 / 5 / 4,5 13 / 12,5

Dodani su krajevi rebrenice koji prelaze u uzvojna rebra, čeoni spojevi.


Između ovih rebara je teoretsko glavno rebro.

R11 1,17 4,5 / 5 / 4,5 22 / 17,5

Izvedena od 2 dijela, dvostruki „L“ spoj


R12 1,43 4 / 6 / 4,5 21 / 29

Izvedena od 3 dijela, dvostruki „L“ spoj.


R13 1,15 5 / 6,5 / 6 24 / 16 Izvedena od 2 dijela, dvostruki „L“ spoj.


R14 0,97 4,5 / 7,5 / 5 25,5 / 15,5 Izvedena od 2 dijela, dvostruki „L“ spoj.


R15 1,25 4,5 / 7,5 / 4,5 20 / 10

Izvedena od 2 simetrična dijela, proširena u uzvojna rebra i dodan srednji dio rebrenice duljine 0,49 m koji povezuje lijevu i desnu rebrenicu.

Razmak između rebrenice R14 i R15 je 23 cm.



R16 0,86 4,5 / (8,5)/ 6,5/(8,5) /

5,5 20 / 18

Nisu klasične rebrenice; (8,5) – visina uz pramčani masiv do oplate.


R17 0,40 0 / (12)/9/(12) / 0 13 / 16

Nisu klasične rebrenice; (12) – visina uz pramčani masiv do oplate.

Razmak između rebrenice R16 i R17 je 22,5 cm.

R18 * 0 / 10,5 / 0 **

Spojni element, nije klasična rebrenica.


* Ovaj spojni element oblika je trapeza, širok je na vrhu 0,17 m, na dnu 0,10 i visine je 10,5 cm.

** Ovaj spojni element preklapa se s rebrima pa je duljina preklopa jednaka širini rebara.

Temelj pete jarbola

Temelj pete pramčanog jarbola ugrađen je između rebra R16 i R17 dimenzija 18 x

7,5 x 2,2 cm. Ovaj masivni drveni umetak za pramčani masiv pričvršćen je s dva vijka za

drvo dimenzija 50 x 5 mm. Utor za petu jarbola dimenzija je 6,5 x 2,5 cm. Temelj pete

krmenog jarbola ugrađen je između rebra R1 i R2 dimenzija 13 x 7,5 x 2,2 cm. Ovaj

masivni drveni umetak za pramčani masiv pričvršćen je s dva vijka za drvo dimenzija 50 x 5

mm. Utor za petu jarbola dimenzija je 5 x 2,5 cm. Temelji jarbola izrađeni su od

hrastovine.

Rebra dimenzije

Rebra su također hrastova debljine 2,5 do 3 cm. Rebra su na rebrenice spojena

pocinčanim čavlima, ponegdje i vijcima za drvo od nehrđajućeg čelika. Dimenzije čavala su

50 x 5 mm, kao i vijaka. Rebra i rebrenice preklapaju se od 10 cm do 27 cm, a svaki spoj

međusobno je zabijen s 3 do 4 čavla (odnosno pričvršćen vijcima).

Duljine i širine rebara i dodatnih vrhova rebara, te duljine dodanih vrhova rebara,



Rebro

Duljina rebra

(m)

Širina rebra

(cm)


(m)

Napomene

R1 0,69 / 0,69 3 – 5,5 - Visina rebra uz krmenu protustatvu je 14 cm.

R2 0,76 / 0,75 3 – 4 - Visina rebra uz krmenu protustatvu je 12,5 cm.

R3 0,92 / 0,90 3 – 4 - / 0,22



R4 0,59 / 0,75 3 – 6 0,45 / - Nedostaje 22 cm vrha lijevog rebra; Dodatni vrh rebra ugrađen je prema krmi u odnosu na rebro.

R5 0,79 / 0,78 3 – 5 - / 0,43 Desno rebro izrađeno od 2 dijela, dvostruki „L“ spoj; Dodatni vrh rebra ugrađen je prema krmi.

R6 0,81 / 0,76 3 – 4,5 0,44 / 0,44 Lijevo rebro izrađeno od 2 dijela, dvostruki „L“ spoj; Dodatni vrh lijevog rebra ugrađen je prema krmi, a dodatni vrh desnog rebra prema pramcu.

R7 0,79 / 0,87 3 – 4,5 0,39 / 0,24; 0,46

Lijevo rebro izrađeno od 2 dijela, dvostruki „L“ spoj; Dodatni vrh lijevog rebra ugrađen je prema krmi; Desno rebro izrađeno je od 3 dijela s jednim i jednim kosim spojem; Dulji dodatni vrh desnog rebra ugrađen je prema krmi, a kraći prema pramcu.

R8 0,78 / 0,88 3 – 5,5 0,53 / 0,73

Dodatni vrhovi rebara ugrađeni su prema pramcu u odnosu na rebro; Lijevi dodatni vrh rebra nastavlja se na rebrenicu i izrađen je od 2 dijela, čeoni spojevi; Desni dodatni vrh rebra izrađen je od 2 dijela, čeoni spojevi.

R9 0,80 / 0,78 3 – 5,5 0,50 / 0,49

Lijevo rebro izrađeno je od 2 dijela sa spojnim umetkom duljine 11 cm; Dodatni vrhovi rebara ugrađeni su prema pramcu u odnosu na rebro; Lijevi dodatni vrh rebra izrađen je od 2 dijela i nastavlja se na rebrenicu, čeoni spojevi; Desni dodatni vrh rebra nastavlja se na rebrenicu čeonim spojem.

R10 0,88 / 0,93 3 – 5,5 0,75 / 0,79

Rebra su izrađena od 2 dijela, čeoni spojevi; Dodatni vrhovi rebara ugrađeni su prema krmi u odnosu na rebro; Lijevi dodatni vrh rebra nastavlja se na rebrenicu i izrađen je od 2 dijela, dvostruki „L“ spoj; Desni dodatni vrh rebra nastavlja se na rebrenicu čeonim spojem.

R11 0,80 / 0,93 3 – 5 0,55 / 0,75

Desno rebro izrađeno je od 2 dijela; Dodatni vrhovi rebara ugrađeni su prema krmi u odnosu na rebro; Lijevi dodatni vrh rebra nastavlja se na rebrenicu i spojen je čeonim spojem; Desni dodatni vrh rebra izrađen je od 2 komada i nastavlja se na rebrenicu spojen čeonim spojem.

R12 0,77 / 0,78 3 – 5 0,26 / 0,26 Dodatni vrhovi rebara ugrađeni su prema krmi u odnosu na rebro.

R13 0,83 / 0,85 3 - 5 0,25 / 0,27 Desno rebro izrađeno je od 2 dijela, čeoni spoj; Dodatni vrhovi rebara ugrađeni su prema krmi u odnosu na rebro.

R14 0,81 / 0,87 3 – 5,5 0,26 / 0,25; 0,28

Lijevo rebro izrađeno od 2 dijela, dvostruki „L“ spoj; Desno rebro izrađeno je od 2 dijela s čeonim spojem; Na desni dio rebrenice nastavlja se dodano rebro duljine 0,28 m spojeno čeonim spojem; Dodatni vrhovi rebara ugrađeni su prema krmi u odnosu na rebro.

R15 0,68 / 0,57 3 – 4,5 0,21 / 0,17 Dodatni vrhovi rebara ugrađeni su prema pramcu u odnosu na rebro.



R16 0,79 / 0,77 3 – 5,5 0,22 / 0,22 Dodatni vrhovi rebara ugrađeni su prema pramcu u odnosu na rebro.

R17 0,81 / 0,78 3 – 6 0,22 / - Dodatni vrh rebra ugrađen je prema pramcu u odnosu na rebro.

R18 0,79 / 0,78 3 – 5,5 0,22 / - Visina rebra uz pramčanu protustatvu je 15 cm; Dodatni vrh rebra ugrađen je prema pramcu u odnosu na rebro.

Uzvojne proveze

Uzvojne proveze izrađene su od hrastovine. Lijeva je duljine 3,92 m, a desna 3,94

m. Širine su 5 do 7 cm (najvećim djelom širine 7 cm) i debljine 2,2 cm. Protežu se od

drugog do šesnaestog rebra (R2 do R16). Pričvršćene su simetrično s obje strane rebara,

na spojevima s rebrenicama. Na svako rebro i rebrenicu pričvršćene su s dva vijka za drvo

od nehrđajućeg čelika dimenzija 50 x 5 mm (u pravilu jedan vijak u rebro i jedan u

rebrenicu). Glave vijaka upuštene su u proveze i pokitane. Osim postizanja uzdužne

čvrstoće barke ove proveze služe i kao bočni graničnici podnica.



sredini barke također se protežu rebra R2 do R16 služe naslanjanju podnica (poprečni

sustav podnica). Ovi nosači izrađeni su od po dva komada hrastovine ukupne duljine 3,92

m, presjeka 1,9 x 1,1 cm, a spojevi su izvedeni na rebru R4 s obje strane. Za rebrenice

pričvršćene su vijcima za drvo od nehrđajućeg čelika dimenzija 40 x 4 mm (za svako rebro

jedan vijak). Njihova udaljenost od uzdužnih proveza varira između 3 do 4 cm krmi,

približno 4,5 do 7 cm na sredini i 3 cm na pramcu.

Podklupnjaci

Podklupnjaci (također pripadaju u skupinu uzdužnih proveza koje barci daju

uzdužnu čvrstoću), postavljaju se simetrično s obje strane barke, a na njih se naslanjaju

klupe. Izrađeni su od hrastovine. Podklupnjaci se protežu od petog rebra (R5) do

pramčane protustatve, a smješteni su približno na visini 0,49 m od vrha kobilice odnosno

13 do 15 cm od vrha razme. Podklupnjaci sastoji se od dva dijela, lijevi ukupne duljine

3,78 m, a desni ukupne duljine 3,80 m, oba sa spojem na rebru R13. Podklupnjaci su širine

5 do 8 cm i debljine 2,1 cm. Na rebra i dodane vrhove rebara pričvršćene su na svako

rebro s dva vijka za drvo od nehrđajućeg čelika dimenzija 50 x 5 mm. Glave vijaka su

upuštene u drvo i prikrivene drvenim čepovima promjera 11 mm. Na pramčanom dijelu

podklupnjaka ugrađene su dodatna letve koje se protežu od rebra R13 do R18 i duljine su



1,55 m. Sastavljene su od po dva dijela sa spojevima između rebara R16 i R17. Dijelovi

prema pramcu su širine 3,3 cm i debljine 1,6 cm, a dijelovi prema krmi su širine 4,5 cm i

debljine 2,0 cm. Ove hrastove letve služe za naslanjanje poprečnih trenica koje se mogu

postaviti između pramčane i središnje klupe prema pramcu, te na taj način čine pramčanu

palubu.

Klupe

Na podklupnjake položene su i prihvaćene klupe (dvije poprečne središnje klupe i

klupe na pramcu i krmi). Barka ima i jednu pomičnu klupu. Središnja klupa prema pramcu

smještan je uz rebro R13 na udaljenosti od vrha pramčane statve 1,62 m, duljine je 1,42

m, širine 20,5 cm i debljine 2,2 cm na prednjem i stražnjem kraju, a na sredini 3,1 cm.

Središnja klupa prema krmi smještan je uz rebro R7 na udaljenosti od vrha pramčane

statve 3,13 m, duljine je 1,45 m, širine 22 cm i debljine 2,6 cm na prednjem i stražnjem

kraju, a na sredini 3,4 cm. Između klupa udaljenost je 1,32 m. Klupa na pramcu približno je

trapeznog oblika čije bočne stranice prate zakrivljenost trupa na pramcu. Ukupne je širine

0,67 m, duljine na stražnjoj strani 0,89 m, a završava na pramcu vrhom trapeza širine 0,11

cm. Ova pramčana klupa sastavljena je od četiri hrastove daske debljine 2,2 cm. Daske su

pričvršćene vijcima za podklupnjak (svaka daska s dva vijka dimenzija 50 x 5 mm). Na

stražnjoj daski pramčane klupe, na 5,5 cm od stražnjeg ruba, izvedena je rupa promjera

7,8 cm kroz koju se postavlja pramčani jarbol. Na istoj dasci s lijeve strane uz rupu za

jarbol izbušena je rupa promjera 2,1 cm namijenjena umetanju palca (kavije) za prihvat

konopa podizača lantine. Ovaj palac duljine je 28 cm (izvan klupe viri 14 cm) i promjera

2,1 cm. Krmena klupa sastavljena je od dvije široke bočne daske i dvije daske oblika

trapeza koje su ugrađene između bočnih elemenata klupe. Debljina dasaka je 2,2 cm.

Krmeni dio klupe naslanja na dva nosača (ravne sponje), dok se prednji dio bočnih klupa

spaja i naslanja na središnju krmenu klupu. Prednji nosač duljine je 0,94 m, visine 5 cm i

debljine 4 cm i prihvaćen je na rebru R3. Stražnji nosač duljine je 0,24 m, visine cm i

debljine 3 cm i prihvaćen je na rebru R1. Širina (duljina) klupe na samoj krmi u smjeru

uzdužnice je 0,66 m, dok je širina na samoj krmi 11 cm, a širina bočnih klupa 0,26 cm. Na 8

cm od stražnjeg ruba klupe izvedena je rupa promjera 7,2 cm kroz koju se postavlja

krmeni jarbol. Barka ima i pomičnu klupu koja se postavlja u slučaju potrebe. Pomična

klupa postavlja se približno na sredini barke između rebara R9 i R 11 na udaljenosti od

vrha pramčane statve 2,40 m, duljine je 1,48 m, širine 22,5 cm i debljine 2,0 cm. Naslanja

se na nosač duljine 31,5 cm, visine na krajevima 7,5 cm i upušten na sredini u duljini od 23

cm (visina na tom dijelu je 5 cm).





platica (desna i lijeva) koje se protežu od pramčane do krmene statve, izrađena je od dva

dijela i pričvršćena vijcima za drvo od nehrđajućih čelika dimenzija 50 x 5 mm s gornjim

rubom do vrhova rebra odnosno dodataka vrhova rebara. Glave vijaka su upuštene u

platice, te su na njih zalijepljeni drveni (hrastovi) čepovi promjera 11 mm. Duljina vanjskih

dorazmenih platica je 5,35 m, širine su 10 do 11 cm i debljine 2 cm. Prednji i stražnji

dijelovi vanjskih dorazmenih platica spajaju se na sredini barke između rebara R9 i R10.

Na spoju s unutarnje strane ugrađen je između rebara drevni umetak duljine 17 cm, visine

10,5 cm i debljine 3 cm, na koji su prihvaćene glave vanjskih dorazmenih platica. Glave





okomite.



statve izrađene su također od hrastovine. Svaka unutarnja dorazmena platica (desna i

lijeva) izrađena je od dva dijela i pričvršćena vijcima za drvo od nehrđajućih čelika

dimenzija 50 x 5 mm u dodane vrhove rebara s gornjim rubom do vrhova rebra odnosno

dodataka vrhova rebara. Glave vijaka su upuštene u platice, te su na njih zalijepljeni

drveni (hrastovi) čepovi promjera 11 mm. Duljina lijeve unutarnje dorazmene platice je

5,15 m, a desne 5,13 m. Širine su 6 cm i debljine 1,6 cm. Prednji i stražnji dijelovi

unutarnjih dorazmenih platica spajaju se između rebara R9 i R10. Glave prednjih dijelova

unutarnjih dorazmenih platica su zakošene u uzdužnom i poprečnom presjeku tako da

završavaju tik do unutarnjeg ruba pramčane protustatve. Na isti način su izvedene glave

stražnjih dijelova vanjskih dorazmenih platica koje završavaju tik do unutarnjeg ruba

krmene protustatve. Glave prednjih i stražnjih dijelova vanjskih dorazmenih platica na

međusobnom spoju su okomite.

Razma



mm za vanjske i unutarnje dorazmene platice. Glave vijaka su također upuštene u razmu,

te su na njih zalijepljeni drveni čepovi od istog materijala (hrastovine) promjera 11 mm.



Lijeva i desna razma duljine su 5,37 m, širine 6 cm i debljine 2,2 cm. Lijeva razma izrađena

je od tri dijela sa spojevima na rebru R6 i između rebara R13 i R14. Desna razma izrađena

je od dva dijela sa spojem na rebru R13. Ovi dijelovi razme međusobno su u vertikalnom

presjeku spojeni kosim spojem (bez ključa). Završetci (glave) prednjih dijelova razme

završavaju tik do pramčane statve. Na način su izvedene i glave stražnjih dijelova razme

koje završavaju tik do krmene statve.

Obloge


dorazmene platice/proveze na lijevom i desnom boku, ispunjena je tankim oblogama

(fudre) od šperploče. Ove obloge pričvršćene su vijcima za drvo od mjedi dimenzija 30 x 3

mm za rebra odnosno dodatke vrhova rebara. Glave vijaka su također upuštene u obloge.

Obloge na pramcu duljine su 0,87 m, širine 6 do 7 cm i debljine 4 mm (protežu se do rebra

R16), dok su obloge na krmi duljine 2,17 m, širine 5 do 4 cm i debljine 4 mm (protežu se

do rebra R8). Rubovi su izvedeni u obliku položenog otvorenog slova „S“.

Trapezni umetci koji zatvaraju obloge

Prednji kraj tih obloga na pramcu odnosno stražnji kraj obloga na krmi završavaju

do unutarnjeg ruba pramčane odnosno krmene statve, a dodatno se fiksiraju

postavljanjem drvenog (hrastovog) umetka trapeznog presjeka koji prekriva krajeve. Na

pramcu je ovaj trapezni umetak visine 10 cm, širine baze (na pramčanoj klupi) 11 cm,

širine na vrhu 10,5 cm i debljine 3,3 cm. Na krmi je ovaj trapezni umetak visine 14 cm,

širine baze (na krmenoj klupi) 12 cm, širine na vrhu 8 cm i debljine 3 cm. Kroz ove umetke

na pramcu i krmi, te kroz pramčanu i krmenu statvu prolaze vijci koji nose pramčane i

krmene privezne prstene.

Trapezni/trokutasti elementi između razmi

Između unutarnjih dorazmenih platica/proveza odnosno razmi na pramcu i krmi

ugrađeni su drveni umeci od hrastovine. Ovi umeci trokutastog oblika s zakrivljenjem na

strani suprotnoj od stavi služe da bi se zatvorili krajevi dorazmenih platica/proveza

odnosno razmi na pramcu i krmi, a imaju i funkciju naslanja priveznih prstena kada su oni

u funkciji. Umetak na pramcu ima stranice duljine 12 cm, visina trokuta je 7,5 cm, prednji

dio trokuta prema pramčanoj statvi ima vrh (špic), širina trokuta na suprotnoj strani je 15

cm, a debljina 5,5 cm. Umetak na krmi ima stranice duljine 13 cm, visina trokuta je 6,5 cm,

širina baze 16 cm, stražnji dio trokuta prema krmenoj statvi ima vrh (špic), a debljina 5,5

cm.



Oplata


izvedena od 9 odnosno 10 platica (platica A do J). Debljina platica je 2 cm. Neke platice

sastavljene su od više dijelova. Platice završavaju na pramčanoj odnosno krmenoj statvi,

osim platice E (lijevo i desno) koja je umetnute između platica D i F, i ne proteže se po

cijeloj duljini oplate. Uz kobilicu su ugrađene dokobilične platice koje su izrađene od

hrastovine, dok su ostale platice od smrekovine.

Platice su za rebrenice, rebra i dodatke vrhova rebara pričvršćene pocinčanim

čavlima dimenzija 40 x 4 mm. Glave čavala upuštene su u platicu, a nastale rupice

ispunjene su kitom za lopaticu i izbrušene.

Glave prednjih dijelova platica na pramcu zakošene su u uzdužnom i poprečnom

presjeku tako da završavaju tik do pramčane statve, osim platice E. Na isti način su

izvedene i glave stražnjih dijelova krmenih platica koje završavaju tik do krmene statve,

osim platice E. Glave prednjih i stražnjih dijelova platica na međusobnim spojevima su

okomite. Razmak između platica uzdužno, kao i glave na spojevima, te pramčanoj i

krmenoj statvi su šuperene kudeljnom vunom. Na lijevoj dokobiličnoj platici 2 cm od

kobilice, između rebara R4 i R5, izbušena je rupa za čep promjera 20 mm.

U priloženim tablicama prikazane su duljine pojedinog dijela platice (počevši od

krme prema pramcu), rebra na kojima su platice spojene, te širine platica na

karakterističnim presjecima (na krmi, na spojevima ili na sredini i na pramcu). Zasebno su

prikazane platice lijevog i desnog boka.

Lijevi bok

Platica

Duljina platice

(m)

Spoj na rebru

Širina na krmi

(cm)


(cm)

Širina na pramcu

(cm)

Napomene

A 4,78 R8 12 12 11

Sastavljena je od 2 dijela; Završava šiljasto na pramcu i krmi na koljenima pramčane i krmene statve; Čep između rebra R4 i R5

B 4,90 R10 5 10,5 6,5 Sastavljena je od 2 dijela.

C 4,94 R9 5 9,5 5,5 Sastavljena je od 2 dijela.

D 5,00 R7 8 13 8,5 Sastavljena je od 2 dijela.

E* 2,86 R4 i R15* 4,5* 11,5 5,5*

* Umetnuta platica između platica D i F, ulazi u platicu D, a proteže se od rebara R4 i R15; Širine na krajevima umetnute platice.



F 5,14 R6, R13 8,5 8,5 / 11 8,5 Sastavljena je od 3 dijela.

G 5,24 R5, R8, R12 8,5 10 / 8 / 9 8,5 Sastavljana je od 4 dijela.

H 5,29 R4, R7, R14 7 10 / 11 / 11,5 7 Sastavljana je od 4 dijela.

I 5,31 R8 8 12 7 Sastavljena je od 3 dijela.

H 5,33 R7, R14 5,5 13,5 / 12 7 Sastavljana je od 4 dijela.

Desni bok

Platica

Duljina platice

(m)

Spoj na rebru

Širina na krmi

(cm)


(cm)

Širina na pramcu

(cm)

Napomene

A 4,77 R7 12 11,5 11

Sastavljena je od 2 dijela; Završava šiljasto na pramcu i krmi na koljenima pramčane i krmene statve.

B 4,88 R12 5 10,5 6,5 Sastavljena je od 2 dijela.

C 4,95 R8 4 9 7 Sastavljena je od 2 dijela.

D 5,02 R7, R13 7 16 / 15,5 7,5 Sastavljena je od 3 dijela.

E* 2,58 R5 i R15* 6,5* 8,5 6,5*

* Umetnuta platica između platica D i F, ulazi u platicu F, a proteže se od rebara R4 i R15; Širine na krajevima umetnute platice.

F 5,14 R7, R12 8,5 9 / 9 8 Sastavljena je od 3 dijela.

G 5,22 R10 8,5 8,5 9,5 Sastavljena je od 2 dijela.

H 5,27 - 7,5 11,5 7 Izrađena od jednog komada.

I 5,29 R5 7 10,5 7 Sastavljena je od 2 dijela.

J 5,30 R8, R14 8 13,5 / 12,5 6,5 Sastavljena je od 3 dijela.

Žuljnice


ugrađene su žuljnice (korduni) izrađeni od hrastovine. Duljina lijeve žuljnice je 5,45 m, a

desne 5,42 m. Širina im je 2,5 cm, a debljina (visina) 2,5 cm. Žuljnice na oba boka barke

sastavljene su od dva dijela i spojene na rebru R8, kosim spojevima u horizontalnoj ravnini

(bez ključa). Glave prednjih dijelova žuljnice na pramcu zakošene su u uzdužnom i

poprečnom presjeku tako da završavaju tik do pramčane statve. Na isti način su izvedene i

glave stražnjih dijelova žuljnice na krmi koje završavaju tik do krmene statve. Žuljnice su

vijcima za drvo od nehrđajućih čelika dimenzija 50 x 5 mm pričvršćena za vanjske



dorazmene platice i rebra odnosno dodatke vrhova rebara. Glave vijaka su upuštene u

žuljnice, te su na njih zalijepljeni drveni čepovi od hrastovine promjera 11 mm.

Žuljnice uz rub razme

Uz rub razme, na vanjskom rubu, po cijeloj duljini ugrađene su još jedne žuljnice

(gornji kordun) koje služe za zaštitu ruba razme. Ove žuljnice su širine 1,7 cm i debljine

(visine) 2 cm, a izrađene su od hrastovine. Žuljnice su izrađene svaka od dva dijela i

spajaju se između rebara R8 i R9 kosim spojen u horizontalnoj ravnini. Ove žuljnice su

vijcima za drvo od nehrđajućih čelika dimenzija 40 x 4 mm pričvršćene za razmu. Glave

vijaka su upuštene u pomoćne žuljnice, te su na njih zalijepljeni drveni čepovi od

hrastovine promjera 11 mm.

Temelji palaca – jastučići

Na svakom boku barke na razmu su ugrađena po dva nosača/temelja palaca

(jastučići, škermaduri), ukupno četiri, izrađena od hrastovine. Prednji nosači palaca

postavljeni su na 2,06 m od pramca, a stražnji nosači palaca na 2,89 m od pramca.

Međusobni razmak između palaca po duljini je 0,83 m. Nosači/temelji palaca (jastučići)

duljine su 28 cm, širine 5,5 cm i debljine (visine) 2,5 cm. Nosači/temelji palaca za razmu su

pričvršćeni s četiri vijka za drvo od nehrđajućih čelika dimenzija 50 x 5 mm. Glave vijaka su

upuštene u nosač, te su na njih zalijepljeni drveni čepovi od hrastovine promjera 10 mm.

Palci

Na nosačima su postavljeni palci (škermi) izrađeni od drenovine duljine 30 cm i

nazivnog promjera 22 mm (nešto malo deblji na vrhu). Izvan jastučića duljine je 20 cm.

Palac je smješten 14 cm od prednjeg ruba nosača palca i 14 cm od stražnjeg ruba.

Ogradice

Na krmenom dijelu barke, na razmu s oba boka, je umetnuta skidljiva ograda

(đardinjera). Ove đardinjere su duljine 1,56 m (donji dio) i 1,43 m (gornji dio), a visina

ograde je 15 cm. Ogradu čine temeljna daska širine 5,5 i debljine 2 cm, gornja daska širine

5 cm (koja ujedno i naslon/rukohvat) i debljine 2 cm, a između njih je ugrađeno po

jedanaest profiliranih elementa visine 11 cm. Horizontalni presjek ovih profiliranih

elemenata je okrugao s većim brojem različitih promjera koji se kreću od 2,3 do 3,6 cm.

Razmješteni su na razmacima od 7,5 do 10 cm. Krajevi ograde su zakrivljeni konkavno i

izrađeni od drvenog elementa poprečnog presjeka 4,2 x 2,5 cm. Temeljne i gornje daske

prate zakrivljenost razme na krmenom dijelu barke. Na temeljnoj dasci ugrađena su po tri



drvena osanca promjera 1,2 cm i visine 3,5 do 5 cm koji upadaju u rupe u razmi, te na taj

način fiksiraju ogradu na predviđeno mjesto na krmi barke.

Privezni prsteni


pramčani i krmeni privezni prsteni ovalnog oblika izrađeni od mjedi. Privezni prsteni

nepravilnog su ovalnog oblika s duljom osi duljine 12,7 cm, kraćom osi duljine 7 cm i

promjer 12 mm. Prsteni vanjskog promjera 40 mm prihvaćeni su na svornjake s okom

promjera 10 mm koji prolaze kroz pramčanu i krmenu statvu.

Bojanje/premazi

Nadvodni dio trupa obojan je bijelo, a dorazmene trenice (vanjska i unutarnja), dio

podklupnjaka, razma i klupe, te vrhovi pramčane i krmene statve do donje žuljnice

obojani su bezbojnim lakom. Unutarnji dio barke obojen je u bijelo kao i obloge na

pramcu i krmi. Podvodni dio trupa obojan je klasičnom antivegetativnom bojom (tamne

bordo boje). Trup je bez dekoracija. Na pramčanom dijelu oplate trupa crnom bojom

upisana je registarska oznaka barke OP 552. Ime „Patricia“ (pisanim slovima) je upisano

svjetlo plavom bojom na drvenu ploču obojenu u bijelo postavljenu na krmi barke.

Ova ploča postavljena je lagano zakošeno prema krmi i naslonjena je na stražnji

dio krmene klupe na udaljenosti od 0,53 m od vanjskog ruba krmne statve. Ploča je

duljine 0,54 m i ima zaobljeni vrh s visinom na sredini 24,5 cm, a na krajevima 20 cm, i

debljine je 12 mm. Ploča se postavlja na drvene vodilice koje su pričvršćene na unutarnje

dorazmene platice. Ove vodilice duljine su 7 cm i nepravilnog trapeznog presjeka 5 x 3 cm

s utorom s unutrašnje strane u koga se umeće ploča s imenom barke.

Na pramcu barka ima ukrasni brk pleten od konopa.

Podnice



4 x 2,5 cm zabijene po dvije daske od smrekovine debljine 2 cm odgovarajućih dimenzija.

Sve podnice su približno trapeznog oblika s više ili manje zakrivljenim bočnim stranicama

koje prate zakrivljenost uzvojne proveze. Podnice nemaju posebnog izreza za podizanje

osim dvije P3 i P10. Sve podnice osim podnica P1, P11 i P12 imaju u sredini između dasaka

izrez širine 1 cm.



Dimenzije podnica (duljina baze i vrha trapeza, te širina podnice), počevši od

pramca, prikazane su u priloženoj tablici.

Podnica

Duljina baze

(m)

Duljina vrha

(m)

Širina podnice

(cm)

Napomene

P1 0,41 0,15 30,5 Izbušena rupa za prolaz jarbola promjera 8 cm.

P2 0,64 0,42 33,5

P3 0,80 0,65 30 Rupa za podizanje podnice promjera 23 mm.

P4 0,91 0,81 31

P5 0,97 0,92 32

P6 1,00 0,98 32,5

P7 1,00 0,99 33

P8 0,98 0,94 33

P9 0,92 0,83 34

P10 0,82 0,67 34 Rupa za podizanje podnice promjera 23 mm.

P11 0,65 0,45 34,5

P12 0,43 0,19 33,5

Podnice od P1 do P5 su pramčane podnice, podnice P6 i P7 su središnje podnica, a

podnice od P8 do P12 su krmene podnice. Podnice su premazane svjetlo zelenom bojom.

Kada se polože na mjesto podnice se naslanjaju na uzdužne nosače podnica, a upadaju

između desne i lijeve uzvojne proveze.

Kormilo

Kormilo je izrađeno od hrastovine. Širina lista kormila je 38 cm i debljine 2,5 cm.

Prednji rub lista kormila je ravan, dok je zadnji rub blago zaobljen. Visina radnog dijela

lista je 0,80 m, a ukupna visina do vrha kormila je 1,41 m. Površina lista kormila je 0,30

m2. Kormilo se proteže 0,35 m ispod kobilice. Prednji dio kormila proteže se do vrha. Vrat

kormila ojačan je s obje strane s dva pojačanja duljine 0,61 m, širine 15 do 18 cm i

debljine 2 cm. Na donjem djelu pojačanja su proširena sa zakrivljenim završetkom.

Neposredno ispod vrha vrata kormila izveden je otvor za umetanje ruda kormila presjeka

5,5 x 2,2 cm.

Rudo kormila - sektorsko

Kako je drugi jarbol smješten na samoj krmi, nije moguće koristiti klasično rudo

kormila već je barka opremljena tzv. sektorskim rudom. Sektorsko rudo kormila izrađeno

je od hrasta, i duljine preko svega 0,53 m, širine od 13 cm s zaobljenim krajevima i



debljine 1,5 cm. S donje strane ruda ugrađen je vertikalni element ukupne duljine 31 cm

(izvan širine ruda 18 cm) i širine (visine) 4,5 cm i debljine 1,8 cm kojim se rudo umeće u

otvor na vrhu kormila. Rudo ima dvije rupe na krajevima ruda promjera 2,5 cm, a koje

služe privezivanju konopa kojim se kormilari. Gornji dio kormila i sektorsko rudo kormila

premazani su bezbojnim lakom dok je uronjeni dio kormila premazan bijelo bojom.

Okovi kormila

Na kormilu su ugrađena dva muška metalna okova od mjedi na međusobnoj

udaljenosti od 42 cm. Okovi kormila koji se umeću u okove na krmenoj statvi imaju vanjski

promjer 27 mm s osancima duljine 8 cm i promjera 10 mm s konusno izvedenim vrhom i

zaobljenim. Gornji okov je za vrat kormila pričvršćen mjedenom trakom približne duljine

14 cm, a donji okov za list kormila mjedenom trakom duljine 20 cm. Ove mjedene trake

širine su 2,8 cm, a debljina 5 mm. Okovi su premazani bezbojnim lakom za metal.

Vesla

Barka je opremljena s dva vesla duljine 2,57 m koja su izrađena od lipe. Duljina

lopate vesla je 1,10 m i širine 10,5 cm, duljina struka 0,75 m i promjera 4,5 cm, duljina

protuutega 0,6 m i promjera 8 cm, te duljina ruclja 10 m i promjera 3 cm. Pri veslanju

pojedino veslo se vjenčićem od konopa posebnim čvorom (štropom) prihvaća na palce

koji su postavljeni na nosače palaca (škermadure).

Snast

Snast barke čine dva jarbola, oglavno jedro s gornjom lantinom, sošno jedro sa

sošnjakom i deblenjakom, te pomična oputa (vrv).

Jarbol

Barka ima dva jarbola jedan smješten na pramcu (nešto manje od ¼ duljine barke

od pramca), a drugi na samoj krmi. Jarboli su izrađeni od smrekova drva (lijepljene daske).

Pramčani jarbol duljine je 4,43 m. Promjer jarbola na karakterističnim presjecima je

sljedeći: do pete 7 cm, na visini klupe/palube 7,5 cm, na 1/4 duljine od klupe/palube 7,4

cm, na polovini duljine 7,2 cm, na 3/4 duljine 6,5 cm, na visini ugrađenog kolotura za

podizanje lantine 6 cm, a na vrhu 5 cm. Peta jarbola je pravokutnog presjeka dimenzija 7 x

2,3 cm, i visine 2,5 cm. Središte kolotura od mjedi (s mjedenom osovinom) nalazi se na

3,68 cm od pete jarbola. Kolotur je vanjskog promjera 4,2 cm, promjera utora 3,5 cm i

debljine 1,3 cm. Jarbol je premazan bezbojnim lakom, osim 36 cm vrha koji je obojen u

bijelo.



Krmeni jarbol duljine je 3,30 m. Promjer jarbola na karakterističnim presjecima je

sljedeći: do pete 6,8 (5,9 cm s izrezom do protustatve), na visini klupe/palube 7,3 cm, na

1/4 duljine od klupe/palube 6,5 cm, na polovini duljine 6 cm, na 3/4 duljine 5 cm, na vrhu

3,2 cm. Peta jarbola je pravokutnog presjeka dimenzija 5,9 x 2,0 cm, i visine 2,5 cm. U

jarbol su ugrađena dva kolotura izrađena od drenovine (s mjedenom osovinom) koji služe

za podizanje sošnjaka. Gornji kolotur nalazi se na 2,87 cm od pete jarbola, vanjskog je

promjera 4,2 cm, promjera utora 3 cm i debljine 1,5 cm. Donji kolotur nalazi se na 2,57 cm

od pete jarbola, vanjskog je promjera 4 cm, promjera utora 3 cm i debljine 1 cm. Jarbol je

premazan bezbojnim lakom, osim 35 cm vrha koji je obojen u bijelo. Na vrhu jarbola

ugrađena je jabuka promjera 6 cm s zaobljenim rubovima, debljine 1,2 cm, a pričvršćena

je s jednim vijkom za drvo. Na jarbolu je na udaljenosti od pete 0,65 m ugrađen je drveni

rog (kaštanjola) duljine 23,5 cm, širine 2,3 cm (konusno profiliran i zaobljen na krajevima),

te debljine/visine 4 cm, a za jarbol je pričvršćen s dva vijka za drvo od mjedi dimenzija 60

x 5 mm.

Lantina

Na pramčanom jarbolu podiže se oglavno jedro. Lantina (gornja) duljine je 3,88 m,

a za kolotur ugrađenom u jarbol vješa se na približno 1/3 duljine od donjeg kraja. Lantina

je izrađena od smrekova drva (lijepljene su tri daske). Promjer lantine na karakterističnim

presjecima je sljedeći: na dnu lantine 5,8 cm, na 1/4 duljine 5,9 cm, na 1/3 duljine 5,7 cm,

na 3/4 duljine 4,9 cm, a na 5 cm od vrha 4,3 cm. Sam vrh lantine duljine 5 cm profiliran je

sa suženjem promjera 3,4 cm i okruglim vrhom promjera 3,7 cm (suženje služi za

privezivanje stražnjeg gornjeg roglja jedra). Na 3 cm od dna lantine izbušena je rupa

promjera 7 mm za prihvat prednjeg gornjeg roglja jedra. Donje lantine nema, već se jedro

priteže preko uzde spojene na stražnji donji rogalj.

Sošnjak i deblenjak krmenog jarbola

Na krmenom jarbolu podiže se sošno jedro (sa sošnjakom i deblenjakom). Sošnjak

i deblenjak premazani su bezbojnim lakom. Sošnjak (gornja lantina) je izrađen od

smrekova drva (lijepljene su dvije daske) i duljine je 1,66 m (1,51 m bez hajmice). Promjer

sošnjaka na karakterističnim presjecima je sljedeći: na dnu sošnjaka 4,2 cm (profiliran na

gornjem i donjem kraju i sužava se na 2,8 cm), na 1/4 duljine 4 cm, na 1/2 duljine 4 cm, na

3/4 duljine 3,7 cm, a na 5 cm od vrha 3,5 cm. Sam vrh sošnjaka duljine 5 cm profiliran je

sa suženjem promjera 2,8 cm i okruglim vrhom promjera 3,5 cm (suženje služi za

privezivanje stražnjeg gornjeg roglja jedra). Hajmica (vilica) je od hrastovine duljine 21,5

cm (preklop s donjim krajem sošnjaka 7 cm), vanjske širine 10 cm, unutarnje širine 6,5 cm



i debljine 1,1 cm. Na krajevima hajmica ima izbušene rupe promjera 4 mm za prihvat

konopa koji osigurava da sošnjak ne ispada s jarbola. Na donjem kraju sošnjaka izbušena

je rupa promjera 7 mm za prihvat prednjeg gornjeg roglja jedra. Deblenjak (donja lantina)

je izrađen od smrekova drva (lijepljene su dvije daske) i duljine je 1,60 m (1,51 m bez

hajmice). Promjer deblenjaka na karakterističnim presjecima je sljedeći: na dnu

deblenjaka 4,9 cm (profiliran na gornjem i donjem kraju i sužava se na 3,4 cm), na 1/4

duljine 4,9 cm, na ½ duljine 4,9 cm, na 3/4 duljine 4,6 cm, a na kraju 4 cm. Hajmica (vilica)

je od hrastovine duljine 18 cm (preklop s prednjim krajem deblenjaka 9,5 cm), vanjske

širine 9 cm i unutarnje širine 7 cm. Na donjem kraju deblenjaka izbušena je rupa promjera

7 mm za prihvat prednjeg donjeg roglja jedra, a na 2,5 cm od vrha izbušena je rupa

promjera 7 mm za privezivanje stražnjeg donjeg roglja jedra.

Jedra i oputa

Barka je opremljena glavnim oglavnim jedrom i pomoćnim sošnim jedrom. Oba

jedra izrađena su od jedrenine (180 g/m2). Površina glavnog jedra je 8 m2, a površina

pomoćnog jedra je 1,7 m2. Jedra su tradicionalne izvedbe s vertikalnim krojkama (ferse).

Fiksnu oputu nema, a za pomičnu oputu koriste se konopi od polipropilena bež boje,

odgovarajućih promjera. Koloturi su izrađeni od drva i mjedi.

Motorni pogon

Barka nema ugrađen unutarnji motor.

Foto-dokumentacija



4.4 Leut (tratarica) „Sv. Andrija“ MD 564 iz Mošćeničke Drage

Tratarica je dijalektalni skupni izraz za barke koje su ribarile mrežom potegačom

(tratom). Za ovu namjenu koristili su se veći gucevi, gajete ili leuti. Radi funkcionalnosti u

ribolovu, ove barke bile su opalubljene po cijeloj duljini, s poklopcima palubnih otvora i

manjom linicom (mrtvom bandom). Mreža se slagala na pramčani dio barke odakle se i

spuštala u more. Pri spuštanju mreže barkom se vozilo krmom koristeći vesla. Mreža se na

palubu podizala na ruke. Kasnije su ove brodice počele koristiti za ribolov manje mreže

plivarice (imbroje). Tada se na palubu ugrađivalo vitlo pokretano najprije ručno, a kasnije i

na motorni pogon. Vitlo je služilo za zatvaranje mreže plivarice i podizanje olovnje. Ostali

dio mreže se i dalje iz mora istezao ručno. Barke su se nekad pokretale veslima, ponekad i

jedrima, a zatim i motorima.

Slika 33 Tratarica "Sv. Andrija" MD 564

Leut (tratarica) Sv. Andrija ex Marija registarskih oznaka MD 564 izgrađena je u

Cresu 1934. godine. Leut duljine preko svega 7,90 m, širine 2,58 m i gaza 0,92 m je u

vlasništvu je obitelji Barković - Blaženić iz Sv. Jelene.

Povijest ove barke je vrlo zanimljiva. Barku je doveo u naš kraj Danijel Martinčić -

Dane koji je ribarsku brodicu "trataricu" "Marija" kupio 1954. godine u Belom na otoku

Cresu, a imala je ugrađen motor "Bollinder" - testa calda. Kasnije je u barku ugrađen

motor "Aran", zatim "Penta" 18 KS i 21 KS, "Perkins" od 40 KS i danas Kubota od 50 KS.

Danijel Martinčić je osnovao svoju ribarsku družinu (ribarsku kumpaniju), te u okolnom

akvatoriju ribario mrežom potegačom (tratom). Zanimljiva je priča kada je Dane s još

nekoliko mladića 1956. godine s „Marijom“ pobjegao u Anconu da bi se 1958. godine sam

vratio iz Italije u Mošćeničku Dragu, a barka mu je vraćena 1959. godine, što je tada bio

rijedak slučaj.



Slika 34 Tratarica "Marija" – vlasnik Dane Martinčić

Otac i sin Barković (Brivačić) trataricu "Marija" kupuju 1974. godine te joj mijenjaju

ime u "Sv. Andrija". Barka se u njihovom vlasništvu koristila za ribolov male plave ribe

najprije mrežama potegačama (migavicama), a kasnije manjim mrežama plivaricama

(imbrojima), najčešće u akvatoriju Riječkog zaljeva. Uz trataricu u ribolovu su sudjelovale i

još dvije svjećarice opremljene svjetlima (feralima). Mate Barković se profesionalno bavio

ribolovom 50 godina, a nakon odlaska u mirovinu još se 12 godina bavio malim ribolovom

koristeći ovu barku, te mreže stajačice i parangale.

Mate Barković i njegova obitelj od 2009. godine aktivno sudjeluju na smotrama i

regatama tradicijskih barki u Mošćeničkoj Dragi, a daju i doprinos u aktivnostima očuvanja

i revitalizacije maritimne baštine kroz sudjelovanje u radionicama tradicijskih vještina te

prikupljanju građe za interpretacijski centar ribarske i pomorske baštine “Kuća od mora“ u

Mošćeničkoj Dragi.

Slika 35 Tratarica "Sv. Andrija" 9 MD – vlasnik Mate (Matić) Barković



Tratarica je obnovljena u sklopu projekta prekogranične suradnje Slovenija-

Hrvatska, Mala barka 2, od ruku brodograditelja, meštra Lorisa Rubinića i njegovog sina

Josipa Rubinića, ali i nekolicina drugih osoba iz Sekcije za tradicijske barke Draške barki

koji su svojom voljom, stručnošću i ljubavlju prema tradicijskoj brodogradnji pripomogli u

obnovi i opremanju tratarice Sv. Andrija tradicijskim snastom. Tratarica je dragocjen

primjer obnovljene ribarske barke koja će biti korištena za demonstracijska jedrenja, te

kojom će se Ekomuzej Mošćenička Draga predstavljati na smotrama i regatama

tradicijskih barki diljem Kvarnera.

Slika 36 Leut (tratarica) Sv. Andrija MD 564


Duljina trupa barke je 7,95 m, duljina s kosnikom 10,30 m, širina (najveća) 2,58 m,

gaz 0,92 m i visina na sredini 1,44 m. Konstruktivni elementi barke (kobilica, pramčana i

krmena statva i protustatve, rebrenice i rebra, uzvojne proveze, vanjske dosržnične

platice, podsponjaci, sržnica, izdanci rebara, dorazmene platice na linici, razma, palubne

sponje izrađeni su od hrastovine. Platice oplate također su hrastove. Palube trenice su od

ariša.



Kobilica


spoja s pramčanom statvom. Na krmi kobilica dopire do kraja barke, a statvu statvene

cijevi vijka za koju je prihvaćena prelazi za 11 cm. Visina kobilice (izvan platica) gotovo je

jednaka po čitavoj duljini barke i zajedno sa štitnom kobilicom iznosi 21 cm. Štitna kobilica

je sastavljena od više dijelova, a debljine je 6 cm i u najvećem dijelu visine 4 cm, dok na

samom pramcu prelazi u kobilicu (visina 2,5 cm). Od kobilice je na pramcu kraća 7,5 cm.

Poprečni presjek kobilice je oblika trapeza i širine na vrhu 7 cm, a na dnu na spoju sa

štitnom kobilicom 6 cm. Na kobilicu su svornjacima pričvršćene krmena statva statvene

cijevi vijka, krmena protustatva i masiv, pramčana protustatva i pramčani horizontalni

masiv, te rebrenice.

Pramčana statva

Pramčana statva je od hrastovine duljine je 2,24 cm (ravni vertikalni dio duljine je

80,5 cm). Radijus zakrivljenosti pramčane statve u koljenu iznosi približno 68 cm. Širina

pramčane statve je 8 cm do ključa, 11 cm u koljenu, 12,5 cm na vrhu koljenja, te 12 cm na

vodnoj liniji. Debljine je 7 cm. Razmu odnosno povišenje na razmi nadvisuje 61 cm. Širina

iznad razme je 27 cm, a zatim se prema vrhu naglo suzuje na 12 cm, dok je na samom

vrhu širine 5 cm sa zaobljeni m krajevima. Debljina ovog dijela statve je 6 cm. Za

pramčanu protustatvu pričvršćena je svornjacima od nehrđajućeg čelika promjera 12 mm.

Na pramčanoj statvi s unutarnje strane pričvršćeno je oko za prihvat leta, vanjskog je

promjera 53 mm i promjera 12 mm s bazom vanjskog promjera 29 mm.

Pramčana statva s vanjske strane zaštićena je trakom od mjedi duljine 92,5 cm,

širine 3,5 cm i debljine 7 mm. Na pramčanoj statvi ova se traka proteže od počinje od vrha

65 cm, a do okova je još 80 cm. Kroz traku je za statvu pričvršćeno oko za prihvat vodnog

leta vanjskog promjera 5,5 cm i promjera 12 mm, dok je baza oka promjera 30 mm.

Krmena statva

Krmena statva je uspravna i izrađena od hrastovine duljine 1,07 m. Duljina krmene

statve od gornjeg okova do vrha iznosi 30 cm, širina na dnu je 14 cm, iznad donjeg okova

10,5 cm, kraj žuljnice 8,5 cm, iznad žuljnice 6 cm, na razmi 5 cm, iznad razme 19,5 cm, te

na samom vrhu 18 cm. Nadvisuje razmu 16 cm. Pri dnu je debljine 4 cm, na sredini 4,5 cm,

a pri vrhu 5 cm.

Od donjeg kraja krmene statve prema kobilici proteže se statva statvene cijevi

vijka. Na vrhu je širine 16 cm, ispod vrha 10 cm, na sredini kod osovine 11,5 i na dnu uz

kobilicu 20 cm. Debljina je na vrhu 6,5, uz osovinu 11,5 cm i na dnu 6,5 cm. Naslanja se na



kobilicu koja ovaj element prelazi za 8 cm, a zatim je zaobljena konkavno sve zajedno u

duljini od 11 cm. Kobilica je na samom kraju visine 2 cm. Ispod kobilice je štitna kobilica,

na samo kraju visine 8 cm (podignuta u odnosu na liniju gornjeg kraja štitne kobilice). Na

statvu statvene cijevi vijka nastavlja se vanjsko koljeno koji iz špica na vrhu prelazi u širinu

28 cm na sredini i prema naprijed. Ovaj element spaja krmeni dio kobilice i krmenu

protustatvu i krmeni horizontalni masiv.

S vanjske strane statvene cijevi, na statvu je pričvršćen produžetak statvene cijevi s

gumenim ležajem. Prsten ovog produžetka kojim je prihvaćen uz statvu vijka je ovalnog

oblika visine 14 cm i širine 9 cm. Duljina ovog nosača ležaja je 7,5 cm, promjera na

prednjoj strani 60 mm, a na stražnjem dijelu 50 mm. Na osovinu prihvaćena je glavina

vijka duljine je 8,5 cm, promjera s prednje strane 56 mm, a sa stražnje strane 51 mm. Iza

vijka je prsten debljine 5 mm, a vijak je pričvršćen maticom duljine 2,5 cm, promjera 46

mm i širine za stezanje ključem 36 mm. Na osovinu, koja prelazi rub matice zašarafljen je

cinkova anoda duljine 4,5 cm, te promjera naprijed 46 mm, a iza 41 mm. Osovina vijka

promjera je 35 mm. Produžetak statvene cijevi spojen je bakrenom žicom s cinkovom

anodom oblika "suze" dimenzija 9 x 5 cm.

Okovi kormila

Krmena statva na sebi ima ugrađena dva okova kormila (muški i ženski), a izrađeni

su od nehrđajućeg čelika. Gornji okov (ženski) smješten je 30 cm od vrha krmene statve.

Okov je oblika valjka vanjskog promjera 50 mm s provrtom za prolaz osanca kormila 26

mm. Za krmenu statvu je spojen trakom duljine 15 cm, širine 6 cm i debljine 5 mm, koja je

prihvaćena s dva svornjaka promjera 10 mm.

Donji okov (muški) smješten je 5 cm od dna krmene statve. Okov ima valjkastu

bazu promjera 50 mm i visine je 6 cm. Na nju se nastavlja osanac duljine 37 cm i promjera

30 mm, dok je cijeli okov visine 43 cm. Sa stavom je spojen trakom visine 6 cm. Ukupna

duljina okova je 19,5 cm, a pričvršćen je preko ploče visine 18 cm (na prednjem rubu

visine 11 cm), te zasječen pod kutom od 45°, tako da je na vrhu širok 9 cm. Okov je

prihvaćen za statvu s 4 svornjaka promjera 10 mm. Između baze i statve ostao je prostor

širine 1,8 cm


Pramčana i krmena statva prihvaćene su na pramčanu i krmenu protustatvu koje

su izrađene od hrastovine. Statve i protustave spojene su međusobno svornjacima od

nehrđajućeg čelika promjera 12 mm.




Pramčana protustatva je duljine 1,05 m, uspravni dio duljine je 70 cm, a donji dio

je zakrivljen i spaja se na pramčani masiv. Debljina uspravnog dijela pramčane protustatve

s unutrašnje strane iznosi 12,5 cm, visina pri dnu 11,5 cm, a pri vrhu 6,5 cm (širina).

Zakrivljeni dio visina je 12 cm i debljine 11,5 cm (sužava se prema pramčanoj statvi).

Pramčani horizontalni masiv duljine je 78 cm (prostire se do rebra R28), širine (debljina) je

12 cm, a visina do oplate iznosi 5 cm. S donje strane širine je kobilice. Pramčani masiv

povezuje kobilicu i donji dio pramčanog dijela barke.


Krmena protustatva duljine je 93 m, a krmeni masiv zaliven je u paklinu (do

pakline duljine je 26 cm i debljine (širine) 15 cm) i proteže se prema naprijed do rebra R5.

Preko gornjeg dijela krmene protustatve pričvršćeno je pojačanje duljine 50 cm, pri vrhu

širine 15 cm i debljine 5 cm, a pri dnu širine 12 cm i debljine 4 do 5 cm. Sa strane

protustatve su ugrađene dvije bočne ukrepe dimenzija 41 x 6 x 5 cm, a prihvaćene su s po

dva vijka za protustatvu odnosno dodano pojačanja. Krmeni masiv povezan je na vanjsko

koljeno, a zatim i na kobilicu. Krmena protustatva iznad palube visine je 15 cm, širine na

dnu 6 cm i na vrhu 4,5 cm.

Rebra - opći dio

Barka ima 21 rebro (rebra R1 do R21). Barka je originalno građena po sustavu

rebara od 3 dijela (rebrenica, te rebra lijevog i desnog boka) ali su nakon obnove rebra

pojačana, te su dodani vrhovi rebara na lijevom i desnom boku. Sredina barke (teoretsko

glavno rebro) nalazi se između rebara R11 i R12. Pramčana rebra lijevog i desnog boka

ugrađena su prema naprijed u odnosu na rebrenice, a krmena rebra lijevog i desnog boka

ugrađena su prema natrag u odnosu na rebrenice. Dodatni vrhovi rebra ugrađeni su u

pravilu prema pramcu u odnosu na pramčana rebra i prema krmi u odnosu na krmena

rebra.

Rebrenice


čelika promjera 12 mm koji prolaze kroz cijelu visinu rebrenice i kobilice. Rebrenice su šire

(više) na sredini, a sužavaju se prema krajevima. Duljine i širine rebrenica, te duljina

preklapanja s lijevim i desnim rebrima, počevši od krme, prikazane su u priloženoj tablici.

U istoj tablici prikazan je i razmak između rebara (rebrenica).



Rebro

Duljina rebrenice

(m)

Širina rebrenice

(cm)

Visina rebrenice

L/S/D

(cm)


L/D

(cm)

Razmak između

rebrenica

(cm)

Napomene

R1 - - - - - Nema rebrenice. Rebro ugrađeno u protustatvu i zaliveno u paklinu.

R2 - - - - R1 i R2

15

Nema klasične rebrenice. Trapezni element koji spaja rebra duljine je pri dnu 28 cm, na vrhu 55 cm, te visine 22 cm i debljine 4 cm. Kroz njega prolazi statvena cijev promjera 73 mm (matica).

R3 0,70 10 7/*/7 23/14 R2 i R3

21

* Zaliveno u paklinu, pa se ne može izmjeriti. Gornji kraj ovog elementa je konkavan.

R4 1,34 6 7/8/7 31/31 R3 i R4

21 Zaliveno u paklinu do vrha.

R5 1,52 6 7/8/7 23/23 R4 i R5

22,5 Zaliveno u paklinu do vrha.

R6 1,56 6 7/8/7 24/24 R5 i R6

24

R7 1,72 5,5 7/7/7 27/27 R6 i R7

22

Dno rebrenice na sredini izdubeno da ne smeta karteru motora.

R8 1,76 6 8/9/8 25/25 R7 i R8

22

R9 1,23 5,5 8/10/8 24/26 R8 i R9

22

R10 1,50 6 8/10/8 8/8 R9 i R10

23

Originalna rebrenica je u srednjem dijelu skinuta te nadomještena dodatkom dimenzija 100 x 8 x 8/10/8 cm, a s prednje strane dodana je nova rebrenica duljine 145 cm.

R11 1,50 6 8/8/9 13/13 R10 i R11

22

Originalna rebrenica je u srednjem dijelu skinuta te je s prednje strane dodana nova rebrenica.

R12 1,50 6 8/8/9 14/8 R11 i R12

16

Originalna rebrenica je u srednjem dijelu skinuta, te je sa stražnje strane dodana nova rebrenica. Razmak između novih rebrenica je 4 cm. Glavno rebro između R11 i R12



R13 1,49 6 8/10/9 12/11 R12 i R13

29

Originalna rebrenica je u srednjem dijelu skinuta, te je sa stražnje strane dodana nova rebrenica. Razmak između novih rebrenica je 23 cm.

R14 2,18 6 8/9/7 38/39 R13 i R14

28,5

Dodatak ispred rebrenica duljine 138 cm, debljine 4 cm i visine 8 cm, na kraju 7 cm. Razmak između rebrenice i novog dodatka je 24 cm.

R15 2,00 6 8/7/9 28/31 R14 i R15

17

Dodatak prema naprijed duljine 112 cm, visine e 8 cm i debljine 6 cm. Razmak između rebrenice i novog dodatka je 13 cm.

R16 1,51 6 8/7/8 28/11 R15 i R16

22

Razmak između rebrenice i dodatka je 15,5 cm. Za rebrenicu je prihvaćen stražnji dio temelja jarbola.

R17 1,67 6 7,5/8/8 22/27 R16 i R17

22

Dodatak rebrenice duljine 33 cm, debljine 5 i visine 8 cm.

R18 1,67 6 7,5/8/8 25/33 R17 i R18

22,5

Dodatak do rebra duljine 102 cm. Razmak između rebrenice i dodatka je 17 cm.

R19 1,55 6 7/9/7 28/24 R18 i R19

23

Za rebrenicu je prihvaćen prednji dio temelja jarbola.

R20 1,25 6 7/9,5/6 30/35 R19 i R20

22

R21 1,07 6 7/8/7 33/42 R20 i R21

21,5

Temelj pete jarbola

Između rebrenica R16 i R19 ugrađen je temelj pete jarbola izrađen od hrastovine.

Ovaj masivni drveni umetak duljine je 100 cm, širine 22 cm i debljine 4,5 cm, a za

rebrenice je pričvršćen s po dva jaka vijka za drvo (ukupno 8) od nehrđajućeg čelika

dimenzija 120 x 10 mm. Sa strane su ugrađena dva pojačanja dimenzija 40,5 x 8 x 4 cm

koja su pričvršćena u rebrenice s po dva vijka. Utor za petu jarbola dimenzija je 21 x 14,5

cm, a nalazi se između rebara R16 i R17.

Temelji motora

Temelji motora (stari) protežu se od rebra R5 do rebra R9. Duljine su 140 cm i

širine (debljine) 10 cm. Po visini su profilirani tako da su na prednjem kraju visine 11 cm,

na najvišem dijelu 19 cm i 6 cm na stražnjem kraju. Za svaku rebrenicu pričvršćeni su



svornjacima koji prolaze kroz oplatu. Na ove stare temelje motora, s unutrašnje strane,

pričvršćeni su novi temelji motora duljine 140 cm, širine (debljine) 8 cm i visine 14 cm. Na

lijevi temelj motora, pričvršćena je daščica koja nosi filter od vode. Ova daščica ima bazu

širine 17 cm, na vrhu je širine 13 cm, visine je 25 cm i debljine 3,5.

Rebra - dimenzije

Rebra su također hrastova debljine 6 cm. Rebra su na rebrenice spojena

pocinčanim čavlima, ponegdje i vijcima za drvo od nehrđajućeg čelika. Dimenzije čavala su

80 x 6 mm. Rebra i rebrenice se preklapaju, negdje su sastavljene i od više dijelova, svaki

spoj međusobno je zabijen s po 3 čavla.

Duljine i širine rebara (prva mjera odnosi se na dno rebra, a druga na vrh), te

dodanih vrhova rebara na desnom i lijevom boku barke, počevši od krme, prikazane su u

priloženoj tablici.


Rebro

Duljina rebra

L/D

(m)

Širina i debljina rebra

L/D

(cm)

Duljina, širina i debljina dodanih

vrhova rebara

L/D

(cm)

Napomene

AK1

L 0,82

D 0,98

L 7/7,5

D 7,5/7,5

L * 61; 8/7; 5,5

D -

Polurebo je skraćeno na vrhu, a dna pramčanih radijalnih polurebara zalivena su u paklinu.

*Dodatak polurebra prema natrag.

Razmak između radijalnih polurebara i temelja bitvi je 19 cm.

Bitva

L 0,99

D 0,98

L 7,5/11

8,5/10*

D 9/13

10/13*

-

Bitve su profilirane s zadebljanjem* na vrhu, a dno im je zaliveno paklinom. Lijeva bitva sastavljena od 2 dijela (donji komad duljine 50 cm do pakline. Bočno ojačana s dvije ukrepe, prednja ukrepa dimenzija 33 x 10/12 x 3 cm, a stražnja 33 x 10/10 x 3 cm. Pričvršćene s dva svornjaka promjera 10 mm.

Bitve su međusobno spojene navojnom šipkom promjera 12 mm.

Razmak između bitvi i rebra R1 je 19 cm.

R1 L 1,04*

D 1,04*

L 7/7,5

D 7/7,5

L 39; 6/6; 6

D 39; 6/6; 6

* Mjereno do pakline, dok je stvarna duljina približno 15 cm veća.

R2 L 1,16

D 1,16

L 7,5/6

D 7,5/6

L 39; 8/7; 6

D 39; 8/7; 6



R3 L 1,17

D 1,17

L 7/6

D 7/6

L 37; 6/6; 6

D 38; 6/6; 6 Debljina rebara 5 cm.

R4 L 1,13

D 1,13

L 6/7

D 6/7

L 32; 7/6; 6,5

D 39; 7/6; 6,5

Na lijevoj strani ugrađen je još jedan dodani vrh rebra dimenzija 40 x 5/5 x 4,5 cm.

R5 L 1,02

D 1,02

L 7/6

D 7/6

L 34; 6/6; 6

D 34; 6/6; 6

R6 L 1,10

D 1,10

L 8/6

D 8/6

L 35; 6,5/6; 6

D 35; 6,5/6; 6

R7 L 1,11

D 1,11

L 7/6

D 7/6

L 35; 7/6; 6

D 34; 7/6; 6

R8 L 1,15

D 1,15

L 6/7

D 6/7

L 31; 6/6; 6

D 30; 6/6; 6

R9 L 1,06

D 1,06

L 7/6

D 7/6

L 25; 7/7; 6

D 23; 7/7; 6

R10 L 1,00

D 1,08

L 8/6

D 8/6

L 34; 7/7; 6

D 32; 7/7; 6

R11 L 1,06

D 1,06

L 8/6

D 8/4

L 33; 7/7; 6

D 28; 7/6; 6

R12 L 1,14

D 1,00

L 8/6

D 8/6

L 27; 7/6; 6

D 33; 7/7; 6

R13 L 1,13

D 1,12

L 8/6

D 8/6

L 28; 6/6; 6

D 32; 6/6,5; 6

R14 L 1,00

D 1,00

L 8/6

D 8/7

L 30; 6/6; 6

D 30; 6/6; 6

R15 L 0,98

D 0,98

L 7/7

D 8/7

L 27; 6/6; 6

D 31; 7/6; 6

Na desnom boku ispred rebra ugrađena je ukrepa dimenzija 39 x 7 x 4 cm.

R16 L 1,00*

D 1,13

L 8/6

D 8/6

L 31; 7/6; 6

D 29; 6/6; 6 * Rebro završava do palubne sponje.

R17 L 1,13

D 1,11

L 8/7

D 8/6

L 30; 7/6; 6

D 32; 6/6; 6 Debljina desnog rebra 5 cm.

R18 L 1,12

D 1,14

L 7/7

D 7,5/5,5

L 29; 7/7; 6

D 30; 6,5/5,5; 6

R19 L 1,05

D 1,00

L 8/7

D 7/6

L 33; 8/7; 6

D 40; 7/6; 6*

*Na desnom boku iza rebra ugrađen je dodani vrh rebra koji se pruža do sponje dimenzija 39 x 6/6 x 4 cm.

R20 L 1,21

D 1,21

L 7/7

D 7/6

L 40; 7/7; 6

D 39; 7/6; 6

R21 L 1,26

D 1,31

L 7/6

D 6/7

L 35; 7/7; 6

D 38; 6/6; 6



R22 L 1,32

D 1,31

L 9/6

D 8/7

L 43; 7/7; 6

D 37; 7/7; 6 -

R23 L 1,25

D 1,24

L 10/6

D 10/5,5

L 46; 8/6,5 6

D 49; 7/7; 6

R24 Bitva

L 1,17

D 1,16

L 10/12; 8/ 11

D 10/12; 8/11 -

Bitva je profilirana i na dnu zapiljena u koso, naslanja se na pramčani horizontalni masiv u visini od 11 cm.

R25 L 0,93

D 0,94

L 14/9

D 13/10 -

Rebro smješteno između pramčane protustatve i bitve. Debljina rebra 5 cm.

Rezervoar za gorivo

S desne strane motora ugrađen je rezervoar za gorivo. Polica na koju je smješten

rezervoar duljine je 91 cm, širine 42 cm i debljine 2 cm, Polica je pričvršćena na nosače

duljine 55 cm, visine 17 cm s izrezom prema sredini visine 10 cm (na bokovima prati

rebra), i debljine 4 cm. Rezervoar je dimenzija 83 x 40 x 29 cm, a oko njega su ugrađene

letvice koje ga učvršćuju (bočna je dimenzija 90 x 5 x 2 cm), a naprijed i natrag su

ugrađene letvice presjeka 2 x 2,5 cm.

Uzvojne proveze

Uzvojne proveze izrađene su od hrastovine, protežu se od rebra R4 do R21, duljine

su 4,92 m, širine 9 cm na pramcu, 14 do 15 cm na sredini i 9 cm na krmi, te debljine 2,5 do

3 cm. Pričvršćene su simetrično s obje strane rebara, na spojevima s rebrenicama. Na

svako rebro i rebrenicu pričvršćene su s pocinčanim čavlima dimenzija 60 x 5 mm (jedan

vijak u rebro i jedan vijak u rebrenicu). Osim postizanja uzdužne čvrstoće barke ove

proveze služe i kao bočni graničnici podnica.



sredini barke (protežu od rebra R10 do R21) služe naslanjanju podnica (poprečni sustav

podnica). Nosači podnica udaljeni su od uzdužnih proveza 3 do 7 cm. Za rebrenice

pričvršćene su pocinčanim čavlima dimenzija 50 x 4 mm (za svako rebro jedan čavao). Na

lijevoj strani, uz temelj motora, smještena je jedna uzdužna podnica. Podnica leži na dva

temeljna elementa. Stražnji temelj podnice duljine je 13 cm i debljine 3 cm, dok mu je

visina 3 cm prema sredini, a prema van prati rebro i završava u špic. Prednji temelj

podnice duljine je 21 cm, visine od 6 do 4,5 cm i debljina 2 cm. Iza motora su tri krmene

poprečne podnice koje se naslanjaju na nosače podnica duljine 70 cm, širine 8 cm i



debljina 2,5 cm, a prihvaćeni su na rebra R3, R4, R5. Zadnja krmena podnica (polica)

upada izravno između rebara.

Bočne uzdužne proveze

Bočne uzdužne proveze izrađene su od hrastovine. Protežu se od rebra R6 do R23,

najvećim dijelom su širine 7 cm i debljine 3 cm za zakošenim rubovima. Lijeva proveza

izrađena je od jednog komada, dok je desna proveza izrađena od dva dijela sa spojem na

rebru R12. Pričvršćene su simetrično s obje strane rebara, na 2/3 visine boka barke do

podsponjaka. Na svako rebro i rebrenicu pričvršćene su s po dva pocinčana čavla

dimenzija 60 x 5 mm (jedan čavao u rebro i jedan u rebrenicu).

Vanjske platice do sržnice

Vanjske platice do sržnice (dosržnične platice) izrađene su od hrastovine i protežu

se od pramčane do krmene statve. Lijeva platica izrađena je od 5 dijelova, a desna od dva

dijela. Duljina im je 9,23 m. Širina im je na krmi 9,5 cm, u središnjem dijelu 12,5 cm, a na

pramcu 11,5 cm. Imaju profilirani donji rub širine 1,5 cm. Za rebra su pričvršćene s po dva

pocinčana čavla dimenzija 70 x 6 mm (s gornjim rubom do vrhova rebra odnosno

dodataka vrhova rebara). Glave čavala su upuštene u platice, te su pokitane. Glave





okomite.

Podsponjaci

Podsponjaci se protežu od pramčane (usječeni su u bitvu) do krmene bitve

(završavaju nekoliko centimetara prije bitve) i izrađene su također od hrastovine. Svaki

podsponjak (desni i lijevi) izrađen je od dva dijela i pričvršćen je vijcima za drvo od

nehrđajućih čelika dimenzija 80 x 6 mm u dodane vrhove rebara s gornjim rubom do

vrhova rebra odnosno dodataka vrhova rebara. Lijevi podsponjak spaja se na rebru R13, a

desni na rebru R14. Podsponjaci su širine 15 cm i debljine 4 cm s profilirani rubom u

donjem dijelu. Glave vijaka su upuštene u podsponjak i pokitane. Glave prednjih dijelova

podsponjaka upuštene su u pramčane bitve, dok na krmi završavaju nekoliko centimetara

ispred krmenih bitvi. Glave prednjih i stražnjih dijelova podsponjaka na međusobnom

spoju su okomite. Podsponjaci su zapiljeni 4 cm tako da u njih djelomično upadaju spon je.



Sržnice

Sržnice su izrađena od hrastovine, naslanja se na gornje rubove dosržnične platice

i vrhove rebara odnosno dodane vrhove rebara i protežu se od pramčane do krmene

statve. Za dosržnične platice i podsponjake pričvršćene su pocinčanim čavlima 80 x 6 mm.

Sržnica je širine 17 cm i debljine 4 cm, a proteže se izvan izdanaka rebara 4,5 do 5 cm.

Sastavljene su od po četiri dijela. Prvi spoj nalazi se kraj krmenih bitvi, dok je drugi spoj

između izdanaka rebara IR4 i IR5, a treći između izdanaka rebra IR11 IR12. Spojevi su

izvedeni sa Z ključem. Završetci (glave) prednjih dijelova razme završavaju tik do

pramčane statve. Na isti način su izvedene i glave stražnjih dijelova razme koje završavaju

tik do krmene statve. Glave vijaka su također upuštene u sržnicu, te pokitane.

Sponje

Barka ima 20 palubnih sponja (PS1 do PS20) koje nose palubu. Palubne sponje su

blago su zakrivljenje (imaju pregib čime stvaraju vrlo blagi preluk palube) i izrađene su od

hrastovine.

Dimenzije palubnih sponja počevši od pramca (na lijevoj i desnoj strani barke)


Palubna sponja

Duljina sponje

(m)

Širina sponje

(cm)

Visina sponje

(cm)

Napomene

PS1 1,33 5 6 Smještena između rebara R23 i R24.

PS2 1,67 7,5 7 Smještena između rebara R22 i R23.

PS3 1,81 8 7,5 Smještena između rebara R21 i R22.

PS4 2,16 7,5 7 Smještena na rebru R20.

PS5 2,28 7,5 8 Smještena iza rebra R19.

PS6 2,28 8 7,5 Smještena između rebara R17 i R18.

PS7 2,52 8 7 Smještena na rebru R16. Na njoj je smještena prednja pražnica palubnog grotla.

PS8 D 0,41

L 0,41

8,5

8,5

6,5

6 Polusponja smještena iza rebra R15.

PS9 D 0,44

L 0,43

8

8

7,5

7 Polusponja smještena iza rebra R14.

PS10 D 0,42

L 0,42

9

9

7,5

7 Polusponja smještena između rebara R12 i R13.



PS11 D 0,42

L 0,43

7,5

7

7

7 Polusponja smještena ispred rebra R11.

PS12 242 7 8 Smještena je na rebru R10. Na njoj je smještena stražnja pražnica palubnog grotla.

PS13 232 7,5 8 Smještena iza rebra R9.

PS14 240 9 7 Ne proteže se kraja, stara sponja smještena između rebara R7 i R8. Do nje dodana s prednje strane nova sponja iste duljine, širine 4 cm i visine 7,5 cm.

PS15 D 0,71

L 0,72

7

7

7

7

Polusponje smještena na rebru R6, na njoj je smještena prednja pražnica niskog nadgrađa

PS16 D 0,63

L 0,63

7

7

6

6 Polusponja između rebara R4 i R5

PS17 208 9 8 Smještena ispred rebra R3. Na njoj je smještena zadnja pražnica niskog nadgrađa.

PS18 185 8 7 Smještena na rebru R2.

PS19 145 4,5 6 Smještena na rebru R1, naslanja se na dodatak rebra smješten sa stražnje strane.

PS20 90 5,5 7,5 Smještena je između bitvi sa stražnje strane.

Na krmi je odmah do krmene protustatve ugrađen trapezni umetak koji je zarezan

i ulazi oko statve. Prednji brid duljine je 38 cm, stražnji brid 24 cm, širine je 13 cm i

debljine 5,5 cm, a na krmenoj protustatvi zarezan je u duljini od 12 cm i urezan 2 cm.

Sponja odnosno nosač palube između krmenih bitvi duljine je 83 cm s prednje

strane i 71 cm sa stražnje strane, širine je 12 cm i visine 9 cm. Na krajevima je upušten u

bitve.

Palubne polusponje uz palubno grotlo leže s unutarnje strana na uzdužnjacima

duljine 1,73 m, širine 8,5 cm i visine 8 cm, a palubne polusponje uz nisko nadgrađe na

krmi leže s unutarnje strana na uzdužnjacima duljine 1,08 m, širine 7 cm i visine 7 cm.

Sponje su zapiljene 3 cm s donje strane, te upuštene u podsponjake. Sponje su

zbijene u podsponjake s po jednim pocinčanim čavlom dimenzija 90 x 6 mm.

Palubne trenice

Na sponje su pričvršćene palubne trenice, i to središnja palubna trenica, te 16

trenica s lijeve i desne strane. Središnja palubna trenica izrađena je od hrastovine i

sastavljena je od 3 tri dijela. Pramčana središnja palubna trenica proteže se od prednje

pražnice pramčanog grotla do pramčane protustatve odnosno oplate na pramcu. Duljine



je 2,51 odnosno 2,40 m (završava u V), širine 22 cm na prednjem kraju, na sredini 22,5 cm

i na stražnjem kraju kraj pražnice 22 cm, a palubne trenice nadvisuje 0,6 cm.

Središnji dio središnje trenice između palubnog grotala i niskog nadgrađa na krmi

duljine je 61 m, širine 21,5 cm, a palubne trenice nadvisuje 0,6 cm. Krmena središnja

trenica proteže se od stražnje pražnice niskog nadgrađa na krmi do krmene protustatve

odnosno oplate na krmi, duljine je 1,23 m odnosno 1,11/1,15 m (završava u V), širine 22

do 23 cm, te nadvisuje palubne trenice za 0,6 cm. Središnje palubne trenice su u svaku

palubnu sponju pričvršćena je s po dva čavla dimenzija 80 x 6 mm.

Otvor za prolaz jarbola (grlo, gola) smješten je na udaljenosti od pramčane

protustatve 2,38 m (do središta otvora za prolaz pramčanog jarbola). Otvor za prolaz

jarbola je okruglog oblika promjera 16 cm. Daščica s prstenom za prihvat pete kosnika

pričvršćena je na prve dvije trenice do centralne trenice, na udaljenosti 19,5 cm od

pražnice palubnog grotla. Ova daščica duljine je 20 cm, širine 12,5 cm i debljine 2,6 cm, a

za palubu je pričvršćena s četiri vijka. Prsten je smješten na 13 cm od prednjega kraja, a

prihvaćen je na oko vanjskog promjera 40 mm i promjera 12 mm. Prsten je vanjskog

promjera 98 mm i promjera 13 mm.

Od rupe za jarbol 13 cm prema naprijed smješteno je oko vanjskog promjera 53

mm i promjera 12 mm s bazom vanjskog promjera 29 mm.

Oko za prihvat kolotura škote udaljen je od pražnice palubnog grotla 47 cm, a od

pražnice niskog nadgrađa na krmi 14,5 cm.

Ostale palubne trenice izrađene su od ariša i nominalne su širine 6,5 cm, a debljine

2,8 cm. Na krajevima završavaju do sržnica, te prate zakrivljenje sržnica ili su krajevi

okomiti i završavaju uz pražnice palubnih grotala. Palubne trenice su za svaku sponju

pričvršćene s po dva pocinčana čavla dimenzija 60 x 5 mm. Glave čavala su upuštene u

drvo i pokitane. Međusobno su priljubljene jedna za drugu korištenjem preklopnog spoja.

Trenice su obojane u bijelo.

Duljine i širine palubnih trenica počevši o središnje palubne trenice, lijevo i desno,

prikazane su u sljedećoj tablici. Trenice su po duljini sastavljene od više dijelova, najčešće

tri (dio od pramca do prednje pražnice palubog grotla, dio između stražnje pražnice

palubog gortla i prednje pražnice niskog nadgrađa, te stražnje pražnice nikog nadgrađa do

krme). Manji dio trenica prolazi uz palubno grotlu i nisko nadgrađe na krmi. Trenice koje

se protežu na bokovima između sržnica i bočnih pražnica palubnih grotala se dakako

djelomično preklapaju po duljini. Iznimke su naznačene u napomenama.



Palubne trenice – lijevo

Palubna trenica

Duljina trenica

(m)

Duljina trenica – parcijalno (m)

Napomene

1 dio 2 dio 3 dio

PT1 L 4,14 2,40 0,62 1,12* * Od krme do pražnice niskog nadgrađa





PT6 L 4,66 2,06 1,81 0,79 Dio trenice proteže se do pražnice palubnog grotla u duljini od 62 cm, a zatim uz bočnu pražnicu u duljini 77,5 cm i širine je 3,5 cm.

PT7 L 4,51 1,97 0,61 1,92

PT8 L 4,31 1,87 1,01 1,43

PT9 L 4,10 1,76 1,82 0,52

PT10 L 3,83 1,62 1,01 1,20

PT11 L 3,57 1,49 2,08 -

PT12 L 5,06 1,96 1,80 1,30 Prolazi uz pražnicu

PT13 L 4,70 1,11 1,88 1,71 Prolazi uz pražnicu

PT14 L 4,10 0,44 1,80 1,86 Spoj prije pražnice

PT15 L 3,29 1,46 1,83 - Prolazi uz pražnicu

PT16 L 194 1,94 - - Trenica je od jednog komada, širine na sredini 3 cm, a na krajevima ide u špic.

Palubne trenice – desno

Palubna trenica

Duljina trenica

(m)


Napomene

1 dio 2 dio 3 dio

PT1 D 4,15 2,39 0,62 1,14* * Od krme do pražnice niskog nadgrađa.







PT6 D 3,45 2,01 0,62 0,82* * Proteže se uz bočnu pražnicu palubnog grotla u širini 1 cm.

PT7 D 4,46 1,91 1,80 0,75

PT8 D 4,28 1,80 1,44 1,04

PT9 D 4,06 1,68 1,04 1,34

PT10 D 3,84 1,56 0,60 1,68

PT11 D 3,56 1,41 1,80 0,35

PT12 D 5,05 2,00 1,32 1,73 Prvi dio trenice prolazi uz pražnicu, druga uz pražnicu i prema natrag, treća uz krmeno nadgrađe.

PT13 D 4,63 1,01 1,81 1,81 Spoj uz prednju pražnicu .

PT14 D 4,09 1,36 1,82 0,91 Prolazi uz pražnicu palubnog grotla.

PT15 D 3,49 1,79 1,70 - Prolazi uz pražnicu palubnog grotla.

PT16 D 2,37 2,37 - - Trenica je od jednog komada, širine na sredini 5 cm, a na krajevima ide u špic.

Nastavci rebara na palubi

Barka ima 19 izdanaka rebara (štili) izrađenih od hrastovine na koje su prihvaćene

vanjske i unutarnje dorazmene platice linice. Izdanci rebara su pričvršćeni za vanjsku

dosržničnu platicu i prve dvije platice oplate pocinčanim čavlima dimenzija 60 x 5 mm.

Dimenzije izdanaka rebara počevši od krme prikazane su u priložnoj tablici. Pri

definiranju ukupne duljine uzeta je u obzir debljina sržnice od 4 cm.

Izdanak rebra

Ukupna duljina izdanka

rebra (cm)

Ispod palube Iznad palube

Duljina izdanka

rebra (cm)

Presjek izdanka

rebra (cm)

Duljina izdanka

rebra (cm)

Širina izdanka

rebra (cm)

Debljina izdanka

rebra (cm)

Napomene

IR1 D 40,5 L 39,5

D 18,0 L 18,0

6,5 x 4 D 18,5 L 17,5

6,5 4

Razmak između masivnog elementa na krmenom kraju linice do prvih izdanaka rebara IR1 je desno 31 cm i lijevo 31 cm. Izdanci su ugrađeni iza rebra.

IR2 D 39,5 L 39,0

D 17,0 L 17,0

6 x 4 D 18,5 L 18,0

6,5 4 - 4,5

Razmak između izdanka rebara IR1 i IR2 je desno i lijevo 23,5 cm. Izdanci rebara ugrađeni su iza rebra.



IR3 D 40,0 L 39,5

D 17,0 L 17,0

6 x 4 D 19,0 L 18,5

6,5 4

Razmak između izdanka rebara IR2 i IR3 je desno i lijevo 23,5 cm. Izdanci rebara ugrađeni su iza rebra.

IR4 D 38,5 L 38,0

D 15,0 L 15,0

6 x 4 D 19,5 L 19,0

6,5 4

Razmak između izdanka rebara IR3 i IR4 je desno 23,5 cm, a lijevo 24 cm. Izdanci rebara ugrađeni su iza rebra.

IR5 D 40,0 L 39,5

D 16,0 L 16,0

6 x 4 D 20,0 L 19,5

6,5 4

Razmak između izdanka rebara IR4 i IR5, je desno 24 cm, a lijevo 24,5 cm. Izdanci rebara ugrađeni su iza rebra.

IR6 D 40,0 L 40,0

D 16,0 L 16,0

6 x 4 D 20,0 L 20,0

6,5 4

Razmak između izdanka rebara IR5 i IR6 je desno 24,5 cm, a lijevo 24 cm. Izdanci rebara ugrađeni su iza rebra.

IR7 D 37,5 L 37,5

D 13,0 L 13,0

6 x 4 D 20,5 L 20,5

6,5 4

Razmak između izdanka rebara IR6 i IR7 je desno i lijevo 24 cm. Izdanci rebara ugrađeni su iza rebra. Između IR6 i IR7 je na lijevoj i desnoj strani ugrađen temelj za umetanje soha.

IR8 D 41,5 L 41,5

D 17,0 L 17,0

6 x 4 D 20,5 L 20,5

7 4

Razmak između izdanka rebara IR7 i IR8 je desno i lijevo 24 cm. Izdanci rebara ugrađeni su iza rebra.

IR9 D 37,0 L 40,5

D 12,5 L 16,0

6 x 4 D 20,5 L 20,5

7 4

Razmak između izdanka rebara IR8 i IR9 je desno 24 cm, a lijevo 25 cm. Izdanci rebara ugrađeni su iza rebra.

IR10 D 22,5 L 37,5

D 1,0* L 16,0

6 x 4 D 17,5 L 17,5

6,5 4

Razmak između izdanka rebara IR9 i IR10 je desno 24 cm, a lijevo 25 cm. Izdanci rebara ugrađeni su iza rebra.

IR11 D 41,0 L 39,5

D 20,0 L 18,0

6 x 4 D 17,0 L 17,5

6,5 4

Razmak između izdanka rebara IR10 i IR11 je desno i lijevo 24 cm. Izdanci rebara ugrađeni su iza rebra.

IR12 D 38,0 L 39,0

D 17,0 L 18,0

6 x 4 D 17,0 L 17,0

6,5 4

Razmak između izdanka rebara IR11 i IR12 je desno 24 cm, a lijevo 25 cm. Izdanci rebara ugrađeni su ispred rebra i 1 cm od ukrepe.

IR13 D 41,5 L 23,5

D 20,0 L 3,0*

6 x 4 D 16,5 L 16,5

6,5 4

Razmak između izdanka rebara IR12 i IR13 je desno 23,5 cm, a lijevo 24 cm. Izdanci rebara ugrađeni su ispred rebra, a na njima su pričvršćeni okovi pripona.



IR14 D 35,5 L 35,5

D 15,5 L 15,5

6 x 4 D 16,0 L 16,0

6,5 4

Razmak između izdanka rebara IR13 i IR14 je desno i lijevo 24 cm. Izdanci rebara ugrađeni su ispred rebra, a na njima su pričvršćeni okovi pripona.

IR15 D 36,5 L 35,0

D 17,5 L 16,0

6 x 4 D 15,0 L 15,0

6,5 4

Razmak između izdanka rebara IR14 i IR15 je desno 23,5 cm, a lijevo 24 cm. Izdanci rebara ugrađeni su ispred rebra i do ukrepe (39 x 7 x 4 cm) koja je smještena naprijed od rebra.

IR16 D 35,5 L 37,5

D 17,0 L 19,0

6 x 4 D 14,5 L 14,5

6,5 4

Razmak između izdanka rebara IR15 i IR16 je desno i lijevo 23,5 cm. Izdanci rebara ugrađeni su ispred rebra. Između IR6 i IR7 je na lijevoj strani ugrađen temelj za umetanje sohe.

IR17 D 35,0 L 37,0

D 17,0 L 19,0

6 x 4 D 14,0 L 14,0

6,5 4

Razmak između izdanka rebara IR16 i IR17 je desno i lijevo 23,5 cm. Izdanci rebara ugrađeni su ispred rebra.

IR18 D 33,5 L 38,5

D 16,0 L 21,0

6 x 4 D 13,5 L 13,5

6,5 4

Razmak između izdanka rebara IR17 i IR18 je desno 24 cm, a lijevo 23,5 cm. Izdanci rebara ugrađeni su ispred rebra.

IR19 D 33,5 L 30,0

D 16,0 L 12,5

6 x 4 D 13,5 L 13,5

6,5 4

Razmak između izdanka rebara IR18 i IR19 je desno 23,5 cm, a lijevo 23 cm. Izdanci rebara ugrađeni su ispred rebra.

Razmak između masivnog elementa na pramčanom kraju linice do izdanaka rebara

IR19 je 39 cm desno i 40,5 cm lijevo.

Okovi zatega glavnog jedra pričvršćeni su na izdanke rebara IR5 s lijeve i desne

strane. Vanjski promjer im je 53 mm s bazom promjera 30 mm i promjera 12 mm (teretni

očni vijak).

Masivni elementi na pramčanom i krmenom kraju linice

Masivni elementi na pramčanom i krmenom kraju linice pričvršćeni su na sržnice, a

do njih se protežu vanjske i unutarnje dorazmene platice linice, a razma završava na njima

s gornje strane. Duljina ovih masivnih elementa na pramcu, na lijevoj strani je 28 cm (na

desnoj 27 cm), širina im je 10,5 cm, visina na stražnjem kraju 12,5 cm, a na prednjem

kraju 5,5 cm, dok je duljina ravnoga djela na vrhu lijevo 5 cm, a desno 6 cm. Duljina ovih

masivnih elementa na krmi je 27 cm, širina im je 11,5 cm, visina na prednjem kraju 11,5

cm, a na stražnjem kraju 4,5 cm, dok je duljina ravnoga djela na vrhu 5 cm.



Vanjske dorazmene platice linice

Vanjske dorazmene platice linice izrađene su od hrastovine. Svaka vanjska

dorazmena platica linice (desna i lijeva) koje se protežu od masivnog elementa na

pramčanom kraju linice do masivnog elementa na krmenom kraju linice. Izrađene su od

po dva dijela koji se spajaju na izdancima rebara IR10, a zabijene su pocinčanim čavlima

dimenzija 60 x 5 mm u izdanke rebara (gornji rub platice proteže se uz vrhove izdanaka

rebra). Glave čavala su upuštene u platice i pokitane. Duljina lijeve vanjske dorazmene

platice linice je 5,92 m, a desne 5,89 m. Širina vanjske dorazmene platice linice na pramcu

je 13 cm, na sredini 15 cm i na krmi 12,5 cm, a debljine su 3 cm. U središnjem dijelu ovih

platica donji rub je urezan tako da ne naliježu na sržnicu već je ostavljena zračnost od 1,5

cm koja omogućava istjecanje vode s palube. Puni profil (puna širina) je na stražnjem

dijelu platica u duljini od 86 cm, i na prednjem dijelu platica u duljini od 88 cm. Glave

prednjih i stražnjih dijelova vanjskih dorazmenih platica linice završavaju na masivnim

elementima na pramčanom i krmenom kraju linice. Glave prednjih i stražnjih dijelova

vanjskih dorazmenih platica na međusobnom spoju su okomite. Na pramčanom dijelu

vanjskih dorazmenih platica, na udaljenosti 1,54 m od vrha pramčane statve, ugrađena su

oka (očnjaci) za prihvat kolotura brkova kosnika. Ovo oko je vanjskog promjera 55 mm s

bazom promjera 30 mm i promjera 12 mm.

Unutarnje dorazmene platice linice

Unutarnje dorazmene platice linice izrađene su od hrastovine i protežu se od

masivnog elementa na pramčanom kraju linice do masivnog elementa na krmenom kraju

linice. Svaka unutarnja dorazmena platica linice (desna i lijeva) izrađena je od dva 2 dijela i

pričvršćena pocinčanim čavlima dimenzija 50 x 5 mm s gornjim rubom u vrhove palubnih

izdanaka rebra. Duljina lijeve vanjske dorazmene platice je 5,77 m (prednji dio 2,65 m i

stražnji dio 3,12 m). Duljina desne vanjske dorazmene platice je 5,78 m (prednji dio 2,65

m i stražnji dio 3,13 m). Okomiti spojevi, na lijevoj i desnoj strani, izvedeni su na izdanku

rebra IR11. Nisu jednake širine po cijeloj duljini. Prvih 28 cm (lijevo i desno) na stražnjem

kraju izvedene su u punoj širini (lijevo 13,5 cm, desno 14 cm), zatim se u središnjem dijelu

uže, izvedene su u širini 7 cm lijevo i 7,5 cm desno, te na prednjem dijelu ponovo u punoj

širini 13,5 cm lijevo i 14 cm desno u duljina 29 cm lijevo i 28 cm desno. Debljine su 2 cm.

Glave vijaka su upuštene u platice, te pokitane. Na unutarnjoj dorazmenoj platici linice

izbušene su rupe za prihvat konopa bokobrana. Rupe promjera 25 mm s zaobljenim

vanjskim rubovima smještene su između izdanka rebra IR2 i IR3, IR9 i IR10, te IR16 i IR17.



Razma

Razma (kovertela), izrađena od hrastovine, naslanja se na gornje rubove vanjskih i

unutrašnjih dorazmenih platica linice, te na izdanke rebara. Za vanjske i unutarnje

dorazmene platice linice pričvršćena je pocinčanim čavlima dimenzija 60 x 5 mm. Glave

čavala su također upuštene u razmu, te pokitane. Razma s lijeve i desne strane proteže se

od masivnog elementa na pramčanom kraju linice do masivnog elementa na krmenom

kraju linice (završavaju na njima s gornje strane). Duljina razme na boku barke je 6,00 m,

širina 12 cm i debljina 3 cm. Izrađene su od po tri dijela, a spojevi su između izdanaka

rebara IR7 i IR8, te IR14 i R15. Spojevi su izvedeni s poluključem duljine 8 cm i širine na

gornjem rubu 1 cm, a na donjem rubu ide u špic.

Nadvišenje sržnice na pramcu

Nadvišenje sržnice na pramcu do masivnog elementa na pramčanom kraju linice,

duljine je 73,5 cm desno i 76 cm lijevo, širine 10 do 11 cm i debljina 4,5 do 6 cm. Na

desnoj strani ovo nadvišenje je urezano za prolaz (naslanjanje) kosnika.

Sohe za vesla

Sohe za vesla umetnute su u razmi koja je urezana na tri mjesta. Krmene sohe

smještene su 4,99 m od pramca na desnom boku i 4,94 m na lijevom boko. Izrez za

pramčanu sohu smješten je na 2,43 m od pramca. Ovi izrezi za uklinjavanje sohe

dimenzija su 21 x 4 cm. Pramčana soha ima temelj (za umetanje) duljine 23 cm, unutarnji

izrez 18 cm, širina letve uokolo 4 do 4,5 cm, Uzdužna letvica je debljine 2,5 cm, a

poprečne letvice naprijed i natrag debljine su 2 cm. Visina soha je 61 cm, a debljina 3 cm.

Širina baze sohe je 21 cm, širina na sredini 17 cm, širina na vilici 22 cm, dok je širina na

samom vrhu 5,5. Visina do donjeg ruba vilice je 39 cm, a visina do gornjeg ruba vilice je 44

cm.

Bitve

Krmene bitve udaljene su od krmene protustatve 53 cm (desna) i 54 cm (lijeva).

Desna krmena bitva visine je 25 cm s presjekom baze 12 x 9,5 cm u visini od 10 cm, na

sredini je udubljena (približni presjek 8,5 x 9 cm), a na vrhu je opet proširena i presjeka 11

x 12 cm (u visini od 5 cm). Lijeva krmena bitva visine je 24,5 cm s presjekom baze 12 x

11,5 cm u visini od 10 cm, na sredini je udubljena (približni presjek 9 x 9 cm), a na vrhu je

opet proširena i presjeka 13 x 13 cm (u visini od 5,5 cm).



Pramčane bitve udaljene su od pramčane protustatve 54,5 cm (desna) i 53 cm

(lijeva). Desna pramčana bitva visine je 20 cm s presjekom baze 10 x 10 cm u visini od 6

cm, na sredini je udubljena (približni presjek 10 x 8 cm), a na vrhu je opet proširena i

presjeka 13 x 13 cm (u visini od 5 cm). Lijeva krmena bitva visine je 22 cm s presjekom

baze 10 x 11 cm u visini od 6 cm, na sredini je udubljena (približni presjek 10 x 8 cm), a na

vrhu je opet proširena i presjeka 14 x 14 cm (u visini od 5 cm).

Okovi pripona

Na razmi, sa svake strane barke ugrađena su po dva okova za prihvat jarbolnih

pripona (lande) uz izdanke rebara IR13 i IR14. Prednji okovi pripona smješteni su 2,96 m

od pramca, a između njih je razmak od 28,5 cm. Okovi su duljine 32 cm (prednji) i 33 cm

(stražnji), širine su 5 cm i debljine 5 mm. Na gornjoj strani ima zavaren valjkasti izdanak za

prihvat osanca okova šuplje glave vanjskog promjera 30 mm i provrta 13 mm. Osanac ima

duljinu 6,9 cm i promjer 12 cm s glavom promjera 33 mm i debljine 6 m, a na suprotnoj

strani izbušenu rupu u koju je umetnut pocinčani čavao kao osigurač od iskakanja.

Palubno grotlo s poklopcima

Barka ima jedno palubno grotlo s pokopcima grotla (bukaportama). Prednji rub

palubnog grotla od stražnjeg ruba pramčane protustave udaljen je 2,53 m. Pražnice

palubnog grotala izrađene su od hrastovine, kao i sponje i uzdužnjaci poklopaca grotala,

dok su trenice grotla od ariša. Grotlo je duljine 1,80 m i širine 1,68 m. Debljina pražnica je

4,5 cm. Visina bočnih pražnica je na prednjoj strani 12,5 cm, na sredini 14,5 cm i na

stražnjoj strani 13,5 cm. Visina bočnih pražnica izvan palube na prednjoj strani je 7,5 cm,

na sredini 11,cm, a na stražnoj strani 9 cm s zubom 1,5 cm (razlika u visini se javlja zbog

skoka palube). Prednja pražnica visine je 12,5 cm na krajevima i 10 cm na sredini, dok je

stražnja pražnica visine 13 do 13,5 cm na krajevima i 11 cm na sredini (razlika se javlja

zbog preluka palube). Pramčana pražnica ima i zub (niži dio širine 2,5 cm i dio na vrhu

širine 2 cm. Prednja i stražnja pražnica naslonjena je na sponju, a bočne na uzdužnjake.

Spoj prednje i stražnje pražnice i sponja pokriven je drvenom letvom dimenzija 4 x 2,5 cm

koja se proteže cijelom širinom grotla. Na prednju pražnicu palubnog grotla pričvršćen je

dvostruki kljun/rog (kaštanjola) duljine 20 cm (duljine baze 10 cm), visine 6 cm i debljine 3

cm. Visina na sredini je 7 cm, razmak između kljuna (roga) i pražnice 3 do 5 cm. Profilirani

su u horizontalnoj i vertikalnoj ravnini.

Palubno grotlo je pokriveno s tri poklopca grotla. Prednji poklopac palubnog grotla

dimenzija je 1,69 x 0,58 m, srednji poklopac dimenzija 1,69 x 0,60 m, a stražnji poklopac



dimenzija 1,69 x 0,60 m. Konstruktivni elementi svih poklopca palubnog grotla pokriveni

su s 24 trenice širine 7 cm i debljine 2 cm, a sponje i uzdužnjaci međusobno su spojeni L

spojevima.

Dimenzije sponja i uzdužnjaka na prednjem (pramčanom) poklopcu palubnog

grotla su sljedeće:

Sponja poklopca

grotla

Duljina sponje

(m)

Širina sponje

(debljina)

(cm)

Visina sponje

L/S/D

(cm)

Napomene

PPG1 169 4 7/9/7

PPG2 159 3,5 6-6,5

PPG3 169 4,5 10,5 Izveden je „zub“ širine gore 2 cm, dole 2,5 cm i visine 1,5 cm.

Uzdužnjaci 60,5 4,5 7/9/5

Dimenzije sponja i uzdužnjaka na srednjem poklopcu palubnog grotla su sljedeće:

Sponja poklopca

grotla

Duljina sponje

(m)

Širina sponje

(debljina)

(cm)

Visina sponje

L/S/D

(cm)

Napomene

SPG1 169 4 7/9/7

SPG2 159 3 5,5/6/5,5

SPG3 169 4 7,5/9,5/7 Izveden je „zub“ širine gore 2 cm, dole 2 i visine 1,5.

Uzdužnjaci 60 4 7,5*

9**

* Prema unutra

** Prema van

Dimenzije sponja i uzdužnjaka na stražnjem (krmenom) poklopcu su sljedeće:

Sponja poklopca

grotla

Duljina sponje

(m)

Širina sponje

(debljina)

(cm)

Visina sponje

L/S/D

(cm)

Napomene

KPG1 168,5 4 7/9/7 Izveden je „zub“ širine gore 2 cm, žljeb 1,5 cm i bočno 1 cm. S vanjske strane visina na sredini 10 cm, a na krajevima 8 cm.

KPG2 159 3 7/7/7 Vanjska visina 9 cm.

KPG3 168,5 4,5 7/9/7 Izveden je „zub“ širine gore 2 cm, dole 2,5 i visine 1,5 cm. S vanjske strane visina na sredini 10,5 cm, a na krajevima 9 cm.

Uzdužnjaci 60 4,5 - Izveden je „zub“ širine gore 2 cm, dole 2,5 i visine 1,5 cm.



Trenice su pričvršćene u svaku sponju s po dva pocinčana čavla dimenzija 50 x 5

mm. Glave čavala su upuštene u drvo i ispunjene kitom za lopaticu, te obrušene.

Međusobno su priljubljene jedna uz drugu i spojene preklopnim spojem.

Poklopci grotla imaju sa svake strane po dvije rupe promjera 16 mm, kroz koji je

pričvršćen konop sa stražnje strane blokiran uzlovima a služi za podizanje poklopaca.

Nisko nadgrađe na krmi

Barka ima na krmi nisko nadgrađe koje je smješteno iznad motora. Prednji rub

ovog nadgrađa udaljen je od palubnog grotla 62 cm. Pražnice grotala izrađene su od

hrastovine, kao i sponje i uzdužnjaci, dok su trenice grotla od ariša. Nadgrađe je duljine

1,19 m, širine 0,95 m, debljine 4,5 cm i visine na stražnjoj strani 14 cm, a na prednjoj

strani 13 cm. Uglovi pražnica niskog nadgrađa spojeni su dvostrukim L spojevima. Na

pražnice se naslanja nisko nadgrađe s poklopcem (tambuć).

Nadgrađe ima duljinu baze 1,19 ma, a na vrhu je duljine 1,15 m. Širina je 0,95 m.

Visina prednjeg djela nadgrađa je 31 cm, a stražnjeg 30,5 m. Izrađeno je od hrastovine

debljine 4 cm. Uglovi nadgrađa spojeni su trostrukim L spojevima. Nadgrađe je pokriveno

sa 16 trenica širine 6 cm (krajnje trenice su širine 5,5 cm) i debljine 2,5 cm. Trenice su

međusobno priljubljene i spojene L spojem. Na krovnom dijelu ugrađene su vodilice za

pomicanje poklopca. Stražnja strana nadgrađa, te krovni dio imaju izrez za ulazak u

prostor stroja. Stražnja strana nadgrađa djelomično je izrezana u širini od 55 cm (15 cm

iznad pražnica), a bočna visina do trenica iznosi 16 cm. Klizni poklopac duljine je 59,5 cm i

širine 65 cm. Visine na bokovima 8 cm, na sredini 10 cm prednji dio i 14 cm stražnji dio.

Izrađen je od hrastovine debljine 3 cm. Na konstrukciju poklopca zabijeno je 12 trenica

širine 6 cm (krajnje trenice 3 cm). Na pokrovu niskog nadgrađa ugrađene su vodilice

ukupne visine 4,5 cm i ukupne širine 4 cm. S vanjske strane vodilice izveden je zub

(vertikalno 2 cm, horizontalno 2,5 cm prema unutra, zatim još 2 cm vertikalno i na vrhu

širine 2 cm). S unutarnje strane vodilice izveden je zub (vertikalno 1,5 cm, horizontalno

2,5 cm prema unutra, a zatim još 3 cm vertikalno).

Unutar nadgrađa, na prednjem dijelu, ugrađena je polica dimenzija 85,5 x 25 cm.

Dio police duljine 46 cm izveden je ukoso (na ovaj dio smještena je kontrolna ploča

motora) i smješten je na dva trokutasta elementa, dok je drugi dio duljine 40 cm

horizontalan. Polica leži na donjoj letvi visine 5,5 cm i debljina 2,5 cm. S gornje strane je

obrubljuje letva dimenzija letva 6 x 2 cm. Polica je izrađena od šperploče. Zadnja pražnica

nadgrađa iznutra ima ugrađenu letvu dimenzija 86 x 11 x 2,5 cm koja prekriva sponju. Na

pražnice s desne strane ugrađene su komande za stroj smještene u drvenu kutiju



dimenzija 20 x 35 x 13 cm iz koje sa strane izlazi samo ručica visine 20 cm . Na pražnicu s

desne strane pričvršćen je i nogar za lakši ulazak i izlazak i prostora stroja. Ovaj nogar

širine je 23 cm izrađen je od trake od nehrđajućeg čelika širine 3 cm i debljine 5 mm.

Nogar je skidljiv, visine je 16 cm, a obješen je na dva nosača od nehrđajućeg čelika

dimenzija 9,5 x 3 cm x 10 mm koji na sebi imaju utor. Nosači su s četiri vijka za drvo od

nehrđajućeg čelika prihvaćeni za desnu pražnicu niskog nadgrađa.

Pregrada prostora stroja s vratima

Prostor stroja je pregradom i vratima odvojen od središnjeg i pramčanog dijela

barke. Na pregrade lijevo i desno prihvaćen je okvir vrata i dvoja vrata. Pregrade se

naslanjaju na sponju. Na vrhu su širine 46 cm, a bočno i dole prate oblik rebrenice i rebra.

Izvedeni su od po četiri daske debljine 2 cm. Na unutarnjim rubovima imaju vertikalni

okvir, a na dnu su međusobno spojeni poprečnim okvirom širine 4 cm, visine 9,5 cm na

višem kraju i 5,5 cm na nižem kraju. Izveden je sa zubom dimenzija 2 x 2 cm. Desna vrata

su širine 64,5 cm i visine 56,5 cm, dok su lijeva vrata duljine 65,5 cm i visine 56,5 cm.

Vrata su sastavljena od po 6 vertikalnih dasaka širine 8 cm i debljine 2 cm, a pričvršćene

su, gore i dolje, na horizontale daske duljine 63 cm, širine 9 cm i debljine 2 cm. Vrata su za

okvir pričvršćene s dvije šarke. Vrata imaju drveni zatvarač dimenzija 10,5 x 4,5 x 2 cm koji

je vijkom spojen za letvu na pražnici grotla. Kako je fronta vrata uvučena ispod ove letve

na gornjim unutarnjim uglovima vrata ugrađeni su podlošci na koje se naslanjaju zatvarači

pri zatvaranju vrata. Dimenzije ovih podložaka su 10 x 4,5 x 2 cm.

Oplata

Oplata je od kobilice do sržnice izvedena od 11 platica (platice A do K). Debljina

platica je 2,2 cm. Neke platice sastavljene su od više dijelova. Platice završavaju na

pramčanoj odnosno krmenoj statvi, osim prve tri platice koje završavaju na krmi u

vanjskom krmenom koljenu. Uz kobilicu su ugrađene dokobilične platice koje su izrađene

od hrastovine, dok su ostale platice od ariša.


čavlima dimenzija 60 x 5 mm. Glave čavala odnosno vijaka su upuštene u platicu, a nastale



pramčane statve. Na isti način su izvedene i glave stražnjih dijelova krmenih platica koje

završavaju tik do krmene statve odnosno vanjskog krmenog koljena. Glave prednjih i

stražnjih dijelova platica na međusobnim spojevima su okomite. Razmak između platica



uzdužno, kao i glave na spojevima, te pramčanoj i krmenoj statvi su šuperene kudeljnom

vunom. Na dokobiličnim platicama, na više mjesta, ugrađeni su čepovi.

U priloženim tablicama prikazane su širine platica na karakterističnim presjecima

(na krmi, na sredini i na pramcu). Zasebno su prikazane platice lijevog i desnog boka.

Lijevi bok

Platica

Duljina platice

(m)

Širina na krmi

(cm)

Širina na spojevima/

sredini

(cm)

Širina na

pramcu

(cm)

Napomene

A 6,78 19* 10; 14; 21; 21; 10 9

Sastavljena je od šest dijelova od kojih se neki djelomično preklapaju ili su sastavljene od dva uža dijela.

* Završava u špic na vanjskom koljenu.

B 6,95 11,5 14; 19;10 18

Sastavljena je od četiri djela od kojih se neki djelomično preklapaju ili su sastavljene od dva uža dijela.

Na 29 cm od kobilice izlaze glave 5 svornjaka kojima su prihvaćeni stari temelji motora.

Mali usis smješten je na 1,80 m od krme (15 cm od zadnjeg svornjaka). Promjer temeljnog prstena je 40 mm, a promjer cijevi 1 cm.

C 7,24 9 17; 17 12 Sastavljena je od tri djela.

D 5,17 14 * 14 14* * Kraća platica sastavljena je od dva dijela i umetnuta je između 3. i 5. platice i završava u špic.

E 7,66 12 18/21,5; 10 9

Sastavljena je od tri djela koji su između prvog i drugog dijela platice od krme spojeni L spojem. Širina spoja 18 i 21,5 cm odnosno 21,5 i 18 cm ovisno kuju se platicu promatra.

F 7,78 10 11; 11 9 Sastavljena je od tri djela.

G 7,86 9 10; 12/13; 16,5 9 Sastavljena je od četiri dijela.

H 8,18 9 9,5; 12,5; 8,5 10 Sastavljena je od četiri dijela.

I 8,23 12 12; 12,5; 9 9 Sastavljena je od četiri dijela. Drugi dio platice od krme duljine 64 cm sastavljen je od dvije uže platice.

J 8,32 10 8; 14; 10; 9 10

Sastavljena je od pet dijelova. Izlaz ispušne cijevi ugrađene je na 167 cm od krmene statve. Promjer temeljnog prstena je 9 cm, a ispušne cijevi 5 cm.



K 8,33 12 13 8

Sastavljena je od dva dijela. Pramčani dio platice ima ugrađen umetak duljine 81 cm. Širine na prednjem dijelu 7 cm i stražnjem dijelu 6 cm.

Desni bok

Platica

Duljina platice

(m)

Širina na krmi

(cm)

Širina na spojevima/

sredini

(cm)

Širina na pramcu

(cm)

Napomene

A 6,80 18* 11; 14; 20; 11 9

Sastavljena je od pet dijelova od kojih se neki djelomično preklapaju ili su sastavljene od dva uža dijela.

* Završava u špic na vanjskom koljenu.

Usis rashladne vode motora ugrađen je 2,96 m od krme. Ovalnog je oblika dimenzija 10 x 6 cm.

B 6,98 12 14; 18;10 17

Sastavljena je od četiri djela od kojih se neki djelomično preklapaju ili su sastavljene od dva uža dijela.

Na 29 cm od kobilice izlaze glave 5 svornjaka kojima su prihvaćeni stari temelji motora.

C 7,22 10 17; 17 12 Sastavljena je od tri djela.

D 5,20 13* 14 14* Kraća platica sastavljena je od dva dijela i umetnuta je između 3. i 5. platice i završava u špic.

E 7,68 7 20; 23; 10; 15 10 Sastavljena je od pet dijelova.

F 7,76 10 10; 11; 8; 9

9

Sastavljena je od pet dijelova. Četvrta platica od krme L spojem djelomično je umetnuta u 5. širu platicu.

G 7,86 9 9; 10 10 Sastavljena je od tri dijela.

H 8,17 9 9; 10 10 Sastavljena je od tri dijela.

I 8,21 9 13; 11 11 Sastavljena je od tri dijela.

J 8,31 10 13; 13; 13,5; 13 9 Sastavljena je od pet dijelova.

K 8,32 8 13; 13,5; 13; 13;

13 9

Sastavljena je od šest dijelova. U peti dio platice od krme ugrađen je umetak duljine 21,5 cm i širine 13,4 do 14,5 cm (djelomično prelazi u susjednu platicu).



Bojanje/premazi

Nadvodni dio trupa obojan je bijelo, a sržnica, izdanci rebara (dio iznad palube),

dorazmene platice linice (vanjska i unutarnja), razma, vrhovi pramčane i krmene statve,

palubno grotlo i poklopci grotla, te nisko nadgrađe na krmi u plavo. Paluba je obojana u

bijelo. Vanjski dio sržnice u crveno. Barka je iznutra obojena svijetlo sivom bojom.

Podvodni dio trupa obojan je klasičnom antivegetativnom bojom (bordo boje). Trup je bez

dekoracija. Na pramčanom dijelu oplate trupa crvenom bojom upisana je registarska

oznaka barke MD 564 (slova i brojevi su veličine 15 cm i debljine 2 cm). Ime Sveti Andrija,

pisanim slovima, upisano je na krmi, na oba boka, crvenom bojom (veličina slova je 15 cm,

a debljina1,5 cm). Natpis Nono Mate upisan je pisanim slovima na stražnje lice poklopca

niskog nadgrađa.

Podnice

Barka ima 11 poprečnih podnica (osim jedne uz motor) koje su izrađene od

smrekovine i hrastovine. Podnice su izrađene tako da su na dva do tri uzdužna profila od

hrastovine poprečnog presjeka 4 x 2,5 cm zabijene po dvije do četiri daske od smrekovine

debljine 2 cm odgovarajućih dimenzija. Sve podnice su približno trapeznog oblika s više ili

manje zakrivljenim bočnim stranicama koje prate zakrivljenje uzvojne proveze. Podnice

imaju i okrugli izrez promjera 3 cm koji služi za lakše podizanje podnica.


Podnica

Duljina baze

(m)

Duljina vrha

(m)

Širina podnice

(cm)

Napomene

P1 84 58 48 Sastavljena od 4 daske. Rupa za podizanje podnice smještena je na stražnjem djelu podnice.

P2 111 85 60 Sastavljena od 5 dasaka. Rupa za podizanje podnice smještena je na stražnjem djelu podnice.

P3 120 112 24 Izrez za temelj jarbola dimenzija 47 x 9 cm.

P4 128,5 48 36 Izrez za temelj jarbola dimenzija 25 x 18 cm. Rupa za podizanje podnice smještena je na stražnjem djelu podnice.

P5 140 130 54 Rupa za podizanje podnice smještena je na stražnjem djelu podnice.

P6 145,5 141 52 Rupa za podizanje podnice smještena je na stražnjem djelu podnice.

P7 146 143 55,5 Rupa za podizanje podnice smještena je na stražnjem djelu podnice.



P8 * * *

* Uzdužna podnica uz temelj motora s lijeve strane, duljine je 1,28 m, širine 31 cm na prednjem djelu i 13 cm na stražnjem dijelu, te debljine 2 cm. Podnica se naslanja na dva nosača koji se naslanjaju na rebra. Stražnji je duljine 13 cm, debljine 3 cm, te širine prema sredini barke 3 cm, prati rebro i ide u špic. Prednji je duljine 21 cm, debljine 2 cm, te širine prema sredini barke 6 cm, prati rebro, te je na boku širine 4,5 cm.

P9

Poprečna podnica na krmi dimenzija 160/150/133 x 17,5 x 4,5. Na prednjem dijelu ima izrez oblika trapeza dimenzija 10 x 8,5 cm (za prolaz prirubnice osovine na spoju s prekretnom spojkom).

P10 Poprečna podnica na krmi dimenzija 136/ 147/ 135, širine 15,5 cm i debljine 4,5 cm.

P11 Poprečna podnica na krmi dimenzija 135/117 x 20,5 x 4,5 cm. Ima izrez za rebra.

Krmena polica je trapeznog oblika duljine baze 1,18 m, duljine vrha 0,53 m, te

širine 75 cm. Sastavljena od 3 daske debljine 2,5 cm koje su zabijene na poprečne letve

dimenzija 3 x 2 cm. Polica sa strane ima izreze za rebra, te se naslanja izravno na rebra. S

gornje strane (obodno) ugrađene su letvice presjeka 4 x 2 cm. Ove letvice sprečavaju

ispadanje stvari, a čine trapez duljine baze 107 cm i vrha 11 cm.

Podnice su premazane plavom bojom. Kada se polože na mjesto podnice se

naslanjaju na uzdužne nosače podnica, a upadaju između desne i lijeve uzvojne proveze.

Kormilo

Kormilo je izrađeno od hrastovine. Širina lista kormila je 59 cm, a debljina 3,5 cm.

List kormila sastavljen je od 5 dasaka koje su s donje strane učvršćene su letvom duljine

58 cm, širine 3 cm i debljine 2,5 cm. Visina radnog dijela lista je 1,18 m, a ukupna visina do

vrha kormila je 2,33 m. Površina lista kormila je 0,70 m2. Duljina lista kormila ispod

kobilice je 30 cm. Prednji komad lista kormila proteže se do vrha kormila. Vrat kormila

ojačan je s obje strane s dva pojačanja duljine 0,97 m, širine 20 cm i debljine 2 cm. Na

donjem djelu pojačanja su proširena s blago zakrivljenim završetkom. Pri vrhu vrata

kormila, 8,5 cm od vrha, izveden je otvor za umetanje ruda kormila dimenzija 7,4 x 3,6

cm. Donji, radni dio kormila ispod vodne linije, obojan je klasičnom antivegetativnom

bojom (bordo boje). Vrat kormila obojan je bijelom bojom.



Okovi kormila

Na kormilu su ugrađena dva metalna okova od nehrđajućeg čelika na međusobnoj

udaljenosti od 66 cm. Gornji okov (muški) ima valjkasti dio visine 6 cm i vanjskog promjera

50 mm na koji je prihvaćen osanac. Za vrat kormila, s lijeve i desne strane unutar obloga,

prihvaćen je trakama od nehrđajućeg čelika širine 6 cm i debljine 5 mm. Udaljenost

vanjskog ruba valjka od kormila je 5,8 cm. Osanac je duljine 32 cm i promjera 25 mm.

Donji okov (ženski) pričvršćen je za list kormila trakom o nehrđajućeg čelika ukupne

duljine 39 cm, širine 6 cm i debljine 5 mm. Okov je oblika valjka visine 5 cm, vanjskog

promjera 50 mm i unutarnjeg provrta 30 mm. Kormilo na listu ima i dva dodatna

pojačanja s lijeve i desne strane, dvije trake od nehrđajućeg čelika duljine 45 cm, širine 4,5

cm i debljine 5 mm. Gornja traka nalazi se 37 cm od donjeg okova, a trake su međusobno

odvojene 45 cm.

Rudo kormila

Rudo kormila izrađeno je od hrasta, i duljine je 1,59 m. Profilirano je u

horizontalnoj i vertikalnoj ravnini. Širina na prednjem djelu (hvatište za ruku) je 3,5 cm, a

na stražnjem dijelu do izdanka koji ulazi u vrat kormila širine je 9,5 cm. Debljina na

prednjem djelu je 3,3 cm, a na stražnjem 4,5 cm. Izdanak koji ulazi u vrat kormila duljine

je 21 cm, debljine je 3 cm, te trapeznog vertikalnog presjeka (prema naprijed širine 6,5

cm, a na kraju širine 5 cm. Rudo kormila premazano je bezbojnim lakom.

Vesla

Barka je opremljena s dva vesla duljine 5,80 m koja su izrađena od jasena. Lopata

vesla je duljine 1,90 m, širine 15 cm i debljine 2 do 2,5 cm, duljina struka je 2,22 m i

promjera 5,5 cm, duljina protuutega je 1,98 m i presjeka 6,5 x 7 cm (pravokutnik s

zaobljenim rubovima), te duljina ruclja 16 cm i promjera 3 cm. Pri veslanju vesla se

naslanjaju na povišene sohe, te se vjenčićem od konopa promjera 10 mm s posebnim

čvorom (štrop) prihvaća na vertikalni izdanak soha.

Bokobrani

Barka je opremljena s dvanaest pletenih bokobrana (šest bokobran sa svake

strane). Bokobrani (pajeti) su pleteni konopom od poliestera bež boje, oblika bačvice,

dimenzija 30 x 20 x 15 cm.



Privezni konopi

Pramčani i krmeni privezni konopi (3 privezna konopa, pramčani i krmeni i jedan

špring) su duljine 7 do 8 m i promjera 16 mm. Privezni konopi su od polipropilena bež boje

i sukani su od tri struka.

Sidreni konop

Duljina sidrenog konopa je 70 m i promjera 14 mm. Sidreni konop je od

polipropilena bež boje i sukan su od tri struka. Barka je opremljena četverokrakim

sklopivim sidrom od pocinčanog željeza mase 15 kg.

Snast

Snast barke čine jarbol, fiksna oputa, oglavno jedro s lantinom i deblenjakom, te

pomična oputa (vrv). Jarbol, lantina, deblenjak i kosnik premazani su bezbojnim lakom.

Osim bezbojnim lakom dno jarbola (do klupe) i vrh jarbola obojani su u bijelo.

Jarbol

Barka ima jarbol smješten je na približno 1/3 duljine barke od pramca na 2,60 m.

Jarbol je duljine 8,25 m. Jarbol je izrađen od smrekova drva (lijepljen od tri komada).

Promjer jarbola na karakterističnim presjecima je sljedeći: do pete 12,4 cm, na visini

palube 14,5 cm, na 1/4 duljine od palube 14,3 cm, na polovini duljine 13,5 cm, na 3/4

duljine 12,4 cm, na visini obruča 10,9 cm, a na vrhu 9,1 cm. Peta jarbola je kvadratnog

presjeka dimenzija 12 cm x 12 cm. Kada je jarbol na mjestu uklinjen je u temelj jarbola.

Na jarbolu su ugrađena 4 drvena kljuna (kaštanjole) i to dvije bočno, jedna ispred, a jedna

iza jarbola. Centar bočnih kaštanjola od palube je na visini od 35,5 cm, dok je kaštanjola

ispred jarbola na visini 51 cm, a ona iza jarbola na 54 cm od palube. Ove klasične

kaštanjole duljine su 30,5 cm, duljine baze kojom naliježu na jarbol 14 cm, visine 7 cm, te

širine 4 cm. Kaštanjole su profilirane u vertikalnoj i horizontalnoj ravnini tako da rogovi na

krajevima debljine 2 cm, a kaštanjola je tlocrtno na sredini (gore) širine 3 cm, a na

krajevima 2,5 cm. Kaštanjole su za jarbol pričvršćene s po dva vijka od nehrđajućeg čelika

promjera 10 mm. Obruč s uškama za prihvat elemenata opute smješten je 1,02 m od vrha

jarbola. Izrađen je od trake od nehrđajućeg čelika širine 6 cm i debljine 10 mm. Na njemu

je zavareno 6 uški (očnjaka) vanjskog promjera 45 mm i promjera 12 mm koje služe za

prihvat opute.



Lantina

Duljina lantine (gornje) je 7,95 m, a za kolotur na obruču jarbola se vješa na

približno 1/3 duljine od donjeg kraja. Lantina je izrađena od smrekova drva (lijepljena od

tri komada). Promjer lantine na karakterističnim presjecima je sljedeći: na dnu lantine 9

cm, na 1/3 duljine 9,5 cm, na 2/3 duljine 7,9 cm i na vrhu 6,3 cm. Na 5 cm od donjeg kraja

lantine izbušena je rupa promjera 10 mm koja služi za prihvat zatega prednjeg gornjeg

roglja jedra, a na 6 cm od gornjeg kraja izbušena je rupa promjera 14 mm koja služi za

prihvat zatega stražnjeg gornjeg roglja jedra.

Deblenjak

Duljina deblenjaka (donja lantina) je 6,75 m, a izrađena je od smrekovine

(lijepljena od tri komada). Promjer deblenjaka na karakterističnim presjecima je sljedeći:

na prednjem kraju deblenjaka 9 cm, na 1/4 duljine 9,3 cm, na 1/3 duljine 9,5 cm, na 1/5

duljine 8,7 cm, na 3/4 duljine 7,9 cm i na vrhu 6,5 cm. Na 11 cm od donjeg kraja lantine

izbušena je rupa promjera 14 mm koja služi za prihvat zatega prednjeg donjeg roglja jedra

(oglavnog roglja), a na 6 cm od gornjeg kraja izbušena je rupa promjera 14 mm koja služi

za prihvat zatega stražnjeg donjeg roglja jedra. Na 5 cm od donjeg kraja lantine, u duljini

od 5 cm izvedeno je uleknuće (smanje promjera približno 1,5 cm) koje služi za prihvat

konopa oglava i sprečava iskliznuće konopa. Na deblenjaku su na udaljenosti od prednjeg

kraja 2,20 m i 4,05 m, s gornje strane, ugrađena dva drvena umetka (graničnika) dimenzija

6 x 4 x 3 cm sa zubom 2,5 x 2,5 cm, koji onemogućuju proklizavanje konopa na koji se

spaja gornji kolotur zatega glavnog jedra. Na stražnjem kraju debljenjaka konopom je kroz

rupu pričvršćena metalna srcolika omča koja služi zatezanju zateznog roglja jedra

(stražnjeg donjeg roglja. Na udaljenosti od 4,29 m od prednjeg kraja odnosno 2,46 m od

stražnjeg kraja deblenjaka ugrađen je kljun (kaštanjola) na koju se privezuje konop donjeg

zateznog roglja jedra. Dimenzije kaštanjole su: duljina 15 cm, širina 3/2,5 cm i visina 3,5

cm (širina i debljina rogova približno 2 cm), a za deblenjak je pričvršćena s dva vijka za

drvo.

Kosnik

Barka ima kosnik duljine 4,80 m. Kosnik je izrađen od smrekova drva (lijepljen od

tri komada). Promjer kosnika na karakterističnim presjecima je sljedeći: do pete 9 cm, kraj

pramčane statve 10 cm, na 1/4 duljine od palube 9,8 cm, na polovini duljine 9,2 cm, na

3/4 duljine 8,3 cm, a na vrhu 7 cm. Peta kosnika duljine je 11 cm i promjera 7 cm. S donje

strane ima urezan utor širine 1,5 cm kojim peta kosnika naliježe na temeljni očnjak

prstena u koji se uglavljuje. Na 5 cm od kraja kosnika ugrađen je obruč za prihvat leta i



vodnog leta. Izrađen je od trake od nehrđajućeg čelika širine 5 cm i debljine 5 mm. Na

njega su, s gornje i donje strane, zavareni očnjaci vanjskog promjera 40 mm i promjera 10

mm.

Fiksna oputa

Fiksnu oputu čine po dvije pripone od čeličnog užeta promjera φ = 10 mm. Pripone

prolaze oko jarbola iznad obruča i spuštaju se prema razmi, gdje na donjem kraju

završavaju omčama oko šupljih glava (bigote). Omča oko gornjih šupljih glava izvedene su

korištenjem bakrenih obujmica. Oko obujmica i preklopljenih pripona namotan je tanki

konop/merlin u duljini od 23 cm. Donje šuplje glave prihvaćene su okovima za metalne

trake (lande) ugrađene s vanjske strane linice. Šuplje glave (bigote) su promjera 9,9 cm i

najveće širine 4,7 cm, a na obodu su širine 3,2 cm. Promjer rupa za pritezne konope su 1

cm (tri rupe). Gornje šuplje glave imaju utor za čelično uže pripone promjera 10 mm, a

donje utor za okove šuplje glave promjera 10 mm. Vanjski promjer okova oko šuplje glave

je 11 cm. Donje i gornje šuplje glave spojene su konopom za pritezanje promjera φ = 8

mm, približne duljine 9 m. Pritom konop tri puta prolazi kroz pojedinu šuplju glavu, a

njihov međusobni razmak iznosi približno 1 m.

Jedra

Barka je opremljena s oglavnim jedrom i prečkom (flokom) koja su izrađena od

jedrenine (190 g/ m2). Površina glavnog jedra je 35 m2. Jedro je tradicionalne izvedbe s

konopom opšivenim na rubovima jedra (grativ) osim ventama, s vertikalnim krojkama

(ferse) i jednim kratom. Jedro je svjetlo bež boje, a dekoracija nema. Jedro je uz lantinu

privezano konopom čipkastim vezom (duljina konopa 11 m), a za deblenjak vojevima

konopa (duljina konopa 10 m). Konopi su od sukanog poliestera, bež boje, promjera φ = 6

mm. Površina pomoćnog jedra (prečke, floka) je 9 m2. Jedro je tradicionalne izvedbe s

konopom opšivenim na rubovima jedra (grativ) osim ventama, s vertikalnim krojkama

(ferse). Jedro je svjetlo bež boje, a dekoracija nema. Jedro se uz leto prihvaća malim

mjedenim škopcima. Za oglav se koristi konop promjera 10 mm.

Pomična oputa (vrv)

Lantina ima dva podizača, unutarnji i vanjski. Podizači lantine su od sukanog

poliestera, bež boje, promjera φ = 12 mm, unutarnji duljine 30 m, a vanjski 11 m. Donji

kolotur unutarnjeg podizača lantine prihvaćen je na približno 1/3 duljine od dna. Konop

prolazi kroz dva dvostruka drvena kolotura (gornji i donji), prihvaćena na obruč jarbola

škopcima promjera 12 mm. Vanjski podizač prihvaćen je na lantinu na približno 1/3



duljine od vrha, te prolazi kroz jednostruki kolotur prihvaćen pri vrhu jarbola. Kada se

podigne lantina odnosno jedro (lantina se podiže s lijevog kraja jarbola), konop

unutarnjeg podizača priveže se uz kaštanjolu ugrađenu na sredini iza jarbola, a vanjskog

na kaštanjolu s desen strane jarbola. Kako bi lantina bila priljubljena uz jarbol i u slučaju

kada se jedri s vjetrom sa suprotne strane od strane njenog podizanja na jarbol, koristi se

zatezni konop (troca). Ovaj konop je od sukanog polipropilena bež boje, promjera φ = 14

mm, i duljine 8 m. Kako bi se pri uporabi mogla dobiti klizna omča na jednom kraju ovog

konopa je upletena metalna srcolika omča. Kada se pritegne konop se privezuje na

kaštanjolu s lijeve strane jarbola.

Donji kraj lantine zateže se prema deblenjaku konopom od sukanog poliestera bež

boje, promjera φ = 12 mm (ovaj konop služi reguliranju zategnutosti prednjeg poruba

jedra). Deblenjak se na prednjoj strani privezuje uz jarbol s njegove lijeve strane konopom

od sukanog poliestera bež boje, promjera φ = 12 mm. Prednji kraj deblenjaka priteže

prema dolje (orac) jednostrukim koloturnikom (sastavljen od dva jednostruka kolotura i

konopa promjera 12 mm) koji je prihvaćen na prednjem kraju deblenjaka i za očnjak

ugrađen na središnjoj trenici. Zatezni rogalj jedra (stražnji donji rogalj) zateže se konopom

promjera 14 mm koji prolazi kroz metalnu srcoliku omču na stražnjem kraju deblenjaka.

Zateg (škota) glavnog jedra izveden je uz pomoć koloturnika pričvršćenog na

sredinu konopa promjera 14 mm koji se proteže između graničnika na deblenjaku, a na

donjem kraju za kuku koja se prihvaća na očnjake ugrađene na izdanke rebara (lijevo i

desno). Kuka je dodatno privezana konopom promjera 16 mm za očnjak ugrađen na

središnjoj trenici ispred krmenog nadgrađa. Dva dvostruka kolotura izrađeni su od drva

(okovi od nehrđajućeg čelika), a konop zatega (škota) je od sukanog poliestera bež boje,

promjera φ = 14 mm, i duljine 12 m.

Motorni pogon

Osim jedrima (i veslima) ova barka u pravilu se pokreće motorom. U barku je

ugrađen motor SCAM diesel SD450 snage 36,5 kW (49 KS) pri 2700 o/min. Motor ima 4

cilindra/ zapremine 2434 cm3. Na kontrolnoj ploči su analogni instrumenti za praćenje

parametara rada motora. Za reguliranje smjera i snage poriva koristi se jednoručna

komanda smještena u niskom nadgrađu na krmi s desne strane. Na motor je ugrađena

prekretna spojka (kopča) TWIN DISC, model TMC 260 s prijenosom 2,88 : 1. Barka se

pokreće brodskim vijkom s tri krila promjera 44 cm koji je osovinskim vodom spojen s

prekretnom spojkom. Promjer osovine je 35 mm. Barka ima s desne strane motora



ugrađen plastični rezervoar kapaciteta 85 litara. S lijeve strane motora, na uzdužnoj

podnici, smješten je akumulator kapaciteta 180 Ah.

Foto-dokumentacija



4.5 Bragoc „Paolina“ KK 1941 iz Krka

Ribari iz talijanske Chioggie, su kroz nekoliko stoljeća ribarili današnjim hrvatskim

dijelom Sjevernog Jadrana, posebno zapadnom obalom Istre i Kvarnerskih otoka, te

pritom za koćarenje koristili brodove tipa „bragoc", brod ravnog dna i malog gaza,

pogodan za plovidbu u plitkim morima kao što je venecijanska laguna.

Tako i ribari iz Krka preuzimaju bragoc, te on postaje gotovo isključivi tip broda

kojim su krčani (misli se na ribare iz grada Krka, ne i Otoka) ribarili. Koćarilo se najčešće s

dva broda koja su, jedreći usporedno, za sobom vukli koću. Znalo se koćariti i s jednim

brodom, što se naročito razvilo pojavom motora kao pogonskog sredstva. U Krku su se

bragoci zadržali u upotrebi do iza drugog svjetskog rata, a posljednji je nestao iz krčke luke

šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Slika 37 Bragoc "Paolina" KK 1941

Nakon što su obnovljena i izložena u luci Krk dva najtipičnija krčka i kvarnerska

plovila, pasara i guc, u Gradu Krku i u Jedriličarskom klubu Plav, s ciljem očuvanja i

revitalizacije pomorske, brodograđevne i ribarske baštine, odlučilo se nabavku i obnovu

bragoca. Obzirom da u hrvatskim lukama takvih brodova više nema, bragoc je nabavljen u



Italiji. U Veneciji djeluje udruga Arzana, koja se kao i JK Plav bavi očuvanjem pomorske

baštine, te je od ove udruge dobiven na dar stari bragoc izgrađen u jednom od

brodogradilišta u Chioggi pedesetih godina prošlog stoljeća. Bragoc imena Paolina, duljine

9,50 m, bio je u vrlo lošem stanju ali je svojim izgledom i veličinom u potpunosti

zadovoljavao obilježjima bragoca koji su nekada plovili krčkim akvatorijem. Tada se

pristupilo izradi odgovarajućih troškovnika za obnovu, kao i osiguravanju financijskih

sredstava za uređenje broda. Poslovi rekonstrukcije podijeljeni su u tri faze – cjeline.

Prvu cjelinu poslova predstavljao je popravak trupa broda. Taj vrlo zahtjevan

brodograditeljski posao u kojem je zamijenjen velik dio konstrukcijskih elemenata i oplate

broda, izvršen je u Pinezićima kod iskusnog majstora Josipa Mršića i financiran je

sredstvima Gradskog proračuna.

Drugu cjelinu poslova čini izrada potpuno nove palube i brodske nadgradnje. Ovaj

posao financiran je jednim dijelom iz EU projekta za regionalnu suradnju Slovenije i

Hrvatske, Interreg – Mala barka 2 čiji je glavni nositelj Primorsko-goranska županija i nešto

većim dijelom iz sredstava Gradskog proračuna Grada Krka, a radovi su izvedeni u jednom

od rijetkih preostalih otočnih brodogradilišta, brodogradilištu Franka Kraljića u Malinskoj.

Treću cjelinu poslova čini opremanje broda pogonskim motorom, jarbolima i

jedrima, te nizom druge opreme potrebne da bi brod zaplovio. U brod je ugrađen brodski

stroj marke Perkins, snage 75 KS, te dva jarbola s oglavnim jedrima površine 15 i 45 m².

Jarbolje je izradio Alvise Benussi iz Rovinja, a jedra jedrarija obitelji Grego iz Kostrene. U

opremanju su sudjelovali članovi JK Plav iz Krka, te poznati brodomaketar iz Krka Željko

Skomeršić.

Bragoc je predstavljen krčanima i široj javnosti povodu i u čast dana Grada Krka i

zaštitnika Krčke biskupije Sv. Kvirina, 3. lipnja 2018. godine.

Barka će kao ploveći eksponat "živog muzeja" na otvorenom biti vezana u luci Krk,

ali će se koristi i za promociju pomorske i brodograđevne baštine Krka, te sudjelovati na

mnogim regatama tradicijskih barki i manifestacijama vezenim uz pomorsku baštinu

diljem Jadrana.


Duljina trupa bragoca je 9,69 m, širina (najveća) 2,32 m, gaz 0,73 m i visina na

sredini 0,96 m.

Konstruktivni elementi barke (kobilica, rebrenice i rebra, pramčana i krmena statva

i protustatve, bočne proveze, dorazmene trenice (vanjska i unutarnja), sržnica, izdanci



rebara, razma, pražnice grotala, poklopci grotla osim trenica izrađeni su od hrastovine. Od

hrastovine su izrađene i sve platice. Palubne trenice i trenice poklopaca palubnih grotala

su od ariša.

Kobilica

Kobilica, izrađena od hrastovine, je položena horizontalno i proteže po cijeloj

duljini barke od pramca do krmenog masivnog elementa ispod trupa kroz kojeg prolazi

statvena cijev osovine vijaka. Duljina kobilice je 8,73 m, širina 28 cm, a debljina 5 cm.

Duljina masivnog elementa ispod trupa je 1,28 m, širina na dnu 8 cm i na vrhu 15 cm, dok

je visina na samoj krmi 33 cm, a prema naprijed se smanjuje na debljinu kobilice. Prednji

dio kobilice završava na „V“ i prati linije oplate dna. Na kobilicu su svornjacima

pričvršćene rebrenice, te pramčana protustatva i krmeni horizontalni masiv.

Pramčana statva

Pramčana statva i protustatva su od jednog komada hrastovine duljine 1,50 m.

Širina statve izvan trupa je na dnu 24 cm, na sredini 5 do 6,5 cm, ispod vrha 7 cm, a

poprečni presjek na mjestu dodira s platicama debljine je 5 cm. Pramčana statva na dnu je

horizontalno odrezana, a vrh je zaobljen. U poprečnom smjeru širine je 11 cm. Pramčana

statva pričvršćena je za pramčanu protustatvu svornjacima od nehrđajućeg čelika

promjera 12 mm.

Krmena statva

Krmena statva je uspravna i izrađena od hrastovine. Duljine je 1,18 m, debljine 6

do 6,5 cm, a širine (izvan platica) u donjem dijelu 22,5 cm, na sredini 7 cm i na samom

vrhu 11 cm. Razmu nadvisuje za 6,5 cm, a unutar razme prelazi 2,5 cm. Krmena statva na

dnu je horizontalno odrezana kao i vrh, ali su krajevi vrha statve zaobljeni. Krmena statva

pričvršćena je za krmenu protustatvu svornjacima od nehrđajućeg čelika promjera 14

mm. Pri vrhu krmene statve s lijeve strane ugrađen je očnjak vanjskog promjera 35 mm i

promjera 8 mm, na koji se vješa kolotur za podizanje kormila.

Traka na pramčanoj i krmenoj protustatvi

Pramčana statva s vanjske strane zaštićena je trakom od nehrđajućeg čelika širine

4 cm i debljine 3 mm. Za statvu je pričvršćena vijcima. Ova traka prelazi preko vrha statve

i spušta se s unutarnje strane i završava na protustatvi. Širina trake na vrhu je 11 cm, a

završetak na vrhu protustatve je okrugao promjera 8 cm. Krmena statva nema ovakve

trake.



Okovi za kormilo

Krmena statva na sebi ima ugrađena dva okova kormila (donji muški i gornji

ženski) izrađena od nehrđajućeg čelika. Donji okov (muški) se sastoji od valjka visine 7,5

cm i promjera 66 mm, te osanca ukupne duljine 81 cm (radne duljine 71 cm) i promjera

35 i 31 mm. Za krmenu statvu okov je prihvaćen preko dvije ploče (sa svake strane jedna)

širine 4 cm, visine 12 cm, te dvije ploče koje su pričvršćene na krmenu statvu (sa svake

strane jedna) širine 5 cm i visine 20 cm. Dvije ploče pričvršćene na krmenu statvu

međusobno su zavarene trećom pločom širine 7,5 cm i debljine 10 mm na stražnjoj strani

statve. Debljina ostalih ploča od nehrđajućeg čelika je 6 mm. Gornji okov (ženski) se

sastoji od valjka visine 5 cm i promjera 58 mm s provrtom promjera 46 mm. Za krmenu

statvu okov je prihvaćen preko dvije ploče (sa svake strane jedna) dimenzija 5 x 5 cm, te

dvije ploče koje su pričvršćene na krmenu statvu (sa svake strane jedna) širine 5,5 cm i

visine 12 cm. Dvije ploče pričvršćene na krmenu statvu međusobno su zavarene trećom

pločom širine 7,5 cm i debljine 10 mm na stražnjoj strani statve. Debljina ostalih ploča od

nehrđajućeg čelika je 6 mm. Gornji okov je ugrađen na udaljenosti od vrha stave 14 cm, a

donji od dna kobilice 38 cm.


Pramčana protustatva, kako je već naglašeno, izvedena je zajedno s pramčanom

statvom. Dio koji čini pramčanu protustatvu unutar trupa je duljine 1,35 m (do drvenog

umetka ispod palube) stoga da bi se dobila ukupna duljina statve treba dodati debljinu tog

drvenog umetka, centrale palubne trenice i visinu iznad palube. Vertikalni dio protustatve

iznutra je duljine 50 cm, a zatim prelazi u koljeno, te se spaja se s pasmom. Širina

pramčane protustatve s unutrašnje strane iznosi od 9 cm na vrhu do 15 cm na dnu, dok joj

debljina iznad platica varira od 5,5 do 15 cm. Donji dio pramčane protustatve povezuje

kobilicu i donji dio pramčanog dijela barke svornjacima od nehrđajućeg čelika presjeka 12

mm. Dio pramčane protustatve iznad palube visine je 25,5 cm na prednjem rubu i 19,5 cm

na stražnjem rubu, širine 8,5 cm i debljine na dnu 14 cm, a na vrhu 13,5 cm. Na pramčanu

protustatvu sa stražnje strane ugrađeno je oko vanjskog promjera 5,3 cm i promjera oka

12 mm.


Dio koji čini krmenu protustatvu unutar trupa je duljine 0,62 m (do drvenog

umetka ispod palube), a dio izvan trupa naslanja se na poprečni drveni umetak ispod

palube. Širina uspravnog dijela krmene protustatve s unutrašnje strane iznosi od 9 do 20

cm, a debljina od 13,5 do 18 cm. Krmena protustatva prolazi uz rebrenicu R1, a lijevo i



desno imaju dva drvena umetka koji ispunjavaju prostor do oplate krme. Lijevo i desno od

protustatve pričvršćena su dva pojačanja duljine 62 cm, širine 9 do 21 cm i debljine 4,5 cm

koji prate profil krmene protustatve. Na vrhu, lijevo i desno od protustatve ugrađena su

dodatno dva horizontalna umetka dimenzija 65 x 24 x 7 cm. Krmeni masiv (cok) duljine je

0,86 m. Širina donjeg horizontalnog dijela (krmeni masiv) širine je 14,5 cm i visine 10,5

cm, te ima zakošene bočne rubove. Krmeni masiv povezuje masivni element ispod trupa

kroz kojeg prolazi statvena cijev osovine vijaka i donji dio krmenog dijela barke. Svi ovi

elementi međusobno su spojeni svornjacima od nehrđajućeg čelika promjera 14 mm.

Dio krmene protustatve iznad palube visine je 21 cm, širine 13,5 cm i debljine 9 cm

s djelomično upuštenom rupom promjera 4 cm unutar koje je pričvršćena matica

svornjaka koji spaja krmenu statvi i protustatvu.

Rebra - općenito

Barka ima 29 rebara (rebra R1 do R29). Barka je građena po sustavu rebara od 3

dijela (rebrenica, te rebra lijevog i desnog boka). Rebra lijevog i desnog boka spajaju se s

rebrenicama gotovo pod pravim kutom. Osim ovih rebara na pramcu su ugrađena sa

svake strane po tri radijalno postavljena polurebra (apostoli), te dva radijalno postavljena

polurebra na krmi. Kako bi se mogla izvesti linica (mrtva banda) ugrađeni su između

rebara i izdanci rebara (štili). Pramčana rebra su ugrađena prema pramcu u odnosu na

rebrenice, a krmena rebra prema krmi u odnosu na rebrenice. Sredina barke (teoretsko

glavno rebro) poklapa se s rebrom R14.

Rebrenice

Rebrenice su od hrastovine, a s kobilicom i pasmom spojene su svornjacima od

nehrđajućeg čelika promjera 12 mm koji prolaze kroz cijelu visinu rebrenice i kobilice.

Izvedene su od jednog komada širine od 9 do 12,5 cm i debljine (visine) 4,5 do 12,5 cm (u

pravilu 5 do 6 cm). Duljine i širine rebrenica, duljine preklapanja rebara i rebrenica

(preklapaju se za širinu donjeg dijela rebra), te razmak između rebara (kampi), počevši od

krme, prikazane su u priloženoj tablici.

Rebro

Duljina rebrenice

(m)

Širina rebrenice

(cm)

Visina rebrenice

(cm)


(cm)

Razmak

(cm) Napomene

R1 1,64 9 6 21

U srednjem dijelu između uzdužnjaka rebrenica pojačana po visini s dodatnim drvenim elementom duljine 61,5 cm 14,5

R2 1,72 12,3 7,5 19



18

R3 1,86 11,5 12,5 19 Rebrenica pojačana po visini s dodatnim drvenim elementom duljine rebrenice. 16

R4 1,87 12,5 5,5 20 Na rebrenicu lijevo i desno od uzdužnjaka su dodana pojačanja presjeka 7,5 x 7 cm. 16

R5 1,88 11,5 6 14

19

R6 1,88 12 5 16

17

R7 1,88 11,5 5,5 16

17,5

R8 1,88 12 5 17

16

R9 1,88 11 6 17

17

R10 1,89 12 6 17 Na rebrenicu lijevo i desno od uzdužnjaka su dodana pojačanja presjeka 6,5 x 5,5 cm. 16,5

R11 1,87 12 5,5 15

17,5

R12 1,90 12 5 15

Ispred i iza rebrenice dodani su nosači podnica. Nosač ispred rebrenice duljine je 78 cm, a onaj iza rebrenice 33 cm. Presjeka su 5 x 5,5 cm. 15

R13 1,87 11,5 6,5 16

16

R14 2,07 12,5 5 15 Sredina barke (teoretsko glavno rebro).

16,5

R15 2,09 12 5,5 16

17,5

R16 2,07 12 5,5 14

16,5

R17 2,07 12,5 5,5 15

17,5

R18 2,09 12,5 5 15

16,5

R19 2,01 12 4,5 18 Na rebrenicu je pričvršćen nosač podnice duljine 78 cm i presjeka 7,5 x 1 cm. 17



R20 1,99 11,5 4,5 17

16,5

R21 1,97 11 5,2 15

17

R22 1,97 11 5 12

18,5

R23 1,89 11,5 5 14

17

R24 1,77 12,5 5 14

16,5

R25 1,69 12 5 14

16,5

R26 1,49 12,5 5 18

18

R27 1,23 11 5 14

16,5

R28 0,86 11,5 5 16 Duljina od rebrenice do rebra. Na ovom rebru je izveden spoj pramčane protustatve i pasme. 25

Pasmo

Barka ima pasmo koja se proteže od pramčane protustatve do motora. Pasmo je

duljine 6,23 m, širine 7 do 28 cm (najvećim dijelom 25,5 cm) i debljine 5,5 cm s zakošenim

rubovima. Pasmo je kroz rebrenice povezano s kobilicom svornjacima promjera 12 mm.

Uzdužnjaci

S lijeve i desne strane simetrale barke na približnoj udaljenosti od 60 cm ugrađena

su dva uzdužna pojačanja (uzdužnjaci) duljine 3,77 m, širine 13,5 cm i debljine 16 cm s

zakošenim rubovima. Uzdužnjaci su za rebrenice pričvršćeni svornjacima promjera 10 mm

(u pravilu za svaku drugu rebrenicu). Na mjestima prolaza rebrenica uzdužnjaci su

zarezani.

Temelji motora

Na rebra su pričvršćeni temelji motora (lijevi i desni) duljine 0,91 m, širine 11 cm i

visine 12 do 20 cm. Temelji motora ugrađeni su uz uzdužnjake na koje se naslanjaju, a

motor je na njih pričvršćen preko četiri gumena temeljna amortizera koji su s po dva vijka

pričvršćeni za temelje motora.



Temelji pete jarbola

Temelj pete pramčanog jarbola izrađen od hrastovine ugrađen je između

rebrenica R23 i R25. Ovaj masivni drveni umetak duljine je 61 cm, širine 21,5 cm i debljine

9 cm, s zakošenim gornjim rubovima, a za rebrenice je pričvršćen s četiri vijka za drvo i

svornjacima promjera 10 mm. Izrez za petu jarbola duljine je 13,5 cm i širine 9,3 cm.

Temelj pete krmenog jarbola izrađen od hrastovine ugrađen je između rebrenica

R8 i R10. Ovaj masivni drveni umetak duljine je 82 cm, širine 21 cm i debljine 9 cm, s

zakošenim gornjim rubovima, a za rebrenice je pričvršćen s četiri vijka za drvo od

nehrđajućeg čelika promjera 10 mm. Izrez za petu jarbola dimenzija je 11 x 11 cm.

Rebra - dimenzije

Rebra su također hrastova debljine 4,5 do 5,5 cm. Rebra su na rebrenice spojena s

po dva svornjaka promjera 10 mm.

Duljine i širine rebara, te dimenzije izdanaka rebara ispod palube, na desnom i

lijevom boku barke počevši od krme, prikazane su u priloženoj tablici.


Rebro

Duljina rebra

(m)

Širina rebra

(cm)

Debljina rebra

(cm)

Napomene

R1 0,70 7 - 21 5

R2 0,70 7 - 18 5

R3 0,70 8 - 19 5

R4 0,74 7,5 - 20 5,3

R5 0,73 7 - 14 5

R6 0,71 7 - 16 5

R7 0,70 7 - 16 5

R8 0,69 6,5 - 17 5

R9 0,68 6,7 - 17 4,7

R10 0,68 6,7 - 17 4,5

R11 0,67 6,5 - 15 5

R12 0,66 6,5 - 15 5



R13 0,66 7 - 16 5

R14 0,67 6,5 - 14/16* 5

Na jednu rebrenicu prihvaćena su dva rebra.

* Širina rebra prema pramcu 14 cm, a prema krmi 16 cm.

Izdanak rebra (štil) je ugrađen između dva rebra.

R15 0,68 5 - 16 5

R16 0,68 5 - 14 5

R17 0,68 7 - 15 4,5

R18 0,68 6,5 - 15 5

R19 0,68 6 - 18 4,5

R20 0,68 6 - 17 5/4,5

R21 0,70 7 - 15 5

R22 0,70 7 - 12 5

R23 0,72 6 - 14 5,5

R24 0,74 6,5 - 14 5

R25 0,75 7 - 14 5

R26 0,72 8 - 18 5

R27 0,82 8 - 14 5

R28 0,84 6 - 16 5,5

R29 0,89 7,5 - 14 4,5/ 5

Pramčana radijalno postavljena polurebra (apostoli)

AP1 0,82 9 - 10 7,5 Između radijalno postavljenih polurebara AP1 i AP2 ugrađen je izdanak rebra.

AP2 0,65* 7 - 7 7

Ovaj izdanak rebra pričvršćen je vijcima na radijalno postavljeno polurebro AP2. Između ovog polurebra i dna privezne bitve ugrađen je konusni drveni umetak.

* Duljina do umetka ispod palube.

Krmena radijalno postavljena polurebra (apostoli)

AK1 0,72 9,5 10,5 Na desnoj strani dodan je element pojačanja duljine 50 cm i presjeka 9 x 5 cm.

AK2 0,70 7,5 11 Na desnoj strani dodan je element pojačanja duljine 50 cm i presjeka 7 x 5,2 cm.

AK3 0,68 10,5 - 12 8 - 10




Bočne uzdužne proveze izrađene su od hrastovine i protežu se nešto iznad

polovine visine rebara, simetrično na oba boka barke, od drugog radijalno postavljenog

polurebra na krmi (apostola) AK2 do rebra R28 na pramcu. Širine su od 9 do 9,5 cm

(najvećim djelom širine 9,2 cm) i debljine 2 cm. Ove proveze izrađene su od po dva

komada hrastovine, a spojevi su izvedeni na rebru R9. Na svako rebro pričvršćene su s po

dva pocinčana čavla dimenzija 70 x 5 mm.

Između bočnih uzdužnih proveza na središnjem dijelu barke (između rebara R 16 i

R17) ugrađena je poprečna ukrepa duljine 1,97 m, širine 19 cm i debljine 4,5 cm. Ova

ukrepa naslanja se na nosače koji su pričvršćeni za bočne uzdužne proveze. Nosači su

duljine 30 cm, širine 5,5 cm i visine 7 cm. Na sebi imaju upušten utor na koji naliježe

poprečna ukrepa duljine 20 cm i dubine 2,5 cm.

Nosači podnica

Kako barka ima uzdužne podnice na pojedine rebrenice su poprečno postavljeni

nosači podnica raznih dimenzija koje su prilagođene pojedinoj podnici. ovi nosači su od

hrastovine, a za rebrenice su pričvršćene vijcima za drvo od nehrđajućeg čelika.

Vanjske dosržnične platice

Vanjske dosržnične platice, izrađene od hrastovine, ujedno su i najgornje platice

oplate trupa, te su ugrađene tik do sržnice. Svaka vanjska dorazmena platica (desna i

lijeva) koje se protežu od pramčane do krmene statve, izrađena je od tri dijela i

pričvršćena vijcima za drvo od nehrđajućih čelika dimenzija 80 x 5 mm. Glave vijaka su

upuštene u platice, te su pokitane. Duljina lijeve vanjske dosržnične platice je 10,94 m,

širine su 8 do 14 cm i debljine 2,5 cm. Duljina desne vanjske dosržnične platice je 10,94

m, širine su 8,5 do 14 cm i debljine 2,5 cm. Glave prednjih dijelova vanjskih dosržničnih

platica su zakošene u uzdužnom i poprečnom presjeku tako da završavaju tik do

pramčane statve. Na isti način su izvedene glave stražnjih dijelova vanjskih dosržničnih

platica koje završavaju tik do krmene statve. Glave prednjih i stražnjih dijelova vanjskih

dosržničnih platica na međusobnom spoju su okomite.

Podsponjaci - unutarnje dosržnične platice

Podsponjaci ujedno imaju ulogu i unutarnjih dosržničnih platica. Postavljeni su

simetrično s obje strane barke tik do sržnice, a na njih se naslanjaju palubne sponje.

Izrađeni su od hrastovine i protežu se od trećeg radijalno postavljenog polurebra na krmi



(apostola) AK3 do pramčane protustatve. Širine su 11,5 cm i debljine 2,5 do 2,7 cm. Na

rebra su pričvršćene vijcima od nehrđajućeg čelika i pocinčanim čavlima (2 do 4 komada

po rebru). Glave vijaka su upuštene u drvo. Lijevi podsponjak sastoji se od dva dijela sa

spojem na rebru R24, dok se desni podsponjak sastoji se od tri dijela sa spojevima na

rebrima R6 i R24. Glave prednjih dijelova unutarnjih dorazmenih platica su zakošene u

uzdužnom i poprečnom presjeku tako da završavaju tik do unutarnjeg ruba pramčane

protustatve. Glave stražnjih dijelova podsponjaka završavaju okomito na trećem

radijalnom polurebru na krmi. Glave prednjih i stražnjih dijelova podsponjaka su na

međusobnom spoju okomite. Na pramcu su na podsponjake dodana uzdužna pojačanja

duljine 1,14 m, širine 12 cm i debljine (visine) 10,5 cm. Na pramcu je između njih ugrađen

trapezni drveni umetak duljine baze 33 cm, duljine vrha 14 cm, širine 20 cm i debljine 10

cm i pričvršćen s tri vijka za drvo promjera 10 mm. Ova pramčana pojačanja podsponjaka i

trapezni umetak naslanjaju se na drveni trapezni umetak koji je ugrađen na samom

pramcu između vanjskih dorazmenih platica, a na prednjem dijelu ima urez širine

pramčane protustave (protustatva ulazi u umetak). Duljina baze ovog trapeznog umetka

koji prednjim rubom završava na pramčanoj protustatvi je 26 cm, širina 24 cm, a debljina

10 cm. Na krmi su na podsponjake također dodana uzdužna pojačanja (ukrepe) duljine

1,18 m, širine 12 cm i visine 10,5 cm. Između ovih ukrepa ugrađene su poprečne ukrepe (2

komada po visini) koje se naslanjaju na krmenu prostustatvu. Viša ukrepa duljine je 1,50

m, širine 16 cm i debljine (visine) 15 cm, dok je ispod njega pričvršćena ukrepa duljine

1,18 m, širine od 6 cm i debljine (visine) 8 cm. Ovi elementi međusobno su pričvršćeni

svornjacima promjera 10 mm.

Sržnica

Sržnice su izrađene od hrastovine, naslanjaju se na gornje rubove vanjskih i

unutarnjih dorazmenih platica i pričvršćena je za njih vijcima za drvo od nehrđajućih čelika

dimenzija 80 x 6 mm. Širina na samoj krmi iznosi 18 cm, kraj krmene bitve 18 cm, u sredini

17 cm i na pramcu 20,5 cm, a debljina 4 cm. Palubne trenice nadvisuje 13 do 17 mm.

Završetci (glave) prednjih dijelova sržnice završavaju do pramčane protustave i središnje

palubne trenice (uz ovu trenicu priljubljena je u duljini od 34 cm). Glave stražnjih dijelova

sržnice završavaju tik do centralne palubne trenice. Glave vijaka upuštene su u sržnicu, te

su na njih zalijepljeni drveni čepovi od istog materijala (hrastovine). Lijeva i desna sržnica

sastavljene su od 3 dijela. Na lijevoj sržnici stražnji spoj nalazi se između izdanaka rebara

IR10 i IR11, a prednji spoj nalazi se između izdanaka rebara IR14 i IR 15, dok se na desnoj

sržnici stražnji spoj nalazi između izdanaka rebara IR5 i IR6, a prednji spoj nalazi se između

izdanaka rebara IR14 i IR 15. Svi spojeni su oblika otvorenog slova V.



Sponje

Barka ima 27 palubnih sponja izrađenih od hrastovine koje nose palubu. Palubne

sponje su blago zakrivljenje (imaju pregib čime stvaraju preluk palube) i naslanjaju se na

podsponjake, a na pramcu i krmi i na uzdužne ukrepe, te su u njih djelomično upuštene.

Palubne sponje su na rebra/podklupnjake pričvršćene s po dva vijka za drvo od

nehrđajućeg čelika dimenzija 120 x 6 mm. Preluk palube nije svugdje jednak, ali u

najvećem dijelu iznosi 6 cm (visina donjeg ruba spone u odnosu na krajeve).

Dimenzije palubnih sponja (mjereno između podsponjaka, a na pramcu i krmi

između uzdužnih ukrepa), počevši od pramca (na lijevoj i desnoj strani barke) prikazane su

u priloženoj tablici.

Palubna sponja

Duljina sponje

(m)

Širina sponje

(cm)

Visina sponje

(cm)

Napomene

PS1 0,58 8 10 Ugrađene između rebara R28 i R29.

PS2 0,86 7,5 10 Ugrađene između rebara R27 i R28.

PS3 1,28 7,5 – 7,6 10 Ugrađene ispred rebra R26.

PS4 1,48 7,5 – 7,7 10 Ugrađene iza rebra R25.


PS6 1,73 7,5 – 7,6 10 Ugrađene između rebara R22 i R23.

PS7 1,80 10 10 Ugrađene između R21 i R22. Na ovu palubnu sponju postavljena je prednja pražnica pramčanog grotla.

PS8 0,225 5 9 Polusponje koje se protežu do bočne pražnice pramčanog grotla; Ugrađene su između rebara R20 i R21.

PS9 0,245 5 9

Polusponje koje se protežu do bočnih pražnica pramčanog grotla; Ugrađene su između rebara R19 i R20. Između je i drveni umetak iznad koga se spajaju palubne trenice i sržnica.

PS10 0,225 5 9 Polusponje koje se protežu do bočne pražnice pramčanog grotla. Ugrađene su između rebara R18 i R19. S lijeve strane je ugrađena još jedna palubna polusponja.

PS11 0,27 5 9 Polusponje koje se protežu do bočne pražnice pramčanog grotla. Ugrađene su između rebara R17 i R18.

PS12 0,27 5 9 Polusponje koje se protežu do bočne pražnice pramčanog grotla. Ugrađene su između rebara R16 i R17.

PS13 1,96 9,5 10

Polusponje koje se protežu do bočne pražnice pramčanog grotla; Ugrađene su između rebara R15 i R16. Na ovu palubnu sponju postavljena je stražnja pražnica pramčanog grotla.





PS16 2,00 7,5 9,5 Ugrađene između rebara R12 i R13.



PS19 2,00 14 10 Ugrađene su na rebru R9. Na ovu palubnu sponju postavljena je prednja pražnica krmenog grotla.

PS20 0,295 5 9 Polusponje koje se protežu do bočnih pražnica krmenog grotla. Ugrađene su između rebara R7 i R8.

PS21 0,295 5 9,5 Polusponje koje se protežu do bočnih pražnica krmenog grotla. Ugrađene su između rebara R6 i R7.

PS22 0,29 5 9,5

Polusponje koje se protežu do bočnih pražnica krmenog grotla. Ugrađene su između rebara R5 i R6. Ugrađena je i još jedna palubna ukrepa duljine 28 cm, visine 9 cm i širine 6 cm.

PS23 0,275 5 9 Polusponje koje se protežu do bočnih pražnica krmenog grotla. Ugrađene su između rebara R4 i R5.

PS24 1,69 9,5 9,5 Ugrađene između rebara R3 i R4. Na ovu palubnu sponju postavljena je stražnja.



PS27 1,27 7,5 10 Ugrađene između radijalnog rebra (apostola) i rebara R1.

Palubne trenice

Na sponje su pričvršćene palubne trenice, i to središnja palubna trenica, te 12

trenica s lijeve i desne strane.

Središnja palubna trenica izrađena je od hrastovine i sastavljena je od tri dijela.

Pramčana središnja palubna trenica proteže se od prednje pražnice pramčanog grotla do

pramčane protustatve odnosno oplate na pramcu. Duljine je 2,70 m, širine na prednjem

kraju 11,5 cm, na sredini 13 cm i na stražnjem kraju kraj pražnice 23 cm, a palubne trenice

nadvisuje 2 cm. U svaku palubnu sponju pričvršćena je s po dva vijka u dijelu ispred

jarbola i s po tri vijka u djelu iza jarbola. Središnji dio središnje trenice između grotala

duljine je 2,05 m, širine 29 cm, a palubne trenice nadvisuje 2 cm. Za palubne sponje je

pričvršćena s po tri u svaku sponju. Krmena središnja trenica proteže se od stražnje

pražnice krmenog grotla do krmene protustatve odnosno oplate na krmi, a za svaku

palubnu sponju pričvršćena je s po tri vijka. Duljine je 1,29 m, širine na prednjem kraju

kraj pražnice 23 cm i na stražnjem kraju 20 cm, te nadvisuje palubne trenice za 2 cm.

Otvor za prolaz pramčanog jarbola (grlo, gola) smješten je na udaljenost od

pramčane protustatve 1,84 m (do središta otvora za prolaz pramčanog jarbola). Otvor za

prolaz jarbola je ovalnog oblika duljine dulje osi 15 cm, a kraće osi 12,5 cm. Oko otvora na



palubi je ograđen drveni prsten presjeka 8 x 5 cm s zakošenim rubom. Otvor nema

okomite stjenke već je zakošen prema naprijed (jarbol je nagnut prema naprijed).

Otvor za prolaz krmenog jarbola (grlo, gola) smješten je na udaljenost od

pramčane protustatve 6,22 m (do središta otvora za prolaz krmenog jarbola). Otvor za

prolaz jarbola je okrugao s promjerom 19,5 cm. Oko ovog otvora ugrađen je drveni prsten

presjeka 7,5 x 5 cm s zakošenim rubom.

Na središnju palubnu trenicu ukupno je ugrađeno 5 prstenova koji služe za

vezivanje pojedine opreme snasti. Ispred i iza otvora za prolaz pramčanog jarbola i

krmenog jarbola, kao i iza pramčanog grotla ugrađeni su prsteni vanjskog promjera 80

mm i promjer prstena 13 mm.

Ostale palubne trenice izrađene su od ariša i nominalne su širine 6 cm, a debljine 3

cm. Na krajevima završavaju do sržnica, te prate zakrivljenje sržnica ili su krajevi okomiti i

završavaju uz pražnice palubnih grotala. Palubne trenice su za svaku sponju pričvršćene s

po dva pocinčana čavla dimenzija 60 x 6 mm. Glave čavala su upuštene u drvo i prikrivene

drvenim čepovima promjera 12 mm. Međusobno su priljubljene jedna za drugu bez

posebno izvedenog spoja, a ostavljen je razmak od 5 mm koji je kasnije šuperen gumom.

Trenice su obojane bezbojnim lakom.


prikazane su u sljedećoj tablici. Trenice su po duljini sastavljene od više dijelova. Na

lijevom boku od četiri dijela (dio od pramca do malog pramčanog grotla, dio od ovog

grotla do pramčanog palubnog grotla, dio između dva palubna grotla i dio od krmenog

palubnog grotla do krme). Na desnom boku od tri dijela (dio od pramca do pramčanog

palubnog grotla, dio između dva palubna grotla i dio od krmenog palubnog grotla do

krme). Trenice koje se protežu na bokovima između sržnica i bočnih pražnica palubnih

grotala se dakako djelomično preklapaju po duljini. Iznimke su naznačene u

napomenama.


Palubna trenica

Duljina trenica

(m)

Duljina trenica – parcijalno (m) Širina trenice

(m) Napomene

1 dio 2 dio 3 dio 4 dio

PT1 L 5,32 1,09 0,99 2,05 1,19 6; 5,5; 8,5; 5,5 Umetak uz malo grotlo 40 x 1,5 cm.

PT2 L 5,15 0,93 0,99 2,05 1,18 6; 6; 6; 6

PT3 L 5,02 0,81 0,99 2,05 1,17 6; 6; 6; 6

PT4 L 4,89 0,69 0,99 2,05 1,16 6; 6; 6; 6



PT5 L 4,74 0,55 0,99 2,05 1,15 6; 6; 6; 6

PT6 L 4,53 0,36 0,99 2,05 1,13 6; 6; 6; 6

PT7 L 4,76 - 1,60* 2,05 1,11 -; 6; 6* ; 6 *Uz pražnicu širine 5 cm.

PT8 L 2,43 - 1,36 - * 1,07 -; 6; - ; 4,5/5 * Između grotala ugrađena je jedna manje

PT9 L 7,35 - 3,71 - * 3,64 -; 6; *; 6

Proteže se prema krmi, već upisana kao 2. dio; 4. dio proteže se uz grotlo i završava uz sržnicu s oštrim kutom.

PT10 L 6,92 - 1,58 3,84 1,50 -; 6; 6; 6 4. dio proteže se uz grotlo i završava uz sržnicu s oštrim kutom.

PT11 L 6,30 - 3,57 2,73 - *

-; 6; 6; * Proteže se prema krmi, već upisana kao 3. dio

PT12 L 5,55 - 3,82 1,73 - *

-; 8; 8; * Proteže se prema krmi, već upisana kao 3. dio


Palubna trenica

Duljina trenica

(m)

Duljina trenica – parcijalno (m) Širina trenice

(m) Napomene

1 dio 2 dio 3 dio 4 dio

PT1 D 5,69 2,44 2,05 1,20 - 5/6,5; 8,5; 5,5

Uz samu centralnu palubnu trenicu dodana trenica duljine 1,30 m i širine na pramcu 8 cm koja završava na stražnjem kraju u špic.

PT2 D 6,08 2,84 2,05 1,19 - 6; 6; 6

PT3 D 5,35 2,12 2,05 1,18 - 6; 6; 6

PT4 D 5,20 1,98 2,05 1,17 - 6; 6; 6

PT5 D 5,03 1,83 2,05 1,15 - 6; 6; 6

PT6 D 4,84 1,66 2,05 1,13 - 6; 6; 6

PT7 D 4,63 1,48 2,05 1,10 - 6; 6; 6

PT8 D 2,33 1,27 - * 1,06 - 6; - ; 6 * Između grotala ugrađena je jedna manje.

PT9 D 7,79 3,93 3,86 - * - 6; 6; * Proteže se prema krmi, već upisana kao 2. dio.

PT10 D 6,82 1,53 3,81 1,48 - 6; 6; 6

PT11 D 6,25 3,60 - * 2,65 - 6; *?; 6 Proteže se prema krmi, već upisana kao 1. dio.

PT12 D 5,35 3,66 - * 1,69 - 8; *; 8 Proteže se prema krmi, već upisana kao 1. dio.




Barka ima 15 izdanaka rebara (štili) izrađenih od hrastovine na koje su prihvaćene

vanjska i unutarnja dorazmena platica linice. Izdanci rebara su za rebra pričvršćeni s po

dva vijka za drvo od nehrđajućeg čelika dimenzija 100 x 6 mm. S vanjske strane su kroz tri

najgornje platice u izdanke zabijeni pocinčani čavli dimenzija 50 x 6 mm (u svaku platicu

po jedan).

Dimenzije i obilježja izdanaka rebara počevši od krme su prikazane u priložnoj

tablici.

Izdanak rebra


rebra

(cm)

Ispod palube Iznad palube

Duljina izdanka

rebra

(cm)

Presjek izdanka

rebra

(cm)

Duljina izdanka

rebra

(cm)

Širina izdanka

rebra

(cm)

Debljina izdanka

rebra

(cm)

Napomene

IR1 45,5 25 6,2 x 5,6 20,5 12,5 - 13,5 5,5

Izdanci rebara ugrađeni su prema naprijed u odnosu na rebra.

Razmak između IR1 i IR2 je 20,5 cm.

IR2 45 25 6,2 x 5,6 20 9,5 - 11,5 6

Izdanci rebara ugrađeni su prema natrag u odnosu na rebra.

Razmak između IR2 i IR3 je 29 cm.

IR3 46,5 27 6 x 5,5 19,5 10,5 - 12,5 5,5

Izdanci rebara ugrađeni su prema naprijed u odnosu na rebra. Na izdanak lijevo i desno su pričvršćeni prsteni vanjskog promjera 70 mm, promjera očnjaka 41 mm i promjera 10 mm.


IR4 45 27 5,5 x 5,5 18 9,5 - 12,5 5,5

Izdanci rebara ugrađeni su prema naprijed u odnosu na rebra; na izdancima L/D je rupa za palac (kaviju).


IR5 46 28 6 x 5,5 18 9,5 - 12,5 6

Izdanci rebara ugrađeni su prema natrag u odnosu na rebra; na izdanku je rupa za palac (kaviju), a pričvršćen je i okov za priponu krmenog jarbola.




IR6 45,5 27 6 x 6 18,5 9,5 - 11,5 5,5

Izdanci rebara ugrađeni su prema natrag u odnosu na rebra. Na izdanku je rupa za palac (kaviju).


IR7 46,5 28 6 x 6 18,5 10 - 12,5 5,5

Izdanci rebara ugrađeni su između dva rebra koji su pričvršćeni naprijed i natrag u odnosu na rebrenicu. Na izdanku je rupa za palac (kaviju).


IR8 46,5 28 6,5 x 7,5 18,5 10,5 - 12 8



IR9 45,5 27,5 6,5 x 6 18 10,5 - 12 6

Izdanci rebara ugrađeni su prema natrag u odnosu na rebra.


IR10 47,5 29 6 x 6 18,5 10,5 - 12,5 6

Izdanci rebara ugrađeni su prema natrag u odnosu na rebra;

Razmak između IR10 i IR11 je 49 cm

IR11 45,5 27 5,5 x 6 18,5 10,5 - 12,5 6



IR12 44 26 5,5 x 5,5 18 10,5 - 12,5 6

Izdanci rebara ugrađeni su prema natrag u odnosu na rebra; na izdanku je rupa za palac (kaviju).




IR13 45,5 27 5,5 x 6 18,5 10 - 12 6

Izdanci rebara ugrađeni su prema natrag u odnosu na rebra; na izdanku je rupa za palac (kaviju), a pričvršćen je i okov za priponu krmenog jarbola.


IR14 44 25 7 x 6,5 19 11 - 13 6



IR15 44 24 8 x 6,5 20 11 - 13 6


Razmak između IR15 i pr. bitve je 47 cm.

Iznad krmenih radijalno postavljenih polurebara postavljeni su također izdanci koji

su ugrađeni u sržnicu. Krmeni dio linice prihvaća se na njih te krmene bitve. Dimenzije

ovih izdanaka počevši od krmene protustatve su sljedeće: izdanak A1 - visina 20 cm,

presjek 10,5 x 5,5 cm; izdanak A2 - visina 20 cm, presjek 13,5 x 5,5 cm, dok je visina

krmenih bitvi od sržnice do razme 20,5 cm, a presjek 14,5 x 10 cm.

Između pramčanih radijalno postavljenih polurebara ugrađeni su kroz sržnicu

izdanci (lijevo i desno), a ispod palube pričvršćeni su za drugo polurebro. Pramčani dio

linice prihvaća se i na njih i na pramčane bitve. Ovi izdanci duljine su ispod palube 25 cm

(izvedeni konusno između radijalnih polurebara), a izvan palube 18 cm, širine 12 cm uz

sržnicu i 3 cm na vrhu, te debljine 6 cm. Visina pramčanih bitvi od sržnice do razme iznosi

21 cm, a presjek 15 x 9,5 cm. Razmak između ovog izdanka i pramčane bitve je 36 cm.

Oplata linice

Linica odnosno platica linice je na svakom boku izrađena od po dvije hrastove

daske po visini, a debljine je 3 cm. Preklapa se po visini s platicama koje su ugrađene do

sržnica i protežu se do razme. Svaka platica linice proteže se od pramčane do krmene

statve, izrađena je od tri dijela širine 18 do 27 cm i zabijena pocinčanim čavlima dimenzija

60 x 6 mm s gornjim rubom do vrhova nastavaka rebara (štili). Svaka daska (gornja i

donja) zabijene su s po 3 čavla u izdanke rebara (6 čavala u jedan izdanak). Glave čavala su

upuštene u platice, te su na njih zalijepljeni drveni (hrastovi) čepovi. Glave prednjih



dijelova vanjskih dorazmenih platica su zakošene u uzdužnom i poprečnom presjeku tako

da završavaju tik do pramčane statve. Na isti način su izvedene glave stražnjih dijelova

vanjskih dorazmenih platica koje završavaju tik do krmene statve. Glave prednjih i

stražnjih dijelova vanjskih dorazmenih platica na međusobnom spoju su okomite. Na linici

su kraj svakog izdanka rebra izbušene rupe namijenjene otjecanju vode s palube. Ove

rupe su promjera 20 mm s zaobljenim vanjskim rubom.

Razma

Razma (kovertela), izrađena je od hrastovine debljine 3,5 cm i proteže se od krme

do izdanka pramčanog polurebra oba boka. Razma se naslanja na gornje rubove vanjskih

dorazmenih platica odnosno platica linice i izdanke rebara. Za izdanke rebara pričvršćena

je s po jednim vijkom za drvo od nehrđajućih čelika dimenzija 60 x 6 mm, a u vanjske

dorazmene platice pocinčanim čavlima dimenzija 60 x 6 mm. Glave vijaka su upuštene u

razmu, te su na njih zalijepljeni drveni čepovi, dok su glave čavala također upuštene i

pokitane. Lijeva i desna razma sastavljene su od pet dijelova. Počevši od krme prvi spoj je

kraj krmene bitve, drugi spoj iznad izdanka rebra IR3, treći spoj iznad izdanka rebra IR8 i

četvrti spoj kraj pramčane bitve. Kraj bitvi su ravni okomiti spojevi, a iznad izdanaka

rebara spojevi su oblika proširenog slova V. Širina razme na samoj krmi je 18 cm, kraj

krmene bitve 18,5 cm, u sredini 15,5 do 16 cm, a kraj pramčane bitve 18,5 cm. Na pramcu

završava zaobljeno s unutarnje strane i iznad izdanka polurebra, a na krmi su lijeva i desna

razma međusobno spojene (krmena statva ulazi u njih 2,5 cm).

Bitve

Krmene bitve su visine iznad razme 22,5 cm s presjekom baze 14,5 x 10 cm, a

presjekom vrha 11,5 x 10 cm. Na radnom dijelu bitve su zaobljene i stanjene, približne

širine 8 cm. Na lijevoj krmenoj bitvi ugrađen je prsten od nehrđajućeg željeza vanjskog

promjera 8 cm i promjera prstena 13 mm. Prsten prolazi kroz rupu na valjkastom

elementu duljine 3,6 cm i promjera 2,5 cm, a za bitvu prihvaćen je svornjakom promjera

13 mm. Na desnoj krmenoj bitvi ugrađen je prsten vanjskog promjera 7 cm i promjera

prstena 10 mm koji je prihvaćen na oko vanjskog promjera 4,1 cm sa svornjakom

promjera 10 mm.

Pramčane bitve su iste kao i kremene, dakle visine iznad razme 22,5 cm s

presjekom baze 14,5 x 10 cm, a presjekom vrha 11,5 x 10 cm. Na radnom dijelu bitve su

zaobljene i stanjene, približne širine 8 cm.



S unutarnje strane do palube, donji dio bitve je konusnog profila duljine 74 cm,

širine 5,5 do 8,5 cm i debljine 3,5 do 8,5 cm. Na pramcu je Između bitve i apostola je

ugrađena ukrepa duljine 25,5 cm, širine dolje 5,5 i gore 7 cm, te debljine 2 do 7 cm.

Nosač upravljačke komande

Na lijevoj strani barke na izdanke rebara IR2 i IR3 pričvršćena je daska koja je za

izdanke pričvršćena vijcima za drvo, a na nju je ugrađena upravljačka ručica kojom se

regulira smjer djelovanja poriva, naprijed ili natrag, i snaga. Ručica i mehanizam

pričvršćeni su na dasci dimenzija 50 x 13 cm i debljine 1 cm.

Okovi za pripone

Na razmi, uz izdanke rebara IR5 i IR13 pričvršćeni su okovi za prihvat jarbolnih

pripona. Polukružni okov vanjskog promjera 4,8 cm i promjera 8 mm zavaren je za traku

od nehrđajućeg čelika širine 5 cm debljine 5 mm. Okovi pripona prolaze oko razme

(krmeni okovi: 15,5 cm je horizontalna širina preko razme, te prolazi 29 cm preko s

vanjske strane i 14 cm preko izdanka rebra s unutarnje strane; pramčani okovi: 15,5 cm je

horizontalna širina preko razme, te prolazi 28 cm preko s vanjske strane i 13 cm preko

izdanka rebra s unutarnje strane). Krmeni okovi su na vanjskom kraju ukopani u razmu,

dok prednji nisu, pa je između njih i oplate linice ugrađen drveni umetak debljine 1,8 cm.

Okovi pripona krmenog jarbola ugrađeni su približno 3 m od krme, dok su okovi pripona

pramčanog jarbola ugrađeni 2,40 m od pramca.

Palubna grotla

Barka ima dva palubna grotla s pokopcima grotla (bukaportama). Prednji rub

pramčanog grotla od pramčane protustatve udaljen je 2,67 m, dok je prednji rub krmenog

grotla udaljen 6,45 m. Pražnice grotala izrađene su od hrastovine, kao i sponje i uzdužna

pojačanja poklopaca grotala, dok su trenice grotla od ariša.

Pramčano palubno grotlo

Pramčano grotlo duljine je 1,76 m, širine 1,33 m i visine pražnica 23 cm, a iznad

palube 10 cm. Debljina pražnica je 4 cm, na vrhu su ravne, ali su na uzdužnim pražnicama

(lijevo i desno) izvedena su po dva utora u koje ulaze sponje poklopaca grotla. Utori su

dimenzija 10 do 10,5 cm x 5,5 cm, a nalaze se na međusobnom razmaku od 44 cm.

Udaljeni su od krajeva 52,5 odnosno 53 cm. Prednja i stražnja pražnica prati preluk palube

koji iznosi 6 cm.



Poklopci pramčanog grotla su dimenzija 1,76 x 1,40 m i izvedeni su s pregibom

tako da prate pražnice. Pramčano grotlo pokriveno je s tri poklopca grotla širine 61,5 cm

(prednja), 54 cm (srednja) i 55,5 cm (stražnja). Pri otvaranju poklopaca pramčanog

palubnog grotla najprije se otvara prednji poklopac, zatim srednji, pa stražnji poklopac. Pri

zatvaranju redoslijed je obrnut.

Dimenzije sponja i uzdužnjaka na prednjem poklopcu su sljedeće:

Sponja poklopca

grotla

Duljina sponje

(m)

Širina sponje

(cm)

Visina sponje

(cm)

Napomene

SPG1 1,235 4 5,5

SPG2 1,145 3 3,5

SPG3 1,34 4 5,5

Uzdužnjaci 0,49 4 5,5 - 6 2 komada uzdužnjaka

Dimenzije sponja i uzdužnjaka na srednjem poklopcu su sljedeće:

Sponja poklopca

grotla

Duljina sponje

(m)

Širina sponje

(cm)

Visina sponje

(cm)

Napomene

SPG1 1,36 4 6

SPG2 1,15 3 4

SPG3 1,36 4 6 Izvedena sa zubom

Uzdužnjaci 0,45 4,5 6 2 komada uzdužnjaka

Dimenzije sponja i uzdužnjaka na stražnjem poklopcu su sljedeće:

Sponja poklopca

grotla

Duljina sponje

(m)

Širina sponje

(cm)

Visina sponje

(cm)

Napomene

SPG1 1,34 4,5 6

SPG2 1,15 3,5 4

SPG3 1,245 4,5 6


Krmeno grotlo

Krmeno grotlo duljine je 1,49 m, širine 1,42 m i visine pražnica 33 cm i 20,5 cm

iznad palube. Debljina pražnica je 4 cm, na vrhu su ravne, ali su na uzdužnim pražnicama

(lijevo i desno) izvedena s po jednim utorom u koje ulaze sponje poklopaca grotla. Utori



su dimenzija 10 cm x 5,5 cm, a nalaze se na udaljenosti od prednjeg kraja 49 cm i od

stražnjeg kraja 69 cm. Prednja i stražnja pražnica prati preluk palube koji iznosi 6 cm.

Poklopci krmenog grotla su dimenzija 1,53 x 1,39 m i izvedeni su s pregibom tako

da prate pražnice. Krmeno grotlo pokriveno je s dva poklopca grotla širine 72 cm

(prednja) i 76,5 cm (stražnja). Pri otvaranju poklopaca krmenog palubnog grotla najprije

se otvara zadnji poklopac, a zatim prednji. Pri zatvaranju redoslijed je obrnut.

Dimenzije sponja i uzdužnjaka na prednjem poklopcu su sljedeće:

Sponja poklopca

grotla

Duljina sponje

(m)

Širina sponje

(cm)

Visina sponje

(cm)

Napomene

SPG1 1,23 5 6

SPG2 1,14 3,5 4,5

SPG3 1,345 4,5 6 Uz sponju ugrađena je ukrepa dimenzija 114 x 5,5 x 5 cm.

Uzdužnjaci 0,60 4 6 2 komada uzdužnjaka

Dimenzije sponja i uzdužnjaka na stražnjem poklopcu su sljedeće:

Sponja poklopca

grotla

Duljina sponje

(m)

Širina sponje

(cm)

Visina sponje

(cm)

Napomene

SPG1 1,34 4,5 6

SPG2 1,14 3 4,5

SPG3 1,14 4,5 6


Sponje i uzdužnjaci su međusobno spojeni preklopnim L spojevima i zalijepljeni. S

gornje strane sponja uzdužno, pričvršćene su trenice širine 5,5 do 6 cm i debljine 2,5 cm,

koje su duljina koja odgovara širini poklopca, osim prednje i stražnje gdje su im duljine

manje za 2 cm koliko je debljina obrubne daske poklopca. Visina obrubne daske

poklopaca pramčanog grotla je 8,5 cm, a poklopaca krmenog grotla 9 cm. Trenice su na

sponje pričvršćene s po dva pocinčana čavla na svaku sponju dimenzija 50 x 5 mm. Glave

čavala su upuštene u drvo i prikrivene drvenim čepovima promjera 12 mm. Međusobno

su priljubljene jedna za drugu, a na gornjoj strani je izveden zub širine 5 mm koji je kasnije

šuperen gumom.



Malo palubno grotlo na pramcu

Malo grotlo na pramcu dimenzija je 39,5 x 39,5 cm i visine pražnica 17 cm, a iznad

palube 4,5 cm. Debljina pražnica je 3 cm, na vrhu je izvedena ravno, a poklopac prelazi

preko ruba. Poklopac ovog malog grotla ima okvir dimenzija 45 x 45 cm, visine 5 do 5,5 cm

(na sredini) poprečno i 5 cm uzdužno, te debljine 2,2 cm (ujedno i obrubna daska).

Unutarnji okvir dimenzija je 33 x 33 cm, visine 4 cm i debljine 3,5 cm. Trenice širine 6 cm i

debljine 1,8 cm pričvršćene su uzdužno na ova dva okvira.

Oplata i platica linice

Oplata je, simetrično na oba boka i treba razlikovati oplatu boka i oplatu dna.

Oplata dna od kobilice do bokova ima po šest platica (platice A do F), a oplata bokova do

sržnice izvedena je od 5 platica (platice G do K), platica do sržnice (L), te konusnih

umetaka platica na pramcu (M). Na najgornju platicu nastavlja se platica linice. Debljina

platica je 2,5 cm. Platice oplate dna sastavljene su od dva do tri dijela, a platice oplate

boka sastavljene su od tri do pet dijelova. Platice oplate dna protežu se preko ravnoga

dna od pramca do krme i završavaju u prve platice boka, a spoj je izveden tako da su obje

na dodirnom rubu zakošene kako bi nalijegale jedna na drugu (spoj prati simetralu kuta

između njih). Platice oplate boka završavaju na pramčanoj odnosno krmenoj statvi. Sve

platice su od hrastovine. Platice su za rebrenice i rebra pričvršćene pocinčanim čavlima

dimenzija 70 x 5 mm. Glave čavala upuštene u platicu, a nastale rupice ispunjene su kitom

za lopaticu i izbrušene. Glave prednjih odnosno stražnjih dijelova platica oplate dna na

pramcu i na krmi plate formu oplate. Glave prednjih dijelova platica oplate boka na


pramčane statve. Na isti način su izvedene i glave stražnjih dijelova krmenih platica oplate

boka koje završavaju tik do krmene statve. Glave prednjih i stražnjih dijelova platica na

međusobnim spojevima su najčešće okomite. Razmak između platica uzdužno, kao i glave

na spojevima, te pramčanoj i krmenoj statvi su šuperene kudeljnom vunom.

U priloženim tablicama prikazane su širine platica oplate dna i oplate boka

(počevši od krme prema pramcu) na karakterističnim presjecima (na krmi, na spojevima ili

na sredini i na pramcu). Zasebno su prikazane platice lijevog i desnog boka.



Oplata dna - lijevi bok

Platica

Širina na krmi

(cm)


(cm)

Širina na pramcu

(cm)

Napomene

A 14 14; 14 14 Dokobilična platica.

B 12 12; 12 12

C 13 13; 12,5 12 Platice su spojene L spojem.

D 13 12,5; 13 12,5

E 19 - ; 14 13

F 13 - -

Oplata dna - desni bok

Platica

Širina na krmi

(cm)


(cm)

Širina na pramcu

(cm)

Napomene

A 13,5 14; 14,5 14 Dokobilična platica na kojoj je ugrađena usisna košara ovalnog oblika 10 x 7 cm.

B 12,5 12,5; 12 12,5

C 12 12,5; 12,5 12,5

D 12,5 12,5; 12,5 12,5

E 11,5 11; 11 11

F 14 13; 11,5 13

Oplata boka - lijevi bok

Platica

Širina na krmi

(cm)


(cm)

Širina na pramcu

(cm)

Napomene

G 17 10; 9; 10 13 Završava na pramcu oštrim kutom.

H 12 9; 11; 11; 9 11

I 14 12; 8,5 10

Ugrađena je prirubnica ispušne cijevi na 1,95 m od krme. Prirubnica je vanjskog promjera 15,5 cm i širine prstena 3,5 cm, a pričvršćena je za platicu sa 6 vijaka.

J 12,5 11; 15 16

K 13 11; 15,5 15,5 Ugrađen izljev kaljuže, prirubnica promjera 5 cm.



L 11 8; 10 14 Mjereno do platice linice; platica do sržnice je šira od izmjerenog jer ulazi ispod platice linice.

M 12 - 0 Konusni umetak platice na pramcu.

Oplata boka - desni bok

Platica

Širina na krmi

(cm)


(cm)

Širina na pramcu

(cm)

Napomene

G 17,5 10,5; 10 20 Umetak u platicu duljine 105 cm i širine 4 do 12 cm

H 17 12; 10; 9,5 13 Umetak u platicu na 1,78 m od pramca; ulazi u sljedeću platicu u koju je urezan 5 cm

I 12 12; 10,5 21

J 11 12,5; 14 13 Ugrađena dva izljeva kaljuže na 1,95 m i 4,26 m od krme, prirubnica promjera 5 cm.

K 12 11; 14,5 15

L 11 8,5; 11 14 Mjereno do platice linice; platica do sržnice je šira od izmjerenog jer ulazi ispod platice linice.

M 12 - 0 Konusni umetak platice na pramcu.

Bojanje/premazi

Nadvodni dio oplate trupa, statve, dijelovi prostustavi iznad palube i razma

(kovertela) obojane su sivo, a sržnica, izdanici rebara, dorazmene trenice linice, pražnice

palubnih grotala i poklopci palubnih grotala s unutrašnje strane obojani su crvenom

bojom. Unutrašnjost barke obojane je svjetlijom sivom bojom. Podnice su obojane

tamnijom sivom bojom kao i oplata. Paluba je premazana bezbojnim lakom. Podvodni dio

trupa obojan je klasičnom antivegetativnom bojom bordo boje. Trup je bez dekoracija. Na

pramčanom dijelu oplate trupa crnom bojom upisana je registarska oznaka barke

KK 1941. Ime Paulina upisano je na krmi, na oba boka.

Podnice

Barka ima 18 uzdužnih podnica (9 podnica lijevo i 9 desno od pasme). Podnice su

od smrekovine, a izrađene su tako da su na tri poprečna profila od smrekovine presjeka 7

x 2,5 cm zabijene po dvije do tri uzdužne daske debljine 2,2 do 2,5 cm. Pramčane i krmene

podnice su približno trapeznog oblika s više ili manje zakrivljenim bočnim stranicama koje

se naslanjaju na rebra. Podnice na središnjem dijelu barke su gotovo pravokutne. Prema

sredini barke naslanjaju se na pasmu. Podnice na sebi imaju okrugle izreze promjera 2,5



odnosno 3 cm koji se nalaze uz pasmo, a služe za lakše podizanje podnica. Dodatno kraja

podnica na bokovima su ugrađeni male podnice koje svojim dimenzijama odgovaraju da

zatvore prostor između rebara, oplate i bočnih rubova podnica. S donje strane naslanjaju

se na nosači podnica koje su ugrađene uz ili na rebrenice.

Dimenzije podnica, počevši od pramca, prikazane su u priloženoj tablici. Lijeve i

desne podnice prikazane su zajedno jer su gotovo simetrične.

Podnica Duljina

(m)

Širina na prednjem kraju

L/D

(cm)

Širina na stražnjem kraju

L/D

(cm)

Napomene

P1 L/D 0,88 13,5 39/42 Sastavljene su od po dvije daske.

P2 L/D 0,88 39/42 53 Sastavljene su od po dvije daske.

P3 L/D 0,84 60 62 Sastavljene su od po dvije daske.

P4 L/D 0,84 60 54 Sastavljene su od po tri daske.

P5 L/D 0,86 63 63 Sastavljene su od po tri daske.

P6 L/D 0,80 64,5 64,5 Sastavljene su od po tri daske.

P7 L/D 0,82 35 35

Sastavljene su od po dvije daske.

Na ovoj poziciji nalazi se još jedna podnica između uzdužnjaka dimenzija 186 x 18 cm s rupom za podizanje podnice na stražnjem kraju.

P8 L/D 0,81 33 33 Sastavljene su od po dvije daske. Smještene su lijevo i desno od motora.

P9 L/D 0,89 38 39

Sastavljene su od po tri daske. Širina na sredini je 50 cm, a s vanjske strane imaju ureze na tri mjesta za prolaz rebara.

Na ovoj poziciji nalazi se još jedna podnica između uzdužnjaka dimenzija 92 x 31 cm sastavljena od dvije daske.

Podnice od P1 i P2 su pramčane podnice, podnice od P3 do P7 su središnje

podnice, a podnice P8 i P9 su krmene podnice. Podnice su premazane sivom bojom.

Police za opremu

Barka ima u potpalublju ugrađene tri police (na krmenom dijelu s desne strane i u

središnjem dijelu lijevo i desno. Police su tlocrtne dimenzije 170 x 38 cm. Po širini su

sastavljene od po dvije daske debljine 2 cm u koje su s donje strane zabijene po tri letve

dimenzija 33 x 5,5 x 2,5 cm. Polica je obrubljena letvama debljine 2 cm i visine 9 cm

(stražnje letve prema boku barke), a s prednje strane i bočno letvama visine 6 cm. Polica



na stražnjoj strani prema boku barke leži na rebrima, a s prednje strane je obješena na

metalnim trakama širine 3 cm i debljine 5 mm.

Kormilo

Kormilo je izrađeno od hrastovine. Širina lista kormila je 80 cm na dnu, 100 cm na

donjem okovu, i 85,5 cm na gornjem okovu i debljine 4,5 cm. Stražnji rub mu je blago

zaobljen. List kormila sastavljen je od četiri dijela. Visina radnog dijela lista je 1,71 m, a

ukupna visina do vrha kormila je 2,82 m. Površina lista kormila je približno 1,5 m2. Duljina

lista kormila ispod kobilice je 1,35 m. Prednji komad lista kormila proteže se do vrha

kormila. Vrh vrata kormila širok je 44 cm, a na samom vrhu, u duljini od 12 do 13 cm, je

sužen (u donjem dijelu na 37,5 cm, a na samom vrhu 36 cm) kako bi se na ovo suženje

moglo nataknuti rudo kormila. Ispod vrha vrata kormila s lijeve strane ugrađen je drveni

element na koji se naslanja rudo kormila. Ovaj element je duljine 43 cm, visine 10 cm i

debljine 4 cm. Za kormilo je pričvršćen s dva svornjaka promjera 8 mm koji s lijeve strane

imaju očne matice vanjskog promjera 35 mm i promjera 8 mm. Na dnu kormila je ugrađen

poprečni element širine 5 cm koji spaja donje krajeve dasaka od kojih je izrađeno kormilo.

Kormilo je iznad vodne linije obojenu sivom bojom kao i trup, a podvodni dio kormila

obojan je klasičnom antivegetativnom bojom bordo boje.

Okovi na kormilu

Na kormilu su ugrađena dva metalna okova od nehrđajućeg čelika na međusobnoj

udaljenosti koja odgovara okovima na krmenoj statvi. Donji okov je ženski, valjkastog

oblika visine 5,5 cm, vanjskog promjera 60 mm i unutarnjeg promjera provrta 35 mm.

Gornji okov je muški, ukupne duljine osanca i valjkaste baze 77 cm, a bez baze 71,5 cm.

Promjera valjka baze okova je 48 mm, a promjera osanca 30 mm. Okovi su za kormilo

povezani metalnom trakom širine 5 cm i debljine 8 mm. Donji okov je duljine 75,5 cm

(traka i valjkasta baza), a za kormilo je pričvršćen sa šest svornjaka. Gornji okov je duljine

45,5 cm (traka i valjkasta baza), a za kormilo je pričvršćen s 4 svornjaka. List kormila

dodatno je ojačan s tri metalne trake i nekoliko manjih. Približno na sredini visine kormila

ugrađeno je ojačanje dimenzija metalne trake 92 cm x 5 cm x 8 mm. Ovo ojačanje

pričvršćeno je za list kormila sa 6 vijaka promjera 8 mm. Drugo ojačanje ugrađeno je

paralelno s donjim okovom kormila neposredno iznad vodne linije i dimenzija je 30 cm x 3

cm x 3 mm. Treće ojačanje ugrađeno je koso ispod gornjeg okova, a dimenzija je 45 cm x 3

cm x 3 mm. Okovi na kormilu iznad vodne linije obojeni su sivom bojom, a oni ispod

vodne linije antivegetativnim premazom bordo boje.



Rudo kormila

Rudo kormila izrađeno je od hrasta, i duljine je 2,60 m, širine od 7,5 do 12 cm, te

debljine 5,5 do 8,5 cm. Pri kraju ruda je izveden urez dimenzija 37 x 4,5 cm kojim se rudo

naglavljuje na vrh vrata kormila. Ispred i iza ovog ureza ugrađeni su okovi dimenzija 13,5 x

9 x 5 cm. Ispred stražnjeg okova kroz rudo i vrh vrata kormila proveden je svornjak koji

sprečava iskakanje ruda kormila. S lijeve strane završava očnom maticom vanjskog

promjera 35 mm i promjera 8 mm na koju se vješa drugi kolotur za podizanje kormila (prvi

je prihvaćen pri vrhu krmene statve s lijeve strane). Rudo kormila premazano je

bezbojnim lakom.

Privezni konopi

Pramčani i krmeni privezni konopi (2 x 2 privezna konopa) su duljine 6 i 10 m i

promjera 14 mm. Privezni konopi su od poliestera bež boje i sukani su od tri struka.

Sidreni konop

Duljina sidrenog konopa je 70 m i promjera 14 mm. Sidreni konop je također od

poliestera bež boje i sukan od tri struka. Barka je opremljena četverokrakim sklopivim

sidrom od pocinčanog željeza mase 10 kg.

Snast

Snast barke čine dva jarbola, fiksna oputa, dva oglavna jedra s lantinama i

deblenjacima, te pomična oputa (vrv). Jarboli, lantine i deblenjaci premazani su bezbojnim

lakom.

Jarboli

Barka ima dva jarbola. Glavni jarbol (krmeni) smješten je približno na 1/3 duljine

barke od krme, dok je pramčani jarbol smješten na približno 1/3 duljine barke od pramca.

Krmeni jarbol

Krmeni (glavni) jarbol je duljine bez jabuke (pomula) 10,5 m. Jarbol je izrađen od

smrekova drva (lijepljen). Promjer jarbola na karakterističnim presjecima je sljedeći: do

pete 16 cm, na visini palube 17 cm, na 1/4 duljine od palube 16,4 cm, na polovini duljine

14,6 cm, na 3/4 duljine 13,3 cm, na visini obruča 11,8 cm i na vrhu 11,5 cm. Peta jarbola je

kvadratnog presjeka dimenzija 9,5 x 9,5 cm i visine 7 cm. Na vrhu jarbola ugrađena je

jabuka (pomul) promjera 14,5 cm i debljine 3 cm. Na jarbolu su na udaljenosti od pete

1,20 m ugrađena su 4 drvene kljuna (kaštanjole), jedna na prednjem, jedna na stražnjem



dijelu jarbola i dvije bočno. Ove klasične kaštanjole duljine su 35 cm, du ljine baze 14 cm,

širine 4 cm (na krajevima 2,5 i zatim zaobljen) i debljine/visine 6 cm, a za jarbol su

pričvršćene svornjacima od nehrđajućeg čelika promjera 8 mm. Širina prostora za konop

do roga je 3 cm, a uz temelj kaštanjole visina je 1 cm (nije završen u špic). Na 22 cm od

vrha jarbola nalazi se obruč namijenjen prihvatu pripona (sartiga). Izveden je od trake od

nehrđajućeg čelika širine 6 cm i debljine 5 mm s uškama debljine 10 mm (lijevo i desno) i

6 mm (ispred i iza jarbola). Na poprečnim uškama je su izbušen rupe za prihvat opute

promjera 15 mm, dok su na uzdužnim uškama rube promjera 11 mm. Ispod obruča je kroz

jarbol izbušena rupa koja na donjem kraju ima umetak od tvrda drva (polukružno

užljebljenje) preko kojeg prolazi konop sklopa podizača gornje lantine (konop kojim se

podiže koloturnik za podizanje lantine). Kroz jarbol je provučen električni kabel.

Gornja lantina glavnog (krmenog) jedra


približno 2/5 duljine od donjeg kraja. Lantina je izrađena od lijepljenog smrekova drva.

Promjer lantine na karakterističnim presjecima je sljedeći: na dnu lantine 9 cm, na 1/4

duljine 11 cm, na 1/3 duljine 11 cm, na 3/4 duljine 8 cm i na vrhu 6 cm. Na dnu lantine, u

duljini od približno 10 cm, presjek lantine se konusno sužava (za približno 1 cm) kako ne bi

klizao zatezni konop prednjeg gornjeg roglja jedra. Pri vrhu lantine, na 5 cm od vrha,

izbušena je rupa za prihvat zateznog konopa stražnjeg gornjeg roglja jedra.

Deblenjak glavnog jedra

Duljina deblenjaka (donja lantina) je 6,75 m, a izrađena je od lijepljene

smrekovine. Promjer deblenjaka na karakterističnim presjecima je sljedeći: na prednjem

kraju deblenjaka 7,5 cm, na 1/4 duljine 8 cm, na 1/3 duljine 8 cm, na 3/4 duljine 7 cm i na

vrhu 5,5 cm. Na prednjem kraju deblenjaka, u duljini od približno 10 cm, presjek

deblenjaka se konusno sužava (za približno 1 cm) kako ne bi klizao zatezni konop prednjeg

donjeg roglja jedra, te konop kojim je oglav prihvaćen za deblenjak. Na stražnjem kraju

deblenjaka, na 5,5 cm od kraja, izbušena je rupa za prihvat zateznog konopa zateznog

(donjeg stražnjeg) roglja jedra. Na deblenjaku su na udaljenosti od prednjeg kraja 2,90 m i

6,45 m, s gornje strane, ugrađena dva drvena umetka (graničnika) dimenzija 10 x 3 x 3 cm,

koja onemogućuju proklizavanje konopa na koji se spaja gornji kolotur zatega glavnog

jedra.

Pramčani jarbol

Pramčani jarbol je duljine do jabuke (pomula) 6,55 m. Jabuka je debljine 2 cm i

promjera 10 cm. Jarbol je izrađen od smrekova drva (lijepljen). Promjer jarbola na



karakterističnim presjecima je sljedeći: peta je presjeka 8 x 8 cm (ide u konus u duljini od

50 cm), na visini palube 9,5 cm, a dalje se smanjuje promjer, te je promjer na vrhu 7 cm.

Na vrhu jarbola ugrađena je jabuka (pomul) promjera 10 cm i debljine 2 cm. Na jarbolu su

na udaljenosti od pete 1,20 m ugrađene su dvije drvene kaštanjole (po jedna na prednjem

i zadnjem dijelu). Ove klasične kaštanjole duljine su 21 cm, duljine baze 10 cm, širine 3 cm

i debljine/visine 4 cm. Za jarbol su pričvršćene s po dva vijka za drvo od nehrđajućeg čelika

dimenzija 50 x 5 mm. Obruč na vrhu jarbola udaljen je od vrha 17,5 cm. Okov je izveden

od trake od nehrđajućeg čelika dimenzija 5 cm x 3 mm s četiri uške debljine 5 mm i

promjerom rupa 8 mm. Na poprečne uške vijcima su pričvršćene uške debljine 10 mm s

promjerom rupe za prihvat opute 11 mm. Na 22 cm od vrha, kroz jarbol je izbušena rupa

koja na donjem kraju ima umetak od tvrda drva (polukružno užljebljenje visine 5,5 cm i

širine 2,5 cm) preko kojeg prolazi konop sklopa podizača gornje lantine (konop kojim se

podiže koloturnik za podizanje lantine).

Gornja lantina pomoćnog (pramačanog) jedra


približno 1/3 duljine od donjeg kraja. Lantina je izrađena od smrekova drva (lijepljena).

Promjer gornje lantine na karakterističnim presjecima je sljedeći: na dnu lantine 6,5 cm,

na 1/4 duljine 7 cm, na 1/3 duljine 7 cm, na 3/4 duljine 6 cm i na vrhu 4,5 cm. Na dnu

lantine, u duljini od približno 10 cm, presjek lantine se konusno sužava (za približno 1 cm)

kako ne bi klizao zatezni konop prednjeg gornjeg roglja jedra. Pri vrhu lantine, na 5 cm od

vrha, izbušena je rupa za prihvat zateznog konopa stražnjeg gornjeg roglja jedra.

Deblenjak pramčanog jedra

Deblenjak je duljine 4,20 m, izrađen od smrekova drva (lijepljena). Promjer

deblenjaka na karakterističnim presjecima je sljedeći: na dnu 6 cm, na 1/4 duljine 6,2 cm,

na 1/3 duljine 6,2 cm, na 3/4 duljine 5,5 cm i na vrhu 4,5 cm. Na prednjem kraju

deblenjaka, u duljini od približno 10 cm, presjek deblenjaka se konusno sužava (za

približno 1 cm) kako ne bi klizao zatezni konop prednjeg donjeg roglja jedra, te konop

kojim je oglav prihvaćen za deblenjak. Na stražnjem kraju deblenjaka, na 4,5 cm od kraja,

izbušena je rupa za prihvat zateznog konopa zateznog (donjeg stražnjeg) roglja jedra. Na

deblenjaku su na udaljenosti od prednjeg kraja 3,12 m i 3,90 m, s gornje strane, ugrađena

dva drvena umetka (graničnika) dimenzija 6 x 2 x 2 cm, koja onemogućuju proklizavanje

konopa na koji se spaja gornji kolotur zatega prednjeg jedra.



Fiksna oputa

Oba jarbola imaju pripone (sartige, sartije) od pletenog konopa. S lijeve strane

pripone su na vrhu jarbola za uške obruča prihvaćene pocinčanim škopcima (gambetima)

kroz metalne srcolike omče (radanče) upletene na gornjim krajevima pripona. Promjer

konopa pripona je 18 mm. U donjem dijelu pripone su preko šupljih glava (bigota)

prihvaćene za okov na razmi. Oko gornjih šupljih glava upleten je konop pripone, a donje

su okovane i škopcima prihvaćene na namjenske okove ugrađene na razmu. Pritezni

konop šupljih glava promjera je 12 mm. S desne strane pripone su kraće i izvedene tako

da se uz pomoć koloturnika (paranki) prihvaćene na razmu. Pripone s koloturnicima su na

suprotnoj strani od jedara i služili su za podizanje tereta i druge potrebe. Promjer konopa

nepokretnog dijela pripona je 18 mm, a promjer konopa koloturnika je na pramčanom

jarbolu 12 mm, a na krmenom 14 mm.

Jedra

Barka je opremljena s dva oglavna jedra. Oba jedra izrađena su od dakrona

(pramčano gustoće 250 g/m2, a krmeno 300 g/ m2). Površina glavnog jedra je 45 m2.

Jedro je tradicionalne izvedbe s konopom opšivenim na rubovima jedra (grativ) osim

ventama, s vertikalnim krojkama (ferse) i dva krata. Jedro je svjetlo bež boje, a dekoracija

je na bordo trokutu u vrhu jedra na kojem je otisnut oris ptice ćuka (stilizirani grb Grada

Krka). Jedro je uz lantinu privezano konopom čipkastim vezom, a za deblenjak vojevima

konopa. Konopi su od sukanog poliestera, bež boje, promjera φ = 8 mm. Zatezni rogalj

jedra (stražnji donji rogalj) zateže se konopom koji prolazi kroz rupu na stražnjem kraju

deblenjaka).


Pomična oputa krmenog jarbola/jedra

Podizač gornje lantine krmenog jarbola sastavljen je od dva dijela, podizača

koloturnika promjera 18 mm i duljine 10 m, te koloturnika (paranka) sastavljenog od dva

dvostruka kolotura s konopom promjera 12 mm i duljine 40 mm. Koristi se sukani konopa

od poliestera, bež boje. Donji kolotur koloturnika je na lantinu prihvaćen na približno 2/5

duljine od dna.

Kada se podigne lantina odnosno jedro (lantina se podiže s lijeve strane jarbola),

živi kraj konopa priveže se uz kljun (kaštanjolu) ugrađenu sa stražnje strane jarbola.

Na prednjem rubu jedra (grativ) upleten je konop (burino) kojim se jedro preko

koloturnika zateže prema naprijed. Drugi kraj konopa vezuje se na drveni klin sa strane



prednjeg jarbola (drveni klinovi ugrađeni su u izdanke rebara (štile, falke) linice (mrtve

bande).

Deblenjak se na prednjoj strani privezuje uz jarbol s njegove lijeve strane konopom

od sukanog poliestera bež boje. Oglav (mura, orac) izveden je koloturnikom s dva

dvostruka kolotura i konopom promjera φ = 12 mm i duljine 20 m. Konop je također od

sukanog poliestera bež boje. Donji kolotur se škopcem prihvaća za metalni prsten (anel)

koji je ugrađen na središnju palubnu trenicu neposredno ispred jarbola, a gornji dio je

prihvaćen na upletenu omču na prednjem kraju deblenjaka. Jedan kraj konopa

koloturnika privezan je na kolotur, a drugi se privezuje na kljun (kaštanjolu) na prednjoj

strani jarbola.

Kako bi lantina bila priljubljena uz jarbol i u slučaju kada se jedri s vjetrom sa

suprotne strane od strane njenog podizanja na jarbol, koristi se zatezni konop (troca).

Ovaj konop je od sukanog poliestera bež boje, promjera φ = 10 mm i duljine 15 m. Kako

bi se pri uporabi mogla dobiti klizna omča na jednom kraju ovog konopa je upletena

metalna srcolika omča. Živi kraj konopa privezuje se na kaštanjolu s desne strane jarbola

na kojoj je već privezan oglav (mura, orac) prednjeg dijela deblenjaka.

Glavno jedro ima dva zatega, lijevi i desni. Svaki zateg je izveden od koloturnika

sastavljen od dva dvostruka kolotura. Gornji koloturi prihvaćeni su za klizni drveni

element (tal. bragoto) koji klizi po konopu koji je razapet između umetaka (graničnika) na

deblenjaku (prednji na udaljenosti 2,9 m od prednjeg kraja deblenjaka i stražnji na 0,30 m

od zadnjeg kraja deblenjaka). Na taj način se sila ravnomjernije raspoređuje po

deblenjaku. Ovaj konop je od sukanog poliestera, bež boje, promjera φ = 18 mm i duljine

4 m. Donji koloturi prihvaćeni su na prstene ugrađene na krmene bitve unutar linice na

lijevoj i desnoj strani barke. Konopi zatega prihvaća se za bitve na lijevoj i desnoj strani

krme. Koloturi su izrađeni od drva s okovima od mjedi, dok je konop zatega (škota) od

sukanog poliestera bež boje, promjera φ = 12 mm i duljine 2 x 20 m.

Pomična oputa pramčanog jarbola/jedra

Podizač gornje lantine krmenog jarbola sastavljen je od dva dijela, podizača

koloturnika promjera 18 mm i duljine 6 m, te koloturnika (paranka) sastavljenog od dva

dvostruka kolotura s konopom promjera 12 mm i duljine 25 mm. Koristi se sukani konopa

od poliestera, bež boje. Donji kolotur koloturnika je na lantinu prihvaćen na približno 1/3

duljine od dna.

Kada se podigne lantina odnosno jedro (lantina se podiže s lijeve strane jarbola),

živi kraj konopa priveže se uz kljun (kaštanjolu) ugrađenu sa stražnje strane jarbola.



Na prednjem rubu jedra (grativ) upleten je konop (burino) kojim se jedro preko

koloturnika zateže prema naprijed. Drugi kraj konopa vezuje se na metalni prsten (anel)

ugrađen sa stražnje strane pramčane statve.

Deblenjak se na prednjoj strani privezuje uz jarbol s njegove lijeve strane konopom

od sukanog poliestera bež boje. Oglav (mura, orac) izveden je koloturnikom s dva

dvostruka kolotura i konopom promjera φ = 12 mm i duljine 10 m. Konop je također od

sukanog poliestera bež boje. Donji kolotur se škopcem prihvaća za metalni prsten (anel)

koji je ugrađen na središnju palubnu trenicu neposredno ispred jarbola, a gornji dio je

prihvaćen na upletenu omču na prednjem kraju deblenjaka. Jedan kraj konopa

koloturnika privezan je na kolotur, a drugi se privezuje na kljun (kaštanjolu) na predn joj

strani jarbola.

Kako bi lantina bila priljubljena uz jarbol i u slučaju kada se jedri s vjetrom sa

suprotne strane od strane njenog podizanja na jarbol, koristi se zatezni konop (troca).

Ovaj konop je od sukanog poliestera bež boje, promjera φ = 10 mm i duljine 15 m. Kako

bi se pri uporabi mogla dobiti klizna omča na jednom kraju ovog konopa je upletena

metalna srcolika omča. Živi kraj konopa privezuje se na kaštanjolu s desne strane jarbola

na kojoj je već privezan oglav (mura, orac) prednjeg dijela deblenjaka.

Pramčano jedro ima zateg izveden od koloturnika sastavljen od dva dvostruka

kolotura. Gornji koloturi prihvaćeni su za konop koji je razapet između umetaka

(graničnika) na deblenjaku (na udaljenosti 1,08 m, odnosno 0,30 m od zadnjeg kraja

deblenjaka). Na taj način se sila ravnomjernije raspoređuje po deblenjaku. Ovaj konop je

od sukanog poliestera, bež boje, promjera φ = 12 mm i duljine 1 m. Donji kolotur

prihvaćen je na metalni prsten (anel) koji se nalazi na srednjoj palubnoj trenici

neposredno iza prvog – teretnog palubnog otvora (bukaporte). Koloturi su izrađeni od

drva s okovima od mjedi, dok je konop zatege (škote) od sukanog poliestera bež boje,

promjera φ = 12 mm i duljine 20 m.

Motorni pogon

Barka se osim jedrima pokreće i motorom Perkins 404D - 22T snage 55 kW (75 KS).

Na osovinu promjera 35 mm je spojen preko mehaničke prekretne spojke. Barka se

pokreće brodskim vijkom s tri krila promjera 50 cm. Za reguliranje smjera i snage poriva

koristi se jednoručna komanda smještena na lijevoj linici s unutrašnje strane. Barka ima

ispod središnjeg dijela palube ugrađen rezervoar od nehrđajućeg čelika kapaciteta 150

litara. S lijeve strane motora smješten je akumulator.



Foto-dokumentacija



4.6 Gajeta (lovranski guc) „Pantigana“ OP 207 iz Opatije/Rijeke

Gajeta (lovranski guc) OP 4136 Pantigana duljine je 5,15 m. Izgradio ju je u 1968.

godine u Lovranu lovranski brodograditelj Ivan Nino Gasparinić za naručitelja i prvog

vlasnika Lovra Stiglića. Barku je Štiglić naručio po odlasku u mirovini (inače je plovio kao

brodski kuhar) 1967. godine (građena je 1967. i 1968. godine), a nazvao ju je po unuci –

Silvana.

Slika 38 Gajeta (lovranski guc) "Pantigana" OP 207

Gospopdin Štiglić je barku koristio kratko, obolijeva i umire 1973. godine, te barka

ostaje sinu Kazimiru Štigliću (Casimiro Stiglich). Barka se konstantno koristila u obiteljske

svrhe, odlaske na kupanje i mali ribolov, a približno tri godine su njome vozili i turiste

(barkajoli). Cijelo vrijeme dok je bila u obitelji, održavao ju je Arturo Puharić, a cijeli trup je

bio lakiran bezbojnim lakom. Privezana je bila u Lovranu, a na jesen bi se izvlačila na suho

do proljeća.

Nakon višegodišnjeg nekorištenja, barka je 2007. godine prodana Draganu Gržinu

iz Lovrana (također pomorac – upravitelj stroja) koji je djelomično obnavlja i koristi u

rekreativne svrhe.

Barku 2013. godine kupuje Arsen Dobrijević koji zajedno sa svojim ortakom u tvrtci

"Aspar rigging" Adonisom Prodanom započinje obnovu. Barka je detaljno obnovljena u

sklopu projekta "Mala barka 2", a obnovio ju je u Poljanama brodograditelj Ivan Pavelić.



Barka će služiti za promociju pomorske baštine Kvarnera, te će sa svojom posadom

sudjelovati na manifestacijama i regatama tradicijskih barki diljem Jadrana.


Duljina trupa je 5,15 m, duljina s kosnikom 6,60 m, širina (najveća) 1,77 m, gaz

0,38 m, visina na sredini 0,82 m i tonaža 0,63 BT.



klupe izrađeni su od hrastovine, a platice oplate izrađene su od smrekovine osim

dokobilične platice koja je izrađena od hrastovine. Trenice palube su od tika.

Trup barke premazan je epoksidnim premazom pa stoga nije moguće točno

izmjeriti pojedine elemente trupa i spojeva.

Kobilica


koljena na pramcu. Duljina koljena je 0,63 m s radijusom zakrivljenosti pramčane statve

od približno 1,08 m. Nije poznato kako je izveden ključ. Na krmi kobilica dopire do kraja

barke, a na nju naliježe krmena statva. Završetak krmenog dijela kobilice je u liniji s

krmenom statvom i gotovo je okomit na vodnu liniju. Visina kobilice gotovo je jednaka po

čitavoj duljini barke i iznosi 14,5 cm izvan trupa i debljine je 3 do 4 cm (deblja prema

trupu). Na kobilicu su svornjacima pričvršćene rebrenice, te pramčana protustatva i

krmeni horizontalni masiv. Na kobilicu je preko cijele duljine pričvršćena mjedena traka

širine 2,4 cm i debljine 4 mm.

Pramčana statva

Pramčana statva prepoznatljiva je za ovu vrstu barke pa je posebno profilirana s

povišenim nosom. Pramčana statva je od hrastovine duljine 1,13 m (do vodne linije), a

donji zakrivljeni dio (koljeno) kako je već navedeno 0,63 m. Gornji dio statve izvedena je

od dva dijela s ključem duljine 40 cm (širina gornjeg zuba 5,5 cm, a donjeg 3 cm).

Pramčana statva nadvisuje razmu na pramcu 46,5 cm s zaobljenim vrhom radijusa 4 cm.

Širina ovog dijela pramčane statve kreće se od 14,5 cm u visini razme, 18 cm na najširem

dijelu, te naglog sužavanja i širine 8 cm na vrhu. Na tom dijelu debljine je 2,5 cm. Širina

izvan trupa na donjem dijelu kreće joj se od 9 do 13 cm. Na ovom dijelu pramčana statva

debljine je 2,5 cm na vanjskom rubu i širi se prema unutrašnjem rubu (na mjestu dodira s

platicama debljine je 4 cm). U području dorazmene platice cijelom širinom je debljine 4



cm. Za pramčanu protustatvu pričvršćena je svornjacima od bronce promjera 12 mm. Na

pramčanu statvu, na 12,5 cm od vodne linije, ugrađen je prsten za prihvat vodnog leta

promjera 8 mm. Vanjski promjer ovog prstena je 4,2 cm.

Krmena statva

Krmena statva je uspravna i izrađena je od hrastovine. Duljine je 1,04 m i debljine

3 do 4 cm. Širine je izvan trupa 13 cm na vodnoj liniji, 9 cm uz dorazmene platice, 16 cm

neposredno iznad razme, te 14 cm na samom vrhu. Razmu nadvisuje za 7,5 cm, te je na

vrhu zaobljena u uzdužnom profilu (radijus 1 cm). Spoj krmene statve i kobilice okomit

bez ključa. Za krmenu protustatvu i krmeni masiv (cok) pričvršćena je svornjacima od

bronce promjera 12 mm.

Metalna traka na pramčanoj i krmenoj statvi

Pramčana i krmena statva s vanjske strane zaštićene su kao i kobilica mjedenom

trakom širine 2,4 cm i debljine 0,4 mm. Ova traka na pramčanoj i krmenoj statvi prelazi

preko vrhova i spušta se s unutarnje strane do razme. Za statve je pričvršćena vijcima za

drvo.

Okovi kormila

Krmena statva na sebi ima ugrađena dva okova kormila. Za kremenu statvu okovi

su prihvaćeni mjedenim trakama i 3 svornjaka promjera glave 10 mm. Gornji okov je

ugrađen na 15 cm od vrha stave, između okova udaljenost je 42,5 cm, a donji okov

ugrađen je 43 cm od dna kobilice. Okovi su za krmenu statvu prihvaćeni mjedenim

trakama širine 2,5 cm i debljine 5 mm. Duljina trake donjeg okova je 16 cm, a gornjeg 13

cm. Donji okov (muški) je na vanjskom kraju polukružnog oblika vanjskog promjera 2,8

mm s osancem promjera 12 mm i duljine 16,5 cm, dok je gornji okov (ženski) na vanjskom

kraju je polukružnog oblika vanjskog promjera 2,8 mm i unutarnjeg promjera provrta 12

mm. Okovi na kormilu su premazani bezbojnim lakom za metal.




svornjacima od bronce promjera 12 mm.




Pramčana protustatva je duljine 0,51 m, a pramčani masiv (cok) duljine je 0,72 m i

prostire se do rebrenice R17. Širina uspravnog dijela pramčane protustatve s unutrašnje

strane iznosi 7,5 cm i bočne visine 1,5 cm. Širina donjeg horizontalnog dijela (pramčani

masiv) kreće se od 7 do 7,5 cm s bočnim visinama od 1,5 do 3,5 cm. Pramčani masiv

povezuje kobilicu i donji dio pramčanog dijela barke.


Krmena protustatva duljine je 0,18 m, a krmeni masiv (cok) duljine je 0,42 m i

prostire se do rebrenice R3 u punom profilu odnosno do rebrenice R4 s manjom visinom.

Širina uspravnog dijela krmene protustatve s unutrašnje strane iznosi 9,5 cm, s bočnim

visinama od 3 do 4,5 cm. Širina donjeg horizontalnog dijela (krmeni masiv) iznosi 9 cm, s

bočnom visinom od 3 do 6,5 cm. Element koji se proteže između rebrenica R3 i R4 duljine

je 20 cm, i bočne visine 1,5 cm. Krmeni masiv povezuje kobilicu i donji dio krmenog dijela

barke.

Rebra - opće

Barka ima 21 rebro (rebra R1 do R21). Barka je originalno građena po sustavu


pojačana, te su dodani vrhovi rebara na lijevom i desnom boku. Rebro R1 (lijevog i desnog

boka) na donjem dijelu završava na krmenoj protustatvi za koju su i prihvaćeni. Sredina

barke (teoretsko glavno rebro) nalazi se između rebara R11 i R12. Pramčana rebra lijevog i

desnog boka ugrađena su prema naprijed u odnosu na rebrenice, a krmena rebra lijevog i

desnog boka ugrađena su prema natrag u odnosu na rebrenice. Dodatni vrhovi rebra

ugrađeni su prema krmi u odnosu na krmena rebra i prema pramcu u odnosu na

pramčana rebra.

Rebrenice

Rebrenice su od hrastovine, a s kobilicom spojene svornjacima od bronze

promjera 10 mm koji prolaze kroz cijelu visinu rebrenice i kobilice. Izvedene su od jednog

komada širine od 5 do 6 (6,5) cm i debljine 3 cm. Rebrenice na sebi s donje strane imaju

urezane slivnice (brunale) dimenzija 1,8 x 1,3 cm.

Rebrenice su šire (više) na sredini, a sužavaju se prema krajevima. Duljine i širine

rebrenica, te duljina preklapanja s lijevim i desnim rebrima, počevši od krme, prikazane su

u priloženoj tablici.



Rebro

Duljina rebrenice

(m)

Širina rebrenice

L/S/D

(cm)


(lijevo/desno)

(cm)

Razmak između

reberenica

(cm)

Napomene

R1 - - -

Nema rebrenice, lijevo i desno rebro rebra R1 se međusobno spajaju. 17,5

R2 - - - Nema rebrenice, lijevo i desno rebro rebra R2 se međusobno spajaju.

20,5

R3 0,48 5; 14,5; 5 19; 18 Nije klasična rebrenica već drveni trapezni spojni element.

20,5

R4 0,82 5; 6,5; 5 23; 23

20

R5 0,95 5; 6; 5 22; 22

19,5

R6 1,03 5; 5,5; 5 20; 21

20

R7 1,08 5; 5,5; 5 17; 17

Sa stražnje strane rebrenice R7 pričvršćeno je hvatište koloturnika škote. Ovaj drveni element visine je 22,5 cm, širine baze 24,5 cm i zaobljen na vrhu, te debljine 2 cm. Za rebro je pričvršćen s četiri vijka promjera 6 mm preko međudašćice debljine 1,7 cm.

19,5

R8 1,14 5,5; 5,5; 5 18; 18

20

R9 1,20 5,5; 6; 5 21,5; 21,5

19,5

R10 1,23 5; 5,5; 4,5 18,5; 19

20

R11 1,24 5; 6; 5 20; 20 Teoretsko glavno rebro nalazi se između rebara R11 i R12.

15

R12 1,23 5; 5,5; 5 19; 19

20

R13 1,21 5; 5; 5 19; 19 20



R14 1,16 5; 5; 5 16,5; 19

20

R15 1,09 5; 6; 5 17,5; 18

19,5

R16 1,00 5; 5,5; 5 21; 20,5

20

R17 0,88 5; 6; 5 17; 17 Od rebrenice R17 prema pramcu ugrađen je pramčani masiv.

21

R18 0,69 5,5; 5; 5,5 21; 19,5 Prelazi preko pramčanog masiva, visina uz masiv 7 cm lijevo i 8 cm desno.

19,5

R19 0,40 5; 5,5; 5 17,5; 17,5 Prelazi preko pramčanog masiva, visina uz masiv 6,5 cm lijevo i 7,5 cm desno.

18,5

R20 0,27 5; 8,5; 5 13; 13

21 R21 -

Nema rebrenice, lijevo i desno rebro rebra R1 se međusobno spajaju.

Temelj pete jarbola

Između četrnaeste i šesnaeste rebrenice (R14 i R16) ugrađen je temelj jarbola

izrađen od hrastovine. Ovaj masivni drveni umetak duljine je 44,5 cm, širine 10 cm i

debljine 4,5 cm, utopljen je 2,5 cm u temeljne daske koje su pričvršćene na rebrenice

(pričvršćen je s po 4 vijka). Ove temeljne daske duljine su 24 cm, širine (visine) 8,8 cm i

debljine 2,5 cm, te su pričvršćene za rebrenice R14 i R16 s po četiri vijka. Na temelj jarbola

s gornje strane pričvršćen je temelj pete jarbola, drveni element dimenzija 14 x 9 x 4,5 cm

s utorom dimenzija 6 x 5 cm u koji uliježe peta jarbola.

Rebra - dimenzije

Rebra su također hrastova nominalne debljine 2,5 cm. Rebra su na rebrenice

spojena pocinčanim čavlima dimenzija 40 x 5 mm. Dodatni vrhovi rebra širinom prate

rebra uz koje su postavljeni, a debljine su 2,5 do 3,5 cm (najčešće 2 do 3 cm).

Duljine i širine rebara, te duljine dodanih vrhova rebara na desnom i lijevom boku

barke, počevši od krme, prikazane su u priloženoj tablici. Širine rebara dane su na dnu i na

vrhu rebra.




Rebro

Duljina rebra

(m)

Širina rebra na dnu i na

vrhu

(cm)

Dodani vrhovi rebara

(cm)

Napomene

R1 0,53 / 0,53 8; 5 - Nema rebrenice, rebra lijevog i desnog boka se naslanjaju međusobno i prihvaćena su za krmenu protustatvu.

R2 0,77; 0,77 7; 4 21; 22

Nema rebrenice, rebra lijevog i desnog boka debljine 2,5 do 3 cm međusobno su spojena mjedenim pločicama dimenzija 10 x 2 cm (ispred i iza rebara) koje su pričvršćene s 4 vijka

R3 0,80; 0,82 6/5; 4,5/4 22; 22

R4 0,82; 0,85 5,5; 4 22: 22

R5 0,83; 0,82 5,5; 4 22; 22

R6 0,72; 0,74 5,5; 4/5 18,5; 18,5

R7 0,76; 0,73 5; 3,5/4 19; 18

R8 0,76; 0,74 5; 4 24,5; 23,5

R9 0,79; 0,79 5/4,5; 3/3,5 23; 23,5

R10 0,78; 0,76 5,5/4; 3 23; 22,5

R11 0,76; 0,74 5,5; 3 23; 22,5

R12 0,74; 0,75 5,5; 3/3,5 21; 21,5

R13 0,75; 0,77 5,5; 3/3,5 22,5; 22,5

R14 0,75; 0,77 5; 3 22,5; 22

R15 0,68; 0,68 5/5,5; 3,5 10; 9

R16 0,70; 0,70 5; 3,5/5 10; 9,5

R17 0,81; 0,82 5; 2,5/3,5 23; 22

R18 0,83; 0,85 4,5/5; 3 23; 23

R19 0,84; 0,85 5,5; 2,5/3 23; 23

R20 0,76; 0,76 4,5; 3/4,5 23,5; 23,5 Rebro debljine 2,5 do 3,3 cm.

R21 0,52; 0,53 7/6; 5,5 - Rebro debljine 2,5 do 4 cm.



Uzvojne proveze

Uzvojne proveze pričvršćene su simetrično s obje strane rebara, na spojevima s

rebrenicama. Na svako rebro i rebrenicu pričvršćene su s po dva vijka za drvo od

nehrđajućeg čelika dimenzija 45 x 5 mm (jedan vijak u rebro i jedan vijak u rebrenicu).

Glave vijaka su upuštene u proveze, te su na njih zalijepljeni drveni (hrastovi) čepovi

promjera 10 mm. Uzvojne proveze izrađene su od hrastovine duljine su 3,70 m, širine od

5 do 7,5 cm i debljine 2 cm. Protežu se od rebra R3 do prostora između rebra R19 i R20.

Na oba boka izrađene su od po dva komada i spajaju se na rebru R11 otvorenim Z spojem

duljine 16 cm s širinom dasaka na kraju ključeva od 2 cm. Osim postizanja uzdužne

čvrstoće barke ove proveze služe i kao bočni graničnici podnica.



sredini barke (također se protežu od rebra R3 do prostora između rebra R19 i R20) služe

naslanjanju podnica (poprečni sustav podnica). Ovi nosači izrađeni su od po dva komada

hrastovine presjeka 2,3 cm x 1,3 cm, a spojevi su izvedeni na rebru R14. Za rebrenice

pričvršćene su vijcima za drvo od nehrđajućeg čelika dimenzija 35 x 3,5 mm (za svako

rebro jedan vijak). Njihova udaljenost od uzdužnih proveza varira između 1,5 cm na krmi,

približno 7,5 cm na sredini i 2 cm na pramcu.



platica (desna i lijeva) koje se protežu od pramčane do krmene statve, izrađena je od tri

dijela i pričvršćena je vijcima za drvo od nehrđajućih čelika dimenzija 45 x 5 mm s gornjim


platice, te su na njih zalijepljeni drveni (hrastovi) čepovi. Duljine vanjskih dorazmenih

platica je 5,42 m, širine (između žuljnica) su 7,5 do 11 cm i debljine 1,6 cm. Spojevi su

između rebara R5 i R6, te rebara R15 i R16. Glave prednjih dijelova vanjskih dorazmenih

platica su zakošene u uzdužnom i poprečnom presjeku tako da završavaju tik do

pramčane statve. Na isti način su izvedene glave stražnjih dijelova vanjskih dorazmenih

platica koje završavaju tik do krmene statve. Glave prednjih i stražnjih dijelova vanjskih

dorazmenih platica na međusobnom spoju su okomite.

Okovi na dorazmenim platicama

Sa svake strane su na dorazmenim platicama ugrađena po četiri okova. Na

kremenom dijelu barke na udaljenosti od 0,68 m od krmene statve ugrađeni su okovi za



prihvat kolotura škote, a na sredini barke, neposredno iza pražnice palube, okovi za

prihvat pripona jarbola. Ovi okovi izrađeni su od mjedi i svi su jednaki. Duljine su 17 cm,

širine mjedene trake 2,5 cm i debljine 5 mm. Na vrhu trake je izveden prsten vanjskog

promjera 42 mm izrađen od mjedene šipke promjera 8 mm.



statve izrađene su također od (hrastovine) i širine su 4 cm, te debljine 2 cm. Svaka

unutarnja dorazmena platica (desna i lijeva) izrađena je od tri dijela i pričvršćena vijcima

za drvo od nehrđajućih čelika dimenzija 30 x 3,5 mm u dodane vrhove rebara s gornjim


platice, te su na njih zalijepljeni drveni (hrastovi) čepovi promjera 10 mm. Dijelovi desne

dorazmene platice spojeni su između rebara R5 i R6, te na rebru R16, a lijeve dorazmene

platice spojene su između rebara R5 i R6, te između rebara R15 i R16. Glave prednjih

dijelova unutarnjih dorazmenih platica su zakošene u uzdužnom i poprečnom presjeku

tako da završavaju tik do trokutastog umetka između razmi na pramcu. Na isti način su

izvedene glave stražnjih dijelova vanjskih dorazmenih platica koje završavaju tik do

trokutastog umetka između razmi na krmi. Glave prednjih i stražnjih dijelova vanjskih

dorazmenih platica na međusobnom spoju su okomite.

Razma



mm za vanjske i unutarnje dorazmene platice. Glave vijaka su također upuštene u razmu,

te su na njih zalijepljeni drveni čepovi od istog materijala (hrastovine) promjera 10 mm.

Razme se protežu između pramčane i krmene statve širine od 5,5 do 6,5 cm i debljine 1,8

cm. Sastavljene su od po tri dijela, a spojevi su između rebara R2 i R3 i između rebara R19

i R20. Ovi dijelovi razme međusobno su u vertikalnom presjeku spojeni kosim spojem

duljine 4,5 do 5,5 i završetka gornjeg elementa (gornje daske) širine 0,5 do 1 cm. Spoj u

tlocrtu je okomit. Završetci (glave) prednjih dijelova razme završavaju tik do pramčane

statve i međusobno su spojene u simetrali s duljinom spoja 12 cm. Na isti način su

izvedene i glave stražnjih dijelova razme koje završavaju tik do krmene statve i također su

međusobno spojene u simetrali s duljinom spoja 12 cm.




Barka ima bočne uzdužne proveze koja na stražnjem dijelu preuzima ulogu

podklupnjaka, a na pramčanom dijelu, u području palube, podsponjaka. Ove proveze

postavljene su simetrično s obje strane barke, a na njih se naslanjaju klupe i palubne

sponje. Izrađene su od hrastovine ukupne duljine 3,85 m, širine 7,5 do 9 cm i debljine 1,5

do 1,6 cm. Proveza se proteže od prostora između rebara R4 i R5 do pramčane

protustatve. Pramčani dio proveze odnosno podsponjak proteže se od prostora između

rebara R13 i R14 (spoj je na daščici dimenzija 16,5 x 7,5 x 2,5 cm) do pramčane

protustatve. Utori za sponje urezani su 4,5 do 5,5 cm u podsponjake. Ove uzdužne

proveze su na rebra odnosno dodane vrhove rebara pričvršćene s dva vijka za drvo od

nehrđajućeg čelika dimenzija 45 x 5 mm. Glave vijaka su upuštene u drvo, a na njih su

zalijepljeni drveni čepovi od istog materijala (hrastovine) promjera 10 mm. Ova proveza

proteže se približno na visini 0,45 m od vrha kobilice odnosno 10 od 11 cm od vrha razme.

Klupe

Na podklupnjake položene su i prihvaćene klupe (poprečna klupa i dvije uzdužne

klupe na krmi) izrađene su od hrastovine. Poprečna klupa ugrađena je između rebara R7 i

R8. Duljine je 1,48 m, širine do obloge 23 cm i debljine 2,4 cm. Da bi se klupa dodatno

učvrstila ispod klupe zalijepljena je po cijeloj duljini daska širine 12 cm i debljine 1,5 cm.

Na krmi uzdužne klupe imaju dva nosača (ravne sponje). Prednji nosač duljine je 1,15 m,

visine 4 do 7 cm i debljine 4 cm. Ovaj profilirani nosač prihvaćen je na rebru R3 s prednje

strane. Stražnji nosač je duljine 0,52 m, visine 4,5 cm i debljine 3,8 cm. Prihvaćen je na

rebru R1 s prednje strane. Spojeni dio krmenih uzdužnih klupa širine je 54,5 cm (uzdužno)

sa širinom sjedala između dvije bočne klupe 38 cm. Između bočnih klupa na krmenom

dijelu barke ugrađene su 3 daske trapeznog oblika. Srednja daska ima duljinu baze 19,5

cm i duljina vrha 6,5 cm, dok bočne daske imaju duljinu baze 14 cm baza, a duljinu vrha

4,5 cm. Bočni (uzdužni) dijelovi krmene klupe protežu se od poprečne klupe pa do same

krme. Širine su 29 cm prema krmi i 26 do 28 cm na prednjem dijelu, te debljine 2,4 cm.

Klupe su pričvršćene za podklupnjake i poprečne nosače vijcima za drvo dimenzija 45 x 5

mm. Na poprečnu klupu sa stražnje strane, lijevo i desno, ugrađeni su rogovi (kaštanjole)

duljine 15 cm, duljine baze 4,5 cm, visine 3 cm i debljine 2 cm s duljinama rogova 8

odnosno 3 cm i širinom na krajevima 1,4 cm (vrhovi su zaobljeni).

Sponje

Barka ima sedam palubnih sponja koje nose palubu. Palubne sponje su blago su

zakrivljenje (imaju pregib čime stvaraju preluk palube) i izrađene su od hrastovine.



Palubna sponja PS7 ima visinu preluka 6 cm, a zatim se preluk prema pramcu smanjuje te

je na samom pramcu vrlo mali. Palubne sponje su u poprečnom presjeku u sredini blago

sužene. Dimenzije palubnih sponja počevši od pramca su prikazane u priloženoj tablici.

Palubna sponja

Duljina

(m)

Visina

(cm)

Debljina

(cm) Napomene

PS1 0,54 3,7 3,2 -

PS2 0,85 3,7 3,2 -

PS3 1,08 3,7 3,2 -

PS4 1,25 3,8 3,2 -

PS5 1,36 3,9 3,2 -

PS6 1,44 3,8 3,0 -

PS7 1,49 5,0 3,6 -

Palubne sponje urezane su 1 do 2 cm i položene su na podsponjake koji su također

urezani 4,5 do 5,5 cm. Svaka sponja pričvršćena je s po dva vijka za drvo od nehrđajućeg

čelika dimenzija 50 x 5 mm u podsponjak. Rupa za prolaz jarbola nalazi se između

palubnih sponja PS6 i PS7.

Sržnice na pramcu

Sržnice su ugrađene na pramčanom, opalubljenom dijelu barke. Izrađene su od

hrastovine, naslanja se na palubne sponje, a vanjskim rubom na rebra odnosno dodane

vrhove rebara i pričvršćene su vijcima za drvo od nehrđajućih čelika dimenzija 50 x 5 mm.

Glave vijaka su također upuštene u razmu, te su na njih zalijepljeni drveni čepovi od

hrastovine promjera 10 mm. Duljina sržnica je 1,82 m, širine su 11,5 na stražnjem dijelu,

6,5 na sredini i 5,5 na samom pramcu. Gornja površina sržnica je 0,5 cm viša od palubnih

trenica. Protežu se od rebra R14 do pramčane protustatve. Izrađene su od po dva dijela s

okomitim spojem u tlocrtu i spajaju na rebru R18. Završetci (glave) prednjih dijelova

sržnica završavaju u centralnu trenicu, a stražnji u pražnicu na stražnjem rubu palube.

Palubne trenice

Paluba ima središnju palubnu trenicu, te četrnaest trenica s lijeve i desne strane.

Središnja palubna trenica izrađena je od hrastovine, duljine je 1,61 m, širine 11,5 do 12

cm i debljine 3 cm. Na prednjem kraju završava u pramčanu protustatvu i prekrivena je

umetkom koji je ugrađen između obloga, a na stražnjoj strani u ravnini sa stražnjim

bridom palubne sponje PS7 odnosno do palubne pražnice. Na stražnjem dijelu, između



šeste i sedme palubne sponje (PS6 i PS7) probušena je ruba za prolaz jarbola. U rupu je

umetnut mjedeni prsten unutarnjeg promjera 7,5 cm, visine 2,5 i širine vanjskog ruba

prstena 1,8 cm. Prsten je iznad palube 0,5 cm. Ostale palubne trenice izrađene su od

tikovine i sve su širine 4 cm i debljine 0,5 cm. Na sponje je pričvršćena šperploča, a zatim

su na nju nalijepljene tanke palubne trenice koje su postavljene na međusobnom razmaku

od 5 mm i šuperene gumom. Na prednjim dijelovima palubne trenice prate zakrivljenje

sržnica, a stražnji dijelovi su okomiti i završavaju u ravnini sa stražnjim bridom palubne

sponje PS7. Trenice su zaštićene uljem za tikovinu.

Dimenzije palubnih trenica počevši od centralne trenice lijevo i desno prikazane su

u priloženoj tablici. Duljine su mjerene za dulji brid svake palubne trenice.

Palubna trenica

Duljina lijeve trenice

(m)

Duljina desne trenice

(m)

Napomene

PT1 1,53 1,53 -

PT2 1,49 1,48 -

PT3 1,46 1,44 -

PT4 1,41 1,40 -

PT5 1,36 1,36 -

PT6 1,31 1,29 -

PT7 1,24 1,24 -

PT8 1,18 1,18 -

PT9 1,11 1,11 -

PT10 1,04 1,01 -

PT11 0,94 0,92 -

PT12 0,82 0,80 -

PT13 0,65 0,64 -

PT14 0,42 0,42 -

Na palubne trenice s lijeve i desne strane ugrađena su još dva mala djelića trenica

(trokuta). Lijevi je duljine 4 cm i širine baze 0,2 cm, a desni je duljine 9 cm i širine baze 1

cm.

Paluba je na zadnjem kraju obrubljena pražnicom duljine 1,55 m, visine 10,5 cm na

sredini i 12,5 cm na bokovima i debljine 3,5 cm. Preko pražnice pričvršćene su s po pet



vijaka promjera 6 mm dvije mjedene trake presjeka polumjeseca duljine 2 x 76,5 cm i

širine 1,5 mm.

Na ovu pražnicu pričvršćen je i dodatni drveni element koji ima funkciju nosača

palaca (kavija) na koje se privezuje pokretna oputa. Ovaj nosač duljine je 36 cm, širine 4

cm i debljine 5 cm. Na njemu su izbušene 4 rupe promjera 2 cm u koje se umeću palci.

Palci su duljine 26 cm i promjera 1,9 cm, a iznad nosača su profilirani s promjerom na dnu

3,3 cm, promjerom na sredini 2,5 cm i promjerom prema vrhu 3,3 cm. Na samom vrhu su

zaobljeni.

Na središnju palubnu trenicu, malo izvan simetrale pričvršćen je vertikalni drveni

element za prihvat pete kosnika. Ovaj drveni element debljine je 4 cm, širine baze 10,5 cm

i širine na vrhu 10 cm, te visine 18,5 cm, a na vrhu je zaobljen. Peta kosnika umeće se u

urez kvadratnog oblika 4 x 4 cm. Sa stražnje strane asimetrično je postavljeno pojačanje

trokutastog oblika duljine baze 6 cm, visine 7,5 cm i debljina 2 cm.

Obloge


dorazmene platice/proveze na lijevom i desnom boku, ispunjena je tankim hrastovim

oblogama (fudre). Ove obloge pričvršćene su vijcima za drvo od nehrđajućih čelika

dimenzija 30 x 3,5 mm za rebra odnosno dodatke vrhova rebara. Glave vijaka su također

upuštene u zaštitne daske te pokrivene hrastovim čepovima promjera 10 mm. Obloge na

pramcu protežu se od pramčane protustatve do petnaestog rebra (R15). Duljine su 1,66

m, širine od 2 cm na stražnjem dijelu do 10 cm na pramcu i debljine 1 cm. Krajevi

pramčanih obloga prema sredini barke završavaju okomito, a isto tako završavaju okomito

u umetak ugrađen uz pramčanu protustatvu. Obloge na krmi protežu se od krmene

protustatve do devetog rebra (R9). Duljine su 2,11 m, širine 5,9 do 9 cm i debljine 1 cm.

Krajevi krmenih obloga prema sredini barke izvedeni su u obliku položenog slova „S“ u

duljini od 13,5 cm i sužavaju se na 3 cm (kraj donjim rubom leži na podklupnjaku), dok na

stražnjem dijelu završavaju okomito u umetak ugrađen uz krmenu protustatvu.

Drveni trapezni umetak za fiksiranje obloga na pramcu i krmi

Prednji krajevi tih obloga na pramcu završavaju do unutarnjeg ruba pramčane

protustatve, a dodatno se fiksiraju postavljanjem drvenog (hrastovog) umetka trapeznog

presjeka koji prekriva krajeve. Ovaj trapezni umetak visine je 9 cm, širine baze 9,5 cm i

širine na vrhu 10 cm, te izvan obloge viri 0,5 cm. Kroz ovaj umetak na pramcu i pramčanu

statvu prolazi vijak koji nosi pramčani privezni prsten.



Stražnji krajevi obloga na krmi završavaju do unutarnjeg ruba krmene protustatve,

a dodatno se fiksiraju postavljanjem drvenog (hrastovog) umetka trapeznog presjeka koji

prekriva krajeve. Ovaj trapezni umetak visine je 9,5 cm, širine baze 8 cm i širine na vrhu

11,5 cm, te izvan obloge viri 1 cm. Kroz ovaj umetak na krmi i krmenu statvu prolazi vijak

koji nosi krmeni privezni prsten.

Drveni trapezni umetak između razmi

Između unutarnjih dorazmenih platica/proveza na pramcu ugrađen je drveni

umetak od hrastovine. Ovaj umetak je trokutastog odnosno trapeznog oblika s

zakrivljenjem na strani suprotnoj od statve i služi da bi se zatvorili krajevi dorazmenih

platica/proveza na pramcu, a imaju i funkciju naslanja priveznog prstena kada je on u

funkciji. Umetak na pramcu ima širinu 28,5 cm, debljinu 3,5 cm, a na krajevima izlazi izvan

obloga 2,5 cm. Umetak na krmi ima širinu 30 cm, debljinu 3 do 4 cm, a na krajevima izlazi

izvan obloga 1 cm. Umetci su pričvršćeni s po dva vijka za drvo, a glave su pokrivene

hrastovim čepovima promjera 10 mm.

Oplata


izvedena od 10 platica (platice A do J). Debljina platica je 1,8 cm. Neke platice sastavljene

su od više dijelova. Platice završavaju na pramčanoj odnosno krmenoj statvi. Uz kobilicu

su ugrađene dokobilične platice koje su izrađene od hrastovine, dok su ostale platice od

smrekovine. Platice su za rebrenice, rebra i dodatke vrhova rebara pričvršćene

pocinčanim čavlima dimenzija 45 x 5 mm i djelomično vijcima za drvo od nehrđajućih

čelika dimenzija 45 x 5 mm. Glave čavala odnosno vijaka su upuštene u platicu, a nastale



pramčane statve. Na isti način su izvedene i glave stražnjih dijelova krmenih platica koje

završavaju tik do krmene statve. Glave prednjih i stražnjih dijelova platica na međusobnim

spojevima su okomite. Barka nema čepa. Oplata je presvučena epoksidnim premazom pa

nije bilo moguće detaljno izmjeriti dimenzije platica.

Žuljnice

Na barku su na oba boka ugrađene dvije žuljnice (korduni), donja i gornja, izrađene

od hrastovine. Donja je ugrađena na spoju vanjskih dorazmenih platica i najgornje platice

oplate, dok je gornja ugrađena uz vanjski rub razme. Donje žuljnice su vijcima za drvo od

nehrđajućih čelika dimenzija 45 x 5 mm pričvršćena za vanjske dorazmene platice i rebra



odnosno dodatke vrhova rebara (jedan vijak po rebru), dok su gornje žuljnice vijcima

pričvršćene za razme. Glave vijaka su upuštene u žuljnice, te su na njih zalijepljeni drveni

čepovi od hrastovine promjera 10 mm. Žuljnice se protežu od pramčane do krmene

statve, a na oba boka sastavljene su od tri dijela. Glave prednjih dijelova žuljnica na


pramčane statve. Glave stražnjih dijelova žuljnica na krmi završavaju u ravnini sa stražnjim

dijelom krmenog zrcala. Po cijeloj duljini žuljnica pričvršćena je mjedena traka profila

polumjeseca sastavljena od dva dijela (spojevi su izvedeni na rebru R9). Širina mjedene

trake je 2 cm i debljina 5 mm, a pričvršćene su na žuljnice mjedenim vijcima na svakih 20

cm duljine.

Dolnje žuljnice su širine od 2,9 do 3,2 cm i debljine (visine) od 2,8 do 2,9 cm. Lijeve

žuljnice imaju jedan spoj između rebara R8 i R9 (kosi spoj duljine 7 cm s okomitom

širinom jedne strane 1 cm), a drugi na rebru R14 (L spoj duljine 4,2 cm). Desne žuljnice

imaju jedan spoj na rebru R6, a drugi na rebru R14. Oba su L spojevi duljine 4,2 cm.

Gornje žuljnice su širine od 1,3 do 1,8 cm i debljine (visine) 2,5 cm. Lijeve žuljnice

imaju jedan spoj na rebru R10, a drugi između rebara R12 i R 13. Desne žuljnice imaju

jedan spoj između rebara R9 i R10, a drugi na rebru R13. Svi spojevi su kosi spojevi duljine

2,5 do 3 cm s okomitom širinom jedne strane 1 cm.

Nosači palaca – jastučići i palci

Na svakom boku barke na razmu su ugrađena po dva nosača/temelja palaca -

jastučići (škermaduri), ukupno četiri, izrađena od hrastovine. Prednji jastučići postavljeni

su na 2,31 m od pramca, a stražnji nosači palaca na 1,50 m od krme. Međusobni razmak

između palaca po duljini iznosi 1,37 m. Nosači/temelji palaca (jastučići) duljine su 27 cm,

širine 5,5 cm i debljine (visine) 3 cm. Na krajevima su djelomično upušteni gdje su visine

1,5 cm. Nosači imaju rupu za palac promjera 2,4 cm. Na stražnjim jastučićima palac je 10,5

cm od prednjeg ruba jastučića i 14,5 cm od stražnjeg ruba. Na pramčanim jastučićima je

obrnuto. Nosači/temelji palaca za razmu su pričvršćeni vijcima za drvo od nehrđajućih

čelika dimenzija 50 x 5 mm. Glave vijaka su upuštene u nosač, te su na njih zalijepljeni

drveni čepovi od hrastovine.

Na nosačima su postavljeni palci (škermi) izrađeni od drenovine duljine 28,5 cm i

nazivnog promjera 24 mm. Duljina palca izvan jastučića je 12,5 cm, a promjer uz jastučić

31 mm.



Privezni prsteni

Na pramcu i krmi s unutrašnje strane ugrađeni su pramčani i krmeni privezni

prsteni okruglog oblika od mjedi. Pramčani privezni prsten ima vanjski promjer 8,9 cm i

promjer 12 mm, a prolazi kroz oko vanjskog promjera 4 cm i promjera 13 mm. Krmeni

privezni prsten ima vanjski promjer 8 cm i promjer 12 mm, a prolazi kroz oko vanjskog

promjera 3,7 cm i promjera 12 mm. Oka su prihvaćena na bazu koju čini proširenje

promjera 2,4 cm i svornjak u nastavku promjera 13 mm, a koji dalje prolaze kroz drvene

umetke, te pramčanu i krmenu statvu.

Bojanje/premazi

Nadvodni dio trupa obojan je bijelo (epoksidni premaz), a pramčana i krmena

statva, dorazmene platice (vanjska i unutarnja), uzvojne proveze, gornje uzdužne proveze

u središnjem dijelu, te razma, centralna trenica i sržnice premazani su bezbojnim lakom.

Palubne trenice zaštićene su uljem za tikovinu. U unutrašnjosti barke, rebrenice, rebra,

nosači podnica, potklupnjaci odnosno podsponjaci u pramčanom i krmenom dijelu, te

platice obojeni su u bijelo. Podvodni dio trupa obojan je bordo bojom. Iznad vodne linije 2

cm povučena je tamnoplava crta širine 1,5 cm. Trup je bez dekoracija. Na pramčanom

dijelu oplate trupa pričvršćene su na oba boka mjedene registarske oznake. Registarska

oznaka OP 207 izvedena je mjedenim slovima visine 10 cm, širine 1 cm i debljine 3 mm.

Nosači i ploča za ime

Ime barke Pantigana je pisanim slovima upisano na daščicu na krmi barke s

unutrašnje strane. Nosači ove ploče pričvršćeni su s po dva vijka na krmene obloge.

Nosači su visine 13 cm, širine na dnu 6 cm i širine na vrhu 4 cm, te debljine 4 cm. Vrh je s

unutarnje strane zaobljen, a bočno ima utor širine 1,9 cm u koji se umeće ploča s

imenom. Ploča je duljine 50 cm, visine na sredini 22 cm i na krajevima 19 cm, a debljine je

2 cm. Ime je na pločicu od mahagonija upisano bojom slonove kosti i zatim sve

premazano bezbojnim lakom.

Podnice

Barka ima 7 poprečnih podnica koje su izrađene od ariša. Podnice su izrađene tako

da su na dva do tri uzdužna profila od ariša poprečnog presjeka 6 x 2 cm zabijene su daske

od smrekovine debljine 2 cm odgovarajućih dimenzija. Između dasaka podnica ostavljena

je zračnost od 0,5 cm na prednjem kraju zalijepljene letvice 7 x 1,5 cm. Sve podnice su

približno trapeznog oblika s više ili manje zakrivljenim bočnim stranicama koje prate

zakrivljenje uzvojne proveze. Podnice imaju i okrugli izrez promjera 3 cm koji služi za lakše



podizanje podnica. Dimenzije podnica, počevši od pramca, prikazane su u priloženoj

tablici.

Podnica

Duljina baze

(m)

Duljina vrha

(m)

Širina podnice

(m)

Napomene

P1 0,55 0,06 0,63 Podnica je sastavljena od 5 daska. Izrez za podizanje podnice urezan je na stražnjoj dasci.

P2 0,74 0,56 0,39 Podnica je sastavljena od 3 daske. Izrez za jarbol 10,5 x 1 cm na stražnjoj daski.

P3 0,85 0,75 0,52 Podnica je sastavljena od 3 daske. Izrez za jarbol duljine 10,5 je na prvoj dasci. Izrez za podizanje podnice urezan je na drugoj dasci.

P4 0,87 0,85 0,51 Podnica je sastavljena od 4 daske. Izrez za podizanje podnice urezan je na prvoj dasci.

P5 0,87 0,81 0,52 Podnica je sastavljena od 4 daske. Izrez za podizanje podnice urezan je na prvoj dasci.

P6 0,80 0,63 0,53

Podnica je sastavljena od 4 daske. Na drugoj dasci ima izrez za element hvatišta koloturnika škote. Izrez za podizanje podnice urezan je na prvoj dasci.

P7 0,63 0,35 0,53

Podnica je sastavljena od 4 daske. Na trećoj dasci ima izrez za prolaz rebra (na tom mjestu širina je 28 cm. Izrez za podizanje podnice urezan je na prvoj dasci.

Podnice od P1 do P4 su pramčane podnice, a podnice od P5 do P7 su krmene

podnice. Podnice su premazane bezbojnim lakom, a s gornje strane izvedene su s

protukliznim sredstvom. Kada se polože na mjesto podnice se naslanjaju na uzdužne

nosače podnica, a upadaju između desne i lijeve uzvojne proveze.

Polica na krmi

Barka ima ispod klupe na krmi skidljivu policu. Polica je trapeznog oblika širine

baze 65 cm, širine na vrhu 14 cm i visine 37 cm. Na širem kraju ima dvije letvice duljine

73,5 cm koje su na krajevima zakošene kako bi nalegle na rebra na koje se polica naslanja.

Prednja letvica širine je 6 cm i debljine 1,5 cm, te ima funkciju ogradice. Na nju je

prihvaćena uža letvica debljine 1,8 cm na koju se nastavlja polica koja je sastavljena od tri

daske. Na drugoj daski izvedeni su izrezi duljine 8 cm i širine 3 cm za prolaz rebra kada se

polica uglavi na mjesto. Polica na sebi ima 5 rupa promjera 3 cm (3 su izbušene na prvoj

dasci na međusobnom razmaku 18 cm, te jedna izbušena drugoj, a jedna na trećoj dasci

na međusobnom razmaku od 12 cm). Ove tri daske pričvršćene su na dvije radijalno

postavljene drvene letvice s donje strane dimenzija 34 x 4 x 2,2 cm.



Kormilo

Kormilo je izrađeno od hrastovine. Širina lista kormila iznosi 33 do 40 cm i debljine

je 2,3 cm. List kormila sastavljen je od tri dijela. Visina radnog dijela lista je 0,89 m, a

ukupna visina do vrha kormila je 1,65 m. Površina lista kormila približno iznosi 0,33 m2.

Duljina lista kormila ispod kobilice je 0,48 m. Prednji komad lista kormila proteže se do

vrha kormila. Vrat kormila ojačan je s obje strane s dva pojačanja duljine 0,65 m, širine

13,5 do 14 cm i debljine 1,8 cm. Na donjem djelu pojačanja su proširena sa zakrivljenim

završetkom širine 19 cm. Na vrhu vrata kormila izveden je otvor za umetanje ruda kormila

dimenzija 5,1 x 2,9 cm u koji se utakne rudo kormila.

Na lijevoj strani vrata kormila pričvršćena su dva mjedena okova koja služe za

prihvaćanje krmenog jarboleta koji služi rasprostiranju tende. Baza ovih okova je ovalnog

oblika, duljine dulje osi 7,4 cm i kraće osi 4,4 cm, te debljine 1 cm. Okomito na ove baze

koje su vijcima prihvaćene na bočno pojačanje vrata kormila pričvršćeni su horizontalni

okovi polukružnog oblika duljine 3,3 cm, širine 3,5 cm i debljine 1,5 cm s rupom promjera

12 mm.

Podvodni dio kormila obojan je svjetlo bordo, iznad vodne linije je bijela traka

širine 2 cm i iznad nje jedna crna širine 1,3 cm. Iznad ove crte premazan je bezbojnim

lakom.

Okovi na kormilu

Na kormilu su ugrađena dva mjedena okova na međusobnoj udaljenosti od 41 cm.

Gornji okov (muški) ugrađen je ispod bočnog pojačanja vrata kormila. Na vanjskom kraju

je polukruženog oblika vanjskog promjera 25 mm s osancem promjera 12 mm i duljine 14

cm, a za vrat kormila spojen je mjedenom trakom širine 2,5 cm i debljine 5 mm. Donji

okov (ženski) na vanjskom kraju je polukružnog oblika vanjskog promjera 25 mm i

unutarnjeg promjera provrta 11 mm, a za list kormila spojen je mjedenom trakom duljine

48 cm, širine 2,5 cm i debljine 5 mm. Ovaj okov postavljen je okomito na prednji brid

kormila, a zatim se mjedena traka savija ukoso prema dolje i tako koso proteže se preko

cijele širine lista kormila. Okovi na kormilu su premazani bezbojnim lakom za metal.

Rudo kormila

Rudo kormila izrađeno je od međusobno lijepljenih i profiliranih letvica od

hrastovine i mahagonija. Duljine je 1,4 m, širine 6 cm i debljine 4 cm. Rudo kormila je

profilirano u obliku izduženog slova S. Na stražnjem kraju ima izveden dio koji se umeće u

utor na vratu kormila duljine 14,5 cm, širine 5 cm i debljine 2,5 cm. Na prednjem kraju



ima profiliranu dršku duljine 11,5 cm, širine 3 cm i debljine 3,5 cm. Rudo kormila

premazano je bezbojnim lakom.

Vesla

Barka je opremljena s dva vesla duljine 2,74 m koja su izrađena od ariša. Duljina

lopate vesla je 1,29 m i širine 12 cm, duljina struka 0,75 m i promjera 5 cm, duljina

protuutega 0,60 m i promjera 7,5/5 cm - ovalno, te duljina ruclja 10,5 cm i promjera 3,5

cm. Pri veslanju pojedino veslo se vjenčićem od konopa i posebnim čvorom (štrop)

prihvaća na palce koji su postavljeni na nosače palaca (škermadure).

Privezni konopi

Pramčani i krmeni privezni konopi (2 privezna konopa) su duljine po 5 m i

promjera 10 mm. Privezni konopi su od poliestera bež boje i sukani su od tri struka.

Sidreni konop

Sidreni konop je od poliestera bež boje i sukan od tri struka. Duljina sidrenog

konopa je 50 m i promjera 10 mm. Barka je opremljena četverokrakim sklopivim sidrom

od pocinčanog željeza mase 10 kg.

Snast

Snast barke čini jarbol, fiksna oputa, glavno oglavno jedro s gornjom lantinom i

deblenjakom, pomoćno jedro prečka (flok), te te pomična oputa (vrv). Jarbol, kosnik,

lantina i deblenjak premazani su bezbojnim lakom.

Jarbol

Jarbol je smješten na približno 1/3 duljine barke od pramca. Jarbol je duljine 5,61

m i izrađen je od smrekova drva (lijepljen). Promjer jarbola na karakterističnim presjecima

je sljedeći: do pete 6,5 cm, na visini palube 7,1 cm, na polovini duljine 7,3 cm i na vrhu 5,6

cm. Peta jarbola je duljine 3,8 cm i kvadratnog/pravokutnog presjeka dimenzija 4,2 x 4,2

cm. Na vrhu je pričvršćena jabuka promjera 6,7 cm i debljine 2,5 cm. Ispod vrha jarbola

ugrađeno je 6 drvenih vilica koje sprečavaju proklizavanje leta, pripona i kolotura za

podizanje gornje lantine. Ovi elementi duljine su 9 cm s duljinom baze na jarbolu 8 cm,

širine na vrhu 2 cm i debljine 1,9 cm. Vrh im je izveden zaobljeno.

Kosnik

Kosnik je od smrekovine duljine 3,25 m, promjera uz petu 6 cm i promjera na vrhu

5,4 cm. Peta je duljine 4 cm i presjeka 3,5 x 3,5 cm. Sam vrh kosnika se u duljini od 6,3 cm

sužava na promjer 4 cm.



Lantina

Duljina lantine (gornje) je 6,41 m, a izrađena je od smrekova drva (lijepljena).

Promjer lantine na karakterističnim presjecima je sljedeći: na dnu lantine 4,4 cm, na 1/2

duljine 5,4 cm i na vrhu 3,2 cm. Na donjoj strani lantine je suženje duljine 18,5 cm i

promjera 3,4 cm, a na udaljenosti 2 cm od kraja je rupa promjera 10 mm. Na gornjoj

strani lantine suženje je duljine 8 cm i promjera 3,1 cm.

Deblenjak

Duljina deblenjaka (donja lantina) je 4,66 m, a izrađena je od smrekovine

(lijepljen). Promjer deblenjaka na karakterističnim presjecima je sljedeći: Deblenjak je

promjera 5,6 cm na prednjem kraju, 6,3 cm na sredini i 5,4 cm na kraju. Na prednjem

kraju deblenjaka je suženje duljine 7,5 cm i promjera 4,1 cm, a na stražnjoj strani duljine

6,5 cm i promjera 4 cm.

Fiksna oputa

Fiksnu oputu čine dvije pripone od sukanog konopa (poliester bež boje) promjera

φ = 10 mm. Pripone su na gornjem imaju upletene omče koje su nabačene preko vrha

jarbola i zapete na vrhu deblenog dijela jarbola. Na donjem kraju završavaju omčama oko

šupljih glava (bigota) promjera 8,2 cm i debljine 4,7 cm, s rupama za zatezni konop

promjera 7 mm.

Jedro


Oba jedra izrađena su od dakrona (180 g/ m2). Površina glavnog jedra je 24,7 m2. Jedro na

gornjem i donjem rubu ima očice za prihvat jedra na lantinu i deblenjak, te očice za zatege

na sva četiri kraja jedra. Jedro ima vertikalne krojke (ferse) i dva krata. Šivano je s

pojačanjima na rogljevima. Jedro je bijele boje bez dekoracija. Jedro je uz gornju lantinu i

deblenjak privezano merlinom kroz očice. Zatezni rogalj jedra (stražnji donji rogalj) zateže

se konopom koji prolazi kroz rubu na stražnjem kraju deblenjaka. Površina pomoćnog

jedra je 7,35 m2. Jedro ima vertikalne krojke (ferse) i pojačanja na rogljevima. Jedro je

bijele boje bez dekoracija. Na jedru su uz prednji (letni) porub postavljeni vjetrokazi s obje

strane, a u donjem prednjem uglu oznaka izrađivača jedra.


Za pomičnu uputu koriste se konopi od polipropilena bež boje, odgovarajućih

promjera. Koloturi su izrađeni od drva s mjedenim okovima i užnicama.

Motorni pogon

Barka nema ugrađen unutarnji motor.



Foto-dokumentacija



4.7 Gajeta „Nebuloza – Ničija“ RK 8452 iz Ičića/Rijeke

Nebuloza - Ničija je gajeta izgrađene 1932. godine na Korčuli. U vrijeme nastanka

nije bila predviđena za ugradnju motora što znači da je sačuvala karakterističnu vitku

krmu i mali gaz. Detaljnijom uvidom u stanje barke uočljivo je da je doživjela djelomične

obnove u više navrata što je vidljivo iz različitih “rukopisa” više ili manje vještih majstora

koji su radili na njoj. I premda je dio rebara mijenjan ili poduplavan zbog ojačanja nastal ih

oštećenja, karakteristično je da je veći dio platica izvoran što ukazuje na činjenicu kakva je

bila kvaliteta odabira, priprema i obrade drva u to doba na Korčuli. Naime, Korčula je u

doba procvata drvene brodogradnje slovila za brodograđevnu velesilu, pri čemu su

doneseni propisi kojima se čuvaju korčulanske šume i brani se izvoz drvene građe s otoka

osim kao gotovog proizvoda - broda ili barke. Razlog je to što je Korčula u to doba imala

najviše brodogradilišta i najbolje majstore na Jadranu koji su između ostaloga izgradili i

veliki dio Dubrovačke flote.

Slika 39 Gajeta "Nebuloza - Ničija" RK 8452

Gajeta je u nekoliko navrata mijenjala vlasnika svakog puta se premještajući malo

po malo na sjever. Trenutni vlasnik Nebuloze Ničije, Igor Felker, gajetu je kupio u mjestu



Preko na otoku Ugljanu na povratku s regate Rota Palagružona 2010. godine na kojoj je

sudjelovao s leutom Šajeta kojim je barka dovučena u Rijeku. Kako gajeta nije imala

jedrilje, a na Šajeti je tijekom Rote pukao jarbol, njegov ostatak je iskorišten kako bi gajeta

dobila snast. Uz opremanje lantinom, kosnikom i flokom bilo je nužno izraditi novo dublje

kormilo kako bi bilo moguće pri jedrenju u vjetar upravljati barkom. Ove radove kao i dio

obnove barke radio je meštar Ivan Kalčić, zadnji aktivni meštar, šegrt Nine Gašparinića

tvorca lovranskoga guca. Time je Nebuloza, poput same gajete kao tipa plovila, oplovila

relaciju Korčula - Lovran u svojih 80-ak godina postojanja.

Posljednja obnova Nebuloze izvedena je sredstvima Evropske unije u sklopu

projekta prekogranične suradnje Hrvatske i Slovenije - Mala barka 2. Barka je detaljno

obnovljena u ACI marini u Ičićima od ruku brodograditelja Ivana Kačića.

Nebuloza Ničija je posljednjih godina, a biti će i u narednom razdoblju, privezana u

ACI marini Ičići. Tu će biti privezana kao ploveći eksponat tradicijske brodogradnje s

mogućnošću razgleda. Ovom gajetom grupa entuzijasta redovito pohodi manifestacije i

regate tradicijskih plovila diljem Jadrana, što će činiti i buduće i time pridonositi promociji

hrvatske pomorske baštine.


Duljina trupa barke je 6,01 m, duljina s kosnikom 7,53 m, širina (najveća) 2,11 m,

gaz 0,45 m i visina na sredini 0,90 m. Konstruktivni elementi barke (kobilica, pramčana i

krmena statva i protustatve, rebrenice i rebra, uzvojne i bočne proveze, vanjske

dorazmene platice, podsponjaci, sržnica (razma), izdanci rebara i palubne sponje izrađeni

su od hrastovine. Platice oplate, osim dokobilična platice koja je od hrastovine, su od

borovine. Palube trenice su od smrekovine, osim središnje palubne trenice koja je od

hrastovine.

Kobilica


spoja s pramčanom statvom (koljeno na pramcu je integralni dio kobilice). Spoj je izveden

kao vertikalni Z spoj. Na krmi kobilica dopire do kraja barke, a statvu statvene cijevi vijka

za koju je prihvaćena prelazi za 21,5 cm. Taj dio kobilice debljine je 6 cm i visine na

samom kraju 7 cm. Visina kobilice (izvan platica) nešto je veća na krmi nego li na pramcu.

Visina kobilice (zajedno sa štitnom kobilicom) je na pramcu 12,5 cm, na središnjem dijelu

od 13 do 14,5 cm i na krmi 15 cm. Štitna kobilica je sastavljena od više dijelova, a debljine

je 5,5 do 6,8 cm i u najvećem dijelu visine 3 cm, dok na samom pramcu na spoju s



pramčanom statvom visina je 2 cm. Na krmi ne dopire do kraja kobilice već je 29 cm

kraća. Na kobilicu su svornjacima promjera 12 mm pričvršćene krmena statva statvene

cijevi vijka, krmena i pramčana protustatva, te rebrenice. Kobilica je na samom kraju

visine 2 cm. Ispod kobilice je štitna kobilica, na samo kraju visine 8 cm (podignuta u

odnosu na liniju gornjeg kraja štitne kobilice). Na statvu statvene cijevi vijka nastavlja se

vanjsko koljeno koji iz špica na vrhu prelazi u širinu 28 cm na sredini i prema naprijed.

Ovaj element spaja krmeni dio kobilice i krmenu protustatvu i krmeni horizontalni masiv.

Pramčana statva

Pramčana statva je od hrastovine duljine je 1,45 cm. Radijus zakrivljenosti

pramčane statve u koljenu iznosi približno 80 cm. Širina pramčane statve je na spoju s

kobilicom 13 cm, 12,5 cm u koljenu i ispod sržnice, 15,5 cm iznad sržnice, te 17 cm na

vrhu. Debljine je 4,5 cm. Sržnicu nadvisuje 40 cm s prednje strane i 38 cm sa stražnje

strane (vrh statve je blago zakošen prema natrag, a rubovi su lagano zaobljeni). Za

pramčanu protustatvu pričvršćena je svornjacima od nehrđajućeg čelika promjera 12 mm.

S gornjim rubom u visini sržnice s obje strane statve dodani su drveni elementi dimenzija

14 x 12 x 4 cm. Na pramčanoj statvi s vanjske strane, da udaljenosti od vrha statve 91 cm,

pričvršćen je prsten za prihvat vodnog leta prikosnika. Prsten je vanjskog promjera 62 mm

i promjera 6 mm. Promjer očnjaka na kojeg je prihvaćen prsten je promjera 26 m, a

promjer vijka je 6 mm.

Krmena statva

Krmena statva je uspravna i izrađena od hrastovine duljine 0,66 m. Širina krmene

statve na dnu je 15,5 cm, ispod sržnice 15 cm, iznad sržnice 17 cm, pri vrhu ispod okova

17,5 cm i na samom vrhu 15,5 cm. Nadvisuje sržnicu 12 cm. Debljine je od 3,5 do 4 cm. S

obje strane krmene statve s gornjim rubom u visini sržnice ugrađeni su drveni elementi

dimenzija 18 x 13,5 x 4 cm, a na njih još i dva drvena profilirana elementa oblika trokuta s

konkavno zaobljenom duljom stranicom duljine 24 cm, širine na sredini 4,5 cm i na

krajevima zaobljeni, te debljine 5 cm.

Od donjeg kraja krmene statve prema kobilici proteže se statva statvene cijevi

vijka visine 30 cm i debljine uz statvenu cijev 10 cm. Dio statvene cijevi koji izlazi izvan

statve duljine je 4,5 cm i promjera 4,7 cm, a za statvu je pričvršćen prirubnicom promjera

9 cm i debljine 1 cm. Kako barka nema ugrađen motor, statvena cijev začepljena je

drvenim čepom duljine 6,5 cm (izvan cijevi) i promjera 3,7 cm.



Okovi kormila

Krmena statva na sebi ima ugrađen jedan okov kormila (ženski) koji je izrađen od

nehrđajućeg čelika. Gornji okov smješten je uz sami vrh krmene statve. Okov je oblika

kvadrata s obrušenim vanjskim uglovima dimenzija 4 x 4,1 x 3 cm s provrtom za prolaz

osanca kormila promjera 25 mm. Za krmenu statvu je spojen trakom od nehrđajućeg

čelika duljine 22 cm, širine 3,5 cm i debljine 8 mm, koja je prihvaćena s dva svornjaka

promjera 10 mm.

Ispod ruba vanjskih dorazmenih platica ostala je pričvršćena traka od nehrđajućeg

čelika (dimenzija 37 x 3,5 cm x 8 mm) od bivšeg donjeg okova kormila kada je kormilo bilo

kraće i nije služilo za jedrenje.

Donji okov smješten je na peti kobilice. I ovaj okov je oblika kvadrata s obrušenim

vanjskim uglovima dimenzija 4 x 4,5 x 3 cm s provrtom za prolaz osanca kormila promjera

25 mm. Za krmenu statvu je spojen trakom od nehrđajućeg čelika duljine 40 cm, širine 3,5

cm i debljine 8 mm. Na ovu traku okomito su navarene metalne trake duljine 15,5 cm,

širine 4 cm i debljine 8 mm koje su djelomično utopljene uz stražnji rub statve statvene

cijevi vijka. Horizontalna traka pričvršćena je za petu kobilice s tri svornjaka, a vertikalne

trake s dva svornja. Svi svornjaci su promjera 10 mm.


Pramčana i krmena statva prihvaćene su na pramčanu i krmenu protustatvu koje

su izrađene od hrastovine. Statve i protustave spojene su međusobno svornjacima od



Pramčana protustatva je duljine 80 cm. Donji dio je blago zakrivljen i spaja se na

pramčani masiv koji je preliven paklinom, a proteže se do rebra R22. Pramčana

protustatva s unutrašnje strane je širine na dnu 10 cm i na vrhu 16 cm (sužava se prema

pramčanoj statvi). Uzdužno je debljine na dnu 0,5 cm, a na vrhu 4 cm. Za pramčanu statvu

pričvršćena je sa šest svornjaka promjera 12 mm. S lijeve strane krmene protustatve

ugrađena je ukrepa duljine 37,5 cm, širine na dnu 4 cm i na vrhu 5 cm, te debljine

(uzdužno) 8 cm.


Krmena protustatva duljine je 45 cm, širine 11 cm (sužava se prema krmenoj

statvi) i debljine 4 cm. Krmeni masiv zaliven je u paklinu i proteže se prema naprijed do



rebra R2. Preko gornjeg dijela krmene protustatve (ekscentrično u lijevo) pričvršćeno je

pojačanje duljine 34 cm, pri vrhu širine 17 cm, pri dnu 13 cm i debljine 7 cm na vrhu, dok

na dnu završava u špic. Ovaj element spojen je s krmenom statvom i prostustavom s dva

svornjaka promjera 10 mm. S desne strane krmene protustatve ugrađena je dodatna

ukrepa duljine 34,5 cm i presjeka 5 x 5 cm. Dio krmene protustatve na palubi iza

pramčane statve je visine 9 cm, širine 7 cm i duljine uzdužno 6 cm sa zubom s desne

strane 2,5 cm.

Rebra - opći dio

Barka ima 23 rebra (rebra R1 do R23). Barka je originalno građena po sustavu


pojačana, te su dodani vrhovi rebara na lijevom i desnom boku, a na pojedinim mjestima

zbog dotrajalosti rebrenica ugrađeni su dodaci rebrenica. Sredina barke (teoretsko glavno

rebro) nalazi se između rebara R11 i R12. Pramčana rebra lijevog i desnog boka ugrađena

su prema naprijed u odnosu na rebrenice, a krmena rebra lijevog i desnog boka ugrađena

su prema natrag u odnosu na rebrenice. Dodatni vrhovi rebra ugrađeni su u pravilu prema

pramcu u odnosu na pramčana rebra i prema krmi u odnosu na krmena rebra.

Rebrenice


čelika promjera 12 mm koji prolaze kroz cijelu visinu rebrenice i kobilice. Rebrenice su u

pravilu šire (više) na sredini, a sužavaju se prema krajevima.

Duljine i širine rebrenica, te duljina preklapanja s lijevim i desnim rebrima, počevši

od krme, prikazane su u priloženoj tablici. U istoj tablici prikazan je i razmak između

rebara (rebrenica).

Rebro

Duljina rebrenice

(m)

Širina (debljina) rebrenice

(cm)

Visina rebrenice

L/S/D

(cm)


L/D

(cm)

Razmak između

rebrenica

(cm)

Napomene

R1 - - - -

Nema rebrenice. Rebro ugrađeno u protustatvu i zaliveno u paklinu. Udaljenost od protustatve do rebra R1 je s lijeve strane 6 cm, a s desne 9 cm.



R2 R1 i R2

-

Umjesto rebrenice na rebru R2 ugrađen je dvostruki drveni umetak trapeznog oblika s zakrivljenim gornjim krajem dimenzija 57 x 19,5 cm (na donjem kraju bočno je zakošen i prati oplatu). Stražnji element odvojen je 2 cm od rebra R2 i debljine je 6 cm, a prednji 4 cm.

Razmak između rebara R1 i R2 je 14,5 cm.

R3 0,76 4 7/1,5/7 27/17 R2 i R3

-

Zaliveno u paklinu.

Razmak između rebara R2 i R3 je 21 cm.

R4 0,90 4 7/10/7 43/43 R3 i R4

20 Zaliveno u paklinu.

R5 1,14 5 7/10/7 52/50 R4 i R5

19,5

R6 1,41 5 6/9,5/6 31,5/33 R5 i R6

20

R7 1,50 5,5 6/8,5/6 27,5/26,5 R6 i R7

18

R8 1,58 5 6/8,5/6 22/20,5 R7 i R8

19

Rebrenica je skraćena s lijeve strane te je iza rebrenice dodan dodatak dimenzija 75 x 7,5 x 5 cm koji se preklapa s rebrom 28,5 cm. Skraćena rebrenica s dodatkom preklapa se 18 cm.

Dodatak rebrenice je dodan i s desne strane iza rebrenice i dimenzija je 46 x 6 x 5 cm i preklapa se s rebrom 12 cm.

R9 1,13 5 6/7/6 36/33 R8 i R9

19

R10 1,64 5 6,5/7/6,5 22/31 R9 i R10

19,5

R11 1,67 5 6/7,5/5,5 19/25 R10 i R11

19

R12 1,70 5 6/6/6 35/22 R11 i R12

11 Teorijsko glavno rebro

R13 1,19 5 5,5/6/5,5 29/17 R12 i R13

19,5

Na desnoj strani je skraćena rebrenica i dodan dodatak dimenzija 71 x 6 x 5 cm. S rebrom se preklapa 19 cm.



R14 1,70 5 6,5/7/6 33/30 R13 i R14

20

R15 1,39 5 6/7/6 22/22 R14 i R15

19

Na lijevoj strani je skraćena rebrenica i dodan je dodatak dimenzija 60 x 6,5 x 5,5 cm. S rebrom se preklapa 33 cm.

R16 1,48 5 6/7,5/6 23/23 R15 i R16

19

R17 1,45 5 7/8,5/7 30/25 R16 i R17

20

R18 1,16 5 6/8/7,5 35/33 R17 i R18

20

R19 1,06 5 6,5/10,5/7 22/29 R18 i R19

17,5

R20 0,88 5 7,5/13,5/7 32/24 R19 i R20

19

Nema klasične rebrenice već su iza rebra izvedena pojačanja rebra, lijevo duljine 35 cm i desno duljine 34 cm, koja su međusobno spojena horizontalnim elementom pričvršćenim s prednje strane koji je duljine 24,5 cm na vrhu i 21 cm na dnu, visine 3 cm i debljine 5 cm.

R21 0,35 5 4,5/*/5 23/23 R20 i R21

19,5

* Spajaju se međusobno. Sve je zaliveno u paklinu.

R22 - - - - R21 i R22

-

Razmak između rebara R21 i R22 je 18 cm.

R23 - - - - R22 i R23

-

R23 - apostol. Razmak između rebara R22 i R23 je 12 do 18 cm.

Kroz drveni umetak trapeznog oblika koji je ugrađen ispred rebra R2 prolazi

statvena cijev osovine vijka (barka ne kada imala unutarnji motor). Statvena cijev ima

promjer 51 mm s ugrađenom mazalicom s gornje strane, a za ove masivne elemente

pričvršćena je preko prirubnice vanjskog promjera 90 mm i debljine 15 mm. Završava

maticom M60.

Temelj pete jarbola

Između rebrenica R15 i R17 ugrađen je temelj pete jarbola izrađen je od dva

komada hrastovine koji su međusobno spojeni i pričvršćeni vijcima za drvo na rebrenice.

Ovaj masivni drveni umetak duljine je 54 cm, širine 30,5 cm i debljine 9,5 cm. Na gornjoj



drvenoj ploči temelja jarbola izrađen je izrez za petu jarbola dimenzija 9,5 x 9,5 cm i

dubine 4,5 cm. Prednja strana izreza udaljena je 27,5 cm od prednjeg dijela temelja.

Temelji motora

Temelji motora (koji se ne koriste jer barka nema motora) protežu se od rebra R4

do rebra R8. Duljine su 95 cm i širine (debljine) 9 cm. Po visini su profilirani tako da su na

prednjem kraju visine 6,5 cm, na najvišem dijelu 14 cm i 6 cm na stražnjem kraju. Za svaku

rebrenicu pričvršćeni su svornjacima koji prolaze kroz oplatu. Unutarnji rub temelja

motora je na 17 cm od simetrale barke.

Rebra - dimenzije

Rebra su također hrastova, a za rebrenice su spojena pocinčanim čavlima

dimenzija 50 x 4 mm. Rebra i rebrenice se preklapaju, a na nekim mjestima su sastavljene

i od više dijelova. Svaki spoj međusobno je zabijen s po 4 čavla.

Duljine i širine rebara, te dodanih vrhova rebara na desnom i lijevom boku barke,

počevši od krme, prikazane su u priloženoj tablici.


Rebro

Duljina rebra

L/D

(m)

Širina i debljina rebra

L/D

(cm)

Duljina, širina i debljina dodanih

vrhova rebara

L/D

(cm)

Napomene

R1

L 52

D 53,5

L 6 4

D 6,5 4

L 26,5 4,5 8

D 21 4 4

Dodatak lijevog rebra je ugrađen ispred rebra.

Dodatak desnog rebra je ugrađen iza rebra.

Ugrađen je još jedan dodatak dimenzija 27 x 2 x 5,5 cm.

R2 L 33*

D 42

L 7 4

D 7 5

L** 32 6/8,5 4,5/7

D** 37 4,5 5

*Rebro je skraćeno.

** Iza rebra ugrađene su krmene bitve koje na donjem dijelu imaju izveden zub.

R3 L 93

D 87

L 4,5 5

D 5,5 4,5

L 24,5 5 6

D 28,5 6 6

Dodatak rebra je ugrađen ispred rebra.

Dodatak rebra je ugrađen iza rebra.

R4 L 105,5

D 105,5

L 7 5

D 5,5 5

L 24,5 5 6

D 28,5 6 6



R5 L 62

D 98

L 6 4,5

D 6 5

L 50 6 5

D 50 6,5 5


Dodatak rebra izveden je od dva dijela (donji duljine 42 cm i gornji 23 cm).



R6 L 80

D 94

L 6 4,5

D 6 5

L 12,5 5 4

D 57,5 5 5


Dodatak rebra je ugrađen ispred rebra i sastavljen je od dva dijela duljine 15 cm i 42,5 cm.

R7

L 70

D 67

L 5 4

D 6/7 4,5

L -

D 45 6,5 5

Izdanak rebra IR 3

Jedan dodatak rebra ugrađen je ispred rebra, a drugi dodatak rebra dimenzija 34,5 x 4,5 x 5 cm ugrađen je iza rebra.

R8 L 78

D 68

L 6 4,5

D 6 5

L 21 4,5 7

D 25 4,5 6,5



R9

L 50

D 47

L 6,5 4,5/5

D 7 5

L 74 5 5

D 61,5 6 5

Dodatak rebra je ugrađen ispred rebra i sastavljen je od dva dijela duljine 27 cm i 47 cm. Dodan donji dio rebra dimenzija 52 x 6 x 5 cm.

Dodatak rebra je ugrađen ispred rebra i sastavljen je od dva dijela duljine 22,5 cm i 39 cm.

R10 L 44+35

D 95

L 6 4,5

D 6 5

L -

D 60 7 5

Dodatak rebra je ugrađen ispred rebra i sastavljen je od dva dijela duljine 44 cm i 35 cm.

R11

L 87

D 76

L 7 5

D 6 4

L 26 5,5 5

D 21,5 5 5

Dodatak je ugrađen ispred rebra.

Dodatak je ugrađen ispred rebra, dodan je i još jedan dodatak do rebrenice dimenzija 28 x 6 x 5 cm

R12 L 81

D 89

L 6,5 4,5

D 6 4,5

L -

D -

R13

L 50

D 51

L 6 5

D 5,5 5

L 35 7,5 5,5

D 24 5 4,5

Preklopljena rebrenica i rebro

Dodatak je ugrađen iza rebra, a dodan je dodatak prema rebrenici dimenzija 39 x 6,5 x 5 cm

R14 L 94

D 91

L 6 5

D 6 4,5

L -

D -

R15

L 56

D 44

L 7 5,5

D 6 5

L 26 6,5 5

D 25 5,5 6

Dodatak je ugrađen iza rebra. Ugrađen je nastavak od rebra prema rebrenici dimenzija 54,5 x 7 x 5,5 cm

Ugrađen je nastavak s desne strane duljine 42 cm

R16 L 81

D 84

L 6 5

D 5 5

L -

D -



R17 L 87

D 85

L 7 4,5

D 6 5

L -

D 32 4 6

Dodatak je ugrađen iza rebra.

R18 L 96

D 97

L 7 5

D 6 5

L -

D -

R19 L 87

D 92

L 6 5

D 7 5

L -

D 26 6 6

Dodatak je ugrađen iza rebra.

R20 L 99

D 95

L 7 5

D 7 5

L -

D -

R21 L 85

D 85

L 7 5,5

D 6 5,5

L -

D -

R22 L 82

D 59*

L 7 6

D 7 5

L -

D -

* Nedostaje 17 cm vrha rebra.

R23

L 72

D 70

L 6,5 5

D 6 5

L -

D -

Apostoli su ugrađeni do pramčane protustatve (udaljeni 1 cm).

S desne strane ugrađena je ukrepa duljine 32 cm, širine gore 7 cm i dolje 2,5 cm, te debljine 4,5 do 6 cm

Pramčane bitve ugrađene su ispred rebra 32. Lijeva bitva se proteže 35 cm ispod

palube, širine je 4 do 6 cm i debljine 6,5 cm (gore) i 4 cm (dolje). Desna bitva se proteže

32 cm ispod palube, širine je 4,5 do 6 cm i debljine 8 cm (gore) i 5 cm (dolje).

Uzvojne proveze

Uzvojne proveze izrađene su od hrastovine, protežu se od rebra R8 do R15, duljine

su 1,75 m, širine 9 cm i debljine 2,5 cm. Pričvršćene su simetrično s obje strane rebara, na

spojevima s rebrenicama. Na svako rebro i rebrenicu zabijeni su s po dva pocinčana čavla

50 x 4 mm (jedan čavao u rebro i jedan u rebrenicu).

Nosači podnica

Barka nema nosače podnica uobičajene izvedbe da bi se protezali ispod uzvojnih

proveza, već ima samo po dva nosača podnica na krmenom dijelu barke, lijevo i desno, na

koje se naslanjaju poprečne podnice. Ostale podnice naslanjaju se izravno na uzvojne

proveze i rebra. Nosači podnica bliže krmi pričvršćeni protežu se od rebra R3 do rebra R5.

Dimenzija su 63 x 5 x 2,5 cm (zakošeni su s gornje strane). Nosači podnica bliže sredini



protežu se od rebra R5 do rebra R8. Dimenzija su 70 x 5,5 x 2,5 cm (zakošeni su s gornje

strane). Za rebra su zabijeni pocinčanim čavlima dimenzija 50 x 4 mm.


Bočne uzdužne proveze izrađene su od hrastovine i ugrađene su tik ispod

podsponjaka. Proveze se protežu od rebra R2 do između rebara R17 i R18, širine su 9 cm i

debljine 2,5 cm. Lijeva proveza izrađena je od jednog komada, dok je desna proveza

izrađena od dva dijela sa spojem na rebru R14. Na svako rebro odnosno dodano rebro

pričvršćene su s po dva pocinčana čavla dimenzija 50 x 4 mm.


Vanjske dorazmene platice (dosržnične platice) izrađene su od hrastovine i

protežu se od pramčane do krmene statve. Izrađene su od dva dijela. Lijeva vanjska

dorazmena platica duljine je 6,33 m (krmeni dio 2,14 m, pramčani dio 4,19 m, a spoj je na

rebru R8), širina im je na krmi 7,5 cm, u središnjem dijelu 11 cm, a na pramcu 10,5 cm.

Desna vanjska dorazmena platica duljine je 6,35 m (krmeni dio 2,17 m, pramčani dio 4,18

m, a spoj je na rebru R8), širina im je na krmi 7 cm, u središnjem dijelu 11 cm, a na pramcu

10 cm. Na donjoj strani po cijeloj duljini, na 2,5 cm od donjeg ruba platice, imaju izvedeno

malo udubljenje kao dekorativni element. Za rebra su pričvršćene pocinčanim čavlima

dimenzija 50 x 3 mm (manjeg promjera kako ne bi pucali vrhovi rebara) s gornjim rubom

do vrhova rebra odnosno dodataka vrhova rebara. Glave čavala su upuštene u platice, te

su pokitane. Glave prednjih dijelova vanjskih dorazmenih platica su zakošene u uzdužnom

i poprečnom presjeku tako da završavaju tik do pramčane statve. Na isti način su izvedene

glave stražnjih dijelova vanjskih dorazmenih platica koje završavaju tik do krmene statve.

Glave prednjih i stražnjih dijelova vanjskih dorazmenih platica na međusobnom spoju su

okomite.

Na udaljenosti 1,32 m od prednjeg ruba pramčane statve na dorazmenim

platicama (lijevo i desno) ugrađeni su očnjaci za prihvat brkova kosnika. Očnjaci su

vanjskog promjera 23 mm i promjera 5 mm.

Podsponjaci

Podsponjaci su izrađeni od hrastovine i protežu se od pramca do krme. Svaki

podsponjak (desni i lijevi) zabijen je pocinčanim čavlima dimenzija 60 x 4 mm u rebra

odnosno dodane vrhove rebara s gornjim rubom do vrhova rebra odnosno dodanih

vrhova rebara. Glave čavala upuštene su u podsponjake i pokitane. Podsponjaci su širine

na krmenom dijelu 14 cm, na središnjem dijelu 12,5 cm i na pramčanom dijelu 13 cm, te



debljine 2,5 cm. Lijevi podsponjak sastavljen je od dva dijela koji se spajaju na rebru R16,

dok je desni podsponjak sastavljen je od tri dijela koji se spajaju na rebru R13 i rebru R16.

Glave prednjih dijelova podsponjaka završavaju do drvenih trapeznih umetaka između

podsponjaka na pramcu. Ovi drveni elementi su duljine na stražnjem rubu 36 cm, širine

(uzdužno) 16,5 cm i debljina 9,5 cm i prednjim rubom naslanjaju se na pramčanu

protustatvu. Glave stražnjih dijelova podsponjaka završavaju do drvenih trapeznih

umetaka između podsponjaka na krmi. Ovi drveni elementi su duljine na prednjem rubu

23 cm i debljine 4 cm, a stražnjim rubom naslanjaju se na krmenu protustatvu. Glave

prednjih i stražnjih dijelova podsponjaka na međusobnom spoju su okomite. Podsponjaci

su djelomično zapiljeni tako da u njih djelomično upadaju sponje.

Sržnica (razma)

Sržnice su izrađena od hrastovine, naslanja se na gornje rubove dosržnične

(dorazmene) platice i vrhove rebara odnosno dodane vrhove rebara i protežu se od

pramčane do krmene statve odnosno drvenih trapeznih umetaka na pramcu i krmi. Za

dosržnične (dorazmene) platice i podsponjake pričvršćene su pocinčanim čavlima

dimenzija 80 x 5 mm. Glave čavala su također upuštene u sržnicu, te pokitane.

Sržnica na lijevom boku je duljine 6,35 m. Sastavljena je od četiri dijela. Prvi dio od

krme duljine je 1,17 m, širine do 9,5 cm do 18,5 cm, te debljine 3,5 cm i nadvisuje palubu

za 1 cm. Drugi dio od krme duljine je 2,86 m, širine do 18 cm do 23 cm, te debljine 2,5 cm.

Prednji dio dulji je 22 cm, širine 8 cm i u njega upada pramčani dio sržnice širine 11 cm.

Treći dio od krme duljine je 1,83 m, širine do 11 cm do 12 cm, te debljine 3,5 cm. Četvrti

dio od krme duljine je 0,49 m, širine do 8 cm do 13 cm, te debljine 3,5 do 4 cm i nadvisuje

palubu za 1,5 cm.

Sržnica na desnom boku je duljine 6,35 m. Sastavljena je od četiri dijela. Prvi dio

od krme duljine je 1,12 m, širine do 9,5 cm do 14,5 cm okomito, a na kraju 18,5 cm, te

debljine 4 cm i nadvisuje palubu za 1,2 cm. Drugi dio od krme duljine je 2,90 m, širine do

18 cm do 22 cm, te debljine 2,5 cm. Prednji dio dulji je 23 cm, širine 8 cm i u njega upada

pramčani dio sržnice širine 11 cm. Treći dio od krme duljine je 1,83 m, širine do 11 cm do

12 cm, te debljine 4 cm. Četvrti dio od krme duljine je 0,50 m, širine do 8 cm do 13 cm, te

debljine 3,5 do 4,5 cm i nadvisuje palubu za 1 cm.

Završetci (glave) prednjih dijelova sržnice (razme) završavaju tik do oblikovanih

trapeznih umetaka između sržnica na pramcu. Ovi drveni elementi su na stražnjem rubu

duljine 15 cm, visine trapeza 12 cm i debljine 3,5 cm, a prednjim rubom naslanjaju se na

pramčanu protustatvu. Završetci (glave) stražnjih dijelova sržnice (razme) završavaju tik



do oblikovanih trapeznih umetaka između sržnica na krmi. Ovi drveni elementi su duljine

na prednjem rubu 35 cm (prednji rub je konkavno zaobljen), na stražnjem rubu 6,5 cm i

duljine bočnih stranica 10,5 cm, a stražnjim rubom naslanjaju se na gornji dio krmene

protustatve. Glave prednjih i stražnjih dijelova sržnice su ravni (okomiti).

Nadvišenje sržnice na pramcu

Na pramcu su između statve i bitvi na sržnicama ugrađena masivna nadvišenja. Na

lijevoj strani ovo nadvišenje duljine je 49 cm, širine na prednjem dijelu 4 cm, na stražnjem

dijelu 4,5 cm, te visine na prednjem dijelu 3 cm i stražnjem dijelu 3,5 cm. Na desnoj strani

ovo nadvišenje je duljine 49 cm, širine na prednjem dijelu 3,8 cm i 4,8 cm na stražnjem

dijelu, te visine 3 do 3,5 cm. Na desnoj strani ovo nadvišenje je urezano za prolaz

(naslanjanje) kosnika.

Sponje

Barka ima 11 palubnih sponja i polusponja (PS1 do PS11) koje nose palubu.

Palubne sponje su blago zakrivljenje (imaju pregib čime stvaraju vrlo blagi preluk palube,

preluk palube na prednjoj sponji je 4,5 cm) i izrađene su od hrastovine.

Dimenzije palubnih sponja počevši od pramca (na lijevoj i desnoj strani barke)


Palubna sponja

Duljina sponje

(m)

Širina sponje

(cm)

Visina sponje

(cm)

Napomene

PS1 0,76 4 5 Sponja je smještena između rebara R21 i R22.

PS2 1, 23 5 5 Sponja je smještena na rebru R20.

PS3 1,49 5 5

Sponja je smještena na rebru R19. Između rebara R19 i R20 s lijeve strane između sponja umetnut je trapezni drveni element prihvaćen s dva vijka.

PS4 1,64 4 5 Sponja je smještena na rebru R18.



PS7 1,90 6 5 Sponja je smještena na rebru R15. Na njoj je smještena prednja pražnica grotla.

PS8 0,16 6 4,5 Polusponje su smještene na rebrima R10.



PS9 0,11 5 6 Polusponje su smještene na rebrima R4.

PS10 1,00 4,5 5 Sponja je sještena iza rebra R3. Na njoj je smještena stražnja pražnica grotla.

PS11 0,61 4,5 5 Sponja je smještena ispred rebra R1.

Sponje su zapiljene do 4 cm s donje strane, te upuštene u podsponjake. Zabijene

su u podsponjake s pocinčanim čavlima 60 x 4 mm.

Pražnice uokolo grotla

Prednja pražnica duljine je 1,68 m s unutarnje strane 1,59 m, visine 5 do 6 cm i

debljine 4 cm. S lijeve strane izvan bočne lijeve pražnice prelazi 3,5 cm. Bočne pražnice

duljine su 3,03 m, visine 5,5 do 8 cm i debljine 2,5 do 3 cm. Stražnja pražnica duljine je

1,07 m, s unutarnje strane 0,93 m, visine 8 cm, iznad palube 5 cm i debljine 4 cm, te ima

preluk 2 cm.

Pražnice malog palubnog grotla i pokopac grotla

Pražnice malog palubnog grotla na pramcu su vanjskih dimenzija: širina 57 cm,

duljina (uzdužno) 36 cm i debljina 3 cm. S unutrašnje strane bočne pražnice su visine 6,5

cm, a prednja i zadnja 12,5 cm, dok su sve pražnice s vanjske strane visine 4 cm.

Poklopac malog palubnog grotla širine je 42 cm i duljine (uzdužno) 64,5 cm. Okvir

poklopca izrađen je od drvenih letvi širine 2,5 cm i visine 5 cm. S gornje strane pokriven je

s 8 trenica širine 7 do 8 cm i debljine 2 do 2,5 cm koje su pocinčanim čavlima zabijene u

okvir.

Palubne trenice

Na sponje su pričvršćene palubne trenice, i to središnja palubna trenica i 9 trenica

s lijeve i desne strane. Središnja palubna trenica izrađena je od hrastovine debljine 3 cm i

sastavljena je od tri dijela. Pramčani dio središnje palubne trenice proteže se od

trapeznog drvenog umetka na pramcu do prednje pražnice malog palubnog grotla na

samom pramcu. Duljine je 40,5 cm, širine 7 cm na prednjem kraju i 10 cm na stražnjem

kraju, a palubne trenice nadvisuje 5 mm. Drugi dio središnje palubne trenice na pramcu

proteže se od stražnje pražnice malog palubnog grotla do prednje pražnice otvorenog

grotla (otvorenog prostora bez palube u sredini barke). Duljine je 94 cm, širine na

prednjem dijelu 11,5 cm, a na stražnjem dijelu 14,5 cmi nadvisuje palubne trenice za 5

mm. Krmeni dio središnje palubne trenica proteže se od stražnje pražnice otvorenog



grotla do trapeznog drvenog umetka između sržnica na krmi. Duljine je 45 cm, širine na

prednjem dijelu 8 cm, a na stražnjem 6 cm, te nadvisuje palubne trenice za 5 mm.

Središnje palubna trenice su u svaku palubnu sponju pričvršćene s po dva pocinčana čavla

dimenzija 50 x 4 mm.

Na središnjoj palubnoj trenici i dvije susjedne trenice ugrađeno je grlo za prolaz

jarbola. Ovaj masivni drveni element stražnjim bridom naslonjen je na pražnicu otvorenog

grotla i dimenzija je 31,5 x 21 x 5 cm s zaobljenim uglovima na prednjem kraju. Samo grlo,

počinje 4 cm ispred prednje pražnice grotla, ovalnog je oblika dimenzija 12 x 13 cm i visine

s unutrašnje strane 17,5 cm zajedno s podloženim pojačanjem ispod palube. Na središnju

palubnu trenicu ispred jarbola ugrađen je prsten vanjskog promjera 10 cm, s promjerom

baze i probušene metalne kugle kroz koju prolazi prsten promjera 31 mm i promjerom

prstena 12 mm.

Ostale palubne trenice izrađene su od ariša debljine 2,2 cm. Na krajevima

završavaju do sržnica, te prate zakrivljenje sržnica ili su krajevi okomiti i završavaju uz

pražnice palubnih grotala. Palubne trenice su za svaku sponju pričvršćene s po dva

pocinčan čavla dimenzija 50 x 4 mm. Glave čavala su upuštene u trenice i pokitane.

Međusobno su priljubljene jedna za drugu bez posebnog spoja. Trenice su obojane u

umazano bijelu boju.


prikazane su u sljedećoj tablici.


Palubna trenica

Duljina trenica

(m)


Napomene

1 dio 2 dio 3 dio

PT1 L 2,02 0,37 1,21 0,44 Širina pramčanih trenica je 8,5 cm, a krmenih trenica 3 do 5 cm.

PT2 L 1,91 0,26 1,21 0,44 Širina pramčanih trenica je 7,5 do 8 cm, a krmenih trenica 6 do 8 cm.

PT3 L 1,81 0,16 1,21 0,41 Širina pramčanih trenica je 7,5 do 8 cm, a krmenih trenica 9 cm pa zatim završavaju oštrim kutom.

PT4 L 1,65 1,65 - * 29 **

Širina pramčane trenice je 8 cm.

* Mjereno zajedno s 1. dijelom (jedna trenica).

** Krmena trenica je oblika trokuta širine 18 cm i visine 29 cm (na stražnjem kraju završavaju oštrim kutom).



PT5 L 1,55 1,55 - - Širina pramčane trenice je 8 cm.

PT6 L 1,43 1,43 - - Širina pramčane trenice je 8 cm.

PT7 L 1,29 1,29 - - Širina pramčane trenice je 5,5 cm.




Palubna trenica

Duljina trenica

(m)


Napomene

1 dio 2 dio 3 dio

PT1 D 2,03 0,38 1,21 0,44 Širina pramčanih trenica je 8 cm, a krmenih trenica 3 do 7 cm.

PT2 D 1,92 0,27 1,21 0,44 Širina pramčanih trenica je 8 do 8,5 cm, a krmenih trenica 9 do 9,5 cm.

PT3 D 1,79 0,17 1,21 0,39 Širina pramčanih trenica je 8 cm, a krmenih trenica 8,5 do 9 cm.

PT4 D 1,65 1,65 - * 26,5 **

Širina pramčane trenice je 8 cm.

* Mjereno zajedno s 1. dijelom (jedna trenica).

** Krmena trenica je oblika trokuta širine 17 cm i visine 26,5 cm (na stražnjem kraju završavaju oštrim kutom).

PT5 D 1,56 - - Širina pramčane trenice 8 cm.


PT7 D 1,32 - - Širina pramčane trenice 5 do 7 cm.






Barka ima na desnom boku sedam, a na lijevom boku deset izdanaka rebara (štili).

Izdanci rebara izrađeni su od hrastovine na koje su prihvaćene vanjske platice linice.

Izdanci rebara su pričvršćeni za vanjsku dorzamenu platicu pocinčanm čavlima dimenzija

50 x 4 mm.

Dimenzije izdanaka rebara počevši od krme prikazane su u priložnoj tablici. Pri

definiranju ukupne duljine uzeta je u obzir debljina sržnice od 2,5 do 3,5 cm.

Izdanak rebra


rebra

(cm)

Duljina izdanka

rebra ispod

palube

(cm)

Iznad palube

Duljina izdanka

rebra

(cm)

Širina izdanka

rebra

(cm)

Debljina izdanka

rebra

(cm)

Napomene

IR1 D 25

L 31,5

14

20

8

8,5

4

5

5

5

Izdanak rebra desno ugrađen je iza rebra R5.

Izdanak rebra lijevo ugrađen je između rebara R4 i R5.

IR2

D 27

L 34,5

16

23

8

8,5

4,5

4

5

5

Izdanak rebra desno ugrađen je ispred rebra R5.

Razmak između izdanka rebara IR1 i IR2 je na desnoj strani 17 cm (između izdanaka rebara je prostor za uklinjavanje sohe), a na lijevoj strani je 48 cm.

Izdanak rebra lijevo ugrađen je ispred rebra R6.

IR3

D 27

L 31

16

19,5

8

8,5

5

4,5

4,5

5

Izdanak rebra desno ugrađen je ispred rebra R8.

Razmak između izdanka rebara IR2 i IR3 je na desnoj strani 64 cm, a na lijevoj strani 15 cm (između izdanaka rebara je prostor za uklinjavanje sohe).


IR4

D 27

L 12

16 -

8

9

4,5

4,5

5

3,5

Izdanak rebra desno ugrađen je iza rebra R12.

Razmak između izdanka rebara IR3 i IR4 je na desnoj strani 78 cm, a na lijevoj strani 31 cm.

Izdanak rebra lijevo ugrađen je iza rebra R9.



IR5

D 11

L 11,5

- -

8

8,5

4,5

4,5

3,5

3

Izdanak rebra desno ugrađen je između rebara R12 i R13.

Razmak između izdanka rebara IR4 i IR5 je na desnoj strani 18 cm (između ovih izdanaka rebara je prostor za uklinjavanje sohe), a na lijevoj strani 18,5 cm (između ovih izdanaka rebara je prostor za uklinjavanje sohe).


IR6

D 11

L 25

-

13,5

8

8,5

4,5

4,5

4

5

Izdanak rebra desno ugrađen je između rebara R13 i R14.



IR7

D 27

L 29

16

18

8

8

4,5

5,5

5

5

Izdanak rebra desno ugrađen je između rebara R14 i R 15.



IR8

D -

L 31

-

17,5

-

10,5

-

5,5

-

4,5

Razmak između izdanka rebara IR7 i IR8 je na lijevj strani 47,5 cm.


IR9

D -

L 37

-

24

-

10

-

5,5

-

5,5

Razmak između izdanka rebara IR8 i IR9 je na lijevoj strani 70 cm.


IR10

D -

L 36

-

24

-

9

-

5,5

-

5,5

Razmak između izdanka rebara IR9 i IR10 je na lijevoj strani 47,5 cm.


Na desnom boku na izdanke rebara IR1 i IR2 s unutrašnje strane učvršćena je

drvena letva duljine 28 cm, visine 8 cm i debljine 2 cm, a između je prostor za uklinjavanje



sohe. Također, između izdanaka rebara IR4 i IR7 s unutarnje strane ugrađena je drvena

letva duljine 71 cm, visine 7 cm i debljine 2 cm. Prostor između izdanaka rebara IR4 i IR5

služi za uklinjavanje sohe. Na lijevom boku na izdanke rebara IR2 i IR6 s unutrašnje strane

učvršćena je drvena letva duljine 104 cm, visine 7 cm i debljine 2 cm. Prostor između

izdanaka rebara IR2 i IR3, te IR4 i IR5 služi za uklinjavanje soha. Sohe i letve na prostorima

za ukljinavanje soha imaju rupu za umetanje svornjaka kako soha ne bi iskakala. Sve ove

drvene letve u središnjem dijelu su sužene s donje strane tako da je donji rub 1,5 cm iznad

palubnih trenica čime je omogućeno istjecanje vode. Ove drvene letve vijcima su

pričvršćene za izdanke rebara s po dva vijka za drvo, glave su im upuštene, a na njih su

zalijepljeni čepovi. Na prednjem kraju prednjih letvi kraj izdanaka rebara IR5 desno i IR6

lijevo s unutarnje strane ugrađeni su prsteni na koje se pričvršćuju koloturi zatega prečke.

Prsteni su vanjskog promjera 31 mm, promjera očnjaka na koje su prihvaćeni prsteni 15

mm i promjera prstena 5 mm.

Platice linice

Na izdanke rebara su pocinčanim čavlima dimenzija 50 x 4 mm s vanjske strane

zabijene platice koje imaju funkciju manje linice. Lijeva platica sastavljena je od dva dijela

debljine 2,5 cm sa spojem na izdanku rebra IR7. Duljina prednjeg dijela je 2,31 m, visine

naprijed 7 cm, na najvišem dijelu 9,5 cm, a zatim 9 do 10,5 cm i na stražnjem kraju 7 cm.

U srednjem dijelu na donjem rubu je izveden izrez visine 1,5 cm. Stražnji dio duljine je

2,97 m, visine na prednjem dijelu 7 cm, u sredini 7 cm i na krmenom kraju 3,5 cm. Na

donjem rubi izveden je izrez visine 1,5 cm. Dalje prema krmi proteže se drveni element

koji nadvisuje sržnicu duljine 57,5 cm, visine na predenjem kraju 3,5 cm, na stražnjem

kraju 4 cm, te širine 3 do 4 cm. Desna platica duljine je 3,38 m, širine 4 cm na stražnjem

kraju i 4,5 cm na prednjem kraju, te debljine 2 cm s izrezom na donjem rubu visine 1,5 cm.

Na krmi se naslanja na krmenu bitvu.

Sohe za vesla

Barka ima 4 sohe za vesla koje se umeću na desnom boku između izdanka rebara

IR1 i IR2, te IR4 i IR5, a na lijevom boku između izdanaka rebara IR2 i IR3, te IR4 i IR5. Sve

sohe su visine 28 cm. Donji dio sohe koji se uklinjuje u temelj na palubi, u visini od 8 cm je

širine 17 cm i debljine 4 cm. Gornji dio sohe širine je 20,5 cm i debljine 4,5 cm. Pri vrhu

ima izrez za veslo promjera 11,5 cm na najširem dijelu i 8,5 cm na najužem dijelu. Bočne

strane tako formirane vilice širine su 4,5 cm. Donji dio izreza za veslo udaljen je od dna

sohe 16 cm.



Bitve

Krmene bitve udaljene su od krmene protustatve 52 cm (desna) i 53 cm (lijeva).

Desna krmena bitva visine je 13,5 cm s presjekom baze 9 x 8,5 cm, na sredini je neznatno

sužena (približni presjek 8 x 7,7 cm), a na vrhu je opet proširena i presjeka 9,5 x 7,5 cm.

Lijeva krmena bitva visine je 14 cm s presjekom baze 8 x 8 cm, na sredini je neznatno

sužena (približni presjek 8 x 8 cm), a na vrhu je opet proširena i presjeka 9,5 x 7,5 cm.

Pramčane bitve udaljene su od pramčane protustatve 45 cm. Desna pramčana

bitva visine je 17 cm s presjekom baze 8,5 x 8,5 cm, na sredini je udubljena (približni

presjek 8 x 8 cm), a na vrhu je opet proširena i presjeka 8 x 8,5 cm. Lijeva pramčana bitva

visine je 17 cm s presjekom baze 8,5 x 9 cm, na sredini je udubljena (približni presjek 7,5 x

8 cm), a na vrhu je opet proširena i presjeka 8 x 7,5/8,5 cm.

Okovi pripona

Na razmi, sa svake strane barke ugrađena su po dva okova (jedan kraći, jedan

dulji) za prihvat jarbolnih pripona. Okovi (lande) su pričvršćeni uz vanjske dorazmene

platice i platice oplate i rebra R15 i R16. Kraći okovi su duljine 37 cm, širine 3 cm i debljine

5 mm. Za vanjske dorazmene platice pričvršćeni su s po dva vijka od nehrđajućeg čelika

promjera 8 mm. Dulji okovi su duljine 48 cm, širine 3 cm i debljine 5 mm. Za vanjske

dorazmene platice pričvršćeni su s po dva vijka promjera 8 mm.

Oplata

Oplata je od kobilice do vanjskih dorazmenih platica izvedena od 8 platica na

svakom boku (platice A do H). Debljina platica je 2,5 cm. Neke platice sastavljene su od

više dijelova. Platice završavaju na pramčanoj odnosno krmenoj statvi. Uz kobilicu su

ugrađene dokobilične platice koje su izrađene od hrastovine, dok su ostale platice od

smrekovine. Platice su za rebrenice, rebra i dodane vrhove rebara pričvršćene pocinčanim

čavlima dimenzija 50 x 4 mm. Glave čavala su upuštene u platicu, a nastale rupice

ispunjene su kitom za lopaticu i izbrušene. Glave prednjih dijelova platica na pramcu

zakošene su u uzdužnom i poprečnom presjeku tako da završavaju tik do pramčane

statve. Na isti način su izvedene i glave stražnjih dijelova platica na krmi koje završavaju

tik do statve statvene cijevi vijka u donjem dijelu odnosno krmene statve u gornjem

dijelu. Glave prednjih i stražnjih dijelova platica na međusobnim spojevima su okomite.

Razmak između platica uzdužno, kao i glave na spojevima, te pramčanoj i krmenoj statvi

su šuperene kudeljnom vunom.



U priloženim tablicama prikazane su duljine i širine platica na karakterističnim

presjecima (na krmi, na spojevima odnosno sredini i na pramcu). Zasebno su prikazane

platice lijevog i desnog boka.

Lijevi bok

Platica

Duljina platice

(m)

Širina na krmi

(cm)

Širina na spojevima/ sredini

(cm)

Širina na pramcu

(cm)

Napomene

A 5,39 18 Spoj na R16 18

Na sredini 6 16*

Platica je sastavljena od dva dijela.

* Završava oštrim kutom.

B 5,51 11 Spoj na R8 15 10


Kroz ovu platicu prolaze svornjaci temelja motora.

C 5,68 8,5 Spoj na R19 13 9 Platica je sastavljena od dva dijela.

D 5,95 9 14 8 Platica je od jednog komada.

E 6,05 9 Spoj na R7 12* 7,5


U prednji dio platicu ugrađene su dvije uže platice (širine 5,5 i 6,5 cm).

F 6,14 5 16 8 Platica je od jednog komada.

G 6,18 8,5 Spoj na R3 10,5

Na sredini 16 10 Platica je sastavljena od dva dijela.

H 6,25 7,5 15 10 Platica je od jednog komada.

Desni bok

Platica

Duljina platice

(m)

Širina na krmi

(cm)

Širina na spojevima/ sredini

(cm)

Širina na pramcu

(cm)

Napomene

A 5,40 19 17 17 * Platica je od jednog komada.

* Završava oštrim kutom.

B 5,49 10 16 10

Platica je od jednog komada.

Kroz ovu platicu prolaze svornjaci temelja motora, na prednjem dijelu udaljeni su 18 cm od kobilice, a na stražnjem dijelu 20 cm.

C 5,65 9 Spoj na R5 12

Na sredini 15 10




D 5,77 4,5 Spoj na R12 12,5 7


U prednji dio platicu ugrađene su dvije uže platice (širine 6 i 6,5 cm). Prelazi u jednu platicu na krmi.

E 5,93 10 13,5 8 Platica je od jednog komada.

F 6,08 5 Spoj na R7 15

Spoj na R14 17 7,5 Platica je sastavljena od tri dijela.

G 6,18 9 Spoj na R23 10,5 10,5 Platica je sastavljena od dva dijela.

H 6,25 8

Spoj na R3 13

Spoj na R14 15

Spoj na R22 12

10,5 Platica je sastavljena od četiri dijela.

Bojanje/premazi

Nadvodni dio trupa obojan je crnom bojom, a podsponjaci i bočne proveze,

sržnica, izdanci rebara (dio iznad palube), razma, vrhovi pramčane i krmene statve,

pražnice otvorenog grotla, pražnice i poklopac malog palubnog grotla na pramcu, te

paluba umazano bijelom bojom. Vanjska dorazmena platica obojana je u slonovu kost

osim donjeg profiliranog ruba koji je obojen crveno. Barka je iznutra, osim navedenih

dijelova) obojena u slonovu kost. Podvodni dio trupa obojan je crnom antivegetativnom

bojom. Trup je bez dekoracija. Na pramčanom dijelu oplate trupa upisana je crvenom

bojom registarska oznaka barke RK 8452 (slova i brojevi su veličine 15 cm i debljine 2 cm).

Ime Nebuloza - Ničija, pisanim slovima crvenom bojom s bijelim rubom upisano je na krmi

(na lijevom boku Nebuloza, a na lijevom boku Ničija). Veličina slova imena je 21 cm, a

debljina 2 cm.

Podnice

Barka ima 6 sastavljenih podnica koje su izrađene od smrekovine i hrastovine. Na

pramčanom i krmenom dijelu su poprečne podnice, a u središnjem dijelu uzdužne

podnice. Poprečne podnice izrađene su tako da je na dva do tri uzdužna temelja od

hrastovine poprečnog presjeka 5 x 5 cm položeno pet do šest daske od smrekovine

debljine 2 do 2,2 cm odgovarajućih duljina. Dio daska je zabijen, a dio je slobodan.

Podnica P4 sastavljena je od šest pojedinačnih daska (podnica). Sve poprečne podnice su

približno trapeznog oblika s više ili manje zakrivljenim bočnim stranicama koje prate

zakrivljenje trupa, te s izrezima koji im omogućavaju polaganje između rebara.




Podnica Daska

Duljina baze

(m)

Duljina vrha

(m)

Širina podnice

(cm)

Napomene

P1

1 66,5 37,5/ 55,5 12 Daska ima izvedene izreze za nalijeganje uokolo rebara.

2 64,5 56,5/ 69 12 Daska ima izvedene izreze za nalijeganje uokolo rebara.

3 95 81 13,5

4 99 85,5/ 93,5 15 Daska ima izvedene izreze za nalijeganje uokolo rebara.

P2 - 82,5 101,5/ 87,5 15 Podnica je izvedena od jedne daske na kojoj su izrezi za nalijeganje uokolo rebara.

P3

1 116 110/ 85,5 13 Daska ima izvedene izreze za nalijeganje uokolo rebara.

2 106,5 122,5/ 118 15,5 Daska ima izvedene izreze za nalijeganje uokolo rebara.

3 141 131 18

4 152 150/ 122,5 18,5 Daska ima izvedene izreze za nalijeganje uokolo rebara.

5 148,5 154,5/ 152,5 17,5 Daska ima izvedene izreze za nalijeganje uokolo rebara.

6 148 163/ 160 18 Daska ima izvedene izreze za nalijeganje uokolo rebara, a izveden je i izrez za jarbol širine 13 cm i duljine 9 cm.

P4 1 167 - 22

Uzdužna podnica prva s lijeve strane. Zaobljena je s lijeve strane i prati uzvojnu provezu. Širine je na sredini 22 cm, na prednjem dijelu 14,5 cm, a na stražnjem dijelu 13,5 cm.

2 139/ 136 - 25 Uzdužna podnica, druga s lijeve strane. Na prednjem dijelu je izrezana za temelj jarbola u širini od 6 cm.

3 135 - 23 Središnja uzdužna podnica.

4 140 - 29 Uzdužna podnica, druga s desne strane. Na prednjem dijelu je izrezana za temelj jarbola u širini od 3 cm.

5 168 -

Uzdužna podnica prva s desne strane. Zaobljena je s desne strane i prati uzvojnu provezu. Širine je na sredini 21 cm, na prednjem dijelu 12,5 cm, a na stražnjem dijelu 13 cm.



6 73 - 23 Središnja poprečna podnica smještena između dviju bočnih uzdužnih podnica na stražnjem dijelu.

P5 - 153 130 74 Podnica je sastavljena od 5 spojenih dasaka koje u sebi imaju izreze za nalijeganje uokolo rebara.

P6 - 124 64 76 Podnica je sastavljena od 5 spojenih dasaka koje u sebi imaju izreze za nalijeganje uokolo rebara.

Podnice su premazane umazano bijelom bojom. Kada se polože na mjesto krmene

podnice P5 i P6 se naslanjaju na uzdužne nosače podnica, središnje podnice P4 upadaju

između desne i lijeve uzvojne proveze, a pramčane podnice P1, P2 i P3 naslanjaju se na

rebrenice i rebra.

Kormilo

Kormilo je izrađeno od hrastovine. Širina lista kormila je 50 cm, a na samom dnu

48 cm. Stražnji kraj lista kormila je lagano zaobljen. Debljina lista kormila je 2,5 cm u

donjem dijelu i 4,5 cm u gornjem dijelu. List kormila sastavljen je od dvije daske. Površina

radnog dijela lista je 0,45 m, a ukupna visina do vrha kormila je 1,74 m. Duljina lista

kormila ispod kobilice je 58 cm. Prednji komad lista kormila proteže se do vrha kormila.

Vrat kormila ojačan je s obje strane s dva pojačanja duljine 47,5 cm, koja počinju 8 cm od

vrha, približne širine 20,5 cm i debljine 2 cm. Na donjem djelu pojačanja su stanjena i

prelaze u širinu gornjeg dijela lista kormila. Na samom vrhu vrata kormila u visini 8 cm

kormilo je debljine 4,5 cm i na taj dio se naglavljuje rudo kormila. Donji, radni dio kormila

ispod vodne linije, obojan je crnom antivegetativnom bojom, a gornji dio kormila

premazan je bezbojnim lakom.

Okovi kormila

Na kormilu su ugrađena tri metalna okova (ženska) od nehrđajućeg čelika. Gornji

okov je četvrtastog oblika dimenzija 4 x 4,5 x 2,5 cm s obrušenim krajevima s provrtom za

oslonac kormila promjera 26 mm. Za vrat kormila pričvršćen je trakama širine 3 cm i

debljine 8 mm. Ukupna duljina okova je 21 cm. Razmak između gornjeg i srednjeg okova

je 63 cm. Srednji okov je četvrtastog oblika dimenzija 4,5 x 4,5 x 2,5 cm s obrušenim

krajevima s provrtom za oslonac kormila promjera 26 mm. Za vrat kormila pričvršćen je

trakama širine 3 cm i debljine 8 mm. Ukupna duljina okova je 25,5 cm. Razmak između

srednjeg i donjeg okova je 32,5 cm. Donji okov je četvrtastog oblika dimenzija 4,5 x 4,5 x

2,5 cm s obrušenim krajevima s provrtom za oslonac kormila promjera 26 mm. Za vrat



kormila pričvršćen je trakama širine 3 cm i debljine 8 mm. Ukupna duljina okova je 37 cm.

Udaljenost donjeg okova od dna kormila je 58,5 cm. Okovi kormila se za okove na

krmenoj statvi i peti kobilice spajaju umetanjem šipke od nehrđajućeg čelika duljine 1,07

m i promjera 25 mm. Okovi kormila obojani su crnom bojom.

Rudo kormila

Rudo kormila izrađeno je od hrasta, i duljine je 1,18 m. Profilirano je u

horizontalnoj i vertikalnoj ravnini. Širina na prednjem djelu (hvatište za ruku) je 4,5 cm, a

na stražnjem dijelu do izdanka koji ulazi u vrat kormila širine je 6 cm. Debljina na

prednjem djelu je 4,5 cm, a na stražnjem 11 cm. Zadnji dio ruda kormila duljine je 49 cm i

debljine je 11 cm. Na stražnjem kraju ruda kormila izrezan je pravokutni izrez širine 4,5 cm

i duljine 225 cm koji se naglavljuje na vrh vrata kormila. U tom dijelu kroz rudo i vrh vrata

kormila pričvršćena su dva svornjaka koja onemogućavaju iskakanje ruda. Rudo kormila


Vesla

Barka je opremljena s dva vesla od jasena različite duljine. Kraće veslo je duljine

4,62 m (lopata je duljine 1,80 m, širine 15 cm i debljine pri dnu 2,1 cm; struk je duljine

1,37 m, ovalnog je presjeka 61/ 56 mm; protuuteg je duljine 1,20 m, ovalnog je presjeka

78/ 60 mm; rucelj je duljine 25 cm i promjera 32 mm; promjer vesla na vrhu je 43 mm).

Dulje veslo je duljine 4,87 m (lopata je duljine 1,80 m, širine 15 cm i debljine pri dnu 2,5

cm; struk je duljine 1,37 m, ovalnog je presjeka 64/53 mm; protuuteg je duljine 1,41 m,

ovalnog je presjeka 81/56 mm; rucelj je duljine 30 cm i promjera 41 mm; promjer vesla na

vrhu je 48 mm).

Bokobrani

Barka je opremljena sa šest pletenih bokobrana (tri bokobrana sa svake strane).

Bokobrani (pajeti) su pleteni konopom od poliestera bež boje, oblika bačvice, dimenzija

25 x 15 x 12 cm.

Privezni i sidreni konopi

Pramčani i krmeni privezni konopi (3 privezna konopa, pramčani i krmeni i jedan

špring) su duljine 7 do 8 m i promjera 16 mm. Duljina sidrenog konopa je 70 m i promjera

14 mm. Privezni i sidreni konopi su od polipropilena bež boje i sukan su od tri struka.

Barka je opremljena četverokrakim sklopivim sidrom od pocinčanog željeza mase 22 kg.



Snast

Snast barke čine jarbol, fiksna oputa, oglavno jedro s lantinom i deblenjakom, te

pomična oputa (vrv). Jarbol, lantina, deblenjak i kosnik premazani su bezbojnim lakom.

Osim bezbojnim lakom dno jarbola (do klupe) i vrh jarbola obojani su u bijelo.

Jarbol

Barka ima jarbol duljine 5,71 m koji je smješten na približno 1/3 duljine barke od

pramca odnosno 2,05 m. Jarbol je izrađen od smrekovine (oblica). Promjer jarbola na

karakterističnim presjecima je sljedeći: do pete 8,5 cm, na visini palube 13,2 cm, na 1/2

duljine od palube 12,5/ 12 cm, na visini obruča 9,5 cm, a na vrhu 8,2 cm. Peta jarbola je

pravokutnog presjeka dimenzija 8,5 cm x 9 cm. Na jarbolu su ugrađena 4 drvena kljuna

(kaštanjole) i to dvije bočno, jedna ispred, a jedna iza jarbola. Kaštanjole su smještene 30

cm od palube. Duljine su 25,5 cm, duljine baze 8,5 cm i debljine 3,5 do 4 cm, te visine 4,5

cm. Obruč na vrhu deblenog dijela jarbola smješten je donjim rubom 29,5 cm od vrha

jarbola. Obruč je vanjskog promjera je 8,7 cm i visine 5 cm, te debljine 2 mm. Na sebi ima

zavareno šest uški.

Lantina


približno 1/3 duljine od donjeg kraja. Lantina je izrađena od smrekovine (oblica). Promjer

lantine na karakterističnim presjecima je sljedeći: na dnu lantine 6 cm, na 1/3 duljine 9,5

cm, na 2/3 duljine 8,1 cm i na vrhu 6,6 cm. Na donjem kraju ima konus duljine 6 cm

upušten u oblicu 1 cm, a na udaljenosti 8,5 cm od dna ima rupu za prihvat zateznog

konopa oglavnog roglja jedra promjera 15 mm.

Kosnik

Barka ima kosnik duljine 3,43 m. Kosnik je izrađen od smrekova drva (oblica).

Promjer kosnika na karakterističnim presjecima je sljedeći: do pete 6,9 cm, kraj pramčane

statve 6,5 cm, a na vrhu 5 cm. Na 21 cm od kraja kosnika ugrađen je obruč za prihvat

prednjeg poruba prečke, vodnog leta te brkova kosnika. Izrađen je od trake od

nehrđajućeg čelika širine 3 cm i debljine 3 mm. Vanjski promjer obruča je 6 cm. Barka je

opremljena i podloškom kosnika koji se postavlja na poklopac pramčanog grotla. Ovaj

profilirani element duljine je 33 cm, najveće visine 8,5 cm, visine na konkavnim izrezima

5,5 cm i debljine 5 cm. Na njemu su izbušene 3 rupe promjera 1 cm koje služe za prolaz

konopa kojim se učvršćuje za barku.



Fiksna oputa

Fiksnu oputu čine po dvije pripone od konopa promjera φ = 10 mm. Pripone su

gore pričvršćene na uške obruča i spuštaju se prema razmi. Na donjem kraju imaju

upletene metalne srcolike omče. Kroz ove omče i škopce prihvaćene na metalnim

trakama pripona provlači se tanji konop tri puta, a služi za pritezanje pripona. Jarbol nije

prihvaćen letom.

Jedra

Barka je opremljena latinskim jedrom i prečkom (flokom) koji su izrađeni od

dakrona. Glavno jedro je površine 17 m2, a pomoćno 5,4 m2. Jedra su svjetlo bež boje, bez

dekoracija. Latinsko jedro je uz lantinu privezano konopčićima od sukanog poliestera, bež

boje, promjera φ = 6 mm.


Podizač lantine sastavljen je od koloturnika s konopom od sukanog poliestera, bež

boje, promjera φ = 12 mm i duljine 18 m. Donji kolotur podizača lantine prihvaćen je na

približno 4/10 duljine od dna. Konop prolazi kroz dva dvostruka drvena kolotura (gornji i

donji), prihvaćena na obruč jarbola škopcem promjera 10 mm. Kada se podigne lantina

odnosno jedro (lantina se podiže s lijevog kraja jarbola), konop unutarnjeg podigača

priveže se uz kaštanjolu ugrađenu na sredini iza jarbola, a vanjskog na kaštanjolu s desne

strane jarbola. Kako bi lantina bila priljubljena uz jarbol i u slučaju kada se jedri s vjetrom

sa suprotne strane od strane njenog podizanja na jarbol, koristi se zatezni konop (troca).

Ovaj konop je od sukanog polipropilena bež boje, promjera φ = 12 mm, i duljine 7 m.

Kako bi se pri uporabi mogla dobiti klizna omča na jednom kraju ovog konopa je upletena

drvena srcolika omča. Kada se pritegne konop se privezuje na kaštanjolu s lijeve strane

jarbola. Zateg (škota) jedra privezana je na zatezni rogalj te se zateže preko krmenih bitvi.

Konop zatega je od sukanog poliestera bež boje, promjera φ = 14 mm, i duljine 5 m.

Pomoćno jedro (prečka, flok) podiže se podizačem (gindac), konopom od sukanog

poliestera, bež boje, promjera φ = 8 mm i duljine 10 m koji prelazi preko drvenog kolotura

obješenog na obruču jarbola. Zateg pomoćnog jedra (škotina) privezana je na zatezni

rogalj te se zateže preko drvenih kolotura na boku barke. Konop zatega je od sukanog

poliestera bež boje, promjera φ = 10 mm, i duljine 8 m.

Motorni pogon




Foto-dokumentacija



4.8 Guc „Rožica“ CK 2253 iz Selca

Guc Rožica CK 2253 duljine je 5,57 m. Izgradio ju je u 1990. za svoje potrebe pok.

Ivan Lončarić – Barinac, po uzoru na ostale barke koje su se nalazile u Selačkoj luci.

Korištena je za sportski ribolov. Tradicionalno, te su barke u Selcima korištene za ribolov i

svakodnevni odlazak na Krk, gdje selčani posjeduju poljoprivredna zemljišta.

Ivan Lončarić 2005. godine bog starosti i nemogućnosti korištenja, prodaje barku

Saši Stipanoviću iz Velike Gorice. On barku nije koristio, maknuo ju je s veza i prodao. Novi

vlasnik 2010. godine postaje Ivan Dobrinić iz Karlovca. Barku je preselio u okolicu

Šibenika, gdje ju je kratko koristio, a potom izvadio iz mora i pohranio na selu u zaleđu.

Jedriličarski klub „Jadro“ počinje se 2015. godine aktivno baviti očuvanjem

pomorske baštine, pa članovi udruge pronalaze barku i vlasnika, te ju otkupljuju i dovoze

natrag u Selce s željom da se barka obnovi i osposobi za tradicijsko jedrenje, sudjelovanje

na tematskim manifestacijama, koristi u edukacijske svrhe upoznavanja pomorskoj

baštine, posebno za najmlađe.

Slika 40 Guc "Rožica" CK 2253

Obnova je započeta u obliku radionice za djecu, u sklopu „Ribarskog tjedna“ u

Crikvenici. Potom je barka smještena u klupski hangar u Selcima, gdje su nastavljeni



radovi. Tijekom 2016. godine, zbog nedostatnih sredstava, znanja, vještina i vremena,

radovi sporo napreduju.

Barka je detaljno obnovljena 2017. i 2018. godine kroz projekt „Mala barka 2“.

Barka je obnavljan na otoku Krku, u prvoj fazi od brodograditelja Stanislav Žica u

Brusićima, a zatim u Pinezićima gdje ju je obnavljao Josip Mršić. Obnova je dovršena 2018.

godine.

Barka će služiti za promociju pomorske baštine Vinodolskog kanala i Kvarnera.

Barku će se moći razgledati u luci u Selcima, a sudjelovati će i na manifestacijama i

regatama tradicijskih barki diljem Jadrana.


Duljina trupa je 5,57 m, najveća širina 2,00 m, gaz 0,40 m i visina na sredini 0,92 m.



klupe izrađeni su od hrastovine, a platice oplate izrađene su od smrekovine.

Kobilica


ključa na spoju s pramčanom statvom. Duljina Z ključa iznosi 17 cm. Na krmi kobilica

dopire do kraja barke, a na nju naliježe krmena statva. Visina kobilice gotovo je jednaka

po čitavoj duljini barke i iznosi 12,5 do 15,5 cm (izvan trupa 10,5 do 13,5 cm) Radijus

zakrivljenosti pramčane statve iznosi približno 0,43 m. Završetak krmenog dijela kobilice je

u liniji s krmenom statvom i gotovo je okomit na vodnu liniju. Poprečni presjek kobilice je

pravokutan i širine 5 cm. Na kobilicu su svornjacima pričvršćene rebrenice, te pramčana

protustatva i krmeni horizontalni masiv. Na kobilicu je pričvršćena štitna kobilica duljine

4,90 m, širine 5 m i visine (debljine) 2,5 cm.

Pramčana statva

Pramčana statva je od hrastovine duljine je 1,23 m (ravni vertikalni dio duljine je

0,91 m). Izvedena je od dva dijela, a gornji dio duljine je 0,485 m s ključem duljine 13 cm.

Širina joj je 9,5 cm (izvan trupa 9 do 10 cm), a na samom vrhu 20 cm, dok je poprečni

presjek debljine 5,3 cm na unutrašnjem rubu (na mjestu dodira s pramčanom

protustatvom) i 4 cm na vanjskom rubu. Za pramčanu protustatvu pričvršćena je

svornjacima od nehrđajućeg čelika dimenzija 220 x 10 mm. Pramčana statva nadvisuje

razmu na pramcu za 8 cm, a krajevi nisu zaobljeni.



Krmena protustatva i krmeni vanjski masiv

Krmena statva je od hrastovine duljine je 1,00 m. Krmena statva je uspravna i

širine 12 (izvan trupa 10 cm), a na samom vrhu 11 cm. Presjeka je trapeza širine 6 cm

prema protustatvi i 3,5 na vanjskom rubu. Razmu nadvisuje za 6 cm.

Spoj krmene statve i kobilice je ravan. Poprečni presjek krmene statve je debljine 6

cm na unutrašnjem rubu (na mjestu dodira s krmenom protustatvom) i 3,5 cm na

vanjskom rubu. Za krmenu protustatvu i krmeni masiv (cok) prihvaćen je svornjacima od


Krmeni masiv je trapeznog oblika (dimenzija osnovke 30 cm, gornjeg brida 18 cm i

visine 29 cm) sastavljen od vertikalno postavljena tri komada drva.

Krmena statva na sebi ima ugrađena tri muška okova kormila koji se sastoje od

šipke od nehrđajućeg čelika promjera 18 mm (temelja promjera 40 mm). Duljina gornjeg

okova je 10 cm, srednjeg 15 cm i donjeg 7,5 cm. Za kremenu statvu okovi su prihvaćeni

trakama od nehrđajućeg čelika širine 5 cm i debljine 6 mm.




svornjacima od nehrđajućeg čelika.


Pramčana protustatva je duljine 70 cm, a pramčani masiv (cok) duljine je 65 cm.

Širina uspravnog dijela pramčane protustatve s unutrašnje strane iznosi od 11 do 12 cm, a

prema statvi je debljine statve. Širina donjeg horizontalnog dijela (pramčani masiv) širine

je od 7 do 16 cm i visine 5 cm. S donje strane širine je kobilice. Pramčani masiv povezuje

kobilicu i donji dio pramčanog dijela barke.

Krmena protustatva

Krmena protustatva izrađena je od dva komada ukupne duljine 0,73 m (55 cm i 18

cm), a krmeni masiv (cok) duljine 0,27 m. Širina uspravnog dijela krmene protustatve s

unutrašnje strane iznosi od 17cm te se sužuje prema statvi. Širina donjeg horizontalnog

dijela (krmeni masiv) širine je 18 cm i visine 12 cm. S donje strane sužava se prema kobilici

i naslanja se na donji krmeni masiv (cok). Krmeni masiv povezuje kobilicu i donji dio

krmenog dijela barke.



Rebra - opće

Barka ima 22 rebra (rebra R1 do R22). Rebra R2 do R21 sastoje se od 3 dijela

(rebrenica, rebra lijevog i desnog boka), a pojedina rebra imaju ugrađene i dodatne

vrhove rebara. Barka je originalno građena po sustavu rebara od 3 dijela (rebrenica, te

rebra lijevog i desnog boka) ali su nakon obnove na neka rebra dodani vrhovi rebara.

Rebro R1 (lijevog i desnog boka) na donjem dijelu završava na krmenoj protustatvi. Lijevi i

desni donji dijelovi rebra R22 međusobno su spojeni drvenim elementom V oblika.

Sredina barke (teoretsko glavno rebro) nalazi se između rebara R11 i R12. Pramčana rebra

lijevog i desnog boka ugrađena su prema naprijed u odnosu na rebrenice, a krmena rebra

lijevog i desnog boka ugrađena su prema natrag u odnosu na rebrenice.

Rebrenice

Rebrenice su od hrastovine. Izvedene su od jednog komada širine od 6 cm do 8 cm

i debljine 3 do 3,5 cm. Rebrenice su šire (više) na sredini, a sužavaju se prema krajevima.

Duljine i širine rebrenica, te duljina preklapanja s lijevim i desnim rebrima, počevši od

krme, prikazane su u priloženoj tablici.

Rebro

Duljina rebrenice

(m)

Širina rebrenice

(cm)

Preklapanje s rebrima (lijevo/desno)

(cm)

Napomene

R1 0,34/0,22* 6,5* 15* / 15* Spojni element, nije klasična rebrenica.

R2 0,60/0,35** 6,5** 20** / 25** Spojni element, nije klasična rebrenica.

R3 0,50 6,0 – 6,5 25 / 25

Iznad rebrenice urađena poprečna ukrepa.

R4 0,88 5,0 – 8,0 21 / 18

R5 0,87 5,5 – 7,5 10 / 14

R6 1,03 6,0 – 8,0 16 / 17

R7 1,18 6,5 – 8,0 16 / 13

R8 1,16 6,5 – 8,0 10 / 11

R9 1,22 5,0 – 6,0 18 / 18

R10 1,39 6,0 – 7,5 20 / 22

R11 1,39 5,0 – 7,0 15 / 16

Teoretsko glavno rebro između R11 i R12.

R12 1,35 6,5 – 6,5 18 / 16

R13 1,39 7,0 – 6,5 19 / 17 Uža na sredini, širi se prema krajevima.

R14 1,40 6,0 – 8,0 21 / 19

Ova rebrenica je iznimno debljine 2,5 cm.

R15 1,37 6,5 – 7,0 22 / 21

R16 1,27 6,5 – 8,0 18 / 21



R17 1,16 6,0 – 7,5 23 / 20

R18 1,00 7,0 – 9,0 14 / 17

R19 0,86 6,0 – 8,0 14 / 15

R20 0,64 6,0 – 10,0 17 / 16

Rebrenica je naslonjena na pramčani masiv.

R21 0,49 5,5 – 8,5 20 / 21

Rebrenica je naslonjena na pramčani masiv.

R22 0,06*** 13,5*** 9*** / 9*** Spojni element, nije klasična rebrenica.

* Ovaj spojni element raširenog je V oblika, širok je na vrhu 0,34 m, a na dnu 0,22 m i na sredini

je visine 6,5 cm, dok se s rebrima preklapa 15 cm (lijevo i desno).

** Ovaj spojni element još je raširenijeg V oblika, širok je na vrhu 0,60 m, a na dnu 0,35 m i na

sredini je visine 6,5 cm, dok se s rebrima preklapa 20 cm na lijevoj strani i 25 cm na desnoj

strani.

*** Ovaj spojni element je V oblika s širinom na lijevom i desnom vrhu od 6 cm i visine na sredini

6,5 cm, dok se s rebrima preklapa 9 cm (lijevo i desno).

Iznad rebrenice rebra R3 ugrađena je poprečna ukrepa trapeznog oblika duljine na

vrhu 0,63 m, na dnu 4 cm, te visine 17,5 cm. Debljina ove ukrepe je 3 cm.

Rebrenice su s kobilicom spojene svornjacima od nehrđajućeg čelika promjera 10

mm koji prolaze kroz cijelu visinu rebrenice i kobilice.

Između petnaeste i osamnaeste rebrenice (R15 i R18) ugrađena je temelj pete

jarbola izrađen od hrastovine. Ovaj element duljine je 73 cm, širine 21 cm i debljine 5 cm,

a za rebrenice je pričvršćen s po dva jaka vijka za drvo (ukupno 8) od nehrđajućeg čelika

promjera 8 mm. Izrez namijenjen uglavljivanju pete jarbola nalazi se između rebara R16 i

R17 i dimenzija je 6,5 x 6,5 cm.

Razmaci između rebara odnosno rebrenica (kampi) prikazani su u priloženoj

tablici.

Rebra Razmak lijevo

(cm)

Razmak desno

(cm) Napomene

R1 - R2 15 - 20 15 - 20 -

R2 - R3 21 - 23 24 - 25 -

R3 - R4 19 - 20 19 - 20 -

R4 - R5 18 - 20 23 - 24 -

R5 - R6 16 16,5 19,5 - 20,5 -

R6 - R7 20 - 20,5 17 - 17,5 -

R7 - R8 17 - 18 17 - 18 -



R8 - R9 18 - 18,5 18,5 - 19 -

R9 - R10 19 - 20 21 -

R10 - R11 20,5 -21 20,5 - 21 -

R11 - R12 20,5 - 24 20,5 - 24 Teoretsko glavno rebro

R12 - R13 17,5 - 20 17,5 - 20 -

R13 - R14 17,5 - 18 17,5 - 18 -

R14 - R15 17,5 - 20,5 17,5 - 20,5 -

R15 - R16 17 - 18 17 - 18 -

R16 - R17 20,5 - 21 20,5 - 21 Izrez za petu jarbola

R17 - R18 16 - 17 16 - 17 -

R18 - R19 20 - 21 20 - 21 -

R19 - R20 23 - 24 23 - 24 -

R20 - R21 21 - 22 21 - 22 -

R21 - R22 24 - 26 24 - 26 -

Rebra - dimenzije

Rebra su također hrastova. Dodatni vrhovi rebara prate širinu rebra uz koje su

postavljeni, a ugrađeni su u pravilu prema pramcu u odnosu na pramčana rebra i prema

krmi u odnosu na krmena rebra. Rebra su nominalne debljine 3,3 cm.

Duljine i širine rebara i dodatnih vrhova rebara, te duljine dodanih vrhova rebara



Rebro

Duljina rebra

(m)

Širina rebra

(cm)


(m)

Napomene

R1 0,66 / 0,66 5,0 - 7,0 0,56 / -

R2 0,80 / 0,77 6,0 - 7,0 - / -

R3 1,05 / 1,05 4,5 - 6,0 0,52 / 0,52

R4 0,88 / 0,70 5,0 - 7,0 0,50 / 0,55 Nedostaje 0,25 m desnog rebra.


R6 0,66 / 0,70 5,5 - 7,0 0,51 / - Nedostaje 0,19 m lijevog rebra.

R7 0,87 / 0,85 4,5 - 6,5 - / -

R8 0,83 / 0,82 5,0 - 6,5 - / - Ovo rebro je iznimno debljine 2,5 cm.


R10 0,85 / 0,82 4,5 - 6,0 - / - Ovo rebro je iznimno debljine 3 cm.

R11 0,70 / 0,68 4,5 - 6,0 0,48 / 0,47

Nedostaje 0,15 m desnog rebra, debljine je 2,5 cm.



R12 0,91 / 0,84 5,0 - 6,0 - / -







R19 0,87 / 0,82 5,0 - 6,0 - / -

R20 0,87 / 0,87 5,0 - 7,0 - / -

R21 0,90 / 0,92 4,5 - 6,0 - / -

R22 0,64 / 0,65 6,0 - 8,0 - / -

Rebra su s rebrenicama spojena pocinčanim čavlima. Dimenzije čavala su 50 x 5

mm. Rebra i rebrenice preklapaju se od 10 do 25 cm, a svaki spoj međusobno je zabijen s

3 čavla. Rebra koja se nalaze prema pramcu u odnosu na teoretsko glavno rebro

(pramčana rebra) su u odnosu na rebrenice ugrađena prema pramcu, a rebra koja se

nalaze prema krmi u odnosu na teoretsko glavno rebro (krmena rebra) su u odnosu na

rebrenice ugrađena prema krmi.

Uzvojne proveze

Svaka uzvojna proveza (lijeva i desna) izrađena je od jednog komada hrastovine

duljine je 4,0 m, širine od 6,5 do 10 cm (najvećim djelom širine 10 cm) i debljine 2,5 cm.

Pričvršćene su simetrično s obje strane rebara, na spojevima s rebrenicama. Protežu se od

trećeg do dvadesetog rebra (R3 do R20). Na svako rebro i rebrenicu pričvršćene su s po

dva pocinčana čavla dimenzija 60 x 4 mm (jedan čavao u rebro i jedan u rebrenicu). Osim

postizanja uzdužne čvrstoće barke ove proveze služe i kao bočni graničnici podnica.


Nosači podnica se protežu približno uz uzvojne proveze s donje strane prema

sredini barke (također se protežu od trećeg do dvadesetog rebra (R3 do R20) i služe

naslanjanju podnica (poprečni sustav podnica). Ovi nosači izrađeni su od po jednog

komada hrastovine presjeka 3 cm x 1,5 cm. Za rebrenice pričvršćene su pocinčanim

čavlima dimenzija 50 x 5 mm (za svaku rebrenicu jedan čavao). Njihova udaljenost od

uzdužne proveze varira između 6 cm na krmi, približno 6 cm na sredini i 4 cm na pramcu.



Klupe

Barka ima dvije središnje klupe, te pramčanu i krmenu klupu. Središnja klupa

prema pramcu udaljena je od vrha pramčane stave 1,57 m, duljine je 1,62 m, širine 25 cm

i debljine 3 cm na prednjem i stražnjem kraju, a na sredini 4 cm, dok je središnja klupa

prema krmi udaljena od vrha pramčane statve 3,14 m, duljine je 1,76 m, širine 25,5 cm i

debljine 3 cm na prednjem i stražnjem kraju, a na sredini 4 cm. Međusobni razmak klupa

je 1,31 m. Na sredini središnje pramčane klupe izvedena je rupa promjera 10 cm kroz koju

se postavlja jarbol. Ove klupe izrađene su od hrastovine. Klupa na pramcu približno je

trokutastog oblika čije bočne stranice prate zakrivljenost trupa na pramcu. Ukupne je

širine 54 cm, duljine na stražnjoj strani 100 cm, a završava u samom pramcu vrhom širine

2 cm. Ova pramčana klupa sastavljena je od 8 smrekovih dasaka debljine 2,5 cm. Daske su

raznih širina, piljene su u trokut i trapez, te postavljene uzdužno. Daske su zabijene za

poprečne nosače (ravne sponje) s dva do tri pocinčana čavla dimenzija 70 x 5 mm. Stražnji

nosač duljine je 1 m, visine 8 cm i debljine 2,5 cm i pričvršćena je na rebro R21. Prednji

nosač duljine je 0,63 m, visine 6 cm i debljine 2,5 cm i pričvršćena je na rebro R22. Na

krmi klupa ima dva nosača (ravne sponje). Prednji nosač duljine je 1,05 m, visine 8 cm i

debljine 2,5 cm i prihvaćen je na dodatnim vrhovima rebara rebra R3. Stražnji nosač

duljine je 0,68 m, visine 6 cm i debljine 2 cm i prihvaćen je na dodatnom vrhu rebra na

rebru R1. Ispod ovih nosača ugrađeni su dodatni uzdužni nosači duljine 0,75, širine (visine)

3,5 cm i debljine 2,5 cm. Krmene klupe protežu se od stražnje središnje klupe do krme.

Širina klupe na krmenom dijelu je 0,62 m, dok je širina klupa koje se protežu uz bok barke

do stražnje središnje klupe 28 do 29 cm. Duljina ovih bočnih klupa na krmi je 123 cm.

Širina između bočnih klupa na krmenom dijelu iznosi približno 53 cm, a širina na spoju s

stražnjom središnjom klupom 1,13 m. Krmena klupa izrađena je od hrastovine.



platica (lijeva i desna) izrađena je od dva dijela. Ukupna duljina lijeve vanjske dorazmene

platice je 5,90 m, desne 5,86 m, a širine su 10 do 13 cm i debljine 18 mm. Prednji i stražnji

dijelovi vanjskih dorazmenih platica spajaju se na četrnaestom rebru (R14). Vanjske

dorazmene platice pričvršćene su pocinčanim čavlima dimenzija 50 x 5 mm s gornjim

rubom do vrhova rebra odnosno dodataka vrhova rebara. Glave čavala su upuštene u

platice, te su na njih zalijepljeni drveni (hrastovi) čepovi.

Glave prednjih dijelova vanjskih dorazmenih platica su zakošene u uzdužnom i

poprečnom presjeku tako da završavaju tik do pramčane statve. Na isti način su izvedene

glave stražnjih dijelova vanjskih dorazmenih platica koje završavaju tik do krmene statve.



Glave prednjih i stražnjih dijelova vanjskih dorazmenih platica na međusobnom spoju su

okomite.



statve izrađene su također od hrastovine i zabijene su pocinčanim čavlima dimenzija 50 x

5 mm u vrhove rebara odnosno dodane vrhove rebara. Glave čavala su upuštene u

platice, te su na njih zalijepljeni drveni (hrastovi) čepovi promjera 10 mm.

Ukupna duljina lijeve unutarnje dorazmene platice/proveze koja je izrađena od pet

dijelova iznosi 5,52 m, širine je 6 do 9 cm i debljine 2 cm. Pramčani dio proveze duljine je

1,61 m (spaja se na rebru R17), drugi dio duljine je 0,66 m (spaja se na rebru R14), treći

dio duljine je 0,89 m (spaja se na rebru R10), četvrti dio duljine je 0,68 m (spaja se na

rebru R7) i krmeni dio proveze duljine je 1,68 m.

Ukupna duljina desne unutarnje dorazmene platice/proveze koja je izrađena od tri

dijela iznosi 5,53 m, širine je 6 do 9 cm i debljine 2 cm. Pramčani dio proveze duljine je

1,82 m (spaja se na rebru R16), drugi dio duljine je 2,12 m (spaja se između rebara R6 i R7)

i krmeni dio proveze duljine je 1,59 m.

Ispod unutarnjih dorazmenih platica ugrađene su uzdužne proveze koje se također

protežu od pramčane do krmene statve izrađene su od hrastovine i zabijene su

pocinčanim čavlima dimenzija 50 x 5 mm za rebra odnosno dodane vrhove rebara. Glave

čavala su upuštene u proveze, te su na njih zalijepljeni drveni (hrastovi) čepovi promjera

10 mm.

Ukupna duljina lijeve uzdužne proveze koja je izrađena od dva dijela iznosi 5,48 m,

širine je 8 do 9 cm i debljine 2 cm. Pramčani dio proveze duljine je 2,03 m (spaja se na

rebru R15), a krmeni dio proveze duljine je 3,45 m. Ukupna duljina desne proveze koja je

izrađena od dva dijela iznosi 5,46 m, širine je 8 do 9 cm i debljine 2 cm. Pramčani dio

proveze duljine je 2,06 m (spaja se na rebru R15), a krmeni dio proveze duljine je 3,40 m.

Glave prednjih dijelova unutarnjih dorazmenih platica i uzdužnih proveza ispod

njih su zakošene u uzdužnom i poprečnom presjeku tako da završavaju tik do unutarnjeg

ruba pramčane statve. Na isti način su izvedene glave stražnjih dijelova vanjskih

dorazmenih platica i uzdužnih proveza ispod njih koje završavaju tik do unutarnjeg ruba

krmene statve. Glave prednjih i stražnjih dijelova vanjskih dorazmenih platica i uzdužnih

proveza ispod njih na međusobnom spoju su okomite.



Na pramcu i krmi, na spoju između pramčane i krmene klupe i uzdužnih proveza

na lijevom i desnom boku, ugrađene su drvene letvice koje zaklanjaju spoj. Ove letvice na

pramcu duljine su 0,74 m lijevo i 0,72 m desno, a na krmi 2,07 m lijevo i 2,09 desno.

Poprečnog presjeka su 2 x 1 cm i zakošene s unutarnje strane. Na pramcu prednji kraj

letvica završava do pramčane statve, a na krmi stražnji kraj letvice proteže se do krmene

protustatve.

Razma


dorazmenih platica i pričvršćena je pocinčanim čavlima dimenzija 60 x 5 mm za vanjske i

unutarnje dorazmene platice. Glave čavala su također upuštene u razmu, te su na njih

zalijepljeni drveni čepovi od hrastovine. Duljina razme na lijevom odnosno desnom boku

barke je 5,98 m, širina od 11 do 13 cm, a debljina 2,3 cm. Razma desnog i lijevog boka

izrađena je od tri dijela. Na lijevom boku duljina pramčanog dijela razme je 1,66 m,

središnjeg dijela razme duljina je 2,60 m, a krmenog dijela duljina je 1,72 m. Na desnom

boku duljina pramčanog dijela razme je 1,70 m, središnjeg dijela razme duljina je 2,62 m,

a krmenog dijela duljina je 1,64 m. Dijelovi razme međusobno su spojeni čeonim spojem.

Završetci (glave) prednjih dijelova razme završavaju tik do pramčane statve, a glave

stražnjih dijelova razme koje završavaju međusobnim spojem te se naslanjaju na krmenu

statvu. Vanjski rub razme prelazi izvan vanjske dorazmene platice približno 1,8 cm, a

unutarnji rub razme prelazi unutarnju dorazmenu platicu za 1 do 3 cm.

Umetak između dorazmenih platica

Na krmi je između unutarnjih dorazmenih platica ugrađen umetak trapeznog

oblika visine 17 cm, širine baze 17 cm i širine na vrhu 15,5, te debljine 11 cm, a sužava se

prema krmenoj statvi.

Oplata

Oplata je na lijevom boku od kobilice prema vanjskoj dorazmenoj platici izvedena

od devet platica (platice A do I), a na desnom boku od osam platica (platice od A do H).

Platice su od smrekovine debljine 1,8 cm. Neke platice sastavljene su od više dijelova.

Platice završavaju na pramčanoj odnosno krmenoj statvi, osim prve dvije platice koje

završavaju na krmi u krmenom masivu. Na desnoj dokobiličnoj platici, između rebara R14 i

R15, izbušena je rupa za čep promjera 19 mm.

U priloženim tablicama prikazane su duljine pojedinog dijela platice i ukupna

duljina platice (počevši od krme prema pramcu), rebra na kojima su platice spojene, te



širine platica na karakterističnim presjecima (na krmi, na spojevima ili na sredini i na

pramcu). Zasebno su prikazane platice lijevog i desnog boka.

Lijevi bok

Platica

Duljina dijela platice i ukupno

(m)

Spoj na rebru

Širina na krmi

(cm)


(cm)

Širina na pramcu

(cm)

Napomene

A 4,65

(4,65) - 16 11 16

Na pramcu završava oštrim kutom na koljenu pramčane statve, a na krmi u krmeni masiv.

B 2,22; 2,62

(4,84) R11 7 13 7,5

Na krmi završava u krmeni masiv.

C 1,59; 1,79; 1,79

(5,17) R7; R15 6 13; 14 6

D 2,53; 2,75

(5,28) R14 8 13 8

E 2,83; 2,59

(5,42) R12 8 14/16 8

Susjedne platice djelomično ulaze jedna u drugu po širini.

F 2,94; 2,66

(5,60) R12 6 12/14 6

Susjedne platice djelomično ulaze jedna u drugu po širini.

G 2,49; 3,21

(5,70) R10 5,5 14,5 5

H 3,24; 2,52

(5,76) R13 6,5 14 5,5

I 2,11; 3,69

(5,80) R8 8 14 7,5

Desni bok

Platica

Duljina dijela platice

(m)

Spoj na rebru

Širina na krmi

(cm)


(cm)

Širina na pramcu

(cm)

Napomene

A 1,00; 2,44; 1,20

(4,64) R6; R17 12 15; 15 12,5

Na pramcu završava oštrim kutom na koljenu pramčane statve, a na krmi u krmeni masiv.

B 0,88; 2,87; 1,12

(4,87) R5; R18 10 12; 13 12

Na krmi završava u krmeni masiv.



C 1,82; 1,54; 1,88

(5,24) R8; R15 8 16; 15 6

D 2,57; 2,81

(5,38) R11 9 17 8,5

E 1,75; 2,22; 1,56

(5,53) R7; R17 8 15; 15 7,5

F 2,46; 1,33; 1,85

(5,64) R10; R16 7 14; 13 7

G 2,25; 1,83; 1,64

(5,72) R9; R17 9 16; 16 7,5

H 1,87; 3,91

(5,78) R7 8 12 7,5


čavlima dimenzija 50 x 5 mm. Glave čavala su upuštene u platicu, a nastale rupice

ispunjene su kitom za lopaticu i izbrušene. Glave prednjih dijelova platica na pramcu

zakošene su u uzdužnom i poprečnom presjeku tako da završavaju tik do pramčane

statve. Na isti način su izvedene i glave stražnjih dijelova krmenih platica koje završavaju

tik do krmene statve odnosno krmenog masiva koji je izveden od 3 vertikalna elementa na

kojem završavaju prve dvije platice. Glave prednjih i stražnjih dijelova platica na

međusobnim spojevima su okomite. Razmak između platica uzdužno, kao i glave na

spojevima, te pramčanoj i krmenoj statvi su šuperene kudeljnom vunom.

Žuljinice


ugrađene su žuljnice (korduni) izrađeni od hrastovine. Žuljnice su zabijene pocinčanim

čavlima dimenzija 70 x 5 mm u vanjske dorazmene platice i rebra odnosno dodane vrhove

rebara. Glave čavala upuštene su u žuljnice, te su na njih zalijepljeni drveni čepovi od

hrastovine promjera 10 mm. Ukupna duljina lijeve žuljnice je 5,96, a desne 5,95, širine su

od 2,8 do 3 cm, a debljina (visina) 2,5 do 2,8 cm. Žuljnice na oba boka barke sastavljene su

od tri dijela.

Na lijevom boku prednji dio žuljnice duljine je 1,58 m, spoj na rebru R18, središnji

dio je duljine 2,91 m, spoj na rebru R5, a stražnji je duljine 1,47 m. Na desnom boku

prednji dio žuljnice duljine je 1,32 m, spoj na rebru R19, središnji dio je duljine 3,17 m,

spoj na rebru R5, a stražnji je duljine 1,46 m.

Glave prednjih dijelova žuljnice na pramcu zakošene su u uzdužnom i poprečnom

presjeku tako da završavaju tik do pramčane statve. Na isti način su izvedene i glave



stražnjih dijelova žuljnice na krmi koje završavaju tik do krmene statve. Spojevi su izvedeni

kosim spojem.

Nosači palaca - jastučići

Na svakom boku barke na razmu su ugrađena po dva nosača/temelja palaca –

jastučići (škermaduri), ukupno četiri, izrađena od hrastovine. Prednji nosači palaca (osi

palca) postavljeni su na 2,78 m od pramca, a stražnji nosači palaca postavljeni su na 3,81

m. Međusobni razmak između palaca po duljini iznosi 1,03 m. Nosači/temelji palaca

(jastučići) duljine su 30, širine 7,8 cm i debljine (visine) 4,5 do 5 cm. Na krajevima su

djelomično upušteni (u duljini od 4,5 cm upušteni su 2,5 cm), a gornji rubovi su obrušeni.

Jastučići su u razmu zabijeni pocinčanim čavlima dimenzija 70 x 5 mm. Glave čavala su

upuštene u jastučić, te su na njih zalijepljeni drveni čepovi od hrastovine. Na nosačima su

postavljeni palci (škermi) izrađeni od drenovine duljine 29,5 cm i nazivnog promjera 26

mm. Izvan nosača dugi su 16,5 cm. Palac je smješten 15,5 cm od prednjeg ruba nosača

palca i 14 cm od stražnjeg ruba.

Privezni prsteni


pramčani i krmeni privezni prsteni ovalnog oblika (mogu biti i okrugli) izrađeni od

nehrđajućeg čelika. Privezni prsteni su okrugli s promjerom 8,2 cm i presjekom promjera

12 mm. Prsteni su prihvaćeni na svornjake koji prolaze kroz pramčanu i krmenu statvu s

okom vanjskog promjera 5 cm i presjekom promjera 12 mm.

Bojanje/premazi

Nadvodni dio trupa obojan je bijelo, a dorazmene trenice (vanjska i unutarnja), dio

potklupnjaka, te razma i klupe obojani su bezbojnim lakom. Podvodni dio trupa obojan je

klasičnom antivegetativnom bojom bordo boje. Trup je bez dekoracija. Na pramčanom

dijelu oplate trupa crnom bojom upisana je registarska oznaka barke CK 2253.

Podnice



8 x 2,5 cm zabijene po tri do četiri daske od smrekovine debljine 2,2 cm odgovarajućih

dimenzija. Sve podnice su približno trapeznog oblika s više ili manje zakrivljenim bočnim

stranicama koje prate zakrivljenje uzvojnih proveza. Podnice imaju i izduženi izrez duljine

9 cm i dubine 2 cm koji služi za lakše podizanje podnica. Dimenzije podnica, počevši od

pramca, prikazane su u priloženoj tablici.



Podnica

Duljina baze

(m)

Duljina vrha

(m)

Duljina bočnih stranica

(m)

Napomene

P1 61 30 46 Nema izreza za podizanje podnice.

P2 85 62 46 Na ovoj podnici je izrez za prolaz jarbol (1/3 izreza). Ima i izrez za podizanje podnice.

P3 96 86 28 Na ovoj podnici je izrez za prolaz jarbol (2/3 izreza). Nema izrez za podizanje podnice.

P4 105 96 39 Ima izrez za podizanje podnice.







Podnice od P1 do P5 su pramčane podnice, a podnice od P6 do P10 su krmene

podnice. Podnice su premazane zelenom bojom.

Kada se polože na mjesto podnice se naslanjaju na uzdužne nosače podnica, a

upadaju između desne i lijeve uzvojne proveze.

Kormilo

Kormilo je izrađeno od hrastovine. Širina lista kormila je 50 cm, a debljina 2,5 cm.

List kormila sastavljen je od dva dijela širine 32 cm i 18 cm s približno paralelnim prednjim

i stražnjim rubom (stražnji rub je blago zakrivljen). Visina radnog dijela lista je 0,89 m, a

ukupna visina do vrha kormila je 1,82 m. Površina lista kormila je 0,45 m2. Duljina lista

kormila ispod kobilice je 0,50 m. Prednji komad lista kormila proteže se do vrha kormila.

Vrat kormila ojačan je s obje strane s dva pojačanja duljine 0,85 m, širine 16 do 17 cm (na

dnu 23 cm) i debljine 2,2 cm. Na donjem djelu pojačanja su gotovo ravna. Na vrhu vrata

kormila izveden je otvor za umetanje ruda kormila dimenzija 6,5 x 2,5 cm.

Okovi na kormilu

Na kormilu su ugrađena tri metalna okova od nehrđajućeg čelika na međusobnim

udaljenostima od 35 cm. Duljina gornjeg okova je 20 cm, središnjeg 25 cm i donjeg 49 cm.

Širina trake je 5 cm, a debljina 5 mm. Baza okova kormila je valjkastog oblika promjera 40

mm, a promjer muškog okova je 18 mm. Trake koje pridržavaju gornja dva okova usađena

su u između osnovne daske kormila i bočnih pojačanja. Gornja dva okova na kormilu su



obojani u bijelo, a donji je obojen antivegetativnim premazom. Kormilo je u gornjem

dijelu (iznad vodne linije) premazano je bezbojnim lakom, a donji dio je obojen je

antivegetativnim premazom.

Rudo kormila

Rudo kormila izrađeno je od hrastovine, i duljine je 1,66 m, širine od 5 do 7 cm i

debljine 3,5 do 4 cm. Usadni dio ruda kormila dimenzija je 18 x 5,5 x 2 cm. Rudo kormila


Vesla

Barka je opremljena s dva vesla duljine 2,66 m koja su izrađena od jasena. Duljina

lopate vesla je 0,94 m i širine 12 cm, duljina struka 1,02 m i promjera 5,5 cm, duljina

protuutega 0,62 m i promjera 7 cm, te duljina ruc(e)lja 0,11 m i promjera 3,5 cm. Pri

veslanju pojedino veslo se vjenčićem od konopa i posebnim čvorom (štrop) prihvaća na

palce koji su postavljeni na nosače palaca (škermadure).

Snast

Snast barke čini jarbol, fiksna oputa, oglavno jedro s lantinom i deblenjakom,

prečka (flok), te pomična oputa (vrv). Jarbol, lantina i deblenjak nisu premazani zaštitnim

premazima.

Jarbol

Barka ima jedan jarbol duljine 5,79 m koji je smješten na približno jednoj trećini

duljine barke od pramca (1,73 od prednjeg ruba pramčane statve). Jarbol je izrađen od

smrekovine (oblica). Promjer jarbola na karakterističnim presjecima je sljedeći: na visini

klupe/palube 10 cm, na 1/4 duljine od klupe/palube 9,1 cm, na polovini duljine 8,2 cm, na

3/4 duljine 7,8 cm, na visini obruča 6 cm, a na vrhu 3 odnosno 2 cm. Peta jarbola je

kvadratnog presjeka dimenzija 4,2 x 4,5 cm. Na jarbolu je na udaljenosti od pete 1 m

ugrađen drveni rog (kaštanjola). Ovaj klasični rog duljine je 28 cm, širine 3 cm i

debljine/visine 4,5 cm, a za jarbol je pričvršćen s dva mjedena svornjaka promjera 8 mm.

Uz jarbol je i obruč nepravilnog oblika s kukom za podizanje gornje lantine

vanjskog promjera približno 16 cm i presjeka šipke od koje je napravljen obruč promjera

18 mm. Kuka je duljine 7,5 cm s okom vanjskog promjera 6 cm.



Lantina


približno 1/3 duljine od donjeg kraja. Lantina je izrađena od smrekovine (oblica). Promjer

lantine na karakterističnim presjecima je sljedeći: na dnu lantine 6,4 cm, na 1/4 duljine 6,8

cm, na 1/3 duljine 6,8 cm, na 3/4 duljine 5,1 cm, a na vrhu 3,3 cm.

Deblenjak

Duljina deblenjaka (donja lantina) je 5,50 m, a izrađena je od smrekovine (oblica).

Promjer deblenjaka na karakterističnim presjecima je sljedeći: na prednjem kraju

deblenjaka 5,7 cm, na 1/4 duljine 6,0 cm, na 1/3 duljine 5,7 cm, na 3/4 duljine 4,8 cm, a

na vrhu 3,5 cm.

Jedra i oputa


Oba jedra izrađena su od jedrenine (180 g/m2). Površina glavnog jedra je 17 m2, a

površina pomoćnog jedra je 5 m2. Jedra su tradicionalne izvedbe s konopom opšivenim

na rubovima jedra (grativ) osim ventama, s vertikalnim krojkama (ferse), a glavno jedro

ima jedan krat. Fiksnu oputu čine leto i dvije pripone izrađene od nehrđajućeg čeličnog

užeta. Za pomičnu oputu koriste se konopi od polipropilena bež boje, odgovarajućih

promjera. Koloturi su izrađeni od drva i mjedi.

Motor


Foto-dokumentacija



4.9 Batana „Risorta“ RV 294 Risorta iz Rovinja

Batana je tipična rovinjska brodica. Od svih drvenih plovila snažne rovinjske

trgovačke i ribarske flote u 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća, batana je jedina barka koja je

zadržavši sve svoje karakteristike preživjela do današnjih dana. Za to su zaslužni udruga

„Kuća o batani - Casa della batana“ i njena nastojanja da se očuva ovaj osobiti čamac te

Rovinjani i njihova ljubav prema moru i tradiciji, tako da je znatan broj ovih barki još

uvijek prisutan u rovinjskoj luci. Mnogi su umjetnici, pjesnici i glazbenici tijekom 20. i 21.

stoljeća ovjekovječili u svojim djelima ovu barku, Rovinjanima veoma dragu. Iako je u

sjevernom Jadranu naziv „batana“ poprilično rasprostranjen i koristi se za drvene brodice

ravnog dna, obilježja pojedinih barki se znatno razlikuju od mjesta do mjesta.

Rovinjska batana se razvijala od početnog oblika da bi tijekom 20. stoljeća postala

najprikladnije sredstvo za ribolov mrežama i drugim alatima na otvorenom moru. To je

drvena barka s gotovo ravnim dnom, bridovima i blago konveksno udubljena. Bočne

stranice polukružno i simetrično zatvaraju trup u omjeru od približno 1:2,9 između širine i

dužine, što joj daje dobru stabilnost. Pramac i zrcalna krma su oštri, ali se pramčana i

krmena statva oblikovno razlikuju. Postoje tri vrste rovinjskih batana: „otvorene“,

„pokrivene“ s palubom i „polupokrivene“ djelomično opalubljene. Identične batane mogu

se naći sjeverno od Rovinja u Poreču i Vrsaru kao i južno u Kolonama i Fažani, budući da

su ih uglavnom sagradile vješte ruke rovinjskih brodotesara u samom Rovinju ili u tim

mjestima. Sve do pojave vanbrodskih motora, batane su za propulziju koristile vesla ili

oglavno jedro.

Slika 41 Batana "Risorta" RV 294

Risorta je najstarija rovinjska batana koja se sačuvala do današnjih dana. Ima više

od stotinu godina i aktivno je plovila od 1914. do 1988., tako da vrijedi opisati i



dokumentirati njene konstruktivne karakteristike, jer su se ta obilježja očuvala gotovo

nepromijenjena do današnjih dana na raznim primjercima još uvijek plovećih batana,

sagrađenih pogotovo nakon 1945., u verzijama „otvorena“ i „pokrivena“, većih i manjih

dimenzija, kao i na onima koje su izašle iz škverova tijekom posljednjih petnaestak godina.

Zahvaljujući udruzi „Kuća o batani - Casa della batana“, Risorta je pod zaštitom UNESCO-a.

Restaurirana i konzervirana, sada je izložena na ulazu u Zračnu luku Pula. Risorta je imala

oglavno jedro zelene boje od inlet platna s površinom od približno 15 m2. Na njemu je bilo

ispisano na Morseovim znakovima „Živio grad Rovinj“.

Risorta je izgrađena 1914. godine kao „otvorena“ batana, vjerojatno u Rovinju, za

naručitelja koji nije poznat. Djed Franca Dirittija, posljednjeg vlasnika batane, Antonio

Diritti zvan Curadeîn kupio ju je 1922. godine. Iste je godine naručena izgradnja palube u

rovinjskom škveru Deterni (bila je to prva velika opalubljena batana kako bi se olakšalo

ribarenje mrežama koje se do tada obavljalo s batelom; i drugi su kasnije slijedili taj

primjer). Imala je palubu, te veliki i mali palubni otvor pokriven palubnim poklopcima

(bokaportama). Vlasništvo je zatim naslijedio Antonio Diritti Curadeîn, zvan Fiòlo

(Antonijev sin i Francov otac) sve do osamdesetih godina kada je umro, te je zatim barka

postala vlasništvo Franca Dirittija Curadeîna do 1998. kada je napuštena zbog lošeg stanja

koje više nije omogućavalo plovidbu na otvorenom moru. Prodana je Gradu Rovinju koji ju

je dao obnoviti i konzervirati kao muzejski eksponat i njen je današnji vlasnik. Do 1945.

godine imala je registarsku oznaku 68 R, zatim RV 41 i kasnije RV 294.

Franco Diritti, posljednji vlasnik Risorte, je 1998. dao sagraditi kopiju (gotovo

blizanku) ove batane. Izgradio ju je Sergio Malusà, a Diritti je i dan-danas koristi za

ribarenje. Nosi registarsku oznaku RV 1264.


Duljina preko svega je 5,75 m, najveća širina trupa 1,55 m, najveća širina s jarmom

2,04 m i gaz 0,20 m.

Materijali gradnje

hrast – zaštitna daska dna, rebreni nastavci, rebrenice, spona, pasma, pražnice

otvora velikog i malog palubnog otvora, bitva, produžetak rebrenog nastavka, podupirači

završnog dijela pramčane i krmene palube, sohe, spone bokaporte, pramčana i krmena

statva, podupirači između statvi i donjih platica bokova, trokutasti jastučić na pramčanom

dijelu, držači sohe.



jela/smreka – oplata (dno, bokovi, platica, linica, podsponjci), paluba, uključujući

poklopce za palubne otvore

brijest – središnja daska palube, okovica za uglavljivanje jarbola

dren – palci na jastučiću jarmenica

jasen – vesla

Konstruktivni elementi

Hrastova pramčana statva je ovih dimenzija: dužina 0,87 m, širina 10 cm;

trokutasta sekcija s dva utora za statvu, jedan na svakoj strani, za postavljanje bočne

oplate. Za gornji i donji dio vidi crtež.

Hrastova krmena statva je ovih dimenzija: dužina 0,71 m, vanjska gornja širina 33

cm, vanjska donja širina 13 cm; trapezoidna sekcija debljine 5 cm. Za bočni nagib vidi

crtež. Nedostaju utori na krmenoj statvi. Nedostaje ženski nosač kormila jer je uklonjen

prilikom prethodnih obnova.

Rebrenice: barka ima 15 hrastovih rebrenica ovog presjeka: okomito 4,5 cm,

vodoravno 4 cm koje su uzdužno zaobljene na donjem dijelu (najduža rebrenica za

približno 5 cm u odnosu na vodoravnu plohu, a ostale razmjerno). Postavljene su u

razmaku od 27 cm jedne od drugih, osim dviju središnjih gdje je razmak 25 cm.

Hrastovih rebrenih nastavka ima samo 13 (prva i posljednja rebrenica su bez jer se

nalaze ispod odnosnih bitvi. Rebreni nastavci su ovih dimenzija: debljina 4 cm, širina na

vrhu 5 cm, širina na dnu 6 cm, gdje je napravljen utor od približno 4,5 x 1 cm za spajanje s

rebrenicama.

Podsponjak od jelovine, presjeka 25 x 10 cm, koji spaja bitve u ravnini s rebrenim

nastavcima i s gornjom bočnom oplatom i na njegovim utorima se postavljaju sve spone

oplate.

Pet produžetaka rebrenog nastavka na svakom boku su od hrastovine, presjeka 7 x

4,5 cm, zatim reduciranog na 5 cm. Visina na linici je 7 cm.

Četiri bitve su od hrasta, dvije na pramcu i dvije na krmi, presjeka 8 x 6 cm, s

oblikom koji je prilagođen korištenju i s redukcijom na 6 cm. Zamjenjuju rebrene

nastavke.

Sve su spone od hrasta s prelukom od 1 cm (na najdužoj). Sedam ih je od palubnog

poklopca (bokaporte) do pramca, debljine približno 5 cm i varijabilne širine koja na

pramcu varira između 1,5 i 6 cm; četiri se nalaze između velikog i malog otvora



(bokaporti), a tri između malog otvora i krme. Za podupiranje pražnica grotla postavljena

je polusponja presjeka 6 x 5 cm. Sve su spone užlijebljene na utorima podsponjaka, osim

prve na pramcu i zadnje na krmi koje su pričvršćene za podupirač u produžetku

podspojnice. Spone za bokaporte (tri za svaku) i bokovi su od hrastovine, manje debljine i

visine 8 cm.

Pasma, od hrastovine ili smrekovine, širine 20 cm i debljine 2,5 cm, pokriva u

potpunosti unutarnju duljinu barke i pričvršćena je za svaku rebrenicu. Na pramcu i na

krmi pričvršćena je na dva podupirača debljine 4,5 cm koji se nalaze između dna i pasme.

Paluba je od smrekovine, debljine 2 cm. Središnja brijestova daska ima debljinu od

4 cm na središnjem dijelu palube, između pramca i pražnice velikog grotla (uglavljena je za

1 cm u sponu ispod nje i užlijebljena na vratnicu). Na pramčanom dijelu, spoj između

središnje daske i pramčane statve pokriven je drvenim jastučićem debljine približno 6 cm,

trapezoidnog oblika (polukružne baze). Brijestova je daska širine 20 cm i debljine 4 cm

između krmene pražnice velikog otvora bokaporte i prednje pražnice otvora grotla

(uglavljena za 1 cm u sponu ispod nje i užlijebljena u pražnicu iz koje s unutarnje strane

otvora strši za 11,5 cm u obliku utora za uglavljivanje jarbola presjeka 9 cm), koja se zatim

sužava na 3 cm debljine i 14 cm širine na mjestu užljebljenja u pražnicu pramčanog

otvora. Istih je dimenzija, 3 cm debljine i 14 cm širine, je i daska koja povezuje krmenu

pražnicu manjeg palubnog otvora s krmenom statvom.

Pražnice velikog i malog palubnog otvora su od hrastovine, debljine 2,2 cm.

Vanjske mjere velikog palubnog otvora su 1,16 x 0,85 m, a malog 0,57 x 0,49 m.

Tri su hrastova držača sohe (ili bolje rečeno četiri, jer je jedan dvostruki). Dva

pojedinačna se nalaze na desnoj strani trupa i pričvršćeni su za linicu. Onaj dvostruki (prvi,

manji, debljine 5 cm, pričvršćen je za gornju stranu linice, dok se drugi, debljine 7 cm,

pričvršćen za bok ispod prvog držača) nalazi na lijevoj strani trupa, na udaljenosti od

približno 0,50 m od pramčane pražnice velikog palubnog otvora. Dužina svake sohe je

0,43 m, širina 7,5 cm, a utor ima dimenzije 13,5 x 4 cm. Njihov stvarni položaj je prikazan

na crtežu.

Slivnice se nalaze na donjem dijelu svake rebrenice, približno na dužini od 10 cm

od svakog kraja i trokutastog su oblika. Sedam se slivnica presjeka 1,5 cm nalazi na

svakom boku, a postavljene su pored bitvi, produžetaka rebrenog nastavka i stupova za

jarmenice.

Stupovi za vanjske držače sohe su od hrastovine, debljine 5 cm, širine 18 cm i

dužine 6,5 cm. Udubljenje za vanjske držače je široko 8 cm i duboko 7 cm.



Jelove podnice se naslanjaju na rebrenice po cijeloj unutarnjoj površini barke.

Hrastova kobilica (za zaštitu trupa) presjeka 4 x 0,3 cm postavljena je na dnu, od

statve do statve.

Zakivanje je izvršeno pocinčanim čavlima različitih dužina i debljina.

Dodatni elementi: a) uklonjivi vanjski držači sohe; b) vesla približne dužine 5 m; c)

stupovi za vanjske držače sohe; d) jarbol, jedro i snast.

Foto-dokumentacija



4.10 Batiel (istarski topo) iz Pirana

Istarski topo je u našim krajevima bio među najčešćim vrstama malih i za izgradnju

donekle jednostavnih ribarskih plovila, kojima su ribolovci ribarili u zatvorenim zaljevima i

lagunama. Istarska obala sa svojim zaljevima ne nudi toliko sigurnih i od vremenskih

neprilika zaštićenih područja, kao što su kanali povezane lagune između mjesta Chioggio,

Venecija i Grado. Iz tog je razloga istarska inačica, u usporedbi s Venecijanskim topom ili

topom iz Chiogge, također nešto robusnije izvedbe.

Slika 42 Replika batiela (Istarski topo)

U srednje velikim brodogradilištima, u koje ubrajamo i nekadašnja brodogradilišta

u Piranu, Izoli i Kopru, izrađivane su drvene brodice i brodovi koji su predviđeni ponajprije

za ribolov i prijevoz tereta. Brz tehnološki razvoj je u prošlom stoljeću postupno potisnuo

drvene barke postrance i zamijenio ih suvremenim brodovima koji su izrađeni od drugih

materijala. Od tada je materijalna i nematerijalna baština tradicionalne brodogradnje i u

našim krajevima postajala sve ugroženija. Iz tog je razloga početkom 2011. godine odjel za

tehničku baštinu Pomorskog muzeja »Segej Mašera« Piran, unutar svojeg tada novog

izložbenog prostora u nekadašnjem skladištu soli Monfort u mjestu Fizine u blizini

Portoroža, počeo s aktivnostima prikupljanja plovila, predmeta i materijala vezanih uz

tradicionalnu brodogradnju. Početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća staro

piransko brodogradilište premješteno je u Izolu iz obližnjeg područja današnjeg turističkog

i hotelskog kompleksa Bernardin koji se nalazi nedaleko od tog izložbenog prostora

Pomorskog muzeja Piran. Zbog toga su obje stalne zbirke, povezane s izgradnjom drvenih

plovila, smislenije smještene u taj prostor i bolje sadržajno s njim povezane.



Pojedini primjerci tradicionalnih vrsta plovila važni su zbog svojih karakteristika

koje imaju kao proizvodi brodograđevnih obrta, a njihovo proučavanje može doprinijeti

boljem razumijevanju i poznavanju razvoja ostalih pomorskih djelatnosti. U nekoliko

godina je u novi izložbeni prostor, pored opsežne zbirke predmeta i materijala iz područja

tradicionalne brodogradnje, stiglo i nekoliko različitih tradicionalnih vrsta plovila.

Postupno smo u zbirku Tradicionalne brodogradnje uspjeli ubrojiti plovila kao što su guc,

pasara, istarski topo, ribarska svećarica odnosno lampara i jednu od inačica batane.

Veoma dotrajao, ali konstrukcijski poprilično sačuvan i jedinstven primjerak

ribarskog plovila vrste »Istarski topo« nalazi se u trajnom vlasništvu Pomorskog muzeja

Piran od 2009. godine. Spomenuti primjerak pripremili smo već za vrijeme otvaranja

novog izložbenog prostora za muzejski prikaz, kao i sadržaje projekta za izgradnju njegove

replike.

Naime, očuvani primjerak je do te mjere dotrajao da bi njegova obnova zahtijevala

zamjenu gotovo cijele konstrukcije i stoga nije imala smisla. U vrijeme korištenja izvornog

primjerka istarskog topa kojeg čuvamo u zbirci njegova je konstrukcija u manjoj mjeri

promijenjena. Naime, bokove su mu malo povisili i promijenili mu tipičan tijek uzdužne

linije završetka bokova u pramčanom dijelu. Također smo s velikom vjerojatnošću

procijenili da su kasniji zahvati na trupu promijenili njegovu cjelokupnu uzdužnu

zakrivljenost koja je toliko značajna i prepoznatljiva na fotografijama i nacrtima plovila te

vrste. Prije samog dobivanja predmetnog primjerka, isti je vjerojatno cijelo desetljeće ili

još i duže propadao zbog izloženosti svim negativnim vremenskim i ostalim utjecajima iz

okoline, zbog čega se očuvani dio trupa dodatno deformirao. Također nisu očuvana

palubni dijelovi rebara i ostala konstrukcija palube te jarbol, kormilo i ostala oprema.

Podatke potrebne za rekonstrukciju svih nabrojenih nedostajućih, promijenjenih ili

atipičnih detalja plovila, kao i zbog deformacija djelomično promijenjenih linija, dobili smo

za potrebe projekta izgradnje njegove replike iz raznih drugih izvora.

Na temelju detaljnih laserskih mjerenja i obuhvaćenih svih linija, očuvane

konstrukcije na izvornom primjerku plovila te rekonstrukcije nedostajućih dijelova,

izrađena je uz pomoć nacrta i fotografskog materijala istog tipa plovila za vrijeme 2016. i

2017. godine sveobuhvatna projektna dokumentacija i detaljan trodimenzionalni digitalni

nacrt.

Važan izvor podataka za određivanje tijeka palubne linije i njezin konstrukcijski

dizajn, tijek linije uzdužne zakrivljenosti dna i ostali detalji koji se na izvornom primjerku



nisu sačuvali ili su iz različitih razloga atipični, odredili smo podacima iz nacrta plovila

Istarski topo kojeg je izradio gosp. Narcisio Orel.

Potonji je svoje bogato iskustvo i znanje projektiranja i izgradnje plovila u

piranskom brodogradilištu stekao do sredine prošlog stoljeća. U slučaju rekonstrukcije

nedostajućih dijelova tradicionalnih plovila bio je dugotrajan ponajprije proces valorizacije

izvora i pojedinih podataka potrebnih za projektiranje opreme za jedrenje, palubne i

ostale opreme. Najveći opseg potrebnih podataka u tom dijelu dobiven je detaljnim

pregledom brojnih povijesnih fotografija i razglednica plovila predmetne tipologije i

sličnih dimenzija. Prilikom procjene i vrednovanja korištenih podataka uzeli smo u obzir

proporcije i dimenzije plovila sa pojedinih fotografija i uvažavali eventualna odstupanja do

kojih bi moglo doći zbog različitih perspektiva prikazanih plovila na snimkama.

Izradu projektne dokumentacije, koja je bila osnova za izgradnju potpuno plovne

replike, povjerili smo u Pomorskom muzeju Piran uglednom slovenskom projektantu

plovila Andreju Justinu. Tehnički nadzor nad sukladnošću izgradnje plovila sa svim

primjenjivim normama provodio je međunarodni klasifikacijski zavod DNV-GL odnosno

njegovo predstavništvo u Sloveniji. Spomenuti je ovlašten za nadzor nad izgradnjom

plovila kako od strane Det Norske Veritas-a, tako i od strane Germanischer Lloyd-a koji

imaju preko stotinu godina tradicije na području nadzora izgradnje plovila. Graditelj

plovila je tvrtka KOP d.o.o. Vlasnik tvrtke je Tomi Sinožič, između ostalog osnivač i

dugogodišnji predsjednik Društva starih barki Izola.

Po završetku izgradnje, novo plovilo biti će službeno registrirano i dano u stalno

korištenje odjelu za pomorstvo Fakulteta za pomorstvo i promet Portorož, gdje će uz

pomoć plovila provoditi pedagoške aktivnosti praktičnog osposobljavanja iz područja

održavanja drvenih plovila i plovidbe odnosno jedrenja i veslanja s autohtonim plovilom

sjevernog Jadrana, tradicionalnog oblika jedra i opreme za jedrenje. Povremeno će muzej

s novim plovilom sudjelovati na raznim manifestacijama kao što su na primjer susreti

starih barki ili razni turistički sajmovi u zemlji i inozemstvu. Na taj način želimo u muzeju

pridonositi očuvanju nematerijalne baštine starih pomorskih vještina i prenošenju kulture

tradicionalnih pomorskih obrta.



Tehnični opis plovila Istrski topo, opis procesa priprave načrtov in dokumentacije ter

opis ladjedelskih tehnik med gradnjo dvojnika muzejskega plovila

Opis tipologije plovila Istrski topo v lokalnem dialektu imenovanega tudi »Batel«

Istrski topo je bil v naših krajih med najpogostejšimi tipi majhnih in za gradnjo

dokaj enostavnih ribiških plovil, s katerimi so ribiči ribarili v zaprtih zalivih in lagunah.

Istrska obala s svojimi zalivi ne nudi tako varnih in pred vremenskimi vplivi zaščitenih

območij, kot so s kanali povezane lagune med Chioggio, Benetkami in Gradežem. Zato je

morala biti istrska različica v primerjavi s Beneškim topom ali topom iz Chiogge, tudi

nekoliko robustnejše izvedbe.

Osnovna konstrukcijska zasnova Istrskega topa je razmeroma enostavna in je

glede na tipologijo trupa v veliki meri sorodna drugim plovilom s ploskim dnom. Premec in

krma imata sicer nekoliko močnejšo konstrukcijo medtem, ko je sredinski del trupa za

gradnjo preprostejši. Ker ima plovilo ravno dno in je brez običajnega gredlja, so

sestavljena rebra v srednjem delu istrskega topa preprostih oblik, med seboj pa jih

povezuje v simetrali plovila vgrajena notranja hrbtenica, ki so jo v lokalnem žargonu

ladjedelci imenovali »paramezal«. Le ta deluje kot vzdolžni nosilni in vezni element, nanj

pa se v ta namen predviden izrez naslanja tudi peta jamborja. Trdnost plovilu je poleg

vzdolžnih veznih delov zagotavljalo tudi z rebri povezana palubna struktura. Predvsem na

premcu in krmi najdemo podrobnosti, ki so od tradicionalnih ladjedelcev zahtevale

izkušnje, znanja in poznavanje materialov.

Istrske tope so izdelovali v dolžini osem do dvanajst metrov in kot vsa plovila s

ploskim dnom in posledično plitkim ugrezom, so jih opremili s krmili velikih dimenzij, ki so

segala globoko pod plosko dno. Krmilo je moralo plovilu namreč zagotavljati tako

vodljivost, kot tudi zadostno stabilnost za varno priobalno plovbo. Velika površina krmila

je namenjena predvsem povečanju lateralnega plana podvodnega dela plovila, kar med

jadranjem v smeri proti vetru zmanjša sicer relativno velik zanos ploske oblike trupa,

obenem pa pripomore pri uravnoteženju s težiščem jadrovja. Opremljeno je bilo z

posebnim okovjem, ki je omogočalo dvig krmila pri plovbi v plitvinah ali na privezu v času

oseke.

Istrski topo je bil opremljen običajno z enim, redkeje dvema jamboroma. Jadrovje

je predstavljalo tudi več kot 40 m² veliko trapezno jadro in manjše prednje jadro. Svoja

jadra so ribiške družine običajno obarvale z živobarvnimi družinskimi poslikavami, ki so

omogočale medsebojno razpoznavanje ribičev tudi na večjih oddaljenostih.



Utemeljitev projekta gradnje dvojnika plovila Istrski topo iz vidika varovanja in

revatilizacije pomorske tehniške dediščine

V srednje velikih ladjedelnicah, med katere uvrščamo tudi nekdanje ladjedelnice v

Piranu, Izoli in Kopru, so gradili lesena čolne in ladje namenjene predvsem ribolovu in

prevozu tovora. Hiter tehnološki razvoj je v zadnjem stoletju lesenjače postopoma potisnil

na obrobje in jih nadomestil s sodobnimi ladjami izdelanimi iz drugih materialov. Od tedaj

je tako snovna kot nesnovna dediščina tradicionalnega ladjedelstva tudi v naših krajih

postopoma postajala vse bolj ogrožena. Tudi zato je v pričetku leta 2011 oddelek za

tehniško dediščino Pomorskega muzeja »Segej Mašera« Piran znotraj svojega takrat

novega razstavišča v nekdanjem skladišču soli Monfort na Fizinah pri Portorožu, pričel z

dejavnostjo zbiranja plovil, predmetov in gradiva povezanega s tradicionalnim

ladjedelstvom. Stara piranska ladjedelnica je bila preseljena v Izolo v pričetku

sedemdesetih let prejšnjega stoletja iz bližnjega območja današnjega turističnega in

hotelskega kompleksa Bernardin, ki se nahaja le lučaj od tega razstavišča Pomorskega

muzeja Piran. Zaradi tega sta obe stalni zbirki povezanih z gradnjo lesenih plovil, še bolj

smiselno umeščeni v ta prostor in še tesneje vsebinsko povezani z njim.

Posamezni primerki tradicionalnih tipov plovil so pomembni zaradi svoje

pričevalnosti, ki jo imajo kot izdelki ladjedelske obrti, prav tako pa njihovo preučevanje

lahko pripomore k boljšemu razumevanju in poznavanju razvoja tudi drugih pomorskih

dejavnosti. V nekaj letih je v novem razstavišču poleg obsežne zbirke predmetov in

gradiva iz področja tradicionalnega ladjedelstva pristalo tudi že kar nekaj različnih

tradicionalnih tipov plovil. Postopoma smo v zbirko Tradicionalnega ladjedelstva uspeli

zbrati plovila tipa guc, pasara, istrski topo, ribiška svečarica oz. lampara in eno izmed

različic batane.

Priprava projektne dokumentacije in načrtov dvojnika lesenega plovila tipa

Istrski topo

Močno dotrajan, a konstrukcijsko v večji meri ohranjen in edinstven primerek

ribiškega plovila tipa »Istrski topo« je bil v trajno last Pomorskega muzeja Piran pridobljen

v letu 2009. Omenjeni primerek smo že ob odprtju novega razstavišča pripravili za

muzeološki prikaz in sočasno pripravili tudi vsebine projekta za izgradnjo njegovega

dvojnika.

Ohranjeni primerek je namreč do te mere dotrajan, da bi njegova obnova

zahtevala zamenjavo skoraj celotne konstrukcije in zato ne bila smiselna. V času rabe

izvornega primerka istrskega topa, ki ga hranimo v zbirki, je bila njegova konstrukcija v



manjši meri spremenjena, saj so boke nekoliko povišali ter spremenili značilen potek

vzdolžne linije zaključka bokov v premčnem delu. Z veliko verjetnostjo smo ocenili tudi, da

so kasnejši posegi na trupu spremenili njegovo celotno vzdolžno usločenost, ki je tako

značilna in prepoznavna na fotografijah in načrtih plovil tega tipa. Pred samo pridobitvijo

obravnavanega primerka, je le-ta verjetno celo desetletje ali še dlje propadal izpostavljen

vsem negativnim vremenskim in drugim okoljskim vplivom, zaradi česar se je ohranjen del

trupa še dodatno deformiral. Prav tako se niso ohranila palubna rebra in druga

konstrukcijska zasnova palube ter jambor, krmilo in druga oprema.

Fotografija 1 Posnetek izvirnega primerka plovila Istrski topo

Podatke potrebne za rekonstrukcijo vseh naštetih manjkajočih, spremenjenih ali

netipičnih podrobnosti plovila ter zaradi deformacij deloma spremenjenih linij smo za

potrebe projekta izgradnje njegovega dvojnika pridobili iz različnih drugih virov.

Na osnovi podrobnih laserskih meritev in zajema vseh linij in ohranjene

konstrukcije na izvornem primerku plovila ter rekonstrukcije na njem manjkajočih delov s

pomočjo načrtov in fotografskega gradiva istega tipa plovil, je bila v letih 2016 in 2017

izdelana celovita projektna dokumentacija in podroben tridimenzionalni digitalni izris.



Slika 1 Primer prikaza laserskih meritev izvirnega plovila

Pomemben vir podatkov za določitev poteka palubne linije in njena konstrukcijske

zasnove, potek linije vzdolžne usločenosti dna ter druge podrobnosti, ki se na izvirnem

primerku niso ohranile ali so zaradi različnih razlogov netipične, smo določali s podatki

pridobljenimi iz načrta plovila Istrski topo, ki ga je izdelal g. Narcisio Orel.

Slika 2 Načrt iz Piranske ladjedelnice plovila tipologije »Istrski topo«

Slednji je svoje bogate izkušnje in znanje načrtovanja in gradnje plovil v piranski

ladjedelnici pridobival do sredine prejšnjega stoletja. V primeru rekonstrukcije

manjkajočih delov tradicionalnega plovila, je bil zamuden predvsem proces valorizacije

virov in posameznih podatkov potrebnih za načrtovanja jadrne, palubne in druge opreme.



Največji obseg potrebnih podatkov v tem delu smo pridobili s podrobnim pregledom

številnih historičnih fotografij in razglednic plovil obravnavane tipologije in podobnih

dimenzij. Pri presojanju in vrednotenju uporabljenih podatkov smo upoštevali razmerja in

dimenzije plovil na posameznih fotografijah in upoštevali tudi morebitna popačenja, do

katerih bi lahko prihajalo zaradi različnih perspektiv prikazanih plovil na posnetkih.

Izvajalci posameznih aktivnosti

Izdelavo projektne dokumentacije, ki je bila osnova za gradnjo povsem plovne

kopije tega plovila, smo v Pomorskem muzeju Piran zaupali priznanemu slovenskemu

projektantu plovil Justin Andreju. Tehnični nadzor nad skladnostjo gradnje plovila z vsemi

veljavnimi standardi je izvajal mednarodni klasifikacijski zavod DNV-GL oz. njegovo

predstavništvo v Sloveniji. Slednja ima pridobljena pooblastila za nadzor nad gradnjo

plovil tako s strani Det Norske Veritas-a, kot tudi Germanischer Lloyd-a, ki imata več kot

stoletno tradicijo delovanja na področju nadzora gradnje plovil. Graditelj plovila je

podjetje KOP d.o.o.. Lastnik podjetja je Tomi Sinožič, med ostalim tudi ustanovitelj ter

dolgoletni predsednik Društva starih bark Izola.

Predvidena namembnost plovila

Po končani gradnji bo novo plovilo tudi formalno registrirano in podeljeno v trajno

rabo oddelku za pomorstvo Fakultete za pomorstvo in promet Portorož, kjer bodo z njim

izvajali pedagoške dejavnosti praktičnega usposabljanja iz področij vzdrževanja lesenih

plovil in plutja oz. jadranja in veslanja z avtohtonim severno-jadranskim plovilom s

tradicionalno obliko jader in jadrne opreme. Občasno se bo muzej z novim plovilom

udeleževal tudi različnih prireditev, kot so na primer srečanja starih bark ali različni

turistični sejmi doma in v tujini. Tudi na ta način želimo v muzeju prispevati k ohranjanju

nesnovne dediščine starih pomorskih veščin in prenašanju kulture tradicionalnih

pomorskih obrti.

Postopki in tehnike gradnje in tehnični opis plovila

Izbira primernega lesa

Nabava primernega lesa za gradnjo tradicionalnih plovil je v današnjem času lahko

težavna. V preteklosti so med lastniki gozdov in tradicionalnimi ladjedelnicami obstajale

uveljavljene in utečene trgovske poti izbire in nabave lesa, ki so vključevale tudi lastnike

žag za razrez in sušilnic lesa. Z zatonom gradnje lesenih plovil so postopoma usahnile tudi

navedene povezave in danes je zato posledično iskanje primernega lesa praviloma

oteženo in zamudno. Kvaliteta lesa je odvisna od različnih dejavnikov in eden izmed njih je



tudi obdobje sečnje. Drevesa za uporabo lesa v ladjedelstvu je praviloma potrebno sekati

upoštevajoč obdobja lunarnega vpliva, prav tako je zaželena sečnja v zimskem času, ko

vegetacija miruje in posamezno drevo ne raste. Tedaj v njem ni toliko hranilnih snovi, ki

so lahko tudi vzrok za naselitev insektov, lesnih gob in škodljivih bakterij.

Primerno vrsto lesa izberemo glede na namen rabe. Dve izmed najpomembnejših

lastnosti lesa, ki ju je potrebno upoštevati v ladjedelništvu sta odpornost proti neugodnim

vplivom okolja v katerem plovilo pluje in fizikalne oz. mehanske lastnosti kot so zadostna

trdnost, prožnost, žilavost in podobno. Izbor posameznih dreves se je v preteklosti

pogosto pričel že v gozdu, torej še v času njihove rasti. Naravno ukrivljenost, obliko debla

in razvejanost drevesa so izrabljali predvsem za pomembnejše elemente nosilne strukture

trupa. Pri starejših lesenih predvsem večjih plovilih, je pogosto mogoče opaziti posamezne

konstrukcijske dele, ki imajo le malo znakov obdelave in že bežen pogled na njihovo

strukturo nam razkrije nekdanjo naravno obliko veje ali debla drevesa. Tovrstna raba je

bila običajna predvsem v premčnih in krmnih konstrukcijskih elementih trupa plovil

dolžine nad petnajst metrov, kot so npr. premčne in krmne statve in drugi najbolj masivni

deli, ki jih ni bilo mogoče kriviti. Mojstrom ladjedelništva je vgradnja takih lesenih

elementov prihranila pretežni del obdelave pred vgradnjo, obenem pa naravna struktura

lesa v za posamezno gradnjo potrebnih formah oz. linijah in oblikah zagotavlja boljše

mehanske lastnosti teh sestavnih delov, kot so trdnost, žilavost in prožnost. Za lesene

dele, ki bodo izpostavljeni atmosferskim in drugim vplivom je najprimernejši način razreza

tki. radialni rez, pri katerem potekajo letnice v posamezni deski na način, ki najbolj

zmanjša možnost kasnejših deformacij lesenih delov plovila. Pri tej obliki razreza je sicer

izkoristek celotne lesne mase najmanjši in je zato običajno tovrsten les tudi dražji.

Za izdelavo vseh notranjih konstrukcijskih delov replike plovila, kot so rebra dna,

bokov in palube, premčna in krmna statev ter notranja kobilica in drugi vzdolžni

konstrukcijski elementi, se je uporabil hrastov les. Platice dna in bokov, paluba ter drugi

zunanji deli bodo izdelani iz lesa macesna, saj je les iglavcev zaradi večje vsebnosti

naravnih smol bolj odporen na vremenske in druge zunanje dejavnike ter se je zato v

primeru gradnje lesenih plovil v stoletjih izkazal kot veliko bolj obstojen in trajen.

Spajanje posameznih delov plovila

Že v procesu izdelave načrtov in tehnične dokumentacije smo se soočili z

vprašanjem načina spajanja posameznih delov plovila. V preteklosti najpogostejši način

spajanja posameznih delov ribiških in tovornih lesenih ladij ter večjih čolnov je bila v

tradicionalnem ladjedelstvu uporaba ročno kovanih žebljev. Slednji so bili v zadnjem

obdobju zaščiteni s postopkom vročega cinkanja in navkljub dejstvu, da so tovrstni žeblji



veliko obstojnejši, pa se po določenem obdobju uporabe plovila na morju v prisotnosti

soli in drugih škodljivih dejavnikov, vendarle pojavi problematika povezana z rjavenjem.

Ob procesu korozije kovin se iz le-teh sproščajo snovi, ki zelo neugodno vplivajo na

strukturo lesa in sčasoma predvsem na spojih oz. v področjih neposrednega stika lesa in

kovine povzročijo pospešeno propadanje lesa. Med samo presojo in pred končnimi

odločitvami smo upoštevali tudi dejstvo, da v primeru replike ne gre za izvorni muzejski

predmet, zaradi česar je bila pomemben dejavnik tudi predvidena namembnost plovila in

z njo povezana varnost na morju. Slednja je še pomembnejša zato, ker bo plovilo

predvidoma namenjeno za potrebe pedagoškega praktičnega usposabljanja študentov

Fakultete za pomorstvo in promet Portorož. Zaradi vsega naštetega smo se kljub želji, da

izdelamo plovilo s kar se le da izvornimi oblikami tradicionalne gradnje ladij, iz povsem

praktičnih razlogov odločili, da v tem elementu vendarle odstopimo od svojih splošnih

načel in se zato odločili za uporabo primernih vijakov ustrezne kakovosti iz nerjavečega

jekla. Le ti so veliko bolj obstojni in bodo omogočili lažje vzdrževanje plovila ter tudi

njegovo daljšo življenjsko dobo. Uporaba vijakov iz nerjavečega jekla poveča trdnost

posameznih spojev ter zato neposredno tudi trdnost in posledično varnost celega plovila.

Pričetek gradnje

Ker gre za tipologijo plovila s ploskim dnom, ki nima klasičnega gredlja oz. kobilice,

je bilo pred pričetkom gradnje potrebno izdelati ležišče v lokalnem dialektu imenovano

»cantier« z vnaprej določeno vzdolžno usločenostjo dna. Lahko zaključimo, da je to lesena

osnova, ki ni del plovila, a pravzaprav omogoča gradnjo le-tega z predvideno vzdolžno

formo dna.

Notranja konstrukcija plovila

Rebra dna in bokov v osrednjem delu trupa

V skladu z načrtom se je pričelo z izdelavo in nameščanjem vseh reber dna na

predhodno opisano vzdolžno ležišče. Rebra so izdelana iz hrastovega lesa in oblikovana z

izrezom. Med prenosom linij posameznih delov, se je upoštevala smer naravne oz. rastne

strukture lesa. Posamezna rebra dna in izdelane zrcalne pare reber bokov se je v izrezane

utore medsebojno spojilo. Rebra dna so širine 8 centimetrov, njihova debelina znaša 6

centimetrov. Debelina bočnih reber je 5 centimetrov, njihova širina je na najtanjšem,

zgornjem delu 5,5 centimetrov, na sredini 7 centimetrov in na spodnjem delu, kjer so

spojena z rebri dna 10 centimetrov.



Fotografija 2 Posnetek premčne statve in reber v osrednjem delu trupa

Tako dobimo tudi prvi zares viden obris oblike celotnega trupa plovila. Z letvicami

v lokalnem dialektu imenovanimi »cantinele«, ki jih začasno namestimo tako, da na vsaj

dveh višinah potekajo vzdolž obeh bokov in povezujejo rebra bokov še zadnjič preverimo

lego le-teh in natančnost vzdolžne usklajenosti linij med njimi. Ta postopek je pomemben

zaradi natančnega naleganja posameznih platic na posamezna rebra vzdolž njihovega

celotnega poteka. Kasneje v zaključni fazi zapiranja trupa, bi bilo odpravljanje morebitnih

nepravilnosti in neusklajenosti linij reber s potekom platic, veliko težje, zamudneje in

morda celo nemogoče.

Premčna in krmna statva oz. grodnica

Premčna statva je izdelana in sestavljena iz dveh simetričnih elementov

notranjega dela in enega zunanjega dela, medtem ko je krmna statva iz dveh simetričnih

delov, v spodnjem predelu dodatno učvrščena z notranjim kolenom. Višina premčne

statve je 125 centimetrov, dolžina njenega zunanjega dela znaša 11 centimetrov in

notranjih dveh delov 12 centimetrov. Skupna širina notranjega dela grodnice na zadnjem

oz. najširšem delu je 16 centimetrov. Skupna širina obeh delov krmne statve je 16

centimetrov, njena debelina pa znaša 13 centimetrov. Posamezni deli obeh grodnic so

izdelani iz hrastovega lesa in oblikovana z izrezom. Med prenosom linij njihovih

posameznih delov, se je upoštevala smer naravne oz. rastne strukture lesa.



Struktura reber v premčnem in krmnem delu trupa

Na premčnem in krmnem skrajnem delu dna, so predvidena rebra bokov vpeta v

masivna lesena elementa debeline 8 centimetrov, ki v teh dveh predelih konstrukcijsko

nadomeščata funkcijo reber dna, prav tako pa v višini dna z bližnjimi rebri povezujeta tudi

krmno oz. premčno statev.

Fotografija 3 Posnetek krmne statve in masivnih reber v krmnem predelu

Na krmnem so poleg krmne statve vanj vpeta na vsaki strani po štiri masivnejša

rebra, torej skupno devet elementov, na premcu pa tam vgrajeni masiven element poleg

premčne statve povezuje še dva para reber boka. Zaradi oblike premca sta skrajna para

reber na premcu namreč nameščen neposredno na premčno statvo. Masivnejša rebra v

krmnem predelu imajo dimenzije 8 centimetrov širine in dolžine. Tudi ta masivnejša rebra

in povezovalna elementa so izdelana iz hrastovega lesa in oblikovana z izrezom. Med

prenosom posameznih delov, se je upoštevala smer naravne oz. rastne strukture lesa.

Notranja hrbtenica imenovana tudi »paramezal«

Rebra dna so medsebojno povezana z vzdolžno vezjo imenovano v lokalnem

dialektu »paramezal«. Le ta poteka vzdolž simetrale plovila po celotni dolžini dna in pri tej

tipologiji plovil konstrukcijsko nadomešča običajno kobilico oz. gredelj. Ta vzdolžni

konstrukcijski element, bi lahko imenovali zato tudi notranja hrbtenica ali notranji gredelj

in je posebnost tradicionalnih plovil s ploskim dnom predvsem beneškega izvora. Širina



notranje hrbtenice je 16 centimetrov, izdelana pa je iz 5 centimetrov debelega hrastovega

lesa.

Notranje vzdolžne bočne vezi

Proces gradnje se je nadaljeval z izdelavo dveh zrcalnih parov vzdolžnih bočnih

vezi, ki ju je bilo potrebno s pomočjo segrevanja in krivljenja oblikovati tako, da se

natančno prilegata obliki obeh bokov. Zgornji par omenjenih vzdolžnih vezi imenovan tudi

notranja centa, poteka v višini palube in tudi določa njeno linijo. Njena širina je 14 do 16

centimetrov in je izdelana iz 3,2 centimetra debelega hrastovega lesa.

Shematski prikaz 1 Notranja konstrukcija plovila

Palubna rebra

Dokončno obliko zasnove trupa je razkrila izdelava in zamudna vgradnja palubnih

reber. Vsakega izmed njih je potrebno namreč na obeh bokih vgraditi v zgornjo izmed

predhodno omenjenih vzdolžnih vezi.

Povezava med vsakim izmed palubnih reber in vzdolžno vezjo je izvedena z utorom

v obliki polovičnega lastovičjega repa. Takšen spoj daje plovilu prečno trdnost in

onemogoča kasnejše deformacije plovila. Vsak par zrcalnih reber boka se s pripadajočim

palubnim rebrom dodatno pritrdi s kovinskima vijakoma. Na mestih predvidenih za

palubne odprtine in namestitev jambora, se je izdelalo vse potrebne konstrukcijske

okvirje oz. horizontalne povezave palubnih konstrukcijskih elementov. Palubna rebra so

široka 7 centimetrov in so izdelana iz 5 centimetrov debelega hrastovega lesa.



Fotografija 4 Posnetek spojev nosilne palubne konstrukcije

Fotografija 5 Posnetek končane notranje konstrukcije



Tehnike izdelave oplate lesenih plovil

Pri lesenih plovilih, so v preteklosti tako pri tradicionalnih tipologijah ribiških

čolnov, kot tudi ladij namenjenih prevozu tovora, na našem področju uporabljali

predvsem stično gradnjo. Tudi pri tej gradnji je potrebno med načrtovanjem in krojenjem

posameznih platic upoštevati lastnosti lesa, ki se uporablja za izdelavo platic. Pri vseh

različicah gradnje ima oplata osnovni namen plovilu zagotavljati vodotesnost in plovnost,

vendar pa je zelo pomembna naloga platic tudi zagotavljanje vzdolžne vezave, čvrstosti in

varnosti trupa. Zaradi tega je pomembno premišljeno načrtovanje lege in dolžine

posameznih platic in natančna zasnova križanja medsebojnih spojev med posameznimi

platicami vzdolž linij njihove namestitve. Predpisani razmik med križanji posameznih

sosednjih spojev, mora biti pri okoli 10 metrov dolgih plovilih, najmanj enak dolžini

oddaljenosti med štirimi sosednjimi rebri. Tako načrtovana struktura celotne oplate

preprečuje koncentracijo vzdolžnih obremenitev na enem mestu in zagotavlja njihovo

enakomerno razporeditev vzdolž celotnega trupa.

Izbor primernega lesa za postopke hidro-termičnega mehčanja lesa

Med izbiro lesa namenjenega krivljenju je še posebaj pomembna izkušenost

mojstra, njegova sposobnost prepoznavanja lastnosti lesa ter razpoznavanja morebitnih

napak v strukturi lesa. Neprimerno razrezani leseni elementi ali tisti z nepravilnostmi v

svoji strukturi, kot so grče, razpoke in mehanske poškodbe, niso primerni za uporabo. Ob

izbiri posameznih desk, iz katerih bodo izdelane platice, je potrebno torej upoštevati vse

dejavnike, ki bodo vplivali na postopek izdelave vse od oblikovanja in razreza do

zaključnega ukrivljanja in vgradnje posameznega elementa. Vrsto lesa je potrebno izbrati

upoštevajoč njegove upogibne lastnosti, vrsto razreza ter potek, gostoto in skladnost

branik ali letnic in druge rastne strukture. Pomemben dejavnik, ki bistveno vpliva na

upogibne lastnosti je tudi vlažnost lesa. Najprimernejša vlažnost znaša med 15 in 25

odstotkov, pri čemer je predhodno zaželeno naravno sušenje lesa na zraku. Les sušen v

sušilnici se pri parjenju slabo mehča, saj pri višji temperaturi med sušenjem lignin trajno

otrdi. Kljub daljšemu parjenju ali kuhanju lesa se ligninska vez v njem ne omehča dovolj,

da bi dopuščala uspešno krivljenje. Podobno velja tudi za zračno sušen les kateremu se

vsebnost vlage zniža pod 10 odstotkov, saj se tudi v tem primeru ligninske vezi med hidro-

termičnim postopkom le delno omehčajo. Takšen les je mogoče zvijati le v manj izražene

krivine.



Načrtovanje in priprava platic

Pred ukrivljanjem posameznih elementov oplate, je le tem potrebno določiti

obliko in posledično način razreza. To opravilo, ki zahteva dolgoletne izkušnje in

poglobljeno poznavanje tradicionalne ladjedelske obrti, je v ladjedelniškem žargonu

imenovano trasiranje ali krojenje. Ker povsem natančnega upogiba posameznega

lesenega elementa med procesom krivljenja ni mogoče vnaprej predvideti, je potrebno

med predhodnim tki. »grobim« izrezom to upoštevati in si z ustreznim »dodatkom« za

neželene deformacije zagotoviti potrebno rezervo za kasnejše natančne dodelave.

Splošno o krivljenju elementov iz masivnega lesa v želeno obliko oz. formo

Ukrivljanje posameznih konstrukcijskih elementov lesenih plovil je starodavna

veščina, ki je bila v razvoju tradicionalnega ladjedelstva ključnega pomena. Stoletja

izkušanj so pripeljala do razvoja praktičnih tehnik upogibanja in krivljenja lesa, katere so

uporabljali usposobljeni ladjedelski mojstri. Krivljenje masivnega lesa je lahko relativno

preprosto, zgolj v eni smeri imenovano tudi eno-ravninsko upogibanje, ali pa je bolj

zahtevno več-ravninsko upogibanje, pri katerem je posamezni element potrebno ukriviti v

več smereh. Slednji je zaradi kompleksnih oblik večine plovil v ladjedelstvu pogosteje

zastopan. V večini primerov mora biti les prehodno »omehčan«, kar strokovno

imenujemo »proces plastifikacije lesa«. Izvaja se z uporabo hidro-termičnih mehanskih

postopkov in povzroči spremembe v strukturi lesa, ki omogočajo njegove plastične

deformacije. Ko je leseni element upognjen, se vzdolž svoje zunanje oz. konveksne strani

razteza in stisne vzdolž svoje notranje oz. konkavne strani. Njegova konveksna stran

postaja daljša od konkavne, kar sproži sile oz. napetosti, ki težijo k temu, da se upognjeni

element vrne v prvotno formo. Pri upogibanju debelejših elementov iz masivnega lesa, je

zato bistvenega pomena mehčanje vlaknin in druge strukture lesa z vlaženjem in

segrevanjem, kar dosežemo s pomočjo neposredne uporabe ognja, uporabe vodne pare

ali kuhanjem lesenih elementov v vreli vodi. Po končanem postopku termične obdelave je

potrebno vsak posamezen element oplate z mizarskimi sponami učvrstiti na mesto kamor

bo dokončno vgrajen na plovilu in počakati, da se v tem prisiljenem položaju ohladi. Šele

tedaj ga je mogoče natančno obdelati v želeno obliko in dokončno prilagoditi oz.

medsebojno uskladiti dolžino in širino posameznih platic. Postopek izdelave se nadaljuje s

pričvrstijo vseh platic na rebra plovila z vijaki ali jeklenimi žeblji in zaključi s postopkom

tesnjenja korita. Namen mehčanja lesa je torej z uporabo nadzorovanega vlaženja in

segrevanja lesa omejiti delovanje negativnih pojavov, kar lahko dosežemo z uporabo

različnih v nadaljevanju opisanih tehničnih rešitev.



Izdelava oplate in palube replike plovila Istrski topo, pogosto imenovanega tudi

batel

Opis oplate dvojnika plovila istrski topo

Pri gradnji čolnov tipologije istrski topo in sorodnih oblik manjših in srednje velikih

plovil namenjenih ribolovu na področju vzdolž severnojadranske obale, se je v preteklosti

med izdelavo njihovih oplat praviloma uporabljala stične različica gradnje, ki jo v literaturi

pogosto poimenujejo tudi dotikalna gradnja. Ta oblika izvedbe oplate je v pretežnem delu

ohranjena tudi na dokaj dotrajanem izvirniku plovila, ki del zbirke Tradicionalno

ladjedelstvo in se nahaja v nekdanjem skladišču soli Monfort v Portorožu. Debelina

posameznih platic, iz katerih je sestavljena oplata bokov ter dna plovila, znaša 2,8

centimetra. Takšna dimenzija platic lahko več destletij zagotavlja plovilu teh dimenzij

plovnost, obenem pa bistveno pripomore tudi k dodatni vzdolžni trdnosti njegovega

trupa. Širina platic merjena na glavnem rebru je 12 centimetrov.

Zunanja robna vzdolžna vez oz. »centa«

Nekoliko masivnejši sta debeljši zgornji oz. zaključni platici na vsakem izmed obeh

bokov, ki potekata vzdolž zunanjega spodnjega roba palube. Razlog za njihovo bolj

masivno izvedbo je v tem, da skupaj z drugimi nekoliko tanjšimi platicami sicer

predstavljata sestavne elemente oplate, a sta obenem tudi vzdolžni ojačitvi konstrukcijske

zasnove zgornjega roba trupa plovila.

Shematski prikaz 2 Oplata in paluba trupa ter nosilni elementi »bande morte«

V lokalnem izrazoslovju tradicionalnih ladjedelcev sta imenovani »centa«, vsaka

izmed njiju pa je na svoji strani trupa povezana s sebi paralelno notranjo vzdolžno vezjo,



imenovano pogosto tudi »kontracenta« in robnim horizontalnim elementom palube,

imenovanim v lokalnem pogovornem jeziku morjeplovcev »razma«. Vsi trije omenjeni

konstrukcijski vzdolžni elementi v višini palube med seboj povezujejo vse posamezne

okvirje reber in s tem tvorijo nekakšen povezan obod okoli celotnega korita plovila. V

opisani funkciji teh elementov lahko prepoznamo tudi terminološki izvor naziva »centa«,

ki je prevzet iz italijanskega izraza za pas »cintura« oz. skarajšano »cinta«.

Različne tehnike izdelave platic za posamezne predele trupa plovila

Gradnjo lesenih plovil so tudi v zgodovini prilagajali ustreznosti razpoložljivega

lesa, kar je še posebaj veljalo v primeru lesa namenjanega izdelavi platic, ki zahtevajo

močno ukrivljanje. Težavnost oz. zahtevnost izvedbe krivljenja posameznih lesenih delov

je odvisna od vrste dejavnikov, kot so na primer vrsta lesa, debelina krivljenega elementa,

manj zahtevno eno-ravninsko krivljenja ali bolj zahtevno krivljenje posameznega

elementa v večih smereh oz. ravninah in predvsem izraženost linij na določenem predelu

plovila. V osrednjem delu trupa so linije plovila istrski topo bolj ali manj neizrazite ter zato

za krivljenje platic ne predstavljajo večje težave. Na premčnem delu je izraženost linij

trupa oz. ukrivljenost plovila zmerna in je zatorej tudi oblikovanje posameznih platic

namenjenih izdelavi oplate v tem predelu izvedbeno ni pretirano zahtevna.

Razlogi za laminiranje platic na najbolj zaobljenem krmnem predelu trupa

Na krmnem delu oplate je ukrivljenost posameznih platic zelo izrazita, saj je

značilna oblika krme plovila istrski topo izredno zaobljena. Platice namenjene izdelavi

oplate na krmi smo sprva sicer poiskusili izdelati na povsem tradicionalen način iz

masivnih celih elementov, vendar so se tudi v praksi naša predhodna predvidevanja o

izredno zahtevnem krivljenju teh strukturnih delov potrdila.

Zaključili smo, da bi za kvalitetno izdelavo le teh, v primeru rabe povsem

tradicionalnih metod potrebovali po obliki primerne surove lesene elemente, izbrane

vnaprej že v naravi ali celo dodatno prilagojene z uporabo metode krivljenja živega lesa. V

tradicionalni gradnji lesenih plovil so zato v preteklosti ladjedelski mojstri surovce izbirali

glede na željene lastnosti in oblike. Posebej iskan je bil naravno ukrivljen les, pri katerem

je primerna drevesna rašča in z njo povezana struktura lesa zagotavljala dolgoletno rabo.

Ker takšen pristop zahteva dodaten čas potreben za ustrezen izbor dreves v naravi, razrez

ter pripravo lesa in pa naknadno še večletno obdobje za naravno sušenje lesa, tega ni

mogoče uskladiti s predvidenimi časovnimi okvirji projekta.



Fotografija 6 Prikaz linije platice v krmnem predelu, izdelane z metodo laminiranja

Zato smo bili primorani poiskati sicer kompromisno, a z zahtevami varnosti plovbe

usklajeno in tehnološko najustreznejšo rešitev. Glede na vse okoliščine in upoštevaje

karakteristike razpoložljivega materijala, smo se odločili za uporabo preverjene metode

laminiranja lesa, pri čemer smo debelino posameznih masivnih platic, v krmnem predelu

nadomestili s sestavo treh tanjših plasti, pri čemer smo debelino vsake izmed njih

ustrezno prilagodili. Vsako izmed posameznih plasti, se ločeno zaradi njihove manjše

debeline veliko laže oblikuje oz. krivi tudi do zelo izraženih zakrivljenosti, kasneje pa se jih

z ustreznimi lepili zlepi v masivno celoto, ki skupaj tvori posamezno platico. Tovrstna

metoda imenovana »laminiranje lesa, se zaradi vse bolj kvalitetnih lepil in smol, ki

omogočajo spajanje tanjših lesenih elementov v večje in toge lesene izdelke, v zadnjih

desetletjih pri gradnji lesenih plovil vse pogosteje uporablja. Pri izdelavi posameznih

konstrukcijskih delov lesenih plovil, uporaba kvalitetnih vodo-odpornih lepil med

procesom laminiranja omogoča visoko kakovost teh delov, zagotavljajo njihovo

obstojnost in varnost, nenazadnje pa tudi mnogo boljši izkoristek uporabljenega lesa.

Krivljenje masivnega lesa z uporabo odprtega ognja

Manj izražene linije lahko dosežemo z neposrednim segrevanjem predvsem

spodnje konkavne strani predhodno namočenih desk nad ognjem ali s pomočjo plinskih

gorilnikov. Voda v notranjost namočenega lesa se uparja, s čimer se doseže »mehčanje«



vlaken in druge strukture lesa, kar ladjedelcu omogoča postopno krivljenje posameznih

elementov v želeno formo. Tovrstna metoda je učinkovita predvsem pri ne predebelih

elementih, saj v teh primerih ni potrebno globinsko pregrevanje lesa. Pri masivnejših

elementih ali tistih z bolj izraženimi krivinami, se ta najpogosteje uporabljana tehnika

hidro-termične obdelave manj uporablja, saj v teh primerih krivljenja les pogosto poči.

Fotografija 5 Posnetek segrevanja lesa z gorilnikom

Metoda kuhanja lesa

Pogosto se uporablja tudi postopek imenovan »kuhanje« lesa, kjer se les ogreva v

za ta namen izdelanih kovinskih posodah napolnjenih z vrelo vodo, pod katerimi so

nameščene različne izvedbe ogrevanja. V obeh primerih nam para ali segreta voda

omogoča bolj enakomerno krivljenje lesa, saj je na ta način mogoče ogrevati in s tem

omehčati tudi notranjost posamezne deske ali debelejšega ploha. Termična obdelava lesa

s kuhanjem v vreli vodi je skoraj enako učinkovita ukrivljanju s pomočjo uporabe zasičene

pare. Večino dodane vlage absorbira les na površini. Ker mora konkavna površina prevzeti

večji del obremenitev sil, potrebuje optimalno več mehčanja, ki jo povzroča dovolj toplote

in vlage. Potreben čas tki. kuhanja lesa je zelo različen in odvisen od predhodne strukture

in vlažnosti lesa, njegove debeline in izraženosti ukrivljanja.

Za postopek mehčanja oz. priprave lesenih elementov oplate za krivljenje, se je na

manj zahtevnih predelih plovila v osrednjem in premčnem delu, uporabila hidro-termična

tehnika plastificiranja z uporabo tki. »kuhanja« lesa. Kot pomankljivost uporabe tehnike

kuhanja v vreli vodi se je, kot posledica dokaj velikih toplotnih izgub, izkazala precejšnja



poraba energije potrebne za dolgotrajno ogrevanje relativno velikih količin vode. Prav

tako se pojavlja dokaj izrazita in od prepoznavne barve macesnovine bistveno temnejša

obarvanost lesenih elementov, ki so podvrženi tej obliki plastifikacije. Ta pojav je iz

povsem estetskih razlogov nezaželjen predvsem pri tistih elementih, ki bodo kasneje

zaščiteni z nanosi laka in bo pri njih zato vidna tekstura in barva lesa. Ta sicer za trdnost in

varnost plovila nepomemben aspekt, se je v našem primeru zato upošteval predvsem pri

ukrivljanju lesenih elementov palube. Pri lesenih elementih, ki bodo zaščiteni z barvnimi

premazi, obaravanost lesa kasneje ne bo vidna in zato izbira metode plastificiranja zgolj

zaradi estetskih razlogov ni tako pomembna.

Metoda plastifikacije lesa z uporabo vodne pare

Najprimernejši način plastificiranja masivnega lesa je v tradicionalnem ladjedelstvu

uporaba vodne pare. Lesne celice medsebojno povezuje naravno prisotna snov v lesu,

imenovanem lignin, ki ga je v celični steni lesa od 20 do 40 %. Predstavljamo si lahko, da

so lesna vlakna snop palic z vmesnim prostorom napolnjenim z ligninom. Jakost omenjene

ligninske vezi med celicami se lahko zmanjša z dlje časa trajajočim izpostavljanjem lesa

pari. Pri izpostavljanju lesa nasičeni pari ogreti na 100° Celzija, je potreben čas parjenja

eno uro na centimeter debeline, kar les ne glede na širino elementa zadostno omehča za

krivljenje. Prekomerno prekuhavanje lahko povzroči, da se na konkavnem delu elementa

pričnejo pojavljati gube. V bolj zahtevnih procesih ukrivljanja se zato vse pogosteje

uporablja zaprte komore, v katere se dovaja vodno paro. Le ta se proizvaja v

najrazličnejših izvedbah generatorjev pare.

Zaradi opisanih pomanjkljivosti omenejene metode »kuhanja lesa«, je kustodiat za

tehniško dediščino Pomorskega muzeja Piran zaprosil za pomoč in k sodelovanju ponovno

povabil kolege iz Oddelka za pomorstvo Fakultete za pomorstvo in promet-Portorož, ki so

v izjemno kratkem času izdelali celovit pripomoček, ki omogoča mehčanje lesa z uporabo

vodne pare.

Osnovni elementi opreme za parjenje lesa so generator pare, parna komora in

vezna cev. Para proizvedena pri okoliškem tlaku v izdelanem sistemu doseže 100oC, kar

sicer povsem zadošča za parjenje lesa, vendar jo je zaradi nezadostnega pritiska

potrebnega za pretakanje težko voditi v parno komoro. Proizvedemo jo lahko v klasičnem

loncu, vendar je tehnološko težko uporabna in se je zaradi za potrebe dobave pare v

parno komoro izbralo v ta namen izdelavo nadtlačnega parnega generatorja, s katerim je

mogoče pregreto paro proizvajati vse do nadtlaka 2 barov. Pri tem se generira pregreta

para temperature okoli 130oC, ki izstopa iz generatorja preko dušilnega ventila in po vezni

cevi dovaja do parne komore. Tlak pare izven generatorja pade na okoliški tlak, ob čemer



se zaradi ekspanzije temperatura pare zniža na 100oC, vendar pa zaradi zadostne razlike

tlakov neprekinjeno ohranja ustrezen in enakomeren pretok vodne pare skozi celotno

dolžino parne komore. Temperatura je po celotni prostornini komore zato homogena, kar

zagotavlja tudi optimalno ter enakomerno parjenje lesenih elementov po njihovi celotni

dolžini.

Izdelani generator pare je opremljen s kontrolno odprtino, priključkom za dotok

napajalne vode, varnostnim ventilom za tlak 3 bar in izstopnim ventilom za paro. Zaradi

zmanjšanje izgube toplote je po obodu izoliran in zaščiten. Gretje tlačne posode je

izvedeno s klasičnim plamenskim gorilnikom moči okoli 8 kW, ki pri 20 litrih vode

zagotavlja do 4 ure proizvajanja pare brez vmesnega dodajanja vode. Običajno ta čas

zadostuje za parjenje lesa tudi do debeline 3 cm. Parna komora je izdelana iz smrekovih

desk debeline 27 mm, kar zagotavlja potrebne izolacijske lastnosti komore. Dolžina parne

komore je 4 metre, njen notranji presek pa znaša 30 centimetrov višine in 20 centimetrov

širine. Ker gre za parno pretočno komoro, je izdelan vhod pare na enem skrajnem koncu

in izstop na drugi oz. nasprotni strani komore.

Fotografija 6 Posnetek zaključene opate plovila

Poleg bistveno manjše energetske potratnosti ostaja v izdelani komori hidro-

termično obdelan les čist, površinsko suh, z ohranjeno značilno teksturo in



nespremenjeno obarvanostjo, kar bistveno pripomore tudi k vizualnemu izgledu

končnega izdelka. Ker smo pri metodi »kuhanja lesa« v vreli vodi opazili že omenjeno

posledico izpiranja smol in drugih snovi iz notranje strukture lesa, lahko zaključimo, da je

parjenje lesa bolj primerna metoda hidro-termične obdelave tudi zaradi višje stopnje

ohranjanja nespremenjenih naravnih vsebnosti lesa.

Paluba

Paluba je izdelana iz lesa macesna debeline 2,7 centimetra. Srednji element

palube, ki poteka po središčni simetrali plovila je širok 17 centimetrov. Poleg tega je na

vsako izmed strani palube nameščenih še enajst palubnih desk širokih 7,5 centimetra.

Tako izdelano palubo, se je zatesnilo z uporabo primernih materialov.

Izdelava nad-palubnega dela oplate bokov v dialektu imenovanega tudi »banda morta«

Gradnja se je nadaljevala z izdelavo povišanega dela obeh bokov, ki se razteza nad

linijo palube vzdolž skoraj celotne dolžine plovila. Le ta je pogosto imenovan pogosto tudi

»banda morta«. Obe platici, ki tvorita njena bočna dela, je bilo potrebno predhodno

oblikovati, v parni komori hidro-termično »omehčati« in ukriviti.

Fotografija 7 Posnetek izdelave konstrukcije za »banda morto«



Masivni konstrukcijski elementi iz hrastovine na katero je pričvrščen ta element

trupa imajo širino 8 centimetrov nad palubo in 7 centimetrov v predelu pod njo. Vstavljeni

so v robni masivni predel palube in z vijaki spojeni na oplato. Ker višina bokov med vodno

linijo in palubo na najnižjem delu znaša zgolj dobrih štirideset centimetrov, je v

razburkanem morju pomembna funkcija omenjenega elementa s katero sta povišana oba

boka, bistveno zmanjšana verjetnost preplavljanje palube. Obenem le ta poveča tudi

varnost posadke med plutjem in v primeru nagiba plovila med plovbo preprečuje zdrs iz

palube in morebitno izgubo tovora, mrež in ostale opreme.

V primeru tradicionalnih istrskih batelov, se nekoliko pred skrajnim delom premca,

kjer je neposredno ob premčni statvi nameščen masiven umetelno izdelan zaključek,

omenjena bočna elementa nekoliko znižata in prav ta linija daje tradicionalnim plovilom

našega področja značilen in prepoznaven izgled. V krmnem predelu plovila je nad palubo

povišan zaščitni del izdelan z izrezom medsebojno povezanih masivnih lesnih surovcev. Po

celotnem poteku linije trupa, se na opisani zadnji oz. krajni del oplate, namesti še

horizontalno ležeč zaključni rob.

Fotografija 8 Značilna linija boka na premcu



»Kalafatiranje« oz. zatesnitev trupa lesenih plovil

V pričetku leta se je zato lahko pričelo s postopkom tradicionalnega načina

zatesnitve trupa oz. rež med vsemi posameznimi platicami. Pri gradnji in vzdrževanju

tradicionalnih lesenih plovil neizbežno opravilo, ki ga v lokalnem dialektu bolje poznamo

kot »kalafatiranje«, se izvaja z uporabo prediva, najpogosteje iz industrijske konoplje,

prepojega z lanenim oljem in pred uporabo oblikovanega v svaljke. V reže med platice se

tesnilno predivo oz. »kalafat« vstavlja z uporabo tradicionalnih orodij, natančneje s

pomočjo posebnih jeklenih dlet različnih dimenzij in običajno lesenim kladivom primerne

teže. Glede na širino reže se primerno količino tesnilne preje nabija kolikor je potrebno

globoko med posameznima platicama. Tudi uspešnost zatesnitve trupa, je odvisna

predvsem od usposobljenosti in izkušenosti posameznega ladjedelca in tudi to opravilo je

nedvomno veščina, ki se jo je mogoče priučiti le z leti praktičnega dela. Kot zanimiv

podatek naj navedemo, da je bilo v primeru našega dvojnika plovila Istrski topo, ki v

dolžino meri osem in pol metrov, potrebno zatesniti kar okoli 160 dolžinskih metrov rež

med posameznimi vgrajenimi platicami.

Čez predivo se je nanašalo še tanek sloj za ta namen primernega kita, pri čemer

reže niso bile povsem zapolnjene in bodo vidne, saj se je s tem želelo ohraniti bolj

avtentičen videz tradicionalno grajenega lesenega plovila.

Zaščita lesa podvodnih in nadvodnih delov plovila

Po natančnem brušenju celotne površine oplate, se je nadaljevalo z nanašanjem

dveh slojev premazov temeljne barve v notranjosti in vzdolž zunanjega dela obeh bokov in

dna. Po določitvi vodne linije plovila je bilo podvodni del trupa potrebno zaščititi še z

nanašanjem dveh slojev tki. protivegetativne barve, ki preprečuje razraščanje alg, školjk in

drugih lesu škodljivih morskih organizmov. Notranji in zunanji del trupa plovila je bil po

še zadnjih brušenjih in kozmetičnih popravkih nato v celoti obarvan še z dvema

zaključnima nanosoma bele barve. Izjema je zgolj ozek pas bokov nad linijo palube, za

katero smo izbrali modro barvo ter njegov horizontalni zaključek v rdeči barvi. Vsi kovinski

deli, kot sta npr. zaščitno okovje na premčni statvi in nosilno okovje velikega krmila, bodo

obarvani v črno barvo. Na palubi bo značilna barva in struktura lesa macesna ostala vidna,

saj bo le ta zaščitena zgolj z zadostnim številom premazov zaščitnih olj.



Shematski prikaz 3 Zaključen trup plovila

Izdelava jader, jambora in lesene jamborne opreme

Glavno jadro trapezne oblike velikosti 36 kvadratnih metrov ter manjše prednje

jadro je izdelala jadrarna Seaway Portorož d.o.o. v lasti g. Ivana Štravsa. Izdelana so iz

dacrona v dveh barvah z značilnim vzorcem za tradicionalna plovila Istre.

Za nameščanje in upravljanje jader, ki so bila stoletja značilna za severno-

jadranska plovila, se je izoblikovala specifična oblika jadrne opreme, ki jo v lokalnem

izrazoslovju najpogosteje naslavljamo z terminom »vela al terzo«. Le ta vključuje tudi

dokaj preprost način vpetja jambora in nekoliko bolj zapleten sistem škripčevja,

jambornega okovja in vseh potrebnih vrvi za upravljanje z jadri.

Jambor je izdelan z lepljenjem posameznih elementov iz smrekovine ter kasneje

obdelan v predvideno formo. Njegova dolžina znaša 7,6 metrov in ima na najdebelejšem

delu premer 14 centimetrov. Tudi oba lesena elementa na katera se vpenja zgornji in

spodnji del jadra sta izdelana iz enakega materiala in na enak način. Njun premer znaša na

srednjem oz. najdebelejšem delu 10 centimetrov. Dolžina zgornjega elementa

imenovanega križ, pogosto pa pogovorno tudi pik je 7,6 metra. Dolžina spodnjega

elementa imenovanega deblo, oz. pogovorno tudi bum pa je 6.8 metra.



Izdelava masivnega krmila, skladiščnih pokrovov in druge potrebne opreme plovila

Skupina graditeljev je dokončala tudi za »batel« značilno, kar 2,5 metra visoko

krmilo ter zanj izdelala rudo. Zaščitno kovinsko okovje premčne statve in za izdelavo zelo

zahtevno kovinsko okovje za namestitev masivnega krmila pa je izdelal g. Tomi Brulc oz.

njegovo podjetje Sirio d.o.o..

Za obe palubni skladišni odprtini se je izdelalo dvodelna pokrova. Za izdelavo

pokrovov iz dveh delov, smo se odločili zaradi dokaj velikih odprtin in posledično tudi

težkih in nepriročnih skladiščnih pokrovov. Izvedba sestavljenih skladiščnih pokrovov, bo

zato rokovanje z njimi uporabnikom plovila močno olajšala.

Prav tako se je v zadnjem obdobju izdelalo t.i. »forkole« oz. masivne lesene

naslone za vesla, značilne za severno-jadranska tradicionalna plovila beneškega izvora.

Med načrtovanjem vesel, ki v dolžino merijo kar pet metrov, smo tehtali med

njihovo težo in zmogljivostjo, izdelal pa jih je g. Boštjan Rupel iz Zbilj pri Medvodah. V

kolikor se bo izkazalo, da so listi vesel za upravljanje z izdelanim plovilom premajhni, bo to

potrebno popraviti pri veslih, ki se bodo zanj naročala v prihodnje.

Pri opremljanju plovila smo za njegov kar najbolj avtentičen videz, izbrali iz vrvi

ročno pletene oz. izdelane bokobrane, plovilu primerne velikosti, ki jih je izdelal g. Siniša

Mikelić iz otoka Raba, predstavnik tretje generacije obrtnikov v družinski delavnici

Konoparska obrt Vilson.

Fotografija 9 Plovilo Istrski topo pred Avditorijem Portorož na prireditvi ob proslavi Dneva pomorstva



Prvi preizkusi, tehtanje in registracija plovila

Skupaj s g. Starešinič Jožetom, predstavnikom klasifikacijskega zavoda DNV – GL

Slovenija, ki skrbi za strokovni nadzor nad gradnjo, smo sočasno opravili tudi prve

preizkuse trupa plovila, ki so potrebni za izdajo certifikata o skladnosti gradnje plovila s

zahtevami iz področja varnosti plovbe na morju. Izkazalo se je, da bo plovilo mogoče

registrirati za prevoz dvanajstih oseb na območju obalne plovbe.

Registracija plovila bo izvedena v prihodnjem tednu pri Izpostavi Uprava za

pomorstvo RS v Piranu, kjer smo se že dogovorili za registrsko oznako PI-10. Ime plovila je

prav tako že izbrano in je simbolno povzeto po enem zadnjih piranskih plovil tovrsne

tipologije. razvidnih na fotografijah iz osebnega arhiva staroste piranskega ribištva g.

Perentin Sergia. Ime replike istrskega topa bo enako imenu njegovega batela iz

šestdesetih let prejšnjega stoletja in se bo tako simbolno glasilo »Adria«.

Tehtanje trupa plovila smo izvedli v sodelovanju s Fakulteto za pomorstvo in

promet Portorož, ki razpolaga s primerno tehnično opremo. Izredno natančno tehtanje

trupa je opravil dr. Blaž Luin iz omenjene izobraževalne institucije, s pomočjo uporabe

dveh naprav imenovanih dinamometer oz. silomer. Teža trupa plovila je 1537 kilogramov

in skoraj povsem natančno ustreza predvideni teži, ki je bila predhodno izračunana v

projektni dokumentaciji g. Andreja Justina.

Tehnični opis plovila Istrski topo, opis procesa priprave načrtov in dokumentacije

ter opis ladjedelskih tehnik med gradnjo dvojnika muzejskega plovila pripravili:

univ. dipl. inž. Uroš Hribar Pomorski muzej »Sergej Mašera« Piran in soavtorji:

Vinko Oblak

dr. Peter Vidmar Fakulteta za pomorstvo in promet – Portorož

mag. Marko Perkovič Fakulteta za pomorstvo in promet - Portorož

Meritve izvedla:

Kustos za tehniško dediščino univ. dipl. inž. Uroš Hribar


Fotografije: Kustos za tehniško dediščino univ. dipl. inž. Uroš Hribar

Shematski prikazi Andrej Justin

Portorož, Marec 2019



4.11 Pasara – svećarica iz Izole

Svećarice su manja ribarska plovila koja prema tipologiji, dakle s obzirom na njihov

oblik i konstrukciju, uvrštavamo u pasare. Svećarice, korištene od strane ribolovaca

poduzeća Riba, izgrađene su sredinom prošlog stoljeća i to najčešće u njihovom vlastitom

brodogradilištu u Izoli. Obično ih za vrijeme ribolova nisu koristili kao samostalna plovila,

već su ih uglavnom pratili veći ribarski brodovi – plivaričari. S jakim svijetlima svećarica na

zrcalnoj krmi prikupljali su jata riba, te su time povećali mogućnost uspješnog ulova, kada

su kasnije jato bilo opasano mrežom plivaricom. Talijanski naziv za svjetiljke je lampada i

iz tog su se razloga ta plovila na dvojezičnom području i u ribarskom žargonu slovenske

obale često nazivale »lampara«.

Slika 43 Plovilo svećarica u izložbenom prostoru Izolana

Predmetni primjerak plovila svećarica izrađen je 1956. godine u Izoli. Plovilo je u

vlasništvu Društva starih barki Izola. Dobilo ga je donacijom od posljednjeg vlasnika,

lokalnog ribolovca Bonassa Pugliese Cristiana 2014. godine. Prilikom zadnjeg upisa u

upisnik čamaca Uprave za pomorstvo R. Slovenije nosilo je oznaku 9 - IZ. Uz iznimku

oplate, strukturno je gotovo u potpunosti očuvano te ga zbog opsega dotrajalosti drva i

drugih materijala nije imalo smisla cjelovito obnavljati. Tragovi dugogodišnjeg korištenja

plovila vidljivi su i u obliku oštećenja pojedinih konstrukcijskih elemenata.

Uz pomoć financijskih sredstava projekta Mala barka 2, plovilo je restaurirano

2018. godine i izloženo u zbirci Izolana. Čišćenje i ostale zahvate, potrebne za

predstavljanje unutar spomenute zbirke, izvršio je Privatni zavod za restauriranje i

konzerviranje – ZAR iz Izole.



Tehnični opis lesenega ribiškega plovila »svečarica«

Svečarice so manjša ribiška plovila, ki jih po tipologiji ter glede na njihovo obliko in

konstrukcijsko zasnovo uvrščamo med pasare. Svečarice, ki so jih uporabljali ribiči

podjetja Riba, so bile grajene v sredini prejšnjega stoletja najpogosteje v njihovi lastni

ladjedelnici v Izoli. Običajno jih med ribolovom niso uporabljali kot samostojna plovila,

temveč so najpogosteje spremljala večje ribiške ladje. Z močnimi lučmi na zrcalnih krmah

svečaric so jate rib usmerjali v mreže in s tem povečali možnost uspešnega ulova.

Italijanski termin za svetila je lampara, zato so ta plovila na dvojezičnem področju v

ribiškem žargonu slovenske obale, pogosto imenovali tudi »lampara«.

Obravnavani primerek plovila svečarica je bil izdelan leta 1956 v Izoli. Plovilo je v

lasti Društvo starih bark Izola, ki ga je pridobila z donacijo od zadnjega lastnika lokalnega

ribiča Bonassa Pugliese Cristian-a leta 2014. Pri zadnjem vnosu v vpisnik čolnov pri Upravi

za pomorstvo R. Slovenije je imela oznako 9 - IZ. Z izjemo oplate je strukturno skoraj v

celoti ohranjen, a ga zaradi obsega dotrajanosti lesa in drugih materialov, ni bilo smiselno

celovito prenoviti. Sledi dolgoletne rabe plovila so vidne tudi v obliki poškodb posamezn ih

konstrukcijskih elementov. S pomočjo finančnih sredstev projekta Mala barka 2, je bil v

letu 2018 restavriran in razstavljen v zbirki Izolana. Čiščenje in druge posege potrebne za

predstavitev znotraj omenjene zbirke je izvedel Zasebni zavod za restavratorstvo in

konservatorstvo – ZAR iz Izole.

Osnovni tehnični podatki plovila

Dolžina tega plovila je 6,35 metra, njegova širina pa znaša 2,2 metra. Najmanjša

višina trupa tega primerka merjena od spodnjega roba kobilice do linije palube je na

sredini trupa 80 cm, na premcu in krmi, kjer je zaradi oblike trupa linija palube nekoliko

višja, pa znaša višina trupa merjena do palube 1 meter.

Paluba in palubna odprtina

S palubo zaprti del plovila na premčnem predelu je dolg 2,9 metra in se razteza od

premčne grodnice do rebra št. 11, medtem, ko se manjša le 85 centimetrov dolga krmna

paluba nahaja med rebrom št. 20 in krmno grodnico.

Paluba ima na sredini plovila namreč razmeroma veliko palubno odprtino, ki se

nahaja med predhodno omenjenima rebroma št. 11 in št. 20. Dolžina omenjene odprtine

je 2,20 metra, širina v sprednem delu je 1,5 metra in v ožjem, krmnem delu 1,1 meter.

Palubna odprtina ima na vseh štirih stranicah 9,5 centimetrov visok okvir izdelan iz lesenih

elementov debeline 2 centimetra. Med 15 in 30 centimetrov široka predela palube sta



tudi vzdolž opisane palubne odprtine na obeh bokih plovila. Oba palubna predela sta

izdelana iz 2 centimetra debelih lesenih elementov, izmed katerih je sredinski element,

nameščen vzdolž središčne simetrale plovila nekoliko masivnejši in širok 16 centimetrov.

Preostalih 22 elementov, ki tvorijo posamezni predel palube, oz. 11 elementov na vsaki

strani palube imajo za polovico manjšo širino, ki znaša 8 centimetrov. Vsi elementi so na

palubna rebra pričvrščeni s pocinkanimi jeklenimi žeblji dolžine 5 centimetrov. Paluba je v

celoti izdelana iz macesnovega lesa. Posamezni elementi so izdelani oz. oblikovani z

razrezovanjem in površinsko obdelani s skobeljnikom.

Paluba plovila svečarica z razmeroma veliko palubno odprtino

Najvišji del bokov imenovana tudi »banda morta«

Plovilo ima po celotni dolžini obeh bokov nad višino roba palube neprekinjen

zaščitni vzdolžni element imenovan v lokalnem dialektu »banda morta«. S trupom jo

povezuje na vsaki strani plovila 15 masivnih konstrukcijskih elementov iz hrastovine na

katerih je pričvrščen. Pomembna funkcija omenjenega elementa s katero sta povišana

oba boka, je bistveno zmanjšana verjetnost vdora valov na palubo. Obenem poveča tudi

varnost posadke med ribolovom saj v primeru nagiba plovila preprečuje zdrs iz palube ali

morebitno izgubo tovora, mrež in ostale opreme. Višina le tega znaša 12 cm in je na

zunanji strani izdelan iz hrastovega elementa debeline 2 centimetra. Notranji element je



izdelan iz elementa višine 4,5 centimetra. Njuna zgornja robova povezuje horizontalno

pričvrščen in med 11 in 12 centimertov širok lesen zaključni element debeline 2

centimetra. Na vsakem izmed obeh bokov je v zunanjem elementu enakomerno

razporejenih po 9 manših izrezov pravokotne oblike, ki so služili za odtekanje vode iz

palube. Vsi elementi so pričvrščeni s pocinkanimi jeklenimi žeblji.

Zunanja kobilica oz. gredelj ter notranja hrbtenica imenovana »paramezal«

Plovilo ima skoraj v svoji celotni dolžini kobilico izdelano iz hrastovega lesa širine 5

centimetrov in višine 10 centimetrov. Kobilica ima na svoj spodnji rob, kod je to običajno

na vseh lesnih tradicionalnih plovilih, z jeklenimi žeblji pričvrščen še dodaten 3 centimetre

debel zaščitni lesen element. Le tega je v primeru poškodb zelo enostavno zamenjati brez

obsežnih, dolgotrajnih in zahtevnih posegov v strukturo samemega plovila.

Prikaz notranje konstrukcije plovila svečarica

Nanjo so v notranjosti povila pričvrščena vsa rebra. Dodatno vzdolžno povezavo

vseh posameznih reber in s tem boljšo vzdolžno čvrstost plovilu zagotavlja tki.

»paramezal« oz. notranja hrbtenica dolžine 4,4 metra. Le ta je izdelana iz hrastovega lesa

debeline 2,5 centimetrov in je nameščena preko zgornjega roba reber. Njena širina znaša

12 centimetrov.



Premčna statva oz. grodnica

Premčna statva oz. grodnica je sestavljena iz zunanjega in notranjega dela. Zunanji

del statve je izdelan iz dveh med seboj stično povezanih delov. Zaradi ukrivljenosti linije

celotne statve, bi bilo iz le enega samega elementa z ravno raščeno strukturo lesa,

nemogoče izdelati tako pomemben konstrukcijski element plovila. Oba dela sta obdelana

na način, da se skladno preklapljata in sta zato lahko medseboj povezana v trdno celoto. V

spodnjem delu je zunanja grodnica obdelana na način, da se prilega obliki kobilice, s

katero je na njunem spoju skladno oblikovana in povezana. Tudi notranji del premčne

statve je iz enakega razloga izdelan iz dveh elementov in tudi ta je v svojem skrajnem

spodnjem delu skladen in povezan z kobilico. Spoj oz. prekrivanje notranje premčne

statve s kobilico je na razdalji med rebroma št. 2 in št. 4. Zunanja in in notranja grodnica

sta povezani z vsaj petimi kovinskimi vijaki.

Prikaz konstrukcije premčne statve in strukturne zasnove njene povezave s kobilico

Krmna statva oz. grodnica in struktura potrebna za vgradnjo motorja

Krmna statva je izdelana iz glavnega, zunanjega in notranjega dela. Med glavnim in

zunanjim delom je vpeto krmno zrcalo. Na zunanji del sta bili pričvrščeni kovinski vpetji za

krmilo, od katerih je ohranjeno zgolj eno. Izdelan je iz hrastovega elementa dolžine 72

centimetrov in preseka 8 za 10 centimetrov. Spodnji oz. glavni del grodnice je dokaj

masiven in povezan s kobilico. Oblikovan ima utor, v katerega so pričvrščeni zaključki



platic na boku in dnu plovila. Širina tega elementa je med 8,5 in 9 centimetrov, njegova

dolžina znaša v spodnjem najširšem delu 16 centimetrov, nato se njegova širina v

zgornjem predelu zmanjša na 5 centimetrov. Zgolj zgornji del tega elementa se v celoti

nahaja v notranjosti trupa. Notranji del krmne statve je izdelan iz le enega kosa in

dodatno učvrsti krmni predel. Širina tega elementa je 8 centimetrov, njegova dolžina

znaša 8 centimetrov in višina je 0,5 metra. Posamezni elementi krmne statve so

medsebojno povezani s spojnimi vijaki.

Zunanjost krmnega dela plovila

Neposredno pred notranjim elementom krmne statve sta eden nad drugim

nameščena še dva lesena masivna vzdolžna elementa dolžine okoli 35 centimetrov in

širine 14 centimetrov. Višina spodnjega elementa, čigar sprednji del je prislonjen na rebro

št. 21, je 7 centimetrov. Neposredno nanj pa je nameščen še zgornji konstrukcijski

element z višino 13 centimetrov. Vanj je v sredini in po celotni dolžini pod primernim

naklonom izvrtana luknja s presekom 4,3 centimetra, kjer je potekal vod pogonske osi

propelerja.



Prikaz krmne notranje konstrukcije

Rebra

V Izoli hranjeno oz. razstavljeno plovilo svečarica ima 24 reber. Ker so bila

oblikovana z razrezovanjem elementov z ravno raščeno strukturo lesa, je večina izmed

njih sestavljena in izdelana iz treh med seboj povezanih delov. Izjema so le rebra na

skrajnem premčnem in krmnem delu plovila, ki so vpeta neposredno na statve. Pri vseh

ostalih rebrih sta na sredinski oz. spodnji del vsakega izmed njih, na vsaki strani

pričvrščena zrcalna bočna dela posameznega rebra. Povezujeta jih dva na enak način

izdelana in skladno z linijo posameznega rebra oblikovana vezna elementa. Celotna setava

reber je izdelana iz hrastovega lesa s presekom dimenzij širine 3 centimetre in dolžine 7,5

centimetrov. Posamezno rebro je oblikovano skladno z načrtovano prečno obliko trupa na

določenem predelu plovila. Rebra so, kot je to običajno povezana z zunanjo kobilico, med

rebrom št. 4 in rebrom št. 21, pa so le ta medsebojno v vzdolžni smeri plovila dodatno

učvrščena tudi z notranjo hrbtenico.

Med rebrom št. 19 in zadnjim rebrom ob zrcalu krme oz. rebrom št. 23, so v

vmesni prostor med zunanjo kobilico in notranjo hrbtenico, vgrajeni leseni elementi, ki

zapolnjujejo vrzeli med njima in dodatno utrjujejo konstrukcijsko strukturo trupa. Na



rebrih od št. 13 do št. 18, so 9 centimetrov široki izrezi, v katere sta bila vgrajena vzdolžna

nosilca notranjega pogonskega motorja. Dolga sta bila okoli 125 centimetrov, vendar nista

ohranjena.

Prikaz strukture reber

Notranje vzdolžne vezi

Dodatno vzdolžno čvrstost trupa plovila zagotavljata še na vsakem boku dve

vzdolžni vezi, izmed katerih poteka zgornja 10 centimetrov široka imenovana tudi »proti-

centa« neposredno pod linijo palube. Vanjo so izrezani utori v katere so nameščena

posamezna palubna rebra. Spodnja, 8 centimetrov široka vez, je nameščena nekoliko

nižje, obe pa sta izdelani iz hrastovega lesa debeline 2 centimetra.



Prikaz notranjih bočnih vzdolžnih vezi

Oplata lesenega plovila svečarica

Oplata lesenega plovila je izdelana iz platic povprečne debeline 2 centimetra.

Širina posameznih platic merjeno na srednjem rebru znaša med 13 in 14 centimetrov.

Veliko močnejša je zgornja platica ob liniji poteka palube, ki ima širino izmerjeno na

srednjem rebru 17 centimetrov. Takšna dimenzija platic lahko več destletij zagotavlja

plovilu teh dimenzij plovnost, obenem pa bistveno pripomore tudi k dodatni vzdolžni

trdnosti njegovega trupa. Masivneje izdelani zgornji oz. zaključni platici na vsakem izmed

obeh bokov, skupaj z drugimi platicami sicer predstavljata sestavne elemente oplate, a sta

obenem tudi vzdolžni ojačitvi konstrukcijske zasnove zgornjega roba trupa plovila. V

lokalnem izrazoslovju tradicionalnih ladjedelcev sta imenovani »centa«, vsaka izmed njiju

pa je na svoji strani trupa povezana s sebi paralelno notranjo vzdolžno vezjo, imenovano

pogosto tudi »proti-centa« in robnim horizontalnim elementom palube, imenovanim v

lokalnem pogovornem jeziku morjeplovcev »razma«. Vsi trije omenjeni konstrukcijski

vzdolžni elementi v višini palube med seboj povezujejo vse posamezne okvirje reber in s

tem tvorijo nekakšen povezan obod okoli celotnega korita plovila. V opisani funkciji teh

elementov lahko prepoznamo tudi terminološki izvor naziva »centa«, ki je prevzet iz

italijanskega izraza za pas »cintura« oz. skarajšano »cinta«.



Gradnjo lesenih plovil so tudi v zgodovini prilagajali ustreznosti razpoložljivega

lesa, kar je še posebaj veljalo v primeru lesa namenjanega izdelavi platic, ki zahteva

ukrivljanje. Težavnost oz. zahtevnost izvedbe krivljenja posameznih lesenih delov je

odvisna od vrste dejavnikov, kot so na primer vrsta lesa, debelina krivljenega elementa,

manj zahtevno eno-ravninsko krivljenja ali bolj zahtevno krivljenje posameznega

elementa v večih smereh oz. ravninah in predvsem izraženost linij na določenem predelu

plovila. V primeru oblike osrednjega dela trupa plovila svečarica so linije plovila dokaj

neizrazite ter zato za krivljenje platic ne predstavljajo večje težave.

Prikaz zunanje oplate na premcu

Na premčnem delu je izraženost linij trupa oz. ukrivljenost plovila zmerna in je

zatorej tudi oblikovanje posameznih platic namenjenih izdelavi oplate v tem predelu

izvedbeno nekoliko bolj zahtevno. Predvidevamo lahko, da se je med krivljenjem

posameznih platic plovila svečarica uporabljala v tistem času najpogostejša metoda hidro-

termične plastifikacije materjala z uporabo odprtega ognja. Pretežni del oplate je izdelan

iz lesa macesna, le nekaj masivnejših predelov, kot je primer zrcalo krme je iz hrastovine.

Načina zatesnitve trupa oz. rež med posameznimi platicami

Pri gradnji in vzdrževanju tradicionalnih lesenih plovil neizbežno opravilo, ki ga v

lokalnem dialektu bolje poznamo kot »kalafatiranje«, se izvaja z uporabo prediva,



najpogosteje iz industrijske konoplje, prepojega z lanenim oljem. V reže med platice se

tesnilno predivo oz. »kalafat« vstavlja z uporabo tradicionalnih orodij, natančneje s

pomočjo posebnih jeklenih dlet različnih dimenzij in običajno lesenim kladivom primerne

teže. Glede na širino reže natančno odmerjeno količino tesnilne preje se nabija kolikor je

mogoče globoko v režo med posameznima platicama in tudi uspešnost zatesnitve trupa,

je odvisna predvsem od usposobljenosti in izkušenosti posameznega ladjedelca.

Tesnilno predivo iz naravnih vlaken

Za zagotavljanje trajne vodotesnosti trupa lesenih plovil je potrebno natančno

odmerjanje potrebne količine preje ter izoblikovan občutek uporabe moči med delom, kar

je nedvomno veščina, ki se jo je mogoče priučiti le z leti praktičnega dela.

Tehnični opis: Kustos za tehniško dediščino univ. dipl. inž. Uroš Hribar

Meritve izvedla: Kustos za tehniško dediščino univ. dipl. inž. Uroš Hribar


Fotografije: Pripravnik za kustosa mag. Matjaž Kljun



4.12 Batana IZ 75 iz Izole

Batana IZ-75 izrađena je 1959. godine u Izoli. Plovilo je u vlasništvu Društva starih

barki Izola i nalazi se u Mandraču u Izoli. Stanje plovila prije obnove je bilo dobro, jer je

plovilo redovno održavano. Premaz palubnog dijela, vanjskog dijela trupa i krmila bio je

pohaban, jer održavanje premaza zahtijeva obnovu jednom godišnje. Vilice i vesla bila su

u dobrom stanju. Deblenjak, pik i jarbol bili su premaleni s obzirom na dimenzije plovila,

što je kvarilo obilježja tipične »batane«. Tome je slijedila i neodgovarajuća veličina jedra.

Pokrivalo za jedro bilo je staro i istrošeno. Užad je bila djelomično pohabana i zahtijevala

je zamjenu. Dva koloturnika bila su oštećena, dok su ostali u dobrom stanju.

Slika 44 Batana IZ 75

Uz pomoć financijskih sredstava iz projekta Mala barka 2, plovilo je 2017. godine

restaurirano. Čišćenje i ostale zahvate, potrebne za predstavljanje unutar spomenute

zbirke, izvršio je Privatni zavod za restauriranje i konzerviranje – ZAR iz Izole.

Tehnični opis plovila Batana

Leseno plovilo BATANA bila grajena leta 1959 v Izoli. Plovilo je v lasti Društva starih

bark Izola registracije IZ-75 in se nahaja v Mandraču v Izoli. Stanje plovila pred prenovo je

bilo dobro, saj je bilo plovilo redno vzdrževano. Premaz palubnega dela, zunanjega dela

trupa in krmila je bil obrabljen saj je za vzdrževanje potrebna vsakoletna obnova. Vilice in

vesla so bila v dobrem stanju. Bum, pik in jambor so bili premajhni glede na dimenzije



plovila, kar je kazilo podobo tipične »batane«. Temu je sledila tudi neustrezna velikost

jadra. Pokrivalo za jadro je bilo staro in preperelo. Predeloma so bile vrvi nekoliko

obrabljene in potrebne menjave. Dva škripca sta bila poškodovana, ostali so v dobrem

stanju. S pomočjo finančnih sredstev projekta Mala barka 2, je bil v letu 2017 restavriran.

Čiščenje in druge posege potrebne za predstavitev znotraj omenjene zbirke je izvedelo

Zasebni zavod za restavratorstvo in konservatorstvo – ZAR iz Izole.

Batane na slovenski obali

Batane na slovenski obali so dolge okoli 4,5 m, široke okoli 1,5 m. Razdalja med

najnižjo in najvišjo točko znaša okoli 62 cm, višina trupa na sredini pa 40 cm. Prostornina

znaša okoli 2,2 m3, masa prazne batane brez vseh premičnih kosov pa po Simiču znaša

okoli 150 kg. Pri konstrukciji batane je potrebno poudariti, da batane niso imele ločenega

ogrodja. Rebra so bila preprosto pritrjena na oplato in obratno. Najpreprostejše batane so

imele 5-7 reber, zahtevnejše do 12. Rebra so bila sestavljena iz treh kosov. Ogrodje je bilo

iz hrastovega ali murvinega lesa. »Konstrukcijsko najbolj zahtevna je bila točka na konici

premca, ki je povezovala premčno statvo, boke in palubo. Na tem mestu so zato uporabili

izredno močan in poln kos trdega lesa.« Največji element trdnosti so bili boki, ne pa

ogrodje. Bočne deske so merile 20 cm in več. Paluba je bila prekrita s širokimi borovimi

deskami. Na vsakem boku , tako na krmi kot na premcu, je bila nameščena po ena majhna

bitva za privezovanje. Imela je še majhno ograjico, ki je ščitila batano pred udarjanji ob

druga plovila in pred globokimi zajedami vrvi v trup. Le to je bilo mogoče ob poškodbah

zlahka zamenjati, saj je bila pritrjena na ločenih oporah. Les za izgradnjo batan so tudi

zaščitili z barvami, z firnežem, katranizacijo, tudi z ribjim oljem.


Dolžina plovila je 4,5 m, njegova širina pa znaša 1,5 m. Grajena je bila leta 1959 iz

lesa. Ima en jambor, bum in pik, ki pa so bili pred obnovo premajhni glede na dimenzijo

plovila. Stanje plovila pred obnovo je dobro, saj je bilo redno vzdrževano.

Osnovni podatki po obnovi

Plovilo je bilo povlečeno iz vode s pomočjo prikolice in nastanjeno v prostor, kjer

je potekala obnova. Sledilo je temeljito mokro čiščenje s pomočjo vodnega curka. Začasno

so bili odstranjeni in razstavljeni nekateri elementi, kot so: izvenkrmni motor, krmilo,

vesli, podnice, pokrova, brk, bokobrani, jambor, pik, bum, jadro, škripci in vrvi. Na

zunanjem delu trupa, krmilu, pokrovih in palubnem delu je bil mehansko odstranjen star

premaz. S pomočjo lesnega traku je bila označena vodna linija. Sledila je obdelava

vodnega dela trupa z antivegetativnim premazom in temeljno barvo v bakrenem odtenku.



Na nadvodni zunanji del trupa, palubni del, pokrova in nadvodni del krmila je bila

nanešena svetla temeljna barva in premaz na oljni osnovi v odtenku slonovine. Palubni

rob je bil premazan z barvo v temno rdečem odtenku, robna letev je bila premazana z

zaščitnim lakom. Bum, pik in jambor so bili izdelani iz lesa visokogorske smreke. Les je bil

mehansko obdelan in premazan z zaščitnim lakom. Dekorativni element na vrhu jambora

je bil premazan z zaščitnim premazom in barvo v temno rdečem odtenku. Jadro je bilo s

črnim šivom zašito iz dacrona, vodo odbojnega sintetičnega materiala. Zaščitno pokrivalo,

ki ščiti jadro pred vremenskimi vplivi je bilo izdelano iz materiala sunbrella iz akrilnih

vlaken. Na zunanji del trupa so bili nalepljeni napisi IZ-75 in Društvo starih bark Izola, na

prednji pokrov pa napis Batana Izola 1959. Tisk na jadro ni bil izveden, material jadra

namreč tega ni dopuščal. Namesto tega je bila izvedena zaščita za bokobrane in zgoraj

omenjeno zaščitno pokrivalo za jadro. Predhodno odvzeti elementi so bili po prenovi

znova nameščeni na svoje mesto. Plovilo je bilo vrnjeno v vodo. In situ je bila izvedena

montaža pika, buma, jambora in jader. Na stičišču jambora in pika je bil nameščen ščitnik,

ki onemogoča trenje. Nadomeščenih je bilo 20 m 8 mm-ske in 12m 16 mm-ske vrvi. Nova

škripca sta bila ročno izdelana iz tikovega lesa ter premazana z zaščitnim lakom.

Foto-dokumentacija



4.13 Pasara IZ 660 iz Izole

Pasare su manja plovila koja su se prema svojoj konstrukciji razvila iz brodica za

spašavanje većih brodova. Međusobno se razlikuju po veličini, opremi za jedrenje i drugoj

opremi, a njihove inačice su raširene diljem Mediterana. Koristile su se u različite svrhe,

od druge polovice devetnaestog stoljeća često u svrhu rekreacije i razonode. U prošlosti

su ih opremali veslima i jedrima, a kasnije sve češće manjim motornim agregatima.

Slika 45 Pasara IZ 660

Predmetni primjerak plovila s registracijskom oznakom IZ-660 bio je izrađen 1981.

godine u Labinu. Njegov graditelj je Josip Lilić, a plovilo se nalazi u vlasništvu Društva

starih barki Izola. Uz pomoć financijskih sredstava projekta Mala barka 2, plovilo je

restaurirano 2019. godine i nalazi se na vezu u izolskoj luci.

Tehnični opis lesenega plovila tipologije pasara IZ-660

Pasare so manjša plovila in so se glede na njihovo konstrukcijsko zasnovo razvile iz

rešilnih čolnov večjih ladij. Med seboj se lahko razlikujejo po velikosti in jadrni ter drugi

opremi, njihove različice pa so razširjene povsod v Sredozemlju. Uporabljali so jih v

različne namene, od druge polovice devetnajstega stoletja pogosto tudi za namen

rekreacije in razvedrila. V preteklosti so jih opremljali z vesli in jadri, kasneje pa so vanje

vse pogosteje vgrajevali manjše motorne agragate.

Obravnavani primerek plovila z registracijo IZ-660 je bil izdelan leta 1981 v Labinu.

Njegov graditelj je g. Josip Lilić, plovilo pa je v lasti Društvo starih bark Izola, S pomočjo

finančnih sredstev projekta Mala barka 2, je bilo v letu 2019 restavrirano, nahaja pa se na

privezu v Izolskem mandraču.



Pasare na slovenski obali

Na slovenski obali sta bili najbolj poznani dve vrsti pasar: Starejše, ki so imele ozek

premec ter bolj ravno in pokončno premčno statvo, ter mlajše pasare s prostranim

premcem. Ta je vedno izdelan z ukrivljeno, močno nad morje potegnjeno premčno statvo.

Ločimo tudi pasare z visokim in pasare z nizkim zrcalom. Za prevoze ljudi so bile

primernejše in bolj priljubljene pasare s prostranim premcem, ki je onemogočal pljuskanje

vode čez palubo. Za boljše in hitrejše jadranje pa so bile bolj primerne pasare z ozkim

premcem in nizkim zrcalom. Sicer pa pasare slovijo po elegantni, izredno aerodinamični

obliki.

Čeprav je osnovna oblika pasare dokaj enotna in prepoznavna, pa je kot pri drugih

oblikah plovil, tudi pri pasarah zelo razvidna razlika med njihovim videzom in obliko. Vsak

ladjedelec je vanjo namreč vnesel svoje znanje, izročilo svojega kraja in svoj okus. Mojstri

večinoma niso uporabljali načrtov za svoje ladje, zato je prihajalo pri enakih tipih plovil do

razlik, kar je pri opisih plovil v virih (mere, tonaža) jasno razvidno. Zato so toliko bolj

dragoceni redki primerki ohranjenih ladijskih načrtov.

Pasare v Istri so bile dolge okoli 6 m, široke okoli 2,1 m, na sredini pa visoke okoli

92 cm. Razmerje med dolžino in širino je znašalo nekoliko manj kot 3:1, površina jader pa

je bila okokli 10 m².

»Linije boka so pod kotom 54° Glede na simetralo začnejo na premcu in se nato

enakomerno, vendar v dokaj močnem loku hitro nadaljujejo do točke, kjer je na dobri

tretjini dolžine trup najširši. Od tam naprej se začne v izredno blagem loku ožiti proti krmi,

ki jo zaključuje zrcalo – ravna in nekoliko nad morje nagnjena površina.« Če na plovilo

gledamo iz strani, je premec nekoliko višji kot krma. Madirji na bokih so široki do 14 cm,

starejše izvedbe pasar pa so imele tudi širše madirje in širše palubne deske.

Paluba je po dolžini in prečno malo izbočena in poteka dokaj vzporedno z morjem.

Nameščena je predvsem na sprednji tretjini plovila, druge opalubljene površine na bokih

so namenjene hoji, na krmi pa shranjevanju različne drobne opreme. Pod palubo je bila

nekdaj spravljena ladijska in ribiška oprema. Pokrita je z največ 8 cm širokimi borovimi

deskami, lahko tudi z deskami iz macesna, tika, iroka in drugih vrst lesa. Drži jo 7-10 spon,

ki se umeščajo v zgornje vzdolžne rebrne okrepitve in se ne spajajo neposredno z rebri.

Odprt prostor pa je namenjen ribičem ali potnikom. Ta prostor je velik in ga praviloma ne

pokrivajo. Za pasare so značilne tudi bitve, ki se nahajajo na sredini premca bližje premčni

statvi (ta je močnejša) ter dve na vsaki strani krme. Ob palubi tudi ni nameščena nobena



ograjica temveč le drobna letev. Imele so klopi na sredini in klop na krmi, ki je služila za

krmarjenje in ribolov. Po dnu pasar nad rebri so bile položene premične podnice.

V preteklosti so imele pasare jambor z jadrom, danes pa so večinoma opremljene z

motorjem. Nekateri lastniki so jambor in jadro na pasarah ohranili kot okras, drugod spet

so lastniki dogradili tudi nizko kabino. Jambor je bil kratek in navpičen. Stal je na

sprednjem delu, nekoliko naprej od polovice plovila. Na dnu so ga, da se ne bi obračal

okoli svoje osi, potisnili v kvadratasto odprtino v paramezalu in ga pritrdili s priponami na

boke. Nanj so dvigovali jadro. Jadra so bila sprva trikotna, kasneje trapezna. Ta so segala

tudi čez krmo, prednji rob jadra pa so z majhnim enojnim škripcem napenjali na obroč, ki

je bil na konici oz. premčni statvi. Krmilo z majhno površino sega do dna kobilice in je na

plovilo nataknjeno kratkih oseh. Krmilna ročica je kratka.

Zaradi svoje dobre konstrukcije in ladijskih linij se pasara izredno dobro odziva na

hitro in nenadno manevriranje ter ima dobre plovne lastnosti. »Dokaj globoka, vendar

ozka kobilica se na premcu nadaljuje v močno premčno in na krmi v močno krmno statvo,

na katero je neposredno pritrjeno zrcalo. Tako kobilica kot statvi sta najpogosteje iz

hrastovega lesa, med seboj pa sta spojeni in okrepljeni še z dodatnimi vezmi. Kobilica in

vedno protikobilico in /ali paramezal – debelo desko, ki teče po vsej dolžini pasare. Na

kobilico so pritrjena ozka rebra iz hrastovega in murvovega ali brestovega lesa, ki so

skoraj vedno sestavljena iz sedmih kosov. Med seboj so razmaknjena za 25 – 28 cm.

Pasare imajo od 22 do 30 reber, odvisno od dožine.

(…) Poleg kobilice, na katero so rebra najmočneje vpeta, jih skupaj držita še dve

močni vzdolžni deski, ki tečeta z notranje strani po zgornjem robu reber na vsakem boku.«

Pri pasarah so rebra rebra izjemno togo vpeta v celotno konstrukcijo, ki pa je zaradi

ozkosti reber zelo lahkotna vendar tudi močna. Pomembne spoj je je na sami konici, kjer

se srečata oba boka s premčno sponio in palubo. Ta spoj je izveden z močnim kosom

hrasta. Dodatno pa je okrepljen tudi spoj bokov z zrcalom.


Dolžina tega plovila je 5,92 metra, njegova širina pa znaša 2,1 metra. Najmanjša

višina trupa tega primerka merjena od spodnjega roba kobilice do linije palube je na

skrajnem krmnem delu, kjer znaša 50 cm. Proti sredini plovila je zaradi oblike trupa linija

palube nekoliko višja in je na glavnem rebru višina trupa 77 centimetrov ter na premcu 75

centimetrov.



Paluba in palubna odprtina

S palubo zaprti del plovila na premčnem predelu je dolg 2,52 metra in se razteza

od premčne grodnice do rebra št. 12, medtem, ko se manjša le 86 centimetrov dolga

krmna paluba nahaja med rebrom št. 23 in krmno grodnico. Paluba ima na sredini plovila

namreč razmeroma veliko palubno odprtino, ki se nahaja med predhodno omenjenima

rebroma št. 12 in št. 23. Dolžina omenjene odprtine je 2,54 metra, največja širina odprtine

je v sprednem delu in znaša 1,16 metra. Palubna odprtina ima na vseh štirih stranicah 5

centimetrov visok okvir izdelan iz lesenih elementov debeline 3 centimetre. Okoli 47

centimetrov široka predela palube sta tudi vzdolž opisane palubne odprtine na obeh

bokih plovila.

Najvišji del bokov imenovana tudi »banda morta«

Plovilo ima po celotni dolžini obeh bokov nad višino roba palube neprekinjen

zaščitni vzdolžni element imenovan v lokalnem dialektu »banda morta«. S trupom jo

povezuje na vsaki strani plovila 16 lesenih konstrukcijskih elementov na katerih je

pričvrščen. Izdelani so iz elementov širine 5 centimetrov, debeline 4 centimetre, njihova

višina pa znaša 10 centimetrov.

Kobilica oz. gredelj

Plovilo ima skoraj v svoji celotni dolžini 5,5 metra dolgo kobilico izdelano iz lesa

širine 6 centimetrov in višine 15 centimetrov. Kobilica ima na svoj spodnji rob, kod je to

običajno na vseh lesnih tradicionalnih plovilih, pričvrščen še dodaten 3 centimetre debel

zaščitni lesen element. Le tega je v primeru poškodb zelo enostavno zamenjati brez

obsežnih, dolgotrajnih in zahtevnih posegov v strukturo samemega plovila.

Premčna statva oz. grodnica

Premčna statva oz. grodnica je sestavljena iz zunanjega in notranjega dela. Oba

dela sta obdelana na način, da se skladno preklapljata in sta zato lahko medseboj

povezana v trdno celoto. V spodnjem delu je zunanja grodnica obdelana na način, da se

prilega obliki kobilice, s katero je na njunem spoju skladno oblikovana in povezana. Tudi

notranji del premčne statve je iz enakega razloga v svojem skrajnem spodnjem delu

skladen in povezan z kobilico. Zunanja in in notranja grodnica sta medsebojno povezani.

Premčna statva je 85 centimetrov višine, širine 10 centimetrov in dolžine 8 centimetrov.



Krmna statva oz. grodnica

Krmna statva je izdelana iz glavnega dela in notranje ojačitve oz. kolena. Nanjo je

vpeto krmno zrcalo. Na zunanji del je pričvrščeno krmilo. Izdelana je iz lesenega elementa

višine 130 centimetrov in preseka 8 za 10 centimetrov. Spodnji oz. glavni del grodnice in

kolena sta povezana s kobilico. Posamezni elementi krmne statve so medsebojno

povezani s spojnimi vijaki.

Rebra

Plovilo ima 25 reber. Celotna struktura reber je izdelana iz lesa s presekom oz.

dimenzij širine 4 centimetre in dolžine 6 centimetrov. Posamezno rebro je oblikovano

skladno z načrtovano prečno obliko trupa na določenem predelu plovila. Rebra so, kot je

to običajno povezana z zunanjo kobilico.

Na rebrih od št. 7 do št. 11 sta bila vgrajena vzdolžna nosilca notranjega

pogonskega motorja. Dolga sta okoli 110 centimetrov, njuna širina pa je 7 centimetrov.

Notranje vzdolžne vezi

Dodatno vzdolžno čvrstost trupa plovila zagotavljata še dve vzdolžni vezi, širine 7

centimetrov in debeline 3 centimetre.

Oplata

Oplata lesenega plovila je izdelana iz platic debeline 2 centimetra. Širina

posameznih platic merjeno na srednjem rebru znaša 10 centimetrov.

Meritve in podatki: Društvo starih bark Izola

Vrsta dokumenta: Popis meritev na plovilu

Št. dokumenta: P-3-2019

Datum izdaje:08.03.2019

Kraj izdaje: Izola

PODATKI O PLOVILU:

Kraj/lokacija: Mandrač Izola

Last: Društvo starih bark Izola, Mladinska 25, 6310 Izola

Tip plovila: PASARA

Material: les

Mere: dolžina 5,92 m, širina 2,10 m

Letnica gradnje: 1981

Graditelj: Josip Lililć, Labin HR

Registrska številka: IZ-660



SKICE:

Slika 01: Skica plovila-tloris

Slika 02: Skica plovila-bočni pogled

2,10

2,52

0,03

0,86 2,54 1,1

0,47

0,47

5,92

notranje vzdolžne vezi

rebra

Krmno zrcalo

Krmna statva kobilica Prednja statva

bitva



TABELA Z MERAMI PLOVILA:

TRUP DOLŽINA ŠIRINA VIŠINA

Mere plovila 5,92m 2,10m

Najmanjša višina trupa Spredaj: 0,75m

Sredina: 0,77 m

Zadaj: 0,50 m

PALUBA DOLŽINA ŠIRINA VIŠINA

Od špice do odprtine 2,52 m

odprtina 2,54 m 1,16 m

Od levega boka do odprtine

0,47 m

Od desnega boka do odprtine

0,47 m

Od odprtine do krme 0,86 m

Zunanji rob odprtine 0,03 m 0,05 m

BOČNA OGRAJICA »mrtva banda«

DOLŽINA ŠIRINA VIŠINA GLOBINA

Mankola (16 kom) 0,04 m 0,05 m 0,10 m

Kovertela 6,3 m 0,02 m 0,09 m

Izrez za vodo 0,22 m 0,02 m

KOBILICA DOLŽINA ŠIRINA VIŠINA GLOBINA

kobilica 5,50 m 0,06 m 0,15 m

Zaščita za les 0,03 m 0,06 m

REBRA KOLIČINA ŠIRINA VIŠINA GLOBINA

25 kom 0,04m 0,06

NOSILCI MOTORJA LOKACIJA ŠT. IZREZOV ŠIRINA IZREZOV DOLŽINA NOSILCEV

Med rebrom št. 7 in 11

6 kom 0,07 m 1,10 m

NOTRANJE VZDOLŽNE VEZI

KOLIČINA VIŠINA DEBELINA

2 kom 0,07 m 0,03 m

KRMA VIŠINA ŠIRINA DOLŽINA

Krmno zrcalo 1,30 m 0,75 m

Krmna statva 1,30 m 0,10 m 0,08 m

ŠPICA VIŠINA ŠIRINA DOLŽINA

Prednja statva 0,85 m 0,10 m 0,08 m

OPLATA DEBELINA ŠIRINA

platice 0,02 m 0,10 m



Foto-dokumentacija



PRILOZI – NACRTNA DOKUMENTACIJA

Sve obnovljene barke osim što su tehnički opisane one su i tehnički snimljene, te

su temeljem izmjerenih vrijednosti izrađeni nacrti.

Nacrte su izradili temeljem provedenog tehničkog snimanja obnovljenih barki

brodograđevni stručnjaci s tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci za barke s područja

Kvarnera, dok su nacrte za ostale barke izradili projektni parneri iz Rovinja, Pirana i Izole.

Prilog 1. Tehnički nacrti pasare „Julijana“ OP 4136 iz 1954. godine obnovljena u Lovranu, brodograditelj Ivan Kalčić

Prilog 2. Tehnički nacrti guca „Papalina“ ML 4108 iz 1953. godine obnovljen u Nerezinama, brodograditelj Zdravko Škrabonja

Prilog 3. Tehnički nacrti opatijskog guca „Patricia“ OP 552 iz 1895. godine obnovljen u Iki, brodograditelj Feručo Brubnjak

Prilog 4. Tehnički nacrti leuta (tratarice) „Sv. Andrija“ MD 564 iz 1934. godine obnovljen u Mošćenicama/Sv. Jeleni, brodograditelji Loris Rubinić i Josip Rubinić

Prilog 5. Tehnički nacrti bragoca „Paolina“ KK 1941 iz 1960. godine obnovljen u Pinezićima i Malinskoj na otoku Krku, brodograditelji Josip Mršić i Franko Kraljić

Prilog 6. Tehnički nacrti gajete (lovranskog guca) „Pantigana“ OP 4136 iz 1968. godine obnovljena u Poljanama, brodograditelj Ivan Pavelić

Prilog 7. Tehnički nacrti gajete „Nebuloza-Ničija“ RK 84522 iz 1932. godine obnovljena u Ičićima, brodograditelj Ivan Kalčić

Prilog 8. Tehnički nacrti guca „Rožica“ CK 2253 iz 1990. godine obnovljen u Brusićima i Pinezićima na otoku Krku, brodograditelji Josip Mršić i Stanislav Žic

Prilog 9. Tehnički nacrti batane „Risorta“ RV 294 iz 1914. godine obnovljena u Rovinju, brodograditelj Mladen Takač

Prilog 10. Tehnički nacrti batiela (istarskog topa), replika izrađena u Piranu, brodograditelj Tomi Sinožić

Prilog 11. Tehnički nacrti pasare (svećarice) iz 1956. godine obnovljena u Izoli, brodograditelj Tomi Sinožić

Prilog 12. Tehnički nacrti batane IZ 75 iz 1959. godine obnovljena u Izoli, brodograditelj Tomi Sinožić

Prilog 13. Tehnički nacrti pasare pasare IZ 660 iz 1981. godine obnovljena u Izoli, brodograditelj Tomi Sinožić

Zbog opsega nacrtne dokumentacije prilozi su tiskani zasebno.

studija tehniČkih opisa i karakteristika tradicijskih barki … · 2019. 7. 1. · opis...

Documents