strane direktne investticije hrvatska

Struni lanak / Professional paper

UDK/UDC 339.727.22 (497.5)

mr. sc. eljko Martikovi1

Nikolina Vojak, univ. spec. oec.2

Silvio Poega, stru. spec. oec.3

ZNAAJ INOZEMNIH IZRAVNIHULAGANJA U REPUBLIKU HRVATSKU

The Importance of Foreign DirectInvestments in the Republic of Croatia

SAETAK: Inozemna izravna ulaganja podrazumijevaju aktivnosti poduzea izvanzemlje sjedita, a uglavnom se odnose na ulaganje u proizvodne pogone ili pod-runice. Osnovne koristi koje oekuje strani ulaga su optimalizacija postojeegportfelja, ostvarivanje profita, niih trokova poslovanja, poveanje trinog udjelate stjecanje ostalih konkurentnih prednosti. Za zemlju primatelja ulaganja, oekiva-ne koristi su poveanje bruto investicija, poveanje zaposlenosti, pozitivan utjecajna bilancu plaanja zemlje i transfer tehnologije. Ne manje vani uinci su indirek-tni, koji se odnose najee na poveanje performansi domaih poduzea zbog po-vezivanja domaih sa stranim poduzeima.Inozemnim izravnim ulaganjima u Hrvatsku u posljednjih dvadesetak godina nasto-jala se poveati konkurentnost domaeg gospodarstva i ukupne investicije u gos-podarstvu. U radu se daje pregled ostvarenih inozemnih stranih ulaganja u Repub-liku Hrvatsku te njihov utjecaj na gospodarstvo zemlje

Kljune rijei: inozemna izravna ulaganja, investicije, gospodarstvo

ABSTRACT: Foreign direct investments encompass activities that enterprises ma-ke outside the home country, and mostly refer to investments in manufacturingsystems or subsidiaries. Main benefits expected for foreign investor are optimiza-tion of portfolio, profit gaining, costs reduction, increasing of market share andacquirement of other competitive advantages. For the recipient country main bene-fits are the increase of gross investments and employment, positive influence onbalance of payments and transfer of technology. Indirect effects, which refer to in-creasing performances of enterprises because of connecting domestic with foreignenterprises, are not less important.In the past twenty years, through foreign direct investments in Croatia there was anattempt to achieve stronger competition of domestic economy and total investmen-

Stranica 125-135 125

. Martikovi, N. Vojak, S. Poega: ZNAAJ INOZEMNIH IZRAVNIH ULAGANJA U REPUBLIKU HRVATSKU

1 Privredna banka Zagreb, [email protected] Veleuilite u Karlovcu, [email protected] MPS-67 d.o.o., Poslovnica Karlovac, [email protected]

ts in the country. This work gives an overview of achieved foreign direct investmen-ts in Croatia and the impact of investments on Croatian economy.

Keywords: foreign direct investments, investments, economy

1. UVOD

Inozemna izravna ulaganja, odnosno inozemne direktne investicije u Hrvatskojpokazuju odreene specifinosti u razdoblju krize i ope stagnacije u odnosu na raz-doblje rasta i prosperiteta. Cilj ovog rada je prikazati znaaj inozemnih izravnih ula-ganja, s posebnim naglaskom na greenfield investicije, na gospodarska kretanja i sta-nje u Republici Hrvatskoj.

Inozemna izravna ulaganja jedan su od pokretaa investicijskih ciklusa odreenezemlje te imaju puno direktnih i indirektnih uinaka na rast i stabilnost cjelokupnoggospodarstva. One na neki nain pokazuju koliko je gospodarstvo odreene zemljeotvoreno i spremno za inozemna ulaganja. Hrvatska se u tom pogledu i nije pokazalakao dobar primjer jer postoje mnogobrojne prepreke koje koe inozemne direktne in-vesticije, prvenstveno administrativne prirode, to je velika teta i neiskoriteni po-tencijal, jer su inozemne investicije najpotrebnije u vrijeme gospodarskog pada istagnacije uslijed financijske ili gospodarske krize. Poduzea u Hrvatskoj imaju triosnovne mogunosti eksternog financiranja razvoja: bankovni krediti, trite kapita-la te izravna strana ulaganja. Izravna strana ulaganja pokazala su se u mnogim tranzi-cijskim zemljama srednje i istone Europe kao stabilniji, jeftiniji i kvalitetniji izvorfinanciranja u odnosu na ostale oblike priljeva stranog kapitala.

2. INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA

Liberalizacija kretanja kapitala u okviru aktivnosti GATT-a (General Agreementon Tariffs and Trade - Opi sporazum o carinama i trgovini) i potom Svjetske trgo-vinske organizacije te drugih meunarodnih tijela i institucija proirila se na veinudrava svijeta. Posljednjih su desetljea donesene brojne mjere, jednako multilateral-nog kao i unilateralnoga karaktera, u svrhu olakanja i poticanja prelaska kapitalapreko nacionalnih granica. Ograniena pokretljivost kapitala koja je karakteriziraladoba liberalistike ekonomije s kraja 18. i prve polovice 19. stoljea, zamijenjena jekoncem 20. stoljea globalnom ekonomijom u osnovi koje se nalazi meunarodnokretanje faktora proizvodnje, prije svega kapitala. To se kretanje, u potrazi za veimprofitima, zbiva u vie razliitih formi. Prema klasifikaciji MMF-a i OECD-a ino-zemne investicije dijele se na inozemna izravna ulaganja i ostale inozemne investici-je. Najvaniju ulogu u internacionalizaciji proizvodnje imaju inozemna izravna ula-ganja.4

126 Godina II. Broj 1 (2012.)

ZBORNIK VELEUILITA U KARLOVCU

4 Pavlovi D., Inozemne direktne investicije u meunarodnoj trgovini, Golden marketing Tehnika knjiga,Zagreb 2008., str. 15.

Investicije su druga sastavnica agregatne potranje. U kratkom roku investicije ut-jeu na proizvodnju preko agregatne potranje, a u dugom roku utjeu na agregatnuponudu. Razvitak bilo kojeg gospodarstva nezamisliv je ako se ne ulae u taj razvi-tak. Investicije obuhvaaju ulaganje u ljudske resurse i dugotrajnu imovinu. Bez in-vesticija zemlja ni u kojem sluaju ne moe ostvariti bilo kakav rast, poveanje za-poslenosti ili poveanje izvoza.

UNCTAD (United Nations Conference on Trade and Development) je razvio in-deks uspjenosti u privlaenju inozemnih direktnih investicija (FDI Performance In-dex), koji pokazuje udio pojedine drave u globalnim tokovima inozemnih izravnihulaganja i njezin udio u svjetskom BDP-u. Vrijednost indeksa od 1 pokazuje da jeudio te zemlje u globalnim kretanjima direktnih investicija identian njezinu udjelu usvjetskom BDP-u, vrijednost via od 1 pokazuje da ona privlai vie inozemnih di-rektnih investicija nego to bi se moglo oekivati s obzirom na njezin udio u svjet-skom BDP-u, a vrijednost manja od 1 pokazuje da privlai manje investicija od oe-kivanih s obzirom na udio u BDP-u svijeta.

Uzimajui u obzir rezultate i prema indeksu uspjenosti i prema indeksu potenci-jala u privlaenju inozemnih direktnih investicija, sve zemlje su svrstane u etiri sku-pine:5

u prvu skupinu, skupinu predvodnika, pripadaju zemlje s visokim indeksomuspjenosti (viim od prosjeka za sve drave) i s visokim potencijalnim indek-som (viim od prosjeka za sve drave);

u drugu skupinu, ekonomija iznad prosjenog potencijala, ubrajaju se zemljes visokim indeksom uspjenosti, ali niskim indeksom potencijala;

u treu skupinu, ekonomije niskog potencijala, spadaju zemlje s niskim in-deksom uspjenosti i visokim indeksom potencijala;

i etvrtu skupinu, neuspjenih, ine zemlje s niskim indeksom uspjenosti iniskim indeksom potencijala.

U skupinu predvodnika spada 41 drava, a meu njima je i Hrvatska. Za svakudravu, bez obzira na to u kojoj se grupi nalazi, UNCTAD-ova analiza sugerira aktiv-nosti u pitanjima strategije u privlaenju inozemnih direktnih investicija. Za skupinupredvodnika aktivnost se mora usmjeriti na pitanje kako i nadalje zadrati kompa-rativne prednosti koje su je uinile atraktivnom za strane investitore. Za drugu skupi-nu zemalja aktivnosti bi se trebale usmjeriti na strukturalne promjene, kako bi podig-le indeks potencijala i zadrale na dui rok nadprosjean udio u privlaenju inozem-nih direktnih investicija. Trea skupina zemalja, okarakterizirana kao ekonomijeniskog potencijala, je skupina u koju pripadaju industrijski razvijene zemlje poputJapana, Austrije i Italije, ali i siromanije zemlje u razvoju poput Sirije, Bjelorusije iBocvane. Osnovno pitanje u njihovim nastojanjima da privuku inozemni kapital jesupromotivne aktivnosti koje bi promijenile percepciju stranih investitora u pojedinoj



5 Ibidem, str. 115.

zemlji, ali i otklanjanje onih makroekonomskih, socijalnih ili politikih imbenikakoji su specifini za svaku pojedinu dravu i koji su je, u oima potencijalnih investi-tora, uinili neatraktivnom lokacijom. etvrtu skupinu drava, koje su ocijenjeneneuspjenima u privlaenju inozemnih direktnih investicija, uglavnom ine najne-razvijenije zemlje svijeta i njihova bi prioritetna zadaa bila stvaranje ekonomskih,politikih, pravnih i socijalnih pretpostavki za bri ekonomski razvoj, a u okviru togai za vee privlaenje inozemnoga kapitala.

2.1. Pojam i specifinosti inozemnih izravnih ulaganja

Inozemna izravna ulaganja ili strane direktne investicije (engl. Foreign Direct In-vestment FDI) obuhvaaju investicijske aktivnosti poduzea izvan granica zemlje ukojoj se nalazi sjedite poduzea i u kojoj se donose kljune odluke, a u veini se slu-ajeva radi o investicijama u proizvodne pogone ili podrunice koje kontroliraju po-duzea sa sjeditem u nekoj drugoj zemlji. Izlazak nekog poduzea na strana tritaputem zajednikih ulaganja ili osnivanje vlastitog poduzea u inozemstvu, tretira sekao inozemno izravno ulaganje. Pri tome se izravno ulaganje u inozemstvu moe pro-vesti na dva naina:6

a) investiranjem u potpuno novi pogon ili djelatnost (engl. greenfield investment);

b) preuzimanjem ili spajanjem domaeg poduzea s postojeom tvrtkom u ino-zemstvu.

Izravna ulaganja putem procesa privatizacije u tranzicijskim zemljama takoer seubrajaju u ovu skupinu. Najei oblik FDI je preuzimanje poduzea odnosno sjedi-njenje s velikom multinacionalnom kompanijom, dok su potpuno nove (greenfield)investicije znatno manje zastupljene.

Prema meunarodno priznatoj metodologiji, izravna ulaganja definiraju se kaoulaganje stranog poduzetnika u domae poduzee (rezident) u kojem strani ulagastjee minimalno 10% dionica ili vlasnikih udjela s pravom glasa. Stjecanjem10%-tnog ili veeg udjela u vlasnitvu domae kompanije strani investitor stjee traj-ni i prevladavajui interes u poduzeu primatelju strane investicije. Prevladavajui itrajni interes strani investitor ostvaruje na razliite naine kao to su npr. postavljanjenovog menadmenta, promjena proizvodnog asortimana, trine orijentacije itsl.

FDI se definiraju s 10% ili vie vlasnikog udjela zbog toga to pojam trajnog in-teresa nije jednoznaan. Ovisno o postotku udjela inozemnog vlasnika, poduzea pri-matelji ulaganja se razliito nazivaju:7

a) ogranak (engl. branch), ako je u potpunom vlasnitvu;

b) podrunica (engl. subsidiary) s vie od 50% vlasnitva;



6 Sisek B., Strane izravne investicije u Hrvatskoj uzroci neuspjeha, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagre-bu, godina 3, 2005., str. 90.

7 Ibidem, str. 90.

c) povezano poduzee (engl. associate) s udjelom 10-50% direktnog ili indirek-tnog vlasnitva u inozemstvu.

Inozemna izravna ulaganja bitno se razlikuju ovisno o motivima ulaganja investi-tora, prema emu postoji vie razliitih vrsta inozemnih izravnih ulaganja:

1) ulaganja motivirana trinim potencijom odreene zemlje, u kojoj do sada stra-ni ulaga nije bio prisutan ili nije zadovoljan svojim trinim udjelom;

2) ulaganja usmjerena u iskoritavanje prirodnih bogatstava (mineralno bogat-stvo, poljoprivredno zemljite, hidro-potencijal, nafta itsl.);

3) ulaganja radi niih trokova proizvodnje, prvenstveno trokova rada, energije isirovina;

4) ulaganja radi ostvarivanja odreenih stratekih interesa i ciljeva multinacional-nih kompanija.

2.2. Oekivane koristi od inozemnih izravnih ulaganja

Koristi koje oekuje strani investitor od svog ulaganja u drugoj zemlji svode se naoptimalizaciju postojeeg portfelja stranog investitora, ostvarivanje profita, nietrokove poslovanja, poveanje prodaje i trinog udjela te stjecanje ostalih konku-rentskih prednosti.

Zemlje primatelja inozemnih izravnih ulaganja takoer ostvaruju znaajne koristiod stranih ulaganja, koje se grubo mogu podijeliti na izravne i neizravne koristi FDI.Izravne koristi su sljedee:

1. poveanje bruto investicija u nacionalnoj ekonomiji;

2. poveanje zaposlenosti i poveanje dohodaka domae radne snage;

3. poveanje poreznih prihoda drave;

4. pozitivan utjecaj na bilancu plaanja zemlje primatelja;

5. transfer novih tehnologija.

Indirektni uinci ili tzv. uinci prelijevanja (engl. spillover effects) stranih ulaga-nja obuhvaaju razliite efekte koju utjeu na konkurentnost i proizvodnost domaihpoduzea kao to je transfer znanja i iskustva u organizaciji proizvodnje, vii zahtjeviu pogledu kvalitete i pravodobne isporuke, poveanje potranje za sirovinama, ener-gijom i poluproizvodima te mogunost supstitucije uvoza domaom proizvodnjom.

Postoje i negativne strane FDI-a poput gubitka pozitivnih eksternalija time toulazak stranih investitora smanjuje proizvodnju domaih proizvoaa. Isto tako mo-e doi i do smanjenja zaposlenosti zbog istiskivanja domaih poduzea ili racionali-zacije radne snage. Najgori scenarij se dogaa kada strani ulaga nakon ulaganja zat-vara domae poduzee npr. radi stjecanja monopolne pozicije na tritu. Multinacio-nalne kompanije mogu utjecati na stabilnost i ekonomsku politiku zemlje.



Strana poduzea takoer vrlo esto povlae znanja i potrebne strunjake u svojasjedita. Isto tako, tekui rauni bilance plaanja mogu se pogorati zbog poveanjauvoza.

3. INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA U REPUBLICIHRVATSKOJ

Hrvatska je mala i srednje razvijena zemlja koja je u razdoblju od stjecanju samos-talnosti, u proteklih 20-tak godina prola kroz vrlo turbulentno razdoblje tranzicijevlasnitva, otvaranja trinom gospodarstvu, promjene politikog i pravnog sustava.Hrvatska se odluila da je otvorenost nacionalnog gospodarstva meunarodnim utje-cajima politika kojom se moe poticati domaa zaposlenost, rast i razvoj, sve u okvi-ru doktrine ekonomskog neoliberalizma. Inozemna izravna ulaganja su pri tome vrlobitan instrument kojim se nastojala poveati konkurentnost domaeg gospodarstva iukupne investicije u gospodarstvu.

U brojnim analizama i raspravama o inozemnim direktnim investicijama u Hrvat-skoj esto se istie da ona niti po veliini niti po uincima ne odgovaraju potrebama ioekivanjima u vezi s njihovom ulogom u razvoju Hrvatske. Prva inozemna izravnaulaganja u tranzicijske zemlje zabiljeena su ve krajem 80-ih dok su u Hrvatskoj za-biljeena mnogo kasnije, zbog rata i nesigurnosti, tako da se realiziraju tek 1996. go-dine i kasnije. U to vrijeme, inozemne investicije su se poele smatrati i vie negodobrodolima te se na njih gledalo kao na sredstva kojima se moe dovriti procesprivatizacije i ubrzati ekonomski rast zemlje.

Unato relativno visokoj razini inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatskoj, izostaoje uobiajeni pozitivan efekt na domae gospodarstvo, odnosno na rast zaposlenosti,proizvodnje i izvoza prvenstveno uslijed nepovoljne strukture ulaganja, budui da sevrlo malo stranih ulaganja odnosi na greenfield investicije.

Tablica 1 prikazuje kako je Hrvatska u razdoblju od 8 godina, od 1993. do 2000. go-dine ostvarila tek 4.489 mil. FDI, a u narednih deset godina 21.129 mil. , to je inijednom od uspjenijih zemalja srednje i istone Europe. Posebno znaajni iznosiFDI-a ostvarivani su u razdoblju od 2005. do 2008., dakle u godinama koje su pretho-dile ekonomskoj krizi. S jaanjem ekonomske i financijske krize u Hrvatskoj dolazido vrlo velikog pada investicija, tako da je 2009. godine uloeno gotovo 2 mlrd. manje nego 2008. godine (ili 44% manje). Godine 2010. ostvareno je ak 4 mlrd. FDI manje nego 2008. godine to je pad od 94%. Stanje se popravlja tijekom prva 3kvartala 2011. godine, ali to je tek zaustavljanje vrlo negativnog trenda.



Tablica 1. Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku1993.-2011. godine

GodinaIznosmil.

Kumulativmil.

Uee FDIu BDP (%)

1993. 101 101

1994. 93 194

1995. 79 273 5,9

1996. 382 655 4,1

1997. 480 1.135 10,5

1998. 850 1.985 5,8

1999. 1.363 3.348 6,4

2000. 1.141 4.489 2,3

2001. 1.467 5.956 3,0

2002. 1.138 7.094 7,2

2003. 1.762 8.856 6,0

2004. 950 9.806 4,1

2005. 1.468 11.274 5,3

2006. 2.765 14.039 6,6

2007. 3.651 17.690 7,2

2008. 4.219 21.909 8,8

2009. 2.380 24.289 5,2

2010. 281 24.570 1,2

1-9/2011. 1.048 25.618

Ukupno 25.618 -

Izvor: Hrvatska narodna banka: Inozemna izravna ulaganja u Republiku Hrvatsku,http://www.hnb.hr/publikac/hpublikac.htm, (14.02.2012).

Podaci za 2011. godinu obuhvaaju razdoblje q 1-3

Podaci u Tablici 2 pokazuju da je gotovo u svim zemljama srednje i istone Europedolo do smanjenja iznosa izravnih inozemnih ulaganja, ali stopa pada u Hrvatskoj jedaleko najvea. U Tablici 2. prikazani su podaci o iznosima FDI u nekim usporedivimzemljama srednje i istone Europe, po kojoj su strana izravna ulaganja u Hrvatskunajmanja od promatranih zemalja. ak i Srbija i Albanija su tijekom 2010. godine os-tvarile znatno vie od 1 mlrd. inozemnih izravnih ulaganja.



Tablica 2. FDI u usporedivim tranzicijskimzemljama 2010. godine

ZemljaIznos umil.

Poljska 7.139

eka 5.121

Maarska 1.208

Slovenija 630

Slovaka 397

Hrvatska 281

Izvor: Hrvatska narodna banka, www.hnb/publikacije,standardni prezentacijski format 1. tromjeseje 2012.

Vrlo mali iznos inozemnih izravnih ulaganja u 2010. i 2011. godini potvruje vi-egodinju suzdranost inozemnih ulagaa budui da nas prati rejting zemlje s viso-kim rizikom. Izravne investicije u tom razdoblju odnose se tek na manja ulaganja u tr-govaku djelatnost, poslovanje nekretninama i u turizam, koje nisu izvozno orijenti-rane. Slubena statistika ne prati FDI prema tome odnose li se ulaganja na greenfiledili brownfield investicije, ali neslubeno se govori o podatku da su greenfield investi-cije znatno manje od 50% ukupnih FDI u Hrvatsku. Pojedini autori iznose podatak daobuhvaaju tek oko 20% ukupnih FDI.

U Tablici 3. je dana struktura ulaganja prema djelatnostima, koja potvruje da suFDI uglavnom usmjeravane u uslune i visoko profitabilne sektore dok su investicijeu proizvodni sektor znaajno manjeg iznosa. Izravne vlasnike investicije u hrvatskogospodarstvo koncentrirane su u nekoliko djelatnosti. Gotovo 60% cjelokupnog ula-ganja odnosi se na tri djelatnosti: ostalo novarsko posredovanje koje ukljuuje i ban-karstvo (34%), trgovina na malo i veliko i trgovina motornim vozilima (16%) teproizvodnja naftnih derivata, vaenje sirove nafte i zemnog plina (9%). Moe se zak-ljuiti da su to ulaganja u uslune sektore orijentirane veinom na poslovanje na do-maem tritu.

Tablica 3. Struktura inozemnih izravnih vlasnikih ulaganja u Hrvatsku u razdoblju1993.-2011. godine po djelatnostima

DjelatnostIznos umil.

%

Ostalo novarsko poslovanje 8.753 34,2

Trgovina na malo i veliko, motorna vozila i sl. 4.066 15,9

Proizvodnja naftnih derivata 2.340 9,1

Pota i telekomunikacije 1.738 6,8



DjelatnostIznos umil.

%

Poslovanje s nekretninama 1.569 6,1

Proizvodnja kemijskih proizvoda 1.378 5,4

Ostalo 5.774 22,5

Ukupno 25.618 100,0

Izvor: Hrvatska narodna banka: Inozemna izravna ulaganja u Republiku Hrvatsku,http://www.hnb.hr/publikac/hpublikac.htm, (14.02.2012).

Podaci za 2011. godinu obuhvaaju razdoblje q 1-3

Ako se analiziraju efekti FDI na nacionalnu ekonomiju, zakljuuje se da nisu os-tvarile rezultate koji su se realno trebali ostvariti obzirom na iznos inozemnih izrav-nih ulaganja. Ako se promatra stanje 2011. godine u odnosu na 2003. godinu zaklju-uje se da nije dolo do poveanja zaposlenosti domae radne snage (smanjio se brojzaposlenih i poveao se broj nezaposlenih), nije dolo do poboljanja platne bilanceniti do supstitucije uvozne komponente domaom proizvodnjom, poveanje produk-tivnosti domae proizvodnje je sporije u odnosu na rast produktivnosti u razvijenimzemljama. To je pogotovo udno ako se promatra udio FDI u ukupnim investicijamau dugotrajnu imovinu u RH, to je vidljivo iz Tablice 4.

Tablica 4. Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku 1993.-2009. godine

Godina

Investicije u dugotrajnu imovinu u RHIznos inozemnihizravnih ulaganja

mil.

Uee FDI uukupnim

investicijama uRH (%)

mil. kn mil.

2003. 62.493 8.262 1.762 21,3

2004. 67.025 8.941 950 10,6

2005. 71.725 9.692 1.468 15,1

2006. 85.801 11.717 2.765 23,6

2007. 96.132 13.104 3.651 27,9

2008. 102.192 14.148 4.219 29,8

2009. 83.498 11.377 2.380 20,9

Ukupno 568.866 77.241 17.195 22,3

Izvor: Dravni zavod za statistiku, Statistiki ljetopis RH za 2011., obrada autora (15.02.2012.)

U promatranih 7 godina inozemna izravna ulaganja iznose 17,2 mlrd. , to pred-stavlja oko 22,3% ukupnih investicija u RH. To je vrlo visok i znaajan udio u ukup-nim investicijama, koji bi trebao rezultirati navedenim pozitivnim efektima koje noseinozemna izravna ulaganja u drugim zemljama. Jedan od brojnih razloga zato ino-zemna izravna ulaganja u RH nisu rezultirala oekivanim boljim efektima za nacio-



nalnu ekonomiju je i nain troenja stranih izravnih ulaganja. U promatranom raz-doblju drava je prodavala svoje udjele u vlasnitvu u naim najveim kompanijamate ostvarivala znaajne kapitalne prihode. Problem je u injenici da se ta sredstva nisuusmjeravala za poticanje novih investicija, ve se njima nadoknaivao manjak sred-stava u dravnom proraunu, ime se spreavalo da drava ne bankrotira. Kapitalnimprihodima od FDI se ne smije i ne treba financirati tekua potronja, ve ih treba us-mjeriti u produktivne investicije koje rezultiraju poveanjem nacionalne konkuren-tnosti na stranim tritima. Sljedei razlog je u strukturi FDI, gdje prevladavajubrownfield investicije, a vrlo je malo greenfield investicija, pogotovo u proizvodna iizvozna poduzea. Moe se konstatirati da su inozemna izravna ulaganja bila i jouvijek su usmjerena u domaa usluna poduzea i bankarstvo koje imaju monopolnupoziciju na domaem tritu ili predstavljaju trinog lidera.

4. ZAKLJUAK

Inozemna izravna ulaganja intenzivnije se poinju pojavljivati u teorijskim i em-pirijskim istraivanjima ekonomista nakon Drugog svjetskog rata. Inozemne izravneinvesticije u ekonomiju osiguravaju priljev novih tehnologija, bolje upravljanje po-duzeima, izvoz i strukturne promjene u proizvodnji i izvozu rastu te naravno utjeuna poveanje ekonomskog rasta.

Hrvatska ne iskoritava u potpunosti svoje prednosti u privlaenju greenfield in-vesticija. Malo je inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku koja predstavljaju green-field ulaganja, koja otvaraju nova radna mjesta, izvozno su orijentirana i predstavlja-ju glavni impuls za restrukturiranje gospodarstva. Bez konzistentne strategije eko-nomskog razvoja u Hrvatskoj nije stvoreno adekvatno makro-ekonomsko i poslovnookruenje te poticajna investicijska klima za investicije.

Dravna vlast ve dvadesetak godina nastoji rijeiti probleme i smanjiti zaprekekoje stoje na putu znaajnijem ulaganju stranih investicija u Hrvatsku. Zakonodavniproblemi vie ne postoje, budui da svi zakoni koji reguliraju ulaganje i investiranjene razlikuju domae ili strane investitore, ali problem je u provedbi odredbi zakona.Na lokalnim razinama vlasti investitori se susreu s nizom problema (velika i neefi-kasna administracija, korupcija na svim razinama, nesreene zemljine knjige, mno-go parafiskalnih davanja itd.) to dovodi do odustajanja od ulaganja.

Problem privlaenja stranih investitora je u itavom sustavu: od administracije,sudstva, poreznog sustava, politike volje da se privuku investicije, slabije razvijenohrvatsko financijsko trite i niska razina domae tednje. Nuna je politika stabil-nost, transparentnost i striktno provoenje ugovora. To znai da se treba zatiti pri-vatno vlasnitvo, poboljati zakonska regulativa i sudska zatita, a potrebno je i doka-zati se u borbi protiv korupcije.



Ozbiljniji investicijski ciklus u Hrvatskoj mora se temeljiti na izravnim stranimulaganjima, jer ona donose nuno potreban strani kapital te transfer znanja i tehnolo-gije.

Literatura1. Bilas V., Franc S., Uloga inozemnih izravnih ulaganja i naini poticanja, l. br. 06-13, EFZG,

2006.

2. Dravni zavod za statistiku, www.dzs.hr (15.02.2012.)

3. Felton, A. Reinhart, C.: Prva financijska kriza 21. stoljea, Novum d.o.o., Zagreb, 2008.

4. Hrvatska narodna banka, www.hnb.hr (14.02.2012)

5. Lider press, www.liderpress.hr (12.02.2012)

6. Pavlovi D.: Inozemne direktne investicije u meunarodnoj trgovini, Golden marketing Tehni-ka knjiga, Zagreb 2008.

7. Poslovni.hr, www.poslovni.hr (12.02.2012.)

8. Sisek B.: Strane izravne investicije u Hrvatskoj uzroci neuspjeha, Zbornik Ekonomskog fakulte-ta u Zagrebu, godina 3, 2005.



strane direktne investticije hrvatska

Documents