strategij a razvoja turizma općine sukošan za razdoblje ... · voja an za 7 – 2 ne su turiz 026...

TTURIST

TIČKA

StraOpćrazd

ZAJED

Općin

RADNA

Su

ategijćine Sdoblje

DNICA

na Suk

A VER

ukošan 201

ja razSukoše 201

A OPĆI

košan

RZIJA 2

16.

zvoja šan za17 – 2

NE SU

2

turiza 2026

KOŠAN

zma

N

SSaaddrržžaajj

SStrateggija raza r

Turistič

Vl

SS

azvoja razdob

N

čka zajeTTrrgg mmllaaddeeNikola M

Hart Pahe Paljet

Edi Pe

SSuukkooššaann,, pp

turizmblje 20

Naručitel

ednica Oeežžii 44,, 22332200

Milošević,

Izrada:

Perović ka 2/108, erović, dip

pprroossiinnaacc 2200

ma Opć17 – 2

elj:

Općine Su0066 SSuukkooššaann

dipl.oec.

:

d.o.o. 23000 Zadpl.ing.

2001166.. ggooddiinn

ćine Su2026

ukošan nn

dar

nnee

SS

ukošan

SSttrraanniiccaa iiii

n

SSaaddrržžaajj

SS aa dd r

1. 2. 3. 4.

rr žž aa jj

Uvod i1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 1.7

Analiz2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 2.6 2.7

S W O3.1 3.2 3.3 3.4

Strate4.1

::

i polazišteUvod ....PolazišteCiljevi prMetode iPristup izTurističkNautički

za postojećPodaci o 2.1.1 Op2.1.2 ProOpći pod2.2.1 Prir 2.2.2 Vod2.2.3 Pro2.2.4 Ene2.2.5 Zbr2.2.6 Pro2.2.7 DeKarakter2.3.1 Ana2.3.2 Usl2.3.3 ZadKarakter2.4.1 Ob2.4.2 ObValorizac2.5.1 Pri2.5.2 Pla2.5.3 KuPregled g2.6.1 Glo2.6.2 Tu2.6.3 RezAnaliza in

O T analizaUvod ....PrednostPrilike i pSWOT an

egija razvoVizija i st

e programa.................

e projekta ...rojekta .......zrade projezradi dokumi promet u Rturizam u 2

ćega stanjZadarskoj ž

pći podaci o ostorno-razvdaci o Općinrodna i prosdoopskrba iometni infraergetska infrinjavanje oostorno uređmografska istike turizmaliza broja dlužne djelatdarska rivijeistike ponud

bilježja turistbilježja turistcija turističkrodna atrak

aže na podrulturna i ostaglavnih trenobalni turistristička potrzultati istražnteresnih sk

a .................................ti i nedostacprijetnje turnaliza .........

oja turizmatrategija raz

a ..................................................................ekta ...........menta ........RH u 2015.2015. godin

ja ..............županiji .....Zadarskoj ž

vojne cjelinni Sukošan .storna obiljei kanalizacijastrukturni sfrastrukturaotpada .......đenje ........obilježja ....

ma Zadarskedolazaka i ntnosti .........era ............de i potražntičke potražtičke ponud

ke resursne kcijska osnoučju Općineala antropogndova na tutički trendovražnja u Zadživanja TOMkupina .......

.................

.................ci turističkogrističkog raz.................

a ...............zvoja turizm

................

................

................

................

................

................ godini ......i ...............

................

................županiji .....e Zadarske ................ežja ..........jski sustav .sustav .......a ...............................................................e županije .noćenja .....................................

nje Općine Sžnje ...........de .............osnove .....

ova ............e Sukošan ..gena atrakcrističkom trvi ..............darskoj župMAS ljeto 20................

................

................g razvoja ...zvoja .........................

................ma Zadarske

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................županije................................................................................................................................................................................................................Sukošan ..........................................................................................cijska osnovržištu ..........................

paniji ..........014. ............................

.................

.................

.................

.................

.................

.................e županije ..

SS

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................va ...................................................................................................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

.................

SSttrraanniiccaa iiiiii

........... 1

........... 1

........... 2

........... 3

........... 4

........... 5

........... 6

........... 8

......... 10

......... 10

......... 10

......... 11

......... 12

......... 12

......... 13

......... 14

......... 15

......... 16

......... 16

......... 19

......... 22

......... 22

......... 23

......... 24

......... 25

......... 25

......... 28

......... 30

......... 30

......... 31

......... 35

......... 37

......... 37

......... 40

......... 42

......... 43

......... 45

......... 45

......... 46

......... 47

......... 49

......... 52

......... 52

SSaaddrržžaajj SSttrraanniiccaa iivv

4.2 Vizija turističkog razvoja Općine Sukošan .......................................... 54 4.3 Ciljevi turističkog razvoja ................................................................. 55 4.4 Ostale odrednice upravljanja turizmom ............................................. 60 4.5 Zone ugostiteljsko-turističke namjene ............................................... 61 4.6 Zone sportsko-rekreacijske namjene ................................................. 63 4.7 Uređenje dijela obalnog pojasa u Sukošanu ...................................... 64 5. Smjernice destinacijskog marketinga ..................................................... 66 5.1 Ključne odrednice tržišnog pozicioniranja .......................................... 66 5.2 Ciljana tržišta .................................................................................. 69 5.3 Turistički proizvodi ........................................................................... 70 5.4 Komunikacijske smjernice ................................................................ 73 6. Glavni razvojni projekti ............................................................................ 76 6.1 Glavne skupine projekata ................................................................. 76 6.2 Turistička nadogradnja destinacije .................................................... 77 6.3 Organizacija i edukacija u turizmu .................................................... 84 6.4 Razvoj proizvoda ............................................................................. 85 6.5 Novi razvojni projekti ....................................................................... 89 6.6 Održivi razvoj ruralnog turizma ......................................................... 95 7. Provedbe i praćenje razvoja strategije .................................................... 99 7.1 Vodstvo u realizaciji strategije .......................................................... 99 7.2 Usklađivanje interesa i ciljeva dionika ............................................. 100 7.3 Praćenje provedbi ......................................................................... 100 7.4 Sukošan turizam d.o.o. ................................................................. 101 8. Akcijski plan s dinamičkim planom aktivnosti ...................................... 103 9. Zaključci i preporuke .............................................................................. 106

Hart Per

1.1 PodručjistočnomDugom je 56,61 Na prosstanovnstanovn/km2. Opovršine Temeljnje izraziProgram Prostornopćine S

Uz razvgospodabazi prizahvalju U skladSukošan

S

rović d.o.o.

Uvod

je općine Sum djelu, graobalom pr

1 km2 (Zada

storu općinnika na podnika, tako dOpćina Suke i po broju

na prednostito povoljanma prostorn

no razvojni Sukošan, te- more ka- prirodne- izgrađe- postoje

tržištim

voj prometaarstva biti ćrodnih poteujući morsk

du s “Glavnn spada u

STRATEGIJA

1. U

ukošan sastaniči sa općrostor Općinarska prioba

e postoje čdručju općida je prosjekošan u sasu stanovnika

t prostora On geopromenog uređenj

i proizvodne na kojima ao atraktivae ljepote i ana prometnći proizvodna i znanjima

a i veza, kaće turizam encijala korkom resursu

nim planompodručje Z

RAZVOJA TU

Uvod i p

tavni je dioćinama Bibine izlazi na alna zona 5

četiri naseljane (prema čna gustoćastavu Zadaa.

Općine Sukoetni položaj a Republike

ni resursi naće se zasni

an prometniatraktivni pena i druga inni, prometna.

ao osnove s nautikomisteći sve k

u.

m razvoja tZadarske ri

URIZMA OPĆ

polazišt

o prostora Zinje, ZemunJadransko 27,02 km2)

a Sukošan,popisu sta

a naseljenoarske župan

ošan u odnoprostora ko

e Hrvatske.

a kojima se ivati i budući potencijal,ejzaži pogodnfrastrukturni, uslužni i

potrebitomm i poljoprivkomparativn

turizma Zavijere koja

ĆINE SUKOŠA

te prog

Zadarske žunik, Galovacmore. Uku.

Debeljak, anovništva osti prostoranije spada

osu na ostaoji je defini

je razvijalo ći razvitak s, izvor hranedni za razvora; drugi resur

m tehnološkvreda. Ove ne prednost

darske župobuhvaća

AN 2017-202

grama

upanije. Nalc, Benkovacpna površin

Gorica i Glaiz 2011. goa općine oku srednje

ale općine uran kroz sm

gospodarstsu: e i turističkioj svih oblik

rsi s osvojen

om napretkgrane će si prostora,

panije 2013priobalni i

26

Stra

lazi se na nc i Sv. Filip na Općine S

avica. Ukupodine) iznosko 81.0 sta

općine u

u Zadarskoj mjernice Str

tvo na prost

i resurs; ka turizma;

nim tehnolo

ku, temeljnse dalje raza zatim i ri

3. - 2023.” otočni pro

anica 1

njezinom i Jakov. Sukošan

pan broj si 4.586 anovnika pogledu

županiji rategije i

toru

ogijama,

ne grane vijati na barstvo,

” Općina ostor od

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE SUKOŠAN 2017-2026

Hart Perović d.o.o. Stranica

2

Ljubačkog zaljeva na SI do granice Općine Sukošan i Sv. Filip i Jakov na JI, točnije prostor sljedećih priobalnih upravno-teritorijalnih jedinica: Grada Zadra i općine Bibinje i Sukošan te Grada Nina s općinama Privlaka, Vir i Vrsi kao potencijalno zasebno turističko područje. 1.2 Polazište projekta Pored kvalitetnih prirodnih resursa te kulturno-povijesne baštine postoje i brojni kvalitativni i kvantitativni trendovi na suvremenom turističkom tržištu koji dodatno potvrđuju visoki potencijal turističkog razvoja Općine Sukošan. Najvažniji među navedenim trendovima su:

(1) starenje stanovništva na najvažnijim turističkim emitivnim tržištima, (2) porast diskrecijskog dijela dohotka, (3) porast broja međunarodnih turističkih dolazaka i noćenja, (4) potreba za tzv. „dokoličarskom edukacijom“, (5) porast zanimanja turista za bavljenjem dodatnim aktivnostima u destinaciji, (6) želja suvremenih turista za upoznavanjem novih kultura i običaja, (7) povećana briga za okoliš i zdravlje turista itd.

S obzirom na kvalitetnu i raznovrsnu turističku resursnu osnovu te brojne nove trendove koji obilježavaju suvremeno turističko tržište, može se zaključiti da Općina Sukošan ima dobre preduvjete da, kroz inoviranje postojećih i razvoj novih, tržištu zanimljivih turističkih proizvoda, zadovolji visoke standarde suvremenog turističkog tržišta odnosno da se razvije u prepoznatljivu i tržišno konkurentnu turističku destinaciju. U skladu s podacima Turističke zajednice Općine Sukošan o kretanju registriranog turističkog prometa na području Općine Sukošan pokazuje da je na području Općine tijekom 2015. godine registrirano 27.921 dolazaka i 211.549 noćenja turista, što predstavlja porast broja noćenja od oko 5,5% te porast broja dolazaka od oko 6% u odnosu na 2014. godinu. U zadnjih pet godina, turistički promet u Općini Sukošan porastao je za oko 24%, odnosno povećavao se po prosječnoj godišnjoj stopi nešto manjoj od 5%. U D-Marin Dalmacija koja ima 1200 vezova u moru tijekom 2015. godine ostvareno je 23.032 dolazaka i 142.364 noćenja. U istom petogodišnjem razdoblju (2011.-2015.), turistički promet u Zadarskoj županiji se povećao za 29%. S obzirom da je stopa rasta turističkog prometa u Općini Sukošan nešto manja od županijskog prosjeka, može se zaključiti da kvalitetna i raznolika turistička resursna osnova Općine Sukošan trenutno je na zadovoljavajući način turistički i tržišno valorizirana. U cilju poboljašanja kvalitete i raznolikosti stanja turističkog razvoja Općine Sukošan potrebno je i dalje razvijati turističku infra i suprastrukturu kao i raditi na unapređenju osmišljenog, kvalitetnog i cjelovitog destinacijskog lanca vrijednosti odnosno sustava turističkih iskustava i doživljaja koji će osigurati kvalitetan i sadržajan boravak turista na području Općine Sukošan. Općina Sukošan u želji da podigne kvalitetu turističkog destinacijskog proizvoda odnosno da osigura pretpostavke za stabilan i dugoročno održiv turistički rast i razvoj Općine krenula je u izradu „Strategija razvoja turizma Općine Sukošan za razdoblje 2017 - 2026“. Strategija je



3

dugoročan, strateški i planski dokument kojim se definira tržišno održiv koncept turističkog razvoja Općine Sukošan uključujući određeni broj razvojno-investicijskih projekata koji će biti u funkciji održivog razvoja turizma na području Općine. Glavni cilj projekta je izrada dokumenta kojim će se osigurati preduvjeti za planski i sustavan, stabilan, dugoročno održiv i koordiniran turistički razvoj Općine Sukošan. Izrada Strategije razvoja turizma će kroz definiranje nove razvojne vizije turizma, definiranje novih razvojnih prioriteta, definiranje novih marketinških smjernica te kroz osmišljavanje određenog broja novih investicijsko-razvojnih projekata, stvoriti pretpostavke za kvalitativni iskorak turističke ponude Općine na međunarodnom turističkom tržištu odnosno za bolju tržišnu valorizaciju postojećih turističkih resursa i atrakcija te za otvaranje Općine brojnim novim, i do sada neiskorištenim, tržišnim segmentima. U ovome planskom dokumentu posebna pažnja će se posvetiti slijedećim problemskim područjima:

o Valorizacija turističkih resursnih osnova; o Unapređenje vizije turističkog razvoja Općine; o Daljnje razvijanje i unapređenje turističke infra i suprastrukture; o Nedostatak kvalitetnih turističkih proizvoda; o Izgraditi prepoznatljivost Općine kao turističke destinacije na turističkom tržištu; o Definirati razvojno-investicijske projekte; o Sprečavanje devastacije prirode i prostora kao najvrjednijeg turističkog resursa.

Prilikom izrade Strategije razvoja turizma za Općinu Sukošan, posebna pažnja će biti posvećena:

o Preporukama i odrednicama koje su sadržane u planskoj dokumentaciji višeg reda; o Brojnosti i strukturi ključnih dionika razvoja turizma kako iz javnog tako i iz privatnog

sektora; o Interesima lokalnog stanovništva Općine Sukošan; o Potrebi da planirani turistički razvoj Općine Sukošan bude usklađen s glavnim

odrednicama održivog razvoja odnosno da planirani turistički razvoj bude dugoročno održiv u društvenom, ekonomskom i ekološkom smislu.

1.3 Ciljevi projekta Ciljevi izrade „Strategije razvoja turizma za Općinu Sukošan za razdoblje 2017 – 2026“ definirani su temeljem opisa projektnog zadatka, saznanja koja su stečena tijekom rada na terenu, kroz razgovor s predstavnicima javne vlasti i razgovora s ostalim dionicima turističkog razvoja te prikupljanjem informacija iz javno dostupnih sekundarnih izvora. Općina Sukošan raspolaže s vrlo kvalitetnom i raznovrsnom turističkom resursnom osnovom koja, zbog nepostojanja planskog pristupa turističkom razvoju, trenutno nije na zadovoljavajući način tržišno valorizirana. Općina trenutno ne funkcionira kao usklađen turistički sustav odnosno kao prepoznatljiva turistička destinacija, trenutni stupanj turističkog razvoja Općine je na nižoj razini nego što bi on realno trebao odnosno mogao biti. Lokalna samouprava je pokazala interes za osmišljavanje dugoročno održivog i tržišno prihvatljivog modela turističkog razvoja koji može udovoljiti očekivanjima i standardima suvremenog turističkog tržišta. Turistički razvoj Općine Sukošan treba se temeljiti na odrednicama održivog razvoja turizma uz maksimalno uvažavanje principa suvremenog učesničkog



4

planiranja što podrazumijeva postizanje suglasja svih dionika razvoja turizma oko najvažnijih razvojnih pravaca. Strategija razvoja turizma treba maksimalno uvažavati želje i potrebe dionika kako iz javnog tako i iz privatnog sektora te treba biti prvenstveno u funkciji podizanja razine životnog standarda lokalnog stanovništva. Sukladno opisu projektnog zadatka te temeljem definiranih pretpostavki, konkretne ciljeve izrade Strategije moguće je definirati na slijedeći način:

o Identifikacija i valorizacija turističke resursne osnove; o Definiranje vizije razvoja turizma Općine Sukošan; o Utvrđivanje strateških ciljeva turističkog razvoja; o Definiranje smjernica marketinga; o Inovacija postojećih i razvoj novih turističkih proizvoda; o Definiranje osnovnih promocijskih i komunikacijskih aktivnosti; o Definiranje određenog broja razvojnih projekata; o Objedinjavanje turističke ponude Općine Sukošan i uspostava cjelovitog

destinacijskog lanca vrijednosti; o Stvaranje pretpostavki za uspješno tržišno pozicioniranje Općine Sukošan kao

turističke destinacije te preduvjeta za diferencijaciju Općine Sukošan u odnosu na najvažnije konkurentske destinacije u neposredno konkurentskom okruženju;

o Poticanje suradnje među glavnim dionicima turističkog razvoja na području Općine Sukošan;

o Kako iskoristiti EU fondove za financiranje ključnih turističkih projekata u Općini Sukošan.

S obzirom na ovako definirane ciljeve, Strategija će, po svome završetku, predstavljati cjeloviti koncepcijski okvir djelovanja svih dionika turističkog razvoja, u nju će biti ugrađeni svi bitni elementi turističke politike na razini Općine te će predstavljati i važan izvor infor-macija za potencijalne investitore. 1.4 Metode izrade projekta Za izradu „Strategije razvoja turizma Općine Sukošan za razdoblje 2017 – 2026“ koriste se metode i planski pristup koji se uobičajeno koristi pri izradi sličnih planskih i razvojnih dokumenata s područja turizma, a koje uključuju istraživačke i analitičke postupake kao što su obilazak terena, prikupljanje podataka iz javno dostupnih sekundarnih izvora (DZS, TZ Općine Sukošan, postojeća planska dokumentacija i slično), analiza i valorizacija turističke resursne osnove, intervjui s dionicima turističkog razvoja i predstavnicima javne vlasti, SWOT analiza i slično. Metodologija izrade projekta orijentirana je prema provedbenim rješenjima, a temelji se na principima učesničkog i susretnog planiranja tj. na intenzivnoj suradnji i uključenosti svih dionika razvoja turizma. U sklopu planirane metodologije uključen je obilazak terena te intervjui s ključnim dionicima turističkog razvoja u Općini Sukošan, kako iz javnog tako i iz privatnog sektora. Neke od glavnih metodoloških postavki su :



5

1. Primjena suvremenih principa konzultativnog/učesničkog planiranja koji podrazumijevaju intenzivnu suradnju s lokalnom zajednicom na zajedničkom pronalasku najprihvatljivijih rješenja za budući turistički razvoj Općine Sukošan.

2. Razvoj provedbenih instrumenata, mehanizama i formalnih/poluformalnih tijela zaduženih za provedbu aktivnosti koje su predviđene Strategijom. Ovo prvenstveno podrazumijeva zajednički rad na definiranju i razvoju realno primjenjivih implementacijskih instrumenata Strategije.

3. Analiza od pojedinačnog prema općem pristupu koji implicira sagledavanje svih pojedinačnih razvojnih mogućnosti te njihovo uvezivanje i stavljanje u funkciju postizanja ciljeva turističkog razvoja Općine.

Metodologija izrade „Strategije razvoja turizma Općine Sukošan za razdoblje 2017 - 2026“, osim istraživanja za stolom, uključuje i aktivnosti na terenu kao što su: Obilazak terena: Identifikacija i valorizacija turističke resursne osnove te upoznavanje s

ključnim dionicima turističkog razvoja. Utvrđivanje osnovnih elemenata pozicioniranja destinacije na turističkom tržištu te sagledavanje mogućnosti razvoja turističkih proizvoda.

Razgovor s predstavnicima javne vlasti: Utvrđivanje ključnih stavova o modelu

upravljanja turističkim razvojem na području Općine Sukošan. Intervjui s ključnim dionicima turističkog razvoja: Utvrđivanje elemenata pozicioniranja te

željene vizije turističkog razvoja Općine Sukošan; cilj intervjua je osigurati konsenzus oko modela budućeg turističkog razvoja.

Prezentacija članovima Turističke zajednice: Nakon završetka, Strategija razvoja turizma

Općine Sukošan se prezentira i daje na uvid članovima TZ. Metodologija rada na projektu u obzir uzima i glavne smjernice koje su definirane u planskoj dokumentaciji višeg reda, kao i ostalu plansku dokumentaciju uključujući:

o Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine; o Glavni plan razvoja turizma Zadarske županije od 2013. do 2023. godine; o Strateški razvojni program Općine Sukošan 2015-2020; o Prostorno plansku dokumentaciju Općine Sukošan.

1.5 Pristup izradi dokumenta Projekt započinje s analizom postojećeg stanja, što predstavlja temeljni podatak za kasniji rad na projektu. Analiza postojećeg stanja obuhvaća geografske, prostorne i prometne značajke prostora. U projektu se analizira trenutna turistička ponuda i potražnja u Općini Sukošan te se također provodi detaljna analiza i vrednovanje turističke resursne osnove. Također se daje pregled glavnih kvalitativnih i kvantitativnih trendova na međunarodnom turističkom tržištu koje je potrebno uzeti u obzir prilikom definiranja koncepta budućeg turističkog razvoja Općine Sukošan, kao i pregled glavnih interesnih skupina.

Hart Per

SpoznajanalitičkSukošan Temeljeuključujturizmo Temeljedestinacproizvod Konačnprojekt uključenPrioritetvisine pzavršavprijedlo 1.6 U 20159,3%) boravka Od ukuturisti, dostvare

Slika 1.6

S

rović d.o.o.

je stečene ki uvid u prn.

em informaje viziju t

om i turističk

em prethodcijskog madni portfelj

o, definira definira o

ni dionici, rt se određupredvidivih uva s akcijskioga kao i nji

Turistički

5. godini u koji su osta iznosio je

upnog brojadok je stranno je kroz o

6-1: Dolasc

STRATEGIJA

analizom prednosti, ne

cija dobiveturističkog ko zoniranje

dno definiraarketinga, ki komunika

se određenopis projektrazdoblje puje temeljemulaganja te m planom uhova mogu

i promet

Republici Htvarili 71,6 5 dana.

a turista konih bilo 88%organizirane

ci turista pre

RAZVOJA TU

postojećeg sedostatke, m

nih SWOT razvoja, c

e.

anih elemekoje uključcijske aktiv

ni broj razvtnih aktivnoprovedbe tem trenutnoznačaja pr

u kojemu suća povezan

u RH u 20

Hrvatskoj jemilijuna tu

oji su posje%. U strukte dolaske, a

ema zemljam

URIZMA OPĆ

stanja se smogućnosti

analizom dciljeve turis

enata strateuju atribut

vnosti.

vojno-invesosti, ciljevi e prioritete og stupnja trojekta za uu definirana

nost.

015. godi

e ostvarenourističkih no

etili Hrvatskturi noćenjaa 66% noće

ma prebiva

ĆINE SUKOŠA

intetiziraju i i ograniče

efinira se sstičkog raz

egije razvote tržišnog

ticijskih proprojekta, provedbe

tržišne spreukupni turista razdoblja

ni

o 14,3 milijoćenja (ras

ku u 2015. a po načinu enja ostvaril

lišta u 2015

AN 2017-202

kroz SWOTnja turističk

strategija razvoja, odre

oja, definirapozicionira

ojekata, pri nositelj proprojekta (n

emnosti protički razvoj provedbe p

juna turističt 7,7%). P

godini, 12%dolaska tui su individu

5. godini

26

Stra

T analizu štkog razvoja

azvoja turizednice upr

aju se i smanja, ciljna

čemu se ojektnih aknizak/srednjojektnog pri

Općine. Dopojedinih pr

čkih dolazaProsječni br

% činili su rista, 34% ualni gosti.

anica 6

to pruža a Općine

ma koja ravljanja

mjernice tržišta,

za svaki ktivnosti, ji/visok). ijedloga, okument rojektnih

ka (rast roj dana

domaći noćenja

Hart Per

Najveći dolazakiz Slovetrećem milijuna Promet

o

o

o

Slika 1.6 Struktu

o o

Od primžupanijiPrimorsnoćenjamilijuna

S

rović d.o.o.

broj dolazka (rast 6,8%enije s 1,2 mjestu se

a noćenja, š

po vrstama37,7% turi17,5 milijunslijedi priva(rast 11,9%prostore zagodini, te s

6-2: Udjel n

ra noćenja najviše noćslijede hotenoćenja.

morskih župi 3,4 milijusko – gorana, odnosno a dolazaka

STRATEGIJA

zaka u Hrva%) i ostvaremilijuna do

nalaze austšto čini 9,2%

a objekata: sta boravilona noćenja,atni smješta%) ; a kampiranjsu ostvarili 1

noćenja po

po vrstamaćenja je ostveli s 25% t

panija najvuna dolazanska županij

7% više n(rast 8,6%

RAZVOJA TU

atsku u 20enih 15,8 molazaka (ratrijski turisti% više ostva

o je u hote što u odnoaj s 4,1 mi

e je izabral17,2 milijun

vrstama ob

a objekata zvareno u prte prostori z

eći turističkka (rast 10ja s 2,6 milnego preth

%) i 7,18 m

URIZMA OPĆ

15. godini milijuna noćst 8,2%) i i s 1,1 milijarenih noće

elima koji bosu na 2014lijun dolaza

lo 2,6 milijua noćenja (

bjekta za sm

za smještaj:rivatnom smza kampira

ki promet u0,2%) te 2lijuna dolazodne godinilijun ostva

ĆINE SUKOŠA

bilježe turićenja (rast 6

6,7 milijunun dolazaka

enja u odno

bilježe 5,4 4. godinu činaka (rast 15

una turista,(rast 3,9%)

mještaj u 20

mještaju, odnje u kojim

u 2015. go21 milijun aka (rast 5

ne. Zadarskrenih noćen

AN 2017-202

sti iz Njem6,9%), drugna noćenja a (rast 9,9%su na 2014

milijuna doni porast od5,6%) i 26,

što je 5% .

15. godini

nosno 37%ma je ostva

odini zabiljenoćenja (r,8%) i 13,1ka županija nja, odnosn

26

Stra

mačke s 2,1gi po redu s(rast 7,1%

%) i ostvari4. godinu.

olazaka (rasd 5,4%; ,7 milijuna

više nego

%; reno 24%

ežen je u Irast 7,3%)1 milijun osa je ostvarino 8,8% vi

anica 7

1 milijun su turisti

%), a na li su 5,9

st 7%) i

noćenja

u 2014.

ukupnih

Istarskoj ). Slijedi tvarenih la s 1,3 še nego

Hart Per

prethoddolazak

1.7 U sklad2015. gkrajem kopnu 1su jahte Prema (16,6%(2,3%),

IZVOR: Dr Slika 1.

S

rović d.o.o.

dne godine.ka (rast 11,4

Nautički

du s podacgodine na s2014. god

14,3%. Preme na jedra,

zastavi plov%), Njemačk

, što čini 88

ržavni zavod za

7-1: Stru

STRATEGIJA

Na kontine4%) i 1,8 m

turizam u

ima Državnstalnom vedine. Vezomma vrsti plo45,9% su m

vila najvišeke (15,2%)8,1% od uku

statistiku RH

uktura broja

RAZVOJA TU

entu, najvemilijuna noće

u 2015. go

nog zavodaezu u RH bm u moru ovila, na stamotorne jah

plovila na ), Italije i upnog broja

a plovila i os

URIZMA OPĆ

eći turistički enja (rast 1

odini

a za statistibilo je 13.3koristilo se

alnom vezu hte, a 3,1%

stalnom veSlovenije (

a plovila na

stvareni prih

ĆINE SUKOŠA

promet bilj2,6%)

ku, u lukam399 plovila, 85,7% plokoja su se su ostala p

ezu bilo je (obje po 5stalnom ve

hodi nautičk

AN 2017-202

ježi Grad Z

ma nautičkšto je za

ovila, a iskljkoristila vez

plovila.

iz Hrvatske5,2%) i Ujeezu.

kog turizma

26

Stra

Zagreb s 1,1

kog turizma2,9% man

ljučivo mjeszom u moru

e (43,6%), edinjene Kr

a u 2015. go

anica 8

1 milijun

krajem nje nego stom na u 51,0%

Austrije raljevine

odini



9

Broj plovila u tranzitu u lukama nautičkog turizma u 2015. godini iznosio je 193.450, što je za 6,7% više nego u 2014. Prema vrsti plovila u tranzitu koja su se koristila vezom u moru 64,1% su jahte na jedra, 32,1% su motorne jahte, a 3,8% su ostala plovila. U tom razdoblju najviše plovila u tranzitu bilo je iz Hrvatske (46,7%), Italije (16,5%), Njemačke (12,0%), Austrije (7,4%) i Slovenije (4,2%), što čini 86,8% plovila od ukupnog broja plovila u tranzitu. Ukupno ostvaren prihod luka nautičkog turizma u 2015. godine iznosio je 753 milijuna kuna, pri čemu je 519 milijuna kuna ostvareno od iznajmljivanja vezova, što od ukupno ostvarenog prihoda iznosi 68,9%. U odnosu na 2014. godinu ukupan prihod veći je za 5,1%, dok je prihod od iznajmljivanja vezova manji za 1,6%. U 2015. godini u skladu s podacima Ministarstva pomorstva ostvareno je ukupno 2,47 milijuna noćenja, što je gotovo 4,0% više nego u godini prije. Najjači promet od 285 tisuća noćenja ostvarila je najveća hrvatska Marina Dalmacija u Sukošanu, u sastavu D-Marin Dogus grupe. Slijede Marina Seget Donji s 233 tisuće noćenja, ACI-jeve marine Split, Trogir, te Šibenik, gdje je bilo 145 tisuća noćenja. U Hrvatskoj se lani odmaralo oko 362 tisuće nautičkih gostiju, što je 20-tak tisuća gostoju više nego u godini ranije, od čega 24 tisuće domaćih. Tradicionalno najbrojniji nautičari dolaze iz Austrije, Njemačke, Italije i Slovenije te Velike Britanije. Rezultati analize HTZ-a provedeni na ključnim emitivnim tržištima pokazali su da je otkrivanje i istraživanje najvažniji motiv dolaska za čak 70% nautičara koji posjećuju Hrvatsku, slijede opuštanje i odmak od svakodnevice, dok oko 25% nautičara očekuje da će doživjeti nešto novo. Stoga će HTZ u budućim marketinškim aktivnostima posvetiti pažnju upravo tim vrijednostima, kao i ljepoti krajolika. Značajne investicije u nautičkom dijelu za ovu godinu priprema Dogus grupa, koja drži gotovo 11% vlasničkog udjela u ACI-ju. Turska kompanija ove godine u sklopu D-Marin Dalmacije u Sukošanu otvara ekskluzivni beach bar, u koji je uložila 10 milijuna EUR. Marina Dalmacija najveća je marina u Hrvatskoj s 1200 vezova u moru te dodatnih 300 na kopnu, koja omogućava smještaj plovilima dužine do 60 metara. Marina Dalmacija jedna je od rijetkih luka nautičkog turizma koja posjeduje svoju plažu.

Hart Per

2.1 2.1.1 Zadarsksredišnjmorskožupanije ZadarskodnosnoGalovacPašmanStarigraadminis Prema radne sa nazivažupanijedok je iznosi 2 U Zadakategorspomen2006.):

o o

S

rović d.o.o.

Podaci o

Opći poda

ka županije jem dijelu g dijela izne je 1.300 k

ka županijao 6 gradovac, Gračac, n, Polača, Pad, Sukošanstrativno je

popisu iz 2snage predsamo ga rade čine 122.ekonomski

242 milijuna

arskoj je žurijama nacionika prirode nacionalnposebni re

a) ornitb) ornitc) rezer

STRATEGIJA

2. A

Zadarsko

aci o Zadar

se proteže hrvatske o

nosi 3,632,9km.

je teritorija (Zadar, BeJasenice, KPoličnik, Pon, Sveti Filipsredište Žu

2011. godinestavlja muškdni kontinge.600 osoba neaktivno kuna.

upaniji Zakonalnog pare i spomen

i park Paklezervati: tološki: Kolatološki: Velikrvat šumske

RAZVOJA TU

Analiza

oj županij

rskoj župa

na prostorobale Jadran9 km², a p

alno organenkovac, BiKali, Kolan, osedarje, Pp i Jakov, Škpanije i pet

e Zadarska ko stanovnient ili radno, od toga e56.800 os

konom o zrka, parka nika parkov

enica

anjsko blatoko i Malo ble vegetacije

URIZMA OPĆ

postoje

ji

aniji

u ukupne pna. Površinpovršina ot

izirana u 3iograd n/M, Kukljica, L

Povljana, Prkabrnja, Tkoti grad po ve

županija imštvo od 15

o sposobno ekonomski soba. Prora

aštiti prirodprirode, povne arhitek

o – blato Rolato (otok Pe: Dubrava-

ĆINE SUKOŠA

ećega s

površine 7.2na kopna iztoka 587,6

4 jedinice , Obrovac, PLišane Ostrreko, Privlaon, Vir, Vrseličini u Rep

mala je 170do 64 godi

o stanovništvaktivno stačun Zadars

de zaštićenosebnog rezkture (Prost

ogoza (otok Pag) Hanzine (ot

AN 2017-202

stanja

276,23 km²,znosi 3,643km². Dulji

lokalne uprPag i Nin) i rovičke, Noka, Ražanai i Zemunik publici Hrva

0.398 stanone i žene ovo. Radni konovništvo č

ske županije

no 19 (+1)zervata, znatorni plan Z

Pag)

tok Pag)

26

Stra

, a smješte3,33 km², pna obale Z

rave i samo28 općina

ovigrad, Pakac, Sali, StDonji). Gra

atskoj.

ovnika. Glavod 15 do 59ontingent Zčine 62.800e za 2015.

) područja,ačajnog kraZadarske ž

anica 10

na je na površina Zadarske

ouprave, (Bibinje, koštane, ankovci, ad Zadar

vni izvor godina,

Zadarske 0 osoba, godinu

, i to u ajobraza, županije,



11

d) botanički: Maslinik Saljsko polje (Dugi otok) e) geomorfološki: Cerovačke špilje (Gračac)

o parkovi prirode: a) Velebit (manjim dijelom u Zadarskoj, većim u Ličko-senjskoj županiji) b) Vransko jezero c) Telašćica

o spomenici prirode: a) geomorfološki: špilja Modrič (Rovanjska) b) hidrološki: vrelo Une (Donja Suvaja) c) rijetki primjerak drveća: Zeleni hrast – Islam Latinski

o značajni krajobraz: a) kanjon Zrmanje b) sjeverozapadni dio Dugog otoka – Saharun c) Dubrava-Hanzine (otok Pag) d) otok Ošljak

o spomenici parkovne arhitekture: a) Park Vladimir Nazor b) Park Folco Borelli (Sv.Filip i Jakov) c) skupina stabala: drvored čempresa (Biograd)

o lokaliteti u preventivnoj zaštiti: posebni rezervat, geološko-paleontološki i geomorfološki Brbišćica –Dugi otok.

Zbog svog položaja na središnjem dijelu jadranske obale, Zadarska županija predstavlja važno prometno čvorište koje povezuje sjeverno i južno hrvatsko primorje te Dalmaciju s ostalim dijelovima Hrvatske. Zahvaljujući autocesti A1 Zagreb – Split, državnim cestama, zračnim, pomorskim i željezničkim linijama, Zadarska županija postaje prepoznatljiva kao destinacija iz koje su lako dostupni navedeni nacionalni parkovi i parkovi prirode te brojna kulturno-povijesna područja u bližoj i daljoj okolici. 2.1.2 Prostorno-razvojne cjeline Zadarske županije Zadarska županije se proteže na prostoru ukupne površine 7.276,23 km², a smještena je na Prostorno razvojne cjeline razvoja turizma u Zadarskoj županiji čine, u prostorno-geografskom pogledu, dio jedne od 7 turističkih regija Hrvatske raspoređenih u 2 suvremene europske NUTS – 2 prostorne jedinice Hrvatske:

1. Jadranska Hrvatska: 7 županija, 5 turističkih regija: istarska turistička regija (Poreč, Rovinj, Pula, Umag, Novigrad, Rabac i dr.); kvarnersko-goranska turistička regija (Opatijska rivijera, Crikvenička rivijera, Rijeka, Kvarnerski otoci); sjeverno-dalmatinsko-lička turistička regija (Zadar, Šibenik, Biograd, Vodice, Primošten, Pag/Novalja, Plitvice), srednjodalmatinska turistička regija (Split, Trogir, srednjodalmatinski otoci, Omiš, Makarska rivijera i dr.), južnodalmatinska turistička regija (Poneretovlje, Dubrovnik, Pelješac Korčula, Elafiti, Cavtat, južnodalmatinski otoci i dr.).

2. Kontinentalna Hrvatska: 13 županija i grad Zagreb, 3 turističke regije: središnja Hrvatska (Karlovac, Zagrebačka županija, Zagorje, Međimurje, Varaždin i dr.), grad Zagreb i Slavonija (Sisak, Bjelovar, Požega, Slavonski Brod, Osijek/Đakovo/Baranja, Virovitica, Vinkovci/ Vukovar).



12

Jadranska Hrvatska ostvarila je 2011. godine 88,5 % broja gostiju i 96,2 % noćenja u turističkom prometu Hrvatske. Sjevernodalmatinsko-lička regija ostvarila je te godine ukupno 21,2 % broja gostiju i 23,2 % noćenja Hrvatske. Zadarska županija ostvarila je 2011. 9,1 % gostiju i 13,1 % noćenja u turističkom prometu Hrvatske 2011. godine. Prostor Zadarske županije, 2011. godine je imao 170.398 stanovnika na 3.643,33 km2, a istovremeno 134.876 stanova od čega je 85.425 bilo za stalno stanovanje, a ostalih je bilo 49.451, i to najviše kuća za odmor, vikendica i stanova za iznajmljivanje. Prostor Zadarske županije, s obzirom na dosadašnje razvojne procese u turističkom gospodarstvu, prostorni obuhvat, raspored mora i kopna, prirodno-geografske posebnosti, kulturnu i povijesnu baštinu i dr., čini 8 turističkih, prostorno-geografski prepoznatljivih cjelina koje su ujedno i razvojne cjeline budućeg razvoja turizma u županiji. To su prostorno razvojne cjeline:

o Priobalna urbana područja: Zadarska rivijera (uključuje šira područja Zadra /s otocima u upravno-teritorijalnom sastavu gradova Zadra i Nina) i Biogradska rivijera

o Ugljansko-pašmanska otočna skupina o Dugootočka otočna skupina o Otok Pag (dio otoka koji upravno-teritorijalno pripada Zadarskoj županiji) o Podvelebitski kanal i Velebit (dio koji pripada Zadarskoj županiji) o Ravni kotari o Bukovica i Pozrmanje o Ličko-pounski prostor.

19 Pojedine među navedenim cjelinama, s obzirom na priobalno obilježje i važnost ljetnog, kupališnog turizma, ostvarile su dosad značajan razvoj kao prepoznatljive turističke rivijere (zadarska i biogradska unutar prostora priobalnih urbanih područja, ugljansko-pašmanska, paška, podvelebitska, dugootočka). 2.2 Opći podaci o Općini Sukošan 2.2.1 Prirodna i prostorna obilježja Općina Sukošan spada prema Prostornom Planu Zadarske županije u zadarsku urbanu regiju kao dio zemljopisno-analitičke cjeline. Ukupna površina Općine Sukošan je 56,61 km2 (Zadarska priobalna zona 527,02 km2). Područje općine Sukošan sastavni je dio prostora Zadarske županije. Nalazi se na njezinom istočnom djelu, graniči sa općinama Bibinje, Zemunik, Galovac, Benkovac i Sv. Filip i Jakov. Dugom obalom prostor Općine izlazi na Jadransko more. Općina Sukošan se prostire na plodnom zemljištu bogatom podzemnim vodama koje se u obliku vrulja na nekoliko mjesta ulijevaju u more. Blaga mediteranska klima, plodno zemljište i relativno obilne količine vode do koje se dolazilo kopajući bunare uvjetovali su da je područje Sukošana okruženo zelenilom brojnih stabala maslina, smokava, vinograda, bajama i drugih sredozemnih kultura. Sukošan je primorsko mjesto sa razgranatom dugom i plitkom morskom obalom, gdje se



13

dubina mora od obale postepeno spušta sve dublje da bi na sredini uvale Zlatna luka iznosila 11 m. Na sjevernoj strani naselja protežu se niska brdašca zarasla u dalmatinsku makiju. Ona čine prirodnu zaštitu od jakih naleta bure naročito u zimskim mjesecima. Dominantna je Velika Glava sa 123 m visine na zapadu, Kosmatac na sjeveru i Tustica sa 148 m na istoku. Područjem Općine Sukošan prolaze važne cestovne komunikacije, kao što je Jadranska turistička cesta (Jadranska magistrala), brza cesta koja spaja autoput A1, poznatu „Dalmatinu“, sa Zadrom (luka Gaženica) i ima priključak za Sukošan na Sv. Martinu, te veći broj županijskih i lokalnih cesta. U neposrednoj blizini Sukošana (8 km) nalazi se zračna luka Zadar čija se poletno – sletna staza u većem dijelu nalazi na području k.o. Sukošan. Sukošan je povezan i željezničkom prugom Zadar – Knin koja je izgrađena 1964. godine, a u uvali Zlatna luka nalazi se Marina Dalmacija s 1200 vezova na moru za jahte do 15 m dužine, te 600 mjesta na kopnu, s mnogobrojnim sadržajima, a otvorena je cijele godine. To je polazišna točka za krstarenje na moru, posebice do Kornatskog otočja. Sukošan je turističko mjesto, gdje se turizam prvi put pojavio 20-ih godina prošlog stoljeća, a u novije doba od 60-ih godina dvadesetog stoljeća. Dužina obale iznosi više od 10 km s piltkim uvalama i pješčano–šljunkovitom podlogom pogodna je za kupanje, pa postoji nekoliko plaža kao što su Zlošane, Ždralovac, Brajde, Punta-Lokva, Podvare, Pozgon, Plitkača, koja se zbog pličine i pjeska naziva Dječji raj, Barbir, Soline, Malenica i Tustica do rta Kovač. Prostor općine Sukošan obiluje raznovrsnim prirodnim vrijednostima, a posebno podzemnim vodama, a najznačajnije su dvije spilje s podzemnom vodom i to: Rupine i Zrakunjača na području Tustice, a danas su neistraženi i neiskorišteni krški fenomen. Proračun Općine Sukošan za 2015. godinu iznosio je 13,9 milijuna kn, a za 2016. godinu planiran je u iznosu od 19,25 milijuna kn. 2.2.2 Vodoopskrba i kanalizacijski sustav Područjem općine Sukošan prolazi magistralni cjevovod Zadar – Biograd vezan na vodospremnik „Pudarica“ u Zadru i uglavnom je u sastavu vodoopskrbnog sustava kojim upravlja „Vodovod d.o.o. Zadar“, tj. u sastavu “Regionalnog vodovoda sjeverne Dalmacije”. Nakon područja Zadra i Bibinja, na cjevovod je spojen podsustav Marine Dalmacija, a potom Biograd i Sukošan. Cjevovod nije na svim dionicama optimalnog profila što u budućnosti, s obzirom na nova razvojno-planska područja od Zadra do Biograda, može dovesti do toga da se osjeti njegova podkapacitiranost. Ako se ostvare težnje da se zahvate dodatne količine vode iz rijeke Krke, postoji mogućnost da se dio tih količina iz šibenskog vodoopskrbnog sustava preko Biograda transportira i do općine Sukošan putem magistralnog cjevovoda Šibenik – Biograd izgrađenog koncem Domovinskog rata. Može se reći da naselja Sukošan i Debeljak ima zadovoljavajuće riješenu vodoopskrbu.



14

Određeni problemi javljaju se zbog nepostojanja vlastitog vodospremnika, kao i zbog velikih gubitaka i podkapacitiranosti nekih dijelova mreže koja se zbog toga postupno obnavlja. U naselju Gorica se postupno privodi u funkciju dio novoizgrađenih glavnih razvodnih cjevovoda i starijih ogranaka vodovodne mreže, a samo inicijalna vodoopskrba na hidrantima zasad je ostvarena putem procrpne postaje „Tustica“ i pripadnog dovodnog cjevovoda. Žitelji naselja Gorica još uvijek rješavaju svoju vodoopskrbu skupljanjem kišnice u individualnim cisternama izgrađenim u sklopu stambenih građevina, ili korištenjem vode iz bunara. Ovakav način opskrbe vodom ne omogućava korištenje potpuno ispravne i higijenski zdrave vode. Za potrebe rješavanja vodoopskrbe naselja na području općine Sukošan izrađena je najvećim dijelom projektna dokumentacija potrebna za izgradnju glavnih vodoopskrbnih građevina i mjesne vodovodne mreže. Cjelovito rješenje problematike odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na područja općina Bibinje i Sukošan predstavlja izgradnja „Sustava odvodnje otpadnih voda Bibinje – Sukošan“ kojim je koncipiran zajednički sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Bibinje – Sukošan i Marine Dalmacija, s mogućnošću prihvata i otpadnih voda naselja Debeljak. Pročišćavanje otpadnih voda jedinstvenog sustava objedinjeno je na centralnom uređaju za pročišćavanje na lokaciji Čukovice – općina Bibinje. Ispuštanje pročišćenih otpadnih voda vrši se putem podmorskog ispusta u Zadarski kanal. Ovo je razdijelni sustav odvodnje koji podrazumijeva da se fekalna i oborinska kanalizacija ne miješaju, već se zasebno projektiraju, odnosno izvode. Tehničko rješenje odvodnje zasniva se na primjeni gravitacijskog tečenja u kanalizacijskim kolektorima u skladu sa topografskim prilikama. Nadalje, dublje ukopavanje gravitacijskih kolektora iziskuje nužnost povremenog prikupljanja otpadnih voda u kanalizacijskim crpnim stanicama na trasi. Iz kanalizacijskih crpnih stanica otpadna voda se transportira tlačnim cjevovodima prema odgovarajućim dijelovima sustava gdje je optimalno opet moguće gravitacijsko tečenje, odnosno, završno, do uređaja za pročiščavanje otpadnih voda sustava Bibinje – Sukošan. Nakon obrade na uređaju, pročišćena otpadna voda se disponira u recipijent – more Zadarskog kanala putem cjevovoda podmorskog ispusta u kojem vladaju tlačno - gravitacijski uvjeti tečenja. 2.2.3 Prometni infrastrukturni sustav Jugozapadnim obalnim rubom područja općine Sukošan prolazi dio državne ceste D-8, (Jadranska turistička cesta), koja povezuje međusobno gradove: Rijeku, Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik. Karakter županijske ceste na području općine Sukošan imaju sljedeće javne ceste:



15

- Ž 6040 na dionici Zemunik (D 502) - Sukošan (D 8), - Ž 6041 na dionici Ž 6040 - Debeljak, - Ž 6042 na dionici Ž 6040 - Galovac - Kakma (D 503). Lokalne ceste na području općine Sukošan su: - L 63104 na dionici Ž 6039 - Debeljak - Donje Raštane (Ž 6045), - L 63105 na dionici Debeljak (Ž 6041) - Galovac (Ž 6042), - L 63108 na dionici Sukošan: marina "Plitkača" - Ž 6040, - L 63114 na dionici Gorica (Ž 6042) - Donje Raštane (Ž 6045), - L 63158 na dionici D 8 - TL Marina Dalmacija. Prostorom općine Sukošan prolazi trasa postojeće željezničke pruge Knin - Zadar, koja ima karakter magistralne pomoćne pruge. Pomorski promet na području općine Sukošan uglavnom se odnosi na promet plovila koja dolaze u Marinu Dalmacija, a duž akvatorija Zadarskog kanala i Pašmanskog kanala. Zračna luka prema podjeli zračnih luka u Republici Hrvatskoj ima karakter sekundarne zračne luke koja prvenstveno služi potrebama putničkog prometa. Razvojem turističkog gospodarstva na cjelokupnom području sjevernodalmatinske regije i susjednim gravitirajućim prostorima, zračna luka preuzima sve veću ulogu u domaćem i inozemnom turističkom prometu. 2.2.4 Energetska infrastruktura Preko područja Općine Sukošan prelaze dva 110 kV voda značajna za napajanje električnom energijom grada Zadra. To su : - DV 110 kV BIOGRAD - ZADAR D 102 150/25 -AL/Č + 50Č - DV 110 kV OBROVAC - ZADAR D 101 150/25 -AL/Č + 50Č Od 35 kV vodova postoji stari 35 kV vod na čelično – rešetkastim stupovima ( " talijanac " - Cu 3x 70 mm2 ) koji se koristi za napajanje naponom 10 kV iz TS 35/10 kV ZADAR 4. Mreža 10 kV iz TS kV na području Općine sadrži 31 TS 10/0,4 kV sa cca 30 km visokonaponskih vodova 10 i 10 (20) kV. Najznačajniji je dalekovod 10 kV TS 35/10 kV ZADAR 4 - Debeljak - Gorica – Raštane ( izveden sa Cu 3x70 mm2 i AČ 3x50 mm2 i AČ 3x35 mm2 ) dužine cca 20 km i sa kojeg se napaja 16 trafostanica 10/0,4 kV. Na području općine Sukošan nalaze se četiri naselja: Sukošan, Debeljak, Gorica i Glavica, i svi gravitiraju određenoj komutaciji i TK mreži. Samo naselje Sukošan ima za komutaciju UPS (udaljeni pretplatnički stupanj), koji je vezan na nadređenu digitalnu centralu AXE 10 Zadar. Ona udovoljava suvremenim telekomunikacijskim zahtjevima i ima mogućnost, po potrebi, lakog širenja na veće kapacitete. U mjestu se nalaze dvije GSM bazne postaje : T-COM (na zgradi PTT odmarališta) i VIP (kod željezničke postaje).



16

2.2.5 Zbrinjavanje otpada Komunalno poduzeće „Čistoća“ d.o.o. Zadar skuplja otpad na području Općine Sukošan. Komunalni otpad s područja Općine Sukošan, sve do izgradnje „Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje“ (na području Grada Benkovca), odlaže se na odlagalištu otpada ”Diklo” kod Zadra. 2.2.6 Prostorno uređenje Posebna karakteristika urbanog prostora Sukošana je relativna disperznost izgradnje uzrokovana prvenstveno vlasničkim odnosima u prostoru. Prema tome, sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, kriteriji korištenja prostora se usklađuju sa navedenim dokumentima. Ti kriteriji se odnose na izgrađene i neizgrađene djelove građevinskih područja, a karakteriziraju se :

- prostornim cjelinama koje su ostale neizgrađene u izgrađenim djelovima naselja i čija je površina veća od 5000 m2. Za te površine se moraju izraditi UPU-i.

- prostorima GP-a predviđenim za proširenje naselja (neizgrađeni dio građevinskog područja naselja). Za te djelove GP obavezna je izrada UPU-a.

- za ostale dijelove GP naselja nije obvezatna izrada urbanističkog plana uređenja.

Naselje / Izgrađeno/ha Neizgrađeno/ha GP - ukupno/ha SUKOŠAN ukupno 218,5 174,1 392,6 DEBELJAK ukupno 207,2 41,4 242,3 GORICA ukupno 87,9 56,6 144,5 GLAVICA ukupno 38,9 19,6 58,5

Ukupno 552,5 291,7 844,2 Tablica 2.3-1: Prikaz GP naselja prema administrativnim jedinicama Građenje na područjima za koja se ne formiraju GP-a tu se predviđa korištenje prostora na način da je njegova osnovna namjena poljodjelska – u pravilu maslinici ili vinogradi, sa mogućnošću izgradnje građevine koja bi se koristila za stanovanje ali i pružanje usluga smještaja turista (najviše do 10) s ciljem bavljenja poljodjelskim aktivnostima. To bi predstavljalo proširenje ponude u obliku ruralnog obiteljskog turizma. Istovremeno otvaranjem ovakvih mogućnosti stvaraju se uvjeti vlasnicima maslinika i vinograda organizacije smještaja određenog broja turista koji se žele baviti aktivnostima u poljoprivrednim područjima. Temeljni preduvjet je da jedna takva parcela ne može imati površinu manju od 3,00 ha, dok se gornja granica ne limitira. Ovi sadržaji ne mogu se planirati unutar 300 m od obale. Zone ugostiteljsko turističke namjene izgradnje podrazumijevaju jedan novi način ponašanja u prostoru. To prije svega podrazumijeva viši nivo usluge i zaštite prilikom izgradnje, uređenja i korištenja prostora. Kako se turističke zone u pravilu nalaze u prostorima osobitih prirodnih vrijednosti i kvalitete ili u njihovoj neposrednoj blizini to je postojanje takvih specijalnih uvjeta korištenja i zaštite sasvim opravdano. Aspekt sustavne turističke ponude općine Sukošan sastoji se u prostoru Tustice kao integralnoj prostornoj cjelini. Zone gospodarske namjene unutar granica PP zamišljene su kao servisne i zanatske zone ili proizvodni prostori za manje pogone čiste industrije i uslužnih djelatnosti. Uvjeti uređenja i



17

izgradnje unutar ove zone trebaju odgovarati strogim uvjetima zaštite prostora tako da korištenje ovih zona sukladno planiranoj namjeni ne utječe negativno na okoliš. Na prostoru općine planira se za razvoj sportskih aktivnosti za lokalne potrebe - uređenje i izgradnja mjesnog sportskog centra „Kosac“ na površini od cca 105 ha. Druga velika sportsko rekreacijska zona je planirani prostor za izgradnju golf-centra u Tustici u površini od cca 150,00 ha koji ce imati i komercijalni karakter. Mješovita zona turističko ugostiteljskih sadržaja i sporta -TUSTICA zauzima veliki prostor između Sukošana i Debeljaka. Na ovom prostoru će se izgraditi prestižna golf igrališta sa pratećim smještajnim kapacitetima visokog ranga. PPŽ-om dopušteni maksimalni kapacitet smještajnih jedinica u prostoru turističke izgradnje je limitiran na 5000 i na površini od 100 ha. Ostale zone namijenjene turističkoj izgradnji su ostale nepromijenjene. U zoni izgradnje golf centra, sukladno PPŽ-u, moguća je izgradnja pratećih i smještajnih sadržaja. Zona golf-centra imat će površinu od cca 150 ha, odnosno tretira se kao destinacija sa maksimalnim brojem rupa (27). Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09) kojim je priobalni pojas od 1000 m proglašen posebnim interesom države Hrvatske, prostor ove velike turističke zone, kao integralne urbane cjeline podijeljen je u dva dijela. Naime, crta od 1000 m presijeca ovaj prostor tako da cca 40% ostaje izvan te crte. Obzirom na široko značenje izgradnje turističkog kompleksa Tustice predlaže se da cijeli prostor zadrži status posebnog interesa za državu Hrvatsku. Poljoprivredne površine na prostoru Općine zauzimaju znatne površine sukladno prirodnim datostima terena. S razlogom zaštite temeljnog prirodnog resursa definiraju se kao poljoprivredne površine bez mogućnosti prenamjene. Postojeću poljoprivrednu proizvodnju treba usmjeriti prema proizvodnji zdrave hrane, za što postoje realne osnove za plasman na domaće i strano tržište. Posebnim mjerama treba stimulirati komasaciju zemljišta kojim bi se usitnjeni posjed okrupnio i na taj način smanjile neobrađene površine. Šumske površine u okviru općine zauzimaju veliku površinu. U pravilu se ne radi o kvalitetnim šumskim površinama već o manje kvalitetnim šumskim cjelinama makije i šumskog raslinja. Postojeća šumska zemljišta treba oplemeniti kvalitetnijim vrstama raslinja, a opožarena treba obnoviti ponovnim pošumljavanjem. Trebalo bi saditi i kulture koje su manje zapaljive od borovih kultura. U svrhu očuvanja stabilnosti i bioraznolikosti šumskog ekosustava, kod izvođenja zahvata potrebno je izbjegavati usitnjavanje površina obraslih šumom na manje od 1.000 m2.

Red. broj

Općina Sukošan Ukupno ha

% od površine općine

stan/ha ha/stan*

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA 1.1. GP ukupno/

izgrađeni dio GP ukupno - obalno - otočno - kontinentalno – granično

844,2 552,5 218,5

- -

14,5 9,5 3,8

- -

5,3 8,1 20,5

- -



18

Red. broj

Općina Sukošan Ukupno ha

% od površine općine

stan/ha ha/stan*

- ostalo 341,7 5,9 13,1 1.2. Izgrađene strukture izvan GP-a

Ukupno

98,9 68,0 0,0 6,0

100,0 272,9

1,7 1,2 0,0 0,1 1,9 4,7

45,3 65,9 0,0

747,2 44,8 16,4

1.3. Poljoprivredne površine ukupno - obradive

1.376,8

1.376,8

23,7 - - -

0,31

1.4 Šumske površine ukupno - gospodarske - zaštitne - posebne namjene

1.787,5 - 1.787,5

30,8 -

30,8 -

0,40

1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno

1.261,5

21,7

*0,28

1.6. Vodne površine ukupno - vodotoci - jezera - akumulacije - retencije - ribnjaci

- - *-

1.7. Ostale površine ukupno 103,7 zračna luka

2,0 43,2

Općina ukupno 5.812,6 100,0 1,30 2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE 2.1. Zaštićena prirodna baština ukupno

- nacionalni park - park prirode - ostali zaštićeni dijelovi prirode

(osobito vrijedan prirodni krajobraz)

- - - -

- - - -

*- - - *-

2.2. Zaštić. graditeljska baština ukupno - arheološka područja - povijesne graditeljske cjeline

4,7 -

4,7

0,1 -

0,1

*0,00 -

*0,00 Općina ukupno 4,7 0,1 *0,00 3.0. KORIŠTENJE RESURSA 3.1. More i morska obala obalno

područje (dužni km) Otočno

15.927 0

3.2. Energija proizvodnja Potrošnja

- -

3.3. Voda vodozahvat Potrošnja

- -

3.4. Mineralne sirovine 0,0 Općina ukupno 15.927

Tablica 2.3-2: Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina GP naselja, namjenu i

izgrađene strukture van naselja, poljoprivredne, šumske, vodene te površine posebne namjene i ostale površine

Prometni koridori koji prolaza prostorom općine Sukošan, a imaju šire značenje su : - Brza prometnica veze na autocestu Zadar 2 – Gaženica,



19

- Trasa obilaznice naselja Bibinje i Sukošan, - Trasa tzv. brze Jadranske željeznice Ovdje treba navesti i infrastrukturni koridor Jadranskog plinovoda koji će u načelu pratiti koridor novoplanirane željeznice. Zračna luka za međunarodni i domaći promet u Zemuniku je dijelom na teritoriju općine Sukošan, pa je samim tim i faktor utjecaja na njen ukupan prostor. Ta činjenica može imati vrlo značajan utjecaj na budući gospodarski razvoj Općine. Morska luka - planom je utvrđena luka za javni promet od lokalnog značenja (nerazvrstana), planirana u akvatoriju GP Sukošana (PPŽ). Istovremeno su definirane luke nautičkog turizma LN (marina), komunalni vezovi (KV) i turistička luka - luka posebne namjene (privezište L1) u funkciji turističko-ugostiteljske namjene ("Tustica"). 2.2.7 Demografska obilježja Područje današnjeg Sukošana naseljavali su ljudi od davnine. Najprije su tu živjeli pripadnici Ilirskog plemena Liburni, a u velikoj seobi naroda došli su Avari, da bi u 7.stoljeću u ove krajeve naselili Hrvati. Kao poljodjelci i stočari obrađivali su plodnu zemlju i uzgajali stoku, naseljavajući se u blizini svojih oranica i pašnjaka u neposrednoj blizini rimske Jadere. Početkom 19. stoljeća Sukošan broji 690 osoba da bi se krajem stoljeća taj broj povećao na preko 1000. U 20. st stanovništvo se stalno povećavalo. Tako je 1910. godine po popisu stanovništva Sukošan imao 1030 osoba koje žive u 262 obitelji. Krajem stoljeća, tj. 1991. godine u Sukošanu je živjelo 2250 ljudi, prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Sukošanu živi 2655 osoba, a prema popisu iz 2011. godine u Sukošanu živi 2811 osoba. Razvoj novih oblika privređivanja, posebno razvoj turizma od 60-ih godina 20. stoljeća uvjetovali su novo naseljavanje obitelji na područje Sukošana, čime se povećavalo novopridošlo stanovništvo na koje danas otpada oko 40% od ukupnog broja naseljenih osoba, dok ostalih 60% stanovništva pripada starosjedilačkim obiteljima. Naziv naselja Površina Stanovnici

popis 1991 popis 2001 popis 2011 km² % broj % broj % broj %

općina Sukošan 56,61 100 4682 100 4483

100 4586 100

Sukošan 19.86 35,08 2594 55 2655

59 2811 61

Debeljak 18.80 35.37 946 20 918

21 918 20

Gorica - Glavica 18.07 31.92 1142 25 910

20 857 19

Tablica 2.4-1: Prikaz kretanja stanovništva u Općini Sukošan



20

Naziv naselja Stambene jedinice Domaćinstva

popis 2011 1991 2001 2011 Broj % broj broj broj

općina Sukošan 1717 100 1088 1255 1463Sukošan 1167 68 589 742 944Debeljak 307 18 253 280 290Gorica - Glavica 243 14 246 233 229 Tablica 2.4-2: Prikaz kretanja domaćinstava u Općini Sukošan Sljedeća tablica ukazuje na dobnu strukturu stanovništva odnosno udio pojedinih dobnih skupina u ukupnom broju stanovnika u Općini Sukošan. Naselje

Dobna struktura stanovništva starost u godinama

0-19 % 20-59 % 60 i više % Sukošan 714 52.19 1289 54.39 298 50.00Debeljak 291 21.27 524 22.11 149 25.00Gorica-Glavica 363 26.54 557 23.50 149 25.00Ukupno 1 368 100 2 370 100 596 100

Tablica 2.4-3: Dobna struktura stanovništa u općini Sukošan 2001. godine Iz navedenih podataka očigledno je da se najveći udio stanovnika na prostoru oba naselja, što znaći na teritoriju cjelokupne Općine, odnosno 50%, nalazi u životnoj dobi od 20 do 59 godina starosti. S apekta radne sposobnosti, vitaliteta i fertilne dobi, ovaj podatak je ohrabrujući. Međutim, za najviše 40 godina slika će se drastično izmjeniti u negativnom smislu jer će mlado stanovništvo koje sada čini 33% stanovnika tvoriti bazu vitaliteta, fertiliteta i radno sposobnog stanovništva, dok će većina danas aktivnog stanovništva biti u životnoj dobi od 60 i više godina starosti. Prema navedenim pokazateljima stanovništvo općine Sukošan vodi borbu protiv pada nataliteta, ali i povećanja mortaliteta koji im prijete u skoroj budućnosti, zbog povećanog broja starog stanovništva. Naselje Školska sprema

bez škole ili sa završenom osnovnom

%

završena srednja škola

%

viša i visoka škola

%

Sukošan 971 44.90 671 61.22 125 82.24Debeljak 499 23.10 246 22.45 12 7.90Gorica-Glavica 692 32.00 179 16.33 15 9.86Ukupno 2 162 100 1 096 100 152 100

Tablica 2.4-4: Distribucija stanovništva prema školskoj spremi



21

Daleko najveći broj stanovnika u Općini ima samo osnovnu školu ili je čak bez završene osnovne škole. Ova većina čini 50% ukupne populacije i to u svim naseljima u Općini. Naselje Aktivnost aktivno

stanovništvo % uzdržavano

stanovništvo % sa osobnim

prihodom %

Sukošan 853 56.86 962 52.37 285 52.97Debeljak 379 25.27 390 21.23 121 22.49Gorica-Glavica 268 17.87 485 26.40 132 24.54Ukupno 1 500 100 1 837 100 538 100

Tablica 2.4-5: Struktura stanovništva prema aktivnosti Najveći udio stanovnika općine Sukošan čini uzdržavano stanovništvo. Ovaj broj je nešto veći za naselja Gorica i Glavica u odnosu na ukupnu velićinu naselja, ali ni za naselja Sukošan i Debeljak udio uzdržavanog stanovništva nije puno manji u odnosu na ukupan broj stanovnika. Za oblikovanje realne slike stanja u prostoru općine, mogućnostima daljnjeg razvoja i širenja, ali i o eventualnim ograničenjima razvoja naselja znakoviti su i podaci o stambenoj izgradnji u sklopu pojedinih naselja, razlici u intenzitetu odnosno starosti izgradnje, zastupljenosti različitih tipova stanovanja unutar pojedinih naselja, kao i iskoristivosti ukupnog stambenog fonda. Naselje Stambeni objekti Ukupno stalno

stanovanje povremeno stanovanje

za odmor za rad Sukošan 1162 796 360Debeljak 309 268 41 -Gorica-Glavica 224 215 7 -Ukupno 1 695 1279 408 6

Tablica 2.4-6: Prikaz ukupnog stambenog fonda i distribucija istog prema naćinu korištenja Očigledna je različita tipologija stambenih objekata u naseljima općine Sukošan. Tabela pokazuje da u unutrašnjosti općine (Gorica i Glavica) postoje iskljućivo stambeni objekti za stalno stanovanje. U naselju Debeljak također je većinsko stalno stanovanje, dok naselje Sukošan ima dosta kuća za odmor. Po rezultatima popisa 2001 evidentirano je u Sukošanu 360 vikendica tj. kuća za odmor. Trend daljnje izgradnje vikendica, naročito u samom općinskom središtu, bit će sve više izražen. Nadalje atraktivnost prostora, a pogotovo mogućnost realizacije planiranih sadržaja u turističkoj izgradnji (projekt “Tustica”) dovest će do značajnog povećanja broja stanovnika, u prvom redu radi potrebe osiguranja potrebne radne snage koja se mora i smjestiti na ovom prostoru. Jedan ovako značajan i velik projekt mogao bi prouzročiti demografsku eksploziju u smislu povećanja broja stanovnika na ovom i širem prostoru.



22

2.3 Karakteristike turizma Zadarske županije 2.3.1 Analiza broja dolazaka i noćenja U 2015. godini u Zadarskoj županiji je ostvareno ukupno 1.549.557 turističkih dolazaka i 10.716.935 noćenja. Zabilježen je rast ukupnih dolazaka za 5,5% više nego 2014., te rast noćenja za 6,1% u odnosu na prethodnu 2014. godinu. Broj dolazaka domaćih gostiju iznosio je 240.298 što je 2% više nego 2014. a ostvarili su 2.149.222 noćenja što je 3,5% više nego 2014. Stranih gostiju je bilo ukupno 1.309,259, odnosno 6,2% više nego prethodne 2014. godine, a ostvarili su 8.567.713 noćenja ili 7% više nego prethodne godine. Broj turističkih dolazaka 2013/2014/2015

I -XII 13. I - XII 14. I- XII 15. 15./13 2015/14

UKUPNO 1,377,077 1,468,306 1,549,557 113 106

Domaći 226,042 235,600 240,298 106 102

Strani 1,151,035

1,232,7 6 1,309,259 114 106 Broj turističkih dolazaka 2013/2014/2015

I -XII 13. I - XII 14. I- XII 15. 15./13 2015/ 4

UKUPNO 9,619,873 10,082,650

10,716,935 111 106

Domaći 1,986,938 2,077,354 2,149,222 108 103 Strani 7, 32,935 8,005,296 8,567,713 112 107

Izvor podataka: TZ Zadarske županije Tablica 2.1-1: Broj turističkih dolazaka i noćenja u 2014. i 2015. godini DOLASCI 2015. NOĆENJA 2015. Mjesec Domaći Strani Ukupno Domaći Strani Ukupno

Siječanj

3,020

2,955

5,975

8,791

7,251

16,042

Veljača

3,072

3,081

6,153

9,335

8,136

17,471

Ožujak

5,174

9,474

14,648

22,409

25,562

47,971

Travanj

8,333

39,677

48,010

38,646

128,790

167,436

Svibanj

15,218

85,455

100,673

77,685

340,710

418,395

Lipanj

35,726

168,017

203,743

252,300

910,988

1,163,288

Srpanj

80,938

381,147

462,085

960,129

2,810,769

3,770,898

Kolovoz

61,292

429,944

491,236

660,741

3,211,351

3,872,092



23

Rujan

10,621

134,922

145,543

73,986

927,177

1,001,163

Listopad

8,697

42,763

51,460

22,238

162,417

184,655

Studeni

4,453

7,225

11,678

9,623

20,831

30,454

Prosinac

3,754

4,599

8,353

13,339

13,731

27,070

UKUPNO

240,298

1,309,259

1,549,557

2,149,222

8,567,713

10,716,935 Izvor podataka: TZ Zadarske županije Tablica 2.1-2: Broj turističkih dolazaka i noćenja po mjesecima u 2015. godini

VRSTA DOLASCI I - XII 15. NOĆENJA I - XII 15. SMJEŠTAJA Domaći Strani Ukupno Domaći Strani Ukupno

HOTEL I TUR.NAS.

61,247

323,958

385,205

190,718

1,363,209 1,553,927

KAMPOVI

14,241

252,306

266,547

111,360

1,842,017 1,953,377 PRIVATNI SMJEŠ.

73,991

534,696

608,687

517,796

3,917,513 4,435,309

ODMARALIŠTA

10,525

31,604

42,129

44,869

77,630

122,499

NAUTIKA

5,955

104,655

110,610

27,667

618,202

645,869

VIKEND-KUĆE

74,339

62,040

136,379

1,256,812

749,142 2,005,954

UKUPNO

240,298

1,309,259

1,549,557

2,149,222

8,567,713

10,716,935 Izvor podataka: TZ Zadarske županije Tablica 2.1-3: Broj turističkih dolazaka i noćenja po vrsti smještaja u 2015. godini 2.3.2 Uslužne djelatnosti Trgovačka djelatnost u ukupnom gospodarstvu Zadarske županije u 2014. godini je zauzimalo dominantno mjesto (24,3% od ukupnih prihoda gospodarstva i 20,2% od ukupnog broja zaposlenih). Ona je ostvarila 2 milijarde i 755 milijuna kn ukupnog prihoda (0,3% više nego prethodne godine) te 2 milijarde i 705 milijuna kn ukupnih rashoda (0,3% više nego prethodne godine), a zapošljava 4.186 djelatnika (1,2% više nego prethodne godine). Istodobno, gubici su porasli za 36,7%, a dobit za 19,1%. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. Prosječan broj zaposlenih u trgovačkoj djelatnosti 5,307 4,894 4,539 4,608 4,314 4,285 4,186ukupni prihodi 4,341.5 3,575.3 3,147.4 3,134.8 2,844.6 2,821.0 2,754.9ukupni rashodi 4,284.7 3,515.7 3,236.9 3,131.1 2,851.1 2,769.6 2,704.7

Izvor: FINA, Obrada: HGK-ŽK Zadar u milijunima kuna Tablica 2.1-4: Prihodi, rashodi i broj zaposlenih u trgovačkoj djelatnosti u Županiji



24

U 2014. godini u djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane bilježi se pad ukupnih prihoda za 4,8 %, ali i pad rashoda za 4,6 % pa tako gubitak nakon oporezivanja iznosi -45.600,000 Kn te predstavlja povećanje od 0,8% u odnosu na prethodnu 2013. godinu. U 2014. godini u primarnoj djelatnosti I-Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane bilo je zaposleno ukupno 2.844 radnika što je povečanje od 11%. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. broj zaposlenih 1,608 1,703 1,859 2,015 2,235 2,531 2,844ukupni prihodi 497.2 753.0 696.1 788.4 858.1 1,268.1 1,207.1ukupni rashodi 493.8 853.6 897.7 926.0 930.1 1,312.9 1,252.7

Izvor: FINA, Obrada: HGK-ŽK Zadar u milijunima kuna Tablica 2.1-5: Prihodi, rashodi i broj zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme

i usluživanja hrane u Zadarskoj županiji 2.3.3 Zadarska rivijera Zadarska rivijera obuhvaća priobalni i otočni prostor od Ljubačkog zaljeva na SI do granice općine Sukošan i Sv. Filip i Jakov na JI, točnije prostor sljedećih priobalnih upravno-teritorijalnih jedinica: grada Zadra i općine Bibinje i Sukošan te grada Nina s općinama Privlaka, Vir i Vrsi kao potencijalno zasebno turističko područje. Iz niže prikazanih podataka vidljivo je da na području Zadarske rivijere po broju dolazaka i noćenja turista prednjači grad Zadar kao turističko središte Županije. Pokazatelji turističke gustoće (broj noćenja po površini) najveći su u općini Bibinje. Pokazatelji turističke intenzivnosti (broj noćenja po broju stanovnika) najveći su u općini Vir.

Grad/Općina Površina km2 Stanovnici

2011 Dolasci 2015

Noćenja 2015

Tur. gustoća (noćenje/km2)

Tur. intezivnost (noćenje/br.

Stan.) ZADAR 191.71 75,082 404,081 1,511,791 7,886 20 BIBINJE 12.89 4,019 52,020 386,455 29,981 96 NIN 54.29 2,752 125,720 1,034,834 19,061 376 PRIVLAKA 11.39 2,228 38,306 336,979 29,586 151 SUKOŠAN 56.55 4,586 50,953 353,913 6,258 77 VIR 21.97 3,032 121,952 1,388,691 63,209 458 VRSI 37.02 2,020 16,342 157,862 4,264 78 UKUPNO 385.82 93,719 809,374 5,170,525

* Nin sadrži podatke za područje TZ Grada Nina i TZ mjesta Zaton izvor: TZ Zadarske županije Tablica 2.1-6: Karakteristike turizma Zadarske rivijere Analizirajući broj dolazaka po smještajnim kapacitetima na Zadarskoj rivijeri najveći broj dolazaka u 2015. bilježe hotelska i turistička naselja odnosno 28% od ukupnog broja dolazaka, dok je po broju noćenja najzastupljeniji smještaj u vikend kućama koji čini 21% ukupnog broja noćenja. Podatci o dolascima gostiju na ovu rivijeru pokazuju izraziti sezonski karakter potražnje kao i u županiji, odnosno najveći broj posjeta tijekom srpnja i kolovoza.



25

Grad/Općina Dolasci 2015

Hoteli ili tur naselja Kampovi

Privatni smještaj Odmarališta Marine

Vikend kuće

ZADAR 404,081 197,775 18,084 133,678 35,756 16,660 2,128 BIBINJE 52,020 0 1,068 26,210 0 23,590 1,152 NIN 125,720 32,480 57,778 30,548 0 528 4,386 PRIVLAKA 38,306 1,400 9,182 20,884 0 15 6,840 SUKOŠAN 50,953 0 2,145 23,372 352 23,589 1,495 VIR 121,952 0 1,906 52,113 0 0 67,933 VRSI 16,342 0 341 12,202 0 0 3,799 UKUPNO 809,374 231,655 90,504 299,007 36,109 64,382 87,733

izvor: TZ Zadarske županije Tablica 2.1-7: Dolasci po tipu smještaja u 2015.godini - Zadarska rivijera

Grad/Općina Noćenja

2015 Hoteli ili

tur naselja Kampovi Privatni smještaj Odmarališta Marine

Vikend kuće

ZADAR 1,511,791 573,193 51,940 687,942 74,724 96,157 27,835 BIBINJE 386,455 0 12,415 201,270 0 141,674 31,096 NIN 1,034,834 244,521 497,720 230,609 0 3,062 58,960 PRIVLAKA 336,979 5,771 62,728 177,331 0 0 91,149 SUKOŠAN 353,913 0 27,956 159,599 3,854 141,676 20,828 VIR 1,388,691 0 12,886 404,763 0 0 971,042 VRSI 157,862 0 3,853 97,925 0 0 56,046 UKUPNO 5,170,525 823,485 669,498 1,959,439 78,578 382,569 1,256,956

izvor: TZ Zadarske županije Tablica 2.1-8: Noćenja po tipu smještaja u 2015.godini - Zadarska rivijera 2.4 Karakteristike ponude i potražnje Općine Sukošan 2.4.1 Obilježja turističke potražnje Sukošan je poznato odredište brojnih turista iz svih dijelova Europe. Povijest turizma u Sukošanu započinje dvadesetih godina prošloga stoljeća. Tada su ga posvjećivali pretežito Česi i Nijemci koji su i nadjenuli ime najvećoj sukošanskoj plaži "Dječji raj". Sukošan se odlikuje brojnim pješčanim plažama kao što su Dječji raj, Zlatna luka i Makarska. Mjesto isprepleću tradicionalne uske ulice i šetnice. Unutar mjesta nalazi se velik broj restorana i tradicionalnih konoba u kojima se može osjetiti pravi dalmatinski ugođaj. Sukošan se smatra pravim rajem za nautičare upravo zbog Marine Dalmacija. Sukošan je pogodno mjesto za windsurfing, boćanje, ribolov, ronjenje, vožnju bicikla te rafting na obližnjoj rijeci Zrmanji. Najljepše razdoblje za provod u Sukošanu je upravo ljeti kada se skoro svake večeri organiziraju fešte. Posebnu pažnju privlači sv. Kasijan (13. kolovoza), dan mjesta, kada se održava trka tovara i svičarenje. Tijekom ljeta u Sukošanu se održavaju mnogobrojni koncerti pjevača i klapa. Tijekom 2015. godine Općinu Sukošan je posjetilo 50.953 gostiju, od čega 7.014 domaćih i



26

43.912 stranih gostiju. Ukupan broj noćenja u 2015. godini iznosio je 353.913, od čega su 50.426 noćenja ostvarili domaći gosti i 303.913 noćenja su ostvarili strani gosti. D O L A S C I N O Ć E N J A Turistička zaj. Domaći Strani Ukupno Domaći Strani Ukupno Sukošan(2008) 6,639 34,992 41,631 48,643 168,962 217,605 Sukošan(2009) 6,165 34,984 41,149 44,960 150,333 195,293 Sukošan(2010) 6,186 32,831 39,017 44,888 248,312 293,200 Sukošan(2011) 6,919 37,319 44,238 53,949 258,299 312,248 Sukošan(2012) 6,734 39,242 45,976 50,540 277,992 328,532 Sukošan(2013) 6,435 40,178 46,613 47,603 277,717 325,320 Sukošan(2014) 6,184 40,905 47,089 46,359 283,290 329,649 Sukošan(2015) 7,014 43,912 50,953 50,426 303,487 353,913

IZVOR: TZ Zadarske županije Tablica 2.5-1: Broj turističkih dolazaka i noćenja u Općini Sukošan od 2008. do 2015. godini

prema podacima Turističke zajednice Zadarske županije Marina Dalmacija d.d. svojim prihodima, rashodima, poslovnom rezultatu i broju zaposlenih čini najznačajnije društvo kako u tercijarnom sektoru tako i u ukupnom gospodarstvu Općine Sukošan. Postojeći broj zaposlenih zasigurno je i veći kada se uzmu u obzir i obrtnici koji obavljaju djelatnost trgovine, prometa i ostale uslužne djelatnosti. Prema gore navedenim podacima Turističke zajednice Zadarske županije, tijekom 2015. godine je u Općini Sukošan ostvareno 50,9 tisuća turističkih dolazaka i 353,9 tisuće noćenja turista, što predstavlja porast broja noćenja od 7,3% odnosno porast broja dolazaka turista od 8,2% u odnosu na 2014. godinu. U skladu s podacima Turističke zajednice Zadarske županije u periodu od 2008. do 2015. godine turistički promet u Općini Sukošan je porastao za oko 51%. U istom tom razdoblju (od 2008. do 2015. godine) broj noćenja turista u Zadarskoj županiji se povečao za 35%. Stopa rasta turističkog prometa u Općini Sukošan u zadnjih osam godina je iznad županijskog prosjeka, iz čega se može zaključiti da turistički resursi i atrakcije Općine Sukošan su trenutno na zadovoljavajući način tržišno valorizirani. D O L A S C I N O Ć E N J A Turistička zaj. Domaći Strani Ukupno Domaći Strani Ukupno Sukošan(2011) 6,026 16,492 22,518 50,327 127,486 177,813

Sukošan(2012) 6,168 18,801 24,969 49,751 146,805 196,556

Sukošan(2013) 5,602 20,051 25,653 43,790 153,298 197,088

Sukošan(2014) 5,610 20,719 26,329 43,921 156,550 200,471

Sukošan(2015) 6,233 21,688 27,921 46,589 164,960 211,549 IZVOR: TZ Općine Sukošan Tablica 2.5-2: Broj turističkih dolazaka i noćenja u Općini Sukošan od 2011. do 2015. godini

prema podacima Turističke zajednice Općine Sukošan



27

Prema gore navedenim podacima Turističke zajednice Općine Sukošan, tijekom 2015. godine je u Općini Sukošan ostvareno 27,9 tisuća turističkih dolazaka i 211,5 tisuća noćenja turista. Razlika u podacima koje prikazuje TZ Zadarske županije i TZ Općine Sukošan je u broju dolazaka i noćenja u Marini Dalmacija (oko 23 tisuće dolazaka i 142 tisuće noćenja) koje TZ Općine Sukošan ne vodi u svojoj evidenciji. Ukupan broj korisnika usluga Marine Dalmacije dijeli se 50:50 između općina Bibinje i Sukošan.

ZEMLJA 2011 2012 2013 2014 2015 Austrija 1,503 1,752 1,715 1,976 1,924 Belgija 277 331 332 336 364 Bosna i Hercegovina 297 363 351 448 641 Češka 1,363 1,477 1,654 1,736 1,770 Francuska 272 400 506 522 461 Hrvatska 6,026 6,168 5,602 5,610 6,233 Italija 1,046 841 894 894 954 Mađarska 1,343 1,025 1,196 1,252 1,524 Nizozemska 357 447 409 432 330 Njemačka 3,188 3,811 4,052 3,965 3,944 Poljska 1,080 1,406 1,611 1,683 1,920 Slovačka 1,393 1,764 1,606 1,790 2,002 Slovenija 2,920 3,335 3,575 3,519 4,027 Ostale zemlje 1,453 1,849 2,150 2,166 1,827 Ukupno 22,518 24,969 25,653 26,329 27,921

IZVOR: TZ Općine Sukošan Tablica 2.5-3: Broj turističkih dolazaka po zemljama u periodu od 2011. do 2015. godine

ZEMLJA 2011 2012 2013 2014 2015 Austrija 11,066 12,011 11,473 13,211 13,136 Belgija 1,778 2,200 2,163 2,021 3,122 Bosna i Hercegovina 1,801 2,195 2,766 3,475 4,197 Češka 9,754 12,072 11,473 12,454 12,838 Francuska 1,571 2,253 2,413 1,806 2,568 Hrvatska 50,327 49,751 43,790 43,921 46,589 Italija 7,178 5,473 5,488 4,315 5,380 Mađarska 8,347 6,897 7,963 8,291 9,859 Nizozemska 2,388 2,846 2,731 2,732 2,760 Njemačka 29,928 36,949 38,907 38,522 38,208 Poljska 9,229 11,292 13,372 13,506 15,327 Slovačka 11,370 13,209 11,741 14,482 14,975 Slovenija 25,007 28,663 29,524 28,957 32,722 Ostale zemlje 8,069 10,745 13,284 12,778 9,868 Ukupno 177,813 196,556 197,088 200,471 211,549

IZVOR: TZ Općine Sukošan Tablica 2.5-4: Broj turističkih noćenja po zemljama u periodu od 2011. do 2015. godine



28

Analiza turističkog prometa za Općinu Sukošan, u skladu s podacima dobivenih od TZ Općine Sukošan, prema emitivnim tržištima pokazuje da su tijekom 2015. godine najbrojniji bili domaći turisti iz Njemačke i Slovenije koji su sudjelovali s 18% i 15% u ukupno ostvarenom broju noćenja, nakon toga slijede Poljaci (7%) i Slovaci (7%). Općinu Sukošan karakterizira i relativno visok udio domaćih gostiju koji su tijekom 2015. godine sudjelovali s 22% u ukupno ostvarenom turističkom prometu. Prosječna dužina boravka turista u Općini Sukošan iznosila je 7,6 dana što je znatno iznad nacionalnog pros-jeka (5,2 dana) pri čemu su najdužu prosječnu dužinu boravka ostvarili turisti iz Njemačke (9,4 dana). Jedno od važnih obilježja trenutnog stupnja turističkog razvoja Općine Sukošan je izražena sezonalnost turističke potražnje. Prema podacima TZ Zadarske županije, tijekom 2015. godine je više od 80% turističkog prometa ostvareno tijekom tri sezonska mjeseca (lipanj-kolovoz) dok je broj turističkih dolazaka i noćenja tijekom ostatka godine manje od 20%. Ovako izražena sezonalnost prvenstveno je posljedica nepovoljne strukture smještajnih kapaciteta u Općini Sukošan u kojima dominira privatni smještaj. Tijekom 2015. godine, (ukoliko izuzmemo broj dolazaka u Marini Dalmacija) prema podacima TZ Općine Sukošan oko 85% ukupnog turističkog prometa je ostvareno u privatnom smještaju, oko 8% u kam-povima, oko 5% u vikend-kućama, te oko 2% u odmaralištima. Može se zaključiti da trenutni stupanj turističke potražnje za Općinom Sukošan, kao turističkom destinacijom, karakteriziraju sljedeći elementi, među kojima je potrebno istaknuti sljedeće:

Manji porast turističkog prometa u odnosu na Zadarsku županiju u zadnjih pet godina;

Dominacija dva inozemna emitivnih tržišta (Njemačka i Slovenija) u ukupno ostvarenom turističkom prometu ispred Austrije, Češke, Poljske, Slovačke i Mađarske;

Visoki udio domaćih turista u ukupno ostvarenom turističkom prometu; Nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta u kojima dominira privatni smještaj; Izražena sezonalnosti turističke potražnje.

2.4.2 Obilježja turističke ponude Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Općini Sukošan je tijekom 2014. godine bilo registrirano 2.949 postelja u 1.030 soba. Većina službeno registriranog smještaja otpada na privatne smještajne kapacitete – kućanstva (722 sobe s 2.407 postelja ili oko 81,6%), značajno manji udio odnosi se na kampove (149 postelja ili oko 5%), dok hotelski ili slični smještajni kapaciteti na području Općine Sukošan, u ukupnom broju smještajnih kapaciteta, sudjeluju s tek nešto više oko 5% (56 soba i 148 postelja). U skladu s podacima TZ Općine Sukošan tijekom 2015. godine bilo je registrirano oko 5.690 postelja. Većina smještaja otpada na privatne smještajne (apartmani, sobe i kuće za odmor) kapacitete oko 3.000 postelja (52,7%), nešto manji udio odnosi se na vikend kuće kapaciteta 2.000 ležaja u 500 objekata (35,1%), kapacitet 3 kampa (Kamp Raj**, Kamp Malenica***, Kamp Punta**) je 200 kamp jedinica s 600 postelja (10,5%), dok hotelski ili

Hart Per

slični smpostelja Marina istočnojmetara.vezovim Za plovplovila kDio gatNa tim dnevnodozvolje Na podagencija

Restorarestor„Pora

Portus

Ugostitepizzerijejoš neksuvenirinterijeroriginal Trgovinmanje t Uslužneautome

S

rović d.o.o.

mještaj čina (1,6%).

Dalmacija j obali Jadr. Dubina mo

ma u marini

vila od 20 dkoja se vezuta s ukupno

se vezovimm vezu koeni gaz je 4

dručju Općina, Bimex Tr

an „Veseljak„ran „Joso„ - Mrat„ - Konobas Beach Club

eljski objeke – špagetekoliko objenice …). Vera su izraznih domaćih

ne na podrutrgovine), 2

e djelatnosehaničarske

STRATEGIJA

e 2 hotela

sa svojih ranskog moora na vezodubina zna

o 25 metaruju bokom

o 19 vezovama plovila poriste tranzi4,0 m.

ne Sukošanravel).

„ - Restoran „Motel restoraa „Griblja„ - Kb „D-Marin Da

kti na poderije i 5 kafekata i to eličina ugoszito raznolih jela.

učju Općine2 mesnice, 4

sti na podradionice,

RAZVOJA TU

(Hotel Jos

1200 vezovora. Izgrađeovima za maatno veća i m

ra koriste seuz gat. Svi

a za smještaprivezuju čeitni gat. Ma

n djeluju tri

„Bonaca„ - Ran „A1 - LevaKonoba „Piazzalmacija“ – R

Restoran

ručju Općinfića. Ovi objpretežno

titeljskih obki. Večina

e Sukošan 4 pekarnice

dručju Općbrodska-au

URIZMA OPĆ

so**** i H

va u moruena je od čvanja plovilamjeri od 3 d

e boksovi nmega vezo

aj plovila odetverovezomaksimalna

i turističke

Restoran (catanat„ - Konozzetta„ - PizzeRestoran „Man konoba „Vi

ne Sukošanbjekti rade tna plaži (

bjekata je okonoba i

uključuju:i 1 rasadni

ćine Sukošutoelektričar

ĆINE SUKOŠA

Hotel Belved

u najveća jvrstih beton

a kreće se odo 7 metara

na poluotokuvi opremljed 25 do 40 m, krmom dužina vez

agencije (L

tering) „Franoba „Kod Guseria „Mrav„ -

atanovi dvori“Vila Anton“

n uključujutijekom cije(restoran, sod 20 do 50restorana

7 trgovina k za potreb

šan uključrska radioni

AN 2017-202

dere***) s

e luka naunskih gatovoko 3 metraa.

u. Svaki boni su energmetara dužprema gatua iznosi 80

Lotos Tours

ncesco„ - Resste„ - Konoba- Pansion pizz“ – Hotel rest

u: 4 konoble godine aslastičarne, 0 mjesta, a je specijal

mješovitome u poljopri

uju: 2 frica, brodski

26

Stra

cca 43 so

utičkog turiva dužine 5a, dok je na

oks prihvaćagetskim ormžine je u upu. Mega pl0 m, a ma

s, Tustica t

storan „Bepo„a „Kaleta„ - Kzzeria „Marinestoran „Belve

be, 4 restoa u sezoni s

fast foodpo uređenjizirana za

m robom (pivredi.

izerska sa servisi, pe

anica 29

oba i 90

izma na 0 do 85

a ostalim

a po dva marićima. potrebu. ovila na ksimalni

uristička

o„ - Hotel Konoba ero„ – edere“ –

orana, 3 se otvori , kafići, ju svojih ponudu

pretežno

lona, 2 dikersko

Hart Per

- kozme Trenutnsasvim proizvodtako i k 2.5

2.5.1 Resursnneophosu najbrazvoj nstrukturStoga satrakcijOpćine atrakcijfunkciju Za potratrakcijmeđunaatrakcij Analizomdionicimlja odličatrakcijrazvoj draznolikkao pojobilježja

S

rović d.o.o.

etički salon

na ugostiteljsigurno da

da u destinkvalitete ugo

Valorizac

Prirodna a

na osnova odna za razvbitnije turistnekog podrru turističkosvako razvoske osnoveSukošan.

a koje posu (realne), d

rebe ovogaama, pri čearodnog zne lokalnog z

m dokumema je ustanočnu bazu zske osnovedestinacijskkog karaktejedinačni sua i uređeno

STRATEGIJA

i 2 autopra

jska ponudaa će ugostinaciji, nastaostiteljske p

cija turist

atrakcijska

nekog podvoj nekog ptičke atrakcručja. Upravog destinacojno (dugo konkretne Proces se

stoje na oddo onih koje

a plana prikemu su turačaja (M), značaja (L)

enata, kartoovljeno da jza daljnji rae područja Okog turističkera i uređenubjekti, pri osti). S obz

RAZVOJA TU

onice.

a Općine Suitelji, kako aviti ulagati ponude na p

ičke resu

a osnova

dručja čini potencijalnocije, realne vo strukturacijskog proizoročno) plan

turističke dpri tome

dređenom pe se tek pre

kupljeni su rističke atranacionalno

.

ografskom je resursna azvoj turizmOpćine Suk

kog proizvodnja. Sukladnčemu bi im

zirom na sa

URIZMA OPĆ

ukošan se mbi se podi dodatni napodručju Op

rsne osno

skup turisog turističko

i potencijaa i intenzitezvoda i njeniranje turidestinacije š

mora sastpodručju, oepoznaju ka

i obrađenakcije valoriog značaja

analizom, osnova Op

ma na podrkošan pokazda izdvajajuno tome namale lokalniadašnje sta

ĆINE SUKOŠA

može ocijenigla razina apor s ciljepćine Sukoš

ove

stičkih atraog područjaalne, koje pet privlačnosegov mogućizma, morašto se u ovotojati od pod onih kojao takve (po

i dostupni izirane na t(N), region

terenskim pćine Sukošaručju Općinzala je da su obalno poajveći značai značaj, venje atrakcij

AN 2017-202

niti kao sredkvalitete um podizanjan.

kcija i infr. Za inicijaln

predstavljajusti atrakcijaći imidž na a sadržavatom slučaju prepoznavanje već ima

otencijalne).

podaci o ktemelju znanalnog znač

obilaskoman raznovrsne. Analiza se kao osnodručje, s naj (nacionalneć kao skupjske osnove

26

Stra

dnje kvalitetukupnog tuja kako raz

rastrukture ni razvoj tuu bazu za ta određuju turističkom

ti analizu todnosi na pnja svih tuaju svoju t.

ključnim tuačaja te močaja (R) i t

m, te suradsna i time pi sinteza tovica za du

naglaskom nni) imaju pp plaža razne nacionaln

anica 30

tna te je rističkog nolikosti

koja je rizma tu turistički moguću

m tržištu. urističke područje urističkih urističku

rističkim ogu biti: urističke

dnjom s redstav-urističke ugoročni na plaže laže (ne novrsnih ni značaj



31

ima još samo Jadransko more (kao opći element privlačnosti hrvatske obale). Regionalni značaj ima još veći broj atrakcija, za koje je u većoj mjeri još uvijek nužna turistička valorizacija i interpretacija. Ostale atrakcije imaju lokalni značaj, no njihovim povezivanjem u turističke proizvode moguća je i njihova daljnja turistička valorizacija, kao i mogućnost povećanja njihovog značaja u budućnosti (posebice manifestacije).

Tipovi atrakcija Atrakcija Značaj

Glavne značajke prostor

Povoljan geoprometni položaj s odgovarajućom prometnom infrastrukturom Razvedena obala s plitkim uvalama i pješčano–šljunkovitom podlogom Biološka i krajobrazna raznolikost Plaže: Dječji raj, Zlatna luka, Makarska; Zlošane, Ždralovac, Brajde, Punta-Lokva, Podvare, Pozgon, Plitkača, Barbir, Soline, Malenica i Tustica do rta Kovač

Velik broj zaštićenih i visoko-vrijednih prirodnih područja u okruženju Područje okruženo zelenilom brojnih stabala maslina, smokava, vinograda, bajama i drugih sredozemnih kultura

Prostor bogat poljoprivrednim i stočarskim potencijalima

Vode

Jadransko more Prostor s bogatim podzemnim vodama koje se u obliku vrulja na nekoliko mjesta ulijevaju u more

Spilje s podzemnom vodom (Rupine i Zrakunjača na području Tustice) Površinske vode povremenog toka potok Kotarka i potok Prljanski

Klima Mediteranska klima s prosječnom godišnjom temp. zraka od +15.3ºC Bura i jugo Dobre klimatske karakteristike za razvoj selektivnih oblika turizma

Tablica 2.6-1: Prirodna atrakcijska osnova Općine Sukošan s obzirom na tipove atrakcija 2.5.2 Plaže na području Općine Sukošan Plaže na području Općine Sukošan uključuju sljedeće lokacije: Zlatna luka (22.1), Punta Blato (rt Podvare) (22.2), Dječji raj (22.3), Soline (22.4), Punta (22.5), Tustica (22.6), Malenica-Makarska (22.7), Barbir, Tratica, Vodotić i Ždralovac. Ukupna dužina plaža iznosi cca 7790 m, a ukupna površina plaža iznosi cca 102.400 m². PLAŽA ZLATNA LUKA nalazi se na ulazu u Sukošan iz pravca Zadra. Plaža je prekrivena oblutkom , a tamarisi i borovi nude prirodnu hladovinu za ljetnih vrućina. Plaža sadrži tuš, kabine za presvlačenje i eko WC-e. Na plaži možete uživati i u odbojci na pijesku. Nalazi se na prostoru za koji je izrađen „Urbanistički plan uređenja dijela obalnog pojasa u Sukošanu“. Osnovni podaci o plaži: dužina: 550 m, širina (prosječna): 27,3 m, površina: 15.000 m²; vršni kapacitet plaže u glavnoj turističkoj sezoni (procjena): 800 kupača; mjesna uređena plaža, tip: šljunak; prilaz plaži: asfaltirana cesta (uz plažu); plaža nije pod koncesijom; granice pomorskog dobra su u fazi prijedloga;

Hart Per

PLAŽA Osnovn

S

rović d.o.o.

postoji inteoprema natijekom ljepovršina.

Izvor

A PUNTA BLni podaci o pdužina: 250vršni kapacmjesna urekamen; prilaz plaži:plaža nije pgranice pompostoji inteoprema na dijela godinna plaži se 73/08.).

STRATEGIJA

eres za uređa plaži: tuš,tnog dijela

: „Regionalni prIGH U

BLATO (RT plaži: 0 m, širina (citet plaže ueđena i rura

: asfaltiranapod koncesijmorskog doeres za uređ

plaži: kemne;

sustavno p

RAZVOJA TU

đenje postoj, kabine, k godine, u

rogram uređenjaUrbanizam, Dub

PODVARE)

(prosječna)u glavnoj turlna prirodna

a cesta, bijejom;

obra su u fazđenje postojmijski WC, p

prati kakvoć

URIZMA OPĆ

jećih i novihkemijski WCugostiteljski

a i upravljanja mbrovnik i Horwat

E)

: 8 m, povrrističkoj seza plaža (sa

ela cesta;

zi prijedlogajećih i novihplaža je obil

ća mora po

ĆINE SUKOŠA

h plažnih prC, plaža je

objekt na

morskim plažamth Consulting, Z

ršina: 2.000zoni (procjedjelomično

a; h plažnih prlježena u m

o Uredbi o k

AN 2017-202

ostora obilježena

lazi se pre

ma Zadarske župZagreb

m²; na): 150 kum zaštitom)

ostora morskom dij

kakvoći mor

26

Stra

u morskomeko ceste,

panije“

upača; ), tip: šljuna

jelu tijekom

ora za kupan

anica 32

m dijelu parkirna

ak,

m ljetnog

nje (NN,



33

PLAŽA DJEČJI RAJ kako joj i samo ime govori, zbog svoje pličine i pješčanog dna raj je za djecu i sve one koji osim u plivanju znaju uživati u u raznim igrama u moru. Posebno je pogodna za ljubitelje „picigina“. Na plaži možete iznajmiti ležaljke i pedaline, osvježiti se sladoledom ili popiti piće u nekom od kafića. Plaža je opremljena tuševima, kabinama za presvlačenje i eko WC- ima. Obala je dijelom popločana kamenim pločama, a većim dijelom prekrivena oblutkom. Osnovni podaci o plaži: dužina: 1000 m, širina (prosječna): 9 m, površina: 9.000 m²; vršni kapacitet plaže u glavnoj turističkoj sezoni (procjena): 1500 kupača; mjesna uređena plaža, tip: pijesak, šljunak, beton; prilaz plaži: asfaltirana cesta; plaža je prilagođena osobama s posebnim potrebama; postoje koncesijska odobrenja za ugostiteljske objekte i sportske sadržaje; granice pomorskog dobra su u fazi prijedloga; postoji interes za uređenje postojećih i novih plažnih prostora na plaži se sustavno prati kakvoća mora po Uredbi o kakvoći mora za kupanje (NN,

73/08.) - za 2013. Godinu konačna ocjena kakvoće mora za kupanje bila je izvrsna; oprema na plaži: tuš, kabine za presvlačenje, rampa za ulaz invalida u more,

stepenice za silazak u more, iznajmljivanje pedalina, igralište za djecu, ugostiteljski objekt, mulovi, osmatračnica, parkirna površina.

PLAŽA SOLINE Osnovni podaci o plaži: dužina: 600 m, širina (prosječna): 9,2 m, površina: 5500 m²; vršni kapacitet plaže u glavnoj turističkoj sezoni (procjena): 150 kupača; ruralna prirodna plaža (bez zaštite), tip: pijesak, sitni šljunak, kamen; prilaz plaži: asfaltirana cesta; plaža nije pod koncesijom; granice pomorskog dobra su u fazi prijedloga; postoji interes za uređenje postojećih i novih plažnih prostora oprema na plaži: nije evidentirana.

PLAŽA PUNTA Osnovni podaci o plaži: dužina: 800 m, širina (prosječna): 6,9 m, površina: 5500 m²; vršni kapacitet plaže u glavnoj turističkoj sezoni (procjena): 300 kupača; ruralna prirodna plaža (bez zaštite), tip: pijesak, kamen; prilaz plaži: pješačka staza, obalni put; plaža nije pod koncesijom; granice pomorskog dobra su u fazi prijedloga; postoji interes za uređenje postojećih i novih plažnih prostora; oprema na plaži: nije evidentirana.

PLAŽA TUSTICA Osnovni podaci o plaži: dužina: 3000 m, širina (prosječna): 14,6 m, površina: 44000 m²; vršni kapacitet plaže u glavnoj turističkoj sezoni (procjena): 2000 kupača; ruralna i udaljena prirodna plaža (bez zaštite), tip: kamen, stijene;



34

prilaz plaži: asfaltirana cesta; plaža nije pod koncesijom; granice pomorskog dobra su u fazi prijedloga; postoji interes za uređenje postojećih i novih plažnih prostora; na plaži je dozvoljen pristup kućnim ljubimcima; oprema na plaži: WC, kontejneri, parkirna površina; na plaži se sustavno prati kakvoća mora po Uredbi o kakvoći mora za kupanje (NN,

73/08.). PLAŽA MALENICA-MAKARSKA je također lijepo uređena. Sadrži tuš, kabine i eko WC-e. Obala je dijelom popločana, a dijelom prekrivena oblutkom, sa dosta prirodne hladovine tamarisa. U neposrednoj blizini je igralište za odbojku na pijesku, košarkaško igralište i bočalište. Osnovni podaci o plaži: dužina: 500 m, širina (prosječna): 16 m, površina: 8000 m²; vršni kapacitet plaže u glavnoj turističkoj sezoni (procjena): 500 kupača; ruralna prirodna (sa djelomičnom zaštitom) i urbana uređena plaža, tip: šljunak,

kamen, beton; prilaz plaži: asfaltirana cesta; na plaži je dozvoljen pristup kućnim ljubimcima; postoji koncesijsko odobrenje za sportske sadržaje; granice pomorskog dobra su u fazi prijedloga; postoji interes za uređenje postojećih i novih plažnih prostora; oprema na plaži: tuš, kabine za presvlačenje, WC, igralište za djecu, igralište za

košarku, boćalište, ugostiteljski objekt, parkirna površina. PLAŽA BARBIR Osnovni podaci o plaži: dužina: 400 m, širina (prosječna): 7,5 m, površina: 3000 m²; vršni kapacitet plaže u glavnoj turističkoj sezoni (procjena): 100 kupača; ruralna prirodna plaža (bez zaštite), tip: kamen, šljunak, stijene; prilaz plaži: asfaltirana cesta; plaža nije pod koncesijom; granice pomorskog dobra su u fazi prijedloga; postoji interes za uređenje postojećih i novih plažnih prostora; oprema na plaži: nije evidentirana.

PLAŽA TRATICA Osnovni podaci o plaži: dužina: 350 m, širina (prosječna): 20 m, površina: 7000 m²; vršni kapacitet plaže u glavnoj turističkoj sezoni (procjena): 100 kupača; ruralna prirodna plaža (bez zaštite), tip: kamen, šljunak, stijene; prilaz plaži: asfaltirana cesta; plaža nije pod koncesijom; granice pomorskog dobra su u fazi prijedloga; postoji interes za uređenje postojećih i novih plažnih prostora; oprema na plaži: nije evidentirana.

Hart Per

PLAŽA Osnovn

PLAŽA Nalazi sSukošan Osnovn

2.5.3

Kulturnaturističkpodručjsuprast

S

rović d.o.o.

A VODOTIĆni podaci o pdužina: 140vršni kapacruralna prirprilaz plaži:plaža nije pgranice pompostoji inteoprema na

A ŽDRALOVse na prost

anu“.

ni podaci o pdužina: 200vršni kapacruralna prirprilaz plaži:plaža nije pgranice pompostoji inteoprema na

Kulturna i

a baština Oke spremnoju Općine, rukture (pu

STRATEGIJA

Ć plaži: 0 m, širina (citet plaže urodna plaža : asfaltiranapod koncesijmorskog doeres za uređ

plaži: nije e

VAC toru za koji

plaži: 0 m, širina (citet plaže urodna plaža : asfaltiranapod koncesijmorskog doeres za uređ

plaži: nije e

i ostala an

Općine Sukosti nešto a daljnji n

utevi, staze,

RAZVOJA TU

(prosječna)u glavnoj tur

(bez zaštitea cesta, pješjom;

obra su u fazđenje postojevidentirana

i je izrađen

(prosječna)u glavnoj tur

(bez zaštitea cesta; jom;

obra su u fazđenje postojevidentirana

ntropogena

košan je razje manje vnaglasak btereni za re

URIZMA OPĆ

: 6,4 m, porističkoj seze), tip: kamšačka staza

zi prijedlogajećih i noviha.

„Urbanistič

: 12,5 m, prističkoj seze), tip: kam

zi prijedlogajećih i noviha.

a atrakcijs

znolika, novažnosti za

bi trebao bekreaciju).

ĆINE SUKOŠA

ovršina: 900zoni (procje

men, šljunak;

a; h plažnih pr

čki plan ure

površina: 25zoni (procje

men, šljunak

a; h plažnih pr

ska osnova

o s obziroma daljnji rabiti na razv

AN 2017-202

m²; na): 50 kup

k;

ostora;

eđenja dijela

00 m²; na): 50 kup

k;

ostora;

a

m na značajazvoj turistivoju manife

26

Stra

pača;

la obalnog p

pača;

j i sadašnjeičkih proizvestacija i t

anica 35

pojasa u

e stanje voda na urističke



36

Tipovi

atrakcija Atrakcija Značaj

Kulturna baština

Urbanistička cjelina Sukošana (stara jezgra) Nadbiskupski ljetnikovac (XV.st) - PALAC, sagrađen na umjetno nasutom otočiću usred uvale

CRKVICA GOSPE OD MILOSTI sagrađena 1650.g. u vrijeme Kandijskog rata i pošasti kuge, a posvećena je Blaženoj djevici Mariji

CRKVA SVETOG KASIJANA - kamena građevina sa detaljima romanike i baroka koja je u ovom obliku od XVII. st.

CRKVA SVIH SVETIH pokraj novog groblja CRKVA SV. MARTINA - građevina romaničkog stilskog obilježja, smještena na području Kaštelina. Prvi spomen datira iz davne 1387.g.

GORNJA VRATA - na zgradi zvanoj «Biskupija» nasuprot Palacu, kameni grb zadarskog nadbiskupa Vicka Zmajevića

GRB ZMAJEVIĆA - nekada su bila ulaz iz utvrđenog Sukošana, ostaci obrambenih zidina koje su podigle mletačke vlasti 1468-1470. godine

Ostaci kule na Vrčevu

Kultura života i rada

Ribolov i poljoprivreda Dalmatinske klape Dalmatinska kuhinja Nogomet, košarka, odbojka, boćarstvo Kulturno-umjetnička društva

Sportsko-rekreacijske građevine

Nogometni tereni (3) Sportska dvorana (1) Odbojka na pijesku (3)

Prometna povezanost

Brza prometnica veze na autocestu Zadar 2 – Gaženica Zračna luka za međunarodni i domaći promet dijelom na području Općine Trasa tzv. brze Jadranske željeznice Morska luka za javni promet od lokalnog značenja Biciklističke staze (cca 30 km)

Manifestacije

Ljetne maškare Ribarske feštice Klapske večeri Brudetijada Sukošanska fešta Programi za djecu i sportsko-rekreativni programi Trke tovara i svićarenje

Tablica 2.6-2: Kulturna i ostala antropogena atrakcijska osnova Općine Sukošan Kvaliteta same resursne osnove je neupitna, no stanje pojedinih resursa, kao i njihova spremnost za korištenje je na niskoj razini. To se ponajprije odnosi na različita nalazišta, iskopine, kao i ruralne cjeline, koji se važni potencijali, no daleko su od mogućnosti turističkog korištenja. U najboljem stanju za turističko korištenje se nalaze plaže i crkve Sv. Kasijana i Sv. Martina, dok lokaliteti poput etnoloških cjelina, arheoloških nalazišta imaju nisku razini spremnosti za korištenje u turizmu. Uređenjem i interpretacijom navedenih, ali i brojnih drugih resursa, moguće je daljnje unaprjeđenje kvalitete turističke ponude Općine Sukošan.

Hart Per

Nužna jnematenamijenSukošanpodručj Važan gastronorganizfeštice, 2.6 PromjenStoga jneophoističkomprotekakritički promjen 2.6.1 TurizamTourismneizravnzaposlemeđunaostvare1,133 mUNWTOostvare

S

rović d.o.o.

je i daljnja erijalne baštnjenih turistn organiziraju Općine.

sudionik tinomskom piraju različiTrke tovara

Pregled g

ne u različje sustavnoodno za kvam tržištu doa određenosagledati vnama i nosi

Globalni t

m je postao m Organizatnim i induc

enik u svijetarodnih turno je 1,035

milijardi turiO-a o rastuno 1,8 milij

STRATEGIJA

razrada matine. Ipak, tima na poa cijeli niz

h manifestponudom pita kulturnaa i svićarenj

glavnih tr

itim sferamo praćenje alitetno planogađaju svag vremenalastiti položiti s konkure

turistički tr

globalni feation) ostvairanim učintu zaposlen rističkih do5 milijardi mstičkih dola međunaroardi međun

RAZVOJA TU

anifestacija važno je na

odručju Općzabavnih i

tacija su ugprezentiraju a i zabavnaje, Brudetija

rendova n

ma suvremei analiziranniranje razv

akodnevno, . Analiza n

žaj na turistencijom.

rendovi

enomen kojruje 9% ucima čini 6u turizmu.

olazaka prvmeđunarodnazaka što jeodnih turistinarodnih tur

URIZMA OPĆ

u vidu jačaaglasiti da ćine Sukoša “gastro” m

gostitelji s tradicijska

a događanjada i slično

na turistič

enog društvnje kvantitavoja turizmtrendove r

navedenih ptičkom tržiš

i prema poukupnoga s% ukupnog Prema podvi puta u nih turističke za 4,3% vičkih putovarističkih dola

ĆINE SUKOŠA

anja njihovje trenutni

an na zadovmanifestacij

područja a jela. Na a kao što .

čkom tržiš

va uvelike tivnih i kva

ma destinaciazvoja je mpromjena i štu kako bi

dacima UNWsvjetskog Bga svjetskogdacima UNWpovijesti p

kih dolazakaviše u odnoanja predviazaka.

AN 2017-202

og značaja,stupanj raz

voljavajućoja na različ

Općine Sukmanifestacsu Ljetne

štu

utječu na alitativnih tje. Iako se

moguće identrendova se mogla š

WTO-a (UnBDP-a, a sag izvoza, prWTO-a u 2prešao 1 ma. U 2014. gsu na 2013iđaju da će

26

Stra

, ali i interpzvoja manifj razini. TZčitim lokacij

košan koji cijama se maškare, R

turistička ktrendova u e promjene ntificirati tepomaže dešto bolje pr

nited Nationa svojim izri čemu je s2012. godinmilijardu, ogodini je os

3. godinu. Pe 2030. god

anica 37

pretacija festacija

Z Općine jama na

svojom također

Ribarske

kretanja. turizmu na tur-

k nakon estinaciji rilagoditi

ns World zravnim, svaki 11

ni je broj odnosno stvareno Prognoze dine biti



38

Iznimno zanimljiva se pokazala otpornost turizma na utjecaj svjetske ekonomske krize 2008. godine koja se osjetila na rezultatima turističkoga poslovanja samo u toj godini, nakon čega turizam bilježi stalan rast i značajno bolji oporavak od globalne ekonomije. Prema izvještajima iskazanim u turističkim trendovima za 2014./15. koje daje međunarodni sajam turizma u Berlinu (ITB) u pojedinim destinacijama su na smanjenje potražnje za turističkom uslugom utjecali nasilje i politički nemiri (Kenija, Tajland, Bliski istok), kao i prijetnja od pandemijskih bolesti, poput virusa ebole koji je smanjio potražnju na području cijele Afrike. Promatrano kroz svjetske regije Europa i dalje prednjači u broju turističkih dolazaka (51%) i ostvarenih prihoda od turizma, a slijedi je Azija s 23% ukupnih svjetskih turističkih dolazaka. Tržište Azije posebno osnažuje najbrže svjetsko rastuće turističko tržište Kine, koja bilježi rast od 27% u 2014. godini. Nakon Azije slijede Amerika (16%), Afrika (5%) te Bliski istok (4%). Prema podacima UNWTO-a najbrže rastuća svjetska regija prema broju turističkih dolazaka je Amerika s ostvarenim relativnim rastom od 8% u 2014. godini. U okviru Europe dominantna receptivna regija s 37% udjela je južna Europa/Mediteran koja bilježi i najjači rast turističkih dolazaka u Europi (7%), a čiji je sastavni dio i Hrvatska. Dolasci turista u Hrvatsku su u 2014. godini porasli za 6%, a nešto veći rast ostvarili su Španjolska (7%), Portugal (12%) i Grčka (23%). Top 10 svjetskih destinacija u 2014. godini po ostvarenim turističkim dolascima su redom: Francuska, SAD, Španjolska, Kina, Italija, Turska, Njemačka, Velika Britanija, Rusija i Meksiko. Top 10 svjetskih destinacija u 2014. godini po ostvarenim turističkim prihodima od turizma su redom: SAD, Španjolska, Kina, Francuska, Macao (Kina), Italija, Velika Britanija, Njemačka, Tajland i Hong Kong. Hrvatska se ne nalazi ni na jednoj od navedenih lista top 10 svjetskih destinacija. Najčešće se kao emitivne zemlje pojavljuju napredna gospodarstva Europe, Amerike, Azije i Pacifika. Turisti u svjetskim okvirima najčešće putuju avionom (54%), čime je smanjeno vrijeme putovanja i gubi se osjećaj postojanja udaljenih/dalekih destinacija. Usprkos tome, 4-5 poduzetih putovanja se odvija u okvirima iste makroregije. Potom slijede putovanja cestovnim prijevoznim sredstvima (39%), vodom (6%) i željeznicom (2%). Prema istraživanju TOMAS 2014 u Hrvatsku turisti najčešće dolaze cestovnim prijevoznim sredstvima (88%), od čega automobilom 64%, dok avion kao sredstvo dolaska koristi samo 11% hrvatskih gostiju. Svako od putovanja se poduzima kako bi se zadovoljio određeni motiv/motivi turista. UNWTO-a za 2014. godinu navodi kako 53% turista u svijetu turistički putuje motivirano odmorom i rekreacijom, dok 27% svih putnika putuje radi posjeta rodbini i prijateljima, religijskih razloga, zdravstvenoga turizma i sl. Poslovne razloge kao motiv navodi 14% turista, dok njih 6% nije specificiralo razloge putovanja. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske ne raspolaže kvalitativnim podacima o motivima dolazaka turista, nego prvenstveno prikuplja kvantitativne podatke kao što su broj dolazaka, broj ostvarenih noćenja, zemlja porijekla i slično.



39

Metodologija TOMAS istraživanja se razlikuje od metodologije UNWTO-a, te dozvoljava višestruke odgovore. Prema istraživanju TOMAS provedenom 2014. godine turisti u Hrvatsku najčešće dolaze motivirani pasivnim odmorom, i to opuštanjem (75%), potom zabavom (43%), novim iskustvima i doživljajima (30%), gastronomijom (26%), upoznavanjem prirodnih ljepota (20%), sportom i rekreacijom (7%), kulturnim znamenitostima (7%), posjetom rodbini i prijateljima (VRF; 6%) i zdravstvenim razlozima (5%). U okviru TOMAS istraživanja službena putovanja se ne pojavljuju kao jedan od motivatora putovanja, a za to je djelomično odgovorna metodologija istraživanja koja uključuje samo razdoblje glavne ljetne sezone (sredina lipnja-rujan). Hrvatski turizam ima snažan sezonski karakter, jer se 61,52% noćenja ostvaruje u srpnju i kolovozu. Trend „starenja populacije“, uzrokovan poboljšanjem zdravstvene skrbi i kvalitete života te sve manjim brojem djece u obitelji, dovodi do promjena u starosnoj strukturi turista, drugim riječima, turistička populacija stari. Turisti stariji od 55 godina danas predstavljaju brzo rastuće tržište. Karakteristika ovoga segmenta turista je: dulji boravak od prosjeka u destinaciji, preferiranje sigurne destinacije i više kvalitete boravka, mogućnost putovanja izvan sezone i rast njihove potrošnje na putovanju. Tijekom posljednjih pet godina evidentiran je porast putovanja u urbanim područjima za 58%, koja čine udio od 20% u ukupno ostvarenim putovanjima u svijetu.

Metropole Dolasci u milijunima Paris 18,8

New York 18,5 London 16,1 Bankok 14,6

Barcelona 12,4 Singapur 10,6

Izvor: ITB (2014). ITB World Travel Trends Report 2014/2015. Tablica 2.6-1: Turistički dolasci u svjetske metropole 2014. godine ITB World Travel Trends Report 2014/2015 navodi da je u posljednjih pet godina ostvaren rast od 18% u odmorima temeljenima na proizvodima sunca i mora koji s udjelom od 28% ujedno predstavljaju najveći svjetski segment putovanja poduzetih s ciljem odmora. Slijede ga tzv. kružna putovanja s rastom od 32% koja imaju cilj obilaska više turističkih atrakcija, a čine segment s udjelom od 23% u ukupnim turističkim putovanjima. Ova kategorija putovanja svoj rast temelji na brzo rastućem azijskom turističkom tržištu koje pokazuje izrazitu sklonost ovim putovanjima. Istovremeno, turizam u ruralnim područjima bilježi pad za 17% i sada čini svega 11% ukupnih svjetskih turističkih putovanja. Zanimljivo je uočiti da je na tržištu poslovnih putovanja smanjen broj klasičnih poslovnih putovanja, koji očito gube smisao zbog uvođenja modernih tehnologija u poslovanju, ali i istovremenoga rasta MICE turizma. Promjena koncepcije turističkoga putovanja uzrokovana razvojem interneta odmaknula je najčešći način rezerviranja odmora s turoperatora i turističkih agencija na online booking rezervacije. U 2014. godini online booking rezervacija je porasla za 7% te tako dosegla udio



40

od 66% svih svjetskih bookinga. Predviđanja ukazuju da bi online booking svoje zasićenje na razvijenim tržištima mogao ostvariti na 70% udjela, jer se udio agencijskoga poslovanja u posljednjim godinama stabilizirao na 24% ukupnih svjetskih turističkih putovanja. U međuvremenu je u 2014. godini došlo do snažnoga porasta rezervacija preko pametnih telefona, u čemu prednjače Kina, SAD i Japan. Važnost društvenih mreža u turizmu se ogleda kao kanal kojima turisti planiraju putovanje i provjeravaju reputaciju destinacije te se intenzivno njima koristi sve više putnika diljem svijeta. Ovo prepoznaju i destinacije kojima društvene mreže postaju jedan od temeljnih marketinških alata komunikacije s tržištem. Pojava Interneta i ubrzani razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija imali su veliki utjecaj na suvremeno turističko poslovanje, osobito na poslovanje malih i srednjih poduzeća kakvih je na području Općine Sukošan najviše. ICT je mali i srednjim poduzećima s područja turizma omogućio da se, pod relativno ravnopravnim uvjetima, na svjetskom turističkom tržištu natječu sa velikim poduzećima, omogućio im je veću fleksibilnost u formiranju proizvoda i cijena te visok stupanj interakcije u promotivnim aktivnostima. Internet je omogućio i potpuno nove, globalne i virtualne prodajno-komunikacijske kanale pružajući značajne mogućnosti informiranja, promocije i prodaje proizvoda turističke destinacije što ujedno mijenja, ali i olakšava marketinške i upravljačke procese u destinaciji. 2.6.2 Turistička potražnja u Zadarskoj županiji Prema istraživanju TOMAS 2014, u Zadarskoj je županiji više od tri četvrtine turista doputovalo osobnim automobilom, uključujući i automobil s kamp-kućicom ili kamper. Slijedi dolazak autobusom (11%), iznadprosječno zastupljen u odnosu na prosjek svih županija, te zrakoplovom (8%). Među turistima koji su doputovali zrakoplovom, iznadprosječno je korištenje niskotarifnih zračnih prijevoznika (73% od onih koji su došli avionom). Ovi rezultati se razlikuju od rezultata dobivenih u istraživanju provedenom za potrebe izrade Glavnog plana razvoja turizma Zadarske županije, prema kojemu je najčešće korišteno prijevozno sredstvo za dolazak u Zadarsku županiju automobil (53,4%), a relativno veliki broj gostiju dolazi u županiju autobusom (12,9%) te zrakoplovom (16,8%). Specifičnost Zadarske županije je visoki udjel turista koji koriste niskotarifne zračne prijevoznike (67,5% od onih koji su došli avionom). Uzroci nepoklapanja ovih podataka i rezultata TOMAS istraživanja proizlaze vjerojatno iz ograničenosti TOMAS istraživanja na razdoblje od polovice lipnja do kraja rujna, jer upravo razdoblje predsezone i posezone bilježi veći udio turista koji dolaze zračnim prijevozom. Prema podacima Turističke zajednice Zadarske županije, glavna su emitivna tržišta Zadarske županije u 2014. godini bila: Njemačka, Slovenija, Hrvatska, Češka, Austrija, Poljska, Slovačka i Italija. Gosti koji dolaze s tih tržišta su ostvarili preko tri četvrtine (79%) ukupno ostvarenih noćenja u Zadarskoj županiji tijekom ljetnih mjeseci 2014. godine. Pritom su najviše porasla noćenja Nijemaca (37%), Austrijanaca (5%) i Poljaka (24%), a smanjila se noćenja domaćih gostiju za 20% i Talijana za 7%. Među manje zastupljenim tržištima porastom ostvarenih noćenja ističu se gosti iz Srbije (75%), Ujedinjenoga Kraljevstva (50%) i Francuske (38%), a smanjena su noćenja gostiju iz Rusije za 19%.



41

Prema podacima Turističke zajednice Zadarske županije, više od polovice turista (54%) koji borave u Županiji ostvaruju ukupna mjesečna primanja kućanstva manja od 2.000 eura, a svega 13% veća od 3.000 eura. Udio turista s nižim prihodima kućanstva povećan je u odnosu na 2010. godinu. U Glavnom planu razvoja turizma Zadarske županije navodi se kako je temelj za stvaranje turističke ponude destinacije motiv zbog kojih turist dolazi u destinaciju. Odabir nije jednoznačno definiran jednim motivom, to je najčešće splet motiva od kojih jedan dominira. Turisti su kao temeljni motiv dolaska u Zadarsku županiju odabrali sunce, more i plažu (28,4%), zatim nova iskustva i doživljaje (18,4%), povoljnu ponudu (10,2%) i blizinu destinacije (9,7%). Zanimljiv je podatak da motive kulturnoga turizma (upoznavanje kulture i običaja, kulturna događanja i sadržaji, kulturne i sakralne znamenitosti) kao temeljni motiv svoga dolaska navodi svega 3% ispitanika. Kao dodatni motiv dolaska turisti najčešće ističu sunce, more i plažu (71,8%), potom nova iskustva i doživljaje (41,1%) te blizinu i prometnu dostupnost (28,6%). Čak 30,4% ispitanika je kao dodatni motiv navelo uživanje u jelu i piću. Ljepotu prirode i nacionalnih parkova kao motiv dolaska u Zadarsku županiju navodi 28,6% turista, a uz to još 22,5% ispitanika kao motiv navode mir, zelenilo i prirodu, iz čega se zaključuje da su prirodne ljepote iznimno značajna atrakcijska osnova Županije. Ostali motivi dolaska turista, poput upoznavanja kulture i običaja (21,1%), zatim kulturnih događanja i sadržaja (17,8%) te kulturno-sakralnih znamenitosti (15,7%) otvaraju mogućnost obogaćivanja turističke ponude destinacije s elementima kulturnoga turizma. U destinaciji su se turisti najčešće kupali u moru (89,4%), odlazili u restorane (57,3%) te slastičarnice i caffé barove (49,8%), šetali u prirodi i razgledavali prirodne ljepote (35,0%) te izletnički posjećivali nacionalne parkove (31,9%). Relativno je nizak postotak turista u destinaciji konzumirao ili planirao konzumirati posjete seoskim domaćinstvima (9,9%), avanturizam i ekstremne sportove (9,5%), wellness (7,4%), obilazak vinskih cesta (6,3%), zabavno-rekreacijske sadržaje (6,0%), promatranje ptica (5,7%), obilazak cesta maslinovog ulja (5,2%), jahanje (3,5%) i golf (2,1%). Neki od ovih sadržaja relativno su malo korišteni, a često je razlog tome nepostojanje ili nedostatna ponuda takvih aktivnosti. Turisti su kao najveći nedostatak u ponudi Županije prepoznali nedostatak tematskih cesta, golfa, jahanja, plivanja u bazenima i wellnessa. Dostatnom su ocijenili ponudu kupanja u moru, slastičarnica, caffé barova i restorana, šetnji u prirodi i drugo. Glavni je plan razvoja turizma Zadarske županije kao podlogu za smjernice razvoja ponude izvan ljetne sezone našao u željama ispitanih turista. Turiste bi u destinaciju najčešće privukla zabavna događanja (33,6%), gastronomija (28,1%), kulturna događanja (26,5%), bolja ponuda sportskih i rekreacijskih sadržaja (23,7%) i posebne cijene smještaja (23,3%), dok 12% turista ne bi moglo ništa privući u destinaciju. Temeljnu atrakcijsku osnovu kulturne i zabavne ponude Zadarske županije predstavlja Grad Zadar, stoga je upravo razvoj turizma u Zadru temelj budućega razvoja turizma cijeloga geografskog prostora Županije.



42

2.6.3 Rezultati istraživanja TOMAS ljeto 2014. Rezultati promjena u odnosu na istraživanja iz 2010. godine. Sociodemografski profil turista

o Prosječna starost turista iznosi 41 godinu. Svaki drugi turist je u dobi od 30 do 49 godina;

o 36% gostiju je fakultetski obrazovano; o Za jednu četvrtinu gostiju mjesečna primanja na razini kućanstva prelaze 3.000 EUR; o Obiteljski dolazak je dominantan (48,5%), jedna trećina gostiju dolazi u pratnji

partnera, 14% s prijateljima, a tek 4,5% bez pratnje; Povećanja udjela gostiju s fakultetskim obrazovanjem i višim primanjima

domaćinstva; Blago je smanjen udio obiteljskih dolazaka (s 52% na 48,5%).

Motivacija, lojalnost i izvori informacija

o Pasivni odmor i opuštanje primarni je motiv dolaska koji privlači tri četvrtine gostiju. Slijedi motiv zabave (43%) te nova iskustva i doživljaji (30%), gastronomija (26%) i upoznavanje prirodnih ljepota (20%);

o Inozemni gosti iznimno su lojalni Hrvatskoj kao destinaciji provođenja ljetnog odmora – 69% već je posjetilo Hrvatsku tri ili više puta. U 2014. godini 18% inozemnih gostiju bilo je prvi put u Hrvatskoj;

o Glavni izvor informacija je prijašnji boravak na koji se oslanja 35% turista. Slijedi internet (30%), preporuke rodbine i prijatelja (27%) te mediji putem kojih informacije prikuplja 20% turista;

Rast dolazaka motiviranih gastronomijom (s 22% na 26%) i novim iskustvima i doživljajima (s 25% na 30%);

Porast udjela ‘novih’ gostiju, s 14% na 18%; Porast korištenja interneta, s 27% na 30%.

Obilježja putovanja

o Automobilski je prijevoz dominantan (79%), a slijedi zračni (11%) te autobusni prijevoz (7%);

o Smještaj rezervira 72% gostiju, najčešće izravno sa smještajnim objektom; Rast dolazaka zrakoplovom, s 8% na 11%. Povećano je korištenje niskotarifnih

zračnih prijevoznika. Boravak u destinaciji

o U prosjeku, gosti ostvare u destinaciji oko 8,7 noćenja; o Najomiljenija je aktivnost –‘plivanje/kupanje’, a zatim slijede odlazak u ‘slastičarnice,

kafiće’ i restorane, na šetnje u prirodu, kupnju te razgledavanje znamenitosti. Nastavlja se trend povećavanja udjela kraćih dolazaka (od 4 do 7 noćenja). Pri tome

se smanjuje udio gostiju koji ostvaruju 11 i više noćenja. Prosječan boravak u primorskim županijama smanjen je s 9,5 na 8,7 noćenja.

Zadovoljstvo ponudom

o Najbolje ocijenjeni elementi su ljepota prirode i krajolika, ljubaznost osoblja u smještajnom objektu, pogodnost za provođenje obiteljskog odmora i osobna



43

sigurnost. Visoko ocijenjena je i vrijednost za novac smještaja i gastronomske ponude;

o Gosti su najmanje zadovoljni plažama, ponudom kulture, zabave, kupnje, lokalnog prijevoza te prilagođenosti destinacije osobama s posebnim potrebama;

Zadovoljstvo svim elementima ponude poraslo je u odnosu na prethodno istraživanje. Međutim, redoslijed pojedinih elemenata nije znatno promijenjen. Ponuda zabave, kulture, sporta i kupnje i dalje su među posljednje rangiranim elementima na ljestvici stupnja zadovoljstva.

Prosječni dnevni izdaci u destinaciji

o Prosječni dnevni izdaci u destinaciji provođenja ljetnog odmora u 2014. godini iznosili su 66 EUR po osobi;

o U strukturi prosječnih dnevnih izdataka 55% se odnosi na uslugu smještaja, 18% na uslugu hrane i pića izvan usluge smještaja, a 27% na sve ostale usluge;

Prosječni dnevni izdaci gostiju su za 14% veći u odnosu na 2010. godinu kada su iznosili 58 EUR. Izdaci za usluge ugostiteljstva porasli su u prosjeku 13%, a za sve ostale usluge u destinaciji 19%.

EUR % Smještaj 36,22 55 Hrana i piće izvan objekta 12,18 18 Kupnja 9,49 14 Sport i zabava 1,83 Kultura 0,93 Zabava 3,06 13 Izleti 1,57 Ostalo 1,09 UKUPNO 66,36 100

Izvor: institut za turizam TOMAS ljeto 2014 Tablica 2.6-2: Prosječni dnevni izdaci (EUR) po osobi prema istraživanjima TOMA ljeto 2014

Prosječna dnevna potrošnja po osobi u EUR Britanci 122 Rusi 99 Hoteli 106 Francuzi 95 Kampovi 48 Austrijanci 72 Privatni smještaj 57 Talijani 66 Nizozemci 65 Mađari 63 Nijemci 62 Poljaci 62

Izvor: institut za turizam TOMAS ljeto 2014

Tablica 2.6-3: Prosječna dnevna potrošnja po osobi prema istraživanjima TOMA ljeto 2014 2.7 Analiza interesnih skupina Ključni subjekti u razvoju turizma na području Općine Sukošan su:

o Općina Sukošan je jedinica lokalne samouprave koju sačinjavaju Općinsko vijeće kao predstavničko tijelo (13 članova), Načelnik Općine kao izvršno tijelo i jedinstveni



44

upravni odbor. Ingerencije Općine uključuju poslove uređenja mjesta, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, zaštitu okoliša, poticanje poduzetništva kroz posebne programe, obrazovanje i informiranje javnosti.

o Turistička zajednica Općine Sukošan rukovodi poslovima turističke promocije destinacije, radi na uslugama pružanja informacija, sudjeluje u organizaciji manifestacija te je jedan od aktera u planiranju turističkog razvoja Općine. Novi zakon o turističkim zajednicama otvara dodatne mogućnost komercijalnog djelovanja.

o Važniji gospodarski subjekti u turizmu:

D-Marin Dalmacija sa svojih 1200 vezova Hotel Joso**** i Hotel Belvedere*** Kamp Raj**, Kamp Malenica***, Kamp Punta** Privatni smještaj (apartmani, sobe i kuće za odmor) i vikend kuće Turističke agencije (Lotos Tours, Tustica turistička agencija, Bimex Travel) Restoran „Veseljak„ - Restoran „Bonaca„ - Restoran (catering) „Francesco„ -

Restoran „Bepo„ - Hotel restoran „Joso„ - Motel restoran „A1 - Levanat„ - Konoba „Kod Guste„ - Konoba „Kaleta„ - Konoba „Porat„ - Konoba „Griblja„ - Konoba „Piazzetta„ - Pizzeria „Mrav„ - Pansion pizzeria „Marinero„– Portus Beach Club „D-Marin Dalmacija“ – Restoran „Matanovi dvori“ – Hotel restoran „Belvedere“ – Restoran konoba „Vila Anton“

Trgovina mješovitom robom, mesnice i pekarnice Uslužne djelatnosti (frizerski saloni, automehaničarske radionice, brodski

servisi, pedikersko- kozmetički salon i autopraonice)

o Komunalna poduzeća: Zlatna luka Sukošan d.o.o. i Odvodnja Bibinje – Sukošan d.o.o.

o Udruge građana: Ekološko društvo „Zlatna luka“ – Sukošan; Kulturno-umjetničko društvo „Zlatna luka“ – Sukošan; Kulturno-umjetničko društvo „Sveti Ivan Krstitelj“; Kulturno-umjerničko društvo “Debeljak”

o Sportske udruge: Boćarski klub „Zlatna luka“ – Sukošan; Košarkaški klub „Sukošan“ – Sukošan; Malonogometni klub „Sukošan“; Nogometni športski klub „Zlatna luka“ – Sukošan; Športsko-ribolovno društvo „Lostura“ – Sukošan; Boćarski klub „Debeljak“ – Debeljak; Boćarski klub “Gornje podvršje” – Debeljak; Košarkaški klub „Debeljak“; Nogometni športski klub „Debeljak“ – Debljak; Nogometni klub „Gorica“; Nogometni športski klub „Vrčevo“

o Ostale udruge: Dobrovoljno vatrogasno društvo Općine Sukošan.

Hart Per

3.1 Analiza razvoja,čimbenisnage predstaponudevrlo teškorištenčimbeniprepozn Cilj SWOpćine ima preprilike inapravlj

Važnostdalje unrazvoja detaljno

S

rović d.o.o.

Uvod

okruženja , stoga se ika turistički slabosti t

avljaju jake e i turističkeško. Prilike nje često doici koji su nati kako bi

WOT analizeSukošan, k

eduvjete za i prijetnje jena temelj

Neposrednistručnog timAnalize resuOdgovora područja; Aktualnih tHrvatskoj.

t SWOT ananapređuju

projektnogo analizirani

STRATEGIJA

predstavljapristupilo

koga tržišta te vanjske točke turist

e potražnje.predstavlja

ovodi do kodonositelj

se mogle u

e je objektkao destinac razvoj još iz okruženjjem:

ih zapažanjma; ursne osnovprikupljenih

urističkih tr

alize je u topostojeći i g područjai pomoću sl

RAZVOJA TU

3. S W

a jedan od izradi SWOOpćine Sukprijetnje i

tičke destina. Slabosti jeaju mogućnonkurentskeima odluka

uključiti u pr

tivno saglecije u kojoj nekoliko ata koje mog

a i informac

ve projektnoh tijekom in

ržišnih trend

ome što se razvijaju n kao i glajedeće četir

URIZMA OPĆ

W O T

preduvjeta OT analize košan. Ovaprilike tur

acije, a slabe potrebno nosti za rase prednosti a izvan koroces odluč

edavanje svje „sunce i

traktivnih ogu utjecati

cija prikuplj

og područjantervjua s

dova i sazn

iz definirannovi turističkavni razvojri varijable:

ĆINE SUKOŠA

analiza

za kvalitetkoja daje kvalitativnrističke ponbostima se o

priznati i sst na tržištdestinacije ontrole, ali čivanja.

vih relevani more“ domoblika turizm

na budući

jenih tijeko

a; dionicima t

nanja o tržiš

ih prednostki proizvodini projekti.

AN 2017-202

a

tan odabir pregled vaa analiza p

nude Općinodređuju slasuočiti se s u, a njihovna tržištu. ih je važ

tnih prednminantan obma. SWOT i razvoj tur

m obilaska

turističkog

šnim prilika

ti, nedostatai, definira s. Elementi

26

Stra

strateškogaanjskih i unrikazuje un

ne Sukošanabe točke tnjima, što

vo prepoznaPrijetnje sužno pravov

nosti i nedoblik turizmaanaliza sagrizma Općin

terena te m

razvoja pro

ama i prijetn

aka i tržišnise vizija tuSWOT an

anica 45

a pravca nutarnjih utrašnje . Snage urističke zna biti

avanje i u vanjski vremeno

ostataka a, a koja gledava i ne te je

mišljenja

ojektnog

njama u

ih prilika rističkog alize su



46

Resursi i atrakcije Ljudski potencijali Infrastruktura Upravljanje i marketing.

3.2 Prednosti i nedostaci turističkog razvoja Povoljni klimatski uvjeti, dobar geoprometni položaj i smještaj na moru predstavljaju temeljne prednosti koje su nadopunjene dobrom cestovnom i zračnom prometnom povezanošću. Istovremeno je razvoj marine „D-Marin Dalmacija“ obogatio ovu ponudu. Lojalni gosti i relativno duga turistička tradicija omogućili su razvoj kvalitetnoga sustava obrazovanja za djelatnike u turizmu. Prednosti Općine Sukošan predstavljaju njezinu privlačnu snagu te cjelokupan prostor čine jedinstvenim u odnosu na konkurente na turističkom tržištu. S druge strane, zapaženi nedostaci predstavljaju prepreku razvoju turizma. Ipak, nedostatke treba promatrati kao faktore koji uz pomoć aktivnosti destinacijskog menadžmenta mogu postati prednosti, ali i podloga za definiranje novih, konkurentnih turističkih proizvoda. Najznačajniju prednost općine Sukošan čini očuvana priroda, nezagađen okoliš, geoprometni položaj te razvedena i lijepa obala što predstavlja vrijedan resurs za razvoj ljetnog odmorišnog turizma. Tome mogu pridonijeti i atrakcije kulturno-povijesne baštine koje treba staviti u funkciju razvoja turizma. Prednost za razvoj turizma Općine predstavlja i plodno poljoprivredno zemljište koje daje značajne povrtlarske i voćarske proizvode, a može koristiti za razvoj raznih aktivnosti. Gledano iz perspektive ljudskih potencijala, važnu prednost predstavlja vrijedno i gostoljubivo stanovništvo te tradicija pružanja usluga u turizmu. Među infrastrukturne prednosti spada povoljan geoprometni položaj i kvalitetne prometnice dobro povezane s autocestom i zračnom lukom, te drugim destinacijama u Županiji. Prednost su i poljoprivredni i nerazvrstani putovi koji se koriste kao biciklističke rute, a uz sportsku dvoranu i nogometna igrališta čine turističku suprastrukturu koja služi za razvoj dodatnih aktivnosti u destinaciji. Ugostiteljska ponuda u Općini Sukošan je zadovoljavajuća, međutim otvoren je prostor da se kvaliteta podigne na višu razinu. Razvoju turizma pridonosi i podrška javnog sektora, što pokazuje i inicijativa za izradom ovog projekta, te kvalitetni promotivni materijali koje će s razvojem novih proizvoda trebati ažurirati. Nedostaci Općine Sukošan su vidljivi kada je u pitanju turistička infrastruktura i suprastruktura. Na plažama nedostaju moderni popratni sadržaji koji su nužni budući da je u Općini izuzetno visok udio privatnog smještaja i turisti najviše vremena provode na javnim plažama. Nedovoljna valoriziranost kulturno-povijesne baštine te usitnjenost parcela također otežavaju



47

razvoj novih turističkih proizvoda i posljedično podizanje kvalitete turističke ponude. Potrebno je navesti i nisku razinu suradnje među dionicima turističkog razvoja te nedostatak obrazovanih turističkih kadrova i nepovoljnu demografsku sliku. Međutim, navedeno nije samo nedostatak Općine Sukošan, nego i mnogo razvijenijih destinacija u Hrvatskoj. Nedostatak predstavlja i visoka sezonalnost s iznadprosječnim udjelom domaćih turista, a stopa rasta turističkog prometa je u razini županijskog prosjeka. Nedovoljna prepoznatljivost Sukošana kao turističke destinacije te nepostojanje internog marketinga predstavljaju upravljačko-marketinške nedostatke koje je moguće unaprijediti aktivnostima definiranim u nastavku dokumenta. Nedostaci pored ostalog uključuju lošu kvalitetu označavanja znamenitosti, nedostatan broj parkirnih mjesta, loša komunikacija s gostima i loša struktura smještajnih kapaciteta. Nedostatak sadržaja u predsezoni i posezoni, sezonalni karakter poslovanja i relativno kratko zadržavanje turista predstavljaju neke od temeljnih slabosti destinacije. Smanjenje broja dana boravka u destinaciji jedan je od temeljnih trendova svjetskoga turističkog tržišta, a jedno od mogućih rješenja je prilagodba turističke ponude da u kratkom vremenu turistu pruži potpuni doživljaj i pobudi mu želju za povratkom. Loša struktura smještajnih kapaciteta jedna je od slabosti Sukošana kao turističke destinacije. Veliki udio privatnoga smještaja, manjak hotela visoke kategorije (četiri i pet zvjezdica) dovode do problema u stvaranju gotovih kvalitetnih turističkih proizvoda, ostvarivanju suradnje sa značajnim svjetskim turoperatorima i nedostatne edukacije djelatnika, osobito u privatnom smještaju. Moguće rješenje podizanja kvalitete ljudskoga potencijala u privatnom smještaju je provođenje edukacija kadrova u privatnom smještaju, s obzirom da stanovništvo iskazuje želju za učenjem u svrhu unaprjeđenja turističke ponude destinacije. 3.3 Prilike i prijetnje turističkog razvoja Prilike za razvoj turizma Općine Sukošan proizlaze ponajprije iz trendova koji karakteriziraju suvremeno turističko tržište te iz do sada neiskorištenih potencijala ruralnog razvoja i mogućnosti razvoja organske poljoprivrede. Priliku predstavlja i porast vikend potražnje te porast svijesti o značaju aktivnog načina života što je pogodno za razvoj pojedinih oblika turizma kao što su između ostalog lovni i nautički turizam. Tomu valja pridodati i bogatu kulturno-povijesnu baštinu i blizinu grada Zadra. Gledano iz perspektive infrastrukture, priliku predstavlja spoj na najznačajnije prometnice u državi (autocesta A1, Jadranska magistrala) i neposredna blizina Zračne luke Zemunik i Međunarodne luke Gaženica, mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije te udruživanje malih iznajmljivača. Priliku za razvoj turizma Općine Sukošan predstavlja i razvoj suradnje s TZ Zadarske županije i TZ susjednih općina i gradova iz okruženja koja se između ostalog može realizirati kroz uvezivanje biciklističkih staza, zajedničko izdavanje promocijskih materijala (brošura) te zajedničke nastupe na sajmovima te mogućnosti korištenja međunarodnih izvora



48

financiranja (EU fondovi). Prilika je produljenje sezone koje se može ostvariti obogaćivanjem kulturne i gastronomske ponude, a lokalno stanovništvo tome pridodaje poboljšanje ponude zabavnih sadržaja. Sljedeća prilika je poboljšanje strukture smještajnih kapaciteta. Ovo je prije svega moguće ostvariti pretvaranjem dijela privatnoga smještaja u male obiteljske hotele, zatim kroz nove investicije privlačenje novih investitora zainteresiranih za turizam na području Općine Sukošan. Općina Sukošan nije iskoristila postojeću infrastrukturu i pogodne klimatske uvjete za organiziranje sportskih događanja te stvaranje ponude namijenjene aktivnim sportskim turistima i rekreativcima. Stavljanjem u funkciju Luke Gaženica, uz istovremeni trend rasta kruzerskoga turizma, potrebno je osmisliti ponudu zanimljivih i specifičnih izleta namijenjenih ovome segmentu gostiju, ali i svima ostalima koji borave u destinaciji. Spajanje i interakcija Sukošana kao urbane destinacije sa svojim ruralnim zaleđem, prepunim prirodnih ljepota i etnoloških specifičnosti, predstavlja posebnu priliku u budućem razvoju turizma Općine Sukošan. Značajna prilika u razvojnom razdoblju koja se ne smije zanemariti predstavlja korištenje fondova Europske unije za razvoj destinacije i poduzetničke klime u Općini Sukošan. Jedna od prijetnji razvoju turizma Općine Sukošan je nepostojanje jasno definiranih granica pomorskog dobra što posljedično utječe i na izdavanje koncesija za upravljanje plažama. Tijekom 2016. godine Općina Sukošan izradila je „Urbanistički plan uređenja dijela obalnog pojasa u Sukošanu“. Površina zahvata Plana iznosi 44,4 ha, od toga 37,5 ha odnosi se na morsku površinu. Plan obuhvaća sjeverni obalni pojas i akvatorij naselja Sukošan, i prostire se od luke posebne namjene (marina "Dalmacija)") do (i uključujući) igralište s tribinama. Uređenjem područja u obuhvatu Plana pridonijet će dodatnoj afirmaciji naselja Sukošan kao ugostiteljsko-turističko središte Općine. Postojanje biciklističkih staza u Općini Sukošan je prednost, ipak prijetnju predstavlja to što one prolaze putovima koje koriste Hrvatske šume d.o.o. i vlasnici poljoprivrednih zemljišta. Kao jedna od prijetnji na koje destinacija ne može utjecati, svakako je promjena trendova u turističkoj potražnji pri čemu putovanja postaju kraća, dostupnost destinacija diljem svijeta raste, dok se želja za povratkom u već posjećenu destinaciju smanjuje. Kako bi se savladala, ova prijetnja traži ozbiljno upošljavanje potencijala destinacije. Sljedeća prijetnja koju ističu eksperti u turizmu jest deficit kvalitetnoga kadra za rad u turizmu. Sezonsko zaposlenje i relativno niska primanja dovode do pojačanoga odlaska kvalitetne radne snage u inozemstvo ili prekvalificiranja u druge poslove. Ne postoji jasna strategija za zadržavanje ovih kadrova, a time ni razvoja kvalitetnijega turizma. Nedostatna svjesnost o važnosti kvalitetno obrazovanoga kadra u turizmu i percepcija o mogućnostima zaposlenja nekvalificiranoga osoblja u turizmu dovodi do devastacije ukupne turističke ponude.



49

Na razini Republike Hrvatske ne postoji koordiniranost akcija niti usklađenost propisa kojima se reguliraju djelatnosti koje izravno ili neizravno utječu na turizam Općine Sukošan. Iznimnu prijetnju kvalitetnom razvoju turizma predstavljaju ratni sukobi i politička nestabilnost na Bliskom istoku i tzv. izbjeglička kriza čiji koridor prelazi i preko Hrvatske te tako ugrožava sigurnost turističkih putovanja. 3.4 SWOT analiza PREDNOSTI - Izuzetno povoljan geoprometni položaj

(zračna luka, autocesta, međunarodna trajektna luka)

- Razvedena i lijepa obala, te mogućnost uređenje plaže Tustica i premještanje Jadranske magistrale

- D-Marin Dalmacija, najveća marina na Jadranu, gosti izvan glavne turističke sezone

- Visoka razina ekološke očuvanosti prirode i prostora

- Kulturno-povjesna baština - Plodno poljoprivredno zemljište i razvijeno

povrtlarstvo i voćarstvo - Tradicija pružanja usluga u turizmu - Vrijedno i gostoljubljivo stanovništvo - Mogućnost razvoja ruralnog turizma - Poljoprivredni i nerazvrstani putovi osnova za

izgradnju biciklističkih staza - Sportska dvorana i nogometna igrališta - Mogućnost izgradnje golf/sportskih terena i

razvoja elitnog turizma na lokaciji Tustica - Institucionalna potpora javnog sektora u

razvoju turizma - Visoka prosječna dužina boravka - Bogata gastronomska ponuda (mediteranska

prehrana) - Blizina nacionalnih parkova i parkova prirode - Povoljni klimatski uvjeti - Lojalni gosti i povoljne cijene - Izrađen „UPU dijela obalnog pojasa u

Sukošanu“ što omogućuje izgradnju šetnice i novih sadržaja u obalnom pojasu

NEDOSTACI - Nedovoljna valorizacija prirodnih resursa i

kulturne baštine u gospodarske svrhe - Visok udio privatnog smještaja - Nepostojanje visokokvalitetnih turističkih

objekata (hotela) - Nedostatak kvalitetne turističke

suprastrukture, prvenstveno na plažama - Usitnjenost parcela i neriješeni imovinsko-

pravni odnosi za razvoj novih projekata - Niska razina suradnje među dionicima

turističkog razvoja - Nedostatak obrazovanih turističkih kadrova - Nepovoljna demografska slika - Nedostatak kvalificirane sezonske radne

snage u turizmu - Nedovoljno sportskih sadržaja - Iznadprosječan udio domaćih turista - Nedovoljna prepoznatljivost, nedostatak

marketinške kampanje i brendiranja Općine - Nedovoljna komercijalizacija turističkih

sadržaja - Nedostatak iskustva u razvoju novih

turističkih proizvoda - Mali broj većih poslovnih subjekata - Sezonalnost, kratka turistička sezona - Nedovoljno učinkovito financiranje iz EU

fondova projekata turistiškog i javnog sektora- Nedostatak sadržaja u predsezoni i posezoni - Dumping cijene zbog prevelike ponude - Loša infrastrukturna osnova (povezanost na

kanalizacijsku mrežu, cestovna mreža, promet u mirovanju, biciklističke staze i sl.)

- Neadekvatna iskorištenost pojedinih lokacija - Nedostatak autohtonih sadržaja i autohtone

kuhinje u ruralnom području - Premalo parkirnih mjesta i neriješena

parkirna mjesta za turističke autobuse - Neodstatak „kamp odmorišta“ za autodomove



50

PRILIKE - Privlačenje srednje velikih uslužnih tvrtki s

obzirom na povoljan geoprometni položaj koje bi stvorile polazište gospodarskog razvoja

- Turističko brandiranje Općine Sukošan s naglašavanjem njezinih specifičnosti

- Unaprijeđenje strukture smještajnih kapaciteta

- Promjena strukture privatnih apartmana u male obiteljske hotele

- Udruživanje malih iznajmljivača - Razvoj kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda s

područja Općine uz njihovo brandiranje i naznaku zemljopisnog porijekla

- Nedovoljno iskorišteni prirodni resursi pretpostavka su sustavnog i kvalitetnog osmišljavanja i provedbe valorizacije prostora sukladnog načelima održivog razvoja

- Postojeći resursi omogućuju povezivanje poljoprivrede i turizma u funkciji dohodovnog osnaživanja žitelja Općine

- Porast vikend potražnje - Porast svijesti o značaju aktivnog načina

života što je pogodno za razvoj pojedinih oblika turizma

- Bogata kulturno-povijesna baština i blizina Grada Zadra

- Uključivanje u različite programe poticaja na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini

- Osiguranje odgovarajućih programa obrazovanja poduzetnika s posebnim naglaskom na informiranje i educiranje glede programa iz pretpristupnih fondova Europske Unije

- Proširenje turističke ponude organizacijom različitih turističkih sadržaja

- Produženje sezone razvojem novih sadržaja - Blizina najznačajnijih prometnica u državi - Mogućnost korištenja obnovljivih izvora

energije - Jačanje suradnje s Turističkom zajednicom

Zadarske županije i TZ susjednih općina i gradova

- Rastući interes tržišta za selektivne oblike turizma

- Rastući interes tržišta za ekološke proizvode i proizvode zasnovane na tradicijskoj baštini

- Rastući interes tržišta za proizvode akvakulture

- Rastući interes za visokokvalitetnom turističkom ponudom

PRIJETNJE - Utjecaj gospodarske krize u nacionalnom i

međunarodnom okruženju - Nedostatak financijskih sredstava za ulaganja - Visoki porezi, pristojbe i nestalna porezna

politika - Nedefinirane granice pomorskog dobra - Problem s vlasništvom pojedinih zemljišta - Problem s putovima koje koriste Hrvatske

šume d.o.o. i vlasnici poljoprivrednih zemljišta, a kojima prolaze biciklističke staze

- Rasprodaja najatraktivnijih parcela uz more u svrhu stambene gradnje i prodaje stanova

- Depopulacijski trendovi u Hrvatskoj - Visoka nezaposlenost domaćeg stanovništva - Centralizirani sustav potpora i poticaja na

razini države ograničava mogućnosti Općine u pogledu stimuliranja pojedinih segmenata gospodartva

- Zapostavljanje edukacije poduzetnika i stanovništva u cjelini može predstavljati ograničavajući čimbenik realizacije strateših razvojnih ciljeva

- Nekvalitetno pristupanje izradi prostornih dokumenata u smislu planiranja građevinskih područja

- Neriješeni imovinsko-pravni odnosi zemljišta i objekata u javnom i privatnom vlasništvu (ograničenje razvoja gospodarstva, općenito)

- Manjkavost zakonske regulative i nedorečene ingerencije i procedure koje usporavaju funkcioniranje sustava (posebno vezano uz prepreke i sporost sustava kao podrške investicijama)

- Učestale izmjene zakonske regulative i nepovoljna porezna regulativa prepreke su većim i bržim ulaganjima

- Siva ekonomija - Razvoj nečiste industrije može bitno narušiti

ekološku održivost prostora, a time i kvalitetu okoliša čime izravno utječe na razvoj turizma

- Novi trendovi u turizmu (boravak 3-5 dana, nema povratka u destinaciju)

- Smanjenje turističke potražnje za Mediteranom (sezonalnost)

- Potencijalan rast zanimanja za druge mediteranskih destinacije

- Snažan razvoj udaljenih turističkih tržišta - Politička previranja na razini državne i lokalne

vlasti - Visoke cestarine na autocestama - Nedovoljno poticanje stvaranja Hrvatske kao



51

- Mogućnost korištenja međunarodnih izvora financiranja i EU fondova

- Mogućnosti korištenja poticajnih sredstava za ruralni razvoj

- Prepoznatljivi tržišni brandovi - Postojanje strategije regionalnog i

nacionalnog razvoja turizma, te unapređenje suradnje unutar Zadarske regije u stvaranju jedinstvenog proizvoda

- Pokretanje investicijskoga ciklusa – otvaranje Sukošana investitorima

- Izgradnja biciklističkih staza i uvođenje električnih bicikala

- Korištenje „priča“ u turističke svrhe - Poboljšanje ponude i kvalitete u nautičkom

turizmu�

brenda - Ovisnost o vremenskim prilikama i izloženost

elementarnim nepogodama (bura, kiša) - Devastiranost prostora za potrebe masovnog

turizma - Smanjenje autohtonosti destinacije - Mogući ratni sukobi i politička nestabilnost - Emigracija stanovništva zbog nezaposlenosti - Izbjeglička kriza - Povećanje turističkog kriminaliteta, posebice

korištenja droga, alkohola i prostitucija - Pojava epidemija i ekološke katastrofe

Tablica 3.4-1: SWOT analiza turističkog sektora Općine Sukošan Temeljem izrađene SWOT analize može se zaključiti da Općina Sukošan trenutno raspolaže s manje „prednosti“ nego „nedostataka“. Ovakva situacija uobičajeno nije pozitivna u promatranju budućega strateškog razvoja. Ipak se može kazati da pred Sukošanom stoji mnogo „prilika“ koje je uz kvalitetno korištenje postojećih „prednosti“ i svladavanje vlastitih „nedostataka“ moguće iskoristiti te tako postati prepoznata jedinstvena destinacija. Kao i mnoge druge destinacije i Općina Sukošan ima vanjske „prijetnje“ na koje ne može utjecati, no njihov je obujam manji naspram „prilika. Pravilno planiranje i predviđanje mogućih utjecaja „prijetnji“ na Sukošan pretpostavka je za razvijanje instrumenata za obranu i ublažavanje potencijalnih neželjenih učinaka. U odabiru razvojne strategije nužno je osmisliti i razraditi ciljeve, mjere i prioritete te jasno definirati nositelje pojedinih aktivnosti. Na taj način će se ojačati „prednosti“ u cilju korištenja „prilika“ uz istovremeno smanjenje „nedostataka“ čime će se u konačnici potaknuti promjena trenutnoga stanja u Općini Sukošan. �

Hart Per

4.1 PrilikomodredniZadarskdefinira

PosredsturizmaekosustZadarskturizmaprostor Posebanturističk Vizija rprema pi ostalihproizvodusmjeretreba ssuvremprednosboravak

S

rović d.o.o.

Vizija i st

m definiranjaice vizije rke županijeana na slijed

Zadarska žgostanja i Zadarska župosluje u vturizma u in

stvom vizije Zadarske žtavom. Zatke županije je stvaranjza nove

n preduvjetkog razvoja

azvoja turizprostoru Zah „živih“ dioda i uslugena na očuse temeljitene turističsti Zadarskka turista.

STRATEGIJA

4. S

trategija r

a vizije razrazvoja ture od 2013. deći način:

županija razosiguranja

županija je uvećem dijelinteresu svih

e razvoja tužupanije. Prim slijedi ppotrebno je

je preduvjetinvesticije

t razvoja tu.

zma određadarske župonika turist

ga. Turističvanju svojeti na raznčke ponude

ke županije

RAZVOJA TU

Strateg

razvoja tu

zvoja turizmizma Zadado 2023. g

zvija turizamodržive bu

u 2023. godlu godine i h uključenih

rizma Zadarvi preduvjepovećanje e uspostavitta kojima bna područrizma Zada

uje elemenpanije. Posetičke ponudka, kao i e autentičnoovrsnosti se. Istovremkoja bi i

URIZMA OPĆ

gija razv

urizma Za

ma za Općinrske župangodine vizij

m u interesuudućnosti lodini globalnotime osigu

h subjekata,

rske županet je dugoroznanja i vjti destinacij

bi Zadarska čju turizmarske župan

nte koji prieban elemende. Svi njez

cjelokupnaosti i posebsadržaja i meno ne tr

dalje treba

ĆINE SUKOŠA

voja tu

adarske ž

nu Sukošannije. U glaja razvoja

u rasta kvaokalnom stao prepoznat

urava dugora, osobito lok

ije definiranočna zaštitavještina na jsko upravljžupanija po i njemu ije je aktivir

vlače i usmnt je gostolzini dionici a ponuda Zbnosti. Razv

doživljaja, reba zanemala ostati t

AN 2017-202

rizma

upanije

, potrebno vnom planturizma Za

alitete životaanovništvu tljiva turističročnu profitaokalnog stan

ni su ključni prostora i svim razinanje. Poseb

ostala konkukomplemenranje držav

mjeravaju tjubivost loktrebaju težZadarske žvoj turizma

kao stožmariti ni očturistička de

26

Stra

je uvažiti nu razvoja adarske žup

a, ekonomsZadarske ž

ička destinactabilnost i onovništva.

i preduvjetiodrživo upr

nama. Na ban rezultaturentan i atntarnih djene imovine

turističku pkalnog stanžiti izvrsnosžupanije tr

Zadarske žžernim elemčuvanje poestinacija s

anica 52

i glavne turizma

panije je

skog bla-županije. acija koja održivost

i razvoja ravljanje prostoru t razvoja traktivan elatnosti.

u svrhu

otražnju ovništva ti svojih eba biti županije mentima ostojećih sigurnog



53

Razvojna vizija turizma Zadarske županije do 2023. godine definirana je na osnovu rezultata analize stanja, SWOT analize, analize atrakcijske osnove, ispitivanja stavova turista i stanovništva o turizmu, razvojnih svjetskih trendova te strategije razvoja Zadarske županije. Zadarska županija oslanja se na turizam zbog investicija te bržeg aktiviranja gospodarskog rasta, potom zapošljavanja te napose stvaranja kvalitetnih profesionalnih karijera zaposlenih u ovom sektoru. Kvaliteta strateških ciljeva ovisi o održivosti trendova i procesa u turizmu županije i široj regiji. Ti ciljevi doprinose ostvarenju vizije, a temelje se na izvršenim istraživanjima i analizama. Zadarska županija u razvoju turizma ima 3 strateška cilja, 11 prioriteta i 39 mjera uključujući: STRATEŠKI CILJ 1 Uspostava održivog učinkovitog sustava upravljanja

resursima i potencijalima turizma Prioritet 1.1 Unaprjeđenje sustava upravljanja destinacijom

Mjera 1.1.1 Jačanje kapaciteta za upravljanje razvojem turističke destinacije na razini županije

Mjera 1.1.2 Umrežavanje dionika turističkog sustava Mjera 1.1.3 Unaprjeđenje sustava sigurnosti u županiji Mjera 1.1.4 Stvaranje preduvjeta za aktiviranje državne imovine u turističke svrhe

Prioritet 1.2 Jačanje ljudskih potencijala za potrebe turizma Mjera 1.2.1 Stvaranje kurikuluma prilagođenog potrebama turističkog tržišta Mjera 1.2.2 Izgradnja, obnova i opremanje kapaciteta za obrazovanje u turizmu Mjera 1.2.3 Razvoj sustava cjeloživotnog obrazovanja sukladno potrebama turističkog

tržišta Mjera 1.2.4 Provođenje promocije o važnosti turizma i potrebi interkulturalnog

komuniciranja STRATEŠKI CILJ 2 Smanjenje sezonalnosti kroz razvoj konkurentnog

turističkog sektora Prioritet 2.1 Smanjenje sezonalnosti

Mjera 2.1.1 Poticanje razvoja i unaprjeđenje specifičnih oblika turizma Mjera 2.1.2 Razvoj programa lojalnosti destinaciji Mjere 2.1.3 Poticanje zabavno-kulturnih događanja od rujna do svibnja

Prioritet 2.2 Razvoj poduzetničkog okruženja Mjera 2.2.1 Jačanje poduzetničkih kompetencija Mjera 2.2.2 Unaprjeđenje uvjeta za privlačenje investitora u sektoru turizma Mjera 2.2.3 Uvođenje financijskih instrumenata za razvoj turizma

Prioritet 2.3 Uvođenje znanja, novih tehnologija i inovacija u turizam Mjera 2.3.1 Razvoj tehnologijske i razvojno-istraživačke infrastrukture i usluga u

turizmu Mjera 2.3.2 Poticanje znanja, razvoja novih tehnologija i inovacija u turizmu

Prioritet 2.4 Unaprjeđenje kvalitete turističkih objekata Mjera 2.4.1 Podizanje razine kvalitete turističke ponude Mjera 2.4.2 Poticanje pretvorbe privatnog smještaja u male boutique hotele Mjera 2.4.3 Razvoj difuznih hotela

Prioritet 2.5 Razvoj ruralnih područja turizmom Mjera 2.5.1 Razvoj turističkih proizvoda prilagođenih ruralnom prostoru Mjera 2.5.2 Integriranje ekološke proizvodnje i turizma

Prioritet 2.6 Stvaranje turističke destinacije izvrsnosti Mjera: 2.6.1 Razvoj vlastitog sustava kategorizacije



54

Mjera: 2.6.2 Sinergijsko umrežavanje marketinških aktivnosti Mjera: 2.6.3 Upravljanje i unaprjeđenje komunikacije s turistima Mjera: 2.6.4 Stvaranje autohtone destinacije kroz održivu valorizaciju ukupnih

turističkih resursa STRATEŠKI CILJ 3 Unaprjeđenje turističke infrastrukture i usluga, te zaštita

okoliša prioritet 3.1 Razvoj turističke infrastrukture i usluga

Mjera 3.1.1 Upravljanje i podizanje razine kvalitete plaža Mjera 3.1.2 Razvoj sustava turističkih informativnih centara Mjera 3.1.3 Poboljšanje kolnog i pješačkog prometa, te prometa u mirovanju Mjera 3.1.4 Razvoj i unaprjeđenje ostale javne i privatne turističke infrastrukture Mjera 3.1.5 Unapređenje studentskog standarda Mjera 3.1.6 Poboljšanje učinkovitosti i umrežavanje rada komunalnih i javnih službi

Prioritet 3.2 Poboljšanje prometne povezanosti županije Mjera 3.2.1 Jačanje međunarodne povezanosti Zadarske županije tijekom cijele

godinu zračnim i pomorskim prometom Mjera 3.2.2 Stvaranje preduvjeta za razvoj luke Gaženica u luku za kružna putovanja Mjera 3.2.3 Poboljšanje prometne povezanosti unutar županije

prioritet 3.3 Unapređenje zaštite okoliša i povećanje energetske učinkovitostiMjera 3.3.1 Stalno praćenje pokazatelja nosivosti kapaciteta i kvalitete okoliša Mjera 3.3.2 Unaprjeđenje svijesti dionika turističke ponude i lokalnog stanovništva o

potrebi zaštite okoliša Mjera 3.3.3 Stvaranje sustava nagrađivanja za uređenje destinacije Mjera 3.3.4 Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i povećanje energetske

učinkovitosti u turizmu Mjera 3.3.5 Razvoj ekološkog poslovanja u svim oblicima

4.2 Vizija turističkog razvoja Općine Sukošan Vizijom turističkog razvoja Općine Sukošan definira se slika poželjne turističke budućnosti Općine Sukošana te stoga ona predstavlja ideju vodilju i inspiraciju za sve dionike turističkog razvoja koji je svojim djelovanjem i radom trebaju podupirati i težiti prema njezinoj realizaciji te biti aktivni sudionici u njezinom ostvarenju. Vizija turističkog razvoja Sukošana temelji se na turističkoj tradiciji Općine Sukošan, činjenici da se radi o prepoznatljivoj turističkoj destinaciji na području Zadarske rivijere, ali i na kvalitetnim prirodnim i kulturno-povijesnim turističkim resursima i atrakcijama koji postoje na području Općine Sukošan. Kod definiranja vizije turističkog razvoja Općine Sukošan posebnu pozornost treba obratiti na principe održivog razvoja turizma odnosno potrebi da se prekomjernim turističkim razvojem ne ugroze glavni turistički resursi te da razvoj turizma, u konačnici, bude u funkciji podizanja razine životnog standarda svih stanovnika Općine sukošan. Vizija turističkog razvoja treba uzeti u obzir i najvažnije trendove na globalnom turističkom tržištu, kako bi se kroz realizaciju vizije moglo odgovoriti željama i potrebama suvremenih turista. Temeljem analize turističke resursne osnove, mišljenju glavnih dionika turističkog razvoja, analize trendova na suvremenom turističkom tržištu, vizije razvoja turizma na razini Zadarske županije te uvažavajući potrebu za održivim razvojem turizma, temeljne odrednice vizije budućeg turističkog razvoja Općine Sukošan definirane su na slijedeći način:



55

Općina Sukošan je destinacija kvalitetne smještajne i ugostiteljske ponude; Općina Sukošan je destinacija uređenih javnih površina; Općina Sukošan je destinacija koja svoj osnovni turistički proizvod temelji na

prirodnim resursima, prije svega na „moru i suncu“; Općina Sukošan je destinacija koja svoj prošireni turistički proizvod temelji na

kulturno-povijesnoj baštini, brojnim manifestacijama i ponudi lokalnih gastronomskih proizvoda uključujući povrtlarske i voćarske proizvode;

Općina Sukošan je destinacija namijenjena ponajviše obiteljskom odmoru, prvenstveno obiteljima s malom djecom te starijim parovima s odraslom djecom (tkzv. „empty nesters“);

Općina Sukošan je destinacija u kojoj se poštuju tradicijske i autohtone vrijednosti; Razvoj turizma u Općini Sukošan je u funkciji podizanja životnog standarda lokalnog

stanovništva. Sve prethodno definirane odrednice vizije turističkog razvoja Općine Sukošan moguće je sažeti u jedinstveno formuliranu razvojnu viziju turizma, koja glasi: U 2026. godini Općina Sukošan biti će prepoznatljiva turistička destinacija Zadarske

županije, koja svoju turističku privlačnost temelji na prirodnim i kulturno-povijesnim resursima te čiji je turistički proizvod namijenjen prvenstveno obiteljskim tržišnim segmentima koji traže odmor od svakodnevice u mirnom i ekološki očuvanom prirodnom ambijentu u kojemu se poštuju izvorne, autohtone i tradicijske vrijednosti.

Turistički razvoj i tržišnu konkurentnost Općina Sukošan temeljit će na kvalitetnoj

smještajnoj i ugostiteljskoj ponudi, uređenim javnim površinama, dobro osmišljenoj valorizaciji turističke resursne osnove, na kreativnim i inovativnim marketinškim aktivnostima, učinkovitoj suradnji svih dionika razvoja turizma, a sve u cilju razvoja lokalne zajednice i podizanja razine životnog standarda lokalnog stanovništva.

Ovako definirana vizija turističkog razvoja Općine Sukošan:

o Uvažava potrebu za dodatnom tržišnom diferencijacijom Općine Sukošan u odnosu na konkurenciju i u odnosu na susjedne gradove i općine u Zadarskoj županiji;

o Naglašava opredjeljenje Općine Sukošan da se, u turističkom smislu, razvija kao destinacija namijenjena ponajviše, ali ne isključivo, obiteljskom odmoru;

o Ističe potrebu za razvojem novih i inovativnih turističkih proizvoda koji se temelje na autohtonim i tradicijskim vrijednostima;

o Usklađena je s vizijom razvoja turizma na području Zadarske županije; o Naglašava potrebu za održivim turističkim razvojem, koji osigurava očuvanje vrijednih

turističkih resursa za budućnost; o Stvara pretpostavke za dugoročno održiv i stabilan turistički rast i razvoj Općine

Sukošan usmjeren na podizanje životnog standarda lokalnog stanovništva. 4.3 Ciljevi turističkog razvoja Na području Zadarske županije turizam je među razvijenima u RH i Općina Sukošan jedna je od značajnijih turističkih destinacija na području Zadarske županije. Treba naglasiti kako se turizam uvelike razvijao zahvaljujući blizini Grada Zadra kao regionalnog središta, Zadarske zračne luke, autoceste i međunarodne trajektne luke Gaženica u novije vrijeme. Na razvoj nautičkog turizma posebno je utjecala D-Marin Dalmacija - jedna od najvećih marina na



56

Mediteranu – i blizini Kornatskog otočja. S obzirom na postojanje značajnih turističkih potencijala, Općina Sukošan se profilirala kao turističko odredište te se daljnji razvoj turizma nameće kao strateški cilj realizacijom kojeg se može podići materijalni standard žitelja te očuvati zabačenije predjele u kopnenom dijelu Općine koji valorizacijom svojih sadržaja mogu značajno obogatiti turističku ponudu. Razvoj turizma obuhvaća šest (6) cilja s ukupno 44 mjere.

CILJEVI

MJERE

CILJ 1 Izgradnja turističke infrastrukture

1. Uređenje prostorno planske dokumentacije 2. Osigurati uvjete i pripremiti razvoj turističkog

projekta „Tustica“ 3. Podizanje razine kvalitete turističke ponude,

uključujući poticanje pretvorbe privatnog smještaja u obiteljske i male boutique hotele

4. Razvoj raspršenih hotela 5. Povećanje kapaciteta za nautički turizam

(rekonstrukcija rive u Sukošanu) 6. Uređenje biciklističkih i pješačkih staza, te

poboljšanje kolnog i pješačkog prometa 7. Uređenje vidikovaca 8. Izrada Urbanističkog plana uređenja dijela

obalnog pojasa u Sukošanu 9. Izgradnja šetnice od D-Marin Dalmacije do

centra naselja Sukošan i dalje 10. Komunalno opremanje plaža i podizanje

razine kvalitete plaža 11. Uređenja srednjovjekovnih objekata 12. Uređenje sportsko rekreacijske zone 13. Poticanje edukacije stanovništva o razvojnim

mogućnostima turističkih sadržaja i načinima njihovog financiranja

14. Unaprjeđenje uvjeta za privlačenje investitora u sektoru turizma

15. Poticaj izgradnji cestovne zaobilaznice Zadar – Biograd

16. Ulaganje u razvoj novih i inovativnih turističkih proizvoda kroz projekte kampova i tematskih parkova.

CILJ 2 Razvoj selektivnih oblika turizma

1. Poticanje razvoja agroturizma i ostalih oblika

smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta 2. Razvoj turističkih proizvoda prilagođenih

ruralnom prostoru 3. Razvoj povrtlarstva i voćarstva kao prateći

sadržaj razvoja turizma 4. Razvoj lovnog i ribolovnog turizma 5. Razvoj izletničkog turizma 6. Integriranje ekološke proizvodnje i turizma



57

7. Smanjenje sezonalnosti kroz poticanje razvoja i unaprjeđenje specifičnih oblika turizma

8. Poticanje sportskih-zabavno-kulturnih događanja od rujna do svibnja

9. Izgradnja „kamp odmorišta“ za autodomove i kampere.

CILJ 3 Valorizacija materijalne i nematerijalne baštine u turističke namjene

1. Stvaranje baze podataka – popisa materijalne

i nematerijalne baštine 2. Analiza postojećeg stanja materijalne i

nematerijalne baštine 3. Nastavak sustavne organizacije kulturnih

manifestacija 4. Nastavak sustavnog održavanja objekata

kulturne baštine 5. Sustavna zaštita Općini svojstvenih

elemenata nematerijalne i materijalne baštine

CILJ 4 Promocija turističkih sadržaja

1. Turističko brandiranje i pozicioniranje općine

kao turističke destinacije 2. Definiranje prioritetnih područja promocije

turističkih sadržaja 3. Sustavno promoviranje turističkih sadržaja na

ciljnim tržištima 4. Sustavno obilježavanje turističkih sadržaja –

biciklističkih staza, pješačkih staza, objekata kulturne baštine, vinskih cesta i cesta maslinovog ulja i sl.

5. Izrada promotivnog materijala općine s pripadajućim turističkim sadržajima

CILJ 5 Stvaranje poticajnog razvojnog okruženja

1. Provoditi aktivnu i kontinuiranu edukaciju

lokalnog stanovništva o njihovoj ulozi u razvojnom procesu te ih upoznavati s pozitivnim i negativnim učincima turističkog razvoja kao i s aktivnostima s ciljem minimizacije negativnih učinaka

2. Osigurati primjerenu brigu za okoliš i kulturno-povijesnu baštinu kao osnovicu turističkog razvoj

3. Podizati razinu stručne osposobljenosti turističkih djelatnika radi osiguranja kvalitete turističkog proizvoda

4. Stvarati preduvjete za ubrzano osposobljavanje malih i srednjih poduzetnika koji su zainteresirani za ulaganje u turističke i s turizmom povezane projekte

5. Educirati djelatnike javnih službi kao i cjelokupno lokalno stanovništvo o



58

najprimjerenijim načinima komunikacije i ophođenja s turistima.

CILJ 6 Unapređenje zaštite okoliša

1. Primjereno gospodarenje i zbrinjavanje

otpada 2. Čistoću, uređenost i kvalitetan estetski dojam

javnih površina – hortikultuno uređenje javnih površina, njihovo opremanje urbanom galanterijom (koševi za smeće, klupe i sl.), uređenost fasada i sl. s ciljem kreiranja urbanog sklada

3. Upravljanje plažnim prostorom – uređenost, čistoća i održavanje plaža

4. Zaštitu od vizualnog zagađenja prostora (npr. uslijed betonskih stupova električnih kablova, loše riješenog prometa u mirovanju i sl.)

Tablica 4.3-1: Ciljevi i mjere u okviru strateškog razvoja turizma Općine Sukošan Izgradnja turističke infrastrukture kao prvi cilj sastoji se od 16 mjera koje obuhvaćaju uređenje administrativne infrastrukture neophodne za izgradnju odgovarajućih turističkih sadržaja, odnosno prostorno planske dokumentacije te uređenje niza rekreativnih turističkih sadržaja i spomenika kulturne baštine. U nastojanju da stimulira izgradnju i uređenje smještajnih kapaciteta u okvirima ili u blizini postojećih smještajnih kapaciteta stanovništva, Općina će poticati edukaciju stanovništva o mogućnostima razvoja turističkih sadržaja i načinima njihovog financiranja. U Općini Sukošan smještajni kapaciteti zadovoljavaju brojem, ali ne i kvalitetom, prvenstveno u privatnom smještaju. Budući da je većina smještajnih kapaciteta na razini od tri zvjezdice, a tržište zahtjeva kategoriju od četiri zvjezdice stvara se potreba izrade dugoročnog programa povećanja kvalitete smještaja. Nedovoljan broj obiteljskih hotela te hotela općenito ne zadovoljava potrebu turista koji dolaze u D-Marin Dalmacija, ali ni stacionarnog oblika turizma. Izradom kvalitetnih projekata kojim bi se privukli investitori došlo bi se do rješenja ovog problema. Izgradnjom projekta Tustica kapaciteta cca 5.000 ležaja Sukošan bi se izvojio kao posebna destinacija u sklopu Zadarske rivijere, pa i cijele Dalmacije. U planu je izgradnja hotela kapaciteta cca 100 soba u naselju Sukošan koji bi sa svojim sadržajima podigao kvalitetu ponude. Jedan od problema je i komunalna neopremljenost plaža u Sukošanu, te potencijalno izmještanje Jadrenske magistrale u cilju uređenja plaže „Tustica“. Postojeće plaže nemaju adekvatne sanitarne čvorove te nisu prilagođene osobama sa invaliditetom. Izradom „Urbanistički plan uređenja dijela obalnog pojasa u Sukošanu“ na površini zahvata od 44,4 ha, od toga 37,5 ha se odnosi na morsku površinu, koji se prostire od D-Marin Dalmacija do igrališta s tribinama omogučiti će izgradnju šetnice i uređenje područja koje će pridonijeti dodatnoj ugostiteljsko-turističkoj afirmaciji naselja Sukošan.



59

U okviru drugog cilja turističkog razvoja – Razvoja selektivnih oblika turizma - naglasak je stavljen na razvoj agroturizma i turističkih proizvoda prilagođenih ruralnom prostoru integriranjem ekološke proizvodnje i turizma, te ostalih oblika smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta kojih na području Općine nedostaje. U okviru ovog cilja potrebno je razvijati lovni i ribolovni turizma za koje postoje prirodni preduvjeti kao i razvoj izletničkog turizma koji se razvija kao logična posljedica živopisnog prirodnog krajolika i kulturne baštine. Najveći dio turističkog prometa ostvaruje se tijekom tri sezonska mjeseca (lipanj-kolovoz), sezonalnost turističke potražnje predstavlja jedno od najvećih ograničenja budućeg turističkog razvoja Općine te produženje turističke sezone predstavlja jedan od najvažnijih strateških ciljeva. Ovako izražena sezonalnost prvenstveno je posljedica nepovoljne strukture smještajnih kapaciteta u Općini Sukošan u kojima dominira privatni smještaj, ali i nedovoljno razvijenog proširenog turističkog proizvoda. U razvoj selektivnih oblika turizma bit će uključena Općina, ribolovno i lovačko društvo, Turistička zajednica te poduzetnici, obrtnici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i privatni iznajmljivači kao pružatelji usluga. Valorizacija materijalna i nematerijalna baštine u turističke namjene kao treći cilja turističkog razvoja realizirat će se putem pet mjera i to ponajprije inventarizacijom materijalne i nematerijalne kulturne baštine, analizom zatečenog stanja pojedinih elemenata baštine te njihovom sustavnom zaštitom. Očuvanje nematerijalne baštine nastavit će se sustavnom organizacijom kulturnih manifestacija, dok će se materijalna kulturna baština nastojati očuvati sustavnim održavanjem objekata s popisa kulturne baštine. Uz Općinu, nositelj ovih aktivnosti biti će Ministarstvo kulture i Zadarska županija. Cjeloviti pristup turističkom razvoju Općine Sukošan podrazumijeva odgovarajuće promoviranje turističkih sadržaja sadržan kao četvrti cilj turističkog razvoja – Promocija turističkih sadržaja. Ovim je obuhvaćeno pet mjera čiji cilj jest brandirati i pozicionirati Općinu Sukošan kao turističku destinaciju te oblikovati odgovarajuću promociju ciljanim tržišnim segmentima. Nositelj promotivnih i širih marketinških aktivnosti bit će Općina i Turistička zajednica uz eventualnu suradnju s ekspertima iz područja turizma.

Stvaranje poticajnog razvojnog okruženja predstavlja peti cilj turističkog razvoja Općine. Uspješan turistički razvoj u velikoj mjeri ovisi o podršci lokalne zajednice te je, u tom kontekstu, vrlo važno planirati turistički razvoj koji je podržan od strane lokalnog stanovništva te koji, istodobno, vodi prema ostvarenju definirane vizije. Bez obzira na relativno dugu tradiciju bavljenja turizmom, lokalno stanovništvo na području Općine Sukošan nije do kraja upoznato sa svim potencijalnim posljedicama razvoja turizma. Stanovništvo Općine nema isti stav prema potrebi odnosno prema dinamici i/ili načinu budućeg turističkog razvoja. U tom smislu, većina lokalnog stanovništva ne zna ni koja će biti njihova uloga u budućem turističkom razvoju, niti koliko se aktivno u taj proces mogu ili trebaju uključiti. Može se reći da niska razina javne svijesti o svim mogućim prednostima i nedostatcima razvoja turizma može rezultirati nepovjerenjem pa i čak bojkotom aktivnosti usmjerenih na razvoj turizma.



60

U cilju stvaranja poticajnog razvojnog okruženja potrebno je provoditi aktivnu i kontinuiranu edukaciju lokalnog stanovništva o njihovoj ulozi u razvojnom procesu te ih upoznavati, ne samo s pozitivnim učincima turističkog razvoja, nego i s potencijalnim negativnim učincima kao i s aktivnostima koje je moguće provoditi s ciljem minimizacije negativnih učinaka. Posljednji cilj razvoja turizma uključuje Unapređenje zaštite okoliša. S obzirom da čist, uređen i ekološki očuvan prostor predstavlja jedan od najvažnijih turističkih resursa Općine Sukošan, jasno je da unapređenje sustava zaštite okoliša predstavlja važan strateški cilj turističkog razvoja Općine, osobito u kontekstu promicanja održivog razvoja turizma. Koncept unapređenja zaštite okoliša podrazumijeva primjereno gospodarenje otpadom i zbrinjavanje otpada; čistoću, uređenost i kvalitetan estetski dojam javnih površina; upravljanje plažnim prostorom i zaštitu od vizualnog zagađenja prostora. Na kraju podizanje razine životnog standarda stanovništva Općine Sukošan konačan je cilj razvoja turizma Općine Sukošan. Lokalno stanovništvo, u kontekstu održivog razvoja, interesna je skupina s izuzetno važnom ulogom. Upravo se razvoj turizma promišlja kako bi se podigla razina dobrobiti i kvalitete života lokalnog stanovništva. Pri tome je važno imati na umu da je upravo lokalno stanovništvo sudionik u upravljanju kojeg je teško, iako ne i nemoguće, uključiti u planiranje turističkog razvoja. Rezultat je to činjenice da je lokalno stanovništvo izrazito heterogena skupina te da afiniteti prema razvoju turizma često ovise o dobi, zanimanju, zaposlenosti ili nezaposlenosti u turističkoj industriji i slično. Važno je imati na umu da je prihvaćanje vizije razvoja od strane lokalnog stanovništva ključno za budući turistički razvoj a sklonost lokalnih žitelja ka planiranom turističkom razvoju biti će veća ako je jedan od ciljeva toga razvoja podizanje razine životnog standarda lokalnog stanovništva. 4.4 Ostale odrednice upravljanja turizmom Osim vizije turističkog razvoja i ciljeva razvoja turizma Općine Sukošan definiranih u prijašnjim poglavljima, na budući turistički razvoj Općine Sukošan u većoj mjeri može utjecati i cijeli niz drugih odrednica kao što je zakonska regulativa kojom se uređuje turističko poslovanje, planska dokumentacija višeg reda, odnosno sektorska studije koje pokrivaju područja koja ne dotiču ili samo rubno dotiču turizam. Među te odrednice spadaju – uključujući ali ne ograničavajući se – sljedeći dokumenti:

o Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine o Glavni plan razvoja turizma Zadarske županije 2013.-2023. godine o Strateški razvojni program Općine Sukošan 2015-2020 o Prostorno-planska dokumentacija – Prostorni plan uređenja Općine Sukošan o Postojeća organizacija i moguće izmjene u sustavu turističkih zajednica s fokusom na

turističke zajednice na razini JLS-a o Moguće najavljene izmjene skupine turističkih zakona, koji uključuju

Zakon o pružanju usluga u turizmu Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama



61

o Postojeća struktura ključnih gospodarskih subjekata s područja javnog i privatnog sektora.

4.5 Zone ugostiteljsko-turističke namjene Uz postojeću turističku izgradnju na području Općine Sukošan planira se znatno proširenje kapaciteta u za to definiranim područjima. Međutim zone turističke izgradnje podrazumijevaju jedan novi način ponašanja u prostoru. To prije svega podrazumijeva viši nivo usluge i zaštite prilikom izgradnje, uređenja i korištenja prostora. Kako se turističke zone u pravilu nalaze u prostorima osobitih prirodnih vrijednosti i kvalitete ili u njihovoj neposrednoj blizini to je postojanje takvih specijalnih uvjeta korištenja i zaštite sasvim opravdano. Aspekt sustavne turističke ponude Općine Sukošan sastoji se u prostoru „Tustice“ kao integralne prostorne cjeline. Mješovita zona turističko ugostiteljskih sadržaja i sporta „Tustica“ zauzima veliki prostor između Sukošana i Debeljaka. Na ovom prostoru planiraju se izgraditi prestižna golf igrališta s pratećim smještajnim kapaciteta visokog ranga. PPŽ-om dopušteni maksimalni kapacitet smještajnih jedinica u prostoru turističke izgradnje je limitiran na 5000 i na površini od 100 ha. U zoni izgradnje golf centra, sukladno PPŽ-u moguća je izgradnja pratećih i smještajnih sadržaja. Zona golf-centra imat će površinu od cca 150 ha odnosno tretira se kao destinacija s maksimalnim brojem rupa (27). Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09) kojim je priobalni pojas od 1000 m proglašen posebnim interesom države Hrvatske, prostor ove velike turističke zone, kao integralne urbane cjeline, podijeljen je u dva dijela. Naime, crta od 1000 m presijeca ovaj prostor tako da cca 40% ostaje izvan te crte. Obzirom na široko značenje izgradnje turističkog kompleksa Tustice, Prostornim planom je predloženo da cijeli prostor Tustice zadrži status posebnog interesa za državu Hrvatsku.

Naselje zona oznaka

zone površina

(ha) projicirani

broj kreveta

Kig Kis Kisn*

SUKOŠAN Tustica –turističko naselje i kamp T2, T3 100,0 5000 0,30 1,2 0,80

Tustica – golf igralište i prateći turističko-ugostiteljski sadržaji

R, TG 160,0 750 0,10 0,3 0,20

UKUPNO OPĆINA SUKOŠAN 260,0 5.750 * Koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaža

Tablica 4.4-1: Planirana građevinska područja turističko-ugostiteljske i sportsko-rekreacijske

namjene van naselja i unutar ZOP-a GP ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene Tustica tretira se kao



62

jedinstvena prostorna cjelina izdvojene ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene. U sklopu zone Tustica planirana je izgradnja golf centra kao posebne namjene. Okvirna površina teritorija za ovu namjenu planira se sa najviše 160 ha za 27 rupa i pratećim i smještajnim jedinicama do 750 kreveta. Mikrolokacija smještajnih jedinica (TG) u sklopu golf centra je ovim planom definirana orijentacijski na temelju procjene topografskih karakteristika terena. U cilju definiranja uređenja GP ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene Tustice kao kompleksne zone turizma i sporta potrebno je izraditi slijedeće predradnje: a) Prethodnu programsku studiju mogućeg korištenja prostora sa aspekta morfoloških,

infrastrukturnih, ekonomskih i drugih parametara. b) Izradu geodetske podloge sa svim relevantnim topografskim, biljnim i drugim

vrijednostima. c) Izradu jedinstvenog urbanističkog plana uređenja (UPU) za čitav prostor uključujući i

pripadajuće priobalje. Kroz izradu UPU-a, a u dijelu prostora turističke izgradnje Tustica, potrebno je provesti koncept disperzije manjih urbanih struktura u prostor čija površina ne može biti veća od 15 ha. Međuprostori trebaju u pravilu zadržati karakter autohtonog pejzaža kroz koji se mogu interpolirati sportski sadržaji i staze za međusobno povezivanje svih planiranih urbanih cjelina. Visinu građevina treba prilagoditi morfologiji terena. Na ravnom terenu najviša dopuštena visina iznosi 3 nadzemne etaže i 2 podzemne etaže, od kojih jedna etaža može biti i suteren. Iznimno, kod gradnje na kosom terenu s kaskadnim tipom izgradnje maksimalni broj dozvoljenih etaža iznosi 6 nadzemnih etaža i 4 podzemne etaže, s time da visina i katnost građevine mjerena na mjestu presjeka građevine koji je paralelan sa slojnicama terena nije viša od 3 nadzemne etaže i 2 podzemne etaže, odnosno 12 m do vijenca građevine. Obalni pojas od spilje Rupine pa do Punte Kovač, dužine cca 1.800 m, sačinjava prostornu i fizičku cjelinu sa cjelokupnim područjem GP ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene Tustica. Ovaj prostor će se tretirati prema slijedećim uvjetima:

a) Cijeli obalni pojas treba koristiti za smještaj kupališnih, zabavno-rekreacijskih

sadržaja i priveza za potrebe zone turizma. b) Na lokaciji zapadno od Punte Kovač, a za potrebe turističke zone Tustica planira se

izgradnja priveza sa najviše 20% ukupnog smještajnog kapaciteta ove zone, ali ne više od 400 vezova.

c) Sadržaji u sklopu priveza Punta Kovač kao i na ostalom priobalnom dijelu koji će biti kupališna zona gravitacijskog područja Tustice trebaju se definirati kroz Program izgradnje, a njihova prostorna dispozicija u sklopu UPU-a za čitavo područje.

Ostali uvjeti za gradnju unutar turističko ugostiteljske zone su: a) Smještajna građevina planira se izvan pojasa, najmanje 100 m od obalne crte za



63

zone ugostiteljsko-turističke namjene, a najmanje 25 m za smještajne jedinice unutar zone kampa. Unutar prostora kampa (auto-kamp) nije dozvoljena izgradnja čvrstih smještajnih jedinica niti betonskih platformi za smještaj tipskih (montažnih) smještajnih jedinica.

b) Auto-kampovi moraju ispuniti elemente i mjerila za kategorizaciju kampa I. ili II. kategorije.

c) Vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje smještajnih građevina.

d) Prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 m uz obalu, mora imati najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale.

e) Gustoća korištenja ne može biti viša od 120 kreveta po hektaru. f) Najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene

mora se urediti kao športska i rekreacijska površina, uključujući i parkovne nasade i prirodno zelenilo.

g) Kada je zakonom definirana obveza izrade Studije utjecaja na okoliš, studija će razmotriti utjecaj gradnje na šumske površine, te predložiti mjere za zaštitu i unapređenje istih.

h) Prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene mora imati odgovarajući pristup na javno-prometnu površinu i unutar nje smješten pripadajući broj parkirališnih mjesta.

i) Prilikom projektantskog osmišljavanja turističkih programa treba respektirati poljske putove i mocire kao naslijeđe pučkog graditeljstva. Dopuštene su samo neophodne manje korekcije radi odvijanja prometa. Preporuča se prirodne i stvorene vrijednosti koristiti kao oblikovni i fizički parametar nove strukture.

j) Odvodnja otpadnih voda mora se riješiti cjelovitim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

k) U pojasu od najmanje 100 m od obalne crte dopušta se smještaj sadržaja koji su u funkciji sporta i rekreacije kao što su manja igrališta, sadržaji sa garderobom i tuševima, sanitarni uređaji, te ugostiteljski i drugi sadržaji, a unutar zelenih cjelina pješačke i biciklističke staze, odmorišta sa klupama, i sve što se podrazumijeva pod urbanom opremom.

4.6 Zone sportsko-rekreacijske namjene Na prostoru Općine planira se za razvoj sportskih aktivnosti za lokalne potrebe, uređenje i izgradnja mjesnog sportskog centra „Kasac“ na površini od cca 105 ha. Druga velika sportsko rekreacijska zona je planirani prostor za izgradnju golf-centra u Tustici u površini od cca 150,00 ha, koji ce imati komercijalni karakter. U sklopu manjih prostora unutar GP-a naselja i na većim parcelama moguća je izgradnja manjih sportskih sadržaja kao što su boćališta, tenis igrališta, igrališta za mali nogomet, košarku i odbojku na pijesku.

Naselje Zona oznaka

zone Površina

(ha) SUKOŠAN Kasac – sportsko-rekreacijska namjena R 106,0

Tablica 4.5-1: Planirano građevinsko područje sportske i rekreacijske namjene van

naselja i izvan ZOP-a



64

Zonu športa i rekreacije - Kasac, čine izletišta, mini golf tereni, športski tereni i športski centri, te zabavni sadržaji kao što su noćni klubovi, zabavni/tematski parkovi i slično. U sklopu građevina u primarnoj funkciji zone mogući su i sadržaji poslovne, ugostiteljske i trgovačke namjene. Isti se mogu graditi i kao samostalne građevine.

Namjena Minimalna veličina građ. čest.

(m2)

Koeficijent izgrađenosti

(kig)

Koeficijent iskoristivosti – ukupno

(kis)

Koeficijent iskoristivosti –

nadzemne etaže

(kisn)

Najviša bruto izgrađena površina –zatvorene i natkrivene

etaže (m2)

Izletište 2.000 0,05 0,10 0,05 300Mini golf 2.000 0,10 0,20 0,,10 1.000športski tereni 1.000 0,05 0,10 0,05 300športski centri - igrališta (parterno uređenje igrališta se ne uračunava u izgrađeni dio)

2.000 0,10 0,20 0,,10 -

športski centri (dvorane) 2.000 0,10 0,20 0,,10 -noćni klub i sl. 5.000 0,10 0,20 0,,10 3.000zabavni/tematski park (npr. "Gardaland" i sl.)

100.000 0,10 0,20 0,10 -

samostalne građevine u funkciji športa i rekreacije

1.000 0.10 0.15 0.10 najviše 200m2 BRP u funkciji

športa i rekreacije na 10 ha športske

i/ili rekreacijske cjeline.

Ostalo: hipodrom, jahački centar i sl.

10.000 0,05 0,1 0,05 1.000

Tablica 4.5-2: Mogućnost gradnje u zoni športa i rekreacije 4.7 Uređenje dijela obalnog pojasa u Sukošanu Izrada „Urbanističkog plana uređenja dijela obalnog pojasa u Sukošanu“ započeta je temeljem Prostornog plana uređenja Općine Sukošan i obuhvaća sjeverni obalni pojas i akvatorij naselja Sukošan, i prostire se od luke posebne namjene D-Marin Dalmacija do igralište s tribinama u centru naselja Sukošan. Ovo područje čini izgrađeni dio građevinskog područja naselja Sukošan. Uređenjem područja u obuhvatu Plana pridonijet će dodatnoj afirmaciji naselja Sukošan kao ugostiteljsko-turističko središte Općine. PPUO Sukošan utvrđuje ovo područje kao izgrađeni dio građevinskog područja naselja - uređena morska plaža, luka otvorena za javni promet i luke posebne namjene (nautički turizam, brodogradilište). Ponuda nautičkog turizma, u smislu kapaciteta i kvalitete, čini Sukošanski akvatorij među najznačajnijim nautičkim središtima u Zadarskoj županiji, tako pridonoseći sveukupnom turističkom razvoju Zadarske županije. S novim kapacitetima ovaj položaj će se samo ojačati, smještajući Sukošan među najjačim nautičkim centrima u državi.



65

Postojeće brodogradilište i komunalni vezovi čine luku otvorenu za javni promet. Luci otvorenoj za javni promet pripadaju i komunalni vezovi izvan obuhvata ovog Plana. Postojeće brodogradilište zadržava se, i ono će i dalje pružati usluge prvenstveno vlasnicima manjih plovila, odnosno za potrebe lokalnog stanovništva. Razvojem ovog područja kao središte nautičkog turizma ne smiju se zanemariti potrebe lokalnog stanovništva. PPUO Sukošan prepoznaje turizam kao jednu od primarnih grana gospodarskog razvoja Općine. Za očekivati je da će se kvalitetnim i funkcionalnim uređenjem obalnog pojasa ovog dijela naselja pridonijeti daljnjem razvoju Sukošana kao ugostiteljsko-turističko središte u ovom dijelu Zadarske županije. Prostor u obuhvatu UPU-a planiran je prvenstveno kao zona rekreacije, pomorskog prometa i nautičkog turizma. Planom je predviđena rekonstrukcija i manja "dogradnja" obale, te potpuna rekonstrukcija i dogradnja rekreacijskih, ugostiteljskih, prometnih, parkirališnih i pješačkih površina. Kako bi se unaprijedila funkcionalnost i privlačnost ovog obalnog prostora prethodit će manja nasipavanja dijela obale. Nasipavanje je ograničeno i usmjereno prvenstveno na izjednačavanja niveleta određenih površina i na uređenje obalne infrastrukture u funkciji privezivanja plovila (gatovi za komunalni vez, privez plovila nautičara i sl.).

Hart Per

5.1 Strategoperaciostrateškpotrebnpotencij U svrhinovativproizvodresursnu kojempotražn Suvremposjedutemeljn

Iako Opkao parcjelovitododatno OsnovnfunkcionSukošanočuvano

S

rović d.o.o.

5.

Ključne o

ija razvoja onalizacije ki koncept no uskladitjalnim koris

u dugoročnvnih turističde. Raspoom osnovomu se po

nje i tržišta.

meni trendovuje određenne mogućno

cjenovno vodiferencijac

pćina Sukošrcijalni turisoga turističoga i prošire

ni proizvod nalnom smn mora omoga prirodn

STRATEGIJA

Smjer

odrednice

turizma Okoncepta rarazvoja i

ti. Zajednisnicima pruž

ne konkurečkih doživljalaganje odm nije dovonuda desti

vi ukazuju kne konkureosti razvoja

odstvo cija

šan treba pstički proizvočkog proizvoenoga turist

uključuje osmislu, uslugamogućiti ugonog ambijen

RAZVOJA TU

nice de

e tržišnog

Općine Sukazvoja turiznjegovu pički je cilžiti posebno

entnosti Opaja i pružiti dređenim toljno, već jeinacije u p

kako je održntske prednkonkurents

– raditi učin– raditi dru

predstavljatod integriraoda Općinetičkog proiz

snovnu uslua smještajaodan boravanta, stoplje

URIZMA OPĆ

estinaci

pozicion

košan temezma na ovomrovedbu utlj turističkeo iskustvo.

pćina Sukoih korisnic

turističkim e potrebna potpunosti

živi razvoj tnosti koje jke prednos

nkovitije ili jugačije nego

ti cjelovitu an u širi proe Sukošan zvoda.

ugu smještaa u smještak, uživanjenosti s atm

ĆINE SUKOŠA

ijskog m

iranja

elj je definme prostorutječu interee destinac

ošan mora cima kroz k

atrakcijamizgradnja ci kontinui

turizma desje teško ili ti destinacij

jeftinije od o konkurenc

turističku dostor Zadarsmora teme

aja i s njimtajnim kapae u ljepota

mosferom lo

AN 2017-202

market

iranja uprau u sljedećiesi pojedincije na tu

izgraditi skvalitetno osa i kvalitecjelovitoga srano prilag

tinacije mognemoguće

je na tržištu

konkurencijcija.

destinaciju iske rivijere, eljiti na usp

m povezane acitetima nama, miru i

okalnih obič

26

Stra

tinga

avljačkoga h deset godih dionika urističkome

ustav specsmišljene t

tetnom tursustava vrijgođava zah

guć ako dee imitirati. Du:

je,

ili proizvod, stoga se izpostavi osn

osnovne usa području tišini izvorčaja i stila ž

anica 66

okvira i dina. Na koje je tržištu

cifičnih i urističke

rističkom jednosti, htjevima

estinacija Dvije su

, ona je zgradnja novnoga,

sluge. U Općine rnoga te življenja,



67

uz mogućnost druženja i socijalne interakcije s lokalnim stanovništvom. Prostorno, ovo podrazumijeva proizvod koji je u okviru konkretnoga smještajnog kapaciteta. Dodatni proizvod se ponajviše odnosi na obogaćenje i sadržajno proširenje osnovnoga turističkog proizvoda. Sastoji se od različitih dodatnih proizvoda i usluga koji turistima omogućuju zadovoljenje širokog raspona potreba i očekivanja. Prostorno, dodatni proizvod obuhvaća prostor cijeloga područja Općine Sukošan, a na raspolaganju je stacionarnim turistima i izletnicima. Prošireni proizvod podrazumijeva mogućnost zadovoljenja najširega skupa potreba potencijalnih (stacioniranih) gostiju, a odnosi se na obilazak turističkih atrakcija, bavljenje aktivnostima i konzumiranje usluga koje su na raspolaganju na prostoru Općine Sukošan. Turistički se doživljaj posjeta i boravka u Sukošanu mora zasnivati na prepoznatljivoj atmosferi, kvalitetnoj turističkoj infrastrukturi i usluzi koja će posjetiteljima i turistima omogućiti da na specifičan način osjete i dožive cijeli ovaj prostor, njegove prirodne atrakcije, ljude i kulturu, način života i rada. U cilju obogaćenja integralnoga turističkog doživljaja, a time i produljenja boravka i/ili ponovnoga dolaska turista na područje Sukošana, ovi elementi se moraju sadržajno i organizacijski povezati kako bi tvorili međusobno komplementarni sustav kvalitetnih, tematski zaokruženih i tržišno diferenciranih turističkih proizvoda i doživljaja. Na istom principu se integralna turistička ponuda Općine Sukošan mora povezati i umrežiti s turističkom ponudom drugih jedinica lokalne samouprave Zadarske rivijere. Uvažavajući značajke i tržišnu spremnost resursno-atrakcijske osnove, sustav se turističkih doživljaja Općine Sukošan treba temeljiti na:

o izuzetnoj ambijentalnosti i očuvanosti prirodnih resursa i kulturno-povijesne baštine Općine Sukošan, koji nude brojne mogućnosti za klasični obiteljski odmor tijekom ljetnog razdoblja te za različito motivirane kraće boravke tijekom većega dijela godine;

o bogatu ponudu nautičarima kroz sadržaje D-Marin Dalmacija, te mogućnost jedrenja i opuštanja uz obilazak susjednih otoka;

o povoljan geoprometni položaj, cestovno (spoj na autocestu) je lako dostupan što naročito može potaknuti jednodnevne i vikend posjetitelje na ponovni dolazak, blizina zračne luke i trajektne luke Gaženica;

o kvalitetnim međusobno komplementarnim sadržajima turističko-ugostiteljske ponude uz obalno područje i ruralnog turizma u unutrašnjosti (poznati po povrtlarstvu i voćarstvu uz obalu, a unutrašnjost po stočarstvu);

o kvalitetnim izletničkim odredištima koja privlače očuvanom prirodom (nacionalni parkovi Kornati, Paklenica, Plitvice i Krka), kulturno-povijesnom baštinom i izvornom (tradicijskom) arhitekturom (gradovi Zadar, Nin, Pag, Šibenik i Trogir);

o uživanju u mogućnostima različitih rekreativnih aktivnosti (biciklističke staze, rafting Zrmanja, ronjenje, sportovi na vodi, jedrenje Kornati, planinarenja Paklenica, itd.);

o razvedenoj obali, povoljnim vjetrovima i klimi, prozirnosti, čistoći i boji mora; o susjednim otočnim zajednicama koje njeguju jedinstveni način življenja; o interakciji s lokalnim stanovništvom, prvenstveno uključivanjem u njihovu bogatu

kulturu života i rada;



68

o različitoj ponudi kvalitetnoga i tematski diversificiranog smještaja (obiteljski hoteli, privatni smještaj - obiteljski pansioni i apartmani), koja osim proizvoda „sunce i more“ namijenjenoga obiteljskom odmoru, također uključuje: odmor uz provođenje različitih aktivnosti u prirodi; otkrivanje nekadašnje svakodnevnice i običaja iz domene lokalne kulture života i rada; bijeg, opuštanje i odmor od stresne svakodnevnice u idiličnom ambijentu; samonagrađivanje i hedonizam i romantični vikend za parove.

Polazeći od uočene potrebe za tržišnim repozicioniranjem Općine Sukošan kao međunarodno poželjne turističke destinacije, pri čemu suvremeni svjetski trendovi ukazuju na evidentan odmak od doživljaja temeljenoga na osnovnim elementima turističke atraktivnosti more, otoci, planine, prema doživljaju orijentiranom na okusi, mirisi, ugođaj, sjećanja, prilikom stvaranja koncepta cjelokupne turističke ponude Općine Sukošan mora se odmaknuti od ustaljenog principa formiranja proizvoda (poput noćenja s doručkom, polupansiona i slično). U želji da se kroz uspješnu (re)integraciju Općine Sukošan u mediteranske i svjetske turističke tokove postignu pozitivni društveno-gospodarski i ekološki učinci, potrebno se usmjeriti na osmišljavanje međusobno komplementarnoga sustava trajno pamtljivih doživljaja. Ishodište takvoga razmišljanja ima svoje puno opravdanje u činjenici da je turistički proizvod ono što turisti uobičajeno kupuju i brzo zaboravljaju, dok je turistički doživljaj ono što im ostaje u trajnom sjećanju i potiče na ponovne dolaske. Kreiranje turističkih doživljaja na razmatranom području mora se temeljiti na temama koje resursna osnova i sustav atrakcija mogu podržati. Teme oko kojih se mogu grupirati i sadržajno povezivati pojedine atrakcije, proizvodi i usluge te aktivnosti u užem i širem okruženju su: kupališni turizam – proizvod „sunce i more“, nautički turizam, etno- i gastroturizam, ruralni turizam, lovni turizam, kulturni turizam, religijski turizam, turizam treće dobi, sportsko-rekreacijski turizam, robinzonski turizam u ruralnom području, turizam kraćih boravka ili city break turizam.

U skladu s prethodnim odrednicama, uvažavajući pri tome trenutnu tržišnu spremnost, značajke i kvalitativna obilježja resursno-atrakcijske osnove, sustav turističkih iskustava/ doživljaja i turističkih proizvoda, Općina Sukošan se može uspješno tržišno vrednovati tijekom većeg dijela godine. Općina Sukošan se može pozicionirati kao destinacija za ugodan obiteljski odmor u očuvanom i opuštajućem prirodnom ambijentu zanimljive povijesti, odnosno destinacija u kojoj još uvijek „žive“ autohtone vrijednosti.

Hart Per

5.2 Pri definturističkturista. turizmas novimprivlačepet ciljumirovlj

CILJA

Obitelji

Nautiča

Stariji pputuju

S

rović d.o.o.

Ciljana tr

niranju ciljnko tržište zOdabir ciljn do 2026. g

m turističkimenje automoanih tržištajenici i spor

ANO TRŽIŠT

ji s djecom

ari

parovi koji bez djece

STRATEGIJA

ržišta

nih tržišta zzahtjeva konih tržišta ogodine. Stram proizvodiobilom dosta – obiteljrtski rekreat

TE

HrvatsSlovenSlovačČeška,Italija,Herceg

NjemaAustrijBritaniSlovačMađar

HrvatsSlovenMađarBelgijaFrancu

RAZVOJA TU

za Općinu Sonstantno ovisi o resurategija ciljnma na tradtupnih geogi s djecomtivci.

DRŽAVE

ska, Njemačknija, Poljska, čka, Austrija, , Mađarska, Bosna i govina

ačka, Slovenija, Italija, Veja, Poljska, čka, Češka, ska

ska, Njemačknija, Austrija,ska, Italija,

a, Nizozemskuska

URIZMA OPĆ

Sukošan, u prilagođavarsima Općinih tržišta sedicionalno ngrafskih tržm, nautičar

ka, Mladu dosredprim

ja, elika

Uglado 4muškžena3/4 nzavršškolu

ka, ,

ka,

Visokdobrod 4Prednajve

ĆINE SUKOŠA

obzir treba anje potrebne Sukošane prvenstvenajjača geoišta. U nastri, stariji p

KORISNIK

de obitelji s dobi do 16 godnjih i viših anja.

vnom u dobi9 godina. Viškaraca (69%

a (31%). Višenautičara imašenu višu ili vu.

koobrazovanrih primanja 0 do 65 godstavljaju treneći tržišni seg

AN 2017-202

uzeti činjebama i želji definiranimno odnosi n

ografska tržtavku su prarovi koji

K

djecom dina,

Uz aktužipriTrapopaktsad

i od 30 še je

%) nego e od a visoku

Nau pnoćmjebovtijemanajkupresna šetposzabznai nisporek

i, u dobi ina nutno gment.

Putgodpotzdrzdročesmgas

26

Stra

nicu da suvljama potem ciljevimana veću penžišta te interedložena i putuju bez

OPIS POTR

„sunce i motivnosti na voivanje u očuvrodnom ambaže dodatne put tradiciontivnosti i zabdržaja.

autičari na puprosjeku ostvćenja u mariesnim lučicavi i sidru. Naekom boravkarini/luci i dejčešće odlazepnju, kafiće, storane, slastizlete na ob

tnje u prirodsjećuju lokalbave i razgleamenitosti, aizom drugih ortskih, zabakreativnih ak

tuju nekolikodišnje, dobritrošaci. Voderavoj prehranravom načinuekuju kvalite

mještaj i kvalistronomsku

anica 69

vremeno ncijalnih

a razvoja netraciju enzivnije opisana

z djece,

REBA

ore“ traže odi, vanom bijentu. sadržaje

nalnih bavnih

utovanju varuju 12 inama, ma, na

autičari ka u stinaciji e u

tičarnice, ali, i, ne

edavaju a bave se

avnih ili ktivnosti.

o puta su e brigu o ni i u života,

etan tetnu ponudu.



70

Umirovljenici

Njemačka, Slovenija, Austrija, Mađarska, Italija, Belgija, Nizozemska, Francuska

Muškarci i žene, stariji od 65 godina, večinom umirovljenici, bolje situirani.

Nisu više vezani za potrebe svoje djece, imaju osigurana financijska sredstva za putovanje. Žele ugoditi sebi, aktivni su, traže intelektualno stimulativna putovanja (upoznavanje novih kultura i sl.), traže kvalitetan smještaj.

Sportski rekreativci

Njemačka, Slovenija, Austrija, Mađarska, Poljska, Slovačka, Češka

Prvenstveno muškarci, žene su manje zastupljene, u dobi od 25 do 45 godina, zaposleni, viših primanja

Traže dodatne sadržaje na odmoru (tenis, golf, jahanje, biciklizam, sportovi na vodi npr. daskanje na vodi). Važna im je kvaliteta smještaja i dodatnih sportskih sadržaja

Tablica 5.2-1: Ciljana tržišta za Općinu Sukošan 5.3 Turistički proizvodi Pri razvoju turističkih proizvoda na području Općine Sukošan glavni naglasak treba biti na dodatnim aktivnostima, tj. proširenju već postojećih turističkih proizvoda s ciljem: Produženja turističke sezone Podizanja kvalitete cjelokupne turističke ponude Podizanja stupnja zadovoljstva turista.

Na području Općine Sukošan razvoj obiteljskog turizma moguće je intenzivirati posredstvom boutique i obiteljskih hotela koji bi svoju ponudu usmjerili prema turistima treće životne dobi. Poboljšanjem ponude nautičkoga turizma i razvojem ponude posredstvom boutique i obiteljskih hotela, na području Općine Sukošan moguće je osmisliti zabavni centar i tematski park. U ovaj bi projekt bilo potrebno uključiti i cijeli prostor zaleđa, sve do Zračne luke Zadar, a taj bi prostor tada imao funkciju zabavnog života za cijelo područje Zadrske rivijere, s posebnom ponudom za nautičare i turiste željne zabave i aktivnoga odmora. Na području zaleđa Sukošana (i Bibinja te zaleđa Dikla) moguća je izgradnja golf igrališta koji bi stvorili dodatne sadržaje i motive za posjet turista tijekom cijele godine.

Hart Per

Zbog nulaganjprojektturisti dsvaki tu U nastatrendov

Opis pr

Mogući

Ciljna t

Opis pr

Mogući

S

rović d.o.o.

nedovoljne ja u turistnim prijedldobro inforuristički pro

avku je datve i moguće

roizvoda

i modaliteti

tržišta

roizvoda

i modaliteti

STRATEGIJA

razvijenosstičku infralozima. Pri mirani i daoizvod treba

t opis turiste modalitet

„Sunce i mu Općinu Prema preće sporije kao lidersrazvijati oproizvoda,turiste.

Te

ad Ak

dj

• O• St• U• Sp

Nautički tuu lukama nautičkog pokretljivosvakodnevnautičarimrelativnoj 30 do 49 g

Lj O Ga Pr

RAZVOJA TU

sti pojedinastrukturu razvoju noposebno c

a pričati svo

tičkih proizvte proizvod

more“ je još Sukošan. O

edviđanjima rasti, ali dug

ske svjetskeovu vrstu tu, podizanja

ematske pladrenalin) ktivnosti na jecu – tramp

bitelji s djecotariji parovi kmirovljenici portski rekre

urizam je plonautičkog tturizma i

ost turista-nvnu promjen

ma koje višeosami, dalekgodina, slijed

epota prirodsobna sigurnastronomskarometna dost

URIZMA OPĆ

nih turističi suprast

ovih proizvocijene ono voju priču i

voda Općinda te njihov

SUN

uvijek glavnOvaj turističk

Svjetske tugoročne proge odmorišne urističke pon

njegove kv

aže (obitelj

vodi (daskapolini na vodi

om koji putuju b

eativci

NAUTI

ovidba i boraturizma radi

ostalih obnautičara, knu mjesta be zanima obko od očiju „de oni stariji

de i krajolikanost gostijua ponuda stupnost pola

ĆINE SUKOŠA

kih proizvotrukturu štoda treba všto je drugbiti formira

ne Sukošanve korisnike

NCE I MOR

i motiv dolasi proizvod ćerističke orgagnoze i dalje

destinacije.nude uz nagvalitete i st

i djeca,

anje, vožnja )

ez djece

IČKI TURI

avak turista-ni odmora i

blika turizmakoja podrazboravka. Namilazak arhipe„turističke maod 50 godin

azne luke i m

AN 2017-202

oda potrebto je detavoditi račun

gačije i origan kao istin

n koji uključe, tj. ciljna t

RE

ska turista u e i dalje rasanizacije, tur

govore o za Općina Suglasak na pvaranja dod

zdravlje, re

kajakom, za

IZAM

nautičara na rekreacije. Ba je plovidzumijeva čemijenjen poelaga radi kase“. Najvišea, te mlađi u

arine

26

Stra

bna su odaljnije opina i o tom

ginalno. Zbonski doživlja

čuje glavnetržišta.

Hrvatsku, a sti, ali neštorizam na Meadržavanju ovukošan trebaproširenje tudatne vrijed

rekreacija, r

abavne aktiv

plovnim objBitna razlikadba odnosnoestu, a nernajviše rekr

kupanja i uže su turisti uu dobi do 29

anica 71

dređena sano u e da su og toga, aj.

e tržišne

naročito sporije.

editeranu ve regije a i dalje urističkog nosti za

ronjenje,

vnosti za

jektima i između o velika rijetko i eativnim ivanja u dobi od godina.

Hart Per

Ciljna t

Opis pr

Mogućimodalit

Ciljna t

Opis pr

Mogućimodalit

S

rović d.o.o.

tržišta

roizvoda

i teti

tržišta

roizvoda

i teti

STRATEGIJA

• Na• St• Sp

Kulturni tuneku destrazličitim omogućujkulturne iodređenojpolovice mturizma. Oiznadprosjrado kupuod 45 dokulturno-p

• Ku

Sv• Kuo M

Tr

o Oo Nao Sto Uo Sp

Sport i rekpodrazumprirodi, pzahtjevnihvisokoobragodina. Onudi sadrž

o Hoo Bio Dao Roo Te

RAZVOJA TU

autičari tariji parovi kportski rekre

urizam obuhvtinaciju i obo

tematiziranu posjetitelj povijesne bj destinaciji. međunarodniOvaj oblik tječna primanuju različite po 60 godinapovijesna baš

ulturno-povijv. Martina, Pultura života anifestacije rke tovara i s

bitelji s djecoautičari tariji parovi kmirovljenici portski rekre

kreacija nižeijeva manje

promatranja h aktivnosti azovani turis

Odlučuju se zžaje koje odg

odanje i trčaiciklizam askanje na vonjenje enis

URIZMA OPĆ

koji putuju beativci

K

vaća kulturnogaćuju njihonim kružnimjima upoznabaštine, ali Prema podaih turističkihturizma prenja. Traže duproizvode tijea, a značajaština te kultu

jesna baštinaPalac – Nadbi

i rada (OPG(Sukošanska

svićarenje, B

om

koji putuju b

eativci

SPORT

eg intenzitetae fizičke nap

biljnog i na vodi.

sti srednje za duži boravgovaraju njih

anje

vodi

ĆINE SUKOŠA

ez djece

KULTURA

e aktivnosti ov boravak um turama. avanje životni svega ono

acima Svjetsk putovanja feriraju visoulja putovanekom putovaan je i poraura života i ra

a (stara jezgriskupski ljetn-ovi) a fešta, Lje

Brudetijada, K

ez djece

T I REKREA

a, u destinacpore, aktivnživotinjskog Za ovaj p

i više platežvak u destinahovim prefere

AN 2017-202

i doživljaje ku destinaciji.

Proizvodi nog stila lokoga što dajeke turističke uključuje kookoobrazovannja, očekuju nja. Najčešćast mlađih ada.

ra Sukošana,nikovac)

etne maškarKlapske veče

ACIJA

cijama obilježnosti poput

svijeta, bproizvod se žne moći, u aciji, naročitoencijama.

26

Stra

koji privlače Riječ je ponkulturnog

kalnog stanoe identitet i organizacije

omponentu kni turisti kokvalitetan smće su to turisturista koje

, crkve Sv. K

re, Ribarske eri)

žja sličnih Suboravka i š

biciklizma tenajčešće

dobi od 25to ukoliko de

anica 72

turiste u najviše o

turizma ovništva, karakter , više od

kulturnog oji imaju mještaj i sti u dobi

zanima

Kasijana i

feštice,

ukošanu, šetnje u e manje odlučuju 5 do 45 estinacija



73

o Ostali sportovi na vodi

Ciljna Tržišta

o Obitelji s djecom o Stariji parovi koji putuju bez djece o Sportski rekreativci

Tablica 5.3-1: Turistički proizvodi Općine Sukošan 5.4 Komunikacijske smjernice Komunikacija predstavlja značajno sredstvo ostvarivanja razvojnih ciljeva. Pretpostavka je učinkovite komunikacije, suradnje i razumijevanja stvaranje destinacijskoga menadžmenta organizacije (DMO) na čelu mreže dionika destinacije. Ovakvo umrežavanje dionika omogućuje međusobno razumijevanje i toleranciju te usuglašeno planiranje, organizaciju, koordiniranje i kontrolu turističkih aktivnosti. Mreža dionika uključuje ključne i sve ostale zainteresirane dionike, posebice lokalno stanovništvo Općine Sukošan. Značajnu podršku navedenome predstavlja razvoj informacijsko-komunikacijskoga sustava čija je temeljna funkcija razmjena informacija i znanja među dionicima. Iako sustav prije svega omogućuje internu komunikaciju, stvaranje baze podatka pruža mogućnost kreiranja elektroničke platforme za komunikaciju s javnosti. Time se stvaraju uvjeti za zajedničko nastupanje na turističkom tržištu, a turistička potražnja cjelokupnu ponudu Općine Sukošan kao destinacije može pronaći i konzumirati na jednome mjestu. Lokalno stanovništvo na specifičan te prije svega ugodan način treba komunicirati s turistima, biti na usluzi i pružiti im potrebne informacije. Neophodna je također povratna informacija turista o njihovim stavovima, ponašanju i zadovoljstvu s destinacijom u čiju svrhu je potrebno provoditi kontinuirana istraživanja u okviru destinacije i turističkih subjekata. Građani također trebaju izraziti svoje mišljenje i stavove o ukupnom utjecaju turizma na Općinu Sukošan. Prethodno definirano pozicioniranje, ciljna tržišta i proizvodi čine temelj marketinške strategije turističke destinacije. Suvremeni marketing naglašava važnost komunikacijskih aktivnosti jer upravo pomoću njih potencijalni turisti mogu stvoriti sliku o proizvodu i usluzi koju kupuju. Suvremene komunikacijske aktivnosti raspolažu s nizom alata putem kojih destinacija može doprijeti do ciljnih tržišta. Riječ je o klasičnim promotivnim aktivnostima kao što su oglašavanje, odnosi s javnošću, direktni marketing i unapređenje prodaje. Sve ove aktivnosti se mogu provoditi putem različitih medija, među kojima u turizmu sve značajnije postaju komunikacijske aktivnosti putem mrežnih stranica i društvenih mreža. Komunikacijske aktivnosti koje je potrebno poduzeti s ciljem stvaranja jasnog imidža Općine Sukošan trebaju: Prenijeti osnovnu poruku pozicioniranja Općine Sukošan kao turističke destinacije; Postići sinergijski prodajni učinak korištenjem niza ujednačenih promotivnih

materijala i aktivnosti.

Hart Per

Sukladnmogu b

AKT

Oglašav

Odnosi

Izravni

Tablica

VMAT

Imidž in

Temats

S

rović d.o.o.

no navedenbiti korisni za

TIVNOST

vanje

s javnošću

marketing

5.4-1: Prije

VRSTA TERIJALA

nfo brošura

ske karte

STRATEGIJA

nom, u nasta daljnji tur

Oglašajasno ptrebajuSukošadefiniraulaganjnakon oglašavponudi

u

Aktivnos medputova„press“koja ćefotograprema manife

g

Izravnapredstapoželjnprikupljstvara komunbaštini

edlog prom

a

OpćinaažuriraOd bropromotdestinalijepim Postojekorisnim

RAZVOJA TU

tavku se naristički razvo

vanje, kao ipoznavanje cu poslužiti kaan koje prvanog pozicionja, predlaže

formiranja vanja treba Općine Suko

osti odnosa sijima, tj. nonja s pred“ sekcije na e biti namijenafija i sve p

medijima stacija ili nek

a komunikacavlja jednostno, u suradjati e-mail adkomunikacijicirati nove te uključiti s

otivnih aktiv

Sukošan rati nakon una

ošure ne tretivni materijaciji. U brošfotografijam

eće turističkem informac

URIZMA OPĆ

alazi pregleoj Općine S

K

i svaki drugciljne skupineao temelj u venstveno tniranja. Budse izrada pl prethodnobiti usmjer

ošan.

s javnošću povinarima. Tstavnicima mrežnom m

njena isključpodatke bitne

potrebno kog drugog d

cija s ciljnim tavnu, ali vrldnji s diondrese turistajska baza puoblike ponu

same turiste

vnosti Opći

K

aspolaže kvaprjeđenja t

eba odustati jal čiji cilj

šuri i dalje tma i kratkim t

ke karte je cijama. Kart

ĆINE SUKOŠA

d promotivukošan.

K O N C E P

i oblik marke. Upravo prkreiranju jastrebaju biti ući da oglašaan oglašavao definiranien na infor

rvenstveno tTo može ukrelevantnih

mjestu Turistivo medijimae medijima. je organizi

događanja re

tržištima, u o efikasnu k

nicima razvoa koji svoj odutem koje jeude, slati infu kreiranje p

ne Sukošan

K O N C E P

alitetnom imturističke ponjer ona pretreba biti

trebaju biti tekstovima.

potrebno znte trebaju

AN 2017-202

nih aktivno

P T

ketinške komrethodno navsnih oglašiva

usmjerene avanje zahtjenja (na godih turističkimiranje pote

trebaju biti uključivati org

medija i ftičke zajednica, a uključiva

Posebne akrati u slučelevantnog za

svrhu očuvakomunikacijskoja turizma dmor provodee tijekom cijeformacije o pojedinih turi

n

P T

midž info bronude predviđdstavlja jednprenošenje interpretiran

natno unaprprije svega

26

Stra

osti i materi

munikacije, zvedena ciljnačkih poruka na komun

eva veća finašnjoj razini),h proizvodencijalnih tu

usmjerene naganizaciju stformiranje zce Općine Sat će baze tektivnosti usmčaju tradicia razvoj turiz

anja trajnih oku aktivnost.

Općine Sue u Općini. Tele godine mkulturno-povističkih aktiv

rošurom kojuđene ovim pnostavan i edoživljaja b

ni proizvodi

rijediti i nad biti jedno

anica 74

ijala koji

zahtjeva a tržišta Općine

niciranje ancijska , ali tek a. Cilj

urista o

a odnos udijskih zasebne Sukošan ekstova, mjerene ionalnih zma.

odnosa, . Bilo bi ukošan, Time se moguće vijesnoj nosti.

u treba planom. efikasan boravka praćeni

dopuniti ostavne,



75

informativne i s jasno naznačenim turističkim resursima te popisom ugostiteljskih i smještajnih objekata. S jedne strane se mogu nalaziti biciklističke staze i teniski tereni, a s druge tematski označene plaže i turistički resursi. Karte mogu biti u formatu koji se preklapa čime se stvara više prostora za navođenje potrebnih podataka.

Ažuriranje mrežnog mjesta

Mrežno mjesto Turističke zajednice Općine Sukošan sadrži sve elemente modernog i kvalitetnog mrežnog mjesta. U budućnosti ga je potrebno ažurirati sukladno razvoju turističke ponude. Ono što bi još bilo korisno je napraviti optimizaciju mrežnog mjesta za Internet pretraživače (SEO), što bi osiguralo primjerenu razinu vidljivosti mrežnog mjesta na Internetu. Konačno, bilo bi potrebno osigurati kontinuirano praćenje performansi mrežnog mjesta (korištenjem „online“ dostupnih alata kao što su Google Analytics i sl.), čime bi se, kroz vrijeme, mrežno mjesto u sadržajnom, ali i funkcionalnom smislu bolje prilagodilo potrebama različitih ciljnih skupina.

Društvene mreže

Jedan od najnovijih trendova u destinacijskom marketingu znači intenzivnu primjenu korisnički generiranih sadržaja za promociju turističkih proizvoda i usluga. U tom kontekstu, osobit značaj u komunikaciji aktivnosti Općine Sukošan trebaju imaju korisnički generirani sadržaji, tkzv. društveni mediji, koji predstavljaju jedan oblik osobne preporuke. Njihov značaj je u tome što ih turisti doživljavaju kao izrazito vjerodostojne, pa stoga imaju i visoku promocijsku vrijednost kao i visok utjecaj na odluke turista o odabiru destinacije. Stoga bi uz postojeću Facebook stranicu trebalo izraditi i Instagram profil te ga povezivati sa službenim Instagram profilom Hrvatske turističke zajednice – @lovecroatia.

Tablica 5.4-2: Prijedlog promotivnih medija Općine Sukošan

Hart Per

6.1 Temeljeanalize dobivenSukošan Vizija, definirastrateškOpćine Strategglavnih

A.

B.

C.

S

rović d.o.o.

Glavne sk

em provedei identificir

nih provođn, definiran

kao slika anje strateškkih ciljeva tSukošan.

ijom razvojskupina pro

Turistička Gospod Uređenj Uređenj Unaprje Nadogr Uređenj Interpre

Organizac Izrada p Interni

Razvoj pro Kvalitet Uređenj Upravlja

STRATEGIJA

6.

kupine pr

ene analizeranih prednđenjem kona je jasna v

željene turkih razvojnite su neke

ja turizma ojekata uklj

a nadograddarenja na pje javnih poje rive – luneđenje turisaditi Wi-Fi pje i tematizetacija najv

cija i edukapriručnika zmarketing

oizvoda tno upravljaje biciklističanje događa

RAZVOJA TU

Glavni

rojekata

e i valorizanosti i nedonzultacija svizija razvoj

rističke budih ciljeva kaod njih de

Općine Sujučujući:

dnja destinpomorskom ovršina ngo mare Sstičke signalpristup interacija plaža

važnijih turis

acija u turza privatne i

anja plažamčkih staza anjima

URIZMA OPĆ

i razvoj

acije turističostataka, ps ključnim a turizma n

dućnosti Oao i razvojnetaljno opis

ukošan za

nacije dobru

ukošan lizacije rnetu stičkih atrak

rizmu iznajmljivač

a

ĆINE SUKOŠA

jni proj

čke resursnprilika i prij

dionicimana području

pćine Sukonih projekatsani u Prilo

razdoblje 2

kcija

če

AN 2017-202

jekti

ne osnove, jetnji te na turističkoOpćine Suk

ošan predsta, koji su u

ogu Strateg

2017-2026

26

Stra

provedenea osnovu pog razvoja košan.

tavlja osnou funkciji poije razvoja

predviđeno

anica 76

e SWOT podataka

Općine

ovicu za ostizanja turizma

o je pet

Hart Per

D.

E.

6.2

Projekt

Opis pr

Nositelj

S

rović d.o.o.

Razvoj Tematiz

Novi razvo Turistič Razvoj Hotel sa Hotel sa Izgradn Uređenj Ulaganj

marina

Održivi ra Razvoj Pokreta Pokreta Osnivan Povrćar

plodovit Voćarst Razvoj Izgradn Plasten Izgradn Uzgoj la

Turistička

t (A1)

rojekta

ji projekta

STRATEGIJA

lokalnih prozacija gastro

ojni projekko naselje Tobiteljskih ia 100 soba a 40 soba nnja „kamp oje i proširenje u razvoj i tematskih

zvoj ruralnruralnog tu

anje EKO pranje okolišnonje poljoprivrska proizvotog povrća,tvo i maslinauzgoja koza

nja podrumaička proizvo

nja uljare zaavande i ete

a nadogra

Gospodaresadržaje: blokova suključujućrekreacijsk Lokacije npomorsko(4) i Plaža Redovno uplaža i kuizrada kapomorsko(javni wc-

Zlatna

RAZVOJA TU

oizvoda onomske po

kti Tustica i malih hotena lokaciji

na lokaciji Modmorišta“ znje D-Marinnovih i inov

h parkova

nog turizmrizma na Ooizvodnje no odgovornvredne zadrodnja na ot blitve) arstvo (uzgoa (i ovaca)a-vinarije odnja povrća preradu meričnog bilja

adnja des

GOSPO

enja na pomuređenje i izsa signalnimći iznajmljivaki sadržaje.

na područjum dobru su

a Makarska (5

upravljanje pupališta, čišćatastarskih g dobra za i, tuševi i dr.

a luka Sukoša

URIZMA OPĆ

onude

ela Makarska (4

Makarska (3*za autodomn Dalmacijavativnih turi

ma PG-ima

na područjunog ponašanruge tvorenom (

oj bajama,

ća maslina a

stinacije

ODARENJE

morskom dobzgradnju rivem bovama anje sredstav

u Općine Suzone: Zlatna5).

pomorskim dćenje dijelovaelaborata zk.o. Sukoša

.) i postavlja

an d.o.o. / TZ

ĆINE SUKOŠA

4*) *) ove

ističkih proi

Općine nja i eko oz

(uzgoj kupu

smokava, v

NA POMO

bru uključujee s vezovima

za vezivanjva, ugostite

ukošan ukljua luka (1), Pa

obrom obuha pod raslinjza pomorskan, čišćenje nje i uklanja

Z Sukošan /

AN 2017-202

zvoda kroz

načavanje

usnjača , lu

višnje-maras

ORSKOM D

e mogućnost za brodice; je brodova;ljstvo i trgov

učene u Plaalac (2), Plaž

vatit će sljedjem, nasipavo dobro, opodmorja, onje kabina za

26

Stra

projekte ka

ukovičastog

ske, maslin

DOBRU

t ulaganja u postavljanje ; i uređenjvinu i kome

an gospodarža Dječji raj (

deće usluge: vanje dijelovodređivanje održavanje a presvlačen

anica 77

ampova,

povrća,

a)

sljedeće sidrenih

je plaža ercijalno-

renja na (3), Riva

čišćenje va plaža,

granica objekata

nje.

Hart Per

Realiza Priorite

Projekt

Opis pr

Nositelj

Realiza Priorite

Projekt

S

rović d.o.o.

acija

et

t (A2)

rojekta

ji projekta

acija

et

t (A3)

STRATEGIJA

Općina

2017.

Visoki

Uređenostzadovoljstuključuje stanje urbjavnih objprivlačne ambijentadestinacije Kako bi suređenja građevinagradnji te

o Ko(k

o Koo El

cvo O

mo U

OpćinaStanov

2017.

Visoki

Izrada „Uzapočeta jsjeverni onamjene D

RAZVOJA TU

a Sukošan /

i dalje

prioritet

U

t javnih povtva turistabrigu za čist

bane galanteekata, čistoćatmosfere lnosti, što e.

e uređenosti održavanj potrebno jkoristiti elem

orištenje tradkrovovi, prozoorištenje priremente urba

vijeće, javna glašavanje u

materijalima izređenje okuć

a Sukošan / vništvo Općin

i dalje

prioritet

UREĐEN

Urbanističkogje temeljem balni pojas i D-Marin Dalm

URIZMA OPĆ

RH / EU fond

UREĐENJE

vršina u turisi lokalnog

toću javnih erije (klupe, ću i uređenou destinacijpredstavlja

t javnih povrja javnih pje voditi ramente tradicidicijskih bojaori, fasade) rodnih materane galanterrasvjeta)

u prostoru - pzrade oglasnćnica i ostalo

Zlatna luka Sne

NJE RIVE –

g plana ure Prostornog akvatorij namacija do ig

ĆINE SUKOŠA

dovi

JAVNIH P

stičkoj destinstanovništv

površina, hokoševi za smst oglasnih pi odnosno kjedan od

ršina podiglarostora te čuna o korijskog oblikova i oblika u a

rijala – prije sije (klupe, ko

potrebno je vnih ploča o

Suskošan d.o

– LUNGO M

đenja dijelaplana uređe

aselja Sukošaralište s tribi

AN 2017-202

POVRŠINA

naciji predstava. Uređenoortikulturno umeće), stanjeprostora, a svkreiranja tzvvažnih elem

a na primjergradnje staištenju tradivanja, što ukrhitektonskim

svega kamenoševi za sme

voditi računa

o.o. / TZ Suk

MARE SUK

a obalnog penja Općine an, i prostirenama u cent

26

Stra

A

tavlja važan ost javnih uređenje dese fasada stamve s ciljem sv. urbanog menata atra

renu razinu, mbenih i picijskih mateključuje: m elementim

n i drvo eće, posude z

a o veličini, o

košan /

KOŠAN

pojasa u SuSukošan i o

e se od luke tru naselja S

anica 78

element površina stinacije, mbenih i stvaranja sklada i

aktivnosti

prilikom poslovnih erijala u

a

za

obliku i

ukošanu“ obuhvaća posebne Sukošan.

Hart Per

Opis pr

Nositelj

Realiza Priorite

Projekt

Opis pr

S

rović d.o.o.

rojekta

ji projekta

acija

et

t (A4)

rojekta

STRATEGIJA

UređenjemSukošan k PPUO Suknaselja - unamjene ( Prostor upomorskomanja "dougostiteljs Izgradnja najvažnijihprivezište atrakcija n

o Poklop

o Hoža

o Oob

o Ood

U budućnodnosa dpovezivala

Općina

2018.

Visoki

Pristupne relativno spostojeće turista u podizanju turističke signalizacionih turist

RAZVOJA TU

m područja ukao ugostitelj

košan utvrđujuređena mor(nautički turi

u obuhvatu g prometa i ogradnja" obskih, prometn

šetnice od Dh javnih povbrodica i jah

na području Sopločavanje asičnim urbapločavanje gortikulturno ardinjera s msiguranje kvabjekata brze premanje šedmor, koševe

osti potrebnduž cijele oa cijelu destin

a Sukošan /

i 2019.

prioritet

UNAPRE

ceste koje su dobro ozn

turističke sprostoru, lastupnja zadsignalizacijeijom, kako potičkih atrakc

URIZMA OPĆ

u obuhvatu Pjsko-turističk

je ovo podrurska plaža, luzam, brodog

UPU-a plannautičkog tu

bale, te potpnih, parkirališ

D-Marin Dalmvršina u Sukhti, te će preSukošana. Udijela šetniceanim opločniradskih trgovuređenje šet

mediteranskimalitetnih ugoprehrane dij

etnice elemene za smeće,

no je razmotbale naseljanaciju.

RH / EU fond

EĐENJE TU

vode do Opnačene smeđsignalizacije akšem samodovoljstva tue obuhvaća ostojećih takija koje tren

ĆINE SUKOŠA

Plana pridonijko središte O

učje kao izgruka otvorenagradilište).

niran je prvurizma. Planouna rekonstšnih i pješač

macija do Stakošanu. Dio edstavljati jeređenje šetne, poželjno kkom koji se sva i šetnica itnice postavljm biljem ostiteljskih sajelom šetnicentima urbaneprostore za o

riti mogućnoa Sukošan,

dovi

URISTIČKE

pćine Sukošađom turističkbi zasigurno

ostalnom obiurista koji boaktivnosti ozko i potencijanutno nisu do

AN 2017-202

jet će dodatnOpćine.

ađeni dio graa za javni pr

venstveno kaom je predviđrukcija i dogkih površina.

rog sela predšetnice će bednu od najznice obuhvatikamenim pločstandardno k koji ne stvajanjem kame

adržaja – plaže e opreme, štooglašavanje

ost rješavanjkako bi še

E SIGNALIZ

an, kao i samkom signalizao doprinijelolasku destin

orave u Sukoznačavanja salnih turističkostupne turis

26

Stra

noj afirmacij

rađevinskog promet i luke

kao zona ređena rekonstgradnja rekre.

dstavljai će jbiti kupališnaznačajnijih tuit će sljedećečama ili alterkoristi za ara buku i vibenih/betonsk

žnih caffe-ba

o uključuje ki slično

ja imovinskoetnica u bu

ZACIJE

mo područjeacijom, unapo lakšem snnacije te posošanu. Unapsmeđom turkih atrakcija stima pa pos

anica 79

ji naselja

područja posebne

ekreacije, trukcija i eacijskih,

jednu od a obala i urističkih e: rnativno

bracije kih

arova i

klupe za

o-pravnih dućnosti

e Općine prjeđenje nalaženju sljedično

prjeđenje rističkom odnosno sljedično

Hart Per

Nositelj

Realiza Priorite

Projekt

Opis pr

S

rović d.o.o.

ji projekta

acija

et

t (A5)

rojekta

STRATEGIJA

niti primje Temeljemza to priploče/panmagistralu Unapređeponude, bpodići će području O

ZlatnaOpćina

2019.

Srednj

S obziromnjihovog bužeg sredObziroma mobilnim osigurati kstupanj za Bežični Wobjavljujui sami turturističke važan i vjeodabiru de Značaj šMinistarstvraspisalo sredstava a s ciljemznačaj ICTda će Min(su)financ

RAZVOJA TU

ereno tržišno

razgovora sikladnim mjeoe, i to na uu, te u pravc

njem smeđebiti će lakše se stupnja

Općine zadrž

a luka Sukošaa Sukošan /

i 2020.

ji prioritet

NADOGR

da Internet boravka u ddišta Sukoškako turisti uređajima k

kvalitetano badovoljstva tu

i-Fi pristup Ikorisnički ge

risti, tijekom ponude Sukerodostojan estinacije.

širokopojasnovo turizma Rnatječaj podza poticanje

m podizanja T-a i Internenistarstvo turcirati i poticat

URIZMA OPĆ

valorizirane

s predstavnicestima post

ulasku u Opću Debeljaka

e turističke ssnalaženje tzadovoljstva

žavanjem jed

an d.o.o. / TZHrvatske ces

RADNJA W

t postaje sve destinaciji, cišana bežičnse tijekom s

koji imaju mbežično spajaurista.

Internetu turenerirane sasvoga bora

košana. Koriizvor inform

og, bežičnoRepublike Hrd nazivom „He bežičnog pnjihove tržiš

eta u suvremrizma, ali i dti ovakve inic

ĆINE SUKOŠA

.

cima javne vtaviti dodatnćinu iz smjerai spoja na au

signalizacije turista u prosa turista, te dnog dijela tu

Z Sukošan / ste

Wi-Fi PRIST

važniji izvorlj ovoga proim Wi-Fi ssvoga boravk

mogućnost spanja na Inter

ristima se omdržaje o turivka u destinisnički generacija i imaju

og pristupavatske koje

HOTSPOT CRristupa Interšne konkure

menom turistidruga državncijative.

AN 2017-202

lasti utvrđenne informaca Biograda i utocestu A1.

podići će sestoru i lakši će se poveć

urista koji su

TUP INTER

informacija ojektnog prijeignalom za ka u destinacpajanja na Inet turistima

mogućava dastičkoj ponudnaciji, postalrirani sadržaveliki utjeca

a Internetu je, tijekom 2

ROATIA“ za drnetu u turistentnosti. S očkom poslov

na tijela/agen

26

Stra

no je da bi trecijsko-interpreZadra, uz Ja

e kvalitete tobilazak desćati broja tu

u u tranzitu.

RNETU

za turiste zaedloga je po

pristup Inciji sve češćeInternet potra, kako bi se

a u realnom vdi Sukošana,i aktivni pro

aji predstavljaj na odluke

prepoznal2013. i 2014dodjelu besptičkim destinobzirom na vanju, za očencije, i u bu

anica 80

ebalo na etacijske adransku

turističke stinacije, urista na

a vrijeme okrivanje nternetu. e koriste rebno je podigao

vremenu , čime bi

omicatelji jaju vrlo turista o

o je i 4. godine povratnih acijama, sve veći ekivati je dućnosti

Hart Per

Nositelj

Realiza Priorite

Projekt

Opis pr

S

rović d.o.o.

ji projekta

acija

et

t (A6)

rojekta

STRATEGIJA

TZ Su

2018.

Srednj

S obziromskladu s trebale zaploča, čistza presvlaspašavanjsustavi, m Plaže na Punta BlatBarbir, Traukupna po Naglasak posjedova

o Pldjplpodvpldoan

o Plorspplkaug

o Nno-rrebo

RAZVOJA TU

košan / Opći

ji prioritet

URE

m na brojnosNacionalnim adovoljiti mtoća mora, čačenje, marke, dostupna

minimalno jed

području Opto (rt Podvaratica, Vodotiovršina plaža

bi trebao ati (posebni uaže za obitejece (pijesakaži, uređen osebnim potva zabavna aži, rekviziti obi od 0-12nimacije za daže sa sprganizirana sportska sadraži, pristup apaciteta 5 gostiteljski oudističke plaosivost kapacekreacijski s

ekreacijski saoravak djece

URIZMA OPĆ

ina Sukošan

EĐENJE I T

st i raznolikprogramom

minimalne tečistoća plažeker plutače, oprema za p

dan ugostitelj

pćine Sukošre), Dječji rać i Ždralovac

a iznosi cca 1

biti na sljeuvjeti): elji s djecom:k, mali šljunpristup plaž

trebama, nosadržaj na za igru djece

2 mjeseci, odjecu i najamportskim i sportska sadržaja na plaplaži i morum2/osoba

bjekt iz skupaže: pristup pciteta 8 m2/sadržaj na padržaj na moe, prostori za

ĆINE SUKOŠA

/ Ministarstv

TEMATIZA

kost plaža num upravljanja

hničke uvjee, pitka voda

ležaljke i suprvu pomoć, jski objekt iz

an uključujuaj, Soline, Puc. Ukupna du102.400 m².

edećim tema

: uređeni prinak), uređenži za kolica (osivost kapacmoru, minime na plaži i u

osoba za kom zabavnih sa

rekreativnimdržaja na moži, minimalnu osobama s+ ležaljke i

pine „barovi“plaži i moru o/osobi, minimplaži, minimaoru + ležaljknjegu djece

AN 2017-202

vo turizma

ACIJA PLAŽ

užno je njiha i uređenja te propisane, tuševi, sanuncobrani, sWI-FI, park

z skupine „res

u sljedeće lonta, Tustica,užina plaža iz

ama i sadrž

lazi moru prni prostori zainvalidska i citeta 8 m2/malno dva zu moru, prostontrolu plažnadržaja.

m sadržajimoru, minimalno jedan reks posebnim i suncobrani. osobama s pmalno jedan oalno jedan oke i suncobra u dobi od 0-

26

Stra

ŽA

hovo tematizplaža. Sve

e programonitarni objektspasioci i opkiralište, protstorani“ i „ba

okacije: Zlat, Malenica-Mznosi cca 7.7

žajima koje

rilagođeni poa boravak ddječja) i za /osobi + m

zabavna sadstori za njegunih sadržaja

ma: minimallno dva orgakreativan sadpotrebama, i, minimalno

posebnim potorganizirani

organizirani zani, prostori -12 mjeseci.

anica 81

ziranje u plaže bi

om: info ti, tende rema za upožarni arovi.

na luka, akarska,

790 m, a

trebaju

otrebama djece na osobe s inimalno ržaja na

u djece u , usluga

lno dva anizirana držaj na nosivost

o jedan,

trebama, zabavno

zabavno-za igru i

Hart Per

Nositelj

Realiza Priorite

Projekt

Opis pr

S

rović d.o.o.

ji projekta

acija

et

t (A7)

rojekta

STRATEGIJA

o Plodspskop

o Plnorevoplslougpr

o Uzas trorigdrnjobsk

Također mobvezu pr

TZ Su

2018.,

Visoki

INTER

Turističke destinacijsintenzitet u Općini interpretirkomercijapovijesne rada). St

RAZVOJA TU

aže za surfedlaganje surfpremnici s pikupina objekprema za iznaže za pse:osivost kapaekviziti za čišodu (za pseaže za kućnobodno krećgostiteljski orilagođenom rbana proabavno/sportposebnim pi organiziranrganizirana zru djece, oruštvene igrejegu djece ubjekt iz skupkupine „barovmora se precružati na svoj

košan / Opći

, 2019., 2020

prioritet

RPRETACI

atrakcije skog proizvorazvoja turizSukošan n

ran, čime lizacije. Ovobaštine (cr

toga je gla

URIZMA OPĆ

ere: kolni prrf opreme, nitkom vodomkata jednost

najmljivanje i pristup placiteta 5 m2/šćenje i odlae), ležaljke ine ljubimce ću, rekviziti objekt iz sdodatnom u

omenadna tski sadržaj n

potrebama, nna zabavno/zabavno/spoosoba za koe, oprema zu dobi od 0pine „restoravi“. cizno definirjem dijelu pl

ina Sukošan

0.

IJA NAJVA

predstavljaoda, a njihovzma u bilo knije dostupase znatno

o se osobitorkvice, kapeavni cilj ov

ĆINE SUKOŠA

ristup, montosivost kapa

m, minimalnotavnih uslug škola, instruži i moru os/osobi, prijenaganje izmetai suncobrani

na povodcza igru kuć

skupina objuslugom i po

plaža: mina plaži, uređnosivost kapa/sportska sa

ortska sadržaontrolu plažna osobe s p0-12 mjesecani“ , minima

ati i koje doaže.

/ Zlatna luka

ŽNIJIH TU

aju osnovica kvaliteta u

kojoj destinacan turistimao smanjujeo odnosi naelice, arheolooga projekt

AN 2017-202

tažna prijenoaciteta 15 mo jedan (1) uga, ležaljke uktor. sobama s ponosni spremna kućnih ljubi, - odvojencu i za kućnnih ljubimacekata jednonudom za kuinimalno jđen pristup paciteta 5 m2adržaj na plaja na morunih sadržaja

posebnim poti, minimalnoalno jedan u

odatne sadrž

a Sukošan d.

URISTIČKI

cu za izgu najvećoj mjciji. Veći broja niti je n

mogućnosatrakcije s

oška nalazišta stvaranje

26

Stra

osna konstru2/osobi + pugostiteljski o

i suncobra

osebnim potnici s pitkombimaca + poni (zonirani) ne ljubimce ca, minimalnostavnih usućne ljubimceedan, orgplaži i moru z2/osobi + mlaži, minima

u, uređen pra, prostor-tetrebama, proo jedan ugougostiteljski o

žaje koncesio

.o.o. / Konce

IH ATRAKC

gradnju tujeri određuje

oj turističkih na primjerest njihove s područja kšta, kultura e sustava t

anica 82

ukcija za rijenosni objekt iz ni, surf-

trebama, m vodom, osude za

prostori koji se

no jedan sluga sa e.

ganizirani za osobe inimalno

alno dva rostor za erasa za ostori za ostiteljski objekt iz

onar ima

esionar

CIJA

urističkog e smjer i atrakcija n način

tržišne kulturno-života i

turistima



83

dostupnih, označenih i kvalitetno interpretiranih i opremljenih turističkih atrakcija na cijelom području Općine. U sklopu aktivnosti označavanja i interpretacije turističkih atrakcija trebalo bi:

o Označiti sve najvažnije atrakcije postavljanjem interpretacijskih/ informativnih panoa i ploča te odgovarajućih kartografskih prikaza

o Opisati i interpretirati atrakcije na jezicima najvažnijih emitivnih tržišta o Napraviti kartografski prikaz njihovog prostornog položaja o Uključiti označene i interpretirane turističke atrakcije u promotivne

materijale TZ Općine Sukošan, promotivne materijale TZ susjednih općina te promotivne materijale TZ Zadarske županije

Najnačajnije znamenitostina području Sukošana s područja kulturno-povijesne baštine uključuju sljedeće građevine: Crkvica Gospe od Milosti, Crkva Svetog Kasijana, Crkva Svih Svetih, Crkva Svetog Martina, Gornja Vrata, Grb Zmajevića, Palac – Nadbiskupski ljetnikovac. PALAC – NADBISKUPSKI LJETNIKOVAC Ljepotu sukošanske uvale najbolje svjedoči ljetnikovac zadarske nadbiskupije - Palac, sagrađen na umjetno nasutom otočiću usred uvale krajem XV. st., u kojem su ladali crkveni dostojanstvenici grada. Danas na to podsjećaju samo njegovi skromni ostaci, koji svejedno ukazuju na njegovu nekadašnju velebnost. Dao ga je sagraditi zadarski nadbiskup Matheo Valaresso 1470.g. bila je to palača pravokutnog tlorisa na kat, monumentalnih dimenzija, najznačajniji primjerak ladanjske arhitekture. Za vrijeme kandijskog rata poslužio je za zaštitu sukošanaca od turskih napada. Danas je to simbol mjesta i zaštitni znak. Posebno je lijep u zalasku sunca,kada pruža jedinstveni prizor. CRKVA SVETOG KASIJANA Crkva svetog Kasijana je župna crkva smještena u starom selu. Danas je to lijepa kamena građevina sa detaljima romanike i baroka koja je u ovom obliku od XVII. st., ali po mnogim povjesničarima mnogo skromnija postojala je i prije prvog pisanog spomena (1289.g.). Tome u prilog ide pretpostavka da je današnji naziv mjesta proizašao iz naziva San Kasijan. Današnji izgled dobila je 1642. kako se može pročitati nad sjeverozapadnim ulaznim vratima, nad kojima se nalazi reprezentativni zabat oltarne pregrade – najreprezentativniji u našoj srednjovjekovnoj umjetnosti – nastao sredinom 11. stoljeću.

Nositelji projekta

TZ Sukošan / Općina Sukošan / TZ Zadarske županije

Realizacija

2018., 2019., 2020., 2021.

Prioritet

Niski prioritet

Hart Per

6.3

Projekt

Opis pr

Nositelj

Realiza Priorite

Projekt

S

rović d.o.o.

Organiza

t (B1)

rojekta

ji projekta

acija

et

t (B2)

STRATEGIJA

acija i edu

IZR

U strukturkoji razinturističkogpriručnikainformirano Primj

primjprepuređkojihsmjeprivaturistkomu

o Obveobavusluguplatturist

o PravnprehPraviUpisnsadržčlanaUred

TZ Suiznajm

2018.

Visoki

Ciljevi intsenzibilizirturističkogzajednica razvoja tu

RAZVOJA TU

ukacija u t

RADA PRI

ri smještajnihom kvalitete

g tržišta. Gl za privatn

nja privatnih jerima dobrjere gradnjeoruke za uenje privatn

h se potrebeštaja i preatnih smještata tijekom unikacije i opezama privavljanje djelatga, vođenje ta godišnjih tičkoj zajednnoj regulativrane, što ukilnik o razvrsniku odobrežaju, načinuarinama u tdba o utvrđiv

košan / Minimljivači

i 2019.

prioritet

ternog markranje javnog proizvoda. Općine Suko

urizma, defin

URIZMA OPĆ

turizmu

RUČNIKA

h kapaciteta e ne moguavni cilj ovne iznajmljiiznajmljivača

re prakse s e/dogradnje/ređenje inte

nih smještajbno pridržavehrane, savjtajnih objeka

njihovog bphođenja s tuatnih iznajmtnosti, pribavknjige gostijpaušala po

nici vi koja je važključuje niz stavanju i kanja za pruža

u i vođenju turističkim z

vanju visine b

istarstvo turi

INTERN

ketinga se oosti o potre

Nositelji raošan, trebajuniranom vizi

ĆINE SUKOŠA

ZA PRIVA

u Općini Ssuu zadovoljiti oga projektvače koji a koji bi uklju

područja p/adaptacije erijera, prepnih objekatavati s ciljemjete vezane ata, vođenjeboravka u uristima ljivača koje vljanje liječnu, izrada plaosnovu bora

žna u kontekzakonskih i ategorizaciji anje turistič

knjige goszajednicama,boravišne

izma / TZ Za

NI MARKE

odnose na ebi kontinu

azvoja turizmu sve dionikjom i ciljevi

AN 2017-202

ATNE IZNA

ukošan dominvisoke stan

nog prijedlobi bio u fučivao sljedeprivatnog smprivatnih sm

poruke za va, sanitarne m pružanja

za markete brige za

smještajnom

uključuju iičkih uvjerenna evakuacij

avišne pristoj

kstu pružanjpodzakonskprivatnog smkih usluga gstiju i popis, Zakon o

adarske župa

ETING

unapređenjeiranog rada

ma, Općina Se upoznati sima te ih in

26

Stra

AJMLJIVAČ

nira privatni ndarde suvr

oga uključujefunkciji edueće sadržaje:mještaja kojmještajnih ovanjsko/horti

i higijenskea kvalitetnihting i menzdravlje i sm objektu,

ishodovanje nja, isticanjeje, izdavanjejbe, uplate č

ja usluga smkih akata kaomještaja, Prgrađana, Prasa gostiju, Zboravišnoj p

anije / HTZ /

e razvoja tua na unapSukošan i Ts novom Stranformirati o

anica 84

ČE

smještaj remenog e izradu

ukacije i i sadrže

objekata, ikulturno e uvjete usluga adžment sigurnost

načinu

dozvola e cjenika e računa, članarine

mještaja i o što su avilnik o avilnik o Zakon o pristojbi,

/ Privatni

urizma i prjeđenju Turistička ategijom glavnim

Hart Per

Opis pr

Nositelj

Realiza Priorite

6.4

Projekt

Opis pr

S

rović d.o.o.

rojekta

ji projekta

acija

et

Razvoj pr

t (C1)

rojekta

STRATEGIJA

razvojnim aktivnostimprovedena Aktivnosti komunicira

o Sksa

o Dm

o Ous

o Prpo

TZ Su

2017.

Visoki

roizvoda

Plaže kaostrateškogkorištenja utvrđeno. upravljanjdardima, svojevrstaraznolikiju Za plaže ležaljki kostandardimkategoriji provesti izse određiv Ulaz na psve posjepodručjimgdje bi b

RAZVOJA TU

projektima. ma u kojimaa.

internog manja: kupnim izravadržaj usko uijeljenjem in

mrežnim stranrganizacijomsluge, e-marriopćenjima sodsjetnik na

košan / Opći

i dalje

prioritet

KVAL

o osnovni tug interesa z

pitanja su Takvo up

a, uređenjakoji jasno d

an turistički u i kvalitetniju

koje se dodoje je moguma bilo požeC, srednji s

zračun nosivovati standard

laže treba s tioce uz moa. Na taj nabroj organiz

URIZMA OPĆ

Nositelji raz bi oni treba

marketinga je

vnim sastanusmjeren na nformacija pnicama Općin

m specijalizirarketing aktivnsa sastanakaaktivnosti u

ina Sukošan

LITETNO U

ristički resurza samu deupravljanja

pravljanje m i opremanj

definiraju smbrand sam

u ponudu pri

djeljuju u koće postaviti eljno da svakstupanj standog kapacitet

di za koncesio

obzirom da ogućnost napačin bi se mziranih parki

ĆINE SUKOŠA

voja turizmaali sudjelovat

e moguće pr

ncima s dioStrategiju i n

putem intrane i/ili Turistianih tematsknosti i ostaloa koji će dionkojima treba

UPRAVLJAN

rs Općine Suestinaciju. Urplažnim pro

moguće je ja u skladu

mjernice za ue destinacijimjerenih sad

oncesiju trebna određen

ki kupač imadarda javniha za sve plažonare.

su javno doplate kroz orogao regulirrnih mjesta

AN 2017-202

trebaju infoi kako bi Stra

rovesti pomo

onicima razvnjezinu impleneta koji sečke zajednickih radionica

nicima razvojaju sudjelova

NJE PLAŽA

ukošan predređenje plažstorom, kojepostići kro

s postojećuređenje plae. Također držaja.

ba se strogonoj površini, a minimalno

plaža. Takožne prostore

obro biti besprganizirani prati i sam no

podupirao

26

Stra

ormirati sve drategija bila u

oću sljedećih

voja turizmaementaciju e može po

ce a, npr. unap

ja turizma slati.

AMA

dstavljaju proža i režim e mora biti oz izradu ćim europskiaža, ali i pri

je potrebno

o definirati kgdje bi u 8 m2, što o

ođer bilo bi e u skladu s

platan i dostparking na posivi kapacite

kapacitet p

anica 85

dionike o uspješno

h kanala

a čiji je

vezati s

prjeđenje

užiti kao

ostor od njihovog precizno projekta m stan-stavljaju o razviti

kapacitet skladu s

odgovara poželjno kojim će

tupan za ojedinim et plaža, plaže. Iz

Hart Per

Nositelj

Realiza Priorite

Projekt

Opis pr

Nositelj

Realiza Priorite

Projekt

S

rović d.o.o.

ji projekta

acija

et

t (C2)

rojekta

ji projekta

acija

et

t (C3)

STRATEGIJA

navedenihredovno o

Općinažupan

2017.

Visoki

S ciljem improvizirsukladno zopćina. Imbi se trebprirodu. Sobitelji, dj Kako bi se

o Posig

o Rabi

o Oza

o O

Općina

2018.,

Visoki

S ciljem događanjadestinaciju

RAZVOJA TU

h sredstava, održavanje pl

a Sukošan /ija / Koncesi

i dalje

prioritet

URE

obogaćivanjane biciklistizahtjevima s

majući u viduale sastojati taze bi trebaecu i grupe.

e zadovoljili sostojeće stagnalizacijom azviti pratećciklističke starganizirati poa čiju pripremrganizirati po

a Sukošan /

, 2019. i 202

prioritet

U

obogaćivanja pridonoseu i pridonos

URIZMA OPĆ

kao i iz klaža te za pla

/ Zlatna lukaionari

EĐENJE BI

ja turističkečke staze na

suvremenih cu konfiguraci od mreže r

ale biti različi

suvremeni uvaze urediti, će usluge kaaze okretne ugo

mu koriste lookretne sanit

Zlatna luka S

20.

UPRAVLJAN

ja turističkee kvaliteti bse njezinoj p

ĆINE SUKOŠA

oncesija moaćanje spasio

a Suskošan d

ICIKLISTIČ

e ponude i a području Ocikloturista i iju tla Općineazličitih rutatih dužina i r

vjeti uređenjtematski od

ao što su s

ostiteljske obkalne proizvotarne čvorov

Suskošan d.o

NJE DOGA

e ponude i boravka turprepoznatljivo

AN 2017-202

ogla bi se izoca.

d.o.o. / TZ

ČKIH STAZ

produženja Općine Sukošpovezati ih se Sukošan, nkoje nude v

raznih sadrža

a biciklističkirediti i ozna

ervisi za bic

bjekte koji nuode e.

o.o. / TZ Suk

AĐANJIMA

produženjaista u destosti te su di

26

Stra

zdvajati sred

Sukošan / Z

ZA

a sezone, pšan bi trebalsa stazama snove i uređevožnju kroz aja, tematske

ih staza potračiti odgova

cikle i odmo

ude zdrave

košan

A

a sezone, ptinaciji, promio ponude k

anica 86

dstva za

Zadarska

postojeće o urediti

susjednih ne staze očuvanu e ture za

ebno je: arajućom

orišta uz

obroke i

postojeća moviraju

kulturnog



87

Opis projekta

turizma za kojim potražnja konstantno raste. Imajući u vidu trošak organizacije različitih događanja, potrebno je selektivno odabrati ona događanja koja najbolje mogu ispuniti definirane marketinške ciljeve. To se prvenstveno odnosi na repozicioniranje Općine Sukošan s ciljem stvaranja novih atributa imidža koji proizlaze iz vizije razvoja turizma kao prepoznatljive turističke destinacija namijenjena obiteljskom odmoru uz izvorne, autohtone i tradicijske vrijednosti i nautički turizam. Postojeća događanja (Ribarske feštice, Ljetne maškate, Klapske večeri, Brudetijada, Sukošanska fešta, Trke tovara i svičarenje) kao i brojne gas-tronomske manifestacije koje se organiziraju u suradnji s lokalnim ugostiteljima treba unaprijediti s autohtonim proizvodima i tradicijskim aktivnostima poput lokalnih jela i vina. Nove manifestacije treba usmjeriti prema zaboravljenim, tradicijskim aktivnostima koje kao ogledni primjer kulture života i rada mogu biti zanimljive turistima. Kako bi se uspješno upravljalo događanjima koja trebaju biti tematska, potrebno je poštovati osnovna načela marketinške strategije:

o Događanja prilagoditi preferencijama ciljnih tržišta o Nastojati da događanja odražavaju elemente željenog imidža

destinacije o Stvoriti jedinstvena događanja koja će nazivom i sadržajem turiste

asocirati na Sukošan. Jedno od ljetnih događanja je Sukošanska fešta – blagdan Sv. Kasijana koji se slavi 13. kolovoza. To je dan kada Sukošanci feštaju cijeli dan i noć. Od ranih jutarnjih sati predio Ruševca preplave brojni štandovi kojima se najviše raduju djeca. Mise su u župnoj crkvi svetog Kasijana, te nakon toga je procesija oko starog sela sa kipom sv. Kasijana. Gotovo ispred svake kuće peku se janjci na ražnju, jer se tog dana ugošćuju prijatelji i rodbina koji nisu u Sukošanu. Večer i noć rezervirani su za dobru zabavu, uz ples na organiziranom koncertu ili u sukošanskim kafićima. Posebno atraktivan je veliki vatromet na moru u 23h. „Trke tovara „ Memorijal Kenje Vijole“ & svićarenje“ - U jednoj noći može se doživjeti autohtona Dalmacija uz tradicionalne nošnje, domaća jela, vino i ribu, uz svićarenje (lov ribe na osti pod feral) i dalmatinsku pismu, te upoznati plemenitu životinju koja je dalmatinskom čovjeku nekad značila život i bila od velike pomoći u svakidašnjim poslovima, a danas je gotovo zaboravljena – TOVARA. Ova manifestacija datira još od 1968.g. kada ju je organiziralo društvo „Sinji galeb“ u čast „ranopreminule magarice (kenje) Vijole, održava se svake godine u nedjelju pred Sukošansku feštu.

Nositelji projekta

Općina Sukošan / TZ Sukošan / Lokalni ugostitelji

Realizacija

2017. i dalje

Prioritet

Srednji prioritet

Hart Per

Projekt

Opis pr

Nositelj

Realiza Priorite

Projekt

Opis pr

S

rović d.o.o.

t (C4)

rojekta

ji projekta

acija

et

t (C5)

rojekta

STRATEGIJA

Lokalni prdestinacijeturist“ još suvenire njedinstven

o Deo Fu

Za razvojaktivnost prodaju. najkvalitet Suvenirnicdobro ozndiljem Opbrojnosti i

Općina

2017.

Srednj

Kvalitetnaturističke ali i suvreunaprjeđestveno poobjekata p Gastronomod lokalnogastronomPonuda uostalog plza područj Tematiziratradicijskodrvo, pijes

RAZVOJA TU

RA

roizvodi ukljue čiji je cilj puvijek najva

nikako ne trene proizvode ekorativni prunkcionalni p

j suvenira ite je stoga Poduzetnike tnijih i najori

ce i specijalnačene. Suvepćine. Pri to lokacijama

a Sukošan /

i dalje

ji prioritet

TEMAT

gastronomponude i staemene kultu

enje, tematizodrazumijevapoput konoba

mska ponudao uzgojenih mski doživljau ugostiteljsavu ribu, mje Zadarske

ani, „dalmatom stilu uz ksak, ribarske

URIZMA OPĆ

AZVOJ LOK

učujući suvenprivući nove tažniji oblik meba zanemakoje Općina

roizvodi i suvproizvodi i su

i izradu lokbitno uključtreba potic

iginalnijih suv

izirane trgovenire je moguome treba vna kojima se

TZ Sukošan

TIZACIJA G

mska ponudaaviti u funkcure „života zacija i divea poduzetniča te njihovu

a bi se trebai ekoloških

aj bude karakim objektimaslinovo ulježupanije.

tinski“ ugoskorištenje tr

e mreže itd.)

ĆINE SUKOŠA

KALNIH PR

nire potrebnturiste. Budu

marketinške kriti. U tom c Sukošan mo

veniri koji saduveniri iz pod

kalnih proizvčivanje stanocati aktivnosvenira.

vine trebajuuće prodavatvoditi računae nalaze.

/ Lokalni pod

GASTRONO

a značajno ciju interpretai rada“. Ciljrsifikacija gačku aktivnoskomercijaliza

ala sastojati namirnica p

akterističan zma bi kao e, povrće te

stiteljski objradicijskih mčime bi se d

AN 2017-202

ROIZVODA

o je promatrući da su „prekomunikacijecilju, prvenstvože ponuditi drže vizualnaručja kulture

voda potrebovnika Općinstima poput

biti reprezeti i na štandoa o izgledu

duzetnici

OMSKE PO

može pridoaciju kulturn ovog proje

astronomske t kroz osmiaciju.

od autentičnpri čemu je za područja „lajtmotiv“ janjetinu ko

ekti bi trebaterijala (obdodatno nag

26

Stra

A

rati kao „proeporuka i zae, lokalne protveno treba dsvojim gosti

a obilježja Sue života i rad

bna je podune u njihovu

natjecanja

entativno urovima na otv

u štandova,

ONUDE

onijet unapno-povijesne ektnog prijed ponude. Toišljavanje za

nih jela priprbitno da cje Zadarske žtrebala ima

oja je karakt

bali biti urbrađeni starilasila kultura

anica 88

omotore“ dovoljan oizvode i definirati ma:

ukošana da.

uzetnička izradu i u izradi

ređene i vorenom njihovoj

prjeđenju baštine,

dloga je o prven-animljivih

emljenih elokupan županije. ti pored teristična

eđeni u kamen,

a života i

Hart Per

Nositelj

Realiza Priorite

6.5

Projekt

Opis pr

S

rović d.o.o.

ji projekta

acija

et

Novi razv

t (D1)

rojekta

STRATEGIJA

rad ovog proizvoda Sukošan jbrojnih rekonobe. Uprehrane. specijalitedomaće mMesni speposeban o

TZ Su

2017.

Visoki

vojni proj

U urbanisoznačava ekskluzivnSukošan Općine Su

o Tuje

o Spsm

o Lu R-1 Sportsmještajn

o goo izgo izg

jeo izgo izgo izg

zapo

o izgod

o izgsp

RAZVOJA TU

područja šOpćine Suko

je posebno estorana i kU njima se U restoranim

etima pripremmaslinovo uljecijaliteti takookus mediter

košan / Loka

i dalje

prioritet

ekti

TU

stičkom planse kao tur

nih turističkii Republike

ukošan (PPUOurističko ugedinica (100 hportsko rekremještajnih jeuka nautičko

tsko rekreacih jedinica (1olf igralište sgradnja Golf gradnja Golf

ednokrevetnihgradnja tenisgradnja bazegradnja Coua uljepšavanjovršini od 0,5gradnja parkd 1,5 ha. gradnja 75 vpavače sobe,

URIZMA OPĆ

što bi pridoošan.

ponosan nakafića, dok puz ljubazne

ima i konobamljenih od ribulje i svježe kođer uz domrana.

alni ugostitelj

URISTIČKO

nu područjerističko rekreh objekata. Hrvatske /

O): gostiteljski sha); eacijska zona

edinica (150 hog turizma (d

cijska zona z150 ha) potes 27 rupa na f Club House f Hotel na ph + 50 dvokskih terena i ena i pratećihntry Club sa je, teretanom5 ha; kirališta za 4

vila na površ, maksimalne

ĆINE SUKOŠA

nijelo difere

a bogatstvo pravi dalma

e domaćine oama može seba, školjki i rpovrće po

maće ulje i svj

ji

O NASELJE

e Tustice s eacijsko pod

Zemljište j/ Hrvatskih

sadržaji s

a za izgradnjha); o 400 vezov

za izgradnjuencijalno možpovršini od 9na površini

površini od 1revetnih) i uClub House

h sadržaja nasportskom d

m, dječjim ig

400 automob

šini zemljišta e izgrađenos

AN 2017-202

encijaciji cjel

i kvalitetu uatinski ugođaosjetiti sav „e uživati u brakova kojimakome je Su

vježe začinsko

E TUSTICA

približno 2dručje s potje uglavnomšuma. Prost

maksimalno

ju golf centr

a).

golf centraže imati sljed90 ha; od 0,5 ha; 1,5 ha kapakupno 150 kna površini oa površini oddvoranom, wralištem, squ

bila i 10tak a

od 1.000 mti 300 m2, u

26

Stra

lokupnog tu

ugostiteljske đaj nude suk

„gušt“ meditbrojnim dalm

ma poseban oukošan prepoko bilje ovdje

A

254 hektaratencijalom zam vlasništvostorni plan u

5,000 smj

ra s maksima

a s maksimadeće sadržaje

aciteta 100 skreveta; od 0,75 ha;

d 1,0 ha; wellnessom, suash igrališta

autobusa na

m2 koje bi ukkupno 225 k

anica 89

urističkog

e ponude košanske iteranske

matinskim okus daje oznatljiv. poprima

a zemlje a razvoj Općine uređenja

ještajnih

alno 750

alno 750 e:

soba (50

salonima a, itd. na

površini

ljučile: 3 kreveta;



90

o izgradnja zone za učenje golfa «driving range» na površini od 1,5 ha; o izgradnja 4 apartmanske vile na površini zemljišta od 1,5 ha svaka

uključujući parkiralište, bazen i uređeni okoliš, ukupne površine 6,0 ha; svaka vila ima 12 apartmana što daje ukupno 36 apartmana i 360 kreveta;

U zoni R-1 predviđena je izgradnja 735 kreveta. Od ukupne površine od 154 ha predviđeno je 112,5 ha za razvoj gore navedenih projekata, 15 ha za javnu infrastrukturu i 26,5 ha za zelene površine. T-2 Turističko ugostiteljski sadržaji s maksimalno 5,000 smještajnih jedinica (100 ha) potencijalno mogu imati sljedeće sadržaje:

o izgradnja luksuznog hotela s 5***** zvjezdica s 360 soba na površini zemljišta od 0,75 ha i ukupno 540 kreveta;

o dodatni sadržaji hotela kao što su trgovine, wellness, saloni za uljepšavanje, teretana, restorani, barovi, saune, kuhinja, uredi, itd. na površini od 0,5 ha;

o parkiralište s 400 mjesta za goste na površini od 1,0 ha; o parkiralište s 100 mjesta za djelatnike hotela na površini od 0,25 ha; o izgradnja 200 vila na površini zemljišta od 1.000 m2; 20 vila u klasteru

na površini od 2,0 ha; ukupna površina zemljišta 20,0 ha; ukupan broj kreveta 600;

o izgradnja 20 apartmanskih vila na tri etaže na površini od 1,5 ha po svakoj vili, odnosno ukupnoj površini zemljišta od 30,0 ha; predviđeno 36 apartmana po apatmanskoj vili odnosno ukupno 720 apartmana ili 1.800 kreveta;

o u marini s 200 vezova predviđeno je 3 kreveta po brodu od 12 m,

odnosno 600 kreveta. U zoni T-2 predviđena je izgradnja 3.540 kreveta. Od maksimalno dozvoljene izgrađene površine od 100 ha predviđeno je 55 ha za izgradnju hotela i vila, 10 ha za javnu infrastrukturu i 25 ha za zelene površine, što daje ukupnu površinu od 90 ha. Obalno područne Površine 2,5 km x 100 m od mora, u ovoj zoni potencijalno se mogu izgraditi sljedeći sadržaji:

o marina s 200 vezova na površini od 2,5 ha; o trgovački/zabavni centar s trgovinama, zelenom tržnicom,

restoranima, barovima i tavernama koji će se nalaziti pored Marine na površini zemljišta od 1,5 ha;

o javni prostori: WC-i, svlačionice, tuševi, bazeni i slično n apovršini od 0,125 ha;

o javni putevi i šetnice na površini zemljišta od 0,0125 ha. U Obalnom području površine od 25,0 ha predviđeno je 4,125 ha za izgradnju marine i ostalih sadržaja, 2,5 ha za javnu infrastrukturu i 15 ha za zelene površine, što daje ukupnu površinu od 21,625 ha.

Nositelji projekta

Općina Sukošan / RH / Zadarska županija / Privatni investitori

Hart Per

Realiza Priorite

Projekt

Opis pr

Nositelj

Realiza

S

rović d.o.o.

acija

et

t (D2)

rojekta

ji projekta

acija

STRATEGIJA

2020.,

Srednj

Obiteljski se ne nauslugom, godinamagostu samdio uslugeuz puno odomaće at Danas u Htisuća krevposto ih jereći da je razlog sez Italija imaHrvatska jhotela do Općini Supoduzetnihotel. Takpoduzetniod malog U 10-tak kreveta s rade 8 mjtakvi hoteodrživog Sukošan. i poslovne Na lokalnopoduzetni

TZ SuLokaln

Od 20

RAZVOJA TU

, 2021., 2022

ji prioritet

RAZVO

i mali hoteli ameće brojnosjećajem g kada smješt

mo ključ prose koja posebodricanja motmosfere i vr

Hrvatskoj imveta. Dalekoe sa 4 zvjezdpovrat inves

zonalnost hrv

a 25 tisućaje u Strateg2020. godine

košan trebajci to mogu

kvih objekatacima treba shotela nego

novih malih150 zaposlejeseci ili cije

eli lokalnih porazvoja i proZa izgradnju

e banke, uz k

oj razini je nka lokalna up

ukošan / Općni poduzetnic

018., 2019., 2

URIZMA OPĆ

2., 2023. i 20

OJ OBITEL

u Hrvatskojnošću nego gosta da je stajna infrast

stora u kojembno dobiva nogu stvoriti orhunske uslu

amo ukupnoo najveći dio dice i samo sticije u obitevatskog turiz

obiteljskihgiji razvoja te.

aju novi visonapraviti p

a ima mnogostvoriti okvir od apartma

h hotela moenih lokalnih elu godinu šoduzetnika saoširenja sez

u 10-tak novikorištenje ne

nužno poduzeprava podrži

ćina Sukošaci

2020., 2021.

ĆINE SUKOŠA

024.

LJSKIH I M

j prepoznatljprvenstven

sve tu radi nruktura u do

mu boravi na a važnosti. S

obiteljsku priuge, a opet sv

o 368 obiteljnjih, čak 603 posto je seljske i malema kao i rela

hotela, Austurizma predv

okokvalitetni pretvaranjemo koji su sam

za poslovanna za iznajm

ogli bi dobitiljudi. Općina

što je temelja visokom doone kao kljuih obiteljskihpovratnih sre

etniku smanj i potiče kao

n / HBOR /

i 2022.

AN 2017-202

MALIH HOT

ivi su dio tuno kvalitetomnjega i kako omaćinstvima

odmoru, obSamo najupoču koja će gve nenametlj

skih i malih posto hotelaa 5 zvjezdicahotele 18 –

ativno skupi t

trija 10 tisuvidjela gradn

hotelski kap kuća za iz

mo korak od mnje koji će o

mljivanje.

500 visokoa Suskošan bj za produžeodanom vrijeučnog izazovhotela ključ

edstava EU f

jiti davanja npartnera.

Poslovne ba

26

Stra

TELA

urističke ponum, personalbi mu se ug

a buja i sve vbiteljski hotelorniji, vješti gosta uvući ujivo i sa stilo

hotela sa goa ima 3 zvjeza. U načelu

– 22 godine. troškovi pos

uća, Grčka 8nju 200 nov

paciteti. Lokaznajmljivanjemalog hotela

osigurati veću

okvalitetnih hbi dobila objeenje sezone.ednošću garava turizma učni su krediti fondova.

na način da

anke / EU f

anica 91

ude koja iziranom godilo. U više nudi i su onaj i marljivi u toplinu om.

otovo 16 zdice, 37 možemo Tome je lovanja.

8 tisuća. vih malih

alni mali e u mali a, ali tim u zaradu

hotelskih ekte koji . Upravo ancija su u Općini HBOR-a

lokalnog

fondovi /

Hart Per

Priorite

Projekt

Opis pr

Nositelj

Realiza Priorite

Projekt

S

rović d.o.o.

et

t (D3)

rojekta

ji projekta

acija

et

t (D4)

STRATEGIJA

Visoki

H

Potencijalizgradnju jedinica, ssadržaji uparkirališt Ukupna pProsječna Bruto razv Potencijaldvorane zvrijednost Ovakav tikarakterishoteli iz bsrednje kasobi. Kako bi secijele godprihod od U ovakvomplus odgodaje izmeđ

Privatn

Od 20

Srednj

Potencijalzamišljen smještaja će imati s

RAZVOJA TU

prioritet

HOTEL SA

no ulaganje hotela s četsoba i apartuključujući sae za 100 do

potrebna bruneto površin

vijena površin

no ulaganje za sastanke, iznosi cca €

p hotela s tikama spadrenda «Gardategorije (m

e ostvarlia prine, potrebnoko € 2.000

m tipu hotelaovarajući brođu 0,4 i 0,5 z

ni investitori

020. i 2021.

ji prioritet

HOTEL SA

no ulaganje kao objekt i doručka, a

sljedeće sadr

URIZMA OPĆ

100 SOBA

na površini iri zvjezdice tmana. U priale za sasta150 automo

to razvijenana sobe iznona hotela po

u izgradnju restoran, ba

€ 8,5 milijuna

prosječnom da u hotele den Inn by H

mid-scale hote

rofitabilnost zno je osigura0.000.

a tijekom sezoj povremenzaposlenika

/ Općina Su

A 40 SOBA

na lokaciji Ms 3* ili 4*

a po potrebi ržaje: prijem

ĆINE SUKOŠA

A NA LOKAC

zemljišta od(4*) s ukupizemlju hoteanke, welnesbila i ostalo.

površina hosi 31 m2, a b

o sobi iznosi c

hotela što uar, bazen i wa ili po sobi €

neto površisrednje kat

ilton». Troškels) se kreću

za ovakav tipati iskorišten

zone može sno zaposlenipo sobi.

košan / TZ O

NA LOKAC

Makarska u o* u kojemui večera, te o

mni hol, rece

AN 2017-202

CIJI MAKA

d cca 2,0 hano 100 dvokla se mogu ss centar, re

otela s 4* izbruto površincca 70 m2.

ključuje 100 welness centa€ 85.000.

nom soba otegorije (midkovi izgradnjeu od € 60.00

p hotela, ukoost soba od

e osigurati 5h djelatnika

Općine Sukoš

CIJI MAKA

biteljski hote će se gosostale ugostipciju i caffe

26

Stra

ARSKA 4*

a u zoni Makkrevetnih smj

smjestiti svestoran, bar

znosi cca 7.0na sobe iznos

hotelskih soar, bez zeml

od 31 m2 pod-scale) kaoe i opremanj00 do € 100

oliko će raditd oko 70% i

50-tak radnihprema potr

šan

ARSKA 3*

el s 40 soba. stima pružatiteljske uslugbar; 40 smj

anica 92

karska u ještajnih

vi prateći , bazen,

000 m2. si 35 m2.

oba (4*), jišta čija

o svojim o što su ja hotela 0.000 po

i tijekom godišnji

h mjesta, rebi, što

Hotel je ti usluge ge. Hotel ještajnih

Hart Per

Opis pr

Nositelj

Realiza Priorite

Projekt

Opis pr

Nositelj

S

rović d.o.o.

rojekta

ji projekta

acija

et

t (D5)

rojekta

ji projekta

STRATEGIJA

jedinica; prizemlju;parkirališt Planirana 1.430 m2

Struktura površina s(uključuje1.630 m2; Ukupni tro(3*/4*) i osobi € 59.51% i prih Planirani hmože zappovremen

Privatn

Od 20

Srednj

IZ

U Europi Porast bro6.000 odmodmorišta Na područkamp odmsljedeće srasvjetu i U sklopu odvodnjomelektrične pražnjenjeu sklopu kx 5m).

Privatn

RAZVOJA TU

ugostiteljski salu za saste za 40 do 6

bruto razvije2, a površin

korisnih posobe iznosi 2 površine u odnos brutt

oškovi izgradostale hotels568. Za ova

hod na cca €

hotel sa 40 sposliti 15 dono zaposlenih

ni investitori

019. i 2020.

ji prioritet

ZGRADNJA

raste broj reoja uređenihmorišta. U H (osim u veli

čju Općine Smarališta (agsadržaje: glamora biti u b

kampa potrm na svakihenergije za

e kemijskih Wkamp odmori

ni investitori

URIZMA OPĆ

sadržaj zatanke do 60

60 automobila

ena površinana pratećih ovršina hotel29,28 m2; bru funkciji hoto /netto je c

dnje i opremske sadržaje,kav tip hotel

€ 920.000.

soba odnosnoo 20 stalno h djelatnika p

/ Općina Su

A „KAMP O

egistriranih h kamp odmHrvatskoj zaikim autokam

Sukošan posroturizam, Oavni ulaz, pblizini javnih

rebno je osh 50 parcel25% parcela

WC-a, najmaišta mora im

/ Općina Su

ĆINE SUKOŠA

a pripremu osoba; well

a.

a planiranog sadržaja mola može se ruto površinaotela); ukupncca 12,6 %.

manja hotela , bez zemljištla potrebno j

o 80 krevetazaposlenih

prema potreb

košan / TZ O

DMORIŠTA

kamper vozimorišta u Eu

sada nemampovima uz m

toji potencijaOPG-a i sličnoprirodnu ili iz

prometnica.

igurati slavina. Potebno a. Pored toganje 1 na 10

mati parcelu z

košan / TZ O

AN 2017-202

i usluživanness za potr

hotela od 40ože iznositi prikazati ka

a hotela po sna bruto po

što uključujta, iznosi ccaje osigurati is

, koji će radiosoba, plus

bi.

Općine Sukoš

A“ ZA AUT

la kojih imaropi raste i a samostalnomore).

al za izgradno). Kamp odmzgrađenu og

nu za opskrje također

a potebno je00 parcela. Mza parkiranje

Općine Sukoš

26

Stra

nje hrane i rebe gostiju

0-tak soba iz200 (do 4

ao što slijedsobi iznosi 4

ovršina hote

je 40 hotelsa € 2,4 milijuskorištenost

iti 365 dana s odgovaraj

šan

TODOMOVE

a preko 3,5 trenutno im

o registriran

nju nekoliko maralište mogradu, zelen

rbu pitkom vosigurati p

e osigurati kMjesto za kame veličine 50

šan

anica 93

pića u hotela; i

znosi oko 400) m2. di: bruto 40,81 m2 la iznosi

kih soba una ili po soba od

godišnje jući broj

E

milijuna. ma preko ih kamp

ruralnih ora imati ni okoliš,

vodom i priključak kabinu za mpiranje m2 (10m

Hart Per

Realiza Priorite

Projekt

Opis pr

Nositelj

Realiza Priorite

Projekt

Opis pr

S

rović d.o.o.

acija

et

t (D6)

rojekta

ji projekta

acija

et

t (D7)

rojekta

STRATEGIJA

Od 20

Srednj

U

Otvaranjepostavila u skladu ciljevima investicijaCluba, dogodine iznzgrada, Pnove zgrakao i novo D – Marinistočnom 300 na kopriključke duboko m

Dogus

Od 20

Niski p

Ulaganje postojećihzvjezdica, ugostiteljskategorizavrste ugosisključivo sadržaja, naglašenimNaglasak obiteljski, podvodnim

RAZVOJA TU

019. i 2020.

ji prioritet

UREĐENJE

m Portus Benove standai sa strateškDogus gruu ukupnoj

k su ukupnanosila 25 milortus Beach de za čarter

og ulaza te p

n Dalmacija Mediteranu. opnu te možza struju i v

more te 24-sa

s Grupa

017., 2018., 2

prioritet

RAZVOJ

u izgradnjuh kampova

minimalnogstva i turizmaciji ugostitestiteljskih obs izgradnjomkoji će dop

m kvalitetnimje na temeko... s na

m aktivnostim

URIZMA OPĆ

E I PROŠIR

each Cluba rde i podigla

kim ciljevimape u Hrvatvrijednosti

a ulaganja ulijuna eura. Club, dok s

re, servisere,prateće hortik

najveća je Marina ima

že prihvatiti jvodu, a mar

atnu zaštitars

2019. i 2020

J KAMPOV

u novih kakoji će nakog kapaciteta

ma RH (Pravieljskih objekbjekata za smm dodatnih prinijeti atram uređenjem

matski definiraglašenim oma ili nekim

ĆINE SUKOŠA

RENJE D-M

u marini D–a kvalitetu poa razvoja hrvtskoj. Ovim6,5 milijuna u marini D–MU tom je rasu se ostala mornare, izkulture cijelo

marina u Hkapacitet odjahte do 80 rina nudi i šisku službu.

.

VA I TEMAT

ao i rekonson završetkaa 50 kamp ilnik o razvrskata kampovmještaj" - Nsportskih, re

aktivnosti pom okoliša uzranim kampbilježjima dedrugim aktiv

AN 2017-202

MARIN DA

Marin Dalmaonude na novatskog turizčinom usp

eura u izgrMarin Dalmazdoblju izgra ulaganja odgradnju novog prostora.

rvatskoj i jed 1200 vezovmetara dužiroke izgrađe

TSKIH PAR

strukciju ili investicije bparcela, sukstavanju, miva iz skupineN 75/08; NNekreativnih, onude kamp

poštivanje epovima (spoestinacije i vnostima) kak

26

Stra

ALMACIJE

acija Dogus ovu višu razinzma kao i stpješno je zradnju Portuacija u posljeađena nova dnosila na iz

vog sanitarno

edna od najvva u moru i dine. Svi vezoene gatove ,

RKOVA

podizanje biti kampovikladno propinimalnim uve "kampovi N 45/09; NNzabavnih i/i

pa na destiekoloških sta

ortski, avantkulture, namko bi svoju t

anica 94

grupa je nu što je rateškim završena us Beach ednje tri upravna zgradnju og čvora,

većih na dodatnih ovi imaju

izlaz na

kvalitete 4 i/ili 5

pisima iz vjetima i i druge

11/14), li drugih naciji te andarda. turistički, mijenjeni turističku

Hart Per

Nositelj

Realiza Priorite

6.6

Projekt

Opis pr

Nositelj

Realiza

S

rović d.o.o.

ji projekta

acija

et

Održivi ra

t (E1)

rojekta

ji projekta

acija

STRATEGIJA

ponudu uč Ulaganje samostalnviše otvozabavne, elementimregionalnisporta ili industriju,

Privatn

Od 20

Srednj

azvoj rura

Ruralni prmože omoambijentuTuristički podići kva Glavna ipoljoprivrePri tome nego idepreduvjeterazvoja, bproizvodnjpotrošnju.

o Bosv

o Tr

Privatn

2019.

RAZVOJA TU

činili konkure

u izgradnjunu i funkcionrenih ili zatedukativne

ma povijesti,h običaja, sih, primjeric, značajne os

ni investitori

019., 2020., 2

ji prioritet

alnog turi

RAZVOJ

ostor predstaogućiti uživa

u, kao i upoznrazvoj ruraln

alitetu turistič

ideja ovogaednih gospodse projektomntifikacija i e za prihvat bavili pružanjom poljopr. Pri tome bi oravku turistve elemente radicionalnom

ni poduzetnic

i dalje

URIZMA OPĆ

entnijom.

u, opremanjealno zaokružtvorenih objili druge t

, tradicije, specifičnosti

ce, karakterizsobe, događa

/ Općina Su

2021., 2022.

izma

J RURALNO

avlja važan tanje u visokonavanje sa t

nih dijelova Očke ponudu O

a projektnodarstava u um ne planira

odabir oni boravak tu

njem uslugaivrednih pronaglasak biota u smještatradicijskog m načinu i kv

ci / Vlasnici O

ĆINE SUKOŠA

e i uređenježenu turističkjekata ili pturistima zakulture i geografske

zira tematikaaje i slično.

košan / TZ O

i 2023.

OG TURIZ

turistički resuo vrijednom radicijom živ

Općine SukošOpćine.

og prijedlounutrašnjem a uključenje ih OPG-ovaurista. OPG-o smještaja,

oizvoda i njo na: ajnim objektgraditeljstvavaliteti pripre

OPG-ova / O

AN 2017-202

e Tematskihki atraktivnu rostora, koj

animljive sadkulturnog n

regije i loa vezana uz

Općine Sukoš

MA NA OP

urs Općine Sui ekološki o

vota i rada lošan može zna

oga je ukdijelu Općinsvih OPG-ov

koji trenuovi bi se, u kusluga preh

ihovim plasm

tima koji su

eme, prezent

pćina Sukoša

26

Stra

h parkova kcjelinu, u je

ja može sadržaje s tenaslijeđa, lookaliteta, um

filmsku ili h

šan / EU fond

PG-ima

ukošan koji točuvanom prokalnog stanoačajno divers

ključenje obne u turističkva u turističkutno imaju kontekstu tuhrane te ekmanom u t

u izgrađeni p

tacije i poslu

an / TZ Suko

anica 95

koji čine ednom ili adržavati matskim

okalnih i mjetnosti, high-tech

dovi

turistima rirodnom ovništva. sificirati i

biteljskih ki razvoj. ki razvoj najbolje

urističkog kološkom turističku

poštujući

živanja.

ošan

Hart Per

Priorite

Projekt

Opis pr

Nositelj

Realiza Priorite

Projekt

Opis pr

S

rović d.o.o.

et

t (E2)

rojekta

ji projekta

acija

et

t (E3)

rojekta

STRATEGIJA

Niski p

Ekološka koriste peproizvodnjposebice prehranombudućnostobradivognavodnjavjačanja lo U tu svrhui utvrđivanuzgoja i kpojedine dprogramezakup. U konačniugostiteljskojima bi i kampovim

Privatn

2018.

Niski p

PO

Rastuća snajznačajnosjetljivosodabiru mpažnjom p Akcija poodnosno Program o

RAZVOJA TU

prioritet

PO

proizvodnja esticidi, insekje ekološke hu jačanju tum iz lokalneti Općina Su tla na podvanje, mogukalne ponude

u nužna je pnje mogućnokonzumacije dijelove proi. Da bi uzg

ici poljoprivreskim i smješse proizvodima, ali i loka

ni poduzetnic

i dalje

prioritet

KRETANJE

svijest o nužnijih društvest lokalne zamjesta za odposvećuje pro

odrazumijevaokolišno od

obuhvaća oko

URIZMA OPĆ

OKRETANJE

hrane podrakticidi, umjehrane sve je

urističke ponue proizvodnjukošan trebaručju Općine

uće je ojačae na područj

prethodna anosti za proizv od strane izvodnje, kro

goj bio efika

edni proizvodštajnim objek direktno pro

alnoj zajednic

ci / Vlasnici O

E OKOLIŠN

nosti očuvanenih trendoajednice jeddmor. Polazerovođenju pro

a uvođenje dgovornog olišno svjesn

ĆINE SUKOŠA

E EKO PRO

azumijeva kaetna gnojiva,e važniji na uude. Potragae jedan je la i mogla ise (Ravnih Koati proizvodnju Općine, al

naliza potrebavodnju najpeturista, mogoz različite kasan nužno j

di, osim što ktima, nužnoodavali gostici.

OPG-ova / O

NO ODGOV

nja okoliša nova današnjdan je od seći od tih čiograma održ

i internu ponašanja

no upravljanj

AN 2017-202

OIZVODNJ

ako se u pro, antibiotici ujedinjenom ea suvremenood mogućih

skoristiti. Zbootara), te iznju eko voćai i cijele Župa

a postojećih erspektivnijihguće je i njikreativne radje okrupnjav

trebaju biti do je i formirama smještan

pćina Sukoša

VORNOG P

nedvojbeno pice. Očuvanve važnijih njenica, Općživosti.

promociju pna područjue destinacijs

26

Stra

JE

oizvodnji te hi slične tvareuropskom t

og gosta za h motiva koog rijetke pozvora slatke a i povrća anije.

turističkih sh vrsta. Osimihovo uključdionice i eduvanje zemlji

distribuirani anje eko- trnima u apart

an / TZ Suko

PONAŠANJ

predstavlja jn okoliš i kriterija kupćina se s po

programa ou Općine Sskom infrastr

anica 96

hrane ne ri. Trend tržištu, a zdravom oje bi u ojavnosti vode za s ciljem

ubjekata m samog čivanje u ukacijske šta kroz

direktno žnica na tmanima

ošan

JA

edan od okolišna paca pri osebnom

održivosti Sukošan. rukturom

Hart Per

Nositelj

Realiza Priorite

Projekt

Opis pr

S

rović d.o.o.

ji projekta

acija

et

t (E4)

rojekta

STRATEGIJA

(npr. uprpoticanje rekreacijsk Iako se ojačanju kosvakako i nužno proučinkovitokojim se destinacija Percepcijapa stoga vrstama označavantek onda provoditi n

o Ekdaek

o Napo

o Sane

Upravo zusuglasiti objekata,

Općina

2017.

Srednj

Podrumomvino. Stapodrumi skupim ugraditeljstupotrebo I klasična

RAZVOJA TU

ravljanje otniza ‘zelen

ki projekti, p

vdje o progonkurentnost

širi značaj ovesti edukacom gospodar

ukupan koa bila manje

a važnosti očne čudi daekooznačava

nja i certificibitno manje

na tri razine:kooznake koja ih se prokološke i druagrade kojeoduhvate pojamo obvezivezahtijevan n

zbog prepozse na razinprimjerice EU

a Sukošan /

i dalje

ji prioritet

IZG

m nazivamo rija je vinaimaju određukapanjem tvo izgrađujm suvremen

podjela podr

URIZMA OPĆ

tpadom, otnih’ aktivno

proizvodnja h

ramu govoriti Općine Suku kontekstuciju zaposlenrenju otpado

oličina otpadopterećena

čuvanja okola se svi gosanja, pa tranja usmjee na tourope: oje daju različmovira kao

uštvene osjete podržavajjedinaca kaovanje deklaranačin priključ

znatljivosti ini Općine i pU Flower.

TZ Sukošan

GRADNJA

prostoriju uarska znanođenu tempe

podruma e nadzemn

nih, visokome

ruma na pre

ĆINE SUKOŠA

padnim vodosti (npr. ahrane) kao i e

primarno izkošan kao tu općeg razv

nih u turizmuom kroz ˝re

da može smtokom vrha

iša prenijelaspodarski setako i turirena je premeratore i pri

čite vrste ga“bolji nego

tljivosti turistu i ističu

o “najboljeg oativno je počivanja u mre

i vjerodostoporaditi na u

/ Ministarstv

PODRUMA

u kojoj se post i praksaeraturu i vla

duboko u e, mnogo ehaniziranih

radionicu, vr

AN 2017-202

dama, enerarhitektura, eko označava

z perspektiveurističke destvoja Općine. , ali i ostatkaeuse, reduce

manjiti na sasezone.

se s vremektori masovstički sekto

ma smještajnjevoz. Ekoce

rancija potro” oni ne ceičkog proizvoinovativnost od najboljih” odupiranje teežu istomišlje

ojnosti ekocuvođenju jed

vo zaštite oko

A-VINARIJ

rerađuje, nja postavljalaažnost zraka

zemlju. Sjeftinije i pnaprava i ure

rionicu, odjel

26

Stra

rgijom, proponuda sm

anje.

e njegove futinacije, prog

Također aka lokalne zaje, recycle˝ amo 10%,

enom i na povno koriste ror. Većina nim kapaciteertificiranje s

ošačima s intertificirani s oda i doživlja

odnosno p” e vrlo jednoenika

certifikata ndnog u što v

oliša

JE

jeguje i uskla čvrst zaha, što se p

Suvremeno prikladnije peđaja.

za mlada vi

anica 97

metom), mještaja,

unkcije u gram ima kcijom je ednice o koncept, čime bi

otrošača, različitim sustava

tima, pa se može

tencijom aspekta

aja. pionirske

ostavan i

užno je veći broj

ladištava htjev da postizalo vinarsko podrume

na, odjel



98

za stara vina, odjel za vino u bocama i slično, u industrijskim vinarijama, zbog pojeftinjenja gradnje, boljeg iskorištavanja prostora, ubrzanja radova, olakšanja nadzora, pojednostavljena je kombiniranjem pojedinih odjela, a sve to zahtijeva i potpuna mehanizacija rada u suvremenim podrumima. Temeljne karakteristike programa Vinarije su: vinarija-podrum kapaciteta 60.000 litara vina; visina investicije u objekt 1.10.000,00 kuna; i visina investicije u opremu 800.000,00 kuna; popunjenost kapaciteta 83% ili 50.000 litara kvalitetnog crnog i bijelog vina sa geografskim podrijetlom; količina prerađenog grožđa 72.000 kg, sa randmanom cca 69%. Podrumarske prostorije trebaju udovoljavati slijededim uvjetima: ne smiju biti suviše izložene svjetlu; temperatura ne smije varirati u suviše širokom rasponu, a najpovoljnija je od 10 do 15° C; relativna vlažnost zraka ne smije prelaziti 80%; prostorije moraju imati mogućnost provjetravanja; podovi moraju biti prikladni za održavanje čistoće, a najprikladniji su betonski podovi; prostorije moraju imati tekuću vodu; u podrumskim prostorijama, osim vina, podrumskih sprava i posuda, ne smiju se držati nikakvi drugi proizvodi (npr. kiseli kupus, krumpiri itd.), zato što vino intenzivno upija strane mirise, pri čemu se smanjuje njegova kvaliteta. Asortiman proizvoda vina morao bi biti: standardna kakvoća stolnih vina za masovnu potrošnju (boce 1 litra), i kvalitetna vina kontroliranog podrijetla (boce 0,75 litara).

Nositelji projekta

Privatni poduzetnici / Vlasnici OPG-ova / Općina Sukošan / TZ Sukošan

Realizacija

2019. i 2020.

Prioritet

Niski prioritet

Hart Per

Stvaransvih turkoji će njihovo konteksprovedb 7.1 Općinskodgovouspostapartner Ovaj prkonceptmenadžglobalnovažnostostvarepozicije Želja zakoncepcStoga si ostalihprijedlodestinac

S

rović d.o.o.

7.

nje strateškorističkih diodonijeti kozajedničko

stu potrebnbe.

Vodstvo u

ko vijeće Ornost za bu

avljanja novskom odnos

roces nosi tu razvoja. žment orgaoga turističt turizma, nju ciljeva

e voditelja re

a promjenamcije razvojase ova Strath lokalnih

oge i doprcije za razv

STRATEGIJA

Proved

oga dokumonika te njihoristi svakomo djelovanjeno je vodit

u realizac

Općine Sukoudućnost tuve vizije rasu svih dion

i neke proPrije sveg

anizaciju (Dčkog tržištakako bi seovoga planealizacije ra

ma ne možea neprimjertegija u svimdionika kojinosili podioj urbanog,

RAZVOJA TU

dbe i pr

menta predshove interam dioniku, e i razumijevti računa o

ciji strate

ošan i Turiurizma Općiazvoja i unnika čiji je c

omjene jer ga je potreDMO), u c. Istovremee radom u

na i kako biazvojnih pro

e nametnutrene aktuam svojim fazji su kroz izanju konk, nautičkog

URIZMA OPĆ

raćenje

stavlja počekcije u ciljuali i destinvanje kako

o niže nave

gije

stička zajedine Sukoša

naprjeđenjecilj održivi ra

je neophodebna promjecilju djelotveno je u okupravnog o se u budu

ojekata u tu

ti, već moralnim tržišnizama izradeutemeljenu

kurentnostii ruralnog t

ĆINE SUKOŠA

razvoj

etni korak uu stvaranja naciji kao cj

bi se ostvaedenim ele

dnica Općinn. Strategij

upravljačkazvoj turizm

dno izvršiti ena Turističvornoga odkviru Općinodjela sinerućnosti stvorizmu.

a predstavljaim uvjetimae oslanjala u i demokr i pozicionturizma.

AN 2017-202

a strate

u objedinjavodrživoga

jelini. Stogaarili postavljementima p

ne Sukošana razvoja t

koga sustavma destinacij

prilagodbučke zajednidgovora nae Sukošan rgijski usmjrile pretpos

ati svjesnosa moraju sna mišljenjeratsku raspniranju Opć

26

Stra

egije

vaju želja i razvoja de

a je iznimnjeni planovpraćenja i

n preuzimajturizma je sva temeljenije.

u institucijaice u desti

a složene zpotrebno i

jerilo djelostavke za o

st da se dossustavno me i stavove

pravu iznosćine Sukoš

anica 99

potreba stinacije o važno i. U tom kontrole

ju punu sredstvo noga na

a novom nacijsku zahtjeve istaknuti

ovanje k snivanje

sadašnje mijenjati.

ključnih sili svoje šan kao



100

7.2 Usklađivanje interesa i ciljeva dionika Različiti su dionici svojim pojedinačnim interesima obilježili dosadašnji razvoj turizma Općine Sukošan koji se ponekad zbog njihovih različitih interesa stihijski razvijao. Istovremeno, snažno izražen nedostatak komunikacije i suradnje između dionika doveo je do preklapanja pojedinih sadržaja, smanjenja učinkovitosti i prekomjerne upotrebe resursa. Općina Sukošan usvajanjem ovoga dokumenta preuzima odgovornost za razvoj turizma. Održivim korištenjem svih raspoloživih resursa, ali i instrumenata koji joj stoje na raspolaganju cilj joj je posredstvom turizma ostvariti ekonomski napredak i podići kvalitetu života stanovništva. Važan segment ekonomskoga napretka i budućega razvoja svakako je pokretanje investicijskoga procesa. Taj proces objedinjuje uređenje postojećih objekata, ali i izgradnju te osmišljavanje novih turističkih i ugostiteljskih proizvoda koji uključuju smještajne objekte, ugostiteljstvo i druge popratne sadržaje. Ovo također povlači potrebu za poticanjem poduzetništva i njemu pripadajuće inovativnosti koje su neophodne u kvalitetnom razvoju destinacije. Održivost razvoja i sigurnost destinacije također predstavljaju interes lokalne vlasti i svih stanovnika Općine Sukošan, ali i turista koji u njemu borave. Kvaliteta života i autohtonost prostora temelj su ovoga dokumenta, jer predstavljaju fizičko i emotivno iskustvo svakoga pojedinca te osjećaj ugode u prostoru u kojemu živi. Niska stopa nezaposlenosti predstavlja jedan od preduvjeta zadovoljstva života pojedinca, no da bi se ostvarila potrebno je prilagoditi ponudu rada zahtjevima potražnje radne snage. Stoga je cjeloživotno obrazovanje i podizanje razine ukupnoga znanja, a posebice znanja u turizmu, nužnost u ostvarenju kvalitetnoga života u Općini Sukošan. Kako bi ovaj dokument bio kvalitetno implementiran, potrebna je jedinstvenost u provedbi i aktivno sudjelovanje svih ključnih, ali i ostalih zainteresiranih dionika. Ključni lokalni nositelji razvoja turizma su: Općina Sukošan, Turistička zajednica Općine Sukošan, Razvojna agencija Zadarske županije Zadra, Zavod za prostorno planiranje, Sveučilište u Zadru, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, kulturne i vjerske institucije, civilni sektor, Konzervatorski odjel Zadar, Državna geodetska uprava – područni ured za katastar Zadar, Općinski sud u Zadru, Ured državne uprave, gospodarski subjekti, obrazovne institucije, komunalne i sigurnosne službe, Zračna luka Zadar, Luka Gaženica i drugi. 7.3 Praćenje provedbi Kako je definirano u Strategiji razvoja turizma RH do 2020. godine, planirana je revizija, racionalizacija i teritorijalno okrupnjavanje postojećega sustava turističkih zajednica, slijedom kojih je predviđeno prerastanje turističkih zajednica u destinacijske menadžment organizacije (DMO). Temeljna svrha DMO je prije svega kadrovsko ekipiranje i snažna edukacija u poslovima upravljanja destinacijom. Cilj je toga unaprjeđenje konkurentnosti destinacije, koordinacija suradnje među dionicima destinacije i u konačnici, održivi razvoj destinacije. Ova promjena predstavlja primarnu razinu za provođenje ovoga dokumenta.



101

Praćenje provedbe Strategije predviđeno je u prijašnjim poglavljima kroz svaki od ciljeva i mjera. Cjelovito jednogodišnje izvješće o provedbi Strategije po prikupljanju svih pokazatelja bi trebala podnijeti Turistička zajednica Općine Sukošan. Kao poseban doprinos ostvarenju praćenja provedbe ovoga strateškog dokumenta, a u cilju što bolje realizacije, preporuča se izrada akcijskoga plana razvoja turizma, marketinškoga plana te pojedinačnih planova razvoja nekih specifičnih oblika turizma. Iznimno je značajno ne zaboraviti da je turizam društveno-gospodarska pojava koja je snažno podložna vanjskim utjecajima (krizama, epidemijama, prirodnim katastrofama i dr.), pa ako se vanjski utjecaji promjene od trenutka izrade, ovaj dokument je potrebno revidirati sukladno novonastalom stanju. Za uspjeh cijelog projekta, a u cilju što je moguće efikasnijeg upravljanja razvojem turizma na području Općine Sukošan, predlaže se osnivanje novog „ad-hoc“ neformalnog upravljačkog i provedbenog tijela koje bi objedinjavalo predstavnike svih interesnih skupina s područja turizma – općine, privatnih poduzetnika, turističke zajednice, ugostitelja, privatnih iznajmljivača, udruga građana i slično. Ovo tijelo (Vijeće za provedbu strategije) bilo bi zaduženo za implementaciju projektnih aktivnosti i monitoring razvoja turizma na području Općine Sukošan. Predloženo implementacijsko tijelo predstavljalo bi potpuno novu, specijaliziranu i u financijskom smislu neovisnu instituciju, čiji bi članovi u radu tijela sudjelovali na isključivo dobrovoljnoj osnovi, i bez financijske naknade za svoj rad. Glavni zadaci ovoga tijela bili bi: Usmjeravanje turističkog razvoja Općine Sukošan u skladu sa smjernicama

definiranim u Strategiji; Implementacija projektnih prijedloga definiranih u Strategiji; Monitoring razvoja turizma na području Općine Sukošan i poduzimanje korektivnih

akcija; Osiguravanje visokog stupnja suradnje između svih interesnih skupina s područja

turizma kako bi se planirani turistički projekti mogli i realizirati; U hodu rješavanje problema vezanih za funkcioniranje turističkog sustava; Podizanje razine javne svijesti među lokalnim stanovništvom o mogućim koristima

turističkog razvoja. Osnivanje ovog provedbenog tijela, kao potpuno nove i financijski neovisne operativne institucije za razvoj turizma, pretpostavlja kompletnu autonomiju u donošenju i provedbi odluka povezanih s turističkim razvitkom Općine sukošan, što zasigurno pogoduje ne samo učinkovitoj realizaciji zacrtanih ciljeva, već i omogućava uspostavu jasnih linija odgovornosti i transparentan sustav kontrole provedbe Strategije. 7.4 Sukošan turizam d.o.o. Svojim geografskim položajem, prirodnim značajkama i dosadašnjim razvojem Općina Sukošan je usmjerena prema razvoju turizma. Strateški izbor Općine Sukošan jest ulaganje u razvoj turizma kao temeljne gospodarske aktivnosti te kao okosnice na koju se nastavlja razvoj poljoprivrednih obiteljskih gospodarstva i sveukupni gospodarski razvitak čitavog područja Općine Sukošan.



102

Cilj pokretanja poduzeća Sukošan turizam d.o.o. je stvaranje uvjeta jačeg razvoja turističke djelatnosti na području Općine u svrhu preuzimanja funkcije centralnog poduzeća zaduženog za razvoj, promociju i agencijsku prodaju turističkih kapaciteta na području Općine Sukošan. Programom podizanja konkurentnosti predviđa se rad poduzeća Sukošan turizam d.o.o., koje će biti u vlasništvu Općine Sukošan, čime će poduzeće postati pokretač turističkog razvoja, a paralelno s time i poljoprivrede na području Općine Sukošan. S obzirom na projekte koji se definiraju ovom Strategijom razvoja turizma, poduzeće Sukošan turizam d.o.o. moći će preuzeti upravljanje nad realizacijom definiranih turističko-razvojnih projekata. Koristi od osnivanja poduzeća Sukošan turizma d.o.o. biti će vidljive u organizaciji cjelokupnih turističkih aktivnosti, okrupnjavanja ponude privatnog smještaja, nuđenja agencijskih usluga svim privatnim iznajmljivačima kroz promociju i agencijsku prodaju turističkih kapaciteta, sigurne provedbe Strategije razvoja turizma, profesionalnog upravljanja projektima, stvaranja standarda u turizmu i otvaranju većeg broja novih radnih mjesta. Sukošan turizam bi trebao voditi i ključne investicijske projekte koji su od posebnog značaja za razvoj Općine Sukošan kao što su izgradnja obalnog pojasa, izgradnja i uređenje trgova i šetnice, uređenje tematskih plaža, planiranje turističke zone Tustica, izgradnja sportsko-rekreativnog centra, razvoj ruralnog turizma, razvoj obiteljskih i malih hotela i slično.

Hart Per

8

Terminsplaniranstupanjdefiniragodina, Kada jeprojekta

Turistička

Gosp

UređeUnapNad

In Organiza

Izrada

Razvoj pr

Tem Novi razv

S

rović d.o.o.

8. Akc

skim planone Strategij prioriteta

ane su na g pa nije mo

e riječ o oca je procijenznačaja protrenutnog s

a nadogradnjapodarenja na po

Uređenjeđenje rive – lungoprjeđenje turistidograditi Wi-Fi p

Uređenje i tenterpretacija tur

cija i edukacijda priručnika za p

In

roizvoda Kvalitetno upra

Uređenje biUpravljanRazvoj lok

matizacija gastro

vojni projekti

STRATEGIJA

cijski pl

om aktivnosjom te se

a projektnogodišnjoj raoguće niti po

cjeni stupnjnjen temeljojekta za svstupnja tržiš

a destinacije omorskom dobrue javnih površinago mare Sukošantičke signalizacijepristup internetuematizacija plažarističkih atrakcija

ja u turizmu pr. iznajmljivačenterni marketing

avljanja plažamabiciklističkih stazanje događanjima

okalnih proizvodaonomske ponude

RAZVOJA TU

lan s di

sti daje seza sve pro

og prijedlozini jer je votrebno pla

ja prioritetaem dva osn

veukupni razšne spremn

2017 20

u a n e u

ža a

če g

a a a a e

URIZMA OPĆ

namičk

e sažet projektne aktoga. Vremvremenski onirati na de

a pojedinihnovna kriterzvoj turizma

nosti pojedin

018 2019

ĆINE SUKOŠA

kim pla

ikaz svih ptivnosti defenske (terobuhvat Stretaljnijoj vre

h projektnihrija: a na područnog projektn

2020 2021

AN 2017-202

nom ak

projektnih iniraju razdrminske) jrategije razemenskoj ra

h prijedloga

čju Općine Snog prijedlo

1 2022

26

Stra

ktivnos

aktivnosti doblje provjedinice plzvoja turizmazini.

a, prioritet

Sukošan; oga.

2023 2024

anica 103

sti

koje su vedbe te aniranja

ma deset

svakoga

2025 20

026



104

Turističko naselje Tustica Razvoj obiteljskih hotela

Hotel sa 100 soba na lokaciji Makarska Hotel sa 40 soba na lokaciji Makarska

Izgradnja „kamp odmorišta“ Uređenje i proširenje D-Marin Dalmacija

Razvoj kampova i tematskih parkova Održivi razvoj ruralnog turizma

Razvoj ruralnog turizma na OPG-ima Pokretanje EKO proizvodnje

Okolišno odgovorno ponašanja Osnivanje poljoprivredne zadruge

Povrćarska proizvodnja na otvorenom Voćarstvo i maslinarstvo

Razvoj uzgoja koza (i ovaca) Izgradnja podruma-vinarije

Plastenička proizvodnja povrća Izgradnja uljare za preradu maslina

Uzgoj lavande i eteričnog bilja Legenda:

Visoki prioritet Srednji prioritet Niski prioritet

Kao najprioritetniji projekti su ocijenjeni oni projekti koji su najvažniji za turistički razvoj Općine Sukošan, a istodobno su u visokom stupnju tržišne spremnosti, što znači da njihova realizacija ne podrazumijeva značajnije vremenske i/ili financijske resurse. U tu grupu spadaju sljedeći projekti: Gospodarenja na pomorskom dobru Uređenje javnih površina Izrada priručnika za privatne iznajmljivače Interni marketing Kvalitetno upravljanja plažama Tematizacija gastronomske ponude Uređenje rive – lungo mare Sukošan Uređenje i tematizacija plaža Razvoj obiteljskih hotela.

Večina gore navedenih projekata je moguće realizirati, ili bar započeti s njihovom realizacijom u kratkom vremenskom roku. Uređenje javnih površina je projekt koji je ocijenjen kao projekt visokog prioriteta jer su uređene javne površine jedan od glavnih elemenata privlačnosti turističke destinacije. S obzirom da je trenutni stupanj uređenosti javnih površina u Sukošanu na zadovoljavajućoj razini, ove aktivnosti je samo potrebno nastaviti i kroz vrijeme provedbe Strategije dodatno unaprjeđivati. Izrada priručnika za privatne iznajmljivače je važna u kontekstu činjenice da privatni smještaj dominira u smještajnoj ponudi Općine pa bi edukacija i posljedično dizanje kvalitete privatnog smještaja imalo veliki značaj za podizanje kvalitete sveukupne turističke



105

ponude Općine Sukošan. Osim toga, izrada priručnika je ujedno i projekt koji ne zahtjeva značajnija vremenska ni financijska ulaganja pa je, i zbog toga, ocijenjen kao prioritetan. Uređenje i tematizacija plaža, kao i kvalitetno upravljanje plažnim prostorom, su definirani kao projektni prijedlozi visokog prioriteta jer plaže predstavljaju temeljni turistički resurs Općine, te kvalitetno upravljanje plažama predstavlja važan preduvjet kvalitetnog turističkog razvoja. Uređenje dijela obale naselja Sukošan što uključuje izgradnju šetnice, iako predstavlja projekt koji je u financijskom smislu zahtjevan, ipak ima visoki prioritet jer šetnica predstavlja važan turistički resurs (u rangu s plažama) te je njezino uređenje važno u kontekstu podizanja kvalitete turističke ponude na području Općine Sukošan kao i razvoj obiteljskih i malih hotela. Obiteljski i mali hoteli prepoznatljivi su dio turističke ponude koja se ne nameće brojnošću nego prvenstveno kvalitetom i personaliziranom uslugom. Kada je riječ o projektnim prijedlozima srednjeg prioriteta, tu spadaju projekti koji ne zadovoljavaju jedan od dva spomenuta kriterija (ili su manje važni za turistički razvoj Općine ili su u financijskom smislu zahtjevni). Takvih projekata je desetak i većinom su s područja „razvoja proizvoda“ ili „novi razvojni projekti“. Ovdje posebno treba istaknuti projekte izgradnje Turističkog naselja Tustica, kamp odmorišta za autodomove, kvalitetnog hotelskog objekta kapaciteta cca 100 soba i kapaciteta cca 40 soba koji su vrlo važan za razvoj turizma na području Općine, ali su ocjenjen kao projekt srednjeg prioriteta s obzirom da su potrebna značajna ulaganja i/ili je potrebno osigurati privatne investitore. Projekti za koje je utvrđeno da su bitini ali nisu ključni za razvoj turizma na području Općine Sukošan i da istodobno nisu niti u fazi visoke tržišne spremnosti su definirani kao projekti niskog prioriteta uglavnom projekti na području „Održivi razvoj ruralnog turizma“. Projekt uređenja i nadogradnje D-Marin Dalmacija je u visokoj fazi izgradnje i utjecaj Općine Sukošan na planove i financiske mogućnosti investitora i vlasnika je ograničen.

Hart Per

Planirananaliza suprastintenzit U analizvažni zobilježjadokumevažne unapravlj Na osnoglavne Rezultaosnovu glavnih Sukošannije na U skladodrednistrateškrazvoja željenu idealni c Definirasmještaautohtoprvenstpotreba

S

rović d.o.o.

nje turističkje neophodrukture te set razvoja t

zi postojećeza razvoj ta prostora,enti te trendu kontekstujena je i de

ovu analizeprednosti, nti SWOT anza razvoj trazvojnih p

n karakterizprimjeren n

du s analizoice budućegke ciljeve tu

turizma nasliku turist

cilj oko koje

ana razvojnajnoj ponudonim vrijedtveno, ali nea da ona bu

STRATEGIJA

9.

kog razvoja dna kako bstanju turistturizma na n

eg stanja Oturizma kao, demografdovi na suvu turističkogetaljna anali

e postojećegnedostaci, pnalize važniturističkih pprojekata. Ozira vrlo kvanačin tržišno

om postojeg turističkogurističkog raa karakteritičke budućega se slažu

na vizija Odi, marini Ddnostima te isključivo ude usklađe

RAZVOJA TU

Zaklj

uvijek zapobi se dobilatičkih resurnekom pros

Općine Sukoo što su gfija, obilježjremenom tug razvoja Oza i valoriza

g stanja izraprilike i prijei su jer utvproizvoda, dOpćenito sealitetna i divo valoriziran

ećeg stanjag razvoja Oazvoja, ostastičnim zonnosti destinu i kojemu t

Općine SukD-Marin Daltemeljem obiteljskomna s plansk

URIZMA OPĆ

jučci i p

očinje s deta što jasnija

rsa, koji u nstoru.

ošan i Zadrgeografska,ja turističkeurističkom t

Općine Sukoacija turistič

ađena je deetnje za razvrđene preddefiniranje ve može reći versificiranana.

a i SWOT apćine Sukošale odredninama turistnacije te biteže svi dion

košan tememacija, urekojih se

m odmoru. Pkom dokume

ĆINE SUKOŠA

preporu

aljnom anala slika o stanajvećoj mje

rske županij, prostornae ponude tržištu i anaošan. U skločke resursne

etaljna SWOzvoj turizmadnosti, nedovizije turistida je SWO

a turistička r

analizom dšan, koje ukice razvoja tičkog razvo, u tome knici turističk

elji se na eđenim javnrazvija tu

Prilikom defientacijom v

AN 2017-202

uke

izom postojanju turističeri određuju

je obuhvaće, prometnai potražnje

aliza interesopu analizee osnove Op

OT analiza a na područjostatci i tržičkog razvoj

OT analiza presursna os

efinirane suključuju viziturizma te

oja. Vizija rontekstu, trkog razvoja

moru i snim površinristički proiniranja vizijvišeg reda, u

26

Stra

jećeg stanjačke infrastru kako smje

eni su svi ea i infrastr

e, postojeći nih skupina

e postojećegpćine Sukoš

kojom su uju Općine Sišne prilike ja te za depokazala dasnova koja t

u glavne siju razvoja osnovne e

razvoja prerebala preddestinacije

suncu i kvnama, tradicoizvod namje u obzir jeu ovome sl

anica 106

a. Takva rukture i er tako i

elementi rukturna

planski a koje su g stanja šan.

utvrđene Sukošan.

pružaju finiranje

a Općinu trenutno

strateške turizma,

elemente edstavlja dstavljati .

valitetnoj cijskim i mijenjen e uzeta i učaju sa



107

vizijom turističkog razvoja Zadarske županije, koja je definirana Glavnim planom razvoja turizma Zadarske županije od 2013.do 2023. godine. Prethodno definirane vizije potrebno je konkretizirati i operacionalizirati kroz definiranje strateških razvojnih ciljeva i određenog broja konkretnih projektnih prijedloga. Strategijom razvoja turizma Općine Sukošan definirano je šest strateških ciljeva turističkog razvoja uključujući:

1. Izgradnja turističke infrastrukture 2. Razvoj selektivnih oblika turizma 3. Valorizacija materijalne i nematerijalne baštine u turističke namjene 4. Promocija turističkih sadržaja 5. Stvaranje poticajnog razvojnog okruženja 6. Unapređenje zaštite okoliša

Iz tako definiranih strateških ciljeva turističkog razvoja izvedeno je 21 plus 11 konkretnih projektnih prijedloga koji su podijeljeni u pet skupina:

1. Turistička nadogradnja destinacije 2. Organizacija i edukacija u turizmu 3. Razvoj proizvoda 4. Novi razvojni projekti 5. Održivi razvoj ruralnog turizma

Večina projekata je detaljno opisana, a u terminskom planu aktivnosti, za svaki projektni prijedlog definirano je razdoblje provedbe i prioritet. Prioritet pojedinih projektnih prijedloga definiran je temeljem važnosti projektnog prijedloga za planirani turistički razvoj Općine Sukošan odnosno temeljem njegove trenutne tržišne spremnosti. To znači da su oni projekti koji su najvažniji za turistički razvoj Općine Sukošan i koji su istodobno u visokoj fazi tržišne spremnosti, ocijenjeni kao najprioritetniji. Strategijom razvoja turizma Općine Sukošan definirane su i glavne odrednice marketinške strategije, što uključuje definiranje atributa tržišnog pozicioniranja, ciljnih tržišta, proizvodnog portfelja te komunikacijskih aktivnosti. Uloga plana marketinga je prethodno osmišljeni koncept turističkog razvoja operacionalizirati kroz razvoj konkretnih, tržišno konkurentnih turističkih proizvoda te njihov učinkovit plasman na turističko tržište. Ovim dokumentom se daju i određene preporuke za implementaciju i monitoring provođenja Strategije razvoja turizma. U tome smislu predlaže se osnivanje jednog novog implementacijskog i provedbenog tijela na razini Općine Sukošan, u čijem radu bi sudjelovali svi ključni dionici turističkog razvoja te koje bi imalo zadatak praćenja provedbe Strategije i poduzimanja korektivnih akcija. Predlaže se pokretanje poduzeća Sukošan turizam d.o.o. u cilju stvaranja uvjeta jačeg razvoja turističke djelatnosti na području Općine u svrhu preuzimanja funkcije centralnog poduzeća zaduženog za razvoj, promociju i agencijsku prodaju turističkih kapaciteta na području Općine Sukošan.



108

Strategija razvoja turizma Općine Sukošan predstavlja strateški razvojni dokument koji predstavlja sljedeće funkcije: javni koncepcijski okvir za djelovanje svih nositelja ekonomske i turističke politike na

području Općine Sukošan polazište za donošenje poslovnih i razvojnih odluka u domeni privatnog i javnog

sektora važan izvor informacija za privatne investitore.

Izrada ovoga dokumenta sama po sebi ne daje garancije za uspješan turistički razvoj Općine Sukošan i projektnog područja. Za pokretanje i uspješno upravljanje turističkim razvojem, sukladno odrednicama ovoga dokumenta, neophodni su jaki partnerski odnosi i suradnja svih interesnih skupina s područja turizma. U tome procesu podjednak značaj ima javni i privatni sektor. Uloge i zadaci javnog sektora su poboljšanje stanja komunalne infrastrukture, provođenje investicijskih projekata s područja javnog sektora, senzibilizacija i osvješćivanje lokalnog stanovništva o značaju turističkog razvoja te općenito osiguranje poticajnog institucionalnog okruženja za turistički razvoj. Zadatak privatnog sektora je osigurati minimum investicijskih aktivnosti s područja turizma što će poslužiti kao katalizator kasnijeg turističkog razvoja, a s ciljem stvaranja novih turističkih proizvoda i usluga odnosno s ciljem stvaranja cjelovitog destinacijskog lanca vrijednosti i podizanja sveukupne razine kvalitete turističkog destinacijskog proizvoda projektnog područja. Kao važan element istiće se izgradnja novih hotelskih smještajnih kapaciteta, tematske orijentacije, usmjereni prema različitim skupinama gostiju, atraktivni i povezani sa sadržajima u destinaćiji. Isto tako velike mogućnosti otvaraju se kroz daljnji razvoj sportsko- rekreativnih događanja kao i kroz organizaciju tematskih izleta. Uzimajući u obzir realni i potencijalni značaj razvoja turizma za gospodarstvo i kvalitetu života stanovnika Općine Sukošan, te njegovu međuovisnost s ukupnim sadržajima gospodarskog razvoja, izradom ovog dokumenta vrlo značajnog za turizam, ali i ukupni gospodarski razvoj, postavljaju se nove, kvalitetne osnove za intenzivniji nastavak turističkog razvoja Općine Sukošan. Važno je naglasiti kako izrada ovog dokumenta ne čini završetak, već nastavak daljnjeg intenzivnog rada i ustrajnog stručnog i znanstvenog promišljanja turističkog razvoja Općine Sukošan, s konačnim ciljem rasta blagostanja i povećanja kvalitete života na području Općine Sukošan.

strategij a razvoja turizma općine sukošan za razdoblje ... · voja an za 7 – 2 ne su turiz 026...

Documents