strategija razvoja održivog turizma na širem području ... · strategija razvoja održivog...

Strategija razvoja održivog turizma na širem području Nacionalnog parka Kornati

__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

1


Murter, veljača 2015. godine


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

2

Sadržaj:

1 UVOD………………………………………………………………………………………………………………………..…….4

2 PODRUČJE PROJEKTA…………………………………………………………………………..………………………….5 2.1 INDENTIFIKACIJA PODRUČJA...................................................................................5

3 OPĆE INFORMACIJE …………………………………………………………………………………………..…………...6

3.1 SMJEŠTAJ KORNATSKOG OTOČJA...........................................................................6 3.2 UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PODUČJIMA................................................................6 3.3 ZAŠTITA KORNATSKOG OTOČJA..............................................................................7 3.4 KLIMA .....................................................................................................................8 3.5 ZNAČAJKE NACIONALNOG PARKA KORNATI...........................................................8 3.5.1 VRIJEDNOSTI PODRUČJA.........................................................................8 3.5.1.1 PRIRODNE VRIJEDNOSTI..........................................................9 3.5.1.1.1 KOPNENA FLORA I FAUNA.......................................9 3.5.1.1.2 FLORA I FAUNA PODMORJA..................................10 3.5.1.1.3 GEOLOGIJA I GEOMORFOLOGIJA..........................10 3.5.1.2 EKOLOŠKA MREŽA....................................................................11 3.5.1.3 KULTURNE VRIJEDNOSTI..........................................................13

3.5.1.4 TRADICIJSKA BAŠTINA .............................................................13 3.5.2 ZONIRANJE UNUTAR PARKA.................................................................15 3.6. ZNAČAJKE ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA ŽUTSKO-SITSKA SKUPINA OTOKA...........17 3.7 STANOVNIŠTVO UNUTAR CHARTER PODRUČJA..................................................20 3.8 INFRASTRUKTURA.................................................................................................20

4 SUSTAV POSIJEĆIVANJA.................................................................................................23

4. 1 ZAKONODAVNI OKVIR........................................................................................23 4.2 DOKUMENTI UPRAVLJANJA SUSTAVOM POSJEĆIVANJA.....................................24 4.3 ANALIZA TRŽIŠTA I TRENDOVI U TURIZMU.........................................................24 4.4 TRENUTAČNA PONUDA.......................................................................................26

4.4.1 PLOVIDBA I NOĆENJE NA KORNATIMA..................................................26 4.4.2 IZLETI.....................................................................................................28 4.4.3 RONJENJE I SNORKELING......................................................................29

4.4.4 PJEŠAČENJE DO VIDIKOVACA PO STAZAMA UZ POSJET KULTURNO POVIJESNIM OBJEKTIMA........................................................30

4.4.5 POUČNE STAZE.....................................................................................31 4.4.6 RESTORANI I KONOBE...........................................................................32 4.4.7 SMJEŠTAJ ..............................................................................................33 4.4.8 PROMATRANJE BILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA...............................33 4.4.9 MANIFESTACIJE ....................................................................................34 4.4.10 POSJETITELJSKI CENTAR VRULJE.........................................................35

4.5 PROCJENA TURISTIČKE PONUDE ŠIREG PODRUČJA NP KORNATI I PROFIL KORISNIKA..........................................................................................................36 4.6 UPOTREBA USLUGA EKOSUSTAVA (PA BAT).......................................................39


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

3

5 RAD SAVJETA.................................................................................................................42 5.1 ZAHTJEVI EUROPSKOG CHARTERA.....................................................................42 5.2 ULOGA JU NP KORNATI.......................................................................................44 5.3 SAVJET ZA RAZVOJ ODRŽIVOG TURIZMA............................................................44

6 STRATEGIJA ..................................................................................................................46

6.1 SWOT ANALIZA....................................................................................................46 6.2 TRENUTNA SITUACIJA..........................................................................................48 6.3 VIZIJA...................................................................................................................50 6.4 OPĆI I SPECIFIČNI CILJEVI....................................................................................51

7 AKCIJSKI PLAN ...............................................................................................................52

8 KOMUNIKACIJSKI PLAN..................................................................................................98

8.1 PROMOCIJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA KAO DESTINACIJE ...................................98 8.2 UTJECAJ NA OSTALE KORISNIKE..........................................................................99 8.3 INFORMACIJE ZA SNALAŽENJE U PROSTORU....................................................100 8.4 INFORMACIJSKI CENTAR U PARKU.....................................................................100 8.5 INFORMIRANJE PONUĐAČA USLUGA I DRUGIH KORISNIKA PODRUČJA ..........101 8.6 UNAPREĐENJE USLUGA VOĐENJA I PROGRAM MANIFESTACIJA......................101

9 LITERATURA...................................................................................................................103


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

4

1 UVOD Zbog iznimnih prirodnih ljepota, turizam na Kornatskom otočju datira iz 70-tih godina prošlog stoljeća i glavna je gospodarska aktivnost na kojoj se zasniva život malih otočnih zajednica. Međutim, zbog izostanka dijaloga i suradnje s ključnim lokalnim dionicima (vlasnici posjeda, jedinice lokalne i regionalne samouprave, turističke zajednice i agencije, proizvođači i ponuđači roba i usluga, civilni sektor…), turizam se događa stihijski i nekoordinirano, imajući s jedne strane javne ustanove koje upravljaju Kornatskim otočjem, a s druge vlasnike posjeda i korisnike na zaštićenim područjima kojima zaštita „ugrožava“ egzistenciju. Takav jaz između uprave i lokalnih dionika reflektirao se i na zadovoljstvo posjetitelja i njihovu percepciju ovog bisera Sredozemlja! Iako osnovana davne 1980. godine, Javna ustanova Nacionalni park Kornati koja upravlja dijelom Kornatskog otočja zaštićenog u kategoriji nacionalnog parka tek odnedavno u svoje upravljanje uvodi principe održivog razvoja, postupno uspostavljajući dijalog s lokalnom zajednicom, a želeći joj pružiti podršku u osiguravanju egzistencije na području Kornata i od Kornata. Tijekom procesa izrade Plana upravljanja započetog 2009. godine održano je niz tematskih radionica na kojima se raspravljalo o potrebama lokalnog stanovništva koje su većim dijelom implementirane u desetogodišnje planiranje unutar Plana upravljanja područjem Nacionalnog parka Kornati (2014. – 2023.). Bio je to velik, ali ipak nedovoljan korak prema rješavanju nagomilanih problema tijekom dugog razdoblja te uspostavi dugoročno održivog upravljanja koje zahtijeva kontinuiranu suradnju sa zainteresiranim dionicima. Ostalim dijelom Kornatskog otočja, značajnim krajobrazom Žutsko-sitska otočna skupina upravlja Javna ustanova Zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-kninske županije koja je relativno mlada, ali i nedovoljno kapacitirana da bi adekvatno, u tijesnoj suradnji s lokalnim dionicima, upravljala tim područjem, a na korist cijeloj zajednici. Uključivanjem u projekt „Parkovi Dinarskog luka“, kroz niz aktivnosti na kojima smo sudjelovali, a posebice kroz informiranje i edukaciju o uspostavi održivog turizma, dobili smo ideje i poticaj za daljnje unaprjeđenje dijaloga i suradnje potrebne za učinkovitije upravljanje ovim zaštićenim područjem. Uz podršku kolega iz WWF-a, kolega iz Parka prirode Lonjsko polje i Parka prirode Medvednica – ovogodišnjih dobitnika Europske povelje za održivi razvoj (ECST), ali i brojnih lokalnih dionika, odlučili smo se za pripremu za nominaciju šireg područja NP-a Kornati za dobivanje Europske povelje za održivi turizam (ECST). Pod širim područje smatramo i ostatak Kornatskog otočja – značajni krajobraz Žutsko-sitska otočna skupina, polazišnu luku – mjesto Murter i mjesto Betina. Zajedničkim kreiranjem i provedbom Strategije razvoja održivog turizma, usklađenom s Planom upravljanja područjem Nacionalnog parka Kornati (2014. – 2023.), a temeljenog na kontinuiranoj suradnji i partnerstvu s lokalnim dionicima – najboljim čuvarima „svojega“ zaštićenog prostora, jamačno će zajednici donijeti ekonomske, društvene i socijalne koristi, a području dugoročno osigurati očuvanje prirodnih, kulturnih i tradicijskih vrijednosti zbog kojih je i uvršteno u prijedlog za uvrštavanje u ekološku mrežu Natura 2000. Velika hvala svim dionicima koji su prepoznali važnost zajedničkog djelovanja i uključili se u proces pripreme Strategije, na čijoj ćemo provedbi zajedno raditi te osigurati dugoročan suživot čovjeka i prirode danas i SUTRA…


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

5

2 PODRUČJE PROJEKTA

2.1. IDENTIFIKACIJA PODRUČJA

Nacionalni park Kornati koji obuhvaća veći dio Kornatskog otočja nalazi se na središnjem dijelu

hrvatskog Jadrana na području Općine Murter-Kornati. Ostatak otočja, Žutsko-sitska otočna skupina,

iako geografski i prirodno nedjeljiv prostor, nalazi se izvan granica parka u nižoj kategoriji zaštite –

značajni krajobraz. Cijelo je područje u privatnom vlasništvu, najvećim dijelom pripada Murteranima

– stanovnicima Općine Murter-Kornati (79,56 % ukupne površine), manjim dijelom žiteljima Betine

(14,24 % ukupne površine) (Općina Tisno), Zaglava (5,56 %) i Salija (0,24 %) (Općina Sali).

Slika 1. Područje Chartera (Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije 9/12, 4/13, 8/13, 2/14)

S obzirom na administrativnu pripadnost Općini Murter-Kornati, većinom murtersko te manjim

dijelom betinsko vlasništvo kornatskih posjeda, pri definiranju područja Chartera odlučili smo se

držati administrativnih granica Općine Murter-Kornati, uključujući i dio Općine Tisno (mjesto Betina),

a držeći otvorenom mogućnost suradnje s okolnim općinama i zaštićenim područjima u regiji.


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

6

3 OPĆE INFORMACIJE

3.1. SMJEŠTAJ KORNATSKOG OTOČJA

Kornatsko otočje nalazi se u hrvatskom dijelu Jadrana u srednjoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika, u

Šibensko-kninskoj županiji. Kornatsko otočje, kao posebna i zasebna otočna skupina smještena na

spoju šibenskih i zadarskih otoka, rasprostire se na površini od oko 320 km2 i uključuje 149 kopnenih,

stalno ili povremeno nadmorskih jedinica. Od Balabre do Samograda na ukupnoj dužini od 35 km ili

19 NM (između Dugog otoka i Žirajskih otočića) i od Mane do Gangarola u širini od 13 km ili 7 NM

(između otvorenog Jadrana i Pašmana, Vrgade i Murtera) smještena su četiri otočna niza razvrstana u

dvije grupe:

- Gornje Kornate – Sitski i Žutski otočni niz s ukupno 51 kopnenom jedinicom

- Donje Kornate – Kornatski i Pučinski ili Piškerski otočni niz s ukupno 98 kopnenih jedinica.

Slika 2. Smještaj Nacionalnog parka Kornati

Nacionalni park Kornati obuhvatio je najveći dio Donjih Kornata, dok su Gornji Kornati zaštićeni

kategorijom značajnog krajobraza i pod upravom su Javne ustanove za upravljanje zaštićenim

dijelovima prirode Šibensko-kninske županije.

3.2. UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA

Nacionalnim parkom Kornati upravlja Javna ustanova Nacionalni park Kornati, koju je osnovala Vlada

Republike Hrvatske 1982. godine, dvije godine nakon proglašenja područja nacionalnim parkom.

Javna ustanova obavlja djelatnost zaštite, održavanja i promicanja Nacionalnog parka Kornati u cilju


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

7

zaštite i očuvanja izvornosti prirode te osiguravanja nesmetanog odvijanja prirodnih procesa i

održivog korištenja prirodnim dobrima. Javna ustanova nadzire i provodi uvjete i mjere zaštite

prirode na području Nacionalnog parka Kornati.

Javnom ustanovom Nacionalni park Kornati upravlja Upravno vijeće, sastavljeno od pet članova, a

voditelj je Javne ustanove ravnatelj, koji organizira i vodi poslovanje ustanove. Javna ustanova

Nacionalni park Kornati ustrojena je na sljedeći način: Ured ravnatelja, Odsjek stručnih poslova

zaštite, održavanja, očuvanja i korištenja Nacionalnog parka, Pododsjek nadzora, Pododsjek za

tehničke poslove i održavanje, Pododsjek za promidžbene aktivnosti i ugostiteljsko-turističku

djelatnost te Pododsjek općih i zajedničkih poslova. Ustanova ima 24 stalna (22 zaposlena na

državnom proračunu, dva zaposlena na vlastitim prihodima) i 16 sezonskih djelatnika. Sjedište je

Javne ustanove u Murteru, na adresi Butina 2.

Središnje je tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode u Republici Hrvatskoj

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Ministarstvo je nadležno za provedbu Zakona o zaštiti prirode i

međunarodnih konvencija iz područja zaštite prirode, za koordinaciju upravnih i stručnih poslova

povezanih sa zaštitim prirode te za planiranje održivog korištenja prirodnim dobrima.

Značajnim krajobrazom Žutsko-sitska otočna skupina, koji obuhvaća 35 otoka, kao i ostalim

područjima ekološke mreže koji se nalaze izvan granica NP-a Kornati upravlja Javna ustanova za

upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Šibensko-kninske županije, koja je osnovana 2007.

godine. Javna ustanova skrbi o svim zaštićenim dijelovima prirode i ostalim prirodnim vrijednostima,

osim kategorija nacionalnih parkova i parkova prirode u Šibensko-kninskoj županiji.

3.3. ZAŠTITA KORNATSKOG OTOČJA

Sve poznatija vrijednost i ljepota Kornatskog otočja doveli su šezdesetih i sedamdesetih godina

dvadesetog stoljeća do znatnog povećanja turističkog posjećivanja tog prostora. Godine 1967.

tadašnje Izvršno vijeće Sabora SR Hrvatske donijelo je odluku o proglašenju Kornatskog otočja (sva

četiri niza) i jugoistočnog dijela Dugog otoka sa zaljevom Telašćica rezervatom prirodnih predjela

(NN 31/67).

Godine 1976. izrađen je elaborat u smislu prijedloga za raspravu Prostornog plana područja posebne

namjene, odnosno prijedloga za proglašenje dijela Kornatskog otočja i jugoistočnog dijela Dugog

otoka nacionalnim parkom, a 1980. godine Sabor SR Hrvatske proglasio je Zakon o Nacionalnom

parku Kornati (NN 31/80), koji je obuhvatio tzv. Donje Kornate (Kornatski i Piškerski otočni niz) i

jugoistočni dio Dugog otoka sa zaljevom Telašćica. U granicama parka našlo se područje ukupne

površine 26 200 ha koje se protezalo na tadašnje dvije općine: Šibenik i Zadar. Godine 1988., zbog

različitog pristupa upravljanju parkom tadašnjih dviju općina na čijem se teritoriju park nalazio,

proglašen je Zakon o izmjeni Zakona o Nacionalnom parku Kornati (NN 14/88), kojim se

sjeverozapadni dio dotadašnjeg NP-a Kornati izdvojio u Park prirode Telašćica, a jugoistočni dio

zadržao je status i ime Nacionalni park Kornati. Takav Nacionalni park Kornati obuhvatio je 22 375 ha


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

8

površine i uključio 91 otok, otočić i hrid.

Otoci koji nisu uključeni u ova dva zaštićena područja (NP Kornati i PP Telašćica) ostali su dio

prvotnog rezervata prirodnog predjela, odnosno značajnog krajobraza (odredbama kasnijih Zakona o

zaštiti prirode područja proglašena kao rezervati prirodnog predjela predstavljaju značajne

krajobraze) te danas predstavljaju značajni krajobraz Kornatsko otočje ili, kako je uvriježeno i

geografski ispravnije, značajni krajobraz Žutsko-sitska otočna skupina.

Godine 1997. Sabor Republike Hrvatske proglasio je Zakon o izmjeni Zakona o Nacionalnom parku

Kornati (NN 13/97) kojim je područje parka smanjeno na približno 21 700 ha na kojima se našlo 89

otoka, otočića i hridi, koji je na snazi i danas.

3.4. KLIMA

Kornatsko je otočje u meteorološkom smislu smješteno između dvaju različitih područja: sjevernog

Jadrana koji je u proljeće i jesen više pod utjecajem Genovskih ciklona i južnog Jadrana koji je ljeti

trajnije zahvaćen suptropskim pojasom visokog atmosferskog tlaka. Zbog relativno male površine i

nevelike nadmorske visine, klima je na cijelom području Kornata gotovo potpuno izjednačena. Zbog

oskudne kopnene vegetacije rosa je obično obilna i donekle nadomješta kišu. Prema Köppenovoj

podjeli, Kornati imaju klimu masline, Csa (umjereno topla kišna klima sa suhim i vrućim ljetom i

najviše kiše u jesen).

Temperatura koleba od prosječnih 8 °C u veljači do prosječnih 25 °C u srpnju i kolovozu, odnosno

godišnje prosječno oko 16 °C. Najviša zabilježena maksimalna temperatura zraka na meteorološkoj

postaji V. Sestrica na Kornatima iznosila je 36,4 °C, a najniža minimalna –3,8 °C. Čak 270 dana u godini

toplije je od 10 °C. Hladnih dana (temperatura niža od 0 °C) u godini ima prosječno 4,2. Topli dani

(najviša temperatura zraka barem 25 °C) traju 90 dana godišnje (počinju u svibnju i traju do

listopada), dok vrućih dana (najviša temperatura barem 30 °C) ima oko 40, a traju od svibnja do rujna

(najviše ih je u kolovozu = 16,9). Sunce na Kornatima sja između 2600 i 2700 sati godišnje. Zimi je

dnevno osunčavanje oko četiri sata, a ljeti oko 11 sati. Ultraljubičasto zračenje na Kornatima iznosi

svega oko 5 % ukupnog zračenja.

Najčešći je vjetar na Kornatima bura (19,4 %), a najjači jugo. Ljeti prevladava maestral, koji tijekom

vrućih ljetnih dana pridonosi osjetu ugode.

3.5. ZNAČAJKE NACIONALNOG PARKA KORNATI

3.5.1. VRIJEDNOSTI PODRUČJA

Nacionalni park Kornati, ali i cijelo Kornatsko otočje, može se okarakterizirati kao područje bogato

iznimno važnim zajednicama podmorja koje su zbog dugogodišnje zaštite na visokom stupnju

očuvanosti, ali i kao područje vrijednih kopnenih flornih i faunskih elemenata. Međutim, na Kornate


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

9

je velik utjecaj imao čovjek, čiji se suživot s prirodom ogleda u skromnim, ali dojmljivim građevinama.

3.5.1.1. Prirodne vrijednosti

3.5.1.1.1. KOPNENA FLORA I FAUNA

Kornati su nekada bili pokriveni šumom crnike koju su ljudi svojim djelovanjem pretvorili u

kamenjarske pašnjake. Današnju vegetaciju većim dijelom čine vegetacija pukotina stijena, vegetacija

vapnenačkih obalnih grebena, sastojine drvenaste mlječike te šumska zajednica mirte i crnike (Myrto-

Quercetum ilicis).

Vaskularna flora do sada uključuje preko 650 biljnih svojta. Značajnije su biljne vrste ovog područja

dubrovačka zečina (Centaurea ragusina), jadranska perunika (Iris adriatica), ilirska perunika (Iris

illyrica) i vrste iz porodice kaćunovica (Orchydaceae).

Od brojnih životinjskih skupina koje nastanjuju područje Nacionalnog parka Kornati detaljnije su

istraživane pojedine skupine kukaca (dnevni leptiri – 18, kornjaši – 101, vretenca – 8, mravi – 35) te

kralježnjaci. Na ovom su području pronađeni jedan predstavnik vodozemaca, sedam vrsta gmazova te

tri vrste sisavaca. Od brojnih ptica kojima su Kornati gnjezdilište, ističe se vrsta Natura 2000 – morski

vranac (Phalacrocorax aristotelis desmerestii) čija kornatska populacija broji oko 150 parova. Vrlo

važnu sastavnicu kornatske kopnene faune čine populacije do danas otkrivenih deset vrsta šišmiša.

Sliak 3. Morski vranac (Phalacrocorax aristotelis desmerestii) (foto: Jochen Rienau)

Špilje i jame kao tipični fenomeni krša značajne su za biološku raznolikost područja Nacionalnog

parka Kornati. Dosadašnja istraživanja pokazala su vrlo zanimljive nalaze životinja, kako u sloju bočate

vode, tako i u morskoj vodi dubljih dijelova istraživačkih jama. Potvrđeni su nalazi endemskih

slatkovodnih rakušaca (Niphargus pectencoronatae i Niphargus hebereri). Svi su istraživani objekti


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

10

prirodne krške jame. Riječ je o malim speleološkim objektima s vodom (slatka voda na površini, a

slana na dnu), od kojih je jedna jama svojom dubinom od 35 m (do površine vode) najdublji do sada

poznati speleološki objekt unutar Nacionalnog parka Kornati. U tijeku su intenzivnija istraživanja

špiljskih objekata i pripadajuće faune.

Kornati pripadaju krškom području gdje geološka podloga ne pogoduje održavanju površinskih voda.

Takva staništa vrlo su rijetka i zbog svoje male površine iznimno osjetljiva pa je važno zadržati njihov

opseg i ekološku varijabilnost. Velika je važnost lokava u plitkim krškim udubljenjima, koje su bile

glavni izvor vodoopskrbe u prošlosti te su kao takve bile značajno pod utjecajem ljudske djelatnosti.

Na području Nacionalnog parka Kornati postoje dvije manje lokve sa slatkom vodom – na otoku Lavsa

i u polju Tarac na otoku Kornatu. Lokve su antropogene te služe napajanju ovaca i povremenom

zalijevanju manjih poljoprivrednih površina. U ljetnim mjesecima lokva u Tarcu često presuši.

3.5.1.1.2. FLORA I FAUNA PODMORJA

U podmorju Nacionalnog parka Kornati prisutan je veliki broj vrsta i staništa Natura 2000 zbog kojih

je dio europske mreže zaštićenih područja – mreže Natura 2000. Najvažnije je stanište naselje morske

cvjetnice posidonije (Posidonion oceanicae) prioritetno stanište Natura 2000 koje se pruža većim

dijelom priobalnog pojasa kornatskog podmorja do 30 m dubine.

Koraligen je prisutan na strmcima (krunama) na pučinskoj strani vanjskog niza otoka. Stanište je

sastavljeno od crvenih algi koje iz mora vežu vapnenac i ulažu ga u svoje tijelo. Prisutna je velika

raznolikost vrsta kojima odgovaraju uvjeti smanjene svjetlosti – spužve, koralji, mahovnjaci te crvene

i smeđe alge.

Na području Nacionalnog parka Kornati zabilježeno je oko 850 vrsta životinja, među kojima 61 vrsta

koralja, 177 vrsta mekušaca, 127 vrsta mnogočetinaša, 61 vrsta desetonožnih rakova, 64 vrste

bodljikaša i 185 vrsta riba. U kornatskom podmorju do sada je zabilježeno 353 vrste algi i tri vrste

morskih cvjetnica.

Populacija dobrog dupina (Tursiops truncatus) koja obitava na području Nacionalnog parka broji 70

jedinki. Glavata želva (Caretta caretta) često se viđa na ovom području.

3.5.1.1.3. GEOLOGIJA I GEOMORFOLOGIJA

Kornatske karbonatne stijene (vapnenci i dolomiti) koje su nastale u doba gornje krede (prije 65 do

100 milijuna godina) posljednjih su 65 milijuna godina izložene atmosferskom utjecaju i intenzivnim

procesima okršavanja, zbog čega danas nalazimo špilje, jame, škrape i ostale vrijedne krške tvorevine

vrlo specifične u geološkom i biološkom pogledu.

Magazinova škrila ili Ploča najveća je kamena slojna vapnenačka ploha na Jadranu. Ploča se nalazi u

blizini Metline, najviše točke na otoku Kornatu (237 m nadmorske visine).

Većinu vanjskih otoka karakteriziraju kornatske krune (strmci ili litice), okrenute prema otvorenom

moru. Krune su posljedica pucanja i rasjedanja Zemljine kore uslijed podvlačenja Afričke ploče pod


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

11

Euroazijsku i dodatno su oblikovane procesima korozije, erozije i abrazije. Kornatske krune

predstavljaju plohu rasjeda po kojoj je došlo do kretanja susjednih blokova zemljine kore na ovim

prostorima. Korozija, erozija i abrazije samo su dodatno ukrasile ovu golemu plohu, koja se na nekim

mjestima na Kornatima okomito spušta i preko 90 m u morske dubine (krune otoka (Piškera i Rašip).

Najviša kruna nalazi se na otoku Klobučar (82 m iznad razine mora), a najduža (iznad razine mora) na

otoku Mana (1350 m).

Slika 4. Kornatske „krune“ (foto: Novena d.o.o.)

Postojanje arhipelaga posljedica je relativno brzog i znatnog izdizanja nivoa mora u posljednjih 15 do

20 tisuća godina. U vrijeme posljednjeg ledenog doba (würmska oledba) prije dvadesetak tisuća

godina razina mora bila je 130 m niža zbog velike količine vode zarobljene u ledenim polarnim

kapama: Kornati su tada bili sastavni dio kopna. Uslijed globalnog zagrijavanja i relativno brzog

taljenja velikih ledenih polarnih kapa, razina mora naglo je narasla za više od 130 m, što je

prouzročilo da se dotadašnje kopneno područje pretvori u usitnjeno otočno, a brojni krški oblici

(špilje, jame itd.) našli su se pod morem, pružajući staništa i zaklone novopridošlim morskim

organizmima.

3.5.1.2. EKOLOŠKA MREŽA

Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13) proglašena je ekološka mreža Republike Hrvatske, propisan

je popis vrsta i stanišnih tipova čije očuvanje zahtijeva određivanje područja ekološke mreže,

propisani su kriteriji za određivanje područja ekološke mreže, ciljne vrste i stanišni tipovi radi kojih se

uspostavlja područje ekološke mreže te je utvrđen kartografski prikaz ekološke mreže.

Ekološkom mrežom proglašenom Uredbom smatraju se područja Natura 2000 značajna za:

- očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

12

njihovih staništa te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito

močvarna područja od međunarodne važnosti

- očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih

stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju.

Nacionalni park Kornati uvršten je u ekološku mrežu Republike Hrvatske, i to kao jedno od područja

očuvanja značajnih za ptice i kao jedno od područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove.

Tablica 1. Područje ekološke mreže HR4000001 Nacionalni park Kornati

Hrvatski naziv vrste / hrvatski naziv staništa Znanstveni naziv vrste / šifra stanišnog tipa

Dobri dupin Tursiops truncatus

Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietea 6220*

Termomediteranske (stenomediteranske) grmolike formacije s Euphorbia dendroides 5330

Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje 8330

Špilje i jame zatvorene za javnost 8310

Naselja posidonije (Posidonion oceanicae) 1120*

Karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom 8210

Istočnosubmediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae) 62A0

Grebeni 1170

Velike plitke uvale i zaljevi 1160

Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli endemičnim vrstama Limonium spp. 1240

Šume divlje masline i rogača (Olea i Ceratonion) 9320

Tablica 2. Područje ekološke mreže HR1000035 Nacionalni park Kornati i Park prirode Telašćica

Znanstveni naziv Hrvatski naziv Status vrste

Alectoris graeca jarebica kamenjarka gnjezdarica

Anthus campestris primorska trepetljika

gnjezdarica

Bubo bubo ušara gnjezdarica

Caprimulgus europaeus leganj gnjezdarica

Circaetus gallicus zmijar gnjezdarica

Circus cyaneus eja strnjarica zimovalica

Falco columbarius mali sokol zimovalica

Falco peregrinus sivi sokol gnjezdarica

Gavia arctica crnogrli plijenor zimovalica

Lanius collurio rusi svračak gnjezdarica

Lanius minor sivi svračak gnjezdarica

Phalacrocorax aristotelis desmarestii morski vranac gnjezdarica


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

13

3.5.1.3. KULTURNE VRIJEDNOSTI

Velika udaljenost od obale, bogatstvo ribljeg fonda, gusarski prepadi, dobri pašnjaci, nemirni kopneni

prostori, škrto tlo i dobro sklonište za ružna vremena na moru razlozi su zbog kojih su Kornati kroz

cijelu ljudsku povijest bili istovremeno i primamljivo i krajnje opasno područje.

Prvi tragovi o prisutnosti čovjeka u području Kornatskog otočja datiraju iz doba neolitika, o čemu

svjedoči nalazak kamene sjekire u polju Žejkovci na otoku Kornatu. Međutim, prva potvrđena

kolonizacija Kornatskog otočja bilježi se u vrijeme Ilira. Male četverokutne nastambe, pojedinačne ili

u skupinama (kao što su ispod Pedinke, iznad Žejkovaca, Pod Selo kod Trtuše i Grbe na Žutu), gradine

(Šćikat, Stražišće, Tureta, Grba) i gomile (tumulusi – gotovo na svim uzvišenjima na otocima Kornatu i

Žutu), svjedoče o značajnoj i najdužoj naseljenosti otočja upravo u pretpovijesno doba.

Rimljani su se koristili područjem Kornata za stanovanje i gospodarsko iskorištavanje. Tragovi rimske

kolonizacije Kornata vidljivi su iz rimske gradnje vilae rusticae u Maloj Proversi i u Trtuši (Zlatarica) i

Lavsi te bazena za uzgoj ribe u Boku o' Svršate. Ostali tragovi antičke gradnje danas su uglavnom pod

morem, a to su pristanište u Piškeri i Šipnatama, solana u Šipnatama, potopljeni mol u Sedlastom

boku i lučki uređaji u Veloj Proversi.

Vrijeme Bizanta ostavilo je najmarkantniju kulturnu građevinu na Kornatima – utvrdu Tureta

(graditeljstvo kasne antike i ranoga srednjeg vijeka – vjerojatno iz 6. st.) za koju se pretpostavlja da je

imala vojnu namjenu sa svrhom osiguranja i kontrole plovidbe. U podnožju utvrde, blizu obale, nalaze

se ostatci trobrodne crkve sv. Marije. Na tom mjestu sagrađena je skromna sakralna građevina,

crkvica Gospe o' Tarca (tip ruralne kasnoromaničke crkve). U crkvici se i danas održavaju mise, a

njezino je značenje preraslo isključivo religiozne okvire i postalo dio turističke atrakcije ovog prostora.

Srednjovjekovni pisani tragovi ukazuju na nazočnost stočara i težaka na Kornatima. Vrijednost otočja

rasla je sa sve učestalijim prijetnjama Turaka na obali, ali i zbog sve značajnijeg ribarstva u ekonomiji

ovih prostora. Iz kasnog srednjeg vijeka (druga polovica 14. st.) datiraju potopljeni ostatci solane i

skladišta za sol u uvali Lavsa na istoimenom otoku, koji se mogu vidjeti u vrijeme oseke. Na otočiću

Vela Panitula početkom 16. st. izgrađen je mletački kaštel koji je služio kao mjesto za ubiranje poreza

na ribu od kornatskih ribara. Blizu mletačkog kaštela, na otoku Piškera, ribari su podigli naselje s 36

kućica i magazina, osam malih molova i pokretnim mostom između Vele Panitule i Piškere. U sklopu

naselja izgrađena je i jednobrodna crkvica Porođenja Marijina s gotičkim konstrukcijskim

elementima, posvećena 1560. godine. Padom Mletačke Republike kaštel i naselje naglo propadaju,

dok je crkvica obnovljena te je i danas u funkciji. Krajem 19. st. zadarska vlastela, kao dotadašnji

vlasnici kornatskog kopna, prodaje otoke današnjim vlasnicima, Murteranima, Betinjanima i

Zaglavcima.

3.5.1.4. TRADICIJSKA BAŠTINA

Stočarstvo – ovčarstvo kao primarna gospodarska djelatnost na Kornatima, održalo se do 70-ih

godina 20. st. Paljenjem zajednice hrasta crnike koje su obrastale kornatske otoke dobili su se

kamenjarski pašnjaci, koji su se održavali daljnjim paljenjima, osiguravajući tako kvalitetnu ispašu. Dio


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

14

je zajednica crnike ostavljen za potrebe ogrijeva, brodogradnju, ali i izradu alata.

Slika 5. Kornatska ovca (foto: Monika Kovaljesko)

Na Kornatima su se dalje od obale gradili tzv. stanovi, u kojima se boravilo do preseljenja na obalu. Uz

stan se nalazio tor za ovce i pojilište. Gradili su se u suhozidu. Kako su se stanovnici Kornata s

vremenom selili na obalu, stanovi su se upotrebljavali kao spremišta za poljodjelske alate. Najviše

stanova ima na području Knježaka, Trtuše, Žejkovaca i Šipnata.

Dokaz težačkog života na Kornatima ogleda se i u mreži suhozida koji presijecaju kornatske otoke.

Primaran razlog gradnje bilo je razgraničenje posjeda i pašnjaka, ali i čišćenje tla od kamenja kako bi

se dobilo što više iskoristive površine. Suhozidi su građeni od morske obale s jedne strane otoka na

drugu. Zid je visok toliko da ga ovca ne može preskočiti, a širok onoliko koliko je potrebno da ga

snaga vjetra ne razori. Kamenje nije spojeno nikakvim vezivom, a zidu čvrstinu daje samo vještina

slaganja kamenja tako da jedan kamen drži drugi. Ukupna duljina suhozida na području Kornata

iznosi 320 km.

Polja su na Kornatima bila prostor za uzgoj kultura. Ranije je u poljima sađena vinova loza i razne

voćke, a kasnije masline. Prvi maslinici sadili su se uz rubove polja koja su se krčenjem proširivala.

Danas na području Nacionalnog parka Kornati ima oko 18 000 stabala maslina.

Dolazak na posjede, ali i boravak na Kornatima, ne bi bio moguć bez drvenog broda – gajete. Gajeta

je višenamjenski brod dug uglavnom između šest i sedam metara. Na području Jadrana pojavio se u

17. stoljeću, a danas je najzastupljeniji u Srednjoj Dalmaciji. Gajetu i sve veće ili manje brodove od nje

pokretalo je latinsko jedro i/ili vesla. Za razliku od pravih četvrtastih jedara iz antike i suvremenih

jedara koja su postavljena uz visoke jarbole, latinsko jedro visi na dugoj motki lantini i ima trokutasti


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

15

oblik. Gajeta je i danas često u upotrebi, no češće na motorni pogon.

Slika 6. Suhozid (foto: Vladislav Mihelčić)

Iako područjem Nacionalnog parka Kornati upravlja Javna ustanova, to je područje u potpunosti u

privatnom vlasništvu. Posjed pojedinog vlasnika sastoji se od kuće, više manjih obradivih površina te

velikog pašnjaka. Tipična je kornatska kuća skromno monovolumno sklonište nužno za korištenje

posjedom s brojnim namjenama – za odmor, za čuvanje alata i druge opreme, prehranu, privremeno

skladištenje kornatskih proizvoda, sklanjanje od nevremena itd., a u novije se vrijeme primjenjuje i u

turističke svrhe.

3.5.2. ZONIRANJE UNUTAR PARKA

U cilju učinkovitijeg upravljanja i u svrhu očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti, područje

Nacionalnog parka Kornati podijeljeno je u tri zone upravljanja: zona stroge zaštite, zona usmjerene

zaštite i zona korištenja.

Zona stroge zaštite namijenjena je očuvanju prirodnih vrijednosti i nesmetanom odvijanju prirodnih

procesa bez neposrednog utjecaja ljudskog djelovanja. Nije dopušteno posjećivanje ove zone, a

dopuštena su samo odgovarajuća odobrena znanstvena i stručna istraživanja. Podzonu vrlo stroge

zaštite čine četiri stroge zone zaštite iz Prostornog plana, malo proširene: Purara, Klint i Violić,

Mrtenjak, Klobučar, Mali i Veli Obručan. Podzona stroge zaštite obuhvaća more i morsko dno izvan

ostalih podzona.


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

16

Slika 7. Karta zoniranja iz Plana upravljanja


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

17

Zona usmjerene zaštite obuhvaća područje s prirodnim i kulturnim vrijednostima koje u najvećoj

mjeri oslikavaju Nacionalni park Kornati. Ova je zona namijenjena posjećivanju i obavljanju

tradicijskih djelatnosti radi očuvanja postojeće bioraznolikosti. Podzona tradicije i kulture obuhvaća

kamenjarski pašnjak, maslinike („ograde“), šume, degradirane šume, ribolovne „pošte“ i kulturnu

baštinu. Podzona rekreacije odnosi se na ronilačke pozicije, kupališne pozicije, pješačke putove,

vidikovce i lokacije s kulturnom baštinom.

Zona korištenja obuhvaća područja na kojima su izgrađeni objekti za boravak stanovnika i vlasnika

nekretnina u Nacionalnom parku Kornati (postojeće ruralne cjeline) te uvale u kojima je dopušteno

sidrenje i noćenje posjetitelja. Dijeli se na podzonu naselja (uvale s postojećim objektima za

stanovanje i boravak) i podzonu sidrišta (uvale u kojima je prema Prostornom planu dopušteno

sidrenje).

3.6. ZNAČAJKE ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA ŽUTSKO-SITSKA OTOČNA SKUPINA

Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13), značajni je krajobraz prirodni ili kultivirani predio velike

krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajobraz očuvanih

jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito

vrijedan krajobraz utvrđen u skladu s ovim Zakonom. U značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati

i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.

Značajni krajobraz Žutsko-sitska otočna skupina sastoji se od ukupno 35 kornatskih otoka, otočića i

hridi koji se nalaze izvan granica Nacionalnog parka Kornati. Površina značajnog krajobraza iznosi

1936,62 ha. Područje je pod zaštitom od 1967. godine, kada je zajedno s današnjim područjem NP-a

Kornati bilo proglašeno rezervatom prirodnog predjela. Proglašenjem dijela Kornatskog otočja

nacionalnim parkom ostatak područja zadržava status rezervata prirodnog predjela, koji po novoj

kategorizaciji iz 1994. godine postaje značajni krajobraz.

Vegetaciju područja značajnog krajobraza Žutsko-sitska otočna skupina uglavnom čine degradirane

šume hrasta crnike s raznim prijelaznim oblicima, od visokih i niskih makija do gariga i ogoljenog

kamenjara. Krajobraznu raznolikost, tj. vrijednost području daje i karakteristična slika kulturnih

krajobraza: suhi travnjaci sa suhozidima i stazama nastali stoljetnim tradicionalnim sezonskim

stočarenjem, ali i područje obrađenih polja prekrivenih uglavnom maslinicima. Krševita obilježja,

uvjetovana vapnenačko-dolomitnom građom, dominiraju u reljefu područja ovoga značajnog

krajobraza. Istaknuti su mnogi oblici reljefa u kršu: škrape, kamenjaci, ponori, dolci, suhodoline, špilje

(na Gustacu), jame (na Kurbi M.), kao i diferencirani oblici krškoga obalnog reljefa. Krajobrazno su

najistaknutija pojava suhozidima ograđeni pašnjaci i maslinici.

Obalu obilježava niz istaknutih oblika. Zaljevi, brojne male uvale, istaknuti rtovi, žalovi i dr., u

ovisnosti o sastavu građe obalnih stijena i o radu mora, oblikuju specifične forme obalnog reljefa koje

predstavljaju izrazite krajobrazne vrijednosti.


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

18

Slika 8. Obuhvat značajnog krajobraza Žutsko-sitska otočna skupina

Cilj je upravljanja širim područjem zaštićenog krajobraza Žutsko-sitska otočna skupina očuvanje

prirodnog i kulturnog krajobraza, tj. antropogeno uvjetovanih ekosustava i njihove bioraznolikosti te

tradicijske graditeljske baštine područja. Cilj upravljanja ovim područjem također je i održivo

bavljenje gospodarskim aktivnostima dozvoljenih Zakonom o zaštiti prirode. U tijeku je i izrada Plana

posebnih obilježja Žutsko-sitske otočne skupine, ali i Plana upravljanja zaštićenim područjima na

području Šibensko-kninske županije unutar kojeg su smjernice za upravljanje i Žutsko-sitskom

skupinom otoka.

Prema dostupnim podatcima, na širem području ZK Žutsko-sitska otočna skupina evidentirano je

nekoliko tipova staništa navedenih na Dodatku I. Direktive o staništima EU-a.

Tablica 3. Vrijedna staništa na području Žutsko-sitske skupine otoka

Hrvatski naziv vrste / hrvatski naziv staništa Znanstveni naziv vrste / šifra

stanišnog tipa

Pješčana dna trajno pokrivena morem 1110

Naselja posidonije (Posidonion oceanicae) *1120

Grebeni 1170

Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli

endemičnim vrstama Limonium spp. 1240

Istočnosubmediteranski suhi travnjaci

(Scorzoneratalia villosae) 62A0

Eumediteranski travnjaci (Thero-Brachypodietea) *6220


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

19

Tablica 4. Lokaliteti ekološke mreže na području Žutsko-sitske skupine otoka

HR3000473 Babuljaši i okolni grebeni Naselja posidonije (Posidonion oceanicae) 1120*

Grebeni 1170

HR3000081 Rončić

Naselja posidonije (Posidonion oceanicae)

2

1120*

3

1120*

HR3000082 V. i M. Skala

Naselja posidonije (Posidonion oceanicae)

2

1120*

3 1120*

1120*

HR3000419 J. Molat-Dugi-Kornat-Murter-Pašman-Ugljan-Rivanj-Sestrunj-Molat

7 Dobri dupin

1

Tursiops truncatus

2 Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje 8330

HR2001362 Otok Žut

četveroprugi kravosas Elaphe quatuorlineata

Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli

endemičnim vrstama Limonium spp.

1240

Šire područje značajnog krajobraza Žutsko-sitska otočna skupina dio je ekološke mreže RH koja

obuhvaća područja važna za divlje svojte i stanišne tipove.

Drevni stanovnici otoka Žuta i okolnih otočića boravili su u suhozidnim kućicama pretežno na

sjeverozapadnom kraju otoka, jer se tamo nalazilo nekoliko lokava i zaslanjenih (bočatih) voda, a

voda je glavni preduvjet ljudskog života. Boravili su podalje od mora radi obrane od gusara. Pastirska

skloništa imali su i uzduž cijelog otoka, većinom zaklonjena u zavjetrini brda. Pastirska tradicija od

vremena Liburna i rimske uprave nastavlja se i u srednjem vijeku, a na temelju ulomaka keramike

zaključuje se da su u drugoj polovici 15. st. kmetovi-pastiri boravili i u istočnom dijelu maslinika u

Pinizelu, gdje se još vide obrisi njihovih kućica.

Prvi spomen Murterana na Kornatima iz davne je 1627. godine, kada započinje težak i dug proces u

kojem od seljaka – kolona – najamnika 1885. godine potpisivanjem ugovora o kupnji, odnosno

otplatom kupljenih posjeda 1888. godine, Murterani postaju slobodni seljaci – gospodari Žuta.

Područje je kroz dugu povijest bila značajna pašnjačka i ribarska zona. Uzgoj maslina ograničavao se

na manje, lakše dostupne obradive površine. O gospodarskim djelatnostima u prošlosti (maslinarstvo,

ovčarstvo) danas svjedoče brojni suhozidi te stanovi – gospodarski objekti za boravak pastira i ovaca.

Stagnacija tradicijskog gospodarstva započinje 70-ih godina 20. stoljeća te posljednjih nekoliko

desetljeća turizam, kao nova gospodarska grana, zauzima dominantno mjesto.

Među brojnim tragovima boravka i djelovanja čovjeka na ovim prostorima ističu se objekti na brdu

Grba – liburnska gomila, prve nastambe kolona (npr. kuća obitelji Jelić) te crkva Sv. Križa čija je

gradnja započela početkom 20. stoljeća, no završena je tek 2011. godine.

Hodočašće i sveta misa održava se 14. rujna na blagdan Sv. Križa. Izgradnju crkve na brdu Grba

Murterani – vlasnici Žuta započeli su početkom 20. stoljeća u znak zahvalnosti za uspješnu otplatu

kupljenih posjeda davne 1888. godine. Radovi na izgradnji prekinuti su početkom 1. svjetskog rata,


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

20

1914. godine. Zahvaljujući volji i trudu Žutara – vlasnika posjeda i brojnih donatora, izgradnja crkve

nastavljena je 2010. godine, a svoj je završetak dočekala u rujnu 2011. godine.

3.6. STANOVNIŠTVO UNUTAR PODRUČJA CHARTERA

Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine, Kornati (u sklopu Općine Murter-Kornati)

broje 21 stanovnika, odnosno 15 (privatnih) kućanstava. Stanovništvo Kornata tradicionalno se bavi

poljoprivredom, stočarstvom i ribarstvom, dok je danas razvijen i turizam. Razvoj turizma na

Kornatskom otočju, posebice unutar Nacionalnog parka Kornati, temelji se na specifičnostima

područja te su isključene brojne gospodarske i turističke djelatnosti tipične za razvoj turizma drugih

sredina.

Nacionalni park Kornati administrativno pripada Općini Murter-Kornati koja broji 2047 stanovnika.

Osim stanovnika Murtera, oko 5 % posjeda u vlasništvu je stanovnika Betine (Općina Tisno), koja je iz

tog razloga i uključena u područje Chartera. Betina broji dodatnih 689 stanovnika, što znači da na

području Chartera stalno obitava 2736 stanovnika.

3.8. INFRASTRUKTURA

Do Kornatskog otočja može se doći isključivo plovilom. Otočje je od Murtera udaljeno oko sedam

nautičkih milja, a od Šibenika i Zadra oko 15 nautičkih milja. Nacionalni park Kornati ima dva službena

ulaza: sa sjeverne strane prolaz Velika Proversa, a s južne Vrata od Opata.

Na području Nacionalnog parka Kornati tijekom turističke sezone (od svibnja do sredine listopada)

djeluju tri „pokretne“ recepcije za prodaju ulaznica i informiranje posjetitelja. Princip je rada takav da

recepcionari u plovilima obavljaju ophodnju u određenom dijelu parka, pružajući recepcijske usluge

posjetiteljima. U središtu Murtera nalazi se recepcija, a ulaznice se mogu kupiti na brojim mjestima

izvan parka (od Zadra do Primoštena).

U vrijeme ljetne sezone hranu i najnužnije potrepštine moguće je nabaviti u trima malim trgovinama

na području NP-a Kornati te u dvije trgovine na području Žutsko-sitske skupine otoka po nešto višim

cijenama nego na kopnu. Kupnja hrane moguća je i na brodu-trgovini koji svakodnevno kruži

Kornatskim otočjem. To je mali trajekt koji je tijekom sezone adaptiran u trgovinu. Brod-trgovina

nedovoljno je iskorišten kao turistička atrakcija. Izvan sezone hranu i ostale potrepštine nije moguće

nabaviti na području Kornata. Posjetitelji se hranom mogu opskrbiti u Murteru ili drugim okolnim

mjestima. U Murteru ima pet trgovina prehrambenim proizvodima, što je dovoljno s obzirom na

kapacitet polazišne luke. Otvorene su tijekom cijele godine od 7:00 do 20:00, a tijekom sezone radno

vrijeme produženo je od 7:00 do 22:00 sati. Cijene variraju u iznosu od nekoliko kuna, ovisno o

trgovini. Otok Murter ima nekoliko trgovina raspoređenih po cijelom otoku, a trgovački centri velikih

trgovačkih kuća nalaze se u okolnim gradskim središtima (Šibenik i Zadar).


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

21

Slika 9. Kornatsko otočje – sjeverni dio (foto: Davor Šarić)

Na Kornatskom otočju nalaze se dvije marine – jedna na području Nacionalnog parka Kornati (ACI-

jeva marina Piškera), a druga na otoku Žutu (ACI-jeva marina Žut). Ostale su marine u okolici Marina

Hramina (Murter), Marina Betina (Betina), ACI Jezera (Jezera), Marina Tribunj (Tribunj), ACI Vodice

(Vodice), Mandalina (Šibenik), marine Šangulin i Kornati (Biograd na moru), Olive Island Marina

Sutomišćica (Otok Ugljan), Marina Dalmacija (Bibinje/Sukošan), Marina Veli Rat (Dugi otok), ACI

Skradin (Skradin) i Marina Veli Iž. U Murteru se nalazi ispostava Lučke kapetanije Šibenik.

Najbliže ambulante za pružanje medicinske pomoći nalaze se u Murteru, Salima (na Dugom otoku) i

Tisnom, a najbliže su bolnice u Biogradu, Šibeniku i Zadru. Najbliža medicinska ustanova za pružanje

pomoći unesrećenim roniocima nalazi se u Splitu.

Na području parka nema benzinskih crpki, a najbliže se nalaze u Murteru, Zaglavu na Dugom otoku,

Zadru, Bibinju/Sukošanu, Biogradu, Preku, Jezerima, Vodicama i Šibeniku.

U Nacionalnom parku Kornati nema tekuće vode i električne energije. Električna energija dobiva se

preko solarnih kolektora i agregata, voda je iz cisterni (kišnica), a za one s većim potrebama tu su

vodonosci. Područje Nacionalnog parka Kornati, ali i ostalog dijela Kornatskog otočja loše je

pokriveno signalom mobilnim mrežama.

Na području Kornatskog otočja sanitarni čvorovi nalaze se u restoranima, međutim predviđeni su

samo za goste restorana. Javni WC za posjetitelje bit će izgrađen u sklopu Posjetiteljskog centra

Vrulje.

U svim većim naseljenim uvalama na području NP-a Kornati postoje ograđena mjesta za privremeno

zbrinjavanje otpada. JU NP Kornati odvozi otpad specijaliziranim servisnim brodovima. Na području


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

22

Žutsko-sitske skupine otoka kontejneri se nalaze u uvalama s ugostiteljskim objektom, a sakupljanje

je u organizaciji lokalnoga komunalnog poduzeća (komunalno poduzeće Murtela). Sav otpad završava

na deponiju Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Bikarac kod Šibenika.

Postojeća je prometna signalizacija na autocesti i državnoj cesti D8 (jadranska magistrala na relaciji

Šibenik – Zadar u oba smjera) nedovoljna, što posjetiteljima otežava pronalazak puta te dolazak do

NP-a Kornati, odnosno Murtera kao polazišne luke. Potrebno je povećati broj putokaza (smeđa

signalizacija) i jače informirati zainteresirane posjetitelje o Murteru kao polazišnoj luci za Kornatsko

otočje.

JU NP Kornati do sada nije imala prostor za informiranje i edukaciju posjetitelja. Jedini način pružanja

informacija dosad je bio moguć na recepcijskom punktu u Murteru, koji je uz ponudu proizvoda i

suvenira opremljen i multimedijalnom opremom. U tijeku je izgradnja/rekonstrukcija, opremanje i

stavljanje u funkciju Posjetiteljskog centra Vrulje na otoku Kornatu, u kojem će se posjetitelji moći

kvalitetno informirati, rekreirati te educirati o svim važnim karakteristikama i vrijednostima

Nacionalnog parka Kornati.

Zbog geografskih posebnosti područja, Kornati su teže dostupni osobama sa specifičnim potrebama

(osobe s posebnim potrebama i trudnice). Na području NP-a Kornati ne postoji ukrcajna rampa za

osobe s tjelesnim oštećenjima, a ni staza koja je prilagođena njihovim potrebama. Za osobe s

oštećenjima vida nema sadržaja, koje je potrebno instalirati u okviru Posjetiteljskog centra u

Vruljama. Planira se instaliranje lifta za osobe s tjelesnim oštećenjima od pristaništa do

Posjetiteljskog centra te izrada ploče na Brailleevu pismu i makete parka, što bi tim osobama olakšalo

dolazak i doživljaj područja.


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

23

4 SUSTAV POSJEĆIVANJA

Kornatsko otočje posjećuje se isključivo plovilom.

Posjetitelje NP-a Kornati moguće je podijeliti u dvije osnovne grupe:

1. pojedinačni posjetitelji (park posjećuju vlastitim ili unajmljenim plovilom)

2. grupni posjetitelji (park posjećuju u organizaciji pravne ili fizičke osobe koja provodi izlete u

park).

Za ulazak u Nacionalni park Kornati plaća se ulaznica koja se naplaćuje po plovilu, neovisno o broju

osoba na plovilu. Cijena ulaznice ovisi o mjestu kupnje (ulaznica kupljena unutar parka skuplja je od

ulaznice kupljene izvan parka, prije ulaska u park) i veličini plovila (plovila pojedinačnih posjetitelja

podijeljena su u četiri grupe prema dužini, a izletničkim brodovima naplaćuje se po registriranom

kapacitetu plovila). Ulaznice se, osim od recepcionara nacionalnog parka, mogu kupiti na recepcijama

obližnjih marina, u nekim tvrtkama koje iznajmljuju plovila i turističkim agencija od Zadra do

Primoštena.

Kod ronilačkog posjećivanja (koje mora biti najavljeno i mora ga organizirati ronilački centar koji s

Javnom ustanovom ima sklopljen odgovarajući ugovor), ulaznica se plaća „po roniocu“ u ronilačkoj

grupi.

Posjet Žutsko-sitskoj skupini otoka ne naplaćuje se, kao ni ronjenje na području toga značajnog

krajobraza.

4.1. ZAKONODAVNI OKVIR

Međunarodni propisi:

1. Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Convention Concerning the Protection of the World Cultural and Natural Heritage) (NN 12/93)

2. Konvencija o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity – CBD) (NN-MU 6/96)

3. Direktive EU-a o pticama (Council Directive on the conservation of wild birds) (79/409/EEC) i staništima (Habitats Directive) (92/43/EEC)

4. Agenda 21 – UN Rio Akcijski program održivog razvoja / Razvoj turizma

Nacionalni propisi:

1. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine (NN 55/13)

2. Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09)

3. Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

24

143/08)

4. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)

5. Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, NN 88/10)

6. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 50/12)

7. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti – izmjene i dopune (NN 80/13)

8. Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13)

9. Zakon o izmjenama Zakona o Nacionalnom parku Kornati (NN 13/97)

10. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 141/06 i 38/09)

11. Pomorski zakonik (NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13)

12. Strategija razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske za razdoblje 2009. – 2019.

4.2. DOKUMENTI UPRAVLJANJA SUSTAVOM POSJEĆIVANJA

Temeljni dokumenti upravljanja Nacionalnim parkom Kornati:

1. Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Kornati (NN 141/10 i 53/11)

2. Prostorni plan Nacionalnog parka Kornati (NN 118/03)

3. Plan upravljanja NP Kornati (rujan 2014.)

4. Prostorni plan Općine Murter-Kornati (Službeni vjesnik 2/04, 3/04, 13/04, 4/06, 12/08 i 5/11)

5. Plan upravljanja zaštićenim područjima Šibensko-kninske županije – nacrt

4.3. ANALIZA TRŽIŠTA I TRENDOVI U TURIZMU

Zaštićena prirodna područja, osobito nacionalni parkovi i parkovi prirode, iznimno su atraktivne

lokacije za rastuću potražnju za boravkom i aktivnostima u prirodnom okružju. Trenutačno je u

svijetu zaštićeno 209 429 prirodnih lokaliteta koji pokrivaju oko 32 868 673 milijuna km2.

Parkovi su često locirani u ruralnim područjima, gdje se smatraju važnima i sa stajališta socijalno-

ekonomskog razvoja lokalnog područja. S međunarodnog stajališta parkovi su dobro poznate tržišne

marke koje, u svijesti posjetitelja, znače netaknutu, ali dostupnu prirodu s određenom

infrastrukturom te, prema nekim istraživanjima, proglašenje nekoga prirodnog područja nacionalnim

parkom rezultira povećanjem broja posjetitelja do 10 %. Istovremeno, povećani broj posjetitelja

može ugroziti održivost prirodnih resursa te je stoga od iznimne važnosti da se njima adekvatno

upravlja (TOMAS 2006).


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

25

Javna ustanova Nacionalni park Kornati do sada nije provodila istraživanja i anketiranje posjetitelja.

Upitnici su izrađeni te će se u istraživanje strukture i zadovoljstva posjetitelja krenuti u proljeće 2015.

godine. Jedini su podatci kojima Javna ustanova raspolaže rezultati istraživanja TOMAS 2006:

Nacionalni parkovi i parkovi prirode o stavovima i potrošnji posjetitelja nacionalnih parkova i parkova

prirode u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno na 2258 ispitanika za potrebe Ministarstva mora,

turizma, prometa i razvitka RH, a u suradnji s Ministarstvom kulture RH. Istraživanje je obuhvatilo

šest nacionalnih parkova (Plitvička jezera, Krka, Sjeverni Velebit, Paklenica, Brijuni i Kornati) i dva

parka prirode (Kopački rit i Biokovo), a informacije su prikupljene na temelju strukturiranog upitnika

na deset jezika.

Prema istraživanju, očekuje se brzi rast broja posjetitelja nacionalnih parkova i parkova prirode u

idućim godinama, i to barem zbog dva razloga. Prvo, zbog uočenih trendova u rastu potražnje za

turizmom u prirodi i drugo, zbog sve češće prisutne činjenice da se od samih parkova očekuje

samofinanciranje njihove djelatnosti, što za posljedicu ima usmjerenost prema sve većem broju

posjetitelja. Istovremeno, povećan broj posjetitelja može ugroziti održivost prirodnih resursa te je

stoga od iznimne važnosti da se njima adekvatno upravlja. Prema Strategiji razvoja turizma u RH do

2020., ljepota krajolika i ekološka očuvanost elementi su ponude u kojima Hrvatska ima prednost u

odnosu na konkurente. Iako ekološka očuvanost predstavlja element ponude u kojem posjetitelji

Hrvatsku ocjenjuju boljom od konkurencije, prednost se Hrvatske u odnosu na Španjolsku, Francusku

i Grčku u 2010. godini smanjuje. U tom je smislu važno naglasiti da se razvoj turizma u Hrvatskoj

mora i dalje temeljiti na unaprjeđenju zaštite okoliša, očuvanju kvalitete prirodnih resursa te

odgovornom i održivom upravljanju razvojem sadržaja turističke ponude.

Prognoze ukazuju da će se uz „sunce i more“ kao i dalje globalno dominantan turistički proizvod

posebno brzo razvijati i cijeli niz proizvoda iz domene nautičkog, pustolovno-sportskog te kulturnog

turizma, relevantnih i za Kornatsko otočje.

Kornatsko otočje smješteno je u Šibensko-kninskoj županiji, županiji najrazvedenije obale hrvatskog

dijela Jadrana, što je jedan od glavnih aduta za razvoj nautičkog turizma. Najelitniji segment turizma

Šibensko-kninske županije nautički je turizam. Zbog novih projekata koji su u planu za realizaciju (kao

što je izgradnja marine za megajahte u Mandalini) očekuje se da se Šibenik promovira u elitno

nautičko središte Jadrana, ali i Mediterana. To će imati velik utjecaj i na Kornatsko otočje kao

zanimljivo odredište nautičara.

Osim razvoja nautičkog turizma, u razdoblju od 2011. do 2014. godine zabilježen je porast broja

uplova izletničkih brodova u NP Kornati. Razlog je tome, osim promocije, i kontinuirani porast broja

noćenja koji bilježi Šibensko-kninska županija. S obzirom na daljnji razvoj i povećanje broja

smještajnih kapaciteta (primjerice izgradnja hotelskog naselja u Tisnom), očekuje se i porast broja

posjetitelja NP-a Kornati te ostalog dijela Kornatskog otočja.


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

26

4.4. TRENUTAČNA PONUDA

Turizam polako ulazi na Kornate sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Tada nastupaju glavne

promjene u dosadašnjem životu Kurnatara koje snažno utječu i na cjelokupni izgled Kornata. Razvoj

turističkih djelatnosti postao je moguć pojavom brzih motornih plovila, čime su Kornati postali

dostupniji. Kurnatari se okreću turizmu i svoje kornatske kućice adaptiraju za smještaj turista te se

otvaraju konobe i restorani.

Prevladavajući je oblik turizma plovidba i razgledavanje uz kraći ili duži boravak, ali po pravilima

zaštite i očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti ovog područja. Turizam je ograničen i specifičan.

Ostali oblici turizma odnose se na ronilačko posjećivanje, ugostiteljstvo (restorani i konobe) te

smještaj u postojećim objektima.

Aktivnosti posjetitelja u području Kornatskog otočja su sljedeće:

- plovidba (krstarenje) i noćenje

- autonomno ronjenje i snorkeling

- kupanje

- izleti

- pješačenje po stazama

- posjećivanje konoba i restorana

- noćenje/smještaj (uglavnom u plovilu, ali i u unajmljenoj kući).

4.4.1 Plovidba i noćenje na Kornatima

Osim u zonama stroge zaštite, plovidba je dopuštena na cijelom području Nacionalnog parka Kornati.

Sidrenje i noćenje dopušteno je u uvalama Stiniva, Statival, Tomasovac – Suha punta, Šipnate, Lučica,

Kravljačica, Strižnja, Vrulje, Gujak, Opat, Smokvica, Ravni Žakan, Lavsa, Piškera – Vela Panitula te u

uvali Anica na Levrnaci, Podbižanj i Koromašna.

Za ulazak na područje Nacionalnog parka Kornati plaća se ulaznica. Za individualne posjete vlastitim

ili iznajmljenim plovilima ulaznice je moguće kupiti u prostoru recepcije NP-a Kornati u Murteru, na

mjestima komisionalne prodaje od Zadra do Primoštena, ali i od recepcionara u pokretnim

recepcijama na području Nacionalnog parka. Cijena ulaznice kupljene izvan parka je niža (Cjenik u

prilogu).

Stanovnicima i vlasnicima nekretnina na području Nacionalnog parka i članovima njihovih obitelji, u

skladu s Pravilnikom o unutarnjem redu, Javna ustanova izdaje iskaznicu za nesmetano kretanje do


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

27

njihovih nekretnina.

Tablica 5. Cjenik usluga za 2014. godinu

INDIVIDUALNE ULAZNICE – po plovilu

Duljina plovila Ulaznica kupljena izvan NP-a Kornati Ulaznica

kupljena u NP-u Kornati Jedan dan Tri dana Pet dana

do 11 m (do 34 stope) 150,00 300,00 450,00 300,00

11 – 18 m (34 – 59 stopa) 250,00 500,00 750,00 500,00

18 – 25 m (59 – 82 stope) 450,00 900,00 1.350,00 900,00

25 – 50 m (82 – 164 stope) 800,00 1.600,00 2.400,00 1.600,00

50 – 75 m (164 – 246 stopa) 1.550,00 3.100,00 4.650,00 3.100,00

preko 75 m (preko 246 stopa)

3.200,00 6.400,00 9.600,00 6.400,00

GRUPNE ULAZNICE – po izletničkom plovilu dnevno

Duljina plovila Uz ugovor s

Javnom ustanovom

Bez ugovora s Javnom

ustanovom

do 35 m (do 115 stopa) kapacitet plovila

x 20,00

10.000,00

35 – 70 m (115 – 230 stopa) 20.000,00

preko 70 m (preko 230 stopa) 30.000,00

POSEBNE ULAZNICE

VRSTA PROGRAMA JEDINICA MJERE IZNOS

Boravak u kornatskoj obitelji osoba/dan 15,00

Učeničke i studentske ekskurzije osoba/dan 10,00

Ronilačko posjećivanje (uz prethodnu točnu najavu) ronilac/dan 100,00

Ronilačko posjećivanje (bez prethodne točne najave) ronilačka grupa /

dan 3.000,00

Problemi s kojima se Javna ustanova često susreće u obavljanju svoje djelatnosti povezani su između

ostalog s poteškoćama u primjeni zakonske regulative, npr. nedovoljne ovlasti čuvara prirode parka,

preklapanje ovlasti s različitim institucijama te nejasna ili neprimjerena nadležnost pojedinih

institucija. Nadalje, zbog specifičnosti prostora NP-a Kornati (udaljenost od obale, dominacija

morskog ekosustava, veličina parka) otežani su nadzor i komunikacija s posjetiteljima.

Trenutačno na području NP-a Kornati nema bova kojima bi se omogućio siguran vez posjetitelja,

kontrolirao broj i kretanje posjetitelja te očuvala vrijedna staništa na područjima sidrišta. Pravilnikom

o unutarnjem redu definirano je postavljanje ukupno 302 bove na 19 sidrišta, a u trenutku izrade

Strategije Javna ustanova dobila je lokacijske dozvole za postavljanje 22 bove u uvali Vrulje i 30 bova

u uvali Lavsa.

Prilikom provedbe Strategije razvoja održivog turizma planira se unaprjeđenje Pravilnika o zaštiti i

očuvanju NP-a Kornati, što će omogućiti razvoj održivog turizma, ali i učinkovitije upravljanje


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

28

područjem NP-a Kornati. Podatci o kretanju posjetitelja unutar Nacionalnog parka ne postoje, a kako

zaštita prirode, kao primarna djelatnost Javne ustanove, ne bi bila ugrožena daljnjim razvojem

turizma, potrebno je izradit Plan upravljanja posjetiteljima.

Za posjet Žutsko-sitskoj skupini otoka ne plaća se ulaznica. Plovidba je moguća na cijelom području,

dok je sidrenje (uz noćenje) moguće na sidrištima odnosno privezištima na rivama u naseljenim

uvalama te na vezovima unutar ACI-jeve marine Žut (120 vezova) i luke posebne namjene Golubovac

(30 vezova) ili na sidrištima pod koncesijom u uvalama Podražanj (dva sidrišna polja s ukupno 15

plutača), Sabuni (deset plutača) i Strunac (deset plutača).

Zbog izostanka naplate za ulaz na područje Žutsko-sitske skupine otoka nije moguće pratiti broj

posjetitelja, a ni njihovo kretanje. Osim u uvalama predviđenima za sidrenje koje su često

prenapučene, što predstavlja ugrozu za sigurnost plovila i posade, nautičari sidre plovila svagdje gdje

ocijene da je prikladno, čime ugrožavaju sebe i ostale nautičare u području, ali i biološku raznolikost

podmorja. JU za upravljanje prirodnim vrijednostima Šibensko-kninske Županije koja upravlja ovim

područjem nema dovoljno ljudskih resursa za nadzor područja te je potrebna jača suradnja s JU-om

NP Kornati u cilju očuvanja vrijednosti ovog područja.

4.4.2. Izleti

Brodari i/ili turističke agencije koje organiziraju izlete u NP Kornati moraju imati sklopljen ugovor za

rad s Javnom ustanovom. Posjetitelji koji izletničkim brodom žele posjetiti NP Kornati na raspolaganju

imaju brodove različitog tipa i kapaciteta, s različitim polazišnima lukama. Cijene izleta, rute, vrijeme

polaska i povratka određuju organizatori izleta, uzimajući u obzir udaljenost polazišne luke od

Nacionalnog parka.

U sezoni (srpanj, kolovoz) svi brodari uglavnom organiziraju izlete svaki dan. U predsezoni i posezoni

(svibanj, lipanj, rujan, listopad) ponuda izleta uglavnom je bazirana na grupama kojima se mogu

priključiti individualni izletnici. Izleti se obično sastoje od vožnje do Kornata, prolaska Kornatskim

arhipelagom, stanke za ručak (na brodu ili u nekom od kornatskih restorana) te stanke ili dvije za

kupanje i razgledavanje.

Karte za izlete prodaju prodavači karata i/ili agencije. Prilikom kupnje karata postoji mogućnost da

posjetitelj dobije netočne informacije o NP-u Kornati. Ista mogućnost postoji tijekom izleta ako vodič

ne raspolaže točnim informacijama. Na nekim izletničkim brodovima nema vodiča, nego vlasnik

broda osim vožnje broda ima i ulogu vodiča. Potrebno je provesti edukaciju organizatora izleta kako

bi se unaprijedila kvaliteta usluga brodara, a posjetitelji dobili točne informacije o parku.

Brodari koji organiziraju jednodnevne izlete na područje NP-a Kornati plaćaju 20,00 kn x kapacitet

plovila, a za učeničke i studentske ekskurzije plaćaju 10,00 kn x kapacitet plovila.

Tijekom posjeta području NP-a Kornati izletničko plovilo prolazi i kroz područje Žutsko-Sitske skupine

otoka.


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

29

4.4.3. Ronjenje i snorkeling

U Nacionalnom parku Kornati postoji devet zona u kojima je dopušteno ronilačko posjećivanje:

Kornat (Opat – Tanka Prisliga), Samograd, Oključ, Mala Panitula, Vela Panitula, Rašip, Kasela, Mana i

Borovnik.

Ronilački posjet uz uporabu autonomne ronilačke opreme smije se obaviti samo u organiziranim i

odobrenim grupama, i to isključivo u organizaciji pravnih i/ili fizičkih osoba koje su registrirane za

obavljanje takve djelatnosti i koje s JU-om Nacionalni park Kornati sklope ugovor za organiziranje i

vođenje ronilačkih posjeta u NP Kornati. Cijena ronilačkog posjećivanja za svakog ronioca u grupi

iznosi 100,00 kn, a za svakog „neronioca“, odnosno posjetitelja na istom brodu 40,00 kn.

Slika 10. Ronjenje (foto: Najada Diving d.o.o.)

Za snorkeling i kupanje nije potrebna dozvola, no dozvoljeni su samo unutar kupališnih zona –

udaljenost do 50 m od obale (osim u zonama stroge zaštite). Na području Nacionalnog parka ne

postoji podmorska staza koja bi upotrebom maske i dihalice ili nekih sofisticiranijih tehničkih rješenja

otkrila ljepote dubljih područja kornatskih „kruna“ koje su posebne vrijednosti ovog područja. S

obzirom na to da su podvodne vrijednosti posjetiteljima posebno zanimljive, planira se uređenje

jedne podmorske staze na području NP-a Kornati.

Na području Žutsko-sitske skupine otoka autonomno je ronjenje moguće na svim lokalitetima po želji

i interesima ronilačkih centara i klubova, a po pravilima za obavljanje ronilačke djelatnosti. Kupanje i

snorkeling zabranjeni su na udaljenosti većoj od 100 m od obale prirodne plaže, kao i na plovidbenim


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

30

putovima te u uskim prolazima i kanalima u kojima se obavlja plovidba.

4.4.4. Pješačenje do vidikovaca po stazama uz posjet kulturno-povijesnim objektima

Cijelo kopneno područje Nacionalnog parka Kornati, osim priobalnog pojasa koji je pomorsko dobro,

u privatnom je vlasništvu. Posjetiteljima je dopušteno pješačenje samo po putovima i stazama

posebno označenima za tu namjenu. Staze vode do vidikovaca s kojih se pruža pogled na zanimljive

geološke i geomorfološke fenomene. Metlina na otoku Kornatu najviši je vrh (237 m) odakle se pruža

pogled na otoke i otočiće koji ga okružuju, bizantsku utvrdu Tureta, crkvicu Gospe o' Tarca, polja

Tarac, Žejkovci i Trtuša. Vidikovci Vrh Opata i Litnji vrh na Veloj Smokvici pružaju pogled na

Murtersko more prema sjeveroistoku i otoke na drugoj strani, dok vrh Otočevac na otoku Piškera

omogućava pogled na gotovo cijelo Kornatsko otočje.

Slika 11. Utvrda Tureta (foto: Novena d.o.o.)

Na sjeverozapadnom kraju otoka Mane u Kornatskom arhipelagu leže ostatci naselja izgrađenog za

potrebe snimanja filma pod imenom „Pobješnjelo more“ 1959. godine (prije proglašenja područja

Nacionalnim parkom). Riječ je o skupini od desetak građevina izgrađenih u tehnici suhozida, koje

predstavljaju kuću poglavara, kuće stanovnika sela, magazine i crkvu. Ostatci crkve posebno su

upečatljivi, jer se sastoje od ostatka crkvene građevine s glavnim zidom sa šest velikih niša te

zvonikom na dva kata. Tzv. „filmski grad“ nalazi se na drugoj najvišoj uzvisini otoka, s koje se pruža

izvrstan pogled na tzv. „kornatske krune“, tj. okomite stijene na zapadnoj strani vanjskog otočnog

niza. Najveća je vrijednost „filmskog grada“ u činjenici da je sagrađen u suhozidu, što pokazuje do

koje je mjere bila razvijena vještina građenja suhozida na ovom području. Ruševine „filmskoga grada“

postale su dio kulturnog krajolika i velika su atrakcija za posjetitelje Nacionalnog parka.

Na području Žutsko-sitske skupine otoka, na otoku Žutu, na brdu Grba nalazi se crkva Sv. Križa. S


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

31

Grbe se pogled pruža na područje NP-a Kornati, ali i cijeloga Kornatskog otočja, kao i kopna. Do crkve

se može doći iz dviju uvala (Pristanišće i Dragišina) očišćenim stazama uz maslinike. Na polazišnim

točkama, ali i ispred crkve Sv. Križa, nalaze se informativno-edukativne ploče na četiri jezika

(hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom). Iz drugih dijelova otoka do crkve na Grbi teže se

dolazi.

Objekti od kulturno-povijesnog značaja na području NP-a Kornati, ali i ostalog dijela Kornatskog

otočja, osim crkve Sv. Križa, nisu adekvatno obilježeni. Jedan je od razloga neadekvatnog

obilježavanja, posebice na području NP-a Kornati, privatno vlasništvo posjeda na kojem se nalaze

objekti. Dosad nije postignut dogovor s vlasnicima posjeda o načinu obilježavanja objekata i obilasku

posjetitelja, što je jedan od zadataka zadanih Strategijom, kao i razvoj novih tehnologija, primjerice

tehnologije proširene stvarnosti, koja posjetiteljima omogućava posebni doživljaj mjesta koje

posjećuju.

4.4.5. Poučne staze

Na području NP-a Kornati uređene su dvije poučne staze, Trtuša i Vela Panitula, dok je Kravljačica u

fazi obnove i uređenja.

Poučna staza Trtuša na otoku Kornatu duga je oko 1400 m. Na stazi je postavljen informativno-

edukativni stup i sedam informativno-edukativnih ploča. Tema je poučne staze geološka podloga i

čovjek na tom i takvom području. Na obavijesno-obrazovnom stupu nalaze se opće obavijesti o

Nacionalnom parku Kornati, a na pločama su informacije o vapnencima, kršu, okolišu, crvenici,

kamenjarskim pašnjacima, maslinarstvu i kornatskoj kući.

Poučna staza Vela Panitula nalazi se u sklopu ACI-jeve marine Piškera, u duljini od 165 m. Postavljeno

je osam informativno-edukativnih ploča koje tematski pokrivaju opće obavijesti o Nacionalnom parku

Kornati, geografiju, geologiju, meteorologiju, biologiju kopna, biologiju mora, kulturu i tradiciju.

Poučna staza Kravjačica kreće od uvale Kravjačica do polja Žejkovci i duga je oko 1000 m. Obnovom

staze (u tijeku) doprinosi se očuvanju prirodne i kulturne baštine te jačanju suradnje i motivacije

lokalnog stanovništva. Vlasnicima okolnih posjeda omogućit će se lakši i djelotvorniji pristup

maslinicima, a posjetiteljima novi rekreativno-edukativni sadržaj.

Na području Žutsko-sitske skupine otoka uređena je staza koja iz uvala Pristanišće i Dragišina vodi do

Grbe – crkve Sv. Križa. Iz drugih uvala, posebice onih na naseljenoj sjevernoj strani otoka – ne postoje

uređene staze.

Postojeće su staze nedovoljne za posjetitelje koji istražuju ljepote kopna i uživaju u šetnji i pogledima

s vidikovaca. Mreža pješačkih staza nije važna samo za posjetitelje, nego i za lokalno stanovništvo, za

pristup maslinicima. Samo na području NP-a Kornati ima oko 18 000 stabala maslina, a velika se

količina ne obrađuje zbog otežanog pristupa poljima. Kako bi se oživila i nastavila stoljetna tradicija i

poboljšali preduvjeti za razvoj agroturizma, planira se uređenje novih kopnenih staza i na području


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

32

NP-a Kornati, ali i području Žutsko-sitske skupine otoka.

Slika 12. Polje Turtuša (foto: Novena d.o.o.)

4.4.6. Restorani i konobe

Na području Kornatskog otočja djeluje 28 restorana i konoba. Smješteni su na sljedećim lokacijama:

NP Kornati (22): otok Smokvica (2), otok Ravni Žakan (2), otok Lavsa (1), otok Levrnaka (2), otok

Panitula (1) otok Piškera (1) i otok Kornat (13) te Žutsko-sitskoj skupini otoka (6): Pristanišće (1),

Dragišina (1), Sabuni (1), Strunac (1), Golubovac (1) i Podražanj (1).

Na najvećem otoku u NP-u Kornati, na otoku Kornatu, nalazi se 13 restorana u naseljenim uvalama, a

to su: uvala Opat (1), uvala Koromašnja (1), uvala Lopatica – Gujak (1), uvala Vruje (4), uvala Strižnja

(2), uvala Kravjačica (1), uvala Šipnate (1), uvala Suha punta (1) i uvala Stinjiva (1).

Gastronomska ponuda restorana temelji se na ribi, hlapovima i jastozima, lignjama, sipama i

hobotnicama, školjkama i kornatskoj janjetini. Jela se pripremaju na starinski način, na domaćem

ognjištu, pod pekom, na gradelama, uz začine koji ovdje rastu nadohvat ruke. Vino koje se toči u

restoranima i konobama uglavnom je domaće (iz zaleđa), uz aperitiv, također domaću rakiju,

najčešće travaricu, spravljenu prema starim receptima. Cijene variraju ovisno o restoranu, ponudi i

načinu pripreme. Usluge restorana i konoba sezonskog su karaktera (periodu od travnja do listopada

tijekom cijelog dana).

Vrlo je važno uspostaviti bolju komunikaciju s vlasnicima restorana i konoba te im omogućiti

edukaciju o vrijednostima područja, pružiti podršku prilagodbom minimalnih tehničkih uvjeta te

ponuditi mogućnost sudjelovanja u izradi paketa proizvoda te brendiranju i zajedničkoj promociji.


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

33

Važno je i pratiti te unaprjeđivati kvalitetu usluge, ali i uključiti ih u mrežu „informativnih i visitor

payback punktova“.

4.4.7. Smještaj

Rezerviranje i organiziranje smještaja u prostoru Nacionalnog parka Kornati, ali i ostalog dijela

Kornatskog otočja obavljaju privatni iznajmljivači i turističke agencije koje su registrirane za

obavljanje takve djelatnosti i koje s Javnom ustanovom Nacionalni park Kornati sklope ugovor za

obavljanje djelatnosti smještaja posjetitelja na području NP-a Kornati. Osim pružanja usluge

smještaja, moguće je od iznajmljivača ili agencije zatražiti i dodatne usluge kao što su najam čamca,

povremenu dopremu različitih potrepština s kopna i sl.

Drugi je vid smještaja na području NP-a Kornati Život u kornatskoj obitelji, odnosno smještaj u

tradicionalnoj kornatskoj kući. Provoditelj je programa vlasnik kuće i posjeda. Taj je program

zamišljen kao potpuna integracija gostiju u svakodnevni život kornatskih ribara i težaka. Gosti

sudjeluju u ribolovu, poljodjelskim i stočarskim poslovima, pripremi hrane i svakodnevnom životu s

vlasnikom sve do povratka u Murter.

Na području Žutsko-sitske skupine otoka smještaj je moguć u kućama za odmor unutar naselja, ali i

na osami.

Podatci o smještajnim kapacitetima u području NP-a Kornati i Žutsko-sitske skupine otoka ne vode se

u posebnoj evidenciji, nego ukupnoj, za cijelu Općinu Murter-Kornati.

Ostali vidovi smještaja na području općina Murter-Kornati i Tisno (mjesto Betina) uključuju

smještajne kapacitete u hotelima, malim obiteljskim hotelima, privatnom smještaju, kampovima i

odmaralištima. Ukupan je broj kreveta u svim smještajnim kapacitetima 3302.

4.4.8. Promatranje biljnog i životinjskog svijeta

Podmorje Nacionalnog parka Kornati pruža mogućnost promatranja bogatoga biljnog i životinjskog

svijeta. Za biljni svijet na kopnu potvrđeno je postojanje 537 biljnih taksona, a pretpostavlja se da

postoji ukupno oko 700 do 800 vaskularnih biljnih svojta. Osim glodavaca, zmija, guštera, insekata, u

parku je registrirana i kuna bjelica te brojne ptičje vrste (sova ušara, sivi sokol, vjetruša, morski

vranac, škanjac, galeb). Na području kornatskog akvatorija nerijetko se susreću i jata dupina.

Iako je u biološkom smislu područje vrlo zanimljivo, do sada još nisu razvijeni programi promatranja

biljnog i životinjskog svijeta (promatranje ptica, dupina…), a te bi aktivnosti trebalo uvrstiti u izradu

paketa proizvoda.


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

34

Slika 13. Dobri dupin (Tursiops truncatus) (foto: Arhiva JU NP Kornati)

4.4.9. Manifestacije

Tijekom sezone Turistička zajednica općine Murter-Kornati, Javna ustanova NP Kornati i lokalne

udruge organiziraju sljedeće manifestacije:

Gospa o' Tarca – Hodočasnici tradicionalno s obala otoka Murtera brodovima plove prema crkvici

Gospe o' Tarca u uvali na Kornatima koja je nekada bila utočište pastirima i težacima. Svake godine

prve nedjelje u mjesecu srpnju mještani i brojni turisti sudjeluju tom atraktivnom pomorskom i

sakralnom događaju.

Hodočašće crkvi Sv. Križa (Žut) – Svake godine 14. rujna, na blagdan Sv. Križa, organizira se hodočašće

i misa uz feštu u jednoj od naseljenih uvala na otoku Žutu.

Dani latinskog idra najveća je kulturno-turistička manifestacija u Murteru tijekom rujna, kada se

odvija niz edukativnih i zabavnih programa u organizaciji udruge Latinsko idro: kulturno-umjetnički

program, veslačke regate (mala, ženska i muška), regate Latinsko idro i Malo Latinsko idro te dječje

radionice. Cilj je regate Latinsko idro oživljavanje sjećanja na način života na moru i upotrebu

specifičnog broda. Jačanje tradicije očuvanja starih brodova karakterističnih za hrvatski Jadran

krenulo je upravo s otoka Murtera.

Obljetnica Nacionalnog parka Kornati – Svake godine 13. kolovoza Javna ustanova NP Kornati

organizira proslavu obljetnice Nacionalnog parka Kornati u Murteru. Uz zabavni program, posjetitelji

imaju priliku probati tradicionalna jela kornatske kuhinje.

Postojeće manifestacije potrebno je obogatiti većim uključivanjem svih proizvođača i ponuđača, bolje

ih promovirati i tako osigurati veće zadovoljstvo posjetitelja, ali i veći doprinos lokalnoj zajednici.


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

35

Manifestacije uglavnom posjećuju stanovnici otoka Murtera i gosti koji u vrijeme održavanja

manifestacija borave na otoku. Boljim promoviranjem zainteresiralo bi se goste koji borave u

mjestima diljem županije, a i šire. Osim postojećih, potrebno je osmisliti nove manifestacije,

primjerice za obilježavanje važnih datuma u zaštiti prirode (Dan planeta Zemlje, Dan biološke

raznolikosti), ali i za promociju autohtonih vrijednosti ovog područja (lokalni proizvodi, drvena

brodogradnja...).

4.4.10. Posjetiteljski centar Vrulje

Od osnutka do danas JU nema posjetiteljski centar u kojem se posjetitelji mogu kvalitetno informirati

i educirati o svim vrijednostima NP-a, čime će se utjecati na njihovu svijest i senzibilitet prema

prostoru koji posjećuju.

U listopadu 2014. godine počeli su radovi na uređenju Posjetiteljskog centra u Vruljama, u tzv.

karauli, nekadašnjem odmaralištu dodijeljenom Javnoj ustanovi na korištenje. Sredstava potrebna za

planirani zahvat osigurala je Svjetska banka, a završetak realizacije očekuje se do travnja 2016. Glavni

će objekt po završetku projekta raspolagati s ukupno 292 četvorna metra prostora. U suterenu će se

nalaziti suvenirnica, prostor za boravak i rad te spremište. U prizemnom dijelu objekta i u njegovu

potkrovlju osmišljeno je više prostora koji će biti u funkciji samog centra – dvorane za projekcije,

izložbe, mokri laboratorij, ronilački korpus te višenamjenska dvorana.

U Posjetiteljskom centru Vrulje provodit će se različiti edukativni programi za različite zainteresirane

grupe (učenici, studenti, udruge, organizacije itd.), a u cilju podizanja stupnja svijesti o nužnosti

očuvanja prirode i okoliša, posebice morskog ekosustava.

Iako na području Kornatskog otočja postoji niz dozvoljenih aktivnosti, potrebno ih je dodatno

unaprijediti. Posebnu pažnju treba posvetiti upravljanju zaštićenim područjima radi unaprjeđenja

procesa planiranja i kontrole, kako bi se izbjegli mogući sukobi između zaštite prirode i razvoja

turizma. Turizam u zaštićenim područjima stvara koristi, kao i štete. Ovi su efekti u međusobnoj

interakciji na različite načine. Potencijalne su koristi od turizma u zaštićenim područjima porast

zaposlenja za lokalno stanovništvo, porast dohotka, stimuliranje i diversifikacija lokalne ekonomije,

poticanje lokalne proizvodnje, doprinos očuvanju prirodnog i kulturnog nasljeđa, podrška istraživanju

i razvoju dobrih ekoloških navika, podrška ekološkoj edukaciji posjetitelja i lokalnog stanovništva itd.

Negativni su učinci turizma na lokalnoj razini povećanje prometnih gužvi, zagađenje zraka i voda,

povećanje količine otpada, povećanje buke, povećanje gužve, povećana mogućnost devastacije,

mogućnost gubitka lokalnog identiteta i nedovoljno reinvestiranje ostvarenih prihoda u zaštićena

područja. Ovi učinci proizlaze iz samih turističkih posjeta, ali mnogima se može kompetentno

upravljati, a time ih i umanjiti.


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

36

4.5. Procjena turističke ponude šireg područja NP-a Kornati i profil korisnika

Razvojna strategija turističke destinacije mora se temeljiti na polazištima njezina povijesnog nasljeđa

i dostignutog stupnja razvoja, uz uvažavanje potreba i želja lokalnih nositelja odlučivanja, koje treba

uskladiti sa suvremenim trendovima razvoja turističke ponude na tržištu (konkurencija) i specifičnim

zahtjevima turističke potražnje (potencijalni kupci), a u cilju unaprjeđenja bolje turističke valorizacije

prirodnih, kulturnih, društvenih i ostalih turističkih potencijala.

Za procjenu turističke ponude potrebno je definirati asortiman ponude temeljen na istraženim

potrebama i željama gostiju te stavovima stanovništva, iznajmljivača i turističkog menadžmenta ove

turističke destinacije.

Razvojna koncepcija temeljit će se na načelima održivog razvoja turizma, čemu treba prilagoditi

projekcije očekivanog broja posjetitelja, porasta broja noćenja i visina njihove potrošnje, na način da

se marketinške akcije prilagode zahtjevima preferiranih ciljnih tržišta te otklone uska grla

poduzimanjem investicijskih ulaganja u infrastrukturu, smještajne kapacitete, uslužne aktivnosti, a

posebno u atrakcije. To zahtijeva novi pristup organizaciji destinacijskog menadžmenta, koji mora biti

u stanju kreirati, planirati i koordinirati sadržajnu turističku ponudu.

Pododsjek za promidžbene aktivnosti i ugostiteljsko-turističku djelatnost JU-a Nacionalni park Kornati

obavlja poslove povezane s promicanjem Nacionalnog parka u zemlji i svijetu, organizira i obavlja

prihvat, informiranje, vođenje i prijevoz posjetitelja Nacionalnog parka, organizira i nadzire

ugostiteljsko-turističke djelatnosti, pribavlja sredstva putem sponzorstava i donacija, organizira

stručna savjetovanja i simpozije te ostala stručna i znanstvena, kao i kulturno-edukativna događanja.

Prema evidenciji JU-a NP Kornati, broj posjetitelja Nacionalnog parka Kornati (individualnih i grupnih)

stagnira, a pretpostavka je da područje Žutsko-sitske skupine otoka, zbog izostanka naplate ulaznica,

bilježi porast.

Tablica 6. Posjećenost parka u razdoblju od 2011. do 2014. godine

KATEGORIJA GODINA

UKUPNO 2011. 2012. 2013. 2014.

ULAZNICE ZA INDIVIDUALNE BRODOVE

12 947 13 027 12 803 12 035 50 812

UPLOVI TURISTIČKIH BRODOVA

605 610 591 658 2464

RONILAČKI POSJET 572 739 692 718 2721

ULAZNICE – ŽIVOT U KORNATSKOJ OBITELJI

458 274 221 269 1222

SUVENIRI (kn) 22.510,85 26.248,84 21.172,72 31.691,84 101.624,25

Glavninu individualnih posjetitelja NP-a Kornati čine nautičari koji u svojim ili (unajmljenim) plovilima

obilaze akvatorij parka, dok grupne izlete organiziraju i provode brodari i turističke agencije sa šireg


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

37

emitivnog područja (od Zadra do Primoštena). Posebne izlete u cilju ronilačkog posjećivanja

organiziraju i provode ronilački centri s istoga emitivnog područja kao i brodari.

Prema podatcima o prodanim ulaznicama možemo zaključiti da najveći dio posjetitelja dolazi

individualno u vlastitim ili unajmljenim plovilima (prodano 12 035 ulaznica), ali i koristeći se uslugama

jednodnevnih izleta (registrirano 658 uplova) što je otprilike 100 000 posjetitelja godišnje.

Tablica 7. Ukupni prihodi JU-a NP Kornati

PRIHOD GODINA

2011. 2012. 2013. 2014.

Prihod iz proračuna RH za financiranje redovne djelatnosti (plaće i materijalni troškovi)

2.964.413,22 2.605.533,07 2.564.526,41 2.396.405,03

Prihodi koje proračunski korisnici ostvare obavljanjem poslova

3.816.011,72 3.811.317,92 3.784.335,23 3.821.182,61

Prihodi od donacija, potpora i pomoći

900.000,00 1.005.038,47 952.806,03 1.085.056,13

Ostali prihodi 67.100,08 15.451,12 6.061,09 30.088,52

UKUPNO PRIHODI 7.747.525,02 7.437.340,58 7.307.728,76 7.332.732,29

Zbog specifičnosti Nacionalnog parka i načina prodaje ulaznica (ulaznica za individualne posjete ne

naplaćuje se po osobi, nego po plovilu – prema dimenzijama broda), otežano je točnije praćenje

broja posjetitelja na godišnjoj razini.

U Posjetiteljskom centru Vrulje planira se uvođenje sustava praćenja broja posjetitelja, što će

unaprijediti upravljanje sustavom posjećivanja i dati podatke za statistiku.

Podatci o broju posjeta Žutsko-Sitskoj skupini otoka ne postoje, jer nema mehanizama brojenja.

Ulaznice se ne prodaju, no pretpostavka je da gosti koji obiđu područje NP Kornati borave i na

području toga značajnog krajobraza.

Podatci o smještajnim kapacitetima u području NP-a Kornati ne vode se u posebnoj evidenciji, nego u

ukupnoj evidenciji za cijelu Općinu Murter-Kornati. Na području Općine Murter-Kornati te mjesta

Betina smještajni kapaciteti uključuju hotele, privatni smještaj, kampove i odmarališta. Ukupan je

broj kreveta u svim smještajnim kapacitetima 3302.

U evidenciji broja ostvarenih noćenja TZ-a Murter-Kornati ne razdvaja se područje NP-a Kornati i

mjesta Murtera, jer se vodi zajednička općinska evidencija.

Nacionalni park Kornati do sada nije provodio istraživanja o strukturi i zadovoljstvu posjetitelja.

Međutim, krajem 2014. godine pripremljeni su Upitnici (Prilog), a anketiranje će krenuti tijekom

2015. godine. Isto tako ne postoje podatci ni za posjetitelje Žutsko-sitske skupine otoka.


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

38

Tablica 8: Broj noćenja na području Murtera, Kornata i Betine (Izvor: TZ općine Murter-Kornati, TZ

Betina)

MJESTO GODINA

UKUPNO 2011. 2012. 2013. 2014.

Murter-Kornati 239 171 246 800 239 092 232 189 957 252

Betina 107 449 123 060 177 547 175 185 583 241

Jedini su podatci kojima NP Kornati raspolaže podatci dobiveni istraživanjem stavova i potrošnje

posjetitelja nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj – TOMAS 2006: Nacionalni parkovi i

parkovi prirode, koje je provedeno od lipnja do listopada 2006. godine u šest nacionalnih parkova

(Plitvička jezera, Krka, Sjeverni Velebit, Paklenica, Brijuni i Kornati) i dva parka prirode (Kopački rit i

Biokovo). Prema istraživanju TOMAS 2006, u NP-u Kornati tijekom ljeta prevladavaju posjetitelji iz

inozemstva (78 %), dok domaćih posjetitelja ima znatno manje (22 %). Gotovo polovinu domaćih

posjetitelja čine stanovnici Dalmacije. Za područje NP-a Kornati zabilježen je iznadprosječan udio

novih posjetitelja, onih koji su u parku bili prvi puta (89 %). Gotovo trećina svih posjetitelja parkova u

dobi je između 36 i 45 godina, a prosječna dob iznosi oko 41 godinu. Posjetitelji NP-a Kornati stariji su

od prosjeka, a prosječna im je dob 44 godine.

Turistička potrošnja obuhvaćena ovim istraživanjem uključuje cijenu ulaznice za park i potrošnju

ostvarenu unutar samog parka (hrana i piće u ugostiteljskim objektima, dodatni obilasci parka).

Ispitanici u individualnom posjetu parku iskazivali su cijenu ulaznice, kao i ostale pojedinačne

troškove. Navedeni princip nije se mogao primijeniti u slučaju NP-a Kornati, s obzirom na to da se u

tom parku ulaznice za individualne posjete ne naplaćuju po osobi, nego prema veličini broda, stoga

što posjetitelji do NP-a Kornati mogu doći samo plovilom. Cjelodnevni su boravci u parku

najzastupljeniji na Kornatima (62 % posjetitelja), a višednevni su boravci češći od prosjeka (15 %).

Primarni su motivi posjeta nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj uživanje u

prirodnim ljepotama parkova i želja da se posjeti određeni park. Aktivnosti posjetitelja usko su

povezane sa specifičnom ponudom parka pa se intenzitet bavljenja nekim aktivnostima razlikuje

između parkova. Uživanje u panoramskoj vožnji više je od prosjeka motiviralo posjetitelje NP-a

Kornati, koji se ističe izrazito velikim udjelom organiziranih dolazaka (82 %) jer je park, osim na takav

način, moguće posjetiti još samo vlastitim ili iznajmljenim plovilom.

U Nacionalnom parku Kornati aktivnosti, kao što je ronjenje, dopuštene su samo u organizaciji

subjekata koji s JU-om NP Kornati imaju potpisani ugovor o obavljanju djelatnosti na području parka.

Konzumacija hrane i pića ovisi isključivo o ponuđačima usluga na području parka, a kupanje,

pješačenje, fotografiranje, promatranje biljnog i životinjskog svijeta o željama posjetitelja.

Zadovoljstvo ponudom parkova mjereno je ocjenjivanjem 22 elementa ponude parka, uključujući

elemente dostupnosti informacija, ulaska u park, obilaska parka, održavanja parka te usluga koje se

nude posjetiteljima parka. Većina posjetitelja izrazito je zadovoljna posjetom parku – 93 % je

zadovoljno ukupnom posjetom, 86 % atraktivnošću parka te 83 % ukupnom vrijednošću za novac.


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

39

Osobito su zadovoljni bili posjetitelji Nacionalnog parka Plitvička jezera, Nacionalnog parka Sjeverni

Velebit i Nacionalnog parka Kornati.

Većina (89 %) posjetitelja nacionalnih parkova i parkova prirode dala je odgovor na otvoreno pitanje

što ih se najviše dojmilo u parku. Njihovi su se odgovori uglavnom odnosili na prirodnu atraktivnost

parka – ljepotu prirode i izvornost prirodnih krajolika (37 %). Posebno su izdvojeni odgovori povezani

s ljepotom i atraktivnošću fenomena voda (18 %), a oko 15 % posjetitelja najviše se dojmio biljni i

životinjski svijet.

Nešto više od polovice anketiranih posjetitelja (51 %) navelo je i načine na koje se može unaprijediti

ponuda parka. Najveći broj nedostataka, odnosno mogućih područja poboljšanja ponude povezan je

sa sadržajima parka (37 %). Pri tome su najčešće navodili sljedeće: uređenje staza, putova, šetnica,

unaprjeđenje čistoće u parku, bolje označavanje u parku, više trgovina, više mogućnosti za rekreaciju,

više sadržaja za osobe s posebnim potrebama te uređenje okoliša, infrastrukture i objekata.

Unutar Strategije razvoja održivog turizma predviđene su aktivnosti praćenja zadovoljstva posjetitelja

(upitnici, knjige dojmova) u cilju unaprjeđenja kvalitete usluga i zadovoljstva posjetitelja.

4.6. Upotreba usluga ekosustava (PA BAT)

Metodologija procjene vrijednosti zaštićenih područja (PA BAT – Protected Areas Benefit Assasment

Tool) osigurava participativan pristup prikupljanju informacija i stavova različitih korisnika (dionika)

zaštićenog prostora o vrijednostima i dobrobitima procijenjenog zaštićenog područja. Javna ustanova

nacionalnog parka Kornati i WWF proveli su takvu procjenu u okviru projekta Parkovi dinarskog luka

(WWF, 2012. – 2014.). Identificirane su vrijednosti zaštićenog područja koje omogućavaju prihod

(ekonomsku dobit) te potencijali za razvoj. Upravo je ova radionica ukazala na nedostatak

odgovarajuće komunikacije s lokalnim dionicima te inicirala bolju suradnju i iskorištavanje

prepoznatih potencijala prolaskom kroz proces Chartera.

Slika 14 prikazuje dobrobiti od kojih dionici imaju gospodarsku korist. Kroz proces validacije mišljenja

dionika analizira se procjena dionika koji su prisustvovali radionici te informacije prikupljene od

stručnjaka i upravljača zaštićenim područjem. Iz grafa vidimo da je za većinu grupa dionika turizam od

velikoga ekonomskog značaja. Dionici su vrednovali značaj zaštićene prirode i samoga nacionalnog

parka upravo kroz vezu s turizmom.

Stočarstvo i poljoprivreda od velikog su značaja za lokalno stanovništvo, što se u slučaju NP-a Kornati

odnosi na ovčarstvo i maslinarstvo. Novija je djelatnost sakupljanje ljekovitog bilja, što za sada donosi

minimalne ekonomske prihode, no smatraju da postoji veliki potencijal, posebno u turizmu. Poslovi u

zaštićenom području također su od velikog značaja za lokalno stanovništvo jer pružaju zaposlenje

kroz cijelu godinu u području gdje većina stanovnika radi sezonske poslove.


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

40

Slika 14. Najveće ekonomske vrijednosti NP-a Kornati

Slika 15. Potencijali NP-a Kornati

Slika 15 prikazuje vrijednosti koje imaju potencijal za pružanje ekonomske koristi (ili povećanje

postojeće) u budućnosti. Vrijednosti je identificiralo lokalno stanovništvo, udruženje građana,

znanstvenici, Vlada / upravljač zaštićenim područjem i poslovni sektor.

Navedeni potencijali prikazuju prostor za napredak za dionike zaštićenog područja, kao i za sam park.

Istraživanja, edukacija te kulturne i povijesne vrijednosti vrednovane su kao potencijali, no za sad

nisu dobro iskorišteni i od njih nema značajnijih prihoda. Poticanje ostvarivanje potencijala


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

41

omogućilo bi i sadržaj i dužu turističku sezonu upravo kroz zaštitu prirode i kulturne baštine.

Proizvodi i usluge koje nudi tradicionalna poljoprivreda i stočarstvo predstavljaju potencijale, no za

sad se bilježe niski prihodi od lokalnih proizvoda zbog neobjedinjene ponude te nedostatka vizualnog

identiteta i bolje promocije.

Korisnici prostora od turističkih aktivnosti/usluga već imaju najveći ekonomski prihod, no trenutačno

prisutan turizam nije u skladu s principima održivosti.

Ova Strategija razvoja održivog turizma s akcijskim planovima kreirana je na osnovi identificiranih

potencijala područja te potreba lokalnih dionika, a u skladu s principima održivog turizma.


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

42

5 RAD SAVJETA

5.1. ZAHTJEVI EUROPSKOG CHARTERA

Osnovni su ciljevi Europske povelje o održivom turizmu (Charter):

- povećanje svijesti o europskim zaštićenim područjima kao temeljnom dijelu naše baštine,

koju treba čuvati za dobrobit sadašnjih i budućih generacija

- unaprjeđenje održivog razvoja i upravljanja turizmom u zaštićenim područjima koje uzima u

obzir potrebe okoliša, lokalnog stanovništva, lokalnih gospodarstvenika i posjetitelja.

Održivi turizam u okvirima Chartera definira se kao: „svaki oblik turističkog razvoja, upravljanja ili

aktivnosti koji osigurava dugoročnu zaštitu i očuvanje prirodnih, kulturnih i socijalnih resursa te na

pozitivan i pravedan način pridonosi ekonomskom napretku i dobrobiti osoba koje žive, rade ili

posjećuju zaštićena područja“. Kako bi se takav oblik turizma stavio u praksu, europski Charter stavlja

naglasak na usklađivanje potreba zaštite prirode, lokalnih gospodarstvenika, posjetitelja i stanovnika

koji žive u zaštićenom području.

Potrebno je očuvati, istaknuti i promovirati posebne kvalitete svakoga zaštićenog područja kao bazu

njegove turističke ponude. Četiri su ključna cilja na koje se moraju referirati sve strategije održivog

turizma:

1. očuvati, unaprijediti i dodati vrijednost okolišu i baštini

2. povećati ekonomsku i socijalnu korist od turizma

3. zaštiti i poboljšati kvalitetu života lokalnog stanovništva

4. posvetiti se djelotvornom upravljanju posjećivanjem i poboljšati kvalitetu turističke ponude.

Iz teksta Povelje (Chartera) proizlaze dva glavna cilja održivog turizma u zaštićenim područjima:

1. povećati svijest o europskim zaštićenim područjima kao bazičnim dijelovima naše baštine

koje treba očuvati za sadašnje i buduće generacije te potaknuti njihovu održivu upotrebu

2. poboljšati održivi razvoj i upravljanje turizmom u zaštićenim područjima koje uzima u obzir

potrebe očuvanja prirode, lokalnog stanovništva, lokalnog poduzetništva i posjetitelja.

Ovi su ciljevi u Charteru elaborirani u deset principa, koji služe kao smjernice za uspostavljanje

potrebnih struktura i aktivnosti. Principi su sljedeći:

1. uključiti sve dionike obuhvaćene turističkim djelatnostima u samom zaštićenom području i

njegovoj okolici u razvoj i upravljanje zaštićenim područjem

2. pripremiti i implementirati strategiju održivog turizma i akcijski plan za zaštićeno područje

3. zaštiti i obnavljati prirodnu i kulturnu baštinu zaštićenog područja kroz turističke djelatnosti


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

43

te zaštiti baštinu od prejakog turističkog razvoja

4. pružiti svim posjetiteljima visokokvalitetno iskustvo u svim aspektima posjete

5. posjetiteljima učinkovito prenositi informacije o posebnostima zaštićenog područja

6. poticati razvoj specifičnih turističkih proizvoda koji potiču istraživanje i upoznavanje područja

7. podizati razinu znanja o samom zaštićenom području i o održivosti općenito kod svih dionika

uključenih u turističke djelatnosti

8. osigurati da turizam djeluje pozitivno, a nikako negativno, na kvalitetu života lokalnog

stanovništva

9. povećati koristi od turizma za lokalnu ekonomiju

10. pratiti i utjecati na protok posjetitelja, kako bi se izbjegli ili smanjili mogući negativni utjecaji.

Posebni zahtjevi Chartera odnose se na:

uspostavljanje stalne strukture koja će garantirati zajedničko upravljanje održivim turizmom

u zaštićenom području – Forum u kojem sudjeluju predstavnici upravljačkog tijela, lokalnih

samouprava te zaštitarskih i lokalnih organizacija, kao i predstavnici turističkog sektora

izradu strategije održivog turizma u ZPP-u, koja će biti u skladu s četiri ključna cilja Chartera

akcijski plan za pet godina, koji mora identificirati odgovornosti različitih dionika i osigurati

provedbu osnovnih ciljeva i deset principa Chartera u zaštićenom području.


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

44

5.2. ULOGA JU-a NP KORNATI

JU NP Kornati upravlja prostorom Nacionalnog parka Kornati te ima važnu ulogu u podržavanju i

razvoju održivog turizma na širem području Nacionalnog parka, prvenstveno kroz umrežavanje i

koordiniranje svih subjekata koji djeluju na širem području NP-a Kornati, poticanje njihove

međusobne komunikacije i partnerstva počevši od JU-a zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-

kninske županije koja upravlja susjednim značajnim krajobrazom, preko brojnih lokalnih dionika, JLS-

a, turističkih organizacija te javnog, poslovnog i civilnog sektora. Primarna uloga JU-a NP Kornati jest

očuvanje prirodne i kulturne baštine Nacionalnog parka, njegove biološke i krajobrazne raznolikosti

te sustavno prikupljanje i interpretiranje informacija o Nacionalnom parku, ističući njegove posebne

kvalitete te educirajući sadašnje i buduće naraštaje. Međutim, Javna se ustanova mora uključiti i u

razvoj održivog turizma u Nacionalnom parku, podupirući turističke projekte i inicijative na njegovu

području kroz aktivnu suradnju s turističkim sektorom (TZ-ovima i agencijama) te marketing i

promociju zajedničkih programa. Takva suradnja ne bi dovela do preklapanja područja djelovanja

turističkog sektora i Javne ustanove, nego do njihova međusobnog nadopunjavanja i širenja održive

turističke ponude u Nacionalnom parku. Naglasak takve suradnje morao bi biti upravo na tome da

bude obostrano korisna i za lokalne dionike i za sam Nacionalni park, odnosno Javnu ustanovu koja

njime upravlja.

5.3. SAVJET ZA RAZVOJ ODRŽIVOG TURIZMA

Javna ustanova Nacionalni park Kornati u cilju pronalaženja zajedničkog interesa, unaprjeđenja

međusobne suradnje te razvoja održivog turizma s dionicima sa šireg područja NP-a Kornati osnovala

je Savjet za razvoj održivog turizma, čiji su dionici sudjelovali u kreiranju Strategije za održivi turizam i

doprinijeli definiranju područja Chartera. Savjet za razvoj za održivi razvoj turizma sastoji se od

predstavnika javnog (Općina Murter-Kornati, Općina Tisno, Šibensko-kninska županija, Ministarstvo

turizma, HOK, HGK, turističke zajednice, veleučilište…), privatnog (proizvođači lokalnih proizvoda,

turističke agencije, brodari, ronilački centri, poljoprivredna zadruga, ugostitelji) i civilnog sektora

(razne lokalne i regionalne udruge).

Javna je ustanova rad Savjeta temeljila na izgradnji povjerenja, malim koracima i upornošću

preuzimajući vodstvo i odgovornost za uklanjanje manjih ili većih problema na koje su dionici nailazili

u svojem poslovanju. Zajednički su kreirani projekti čiji su ciljevi i očekivani rezultati bili korisni za sve,

uključujući i posjetitelje. Savjet je aktivno sudjelovao u izradi prijedloga Strategije održivog turizma.

Ukupno je na dosadašnjih pet sastanaka Savjeta sudjelovalo 36 različitih pravnih osoba koje djeluju

unutar i izvan granica Nacionalnog parka, s ukupno 66 svojih predstavnika. Sporazume o suradnji na

provedbi Strategije dosad su potpisale 40 pravne i fizičke osobe.

Od rujna 2014. godine održano je pet sastanaka Savjeta. Na sastanku Savjeta za razvoj održivog

turizma na širem području Nacionalnog parka Kornati na temelju rezultata SWOT analize određeni su

ciljevi Strategije, odnosno teme na kojima se temelje aktivnosti akcijskog plana. Radi lakšeg rada,

dionici Savjeta podijeljeni su u pet tematskih grupa: Unaprjeđenje kvalitete turističke ponude


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

45

proizvođača/ponuđača s područja Chartera, Suradnja s ostalim zaštićenim područjima, Unaprjeđenje

legislative i zajedničko upravljanje (co-management) te Infrastruktura. Svaka od tematskih grupa ima

svojeg voditelja te koordinatora iz redova relevantnih djelatnika JU-a NP Kornati.

Ustanova je nositelj aktivnosti povezanih s procesom dobivanja Povelje održivog turizma (ECST-a), što

podrazumijeva organizaciju i koordinaciju rada Savjeta pri pripremi Strategije razvoja održivog

turizma, ali je nositelj dijela aktivnosti planiranih Strategijom i akcijskim planom.

U prosincu 2014. godine na prijedlog Javne ustanove osnovano je Upravljačko tijelo Savjeta, koje se

sastoji od predsjednika i njegovih pet dopredsjednika, koji su ujedno i voditelji tematskih grupa.

Predsjednik je Savjeta u prvoj godini trajanja Strategije Petar Ježina (Poljoprivredna zadruga Kornati.

Dopredsjednici su Toni Turčinov (Poljoprivredna zadruga Kornati), Luka Ježina (Udruga Argonauta),

Martina Markov (JU NP Kornati), Melina Turčinov (Udruga Kurnatari) i Željko Jerat (Udruga Latinsko

idro).

Savjet se sastaje najmanje jedanput mjesečno, a metode komunikacije bile su sastanci, radionice,

korespondencija elektroničkom poštom i telefonski pozivi. Rad u tematskih grupama odvijao se

između plenarnih sastanaka koji su se održavali jednom mjesečno uz povremene konzultacije s

vanjskim suradnicima. Prvo informiranje šire javnosti o postojanju i radu Savjeta odvilo se pri

potpisivanju Sporazuma o suradnji nakon petog sastanka Savjeta te prihvaćanja Strategije razvoja

održivog turizma i akcijskog plana za šire područje Nacionalnog parka Kornati.

Slika 16. Službeno potpisivanje Sporazuma o suradnju (foto: Mile Rameša)


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

46

6 STRATEGIJA

6.1 SWOT ANALIZA

SWOT analiza osnova je za definiranje aktivnosti akcijskog plana, a rezultat je zajedničkog rada svih

dionika Savjeta za razvoj održivog turizma na širem području Nacionalnog parka Kornati.

SNAGE SLABOSTI „Hot spot“ biološke raznolikosti Pomorska (ne)povezanost – nema redovne linije

Zaštićeno područje (NP i značajni krajobraz Žutsko-sitska otočna skupina) i područje Natura 2000

Nepostojanje plana upravljanja posjetiteljima

Visoka kvaliteta okoliša (more, tlo, zrak) Nedostatak vizije i strategije razvoja područja (nema suradnje i koordinacije, nema povjerenja, netransparentnost)

Geografski položaj – udaljenost od kopna (smanjen utjecaj onečišćenja s kopna …)

Neodržavana i dotrajala infrastruktura (javno pomorsko dobro – riva, luke, privezišta, sidrišta; poljski putovi)

„UNIQUE“ najgušća skupina otoka u Sredozemlju, jedinstvenost arhipelaga KORNATI = NP Kornati i Sitsko-Žutska otočna skupina

Nepostojanje „dobre“ turističke ponude područja

Duga tradicija suživota čovjeka i „surove“ prirode (ovčarstvo, maslinarstvo, ribolov, med, robinzonski turizam, brodogradnja, ljekovito bilje)

Nedovoljno valorizirana kulturno-povijesna i tradicijska baština

Bogata tradicijska i kulturna baština (suhozidi, latinsko idro, brodogradnja, arheološki lokaliteti; manifestacije: hodočašće Gospe o' Tarca, Marije od Uzvisenja i Sv. Križu; Tureta, mletački kaštel)

Napuštanje tradicijskih oblika poljoprivrede, slaba povezanost proizvođača (OPG)

Ugodna klima Nedostatna ponuda originalnih/tradicionalnih suvenira (prenamjena alata u suvenire)

Definirani pravni akti: Zakon o zaštiti prirode, Pravilnik o očuvanju i zaštiti, Plan upravljanja

Isključenje tradicijskih ribolovnih alata („kurnatska vrša“) iz popisa dozvoljenih ribolovnih alata, nepostojanje modela zajedničkog upravljanja morskim resursima

Razvijen nautički turizam (postojanje marina, privezišta), razvoj nautičke infrastrukture u tijeku (sidrišta i privezišta)

Nepostojanje pristupa području za osobe s posebnim potrebama

Razvijen ronilački turizam i suradnja NP-a Kornati i ronilačkih centara i klubova

Nepostojanje verificiranih edukativnih programa, nema programa obuke za vodiče unutra područja (NP, Udruženje turističkih vodiča, Županija, pružatelji usluga u području)

Ugostiteljstvo i izletnički turizam (jednodnevni) Nedefinirane zone/lokacije korištenja prostorom u parku – lokacije za postavljanje košnica, količina pčela, razdoblje kad je dozvoljen unos itd.

Blizina drugih zaštićenih područja (PP Telašćica, PP Vransko jezero, NP Krka)

Brend NP Kornati nije kapitaliziran, nepostojanje marketinškog plana za NP Kornati

Udruživanje mlađe populacije poljoprivrednika (zadruga) Bespravna gradnja

Prepoznat brend nacionalnih parkova u svijetu Geografski položaj (problem za vrijeme loših meteoroloških uvjeta)

Prepoznat brend NP Kornati Gubitak tradicije uslijed neadekvatne zakonske regulative, neprikladni poticaji za tradicionalnu upotrebu posjeda na Kornatima (u cijelom ECST području)

Jačanje kapaciteta za pripremu i provedbu velikih (EU) projekata unutra JU-a NP (započelo)

Kornati – mrtvi kapital s gledišta lokalnog stanovništva

Zainteresiranost lokalnog stanovništva za bolju valorizaciju područja

Nedovoljna neovisnost JU-a NP u odnosu na MZOIP (stručno i financijski)

Kontinuirana provedba znanstvenih istraživanja (praćenje stanja prirodnih vrijednosti)

Nedovoljna suradnja zaštićenih područja u blizini NP-a Kornati

Zainteresiranost i podrška JLS i RS za sudjelovanje u projektima Nepokrivenost signalom mobilnih mreža

Članstvo u međunarodnim organizacija (EUROPARC), suradnje s međunarodnim organizacijama (Medpan, WWF, DAP asocijacija)

Neriješene zemljišne knjige (izostanak suradnje JLS-a i LAG-a), neriješena granica pomorskog dobra


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

47

Suradnja s lokalnim nevladinim organizacijama (Kurnatari, Žut, Argonauta, Latinsko idro – Murter-Betina)

Neusklađenost propisa (prostorni planovi i dopuštene djelatnost, nacionalni propisi i Zakon o zaštiti prirode)

Suradnja s lokalnim stanovništvom (pokrenuta) Plovni put kroz NP, neodržavanje plovnog puta (upitna sigurnost plovidbe prema NP-u i u području NP-a: svjetionici, neprikladno označavanje uzgajališta

Vlastiti interesi – izostanak zajedništva

MOGUĆNOSTI/PRILIKE PRIJETNJE Brendiranje područja Ekonomska kriza

Razvijanje cjelogodišnje turističke ponude – održivi turizam Politika – loše političke odluke; neadekvatna zakonska regulativa; korupcija; nekontinuiranost uprave Nacionalnog parka

Bolja valorizacija kulturno-povijesne i tradicijske baštine, suradnja s institucijama u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji (Zadarsko sveučilište, Muzej grada Šibenika)

Nekontrolirani nautički turizam (plovni put, otpad, fekalije, protuobraštajne boje, sidrenje na nepropisanim lokacijama, naplavine)

Razvijanje turističkih proizvoda (maslinarstvo, planinarenje, ronjenje, latinsko idro, proizvodnja meda, obnavljanje suhozida)

Nekontrolirane ribolovne aktivnosti u blizini parka (plivarice – osiromašenje priobalnih resursa i svjetlosno onečišćenje)

Unaprjeđenje znanja korisnika prostora o vrijednostima prostora (za kvalitetnu promociju/interpretaciju) – suradnja sa sektorima

Krivolov

Poticanje ugradnje „novih“ eco-friendly tehnologija (solarni paneli…)

„Divlji“ turizam

Mogućnost dobivanje sredstava iz EU fondova Ljudske aktivnosti (turizam, divlji kapital...)

Izrada novoga Prostornog plana NP-a Kornati i Plana posebnih obilježja Žutsko-sitske skupine otoka

Prodaja otoka/zemljišta unutar ECST područja

Vraćanje tradicionalnom načinu očuvanja kamenjarskih pašnjaka (paljenje, kontrolirani požari)

Upotreba pesticida/herbicida

Povećan interes posjetitelja za selektivne oblike turizma (avanturistički, ekoturizam, kulturni/vjerski/religijski, edukativni, uključujući održive načine putovanja / smanjenje ekološkog otiska)

Eksploatacija nafte i plina u Jadranu

Uključivanje korisnika područja u monitoring (npr. Ronilački centri/klubovi – praćenje stanja podmorja) – model zajedničkog upravljanja

Ekoincidenti (izljevi nafte, balastne vode)

Izgradnja Posjetiteljskog/edukacijskog centra u Vruljama (o. Kornat)

Širenje invazivnih vrsta (bor, alge, ribe)

Povećana potražnja za proizvodima iz ekološka proizvodnje Unos alohtonih vrsta pčela, unos bolesti

Rješavanje sustava odvodnje fekalnih voda Bespravna gradnja

Unaprjeđenje sustava sakupljanja i selekcije otpada – financiranje iz FZOEU-a

Potpuna zabrana tradicijskog ribolova

Jačanje međusektorske suradnje Konkurencija drugih tržišta, nekompetitivna turistička ponuda

Legalizacija objekata na kornatskom području

Posjetiteljski centar u Murteru

Plovilo – redovita linija


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

48

6.2. TRENUTAČNA SITUACIJA

Razvoj turizma u ovom području datira iz 70-ih godina prošlog stoljeća, što je i utjecalo na

proglašenje dijela Kornatskog otočja Nacionalnim parkom. NP Kornati, ali i Kornatsko otočje

općenito, jedno je od najpoznatijih zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj. Međutim, zbog

izostanka dijaloga s lokalnim stanovništvom i zajedničkog planiranja razvoja turizma na ovom

području, turizam se odvijao nekoordinirano, neusmjereno i stihijski, što je dovelo i do

neprepoznatljivosti destinacije.

S druge strane, Javnoj ustanovi NP Kornati nedostaje inicijative da uspostavi dijalog s lokalnim

stanovništvom i ostalim dionicima, suradnju i partnerstvo potrebno za razvoj turizma šireg područja

Nacionalnog parka Kornati. Manjkaju i sredstva koja bi omogućila unaprjeđenje istraživačkih

aktivnosti i aktivnosti promocije koje bi doprinijele razvoju lokalne zajednice. Ipak, ono što je

najvažnije, nedostaje jasna VIZIJA, odnosno odgovor na pitanje kakve Kornate želimo za deset godina.

Nedostatak vizije posljedica je loših političkih odluka te izostanka kontinuiteta u radu vodećih tijela

(ravnatelja i Upravnih vijeća). Izradom Plana upravljanja (2009. – 2014.) započeta je aktivnija suradnja

s lokalnim stanovništvom i ostalim dionicima na kreiranju desetogodišnjih upravljačkih smjernica, no

bez njihova sustavnog i aktivnog uključivanja u njegovu provedbu.

Niz je velikih problema s kojima se Javna ustanova suočava, a koja koče učinkovito upravljanje

područjem. Neadekvatna prostornoplanska dokumentacija, odnosno neadekvatan Prostorni plan NP-

a Kornati onemogućava unaprjeđenje upravljanja na području parka te zbog neadekvatnog

Prostornog plana Općine Murter-Kornati još nisu osigurane pretpostavke za izgradnju Posjetiteljskog

centra u matičnoj luci – mjestu Murteru. Izrada novoga Prostornog plana NP-a Kornati te izmjene ili

izrada novoga Prostornog plana Općine Murter-Kornati dvije su aktivnosti kojima se treba aktivno

pozabaviti odmah po usvajanju Strategije, a koje će osigurati preduvjete za održivo upravljanje

područjem i razvoj održivog turizma koji osigurava održivi razvoj cijele zajednice. Isto je i s područjem

značajnog krajobraza Žutsko-sitska otočna skupina, koji je, iako zaštićen od 1967. godine, pod

upravljanjem JU-a zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-kninske županije od njezina osnutka 2007.

godine, a za koji još nije izrađen Plan posebnih obilježja koji definira organizaciju prostora, način

upotrebe, uređenja i zaštite prostora. Aktivno uključivanje lokalnih dionika u njegovu izradu osigurat

će izradu plana na temelju potreba dionika, a u skladu sa zakonskim aktima (Zakon o zaštiti prirode).

Nadalje, JU zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-kninske županije nema ni kadra ni sredstava za

adekvatno upravljanje područjem Žutsko-sitske skupine otoka te je izrazito važno osigurati suradnju s

JU-om NP Kornati i Općinom Murter-Kornati te s lokalnim dionicima.

Uz izradu prostornoplanske dokumentacije, razvoj održivog turizma uvelike bi olakšao i završetak

izmjere Katastarske općine Kornati, koja će iznjedriti nove katastarske planove i popis vlasnika

posjeda i nekretnina na Kornatskom otočju, a i pokrenuti preseljenje zemljišnih knjiga na područje

kojemu administrativno i pripada. Angažman za završetak izmjere jedna je od važnih aktivnosti

planirana u ovom petogodišnjem strateškom planiranju.

Neadekvatnu regulaciju uvjeta i mjera zaštite, očuvanja, unaprjeđenja i upotrebe područja


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

49

Nacionalnog parka Kornati dionici Savjeta identificirali su kao problem. Potrebno ga je detaljno

pregledati i zajednički doraditi odredbe koje se odnose na regulaciju dozvoljenih aktivnosti na

području Nacionalnog parka (tradicijski ribolov, planiranje paše pčela, planiranje branja ljekovitog

bilja…), a u skladu sa Zakonom.

Problem loše povezanosti kornatskih posjeda s Murterom i Betinom jedan je od razloga napuštanja

tradicijskih djelatnosti (maslinarstvo, ovčarstvo). Velika udaljenost od Murtera i Betine te visoki

troškovi dolaska nisu motivirajući za lokalno stanovništvo te je potrebno iznaći rješenje za nabavu

adekvatnog plovila kojim bi se pružila podrška lokalnim dionicima u obavljanju tradicijskih djelatnosti.

Veliki je problem za boravak vlasnika posjeda, djelatnika JU-a NP Kornati, ali i brojnih posjetitelja i loš

mobilni signal. Osim problema u obavljanju djelatnosti (brodari, ugostitelji…) nedostatak signala

predstavlja veliki problem i za sigurnost svih koji borave na Kornatskom otočju, posebice tijekom

hladnijeg dijela godine kad je na tom prostoru mali broj brodova koji bi mogli pružiti pomoć u

nesrećama na Kornatskom otočju.

Osim aktivnog djelovanja svih dionika Savjeta u cilju zajedničkog rješavanja problema koji

onemogućuju uspostavu održivog turizma na području Kornatskog otočja, potrebno je poraditi na

boljem informiranju lokalnog stanovništva o vrijednostima prostora i učiniti ih aktivnim dionicima u

upravljanju. Dodatni napor potrebno je učiniti za aktivno uključivanje vlasnika posjeda Kurnatara u

prezentaciju i promociju područja vrlo važnog i za zadovoljstvo posjetitelja kroz provedbu programa

„Domaćin“, koji je predložio Savjet.

Unaprjeđenje sakupljanja sustava otpada uvođenjem primarne selekcije i podrška u nabavi sustava

obnovljivih izvora energije aktivnosti su kojima želimo zaokružiti aktivnosti kojima nastojimo

doprinijeti zajedničkoj uspostavi održivog turizma na Kornatskom otočju kroz jačanje svijesti i znanja

o ulozi parka i o funkcijama turizma te uspostavu suradnju/partnerstvo svih dionika.

Izradom SWOT analize razvidno je da Kornatsko otočje ima znatno veći potencijal u pružanju

raznolikih i atraktivnih sadržaja i aktivnosti kojima se može obogatiti ponuda (brendiranje lokalnih

proizvoda, osmišljavanje novih lokalnih proizvoda i suvenira, turističkih paketa, novih publikacija za

različite ciljne skupine…) ali i produžiti turistička sezona te da zajedno moramo krenuti u brendiranje

destinacije sa svim njezinim vrijednostima s kojom ćemo pristupiti ciljanom turističkom tržištu. Vrlo je

važno pratiti i kvalitetu usluge te raditi na njezinu unaprjeđenju.

Dodatni se napor treba učiniti za unaprjeđenje sustava upravljanja posjetiteljima i ostvarivanje

ekološke održivosti parka u cjelini ili pojedinog staništa. Iako su okviri za upravljanje posjetiteljima

dani Planom upravljanja (zoniranje, zabrane posjeta) i Pravilnikom o unutarnjem redu (plaćanje

ulaznica…), potrebno je provesti dodatne aktivnosti, primjerice postavljanje bova kojim bi se

kontrolirao utjecaj na vrijedna naselja posidonije na sidrištima. Potrebno je kontinuirano provoditi i

istraživanje strukture i stavova posjetitelja, procijeniti lokacije najvećih opterećenja te planirati mjere

za njihovo smanjenje (nove kopnene staze kao nove atrakcije…) kroz izradu Plana upravljanja

posjetiteljima.


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

50

Strategijom su prepoznati problemi i definirane aktivnosti koje zahtijevaju aktivan rad Savjeta za

održivi turizam, ali i aktivnu suradnju s lokalnim stanovništvom i ostalim korisnicima područja, kao i

svim relevantnim dionicima na lokalnoj, regionalnog i nacionalnoj razini.

Veliko ohrabrenje u provedbi Akcijskog plana nalazimo u činjenici da će se dio aktivnosti moći

financirati i iz fondova EU-a.

6.4. VIZIJA

Vizija je definirana na prvom sastanku Savjeta za razvoj održivog turizma na širem području

Nacionalnog parka Kornati.

Zajedničkim radom JU-a Nacionalni park Kornati i svih dionika razvijat će se

održivi turizam kojim će se očuvati prirodna i kulturna baština te ostvariti

veća gospodarska korist za lokalno stanovništvo, a posjetiteljima omogućiti

razumijevanje lokalne kulture, društva i okoliša.


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

51

6.5. OPĆI I SPECIFIČNI CILJEVI

OPĆI CILJ STRATEGIJE

Održivi turizam na širem području NP-a Kornati doprinosi očuvanju i promociji prirodnih, kulturno-

povijesnih i tradicijskih vrijednosti, aktivnom uključivanju lokalnih dionika u vrednovanje lokalnih

resursa te dolasku većeg broja zadovoljnih posjetitelja, što osigurava ekonomsku održivost

zajednice.

SPECIFIČNI CILJEVI podudarnost s

principima indikatori

1. Osnažiti identitet Kornatskog otočja

kao destinacije za održivi turizam te

promovirati prirodne, kulturno-

povijesne i tradicijske vrijednosti

područja kao i ponudu za posjetitelje

1, 3, 4, 5, 9 - poboljšana ponuda za posjetitelje na temelju istraživanja stavova/mišljenja posjetitelja

- promovirani elementi prirodne, kulturno-povijesne i tradicijske baštine

- broj brendiranih proizvoda, novih suvenira i lokalnih proizvoda te paketa proizvoda, novih manifestacija, edukativni program za škole, obogaćeni materijali za promociju

- broj i kvaliteta sajamskih izlaganja i drugih vidova oglašavanja

- povećan broj posjetitelja i broja noćenja

2. Razvijati i unaprjeđivati sadržaje i

aktivnosti kojima će se obogatiti

zadovoljstvo posjetitelja

1, 3, 4, 5, 6,

8, 9

- poboljšana promocija prirodnih, kulturnih i tradicijskih vrijednosti kroz velik broj informativno-edukativnih sadržaja

- broj uključenih subjekata u praćenje kvalitete usluge te porast broja i zadovoljstva posjetitelja Chartera

- broj posjetitelja PC-a - broj prijedloga za novi PP kojim se

osiguravaju preduvjeti za nove sadržaje - broj donacija Visitor payback programa

3. Jačati svijest i znanje o ulozi

Nacionalnog parka i o funkcijama

turizma te uspostaviti i provoditi

suradnju i partnerstvo s vlasnicima

kornatskih posjeda (Kurnatari) i

ostalim dionicima potrebno za

uspostavu održivog turizma

1, 2, 3, 6, 7,

8, 9, 10

- broj dionika Savjeta - broj sastanaka Upravnog vijeća Savjeta i

radnih skupina - broj sudionika na godišnjim sastancima

Savjeta - broj tematskih radionica za lokalno

stanovništvo - naklada i kvaliteta biltena - broj sudionika Savjeta tijekom studijskih

putovanja - ojačana svijest lokalnog stanovništva o

vrijednostima Kornatskog otočja - kvaliteta novih prostornoplanskih i

upravljačkih dokumenata - količina sakupljenog otpada tijekom

primarne selekcije

4. Poboljšati sustav upravljanja

posjećivanjem, kao i tok posjetitelja

1, 4, 5, 8, 9,

10

- razina kvalitete okoliša - razina kvalitete vrsta i staništa - veće zadovoljstvo posjetitelja - veći broj zaposlenih (program Domaćin i

vodiči) - veći broj posjetitelja iz redova osoba s

tjelesnim oštećenjima - lakši dolazak u Murter kao polazišne luke za

Kornate - unaprjeđen sustav kretanja posjetitelja


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

52

7. AKCIJSKI PLAN

Set aktivnosti: BRENDIRANJE DESTINACIJE

Specifični cilj Vremenski okvir Financijski okvir (kn)

1 2015. – 2019. -

Sadašnje stanje: Područje Chartera prepoznato je kao privlačna turistička destinacija, međutim ne postoji zajednička, jedinstvena ponuda, kao ni cjelokupno promoviranje destinacije. Dionici se promoviraju pojedinačno i u velikom broju slučajeva nedovoljno. Unutar Akcijskog plana zasebno su planirane aktivnosti koje su etape u procesu brendiranja destinacije. Kvalitetna provedba planiranih aktivnosti dovest će do brendiranja destinacije.

Cilj: Osmišljen brend u svrhu povećanja turističke konkurentnosti destinacije

Opis aktivnosti:

I. OZNAČAVANJE I PROMOCIJA DIONIKA KAO ČLANA SAVJETA

II. OSMIŠLJAVANJE AUTOHTONIH SUVENIRA I LOKALNIH PROIZVODA

III. BRENDIRANJE LOKALNIH TRADICIJSKIH PROIZVODA

IV. POVEZIVANJE PROIZVOĐAČA I PONUĐAČA TE KREIRANJE TURISTIČKIH

PAKETA

V. IZRADA INTERNETSKE PODSTRANICE PARKA – CHARTER

VI. DOTISAK POSTOJEĆIH I IZRADA NOVIH PUBLIKACIJA

VII. OBOGAĆIVANJE POSTOJEĆIH MANIFESTACIJA I UVOĐENJE NOVIH TE

OBILJEŽAVANJE VAŽNIH DATUMA U ZAŠTITI PRIRODE

VIII. IZRADA EDUKATIVNIH PROGRAMA ZA DJECU I MLADE

IX. OSIGURAVANJE DOSTUPNOSTI SADRŽAJA I USLUGA ZA SVE – „ACCESS

TO ALL“

X. JAČANJE MEĐUNARODNE SURADNJE SA ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA

XI. SURADNJA S OSTALIM ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA U REGIJI

XII. KOMUNIKACIJA S MEDIJIMA

XIII. KOMUNIKACIJA S DOMAĆIM I STRANIM TRŽIŠTEM


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

53

Aktivnost 1: OZNAČAVANJE I PROMOCIJA DIONIKA KAO DIONIKA SAVJETA


1, 3 2015. – 2017. 70.000

Sadašnje stanje: Dionici Savjeta od rujna 2014. godine intenzivno rade na izradi Strategije razvoja održivog turizma, izrađenoj prema njihovim potrebama, a unutar zakonskih okvira. U Savjetu su predstavnici različitih interesnih skupina (brodari, agencije, ronilački centri, ribari, vlasnici posjeda i kuća, ugostitelji, privatni iznajmljivači smještajnih jedinica, proizvođači, udruge te jedinice lokalne i regionalne samouprave) koji su spremni prilagoditi svoje poslovanje/djelovanje principima održivog turizma. Iako je potrebno promovirati sve dionike na području Chartera, važno je i istaknuti one koji su se potpisom Sporazuma o suradnji obvezali i na djelovanje u skladu s donesenom Strategijom.

Cilj: Promovirati i istaknuti dionike Savjeta koji svojim djelovanjem doprinose provedbi Strategije razvoja održivog turizma

Opis aktivnosti: 1. Organizirati jedan sastanak s dionicima Savjeta kako bi mogli sudjelovati u osmišljavanju vizualnog identiteta (npr. Enjoy in Local)

2. Definirati vizualni identitet Savjeta (brodari i ronilački centri, agencije, ugostitelji, privatni iznajmljivači, proizvođači)

3. Definirati kriterije (dionik Savjeta,…) i uvjete dobivanja markice 4. Izraditi Knjigu standarda 5. Dodijeliti markice 6. Primjenjivati markice u promociji dionika Savjeta

Rezultat: 1. Održan je sastanak na kojem su dionici Savjeta iznijeli prijedloge za vizualni identitet Savjeta (svi dionici).

2. Vizualni je identitet Savjeta definiran i osmišljen po pojedinim kategorijama (brodari, ronilački centri, agencije, ugostitelji, privatni iznajmljivači, proizvođači).

3. Definirani su kriteriji i uvjeti dobivanja markice. 4. Izrađena je Knjiga standarda. 5. Markice su dodijeljene (najmanje 30 dionika). 6. Dionici Savjeta označeni su markicama za promociju (naljepnice u

objektima, markica na web-stranici…)

Indikator uspješnosti:

Broj dionika po kategorijama, broj novozainteresiranih dionika

Vodeća institucija: JU NP Kornati

Partneri: Svi dionici Savjeta


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

54

Aktivnost 2: OSMIŠLJAVANJE AUTOHTONIH SUVENIRA I LOKALNIH PROIZVODA


1, 2 2015. – 2018. 110.000

Sadašnje stanje: Postojeća ponuda suvenira siromašna je i nekreativna (bočica maslinovog ulja, krema na bazi maslinovog ulja, med od kadulje, čaj od kadulje, hidrolati, eterična ulja…). Zbog nedostatka lokalnih, suvenirnice su pune kojekakvih suvenira koje je moguće kupiti na bilo kojem drugom području. Posjetitelji traže suvenire karakteristične za Murter i Kornate – uspomene na tradicijsku baštinu (drveni brod, stočarstvo, tradicijski ribolov…). Osim što bi se taj dio tradicije spasio od zaborava, izrada novih suvenira doprinijela bi i razvoju područja u ekonomskom smislu zbog većeg angažmana lokalnih proizvođača. Dodatni doprinos dala bi bolja ponuda lokalnih proizvoda (marmelade, začinsko bilje…).

Cilj: Obogaćena ponuda autohtonih (tradicijskih) suvenira i lokalnih proizvoda

Opis aktivnosti: 1. Raspisati natječaj za osmišljavanje autohtonih suvenira i/ili lokalnih proizvoda

2. Odabirati tri najbolja autohtona suvenira i dodijeliti nagrade (otkup proizvoda i ugovori o poslovnoj suradnji)

3. Plasirati suvenire u objektima JU-a NP Kornati i ostalih zainteresiranih dionika

4. Promovirati suvenire na internetskoj podstranici Chartera

Rezultat: 1. Raspisan je natječaj na web-stranicama Nacionalnog parka Kornati, Turističke zajednice Murter-Kornati i Općine Murter-Kornati te je prijavljeno najmanje pet suvenira.

2. Najbolji su suveniri odabrani i otkupljeni (tri suvenira / lokalna proizvoda).

3. Suveniri su uvršteni u ponudu suvenirnice NP-a Kornati i prodajnih mjesta ostalih članova Savjeta (najmanje pet prodajnih mjesta).

4. Na internetskoj podstranici Chartera promoviraju se autohtoni suveniri.


Broj novih suvenira, broj prodanih suvenira i dojmovi posjetitelja na temelju upitnika i Knjige dojmova

Vodeća institucija: Poljoprivredna zadruga Kornati

Partneri: JU NP Kornati, OPG-ovi i obrti – proizvođači suvenira i lokalnih proizvoda, TZ Murter-Kornati, TZ Betina i turističke agencije


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

55

Aktivnost 3: BRENDIRANJE LOKALNIH TRADICIJSKIH PROIZVODA


1, 2, 3 2015. – 2017. 65.000

Sadašnje stanje: Tradicijski su lokalni proizvodi na području Chartera maslinovo ulje, med od kadulje, marmelade, čajevi, začini, prženi bademi (broštulane mendule), suha i usoljena riba, suhi bob, grašak (bigule) i slanutak (čičvarda), kurnatski sir i vuna, drvena brodogradnja i razni suveniri. Preradom ljekovitog bilja i masline proizvode se suvremeni proizvodi kao što su eterična ulja, hidrolati i kreme (kadulja, lavanda, kantarion, koromač). Neki od proizvoda dobili su oznake Hrvatski otočni proizvod i Hrvatski eko proizvod. Jedan od preduvjeta za daljnji razvoj tih proizvoda i očuvanje tradicije je osmišljavanje brenda koji bi ih sve povezao i učinio prepoznatljivima i „povezanim“ s područjem iz kojeg dolaze, što bi rezultiralo većom potražnjom i proizvodnjom – u konačnici do jačanja lokalne zajednice u ekonomskom smislu.

Cilj: Prepoznatljivi lokalni proizvod s područja Chartera pozicioniran na tržištu

Opis aktivnosti: 1. Organizirati sastanke (info, radionice) s proizvođačima/ponuđačima područja Chartera

2. Identificirati postojeće proizvode s područja Chartera (maslinovo ulje, med...)

3. Analizirati konkurenciju i potrošače 4. Osmisliti vizualni identitet (atraktivna ambalaža, prepoznatljivost,

oznaka zemljopisnog podrijetla) 5. Osmisliti komunikacijske strategije (ciljane skupine…) 6. Odabrati kanal komunikacije 7. Plasirati proizvod 8. Pratiti efekt komunikacije (praćenje potražnje i prodaje proizvoda) 9. Prilagoditi se situaciji na tržištu

Rezultat: 1. Provedeni su sastanci i radionice (najmanje tri sastanka). 2. Proizvodi su identificirani (najmanje 15 proizvoda). 3. Provedena je analiza konkurencije. 4. Osmišljen je vizualni identitet. 5. Osmišljena je komunikacijska strategija. 6. Definirani su kanali komunikacije. 7. Proizvodi su plasirani na tržište (najmanje deset ugovora o

komisionaloj prodaji). 8. Izrađena je analiza potražnje i prodaje. 9. Proizvodi se redovito prilagođavaju zahtjevima tržišta.


Broj proizvođača uključenih u proces brendiranja, broj brendiranih proizvoda, broj potpisanih ugovora o komisionaloj prodaji

Vodeće institucije: Poljoprivredna zadruga Kornati i JU NP Kornati

Partneri: Veleučilište u Šibeniku, HOK, OPG-ovi i obrti – proizvođači lokalnih proizvoda i suvenira, TZ Murter-Kornati i TZ Betina i LAG More 249


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

56

Aktivnost 4: POVEZIVANJE PROIZVOĐAČA I PONUĐAČA TE KREIRANJE TURISTIČKIH PAKETA


1, 2, 3 2016. – 2018. 51.000

Sadašnje stanje: Na području Chartera postoje registrirana obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se nedovoljno promoviraju. Osim njih postoji veliki broj malih proizvođača domaćih proizvoda (maslinovo ulje, med, džem, likeri…) koji svoje proizvode mogu plasirati kroz Poljoprivrednu zadrugu Kornati. Ne postoji baza podataka o svim proizvođačima s ovog područja, zbog čega je teško osmisliti ponudu koja će i njih uključivati. Na cijelom području Chartera veliki je broj smještajnih kapaciteta u privatnom vlasništvu, a razvijeno je i ugostiteljstvo, kao i ponuda sportskih aktivnosti. Veliki je potencijal za izradu paketa i uključivanje tradicijskih vrijednosti i manifestacija (kornatske ovce, Kurnatari, putovi i staze meda, maslina, tradicionalna regata, Gospe o' Tarca, suhozidi) u ponudu. Ti elementi turističke ponude nisu objedinjeni u turističke pakete za različite interesne skupine.

Cilj: Obogaćena turistička ponuda područja Chartera

Opis aktivnosti: 1. Osnovati radnu skupinu za izradu turističkih paketa 2. Definirati elemente turističke ponude (proizvode) te izraditi bazu

podataka 3. Osmisliti prijedloge nove ponude (turistički paket) 4. Izraditi poslovne i marketinške planove za pakete 5. Promovirati turističke pakete na web-stranicama Chartera i dionika (TZ

Murter-Kornati, NP Kornati…)

Rezultat: 1. Okupljena je radna skupina za izradu turističkih paketa. 2. Definirani su postojeći proizvodi i nalaze se u bazi. 3. Osmišljena su tri turistička paketa. 4. Za izrađene turističke pakete izrađeni su poslovni i marketinški planovi. 5. Turistički paketi (3) postavljeni su na web-stranicama dionika i

Chartera.


Broj kreiranih turističkih paketa, broj proizvoda unutar paketa, prodaja paketa

Vodeća institucija: TZ općine Murter-Kornati

Partneri: JU NP Kornati, HOK, OPG-ovi, proizvođači i ponuđači usluga s područja Chartera, turističke agencije, Veleučilište u Šibeniku, TZ mjesta Betina, TZ Šibensko-kninske županije, Udruga Kurnatari, Udruga Latinsko idro, Udruga Žut, Institut Plavi svijet i LAG More 249


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

57

Aktivnost 5: DORADA POSTOJEĆE INTERNETSKE STRANICE PARKA I IZRADA PODSTRANICE CHARTERA


1 2015. – 2016. 70.000

Sadašnje stanje: Internetska stranica JU-a NP Kornati za sada pruža informacije na hrvatskom i

engleskom jeziku te ju je potrebno dodatno obogatiti prijevodom na

talijanskim i njemačkim jezik. S obzirom na to da Javna ustanova ima bogatu

GIS bazu koju primjenjuje u planiranju mjera zaštite, korisno bi je bilo postaviti

na internetsku stranicu putem webGIS preglednika.

Nadalje, ne postoji zajednička internetska platforma gdje bi dionici Savjeta

imali uvid u aktivnosti ostalih članova te na kojoj bi se mogli promovirati, što su

preduvjeti za uspješnu suradnju i promociju turističke ponude. S obzirom na to

da je službena stranica JU-a NP Kornati vrlo posjećena, izrada njezine

podstranice bit će funkcionalan ulaz u detaljnije informacije za dionike Savjeta,

ali i informacije o ponudi područja Chartera.

Cilj: Unaprjeđenje promocije JU-a NP Kornati, ponude Chartera i komunikacije među dionicima Savjeta

Opis aktivnosti: 1. Izraditi koncept dorade internetske stranice 2. Izraditi prijevode na njemački i talijanski jezik 3. Izraditi koncept web-podstranice 4. Dobiti ponude za izradu podstranice web-stranice 5. Izraditi web-podstranicu 6. Redovito osvježavati Facebook stranicu

Rezultat: 1. Izrađen je koncept i materijali za doradu web-stranice. 2. Cjelokupan tekst web-stranice preveden je na talijanski i njemački jezik. 3. Izrađen je prijedlog web–podstranice. 4. Dobivene su minimalno tri ponude za izradu web-stranice. 5. Web-stranica je izrađena. 6. Facebook objave su redovite (najmanje dvije mjesečno).


Povećanje posjećenosti web-stranice i broja pratitelja Facebook stranice te broja upita i iskazanog interesa za proizvode i usluge




__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

58

Aktivnost 6: DOTISAK POSTOJEĆIH I IZRADA NOVIH PUBLIKACIJA


1, 2 2015. – 2019. 1.150.000

Sadašnje stanje: Sadašnja ponuda publikacija uključuje Turistički vodič NP Kornati, Džepni vodič NP Kornati, Podmorje i Kornati s krme od gajete. Do sada nisu izdane publikacije namijenjene školama i djeci, a nedostaju i one kojima se detaljnije informira o kulturno-povijesnoj baštini cijelog područja Chartera, ali i publikacije za promociju ronilačkih aktivnosti.

Cilj: Omogućeno informiranje različitim nacionalnim, dobnim i interesnim skupina posjetitelja (nautičari, učenici, studenti...)

Opis aktivnosti: 1. Izraditi godišnji plan dotiska postojećih publikacija 2. Ocijeniti kvalitetu postojećih publikacija 3. Napraviti dotisak postojećih publikacija (Džepni vodič, Podmorje...) na

više jezika 4. Osmisliti nove tematske publikacije (višejezične): plastificirani vodič za

ronioce, Natura 2000 na Kornatima, radni listovi za djecu i slikovnica, publikacija o kulturno-povijesnoj i tradicijskoj baštini

5. Tiskati nove publikacije

Rezultat: 1. Izrađen je godišnji plan dotiska postojećih publikacija. 2. Ocjenjena je kvaliteta postojećih publikacija. 3. Za postojeće publikacije napravljen je dotisak prema godišnjem planu. 4. Osmišljeno je pet novih višejezičnih publikacija: plastificirani vodič za

ronioce (hrvatski, engleski, njemački, talijanski), Natura 2000 na Kornatima (hrvatsko-engleski), radni listovi za djecu i slikovnica (hrvatski, engleski, njemački, talijanski), naljepnica za korisnike ronilačkog turizma (za log-book) te publikacija o kulturno-povijesnoj i tradicijskoj baštini (hrvatski, engleski, njemački, talijanski).

5. Tiskano je pet novih publikacija: plastificirani vodič za ronioce (najmanje 500 komada u svakoj od dvije dvojezične varijante), radni listovi za djecu (najmanje 300 na svakom od četiri jezika) i slikovnica (najmanje 500), naljepnica za korisnike ronilačkog turizma (za log-book) te publikacija o kulturno-povijesnoj i tradicijskoj baštini (najmanje 2000 na svakom od četiri jezika).


Broj novih publikacija, količina dotiskanih materijala


Partneri: Udruga Argonauta, TZ Murter-Kornati, TZ Betina, Udruga Kurnatari, TZ Šibensko-kninske županije, JU zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-kninske županije i Institut Plavi svijet


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

59

Aktivnost 7: OBOGAĆIVANJE POSTOJEĆIH MANIFESTACIJA I UVOĐENJE NOVIH TE OBILJEŽAVANJE VAŽNIH DATUMA U PODRUČJU CHARTERA


1, 2, 3, 4 2015. – 2019. 250.000

Sadašnje stanje: Manifestacije tijekom sezone u organizaciji TZ-a općine Murter-Kornati, NP-a Kornati i lokalnih udruga: Gospa o' Tarca (otok Kornat) – hodočasnici svake godine prve nedjelje u srpnju plove prema crkvici Gospe o' Tarca; Hodočašće crkvi Sv. Križa (otok Žut) – 14. rujna na blagdan Sv. Križa organizira se hodočašće i misa u crkvi Sv. Križa; Dani latinskog idra – manifestacija očuvanja tradicije u sklopu koje se organiziraju veslačke regate, regate na latinsko idro; kulturno-umjetnički program i Obljetnica Nacionalnog parka Kornati – 13. kolovoza. Postojeće manifestacije potrebno je sadržajno obogatiti boljim uključivanjem svih ponuđača usluga i proizvoda te osigurati veće zadovoljstvo posjetitelja, ali i veći doprinos lokalnoj zajednici. Potrebno je i organizirati slična događanja tijekom obilježavanja važnih datuma u zaštiti prirode (22. travnja – Dan planeta Zemlje i 22. svibnja – Dan biološke raznolikosti), ali i druge manifestacije u cilju očuvanja i promocije drvene brodogradnje, glagoljaške baštine i glagoljaškog pjevanja autentičnih za ovo područje te ostalih specifičnosti područja (moguće trajanje kroz cijelu godinu).

Cilj: Povećati posjećenost područja Chartera te zadovoljstvo posjetitelja i organizatora, ali i jačanje svijesti

Opis aktivnosti: 1. Organizirati sastanke s dionicima Savjeta – kako unaprijediti postojeće manifestacije

2. Napraviti Plan provedbe s elementima unaprjeđenja postojećih manifestacija (gastronomska ponuda – kornatska janjetina, etnografska baština…)

3. Definirati vrijeme provedbe i program Dan otvorenih vrata Kornata gdje se susreću i izlažu svi proizvođači i pružatelji usluga područja Chartera

4. Definirati plan i program obilježavanja važnih datuma (informiranje, edukacija, sajamske aktivnosti, tematski sastanci, radionice)

5. Napraviti Plan promocije manifestacija, uključujući međunarodnu promociju

6. Provesti manifestacije prema Planu

Rezultat: 1. Održani su sastanci s dionicima Savjeta te su izrađeni prijedlozi za unaprjeđenje organizacije postojećih manifestacija i prijedlozi za nove manifestacije (najmanje deset dionika).

2. Napravljen je plan provedbe postojećih manifestacija. 3. Definirano je vrijeme provedbe i program Dana otvorenih vrata

Kornata. 4. Definiran je plan i program obilježavanja važnih datuma. 5. Napravljen je Plan promocije. 6. Sve su manifestacije provedene prema planu.


Veći broj uključenih dionika, organizacija novih manifestacija, broj sudionika na obilježavanju važnih datuma, povećana posjećenost

Vodeće institucije: JU NP Kornati, TZ Murter-Kornati, TZ Betina i Udruga Latinsko idro


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

60

Partneri: Općina Murter-Kornati, Poljoprivredna zadruga Kornati, lokalne udruge, HOK, HGK, TZ ŠKŽ, Općina Tisno, Župa sv. Mihovila, lokalni proizvođači i ponuđači usluga, ostali dionici Savjeta, Udruga Kurnatari, JU zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-kninske županije, Institut Plavi svijet i Muzej Betinske brodogradnje


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

61

Aktivnost 8: UNAPRJEĐENJE PROVEDBE EDUKATIVNIH PROGRAMA


1, 2, 3, 4 2016. – 2019. 5.300.000

Sadašnje stanje: JU NP Kornati za sada nema osmišljen edukativni program za učenike osnovnih i srednjih škola izrađen u skladu s nastavnim planom, unutar kojega bi se provodilo stručno i dobi prilagođeno vođenje u parku. Javna ustanova nije u mogućnosti provoditi edukativne posjete za zainteresirane grupe studenata. Ustanova nema svoje plovilo ni ljudske resurse za provedbu edukativnih izleta prilagođenih grupama. Dosadašnje je sudjelovanje u stručnom vođenju bilo na zahtjev zainteresiranih škola i visokoškolskih ustanova, koje su se koristile uslugama jednodnevnih izleta bez prilagođenih edukativnih programa. Kupljeno plovilo, osim za provedbu edukativnih programa, upotrebljavalo bi se i za provedbu posjeta Kornatskom otočju za žitelje Šibensko-kninske županije po povlaštenoj cijeni.

Cilj: Kvalitetna provedba dobi i interesima prilagođenih edukativnih programa provodi se plovilom Ustanove i plovilima ostalih zainteresiranih brodara

Opis aktivnosti: 1. Nabaviti turističko plovilo (cca 50 mjesta) prilagođeno potrebama edukacije ciljnih skupina (otvorena predavaonica i laboratorij)

2. Zaposliti najmanje četiri osobe (VSS – dvije prirodnog i dvije društvenog usmjerenja) u Službi turizma (voditelj edukativnih izleta – interpretator); u natječaju postaviti posebne uvjete kao kriterij za zapošljavanje (poznavanje arhipelaga); kandidate ocjenjuje kvalificirano povjerenstvo

3. U skladu s nastavnim programom, izraditi po jedan edukativni program za učenike viših razreda osnovnih škola i za učenike srednjih škola

4. Izraditi program vođenja za različite profile studenata 5. Potpisati ugovor o suradnji sa zainteresiranim brodarima 6. Obratiti se agencijama i predstaviti im program 7. Obratiti se školama na području Zadarske, Šibensko-kninske i Splitsko-

dalmatinske županije, ali i ostalih županija, te im predstaviti program 8. Obratiti se visokoškolskim ustanovama i predstaviti im program 9. Putem medija oglasiti ponudu po povlaštenoj cijeni za žitelje Šibensko-

kninske županije 10. Provoditi edukativne programe u izvedbi JU-a i zainteresiranih brodara

uz redovito praćenje kvalitete provedbe 11. Provoditi posjete Kornatskom otočju za žitelje Šibensko-kninske

županije


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

62

Rezultat: 1. Nabavljeno je turističko plovilo prilagođeno vođenju edukativnih programa.

2. Zaposlene su najmanje četiri osobe (VSS – dvije prirodoslovnog i dvije društvenog usmjerenja).

3. Izrađen je po jedan edukativni program za učenike viših razreda osnovnih škola i za učenike srednjih škola.

4. Izrađeni su programi vođenja za različite profile studenata. 5. Potpisani su ugovori o suradnji sa zainteresiranim brodarima. 6. Program je predstavljen zainteresiranim agencijama (najmanje pet). 7. Program je predstavljen školama na području Zadarske, Šibensko-

kninske, Splitsko-dalmatinske i ostalih županija (najmanje 20). 8. Program je predstavljen svim visokoškolskim ustanovama. 9. Žitelji Šibensko-kninske županije informirani su o mogućnosti posjeta

po povlaštenoj cijeni. 10. Edukativni programi provode se (najmanje deset godišnje) uz redovito

praćenje i unaprjeđenje kvalitete provedbe. 11. Posjeti po povlaštenoj cijeni redovito se provode prema interesima

ciljane skupine.


Broj sudionika edukacije, broj zainteresiranih brodara, broj zainteresiranih agencija, broj zainteresiranih škola i visokoobrazovnih ustanova

Vodeće institucije: OŠ Murterski škoji, Udruga Argonauta, srednje škole i Udruga Kurnatari

Partneri: JU NP Kornati, JU zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-kninske županije, brodari, srednje škole, visokoškolske ustanove, WWF, turističke agencije, mediji i Institut Plavi svijet


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

63

Aktivnost 9: OSIGURAVANJE DOSTUPNOSTI SADRŽAJA I USLUGA ZA SVE – „ACCESS TO ALL“


1, 2, 4 2018. – 2019. 1000

Sadašnje stanje:

Lift za osobe s invaliditetom bit će instaliran od pristaništa do Posjetiteljskog centra, u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti, što će im omogućiti pristup svim sadržajima centra. Međutim, ne postoji ukrcajna rampa/platforma za osobe s posebnim potrebama i smanjenom pokretljivošću koja bi im pomogla u iskrcaju s plovila te ukrcaju, a ni staza kojom bi mogli doći do obližnjeg naselja. Isto tako, za osobe s oštećenjima vida nema sadržaja te ih je potrebno instalirati unutar Centra.

Cilj: Osiguran pristup i usluge parka svim posjetiteljima NP-a Kornati

Opis aktivnosti: 1. Definirati rješenje lakšeg ukrcaja/iskrcaja osoba s posebnim potrebama ispred Posjetiteljskog centra Vrulje

2. Postaviti najbolje rješenje s obzirom na specifičnost područja 3. Urediti osjetilno-didaktičnu stazu prema mjestu Vrulje (za prolaz

invalidskih kolica) 4. Kod PC-a Vrulje postaviti ploču na Brailleevu pismu i maketu parka 5. Unutar PC-a postaviti audiozapis (audioprezentaciju) za osobe s

oštećenjima vida

Rezultat: 1. Definirano je rješenje lakšeg ukrcaja/iskrcaja osoba s posebnim potrebama.

2. Postavljeno je najbolje rješenje. 3. Osjetilno-didaktična staza uređena je za prolaz invalidskih kolica. 4. Ispred PC-a Vrulje postavljena je ploča na Brailleevu pismu i maketa

parka za slabovidne osobe. 5. Unutar centra postavljena je audio-prezentacija (desetominutna).


Postavljena ukrcajna rampa i ploča na Brailleevu pismu, broj korisnika, zadovoljstvo korisnika, maketa parka


Partneri: TZ Murter-Kornati, Centar za socijalnu inkluziju Šibenik, Udruge slijepih i slabovidnih, Hrvatski savez gluhih i nagluhih, Udruga Zamah i WWF


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

64

Aktivnost 10: KOMUNIKACIJA S MEDIJIMA


1,3 2015. – 2019. 75.000

Sadašnje stanje: Informiranje o provedenim aktivnostima u medijima provodi se povremeno, uglavnom u vezi s manifestacijama i istraživačkim aktivnostima. JU NP Kornati nema određene osobe za odnose s javnošću te je zbog pojačanih aktivnosti potrebno delegirati zadatak komunikacije s medijima kompetentnim djelatnicima, pripremiti plan objava i komunikacije s medijima te ga redovito provoditi.

Cilj: Redovito informiranje javnosti o radu Ustanove i ostalih dionika Chartera

Opis aktivnosti: 1. Stvoriti kapacitet za komunikaciju s medijima 2. Jednom godišnje organizirati konferenciju za tisak i prezentirati

dinamiku provedbe Strategije i Akcijskog plana razvoja održivog turizma područja Chartera

3. Pozivati medije na manifestacije i važnija događanja 4. Redovito slati pisane objave medijima o provedenim aktivnostima

Rezultat: 1. Održan je trening za jačanje kapaciteta (za zaposlenike i partnere). 2. Organizirana je jedna godišnja konferencije za medije. 3. Mediji su najmanje pet puta godišnje pozivani na događanja na

području Chartera. 4. Poslano je najmanje deset pisanih objava za medije godišnje.


Kapacitet za komunikaciju s medijima, broj poslanih priopćenja, broj objava u medijima (novine, radio, TV, internet) i broj novinara na konferenciji za medije


Partneri: Općina Murter-Kornati, TZ Murter-Kornati, TZ Betina, WWF, TZ Šibensko-kninske županije, JU zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-kninske županije, školska novinarska grupa te lokalni i regionalni mediji


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

65

Aktivnost 11: SURADNJA S OSTALIM ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA U DALMACIJI Specifični cilj Vremenski okvir Financijski okvir (kn)

1, 2, 3, 4 2016. – 2019. 350.000

Sadašnje stanje: Iako postoji suradnja sa zaštićenim područjima u Dalmaciji (JU NP Krka, PP Telašćica, PP Vransko jezero, NP Paklenica), do sada nije kreiran zajednički turistički proizvod za posjetitelje koji bi u ovo područje došli ciljano radi prirodnih i kulturnih atrakcija ove regije.

Cilj: Zajednička promocija zaštićenih područja Dalmacije „Enjoy Nature“

Opis aktivnosti: 1. Provesti sastanke s predstavnicima svih zaštićenih područja u Dalmaciji (NP Krka, PP Telašćica, PP Vransko jezero, NP Paklenica) o mogućnostima suradnje

2. Izraditi zajednički promotivni katalog 3. Raditi na kreiranju paketa proizvoda – identifikacija potencijalnih

pružatelja usluga smještaja i hrane 4. S potencijalnim pružateljima usluga ugovoriti prijevoz, smještaj i hranu 5. Izraditi prijedlog zajedničkog proizvoda (npr. Enjoy Nature) 6. Izraditi vizualni identitet proizvoda 7. Izraditi marketinški plan 8. Promovirati i prodavati proizvode (putničkim agencijama i internetskim

turističkim servisima i pretraživačima)

Rezultat: 1. Održan je sastanak s predstavnicima svih zaštićenih područja u Dalmaciji te su definirane mogućnosti suradnje (najmanje dva sastanka s predstavnicima JU-ova NP Krka, PP Telašćica, PP Vransko jezero i NP Paklenica).

2. Izrađen je zajednički promotivni katalog (10 000 komada u četiri jezične varijante).

3. Identificirani potencijalni pružatelji usluga smještaja i hrane te je definiran prijedlog proizvoda.

4. Potpisani su sporazumi s pružateljima usluga prijevoza, smještaja i hrane (najmanje deset).

5. Finaliziran je zajednički proizvod Enjoy Nature. 6. Izrađen je vizualni identitet proizvoda. 7. Izrađen je marketinški plan. 8. Potpisani su sporazumi o suradnji s putničkim agencijama te

internetskim turističkim servisima i pretraživačima (najmanje deset).


Povećana ponuda Dalmacije, veća posjećenost zaštićenim područjima, veći prihod lokalnog stanovništva (kućanstava)


Partneri: JU NP Krka, JU PP Telašćica, JU PP Vransko jezero, JU NP Paklenica, JU zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-kninske i Zadarske županije, MZOIP, Veleučilište u Šibeniku, lokalni ponuđači usluga prijevoza, smještaja i hrane, turističke agencije i internetski servisi, Udruga Kurnatari i Muzej betinske brodogradnje


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

66

Aktivnost 12: JAČANJE MEĐUNARODNE SURADNJE S PODRUČJIMA CHARTERA


1, 3 2015. – 2019. 140.000

Sadašnje stanje: Iako JU NP Kornati u sklopu članstva sudjeluje u radu brojnih međunarodnih organizacija/mreža (EUROPARC, MedPAN, AdriaPAN, Parkovi Dinaridi – mreža zaštićenih područja), ni s jednim zaštićenim područjem nije uspostavljena konkretna suradnja na području razvoja održivog turizma u cilju razmjene znanja i vještina te zajedničke promocije zaštićenih područja. Posebno interesantno područje za suradnju čine zaštićena područja sa zapadne strane Jadranskog mora (Italija) usmjerena razvoju održivog turizma na svojem području (ECST i potencijalnim ECST područjima).

Cilj:

Uspostavljena međunarodna suradnja na području održivog turizma kao platforma za razmjenu znanja i iskustava, zajedničke prijave na natječaje i međusobne promocije te šire tržište za lokalne dionike

Opis aktivnosti: 1. Identificirati potencijalna zaštićena područja sa zapadne strane Jadrana (najmanje dva)

2. Potpisati sporazume o suradnji – Povelja o prijateljstvu 3. Definirati plan suradnje unutar Povelje 4. Izraditi zajedničke prijedloge projekata za natječaje EU-a (najmanje

jedan) 5. Predstavljati park prijatelj u svojem području (sudjelovanje na

sajmovima) 6. Definirati i urediti kutak „parka prijatelja“ u posjetiteljskim centrima

Rezultat: 1. Identificirana su dva potencijalna zaštićena područja sa zapadne strane Jadrana.

2. Potpisana je Povelja o prijateljstvu (najmanje dvije). 3. Izrađen je plan suradnje unutar Povelje. 4. Izrađena su najmanje dva zajednička prijedloga projekta za natječaje EU-

a. 5. Dionici s područja jednog parka prijatelja sudjelovali su na odabranom

sajmu na području drugoga (1 + 1 godišnje). 6. Definiran je i uređen kutak „parka prijatelja“ u posjetiteljskom centru

drugog parka.


Broj uključenih inozemnih zaštićenih područja, broj izlagača na sajmovima, broj zajedničkih projekata, broj potpisanih sporazuma


Partneri: TZ Murter-Kornati, Šibensko-kninska županija, JU Regionalna razvojna agencija Šibensko-kninske županije, Parkovi Dinaridi, lokalni dionici (proizvođači/ponuđači) i ekvivalenti s talijanske strane


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

67

Aktivnost 13: KOMUNIKACIJA CHARTERA S DOMAĆIM I STRANIM TRŽIŠTEM


1, 3 2015. – 2019. 390.000

Sadašnje stanje: TZ općine Murter-Kornati, Općina Murter-Kornati ali i JU NP Kornati

predstavljaju „destinaciju“ na sajmovima u zemlji i svijetu. Pojedini ponuđači

usluga samostalno nastupaju na nekim sektorskim sajmovima (ronilački,

nautički...). Često je ta promocija loše planirana (u planiranju ne sudjeluju svi

ključni dionici), dok promotivna ponuda predstavlja tek dio sveukupne ponude

područja. Nadalje, zbog izostanka zajedničkog planiranja na općinskoj, otočnoj i

županijskoj razini sajmovi su često skupi i stoga malobrojni. Uključivanjem svih

važnih dionika (TZ Murter-Kornati, Općina Murter-Kornati ali i JU NP Kornati,

HOK, TZ Šibensko-kninske županije...) i ostalih zainteresiranih dionika u

pripremu sajamskog predstavljanja (sadržaji) te odabir Sajmova unaprijedila bi

se kvaliteta predstavljanja kojom bi se moglo prezentirati na mnogo većem

broju Sajmova, odnosno promovirati se na mnogo širem tržištu. Obje općine

(Murter-Kornati i Tisno) imaju potpisane povelje o bratimljenju s raznim

gradovima u Europi, no potencijal za promociju na tim područjima nije

dovoljno iskorišten. Potrebno je uspostaviti i bolju komunikaciju s različitim

institucijama te potencijalnim partnerima i krovnim institucijama pojedinih

korisnika područja (HGK, HOK, udruge maslinara, ovčara, ronilački savezi,

ostala zaštićena područja, sveučilišta i veleučilišta, Croatia Airlines inflight

magazin) te putem njihovih komunikacijskih sredstava promovirati područje.

Cilj: Unaprijeđena promocija područja Chartera na nacionalnim i međunarodnim sajmovima

Opis aktivnosti: 1. Organizirati sastanke zainteresiranih dionika 2. Izraditi bazu fotografija, videozapisa, priča i anegdota lokalnog

stanovništva 3. Izraditi zajednički katalog u tiskanom i digitalnom obliku 4. Osmisliti i izraditi plakate (3), bannere (2) i promotivni film (1) kao alate

za sajamsko predstavljanje 5. Odabrati sajmove i predstavljanja u „gradovima prijateljima“ na kojima

će se sudjelovati na godišnjoj razini i izraditi Plan sudjelovanja prema definiranim ciljnim skupinama

6. Održati najmanje četiri zajednička sajamska predstavljanja godišnje, prema Planu

7. Oglašavati područje Chartera u tisku (offline marketing) te na domaćim i stranim portalima (online marketing)

8. Oglašavati područje Chartera putem komunikacijskih sredstava različitim institucijama te potencijalnim partnerima i krovnim institucijama pojedinih korisnika područja

9. Organizirati prihvat stranih turističkih novinara, TV ekipa i agenata


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

68

Rezultat: 1. Održano je najmanje pet sastanaka. 2. Izrađena je baza fotografija, videozapisa i priča/anegdota. 3. Izrađen je katalog (dvije dvojezične varijante – najmanje 10 000

komada). 4. Izrađeni su plakati (3), banneri (2) i promotivni film (1) te osmišljene

prezentacije. 5. Izrađen je Plan sudjelovanja na godišnjoj razini. 6. Održana su najmanje četiri zajednička sajamska predstavljanja. 7. Ponuda područja Chartera objavljena je u najmanje pet offline i pet

online izdanja godišnje. 8. Tekstovi su objavljeni u tri biltena godišnje. 9. Organizirano je najmanje tri prihvata stranih grupa turističkih novinara,

TV ekipa i agenata godišnje.


Broj sajmova u organizaciji ili sudjelovanju dionika Savjeta, kvaliteta izrađenog kataloga, bannera, plakata, broj objava u offline i online izdanjima, broj članaka i reportaža nakon organiziranog prihvata predstavnika medija

Vodeće institucije: TZ Šibensko-kninske županije, HTZ i JU NP Kornati

Partneri: TZ Murter-Kornati, Općina Murter-Kornati, Općina Tisno, TZ Betina, HOK, JU zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-kninske županije, Ministarstvo turizma, turističke agencije, Charter parkovi u Hrvatskoj, lokalne udruge te lokalni proizvođači i ponuđači usluga


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

69

Aktivnost 14: PRAĆENJE I UNAPRJEĐENJE KVALITETE USLUGA


2, 3 2015. – 2019. 150.000

Sadašnje stanje: JU NP Kornati do sada nije provodila istraživanja kojima bi se pratila kvaliteta usluga i na temelju kojih bi se unaprjeđivala. Svjesni potrebe za analizom zadovoljstva posjetitelja, pripremljeni su Upitnici za posjetitelje NP-a Kornati (na hrvatskom i engleskom jeziku) (Prilog 1) koje će posjetitelji moći popunjavati online ili u informativnim punktovima ustanove (Murter i Vrulje). Potrebno je pratiti i kvalitetu pojedinih usluga koje pružaju dionici Chartera (ugostitelji, iznajmljivači plovila, brodari, ponuđači smještaja…), čime će se ocijeniti zadovoljstvo posjetitelja te ukazati na eventualne mogućnosti napretka.

Cilj: Praćenje kvalitete usluga JU-a NP Kornati i ostalih dionika u cilju njezina unaprjeđenja

Opis aktivnosti: 1. Postaviti već pripremljene upitnike (na više jezika) i knjige dojmova na informativni punkt JU-a NP Kornati i u PC Vrulje

2. Postaviti upitnike na internetsku stranicu parka 3. Izraditi i podijeliti upitnike o zadovoljstvu pojedinim uslugama

(ugostitelji, iznajmljivači plovila, brodari), koji će dati informacije o zadovoljstvu pojedinom uslugom, ali i ukupnom ponudom

4. Postaviti Knjige dojmova u objektima koji pružaju usluge 5. Analizirati upitnike i izraditi izvještaje 6. Dostaviti izvještaje ponuđačima usluga uključenima u analizu 7. Predložiti mjere za unaprjeđenje kvalitete usluge.

Rezultat: 1. Upitnici i knjige dojmova nalaze se na informativnom punktu i u PC-u Vrulje.

2. Online upitnik izrađen je i postavljen na mrežu. 3. Izrađeni su i podijeljeni upitnici o zadovoljstvu posjetitelja pojedinim

uslugama pružateljima usluga (brodari – najmanje 300, ugostitelji – najmanje 300, ronilački centri – 150).

4. Postavljene knjige dojmova (najmanje 10) u objektima koji pružaju pojedine usluge.

5. Upitnici su analizirani i napravljeni su izvještaji. 6. Izvještaji su dostavljeni ponuđačima usluga uključenima u analizu. 7. Predložene su mjere za unaprjeđenje kvalitete usluga.


Broj uključenih dionika, broj pristiglih anketnih upitnika, broj online popunjavanja, dojmovi u knjigama dojmova, poduzete mjere za unaprjeđenje kvalitete

Vodeća institucija: Veleučilište u Šibeniku

Partneri: JU NP Kornati, JU zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-kninske županije i svi dionici Savjeta


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

70

Aktivnost 15: EDUKACIJA ORGANIZATORA IZLETA I PRUŽATELJA USLUGA NAJMA PLOVILA I RONILAČKIH USLUGA U NP-u KORNATI


2 2015. – 2019. 150.000

Sadašnje stanje:

Posjetitelji koji izletničkim brodom žele posjetiti NP Kornati na raspolaganju imaju brodove različitog tipa i kapaciteta s različitim polazišnim lukama. Jednodnevne izlete organiziraju i obavljaju brodari ili organizatori koji s JU-om NP Kornati sklope ugovor za obavljanje takve djelatnosti u NP-u Kornati. Cijene izleta, rute, vrijeme polaska i povratka, aktivnosti itd. određuju organizatori izleta. Izleti se obično sastoje od: vožnje do Kornata, prolaska Kornatskim arhipelagom, stanke za ručak te stanke ili dvije za kupanje. Karte za izlete prodaju prodavači karata i/ili agencije. Prilikom prodaje karata ili tijekom izleta postoji mogućnost da posjetitelj dobije netočne ili nedovoljne informacije o NP-u Kornati. Ista mogućnost postoji tijekom izleta ako vodič ne raspolaže točnim informacijama. Pružatelji usluga najma plovila nedovoljno su informirani o vrijednostima područja, zanimljivim lokalitetima vrijednih posjeta, ali i o pravilima ponašanja tijekom boravka na području Nacionalnog parka, koja bi morali znati i njihovi gosti (klijenti).

Cilj: Unaprijeđena razina znanja i kvaliteta usluga brodara, pružatelja usluga najma plovila i ronilačkih usluga

Opis aktivnosti: 1. Izraditi programe za edukaciju vlasnika i djelatnika brodara, čarterskih kompanija i ronilačkih klubova/centara) kako bi posjetitelji dobili točne informacije o NP-u Kornati

2. Pozvati predstavnike kategorija brodari, ronilački centri i pružatelji usluga najma plovila

3. Organizirati i provesti tri modula (po jedan za svaku kategoriju) dvodnevne edukacije

4. Na web-podstranici Chartera promovirati ponuđače usluga koji imaju Certifikat

5. Pratiti kvalitetu pruženih usluga 6. Poduzimati mjere za unaprjeđenje kvalitete usluge

Rezultat: 1. Izrađena su tri programa edukacije. 2. O programu su informirani svi brodari i pružatelji usluga najma plovila. 3. Organizirana je edukacija za najmanje sedam sudionika po

kategorijama u razdoblju predsezone (od 15. travnja do 15. lipnja). 4. Organizatora izleta i najam plovila s Certifikatom promoviraju se na

internetskoj podstranici Chartera. 5. Analizirana je kvalitete usluge. 6. Poduzete su mjere za unaprjeđenje kvalitete usluge.


Broj sudionika po kategorijama, broj različitih poslovnih subjekata, broj dodijeljenih Certifikata, zadovoljstvo posjetitelja


Partneri: Udruga Kurnatari, JU zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-kninske županije, brodari, ronilački klubovi/centri, tvrtke koje iznajmljuju plovila i Institut Plavi svijet


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

71

Aktivnost 16: UREĐENJE POSTOJEĆIH I OBILJEŽAVANJE NOVIH KOPNENIH STAZA


2, 4 2015. – 2019. 1.000.000

Sadašnje stanje: Na području NP-a Kornati za sada postoje dvije poučne staze – Trtuša u polju Trtuša (oko 1400 m) i Vela Panitula (165 m) na istoimenom otoku. U tijeku je obnova i uređenje pješačke staze od uvale Kravjačica do polja Žejkovci u duljini od oko 1000 m, što je nedovoljno za posjetitelje koji istražuju ljepote kopna i uživaju u šetnji i pogledima s brojnih kornatskih vidikovaca. S druge strane, staze su i „stari“ putovi do maslinika vlasnika posjeda koji su obrasli i uvelike otežavaju pristup. Slično je i na području Žutsko-sitske skupine otoka.

Cilj: Uređeni i označeni putovi dodatni su turistički i rekreacijski sadržaji koji ujedno olakšavaju pristup maslinicima

Opis aktivnosti: 1. Identificirati postojeće putove – ortofoto i Austrijski katastar (1824. –1830.)

2. Definirati staze za uređenje 3. Riješiti imovinsko-pravne odnose, izraditi potrebnu dokumentaciju te

ishoditi potrebne dozvole 4. Istražiti i utvrditi načine financiranja uređenja kopnenih staza 5. Urediti staze 6. Odrediti sadržaj, izraditi i postaviti informativno-edukativne ploče

Rezultat: 1. Identificirani su postojeći putovi. 2. Definirane su staze koje će se urediti. 3. Riješeni su imovinsko-pravni odnosi, izrađena je dokumentacija te su

pribavljene potrebne dozvole. 4. Definiran je način financiranja uređenja kopnenih staza. 5. Kopnene su staze uređene. 6. Staze su označene informativno-edukativnim pločama.


Uređeno još minimalno 1500 m putova (na području NP-a Kornati i Žutsko-sitske skupine otoka)

Vodeće institucije: JU NP Kornati i JU zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-kninske županije

Partneri: Dionici Savjeta, TZ Murter-Kornati, JU razvojna agencija ŠKŽ i lokalni dionici


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

72

Aktivnost 17: UREĐENJE PODMORSKE STAZE NA PODRUČJU NP-a KORNATI Specifični cilj Vremenski okvir Financijski okvir (kn)

2 2016. – 2018. 275.000

Sadašnje stanje: Istraživanje podmorja jedna je od aktivnosti koja je posjetiteljima posebno zanimljiva. Na području NP-a Kornati dozvoljeno je ronjenje na devet lokaliteta upotrebom autonomne ronilačke opreme, dok je snorkeling dozvoljen u kupališnim zonama, no otkriva samo plitka staništa (posidonija, infralitoralna staništa). Ne postoji podmorska staza koja bi upotrebom maske i dihalice otkrila ljepote dubljih područja – kornatskih „kruna“, posebne vrijednosti ovog područja u čijem se podmorju kriju ljepote vrijednog staništa – koraligena sastavljenog od crvenih algi, koji plijeni svojom ljepotom.

Cilj: Unaprijeđena turistička ponuda za uživatelje u morskim krajobrazima

Opis aktivnosti: 1. Definirati moguće lokacije te odabrati najbolju lokaciju te adekvatnu tehničku izvedbu

2. Ishoditi potrebne dozvole 3. Istražiti i utvrditi načine financiranja podmorske staze 4. Instalirati stazu 5. Informirati zainteresirane koncesionare i potpisati ugovore o koncesiji

Rezultat: 1. Definirane su moguće lokacije i odabrana je najbolja lokacija te najbolje tehničko rješenje za podmorsku stazu.

2. Pribavljene su potrebne dozvole. 3. Definiran je način financiranja. 4. Staza je postavljena. 5. Informirani su svi ronilački klubovi koji surađuju s JU-om NP Kornati te

je potpisano najmanje tri ugovora o koncesiji.


Uređena jedna podmorska staza na krunama, broj koncesionara, broj korisnika


Partneri: Dionici Savjeta, TZ Murter-Kornati, TZ Šibensko-kninske županije, JU razvojna agencija ŠKŽ i ronilački klubovi/centri


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

73

Aktivnost 18: IZRADA SMARTPHONE APLIKACIJE ZA INFORMIRANJE POSJETITELJA O VRIJEDNOSTIMA I USLUGAMA PARKA


2, 4 2018. – 2019. 250.000

Sadašnje stanje: Ponuda područja Chartera raspršena je na velikom broju web-mjesta. Za posjetitelje to predstavlja napor te više utrošenog vremena kako bi došli do potrebnih informacija za planiranje dolaska. Tijekom boravka informacije mogu dobiti na pultovima turističkih zajednica i agencija te recepciji NP-a Kornati, a posjetiteljima su na raspolaganju brojne brošure, no nisu baš najbolje rješenje za informiranje tijekom boravka. Danas, u vremenu interneta i pametnih telefona, najefikasniji način informiranja posjetitelja jest online aplikacija sa svim potrebnim informacijama nužnima za planiranje dolaska, ali i boravka na širem području Nacionalnog parka.

Cilj: Unaprijeđen sustav informiranja posjetitelja o ponudi područja Chartera koji olakšava i snalaženje na području

Opis aktivnosti: 1. Definirati koncept aplikacije 2. Pripremiti potrebne informacije 3. Odabrati tvrtku za izradu 4. Izraditi aplikaciju i postaviti je na stranice JU-a NP Kornati, TZ-a Općine

Murter-Kornati i stranice ostalih dionika Savjeta

Rezultat: 1. Definiran je koncept aplikacije. 2. Pripremljeni su setovi informacija. 3. Odabran je izvođač aplikacije. 4. Aplikacija je izrađena i postavljena na stranice JU-a NP Kornati, TZ-a

Općine Murter-Kornati i stranice ostalih dionika Savjeta.


Broj stranica na kojima je moguće skinuti aplikaciju, broj korisnika aplikacije




__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

74

Aktivnost 19: POVEZIVANJE PONUDE MURTERA, KORNATA I VRANSKOG JEZERA


2, 3, 4 2015. – 2016. 700.000

Sadašnje stanje: Na području Vranskog jezera velik je dio posjeda u vlasništvu žitelja s otoka Murtera (Murter, Betina). Zbog fokusiranja na valoriziranje šireg područje NP-a Kornati, „murterski“ i „betinski“ posjedi na području Vranskog jezera uglavnom su zapušteni, nedovoljno iskorišteni u poljoprivrednom i potpuno neiskorišteni u turističkom smislu. Uspostava suradnje dviju javnih ustanova (NP-a Kornati i PP-a Vransko jezero) te lokalnih dionika na prepoznavanju i revitalizaciji tradicijskih djelatnosti (drvena brodogradnja, maslinarstvo, gradnja suhozida i sl.), kao i njihova uključivanja u turističku ponudu, važna je karika za daljnji održivi razvoj murterskog kraja.

Cilj: Obogaćena turistička ponuda povezivanjem tradicijskih sadržaja na murterskim i betinskim posjedima (Murter, Betina, Kornati, Vransko jezero)

Opis aktivnosti: 1. Pripremiti i provesti radionice (4) o vrijednosti usluga ekosustava Murterskog kraja, o revitalizaciji tradicionalnih krajolika i vještina održivog korištenja resursima / održivog turizma te radionice planiranja participativnog upravljanja prema modelu ekomuzeja

2. Pripremiti i provesti studijska putovanja – Komiža (otok Vis), Provansa (Francuska)

3. Izraditi pokusni program turističkih tura (Vransko jezero, Modrave, Colentum, Betina, Kornati)

4. Promovirati pokusni program turističkih tura zaštićenim područjima (Vransko jezero, Modrave, Colentum, Betina, Kornati) u suradnji sa zainteresiranim dionicima

5. Plasirati program na tržište

Rezultat: 1. Održane su ukupno četiri radionice: o vrijednosti usluga ekosustava murterskog kraja (2), o revitalizaciji tradicionalnih krajolika i vještina održivog korištenja resursima / održivog turizma (1) i planiranju participativnog upravljanja prema modelu ekomuzeja.

2. Organiziran je studijski posjet ekomuzeju u Komiži (otok Vis) i Provansi (Francuska) za deset sudionika.

3. Izrađen je pokusni program turističkih tura zaštićenim područjima (Vransko jezero, Modrave, Colentum, Betina, Kornati)

4. Program zajedničkih tura promoviran je na web-stranicama vodeće institucije i partnerskih institucija (najmanje pet stranica).

5. Paket proizvoda nalazi se u ponudi pet agencija.


Broj kreiranih paketa proizvoda, broj prodanih aranžmana

Vodeće institucije: Udruga Argonauta i JU PP Vransko jezero

Partneri: Udruga Phoenix arbour, Udruga Modrave, Udruga Dragodid, JU NP Kornati, JU zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-kninske županije, Udruga Kurnatari, Općina Murter-Kornati, Općina Tisno, ostali zainteresirani lokalni dionici, turističke agencije i internetski servisi


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

75

Aktivnost 20: IZRADA NOVOG PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MURTER-KORNATI


2, 3, 4 2015. – 2019. 75.000

Sadašnje stanje:

Murter i Kornati jedinstven su i nedjeljiv egzistencijalni prostor. Kad kažemo Murter, mislimo i na Kornate, kad kažemo Kornati, mislimo i na Murter. Murter-Kornati – to je jedno biće s dvije osobnosti. Dosadašnja prostornoplanska dokumentacija koja se parcijalno bavila jednom od osoba istog bića nikada to nije spoznala. Zbog te temeljne odrednice potrebna je izrada novih prostornoplanskih dokumenata, koji će ovu dvojnost valorizirati i pretvoriti u okosnicu opstanka, ne imitirajući prošlost, nego inspirirani njome kreirati sadašnjost i održivu budućnost. Pri izradi novoga Prostornog plana uređenja posebno se treba angažirati na planiranju adekvatnog prostora za izgradnju Posjetiteljskog centra u Murteru.

Cilj: Upravljanje prostorom Murter-Kornati stručno i integralno, temeljeno na svim odrednicama koje ga čine specifičnim te osigurani preduvjeti za izgradnju Posjetiteljskog centra

Opis aktivnosti: 1. Oformiti radnu skupinu za sudjelovanje u izradi novih planskih dokumenata

2. Pratiti i sudjelovati u izradi Prostorno-programske studije razvoja Općine Murter-Kornati

3. Inicirati izradu novoga Prostornog plana uređenja s jasnom koncepcijom: Što želimo s vlastitim prostorom?

4. Angažirati stručni tim i pojedince na razini države koji su dokazani i kvalificirani za ovu vrstu projekata

5. Održavati susrete radne skupine, utvrditi probleme i ciljeve oko dugoročnog i kratkoročnog gospodarenja ukupnim prostorom Općine Murter-Kornati bez obzira na stupanj zaštite

6. Baštinu svih kategorija staviti u temelje strategije Općine Murter-Kornati, a po svojoj vjerodostojnosti i u temelj strategije države

7. U radu radne skupine i stručnog tima (izrađivača) izvještavati, tumačiti i promovirati rezultate rada i provjeravati njihovu vjerodostojnost u dijalogu s javnošću (tribine, ankete, susreti/radionice) do konačne verifikacije


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

76

Rezultat: 1. Oformljena je radna skupina za sudjelovanje u izradi prostornoplanskih dokumenata.

2. Poduzima se redovit angažman na izradi Prostorno-programske studije razvoja.

3. Inicirana je izrada novoga Prostornog plana. 4. Odabrani su stručni izvršitelji izrade ovih dokumenata na temelju

odluke općinskog vijeća Općine Murter-Kornati. 5. Održano je najmanje deset susreta radne skupine i izrađivača

dokumenata. 6. Baština svih kategorija ugrađena je u temelje strategije. 7. Održane su najmanje tri javne prezentacije u procesu izrade (1.

problemi i ciljevi, 2. koncepcija, 3. konačna verzija dokumenta) s učešćem najmanje 10 % korisnika prostora te je izrađena i usvojena Prostorno-programska studija razvoja Općine Murter-Kornati kao temeljni dokument za sve buduće intervencije u prostoru.


Broj susreta radne skupine i izrađivača, broj susreta s javnošću, broj sudionika u procesu izrade, kvaliteta komunikacije radne skupine i javnosti, planirana adekvatna lokacija za Posjetiteljski centar

Vodeća institucija: Općina Murter-Kornati

Partneri: JU NP Kornati, JU Zavod za prostorno planiranje Šibensko-kninske županije i dionici Savjeta


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

77

Aktivnost 21: EVIDENTIRANJE, ISTRAŽIVANJE I OBILJEŽAVANJE OBJEKATA OD KULTURNO-POVIJESNOG ZNAČENJA


2 2016. – 2019. 450.000

Sadašnje stanje: Na području NP-a Kornati kulturno-povijesni objekti još nisu evidentirani, a prema tome ni istraženi ni obilježeni. Osobito to vrijedi za objekte pučkog graditeljstva. O svemu postoji vrlo temeljita znanstvena dokumentacija. Najpreči je zadatak potpuna evidencija kulturno-povijesnih i tradicijskih objekata, njihov opis (u velikoj mjeri dostupan) i potom obilježavanje. Činjenica da se svi objekti nalaze na nečijem posjedu mora se riješiti strukturno, to jest na razini općeg dogovora s vlasnicima i njihova uvažavanja. Uz izuzetke, to je moguće uz minimalne naknade. Uz uobičajene načine obilježavanja (informativno-edukativna ploča s QR kodom za detaljnije informacije), danas je na raspolaganju i tehnologija proširene stvarnosti koja omogućava da se percepcija stvarnosti obogati umetnutim digitalnim sadržajima. Uz pomoć pametnih telefona posjetitelji mogu preko stvarne slike nekog objekta ili lokacije dobiti trodimenzionalni prikaz kreiran na računalu.

Cilj: Evidentiranje, istraživanje i obilježavanje objekata od kulturno-povijesnoga značenja te informiranja posjetitelja o njima; zadovoljstvo posjetitelja i vlasnika posjeda

Opis aktivnosti:

1. Uspostaviti suradnju s Ministarstvom kulture, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa te Konzervatorskim zavodom u Šibeniku

2. Formirati Savjet za znanstvena istraživanja u NP-u Kornati (takva je odluka već donesena i postoji u arhivi JU-a NP Kornati)

3. Objaviti jedinstvenu monografiju o kulturno-povijesnim i tradicijskim vrijednostima Nacionalnog parka (već postojeća i nova građa); imenovati redakciju

4. Izraditi koncept ploča (hrvatski i engleski jezik, QR kod) te pripremiti tekst (s prijevodom) s pripadajućim fotografijama

5. Organizirati sastanke s vlasnicima na čijem se posjedu nalaze kulturno-povijesni objekti te postići dogovor o postavljanju ploča

6. Postaviti informativne ploče na objektima od kulturno-povijesnog značenja u svakoj luci i izvan luke gdje to priroda stvari nalaže (Zlatarica ili antički mul u Sedlastom Boku)

7. Definirati objekt za promociju tehnologijom proširene stvarnosti 8. Izabrati izvoditelja aplikacije 9. Pripremiti materijale (film, tekst, fotografije…) 10. Pripremiti aplikaciju


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

78

Rezultat: 1. Uspostavljena je suradnja s Ministarstvom kulture, MZOS-om, Muzejom grada Šibenika i Konzervatorskim odjelom u Šibeniku.

2. Formiran je Savjet za znanstvena istraživanja u NP-u Kornati. 3. Objavljena je monografija o kulturno-povijesnim i tradicijskim

vrijednostima Nacionalnog parka. 4. Izrađen je koncept ploča (hrvatski i engleski jezik, QR kod) te je

pripremljen tekst (s prijevodom) s pripadajućim fotografijama. 5. Organizirani su sastanci sa svim vlasnicima na čijem se posjedu nalaze

kulturno-povijesni objekti te je postignut dogovor o postavljanju ploča (najmanje pet sporazuma)

6. Postavljene su informativne ploče na objektima od kulturno-povijesnog značaja (najmanje pet).

7. Definiran je objekt za promociju tehnologijom proširene stvarnosti. 8. Izabran je izvoditelj aplikacije. 9. Pripremljeni su materijali (film, tekst, fotografije…). 10. Pripremljena je aplikacija.


Broj postavljenih ploča, broj potpisanih sporazuma (suglasnosti) s vlasnicima


Partneri: Udruga Kurnatari, vlasnici posjeda, Muzej grada Šibenika, Konzervatorski odjel u Šibeniku, Arheološki odjel Sveučilišta u Zadru, Muzej Betinske brodogradnje i TZ Murter-Kornati


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

79

Aktivnost 22: UREĐENJE POSJETITELJSKOG CENTRA U VRULJAMA


2, 4 2015. – 2019. 5.000.000

Sadašnje stanje: Na području NP-a Kornati ne postoji posjetiteljski centar. Ustanova posjeduje objekt u uvali Vrulje (tzv. karaula) koji se do sada koristio za smještaj djelatnika i istraživača za boravka na Kornatima. U tijeku je izgradnja/rekonstrukcija tog objekta te opremanje i stavljanje u funkciju Posjetiteljskog centra Vrulje koji se financira sredstvima NIP-a (zajam Svjetske banke).

Cilj: Otvoren Posjetiteljski centar NP-a Kornati s edukativno-prezentacijskim sadržajima kojim se unaprjeđuje ponuda i zadovoljstvo posjetitelja

Opis aktivnosti: 1. Dovršiti građevinske radove / adaptaciju zgrade 2. U suradnji s lokalnim dionicima definirati važnije sadržaje unutar centra 3. Izraditi informativno-edukativne sadržaje za posjetitelje 4. Otvoriti posjetiteljski centar te osigurati velik broj novinara 5. Stalno unaprjeđivati sadržaje

Rezultat: 1. Radovi su dovršeni i zgrada ima uporabnu dozvolu. 2. Definirani su i osmišljeni sadržaji unutar centra. 3. Izrađeni su informativno-edukativni sadržaji za posjetitelje. 4. Otvorenje centra kvalitetno je medijski popraćeno. 5. Posjetiteljski je centar u funkciji uz stalno unaprjeđenje sadržaja.


Broj inputa lokalnog stanovništva, broj posjetitelja, broj članaka i objava u medijima, sadržaji centra, objave u Knjizi dojmova


Partneri: MZOIP, Muze d. o. o., Muzej Grada Šibenika i zainteresirani lokalni dionici


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

80

Aktivnost 23: „VISITOR PAYBACK“


2 2015. – 2019. 60.000

Sadašnje stanje: Do sada se u NP-u Kornati nije našao način na koji bi se posjetitelji uključili u očuvanje zaštićenog područja. Jedan je od mogućih načina „Visitor payback“. To je proces u kojem posjetitelji mogu donirati željeni iznos novca u svrhu očuvanja i zaštite prirode mjesta koje su posjetili. Kako bi znali u koju je svrhu novac iskorišten, rade se godišnji izvještaji o aktivnostima za koje je upotrijebljen taj novac.

Cilj: Posjetitelji imaju mogućnost sudjelovati u istraživanju i očuvanju kornatskih vrijednosti

Opis aktivnosti: 1. Definirati prioritetne istraživačke i konzervatorske projekte za period od 2015. – 2019.

2. Dizajnirati, izraditi i postaviti „kasicu – KORNATSKI PRIJATELJ“ na za to adekvatno i sigurno mjesto

3. Izraditi web-banner „kornatski prijatelj“ s internetskom prijavnicom 4. Organizirati akcije čišćenja (najmanje jednom godišnje) 5. Objavljivati godišnje izvještaje o namjenski potrošenim sredstvima

Rezultat: 1. Sastavljen je popis projekata i aktivnosti u čije se financiranje mogu uključiti turisti/posjetitelji (dva projekta godišnje).

2. Lijepo dizajnirana kasica postavljena je po prostorima JU-a i članova savjeta (najmanje pet kasica).

3. Izrađen je web-banner s prijavnicom te je objavljen na stanici JU-a NP Kornati.

4. Čisti se podmorje i priobalje, najmanje tri uvale godišnje s najmanje 50 sudionika (ronioca i sakupljača otpada s priobalja).

5. Godišnji izvještaji pripremljeni su i postavljeni na internet (financijski i narativni).


Broj postavljenih kasica, iznos sakupljenih sredstava u kasicama, broj popunjenih pristupnica „Kornatski prijatelj“, broj sudionika u akcijama čišćenja


Partneri: TZ Murter-Kornati i ponuđači usluga (ugostiteljski objekti, brodari, ronilački centri…)


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

81

Aktivnost 24: UNAPRJEĐENJE PRIHVATA POSJETITELJA – PROGRAM „DOMAĆIN“


3, 4 2016. – 2019. 1.050.000

Sadašnje stanje: Za individualne posjetitelje koji u NP Kornati dolaze vlastitim ili iznajmljenim plovilom sidrenje i noćenje dopušteno je u uvalama Stiniva, Statival, Lupeška, Tomasovac – Suha punta, Šipnate, Lučica, Kravjačica, Strižnja, Vrulje, Gujak, Opat, Smokvica, Ravni Žakan, Lavsa, Piškera – Vela Panitula te u uvali Anica na Levrnaci, Podbižanj i Koromašna. Prilikom dolaska u jednu od navedenih uvala (u kojima žive vlasnici) posjetitelji mogu boraviti i na kopnu, kretati se po pješačkim i poučnim stazama te posjetiti vrijedne lokalitete. Prilikom pristanka na kopno ne mogu dobiti službene informacije jer ne postoji informativni punkt u kojem se mogu informirati o nacionalnom parku, pješačkim i poučnim stazama, o samoj uvali, njezinim maritimnim i drugim karakteristikama te lokalnim proizvođačima tradicijskih proizvoda. S druge strane, lokalni stanovnici (vlasnici posjeda) koji tijekom sezone obitavaju na tom području, a koji su najbolji poznavatelji vrijednosti područja, posjetiteljske infrastrukture i lokalne ponude, nisu dovoljno uključeni u promociju područja.

Cilj: Uključivanjem lokalnog stanovništva u prezentaciju i promociju područja unaprijediti sustav informiranja i zadovoljstva posjetitelja

Opis aktivnosti: 1. Izabrati naseljenu uvalu (kurnaski porat) za pokusni program 2. Osmisliti program Domaćin porta: djelatnik (lokalni dionik) JU-a NP

Kornati kao domaćin koji je svojevrsna recepcija (pruža informacije individualnim posjetiteljima, posjetiteljima koji dolaze u Nacionalni park u organiziranim izletima, gostima u privatnom smještaju), upućuje na vremenske prilike i pomaže kod priveza brodova…

3. Provesti program Domaćin porta uz praćenje zadovoljstva posjetitelja (upitnici)

4. Promovirati program Na web-stranicama NP-a Kornati i Chartera 5. Ocijeniti zadovoljstvo posjetitelja kroz upitnike 6. Nastaviti i proširiti provedbu programa u drugim uvalama, uz korekcije

prema analizama zadovoljstva

Rezultat: 1. Odabrana je uvala za pokusni program. 2. Osmišljen je pokusni program i upitnici za praćenje. 3. Pokusni program provodi se u jednoj luci na području NP-a Kornati uz

ocjenu zadovoljstva (dva djelatnika u tjednim smjenama). 4. Objave na web-stranicama su redovite. 5. Provedena je analiza zadovoljstva posjetitelja. 6. Nastavljen je pokusni program u uvali i proširen je po drugim uvalama,

uz korekcije prema analizama zadovoljstva (četiri uvale).


Analiza zadovoljstva posjetitelja, broj uključenih uvala i djelatnika (lokalnog stanovništva)

Vodeća institucija: Udruga Kurnatari

Partneri: JU NP Kornati, TZ Murter-Kornati, Veleučilište u Šibeniku i ostali zainteresirani dionici Savjeta


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

82

Aktivnost 25: INFORMIRANJE I EDUKACIJA LOKALNOG STANOVNIŠTVA


3 2015. – 2019. 75.000

Sadašnje stanje:

Sve donedavno institucije zaštite u RH-u, a prema tome ni sama JU NP Kornati, nisu nastojali izgraditi suradnju s lokalnim stanovništvom na čijem se kopnenom posjedu nalazi zaštićeni prostor Nacionalnog parka. Štoviše, stavovi jednih i drugih, uglavnom zbog pomanjkanja dobre volje i nemara, uvijek su bili suprotstavljani. Ni danas ne postoji sustav (javnog) informiranja, obavještavanja i edukacije, osim djelomično na službenoj stranici JU-a NP Kornati, koja je zbog prirode stvari dostupna samo dijelu mlađe populacije. Izravna je posljedica s jedne strane, da među dionicima ne postoji povjerenje u instituciju, a s druge da lokalno stanovništvo ne može posjetiteljima davati potpune informacije o prirodnim i kulturnim vrijednostima prostora te aktivno surađivati s NP-om Kornati u čuvanju, zaštiti, ponudi i promociji zaštićenog područja.

Cilj: Redovita suradnja, uvažavanje i informiranje lokalnih stanovnika kako bi osvijestili činjenicu da je zaštita Kornata njihov interes i da su pozvani da zajedno s JU-om NP Kornati upravljaju zaštićenim područjem

Opis aktivnosti: 1. Redovito organizirati sastanke s lokalnim stanovništvom 2. Organizirati tematske sastanke za lokalno stanovništvo: prirodne i

kulturne vrijednosti, ponuda područja, upute na unaprjeđenje ponude, pravila ponašanja

3. Organizirati zabavan i poučan kviz znanja o NP-u Kornati za djecu iz lokalne zajednice (škola)

4. Izraditi bilten za lokalno stanovništvo (tiskano i internetsko izdanje)

Rezultat: 1. Sastanci se održavaju minimalno svakih šest mjeseci (najmanje 30 sudionika).

2. Održani su tematski sastanci (tri teme godišnje, jednom godišnje za svaku temu).

3. Organiziran je zabavan i poučan kviz znanja o NP-u Kornati za lokalnu djecu (jednom godišnje).

4. Izrađen je jedan bilten godišnje (200 komada i internetsko izdanje).


Broj godišnjih organiziranih sastanaka/edukacija, broj sudionika sastanaka, kvaliteta biltena

Vodeća institucija: Udruga Kurnatari

Partneri: JU NP Kornati, JU zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-kninske županije, Udruga Argonauta, TZ Murter-Kornati, Općina Murter-Kornati, TZ Betina, Općina Tisno, OŠ Murterski škoji, Narodna knjižnica i čitaonica Murter, Institut Plavi svijet , LAG More 249 i ostali zainteresirani dionici Savjeta


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

83

Aktivnost 26: ZAVRŠETAK PROJEKTA IZMJERE K. O. KORNATI U SVRHU IZRADE KATASTRA NEKRETNINA I OSNIVANJA NOVE ZEMLJIŠNE KNJIGE K. O. KORNATI U ZEMLJIŠNOKNJIŽNOM ODJELU OPĆINSKOG SUDA U ŠIBENIKU


3, 4 2015. – 2017. 40.000

Sadašnje stanje:

Katastarska izmjera k. o. Kornati započeta 2004. godine još nije završena. Iako Geodetski zavod d. d. završava posao izmjere na terenu, Upravni odjel za pomorstvo, promet i otočni razvoj Šibensko-kninske županije dostavio je Ministarstvu pomorstva prometa i infrastrukture prijedloge granica pomorskog dobra. Međutim, Ministarstvo još nije utvrdilo granice pomorskog dobra, bez kojih izmjera ne može ići na javni uvid i postati legalna. To stvara veliki problem i lokalnom stanovništvu i ustanovama koje upravljaju područjem NP-a Kornati i značajnim krajobrazom Žutsko-sitska otočna skupina. Zemljišne knjiga pak, iako je riječ o području unutar administrativnih granica Općine Murter-Kornati (Šibensko-kninska županija), nalaze se u Općini Sali – Dugi otok (Zadarska županija), što je vlasnicima kornatskih posjeda komplicirano.

Cilj: Izrađen katastar nekretnina i osnovana nova zemljišna knjiga k. o. Kornati

Opis aktivnosti: 1. Formirati radnu skupinu koja će aktivno sudjelovati u dovršenju procesa i komunicirati s nadležnim institucijama do okončavanja procesa

2. Analizirati trenutačno stanje sa nadležnim institucijama i utvrditi probleme koji ometaju završetak procesa: - što je učinjeno i plaćeno (Norveška) - što još preostaje do formiranja nove zemljišne knjige (financije,

rokovi , sudionici) 3. Poticati završetak izmjere i izrade katastra nekretnina te osnivanje nove

zemljišne knjige k. o. Kornati

Rezultat: 1. Radna je skupina formirana. 2. Analizirano je stanje i definirani su problemi. 3. Poslani su dopisi i odrađeni sastanci s nadležnim institucijama,

katastarska izmjera stavljena je na javni uvid, izrađen je katastar nekretnina te je osnovana nova zemljišna knjiga k. o. Kornati.


Katastarski izvodi i vlasnički listovi novih zemljišnih knjiga

Vodeće institucije: Šibensko-kninska županija i Općina Murter-Kornati

Partneri: JU NP Kornati, Državna geodetska uprava, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Udruga Kurnatari, JU zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-kninske županije i svi dionici Savjeta


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

84

Aktivnost 27: IZMJENE POSTOJEĆEG I IZRADA NOVOG PROSTORNOG PLANA NACIONALNOG PARKA KORNATI


3, 4 2016. – 2019. 2.500.000

Sadašnje stanje: Postojeći Prostorni plan iz 2003. godine ne odgovara potrebama stanovnika i vlasnika u obavljanju dopuštenih djelatnosti i održivom korištenju prirodnim dobrima, a ni potrebama JU-a NP Kornati u provođenju zaštite i očuvanja izvornosti prirode. Unutar samoga Prostornog plana postoje proturječnosti koje onemogućuju upravljanje područjem.

Cilj: Prostorni plan Nacionalnog parka Kornati odgovara potrebama JU-a NP Kornati, potrebama posjednika, korisnika prostora i posjetitelja

Opis aktivnosti:

1. Definirati radnu skupinu za rad na izradi prijedloga za izmjenu postojećeg / izradu novoga prostornog plana

2. Inicirati donošenje odluke za izmjenu/izradu novog PP-a 3. Zalagati se da izrada samog dokumenta bude povjerena stručnom

timu, koji je dokazan i kvalificiran za ovu vrstu projekata 4. Održati tematske sastanke/tribine sa zainteresiranim dionicima (JU NP

Kornati, Općina Murter-Kornati, udruge, privatnici, vlasnici, ribari…) 5. Izraditi nacrt PP-a (i Stratešku procjenu utjecaja na okoliš) 6. Aktivno sudjelovati daljnjoj razradi Prostornog plana (slanje dodatnih

prijedloga, javna rasprava) 7. Proces izmjena postojećeg / izrade novog PP-a do usvajanja

Rezultat: 1. Definirani su članovi radne skupine. 2. Donesena je odluka Sabora RH-a o izmjeni/izradi novoga prostornog

plana NP-a Kornati. 3. Formiran je stručni tim. 4. Održani su sastanci (najmanje pet) i tribine (najmanje dvije) svih

zainteresiranih skupina. 5. Izrađen je nacrt PP-a s ugrađenim prijedlozima. 6. Izabrani predstavnici svih zainteresiranih skupina aktivno sudjeluju na

održanim raspravama nositelja izrade prostornog plana. 7. Donesena je odluka Sabora RH-a o donošenju izmijenjenoga/novoga

prostornog plana NP-a Kornati.


Broj zaprimljenih prijedloga, broj sastanaka i tribina, broj sudionika po događanju, broj prihvaćenih i ugrađenih prijedloga u novi prostorni plan NP-a Kornati

Vodeće institucije: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i JU NP Kornati

Partneri: Udruga Kurnatari, Općina Murter-Kornati i dionici Savjeta


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

85

Aktivnost 28: IZRADA PLANA POSEBNIH OBILJEŽJA ZA PODRUČJE ŽUTSKO-SITSKE SKUPINE OTOKA


3, 4 2014. – 2016. 2.000.000

Sadašnje stanje: Iako je područje Žutsko-sitske skupine od 1967. godine zaštićeno i nalazi se u kategoriji značajnog krajobraza o kojem od 2007. godine skrbi JU za upravljanje zaštićenim područjima Šibensko-kninske županije, do sada nije izrađen Plan posebnih obilježja kojim se definira organizacija prostora, način upotrebe, uređenja i zaštite prostora. Državni zavod za zaštitu prirode izradio je Stručnu podlogu. Prethodna rasprava provedena je u prosincu 2014. godine u svrhu pribavljanja mišljenja, smjernica i preporuka te usuglašavanja interesa lokalne zajednice i gospodarstva o ciljevima i mogućim rješenjima značajnima za razvoj te uređenju i oblikovanju prostora u obuhvatu prostornog plana područja posebnih obilježja. U proljeće 2015. godine očekuje se javna rasprava.

Cilj: Izrađen Plan posebnih obilježja za područje Žutsko-sitske skupine otoka preduvjet je za razvoj održivog turizma na tom području

Opis aktivnosti: 1. Oformiti radnu skupinu za izradu Plana posebnih obilježja u koordinaciji udruge Žut

2. Na web-stranici županije objaviti upitnike za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću

3. Održati informativne tematske sastanke sa zainteresiranim dionicima 4. Održati javnu raspravu – prijedlog Plana 5. Obaviti dodatne korekcije Plana 6. Pribaviti potrebne suglasnosti tijela s posebnim ovlastima 7. Donijeti Plan

Rezultat: 1. Oformljena je radna skupina za izradu Plana posebnih obilježja. 2. Na web-stranici županije objavljen je upitnik za savjetovanje sa

zainteresiranom javnošću. 3. Održan je informativni sastanak radne skupine sa zainteresiranim

dionicima (najmanje 30 sudionika). 4. Održana je javna raspravu u Murteru za zainteresirane dionike

(najmanje 30). 5. Plan je dodatno korigiran. 6. Pribavljene su potrebne suglasnosti tijela s posebnim ovlastima. 7. Donesen je plan posebnih obilježja za područje Žutsko-sitske skupine

otoka.


Broj prikupljenih upitnika, broj primjedaba/prijedloga za unaprjeđenje Plana, broj zainteresiranih dionika na informativnom sastanku i javnoj raspravi

Vodeća institucija: Šibensko-kninska županija

Partneri: JU za upravljanje prirodnim vrijednostima Šibensko-kninske županije, Udruga Žut, Udruga Kurnatari i ostali zainteresirani dionici


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

86

Aktivnost 29: UNAPRJEĐENJE PRAVILNIKA O ZAŠTITI I OČUVANJU NACIONALNOG PARKA KORNATI


3, 4 2015. – 2016. 40.000

Sadašnje stanje:

Formiranjem Savjeta za razvoj održivog turizma i boljom komunikacijom s lokalnim dionicima došlo je do prijedloga novih rješenja u područjima koja regulira Pravilnik o zaštiti i očuvanju NP-a Kornati, koja bi trebala biti uvrštena u novi Pravilnik. Isto tako, potrebno je analizirati sve odredbe Pravilnika i doći do zajedničkih rješenja koja će odrediti mjesto turizmu općenito, a zatim i mjesto održivom turizmu na Kornatima. Budući da dosadašnje iskustvo pokazuje da se NP-om Kornati nije učinkovito upravljalo, to znači da se novi Pravilnik o zaštiti i očuvanja NP-a Kornati mora donijeti u suradnji sa svima zainteresiranima, a prvenstveno vlasnicima i dionicima prostora, a sve u skladu s važećim Zakonom o zaštiti prirode.

Cilj: Bolja regulacija uvjeta i mjera zaštite, nadzora, očuvanja, unaprjeđenja i upotrebe na području Nacionalnog parka Kornati

Opis aktivnosti: 1. Formirati radnu skupinu za doradu Pravilnika 2. Izraditi analizu postojećeg nacrta Pravilnika o zaštiti i očuvanju NP-a

Kornati kojom će se utvrditi problemi (ribolov, tradicijski ribolovni alati i praćenje ribljeg fonda, pčelarstvo i pašni red, branje ljekovitog bilja, naplata ulaznica...)

3. Organizirati raspravu sa svim zainteresiranim skupinama 4. Uskladiti Pravilnik o zaštiti i očuvanju NP-a Kornati s prihvaćenim

rješenjima svih zainteresiranih skupina 5. Prijedlog novog Pravilnika poslati MZOIP-u 6. Usvojeni Pravilnik objaviti na web-stranicama JU-a NP Kornati

Rezultat: 1. Oformljena je radna skupina za doradu Pravilnika. 2. Napravljena je analiza postojećeg nacrta Pravilnika o zaštiti i očuvanju

NP-a Kornati, problemi su utvrđeni. 3. Održana je rasprava sa zainteresiranim skupinama (najmanje 30

sudionika). 4. Dorađen je Pravilnik o zaštiti i očuvanju NP-a Kornati i usuglašen je sa

svim zainteresiranim dionicima. 5. Prijedlog Pravilnika poslan je na usvajanje u Ministarstvo zaštite okoliša

i prirode. 6. Usvojeni Pravilnik objavljen je na internetskoj stranici Parka.


Broj sudionika na sastancima, broj prijedloga, broj prihvaćenih prijedloga prilagođen Pravilnik

Vodeće institucije: JU NP Kornati i Udruga Kurnatari

Partneri: Dionici Savjeta i ostali zainteresirani dionici (lokalno stanovništvo, udruge, poduzetnici...), MZOIP i ostala nadležna ministarstva


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

87

Aktivnost 30: PRIJEDLOG PRILAGODBE MINIMALNIH TEHNIČKIH UVJETA ZA OBAVLJANJE DOZVOLJENIH DJELATNOSTI NA KORNATSKOM OTOČJU


3 2016. – 2018. 40.000

Sadašnje stanje: Postoji neusklađenost Pravilnika o unutarnjem redu NP-a Kornati i Prostornog plana NP-a Kornati koji dopuštaju obavljanje djelatnosti uz uvjete zaštite prirode sa zakonima koji propisuju minimalne tehničke uvjete za obavljanje tih djelatnosti (npr. Zakon o ugostiteljstvu). Zbog nemogućnosti implementacije odredaba, dionici su često u prekršaju.

Cilj: Usklađeni i prilagođeni zakonski propisi za obavljanje djelatnosti na području NP-a Kornati i Žutsko-sitske skupine otoka

Opis aktivnosti: 1. Oformiti radnu skupinu (ugostitelji, ostali dionici Savjeta...) 2. Popisati odredbe koje su nelogične, neprimjenjive i neusklađene 3. Obratiti se dionicima Savjeta za razvoj održivog turizma PP-a

Medvednica i PP-a Lonjsko polje i stanovnicima NP-a Mljet i PP-a Lastovsko otočje (po potrebi i ostalim vlasnicima i stanovnicima zaštićenih područja) – razmijeniti iskustva i dogovoriti suradnju

4. Definirati rješenja za prilagodbu minimalnih tehničkih uvjeta za obavljanje dopuštenih djelatnosti u cilju očuvanja prirodnih i antropoloških vrijednosti koje postoje na terenu (nije moguće izjednačiti restoran/apartman na kopnu i u Nacionalnom parku Kornati) zajedno sa svim zainteresiranim vlasnicima, stanovnicima i javnim ustanovama zaštićenih područja

5. Obratiti se Ministarstvu turizma i Ministarstvu gospodarstva, uključiti i Županijski ured za gospodarstvo, Hrvatsku gospodarsku komoru, Hrvatsku obrtničku komoru, JU NP Kornati, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode – sve navedene upoznati s problemom i rješenjem te lobirati za korekcije legislative

Rezultat: 1. Oformljena je radna skupina (ugostitelji….). 2. Popisane su odredbe koje su nelogične, neprimjenjive i neusklađene. 3. Dogovorena je suradnja s dionicima (PP Medvednica i PP Lonjsko polje

te vlasnici i stanovnici NP-a Mljet i PP-a Lastovsko otočje) radi zajedničkog rješavanja problema.

4. Izrađen je memorandum sa zajedničkim zahtjevima svih zainteresiranih vlasnika, stanovnika i javnih ustanova zaštićenih područja.

5. Državne institucije upoznate su s problemom i potencijalnim rješenjima te pozvane na suradnju.


Broj zakona s evidentiranim nelogičnostima i neprimjerenostima, broj prijedloga za korekcije, broj zaštićenih područja s kojima se komuniciralo, broj državnih institucija s kojima se komuniciralo, smanjen broj proturječnosti u legislativi

Vodeće institucije: Udruga Kurnatari i Udruga Žut

Partneri: HOK, HGK, dionici Savjeta, PP Medvednica i PP Lonjsko polje, vlasnici i stanovnici ostalih zaštićenih područja (udruge...), JU NP Kornati, JU zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-kninske županije, Ministarstvo turizma i Vlada RH-a


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

88

Aktivnost 31: NABAVA VIŠENAMJENSKOG PLOVILA U FUNKCIJI „REDOVNE LINIJE“


3 2015. – 2018. 4.300.000

Sadašnje stanje:

Kornati su slabo povezani s cijelim okolnim područjem, pa tako i s Murterom, iz kojeg je najveći broj vlasnika kuća i posjeda. Ne postoji redovna linija, a odlazak u Kornate ovisi isključivo o posjedovanju vlastitog broda, mogućnosti snošenja njegovih troškova i meteorologiji. Vlasnici posjeda na Kornatima imaju brodove različitih veličina i kapaciteta, a većina njih za dolazak do Kornata treba gotovo idealne vremenske uvjete. Osim toga, sami moraju sagraditi mul (ako ga nisu naslijedili) za svoj brod, koji su također prije toga kupili, budući da je brod u središtu samog sustava kornatskog načina života. Bez njega Kornati ne postoje ni za vlasnike ni za bilo koga drugoga. Na Kornatima ima više od 18 000 stabala maslina, uglavnom u kornatskim poljima daleko od obale pa se velika količina ne bere zbog teškoća u transportu na kornatskom kopnu i osobito na moru, budući da se berba odvija u mjesecima nestabilnih vremenskih prilika (jesen). Osim što su ugrožene gospodarske aktivnosti, ponekad su u opasnosti i sami životi domicilnog stanovništva i posjetitelja. Javna ustanova NP Kornati do sada je u mnogo prilika izlazila na ruku Kurnatarima, prevozeći svojim brodom pinicom masline i druge terete. No to je brod za drugačije namjene, dotrajao i ne može biti rješenje za (javno) povezivanje Murtera s arhipelagom.

Cilj: Uspostava specifične i potrebama posjednika prilagođene brodske veze između Murtera/Betine i Kornata te integracija dislociranog, ali jedinstvenog posjeda Kurnatara

Opis aktivnosti: 1. Definirati potrebe lokalnog stanovništva za uspostavom stalne veze i sadržajem plovila

2. Naći optimalno rješenje plovidbenog reda s obzirom na infrastrukturu u lukama i veliki broj luka

3. Izraditi idejno rješenje broda i plovidbenog reda 4. Odrediti izvore financiranja nabave (sredstva EU-a, vlastita sredstva…) 5. Nabaviti/unajmiti višenamjensko plovilo te definirati red vožnje

Rezultat: 1. Definirani su potrebe JU-a NP Kornati i lokalnog stanovništva te sadržaj plovila.

2. Definirano je optimalno rješenje. 3. Izrađeno je idejno rješenje. 4. Određeni su izvori financiranja. 5. Nabavljeno je višenamjensko plovilo. 6. Napravljen je raspored vožnje.


Broj i funkcija plovila, višenamjensko plovilo u funkciji, broj odlazaka u park

Vodeće institucije: JU NP Kornati, Općina Murter-Kornati i Udruga Kurnatari

Partneri: JU Regionalna razvojna agencija ŠKŽ, Udruga Kurnatari, Udruga Žut, JU zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-kninske županije i ostali dionici Savjeta


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

89

Aktivnost 32: PRIMARNA SELEKCIJA OTPADA


3 2016. – 2019. 450.000

Sadašnje stanje: U zonama mješovite namjene Prostornim planom NP-a Kornati određeno je sakupljanje otpada u kontejnere i odvoz otpada specijalnim servisnim brodovima te konačno zbrinjavanje izvan granica NP-a Kornati (RCGO Bikarac). Sakupljanje i prijevoz obavlja JU NP Kornati. Na području Žutsko-sitske skupine otoka sakupljanje i prijevoz obavlja Komunalno poduzeće Murtela. U svim većim, naseljenim uvalama na području NP-a Kornati (17 lokacija) postoje ograđena mjesta za privremeno zbrinjavanje s kontejnerima (ukupno 52), dok se na području Žutsko-sitske skupine otoka kontejneri nalaze u svakoj naseljenoj uvali (10). Međutim, nema selektiranja te velika količina otpada koji se može reciklirati završava zajedno s ostalim komunalnim otpadom. Velika količina otpada dolazi od nautičara (24,35 %) (uglavnom plastične i staklene boce, limenke i baterije). Velik dio otpada padne ili biva bačen u more.

Cilj: Uspostavljen sustav primarne selekcije otpada

Opis aktivnosti: 1. Definirati lokacije za selektivno sakupljanje otpada 2. Kupiti i postaviti kontejnere (staklo, papir, limenke, baterije) na za to

predviđene lokacije 3. Definirati raspored odvoza otpada

Rezultat: 1. Definirane su lokacije za selektivno sakupljanje otpada su (najmanje šest).

2. Kontejneri su kupljeni i postavljeni (po četiri u setu – staklo, plastika, limenke i baterije).

3. Napravljen je raspored odvoženja otpada.


Broj postavljenih kontejnera, broj lokacija s postavljenim kontejnerima, sakupljene količine selektiranog otpada po kategorijama

Vodeće institucije: Komunalno poduzeće Murtela i JU NP Kornati

Partneri: Općina Murter-Kornati i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

90

Aktivnost 33: MOGUĆNOSTI UPOTREBE VUNE I KOŽE


3 2015. – 2019. 130.000

Sadašnje stanje:

Ovca je kroz 10 000 godina ključni čimbenik za održavanje kornatskoga kamenjarskog pašnjaka. Ostatci stada danas su gotovo napušteni te je sve manje ovaca na ispaši, što pridonosi devastaciji kornatskog krajobraza. Postoji problem vune, koja nije u uporabi, nego završava kao otpad, jer jedna od tradicijskih aktivnosti – stočarstvo, nema svoje mjesto u zaštiti i održivosti kornatskog prostora. Iz vune u kućnoj radinosti Murtera i Betine izrađivana su 32 uporabna proizvoda od odjeće, pokrivača, opreme broda i dr.

Cilj: Primjena vune kao sirovine za izradu tradicijskih kućnih i odjevnih predmeta, suvenira i izolacijskog materijala te distribucija proizvođačima vunenih proizvoda

Opis aktivnosti: 1. Objediniti kornatske stočare i organizirati sakupljanje i eventualno privremeno deponiranje – skladištenje vune

2. Na domaćem tržištu pronaći otkupljivače vune 3. Istražiti i animirati potencijalne domaće korisnike vune u cilju obnove

izrade tradicijskih predmeta od vune 4. Pronaći mogućnosti primjene vune kao izolacijskog materijala u

građevinskoj industriji

Rezultat: 1. Organizirano je prikupljanje vune u sezoni šišanja, prijevoz, eventualno skladištenje ili izravna distribucija.

2. S otkupljivačima vune ugovorena je cijena otkupa i način transporta. 3. Obavljeno je educiranje potencijalnih obrađivača vune i ostvarene su

potpore za njihova početna ulaganja (lokalna razina). 4. Definirani su prodajni kanali prema proizvođačima izolacijskih

materijala u građevinarstvu.


Količina iskorištene vune (iz podataka ovčara), broj zainteresiranih lokalnih proizvođača predmeta od vune (suvenira), broj zainteresiranih proizvođača izolacijskih materijala u građevinarstvu

Vodeće institucije: Udruga Kurnatari i JU NP Kornati

Partneri: Poljoprivredna zadruga Kornati, kornatski ovčari, Općina Murter-Kornati, potencijalni proizvođači suvenira i dionici Savjeta


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

91

Aktivnost 34: OSIGURAVANJE POKRIVENOSTI SIGNALOM MOBILNE TELEFONIJE NA CIJELOM KORNATSKOM OTOČJU


3 2015. – 2017. 50.000

Sadašnje stanje: Na području NP-a Kornati i Žutsko-sitske skupine otoka ne postoji adekvatna pokrivenost signalom mobilnih mreža. Osim što to stvara probleme u komunikaciji, dovodi u pitanje i sigurnost posjetitelja i lokalnog stanovništva.

Cilj: Cijelo Kornatsko otočje pokriveno je mobilnim signalom radi sigurnosti i bolje komunikacije posjetitelja i lokalnih dionika na Kornatskom otočju

Opis aktivnosti: 1. Obratiti se operaterima (Vip, T-mobile) 2. Istražiti mogućnosti bolje pokrivenosti mobilnim signalom (pojačani

signal, repetitori) i definirati optimalno rješenje 3. Ukoliko su novi repetitori rješenje,tražiti suglasnost vlasnika posjeda za

postavljanje repetitora 4. Postaviti repetitore

Rezultat: 1. Operateri su upoznati s problemom. 2. Istražene su mogućnosti bolje pokrivenosti mobilnim signalom

(pojačani signal, repetitori) i definirano je rješenje. 3. Dobivena je suglasnost vlasnika posjeda. 4. Repetitori su postavljeni.


Broj operatera s kojima se komuniciralo, pojačan signal mobilnih mreža

Vodeće institucije: JU NP Kornati i Općina Murter-Kornati

Partneri: Operateri, MZOIP, MMPI, dionici Savjeta i vlasnici posjeda


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

92

Aktivnost 35: PODRŠKA PRI USPOSTAVI SUSTAVA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE


3 2015. – 2019. 50.000

Sadašnje stanje: Implementacija sustava obnovljivih izvora energije važan je dio razvoja održivog turizma. Brojni objekti imaju male solarne ploče koje su dovoljne za potrebe povremenog boravka, dok su za duži pred i posezonski boravak u vrhu bavljenja tradicijskim djelatnostima nedostatne. Za potrebe pružanja usluge smještaja te obavljanja ugostiteljskih djelatnosti potrebne su velike količine energije, što zahtijeva ugradnju znatno većih solarnih sustava, odnosno velika financijska ulaganja. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira kupnju sustava putem javnih natječaja. Nažalost, većina vlasnika ne dolazi do informacije o natječaju te ima i problema kod popunjavanja projektne dokumentacije. Individualna je nabava skuplja nego što bi bila da se nabavlja i ugrađuje zajednički.

Cilj: Osigurana podrška za ugradnju sustava obnovljivih izvora energije na području Chartera

Opis aktivnosti: 1. Pratiti natječaje za energetsku učinkovitost te redovito prenositi informacija na web-stranicama i oglasnim pločama Općine i JU-a NP Kornati

2. Definirati model najboljeg rješenja za kornatske objekte 3. Održati informativne radionice za vlasnike kuća i ugostiteljskih objekata 4. Osigurati pomoć u izradi prijavnog obrasca

Rezultat: 1. Informacije o natječajima redovito se objavljuju na web-stranicama i oglasnim pločama Općine i JU-a NP Kornati.

2. Definiran je model najboljeg rješenja za kornatske objekte. 3. Informativne radionice održavaju se jednom godišnje po objavi

natječaja. 4. Djelatnici JU-a NP Kornati pružaju pomoć u izradi najmanje pet

prijavnih obrazaca.


Broj popunjenih prijava, broj sudionika informativnih radionica, broj objekata s ugrađenim sustavom obnovljivih izvora energije

Vodeće institucije: Općina Murter-Kornati i JU NP Kornati

Partneri: Šibensko-kninska županija i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

93

Aktivnost 36: POSTAVLJANJE INFORMATIVNO-EDUKATIVNIH PLOČA U MURTERU (U POLAZIŠNOJ LUCI)


4 2015. – 2016. 80.000

Sadašnje stanje: Na području Chartera, a posebno u polazišnoj luci prema NP-u Kornati, Murteru, ne postoji nijedna informativno-edukativna ploča na kojoj bi posjetitelji mogli dobiti detaljnije informacije o tome kamo idu, što vidjeti i kako se ponašati. Tijekom turističke sezone informacije o području mogu se dobiti na informacijskim punktovima TZ-a i Javne ustanove usmeno i putem brošura. Međutim, u predsezoni i posezoni, zbog skraćenoga radnog vremena ureda TZ-a, te im informacije nisu dostupne.

Cilj: Bolja informiranost posjetitelja Murtera o Kornatskim vrijednostima i pripadnosti Murteru

Opis aktivnosti: 1. Identificirati lokacije za postavljanje informativno-edukativnih ploča (5) 2. Ishoditi potrebne dozvole 3. Definirati koncept (vizualni identitet, sadržaj) 4. Postaviti ploče

Rezultat: 1. Identificirane su lokacije (frekventne pozicije) (pet lokacija). 2. Dobivene su dozvole za postavljanje. 3. Definiran je koncept informativno-edukativnih ploča – najmanje pet

dvojezičnih ploča po lokaciji. 4. Ploče su postavljene.


Broj lokacija na kojima su postavljene ploče, broj postavljenih ploča


Partneri: TZ Murter-Kornati, Općina Murter-Kornati, Udruga Argonauta, Šibensko-kninska županija, JU zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-kninske županije i Institut Plavi svijet


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

94

Aktivnost 37: POBOLJŠANJE CESTOVNE PROMETNE SIGNALIZACIJE


4 2015. – 2016. 40.000

Sadašnje stanje: Postojeća je prometna signalizacija na autocesti i državnim cestama nedovoljna, što posjetiteljima otežava pronalazak puta te dolazak do NP-a Kornati, odnosno do Murtera kao polazišne luke.

Cilj: Olakšan dolazak turistima do mjesta Murtera kao polazišne točke za NP Kornati

Opis aktivnosti: 1. Definirati plan usmjeravanja i informiranja posjetitelja (najmanje tri ploče)

2. Ishoditi potrebne dozvole za postavljanje putokaza 3. Izraditi putokaze (smeđa signalizacija) 4. Postaviti putokaze

Rezultat: 1. Definiran je plan usmjeravanja i informiranja posjetitelja s državne ceste (za najmanje tri ploče).

2. Ishođene su potrebne dozvole za postavljanje putokaza. 3. Izrađeni su putokazi. 4. Putokazi su postavljeni.


Broj postavljenih ploča, povećan broj posjetitelja koji kreću iz Murtera, razina zadovoljstva posjetitelja na temelju upitnika (kako doći)

Vodeća institucija: Županijska uprava za ceste na području Šibensko-kninske županije

Partneri: JU NP Kornati, Hrvatske ceste i TZ Murter-Kornati


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

95

Aktivnost 38: IZRADA PLANA UPRAVLJANJA POSJETITELJIMA


4 2016. – 2018. 150.000

Sadašnje stanje: Javna ustanova dobiva broj posjetitelja parka evidencijom prodanih ulaznica. Međutim, ulaznice se ne prodaju po osobi, nego ili po dužini plovila (nautičari) ili po kapacitetu plovila (jednodnevni izleti). Broj noćenja u parku i broj posjetitelja koji ostaju više dana Ustanova prikuplja iz podataka Turističke zajednice općine Murter-Kornati. Podatke o kretanju posjetitelja unutar parka nemamo, a radi očuvanja ekološke održivost parka nužno su potrebni.

Cilj: Praćenjem broja i kretanja posjetitelja izraditi adekvatan Plan upravljanja posjetiteljima

Opis aktivnosti: 1. Organizirati radionicu za uspostavu sustava praćenja posjetitelja – programa praćenja posjetitelja (što i kako pratiti, tko će pratiti, tko sakupljati, a tko analizirati podatke itd).

2. Izraditi program za praćenje posjetitelja s definiranim indikatorima uspješnosti

3. Provoditi praćenje i izraditi izvještaj 4. Izraditi Plan upravljanja posjetiteljima (tri godina provedbe) 5. Plan objaviti na web-stranici Nacionalnog parka

Rezultat: 1. Organizirana je radionica za uspostavu sustava praćenja posjetitelja. 2. Izrađen je program praćenja broja i kretanja posjetitelja. 3. Jedanput godišnje izrađuje se izvješće o broju i kretanju posjetitelja. 4. Na temelju podataka izrađen je Plan upravljanja posjetiteljima. 5. Plan je objavljen na web-stranici.


Broj uključenih dionika, veličina uzorka, mjerenje zadovoljstva posjetitelja, smanjene prijetnje za vrste i staništa

Vodeće institucije: JU NP Kornati i JU zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-kninske županije

Partneri: TZ Murter-Kornati, TZ Betina, TZ Šibensko-kninske županije, Veleučilište u Šibeniku, JU zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-kninske županije, brodari, Institut Plavi svijet i tvrtke koje iznajmljuju plovila


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

96

Aktivnost 39: POSTAVLJANJE BOVA NA PODRUČJU NP-a KORNATI Specifični cilj Vremenski okvir Financijski okvir (kn)

2, 4 2015. – 2019. 3.500.000

Sadašnje stanje: Trenutačno na području NP-a Kornati nema bova kojima bi se omogućio siguran vez posjetitelja, kontrolirao broj i kretanje posjetitelja te očuvala vrijedna staništa (naselja Posidonion oceanicae) na područjima sidrišta. Pravilnikom o unutarnjem redu definirano je postavljanje ukupno 302 bove na 19 sidrišta te po dvije bove na svako od devet ronilačkih lokaliteta na području NP-a Kornati. U trenutku izrade ovog dokumenta imamo lokacijske dozvole za postavljanje 22 bove u uvali Vrulje (iako je za tu lokaciju planirano postavljanje 41 bove) i 30 bova (toliko je i planirano) u uvali Lavsa te se njihovo instaliranje planira obaviti tijekom 2015. godine.

Cilj: Unaprijeđeni sustav kretanja i sigurnosti posjetitelja na području NP-a Kornati

Opis aktivnosti: 1. Pripremiti projektnu dokumentaciju za ostala sidrišta na području parka 2. Ishoditi lokacijske dozvole 3. Postaviti bove na sidrištima

Rezultat: 1. Pripremljena je projektna dokumentacija za ostala sidrišta. 2. Dobivene su lokacijske dozvole za svako od sidrišta. 3. Postavljen je broj bova definiran lokacijskim dozvolama.


Broj postavljenih bova (sukladno broju definiranom u lokacijskoj dozvoli), broj uvala s bovama, broj postavljenih ronilačkih bova


Partneri: JU Zavod za prostorno uređenje Šibensko-kninske županije i poduzetnici (nabava i instalacija sustava)


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

97

Aktivnost 40: SASTANCI I RAD SAVJETA


3 2015. – 2019. 150.000

Sadašnje stanje:

Uspostavom Savjeta za razvoj održivog turizma okupljeni su zainteresirani dionici koji su sudjelovali u izradi Strategije i akcijskog plana. Za njezinu provedbu potreban je kontinuiran rad po tematskim grupama (radnim skupinama), ali i godišnje informiranje svih zainteresiranih članova. Isto tako, potrebno je i pratiti provedbu Strategije i akcijskog plana.

Cilj: Redovito informiranje i aktivno djelovanje na provedbi Strategije

Opis aktivnosti: 1. Održavati godišnje sastanke članova Savjeta (jedan godišnje) 2. Održavati redovite sastanke Upravnog vijeća Savjeta (najmanje šest

godišnje) 3. Održavati tematske sastanke radnih skupina ovisno o zahtjevima

provedbe pojedinih aktivnosti 4. Održavati studijsko putovanje za zainteresirane članove (dva godišnje /

najmanje devet sudionika) 5. Provoditi praćenje uspješnosti provedbe Strategije i Akcijskog plana 6. Obraditi podatke, izraditi izvješća i postaviti rezultate provedbe

Strategije na zajedničke web-stranice Nacionalnog parka

Rezultat: 1. Godišnji su sastanci održani (jedan godišnje). 2. Održano je najmanje šest sastanaka Upravnog vijeća godišnje. 3. Održani su tematski sastanci radnih skupina (najmanje šest godišnje). 4. Dvaput godišnje organizirano je jednodnevno ili dvodnevno studijsko

putovanje za najmanje devet osoba. 5. Praćeni su indikatori uspješnosti provedbe Strategije i Akcijskog plana. 6. Izrađen je i predstavljen godišnji izvještaj.


Broj aktivnosti u kojima inicijativu preuzimaju dionici Savjeta, broj i destinacije studijskih putovanja, broj sudionika studijskih putovanja, izvještaj o provedbi strategije na godišnjoj razini




__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

98

8 KOMUNIKACIJSKI PLAN

8.1. PROMOCIJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA KAO DESTINACIJE

Trenutačna situacija

JU NP Kornati ima internetsku stranicu (www.np-kornati.hr) na kojoj pruža informacije o

vrijednostima područja, informacije o dozvoljenim aktivnostima u parku te promotivni kutak s

fotografijama, zanimljivim informacijama te publikacijama. Stranica je dostupna u dvije jezične verzije

(na hrvatskom i engleskom jeziku). Ustanova ima službenu Facebook stranicu (Kornati National park)

na kojoj redovito objavljuje novosti o aktivnostima unutar zaštićenog područja.

Na poziv Općine Murter-Kornati i TZ-a Murter-Kornati Javna ustanova Nacionalni park Kornati

sudjeluje na predstavljanjima i sajmovima u zemlji i inozemstvu. Ta je suradnja međutim bez jasne

razrade ciljane skupine, programa predstavljanja i sveukupne ponude destinacije. Nedostaje suradnja

s ostalim zaštićenim područjima u Dalmaciji (NP Krka, PP Telašćica, PP Vransko jezero, NP Paklenica)

u cilju zajedničkog predstavljanja područja.

Postoji izvrsna baza fotografija koje se upotrebljavaju za promociju u tiskanim materijalima te na

internetskoj stranici. Izrađeni su i videomaterijali (zračne i podvodne snimke) kojima će se javnosti

nastojati približiti vrijednosti parka. Nadalje, elementi kulturno-povijesne baštine nedovoljno su

turistički valorizirani (nisu interpretirani). Ronilačke usluge nedavno su obogaćene izradom

publikacije „Kornatsko podmorje“, a u planu su i dodatna obogaćenja.

Videomaterijali snimani na području Kornata nedovoljno su iskorišteni. Davne 1959. snimljen je i

igrani film „Pobješnjelo more“ (Raubfisher in Hellas) za čije je snimanje i sagrađen posjetiteljima vrlo

zanimljiv skup objekata – rekonstrukcija grčkog sela na otoku Mana. Godine 2009. u produkciji HRT-a

snimljen je dokumentarac „Kornati – kamen od raja“ koji stavlja naglasak za suživot čovjeka i prirode.

Ti bi se materijali trebali uključiti u promociju destinacije.

Dosadašnje posjete novinara organizirala je Turistička zajednica Šibensko-kninske županije bez

aktivnije suradnje u prilagodbi posjeta interesima novinara.

Planirane aktivnosti

Službenu internetsku stranicu potrebno je obogatiti još dvjema jezičnim verzijama (na njemačkom i

talijanskom jeziku) te izraditi podstranicu koja bi među ostalim i nudila sveobuhvatnu ponudu

područja Chartera, s posebnim naglaskom na dionike Savjeta (koji svoj rad provode u skladu s

načelima održivog razvoja). Postojeća Facebook stranica redovito bi se obogaćivala sadržajima

interesantnima dionicima, ali bi i promovirala ponudu područja Chartera.

Zajedno sa svim dionicima, Javna će ustanova svake godine osmišljavati sadržaj predstavljanja na

domaćim i stranim sajmovima (na kojim će sajmovima sudjelovati, koji su materijali su potrebni…). Za

potrebe kvalitetne prezentacije vrijednosti i usluga u zaštićenom području izradit će se promotivni

katalog. Uspostavit će se i suradnja s ostalim zaštićenim područjima u Dalmaciji (NP Krka, PP


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

99

Telašćica, PP Vransko jezero, NP Paklenica) u cilju zajedničkog predstavljanja područja na sajmovima,

ali i kreiranja zajedničke turističke ponude.

Nakon prilagodbe područja za posjet osobama s oštećenjima potrebno je destinaciju promovirati i za

tu ciljanu skupinu.

Bazu fotografija i videosnimaka potrebno je redovito obogaćivati i materijale uključiti i u izradu

različitih promotivnih sadržaja, posebice onih povezanih s nedovoljno prezentiranim vrijednostima i

uslugama (kulturno-povijesna baština, ronilački turizam…).

8.2 UTJECAJ NA OSTALE KORISNIKE


Do sada je komunikacija prema korisnicima tekla informiranjem putem web-stranice, uz izravne

odgovore na upite za dodatne informacije koje su zatražili zainteresirani korisnici. Javna ustanova nije

aktivno sudjelovala u izradi i provedbi strateških i godišnjih planiranja turističke zajednice na

lokalnom nivou niti je bila u mogućnosti putem ureda TZ-a primjenjivati njihova komunikacijska

sredstva kojima bi njihove dionike (članove) mogli informirati o svojim aktivnostima. Od prosinca

2014. djelatnik JU-a NP Kornati član je Upravnog vijeća Turističke zajednice općine Murter-Kornati,

čime se osigurava pružanje kvalitetnih informacija Turističkoj zajednici, kao i svim njezinim

članovima.

Nedostaje i komunikacija s različitim institucijama te potencijalnim partnerima i krovnim

institucijama pojedinih korisnika područja (HGK, HOK, školski listovi, ronilački savezi, ostala zaštićena

područja, strukovna udruženja: udruge maslinara, ovčara,…) kako bi bili u mogućnosti kroz njihove

biltene ili web-stranice plasirati informacije o vrijednostima i ponudi područja Chartera.


Za kvalitetnu promociju područja Chartera mora postojati jedinstvena priča – ne može svatko imati

svoju interpretaciju. Strategijom su planirane brojne aktivnosti kojima će se unaprijediti znanja

korisnika područja o samom području.

Izrađivat će se informativni tematski tekstovi koji će biti poslani različitim institucijama te

potencijalnim partnerima i krovnim institucijama pojedinih korisnika područja (HGK, HOK, udruge

maslinara, ovčara, ronilački savezi, ostala zaštićena područja, sveučilišta i veleučilišta) za objavu

unutar njihovih biltena, kao i za objavu na njihovim internetskim stranicama i društvenim mrežama.

Izradit će se PROMOTIVNI PAKET koji će sadržavati logotip parka i uputu za njegovu primjenu u

informiranju o vrijednostima područja, bazu fotografija kojom će se moći koristiti u promociji kao, i

uvjete upotrebe samog paketa.


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

100

8.3 INFORMACIJE ZA SNALAŽENJE U PROSTORU


Posjetitelji koji se odluče na posjet NP Kornati na informativnom punktu u Murteru mogu dobiti

Džepni vodič u hrvatsko-engleskoj i talijansko-njemačkoj jezičnoj varijanti. Posjetiteljima je na

raspolaganju i letak s općim informacijama o području i mapom područja s istaknutim elementima

ponude. Do dijela informacija može se doći pregledom internetske i Facebook stranice (na hrvatskom

i engleskom jeziku) tijekom boravka u Nacionalnom parku (ako ima signala).


Za unaprjeđenje snalaženja posjetitelja na području Chartera, JU NP Kornati distribuirat će letke s

općim informacijama o području svim ponuđačima usluga (smještaj, ugostiteljski objekti, ronilački

centri, tvrtke za najam plovila...). Informacije potrebne za lakše snalaženje i korištenje uslugama

područja postavit će se i na podstranicu službene internetske stranice parka. Izradit će se i

internetska aplikacija za pametne telefone za lakše snalaženje u prostoru. Kako bi internetske usluge

bile dostupnije, poradit će se i na jačanju signala i pokrivenosti cijelog područja signalom. Zajednički

katalog o vrijednostima područja Chartera sadržavat će informacije o ponudi, a dijelit će se na svim

mjestima na kojima je moguće kupiti ulaznicu.

8.4. INFORMACIJSKI CENTRI U PARKU

Trenutna situacija

U Murteru tijekom sezone djeluje informativno-recepcijski punkt u kojem se mogu dobiti informacije

o vrijednostima parka i dijelu ponude. Tu se mogu kupiti i ulaznice za NP Kornati, kao i suveniri.

Trenutačno je u izgradnji prvi Posjetiteljski centar na Kornatima (uvala Vrulje), čiji se završetak planira

u lipnju 2015. Centar će se urediti po najnovijim standardima. Sadržavat će komunikacijske materijale

o parku u skladu sa zahtjevima Chartera, a bit će dostupan i posjetiteljima s poteškoćama.


Kako bi unaprijedili informiranje i edukaciju posjetitelja te naglasili Murter kao ishodišnu luku za

Kornatsko otočje, čime bismo doprinijeli i zadovoljstvu posjetitelja i osiguravanju razvoja lokalne

zajednice kojoj Kornati administrativno i pripadaju, potrebno je planirati izgradnju Posjetiteljskog

centra u Murteru. Unutar Strategije planira se izmjena postojećeg ili izrada novoga Prostornog plana

Općine Murter-Kornati kojim bi se osigurali preduvjeti za izgradnju.


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

101

8.5. INFORMIRANJE PONUĐAČA USLUGA I DRUGIH KORISNIKA PODRUČJA


Kako bi suradnici zaštićenog područja dobili kvalitetne informacije o parku koje bi mogli dalje

prenositi svojim klijentima (posjetiteljima), nužno je kvalitetno informiranje i edukacija.

Informiranje ponuđača usluga i drugih korisnika područja danas se vrši putem internetske i Facebook

stranice. Ne provodi se ciljana edukacija proizvođača i pružatelja usluga (ugostitelji, brodari, tvrtke za

najam plovila, ronilački centri) o vrijednostima i ostaloj ponudi područja, iako je od iznimne važnosti

za izgradnju kapaciteta za pružanje točnih informacija o području, ali i unaprjeđenje usluga ponude.


Kvalitetne i točne informacije o vrijednostima područja bit će predstavljene dionicima Savjeta tijekom

redovitih sastanaka Savjeta.

Za brodare, pružatelje usluga najma polovila i ronilačkih usluga održat će se dvodnevne prilagođene

radionice kojima će se podignuti razina njihova znanja, koju će moći prenositi na korisnike svojih

usluga (posjetitelje).

Provodit će se i godišnji sastanci/prezentacije za sve lokalne dionike. Izradit će se dovoljan broj

informativno-edukativnih publikacija koje će naši suradnici (korisnici) prosljeđivali svojim klijentima.

8.6 UNAPRJEĐENJE USLUGA VOĐENJA I PROGRAMA MANIFESTACIJA


JU NP Kornati za sada nema osmišljen edukativni program izrađen u skladu s nastavnim planom u

kojem bi se provela i stručna vođenja u parku. Nedostaje i vlastito plovilo za provedbu edukativnih

posjeta Kornatskom otočju. Nacionalni park sudjeluje isključivo na zahtjev zainteresiranih škola, a

edukativni program u tom slučaju provode djelatnici Stručne službe koji imaju veliko znanje, ali su

preopterećeni drugim obvezama. Služba turizma je malobrojna i nije se u mogućnosti posvetiti izradi

i provedbi programa.

Posjetitelji koji izletničkim brodom žele posjetiti NP Kornati na raspolaganju imaju brodove različitog

tipa i kapaciteta, s različitim polazišnim lukama. Jednodnevne izlete organiziraju i obavljaju brodari ili

organizatori koji s JU-om NP Kornati sklope ugovor za obavljanje takve djelatnosti u NP-u Kornati.

Cijene izleta, rute, vrijeme polaska i povratka, aktivnosti itd. određuju organizatori izleta. Izleti se

obično sastoje od vožnje do Kornata, prolaska Kornatskim arhipelagom, stanke za ručak te jedne ili

dvije stanke za kupanje.

Tijekom sezone TZ općine Murter-Kornati, NP Kornati i lokalne udruge organiziraju sljedeće

manifestacije: hodočašće Gospi o' Tarca (otok Kornat) i crkvi sv. Križa (otok Žut), Dani latinskog idra


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

102

te Obljetnica Nacionalnog parka Kornati. Potrebno ih je obogatiti boljim uključivanjem svih ponuđača

usluga i proizvoda, bolje promovirati te osigurati veće zadovoljstvo posjetitelja, ali i veći doprinos

lokalnoj zajednici. Potrebno je i organizirati slična događanja tijekom obilježavanja važnih datuma u

zaštiti prirode (22. travnja – Dan planeta Zemlje i 22. svibnja – Dan biološke raznolikosti).


Unutar Strategije razvoja održivog turizma planira se kupnja turističkog plovila kojim bi se provodila edukacija učenika viših razreda osnovnih i srednjih škola prema pripremljenom programu za vođenje koji bi se uklopio u njihove nastavne sadržaje. Kako bi se unaprijedilo vođenje posjetitelja tijekom jednodnevnih izleta na Kornate, radit će se i edukacija brodara i njihovih vodiča o vrijednostima područja i načinima adekvatne interpretacije (pripremljeni program za vođenje). Obogaćivanje programa manifestacija i uvođenje novih manifestacija zasebna je planirana aktivnost unutar Strategije, a koja će te manifestacije učiniti atraktivnima posjetiteljima.


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

103

9 LITERATURA

1. Agenda 21 – UN Rio Akcijski program održivog razvoja

2. Deguignet, M., Juffe-Bignoli, D., Harrison, J., MacSharry, B., Burgess, N., Kingston, N. 2014.

2014 United Nations List of Protected Areas. UNEP-WCMC: Cambridge, UK

3. Elaborat gospodarenja otpadom JU NP Kornati. 2014.

4. Direktiva EU-a o pticama – Council Directive on the conservation of wild birds (79/409/EEC)

5. Direktiva EU-a o staništima – Habitats Directive (92/43/EEC)

6. Filipi, A. R. (2003): Povijesno-geografska obilježja Žutsko-sitske otočne skupine. Geoadria 8/2:

87–130.

7. Konvencija o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity – CBD) (NN-MU 6/96).

8. Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Convention Concerning the

Protection of the World Cultural and Natural Heritage) (NN 12/93)

9. Kulušić, S. 2007. Knjiga o Kornatima, Murterski zbor, Murter

10. Petrić, L. 2008. Kako turizam razvijati na održivi način u zaštićenim obalnim prostorima,

Primjer „Park prirode Biokovo“

11. Plan gospodarenja otpada na području Općine Murter-Kornati (2014. – 2020.) – nacrt (2015)

12. Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom

pokretljivosti (NN 78/13)

13. Plan upravljanja NP Kornati (rujan 2014.)

14. Plan upravljanja zaštićenim prirodnim vrijednostima Šibensko-kninske županije – nacrt (2015)

15. Pomorski zakonik (NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13)

16. Popis stanovništva 2011. Državni zavod za statistiku

17. Pravilnik o unutarnjem redu Nacionalnog parka Kornati (NN 141/10, 53/11)

18. Projekt integracije u EU Natura 2000 – Plan upravljanja okolišem za rekonstrukciju postojeće

građevine u PC Vrulje, Zagreb 2014 (MZOIP)

19. Prostorni plan NP Kornati (NN 118/03)

20. Prostorni plan Općine Murter-Kornati (Službeni vjesnik 2/04, 3/04, 13/04, 4/06, 12/08 i 5/11)

21. Skračić, V. 2001. Kolonatsko gospodarstvo u zaštićenom prostoru Nacionalnog parka Kornati


__________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________

104

Sociologija sela, 39., ¼, Zagreb

22. Toponimija Kornatskog otočja. 2013. Ur. Skračić, V. Zadar: Sveučilište – Centar za jadranska

onomastička istraživanja

23. Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH (NN 143/08)

24. Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09)

25. Strategija razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske za razdoblje 2009. – 2019.

26. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine (NN 55/13)

27. Studija zaštite prirode šireg područja značajnog krajobraza Žutsko-sitska otočna skupina,

DZZP – nacrt

28. TOMAS 2006: Stavovi i potrošnja posjetitelja nacionalnih parkova i parkova prirode u

Hrvatskoj. Institut za turizam

29. Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13)

30. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 50/12)

31. Zakon o izmjenama Zakona o NP Kornati (NN 13/97)

32. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 141/06 i 38/09)

33. Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, NN 88/10)

34. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti – izmjene i dopune (NN 80/13)

35. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)

36. Markov M, Čavrak VV (2012) Zbornik radova istraživačkog projekta Biološki kamp „Kornati

09“. Udruga Argonauta

37. www.europarc.org

38. Evidencija TZ općine Murter-Kornati

39. Evidencija TZ mjesta Betina

40. Prostorni plan Šibensko-kninske županije (Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije 11/02,

10/05, 3/06, 5/08, 6/12, 9/12 - pročišćeni tekst, 4/13, 8/13 - ispravak 2/14)

strategija razvoja održivog turizma na širem području ... · strategija razvoja održivog...

Documents