stoicizam - rana, srednja, kasna stoa

9
RANA STOA Osnivač stoičke škole bi je Zenon (336-264) u Ateni. Vjerujući da su kinici najsličniji Sokratu on postaje učenik Kratesa, a kasnije sluša i ostale iz Kiničke škole, a oko 300. godine osniva vlastitu filozofsku školu koja je dobila naziv prema šarenom trijemu gdje je Zenon držao predavanja. Stari izvori govore da je sam sebi oduzeo život, a od njegovih spisa su nam ostali samo fragmenti. Zenona na čelu škole nasljeđuje Kleont iz Asisa, a njega Hrizip. On je prozvan drugim osnivačem škole zbog toga što je proveo sistematizaciju stoičkih učenja, napisao je više od 700 djela, a bio je na glasu zbog svoje dijalektike, ali ne i zbog načina pisanja. Stoici su dijelili logiku na dijalektiku i retoriku, tome neki dodavali i teoriju definicije i kriterija istine. Stoici su sveli Aristotelovih 10 kategorija na 4 – supstancija, kvalitet, način i odnos. Prema njima sudovi su jednostavni ukoliko njihovi dijelovi nisu stavovi, inače su složeni. Oni su odbacivali ne samo Platonovo učenje o transcendentalno općem već i Aristotelovo učenje o konkretno općem. Prema njima postoji samo pojedinačno, a naše znanje je znanje o pojedinačnim stvarima. Te pojedinačnosti ostavljaju dojam u našoj duši, a znanje je u pravilu znanje o tim utiscima. Stoici su imali stajalište ne samo suprotno Platonovom jer su osim njegova podcjenjivanja osjetnog opažanja, čitavo znanje zasnivali upravo na osjetnom opažanju. U njihovom učenju bez sumnje odjekuje riječ Antistena koji vidi konja, ali ne i konjstvo. Prema stoičkom shvaćanju duša je prvobitno tabula rasa i da bi išta mogla spoznati potrebno joj je opažanje. Stoici nisu negirali naše znanje o našim unutarnjim stanjima i doživljajima, ali je Hrisip i to znanje svodio na opažanje jer su smatrali da su to nekakvi materijalni procesi. Poslije akta opažanje ostaje pamćenje koje postoji kada više nema aktualnog objekta, a iskustvo se rađa iz mnoštva sličnih sjećanja. Stoike tako nazivamo empiristima ili čak senzualistima, ali oni su zastupali i racionalizam koji jedva da je bio u skladu s njihovim empirističkim i nominalističkim stavovima. I pored toga što su tvrdili da je um proizvod razvoja jedinke u kojem on raste iz opažanja da bi se uobličio tek oko 40. godine, oni su također mislili da postoje ne samo voljno stvorene opće ideje već i opće ideje koje očigledno prethode iskustvu – to su nekakve virtualno urođene ideje pošto ljudi imaju prirodnu predispoziciju za stvaranje takvih ideja. Osim toga, sustav stvarnosti se prema njima može spoznati samo umom. Poklanjali su puno pažnje pitanju kriterija istine i izjavljivali su da je istina pojmljena predstava, poimajući opažaj. Stoga je mjerilo istine, prema njima, u samom opažanju tj. Potpuno slaganje u jasnom opažanju. U svojoj kozmologiji stoici su se vratili Heraklitovom učenju o logosu i vatri kao kozmičkoj tvari, ali u toj kozmologiji ima elemenata koji su prihvaćeni od Platona i Aristotela. Prema stoicima u stvarnosti postoje dva načela, djelatno i trpeće, no to nije dualizam koji nalazimo kod Platona jer to aktivno načelo nije duhovno već materijalno, ustvari to uopće i nije dualizam ukoliko su oba ta načela materijalna i zajedno tvore jednu cjelinu. Stoičko učenje je dakle monistički materijalizam iako se ni to stajalište ne zastupa dosljedno. Pasivno načelo jest materija lišena kvaliteta, dok je aktivno načelo imanentni um ili bog. Prirodan ljepota odnosno svrhovitost u prirodi pokazuje da u svemiru postoji misaono načelo tj. bog koji je u svojoj providnosti sve uredio za dobro čovjeka. Pošto je najviši dio prirode, čovjek posjeduje svijest pa se ne može tvrditi da je čitav svijet lišen svijesti jer cjelina ne može

Upload: ana-marija-malovec

Post on 17-Aug-2015

240 views

Category:

Documents


6 download

DESCRIPTION

POVIJEST FILOZOFIJE, STOA

TRANSCRIPT

RANA STOAOsnivastoikekolebi jeZenon(336-264) uAteni. Vjerujuida su kiniinajsliniji!okratu on"ostaje uenik #ratesa$ a kasnije slua i ostale i%#inikekole$ aoko3&&. 'odineosnivavlastitu(ilo%o(sku kolu koja je dobila na%iv "re)aareno) trije)u 'dje je Zenon dr*ao "redavanja.!tari i%vori 'ovore da je sa) sebi odu%eo *ivot$ aod nje'ovi+ s"isa su na) ostalisa)o (ra')enti.Zenona na elu kole naslje,uje #leont i% Asisa$ anje'a-ri%i". Onje"ro%van dru'i)osnivae)kole %bo' to'a to je "roveo siste)ati%aijustoiki+ uenja$ na"isao je vie od .&& djela$ a bioje na 'lasu %bo' svoje dijalektike$ aline i%bo'naina "isanja. !toii su dijelili lo'iku nadijalektikui retoriku$ to)eneki dodavali i teorijude(iniije i kriterija istine. !toii su sveliAristotelovi+ /& kate'orija na 4 0 su"stanija$kvalitet$ naini odnos. 1re)anji)asudovi sujednostavni ukolikonji+ovi dijelovi nisustavovi$inae su slo*eni. Oni su odbaivali ne sa)o1latonovo uenje o transendentalno o"e) ve iAristotelovo uenjeokonkretnoo"e). 1re)anji)a "ostoji sa)o "ojedinano$ a nae %nanje je%nanje o "ojedinani) stvari)a. 2e "ojedinanostiostavljaju doja) u naoj dui$ a %nanje je u "ravilu%nanje o ti) utisi)a. !toii su i)ali stajalite nesa)osu"rotno1latonovo)jer suosi)nje'ova"odjenjivanjaosjetno'o"a*anja$ itavo%nanje%asnivali u"ravo na osjetno) o"a*anju. 3nji+ovo) uenju be% su)nje odjekuje rijeAntistena kojividikonja$ ali ne i konjstvo. 1re)astoiko) s+vaanju dua je "rvobitno tabula rasai da bi ita )o'la s"o%nati "otrebno joj jeo"a*anje. !toii nisu ne'irali nae %nanje o nai)unutarnji) stanji)a i do*ivljaji)a$ ali je -risi" i to%nanje svodio na o"a*anje jer su s)atrali da su tonekakvi)aterijalni"roesi. 1oslije akta o"a*anjeostaje "a)enje koje "ostoji kada vie ne)aaktualno' objekta$ a iskustvo se ra,a i% )notvaslini+ sjeanja. !toike tako na%iva)o e)"iristi)aili ak sen%ualisti)a$ ali oni su %astu"ali iraionali%a)koji jedva da je bio u skladu snji+ovi) e)"iristiki) i no)inalistiki)stavovi)a. 4 "oredto'atosutvrdili dajeu)"roi%vod ra%voja jedinke u koje)on raste i%o"a*anja da bi se uobliio tek oko 4&. 'odine$ onisu tako,er )islili da "ostoje ne sa)o voljnostvorene o"e ideje ve i o"e ideje kojeoi'ledno "ret+ode iskustvu 0 to su nekakvevirtualno uro,ene ideje "oto ljudii)aju "rirodnu"redis"o%iiju %a stvaranje takvi+ ideja. Osi)to'a$ sustav stvarnosti se "re)a nji)a )o*es"o%natisa)o u)o). 1oklanjalisu "uno "a*nje"itanjukriterijaistinei i%javljivali sudajeistina"oj)ljena"redstava$ "oi)ajui o"a*aj. !to'aje)jerilo istine$ "re)a nji)a$ u sa)o) o"a*anju tj.1ot"unosla'anjeujasno)o"a*anju. 3svojojko%)olo'iji stoii su se vratili -eraklitovo) uenjuolo'osui vatri kaoko%)ikoj tvari$ ali utojko%)olo'iji i)aele)enatakoji su"ri+vaeni od1latonaiAristotela. 1re)astoii)austvarnosti"ostojedvanaela$ djelatnoi tr"ee$ notonijeduali%a) koji nala%i)o kod 1latona jer to aktivnonaelonijedu+ovnove)aterijalno$ ustvari touo"ei nijeduali%a)ukolikosuobatanaela)aterijalna i %ajedno tvorejednu jelinu. !toikouenje je dakle )onistiki )aterijali%a) iako se nito stajalite ne %astu"a dosljedno. 1asivno naelojest )aterija liena kvaliteta$ dok je aktivno naeloi)anentni u)ili bo'. 1rirodanlje"otaodnosnosvr+ovitost u "rirodi "oka%uje da u sve)iru "ostoji)isaono naelo tj. bo' koji je u svojoj "rovidnostisve uredio %a dobro ovjeka. 1oto je najviidio"rirode$ ovjek"osjedujesvijest "asene)o*etvrditida je itav svijet lien svijestijer jelina ne)o*e biti )anje savrena od dijela. 5o' je sto'asvijest svijeta. 1ai"ak$ i bo'je$ kaoi stvari nakoje djeluje$ )aterijalan$ veli Zenon. !toii suslino -eraklitu inili vatru tvarju svi+ tvari. 5o' jeaktivna vatra i)anentna u sve)iru$ on jeistodobnoi "rvobitani%vor i%koje'su"roistekli'rublji ele)enti koji inetjelesni svijet. 2i 'rubljiele)enti "otjeu i% bo'a i "onovno se rastvaraju unje)u"asveto"ostoji jest ili "rvobitnavatra$bo'"osebi$ ili bo'usvoji)ra%liiti)stanji)a.#ad se svijet nala%iu stanju "ostojanja bo' stoji"re)a nje)u kao dua "re)a tijelu budui da jeon dua svijeta. On nije neto "ot"uno ra%liito odtvari svijeta (svo'a tijela) ve "redstavlja (inijutvar$ "okretnoi oblikujuenaelodokje'rubljatvar od koje je oblikovan svijet ne"okretna ineoblikovana )ada s"osobna "ri)iti sve vrstekretanjaioblika. 3 )aterijalno) ra%vitku svijeta$dio vatrene "are od koje se sastoji bo' "reobraase u %rak$ i% nje'a nastaje voda$ a i% jedno' dijelavode nastaje %e)lja$ dru'i dio ostajene"ro)ijenjen$ a trei se "retvara u %rak kojira%rje,ivanje) se "retvara u "rola%nu vatru. 2akonastaje tijelo bo'a. !toii su uveli uenje osveo"e) "o*aru "re)a koje) bo' oblikuje svijeta%ati)'a sveo"i)"o*aro)vraa natra'usebe 0 otuda dola%i do beskrajno' ni%a 'ra,enja ira%'ra,enja svijeta$ a svaki novi svijet usvi)"ojedinosti)a "odsjea na "ret+odni. 2ako se"ojedina "ojavljuje kao isti u svako)novo)svijetu i vri iste radnje koje je obavljao i u svojoj"ret+odnoj e'%isteniji to je slino 6iet%s+eovojideji o vjeito) vraanju. 7osljedno to) uvjerenjustoiusu"oriali ljudskuslobodu$ ili $ jobolje$sloboda je %a nji+ svjesno djelovanje sa"riklanjanje) ono)e to bi "ojedina ionakouinio. 2u"revlast nu*nosti stoii sui%ra*avalikone"ijo)sudbinekojaijenetora%liitoodbo'a i sveo"e' u)a "a oni "oka%uju jednu vrstuko%)oloko'deter)ini%)akoji se)odi(iirasastoiki) istianje) unutranje slobode "re)akojoj ovjek )o*e "ro)ijeniti svoj sud "re)ado'a,aji)a i svoj stav "re)a nji)a uvi,anje) dasuonii%ra%bo*je volje.3 to) s)islu$ovjek jeslobodan (ba). Oni s)atraju da bo' u"ravlja svi)stvari)a radi ono' najbolje'$ ali su )oraliobjasniti %lo u svijetu ili 'a bare)dovesti unekakavskladsasvoji)o"ti)i%)o). -risi"se%ato "osebno "odu+vatio slo*eno' (or)uliranjateodieje u%i)ajui %a svoju te)eljnu "ostavku danesavrenost "ojedinani+ stvari vodi kasavrenosti jeline tj. 7a nikakvo %lo ne "ostoji ustvarnosti ako se stvari ra%)atraju sub s"eieaeternitatistj. "odvidiko)vjenosti. -risi"%atodoka%uje dadobro ne bi )o'lo biti br% %la sobra%lo*enje)danijedanlan"arasu"rotnostine)o*e"ostojati be%dru'o'lana$ aukinuejedno' lana dovodi do uklanjanja oba lana. 2ako"re)a stoii)a nijedan in nije %ao i "okudan "osebi$ ve na)jera no'a od ko'a in "roistjee 0 tojedan in radi %li) dok in "er se ostajeindi(erentan. 8oralno %lo ini ubiti nedostatak"ravilno ure,enja ljudske volje koja uneis"ravno) ljudsko) inu nije u skladu sis"ravni) re%oniranje). -risi" +oe rei da"risutstvo vrline u unive%u)u nu*no i)"liira i"ostojanjenjenesu"rotnosti. Aljudskaslobodaiako sadr*i )o'unost "oroka$ ne ukljuuje nu*noi nje'ovu realnost. 2u -risi" i%nosi jedanar'u)ent koji se kasnije "onovno javlja unovo"latoni%)u kod!v. Au'ustina$ 5erekle9a i:eibni%a "re)a koje) i%la%ida %lo u univer%u)uvie istie dobro. 3 neor'anski) "red)eti)a o"idu+ djeluje kao ustrojstvo ili naelo ko+e%ije$ a tojednako vrijedi i %a biljke$ "a "reko *ivotinja "a doljudski+ bia koja "osjeduju ra%u). ;ovjekovaduanaj"le)enitijajeodsvi+duai onajediobo*anskevatrekojajoj jeusa,ena%avrije)estvaranja$ a %ati) se "renosi ra,anje) jer je kao isve dru'o ona )aterijalna. 1re)a -risi"uvladajui dioduei)asjediteusru('laskaoi%ra% )isli "otjee i% sra) dok dru'i stoii tos)jetaju u 'lavu. Osobna bes)rtnost jedva da je)o'ua u stoiko) sustavu jer su stoii tvrdili dase sve due vraaju u "rvobitnu vatru %a vrije)esvjetsko' "o*ara. Zati) je "ostavljeno "itanje kojedue traju do sveo"e' "o*ara$ "a dok je #leantuio da sve ljudske due traju do svjetsko' "o*ara-risi" je takvi)a s)atrao sa)o due )udri+.ETIKA STOIKA#oji je%naaj etiki dio(ilo%o(ijei)ao%astoike)o*e se vidjeti i% !enekini+ o"isa (ilo%o(ije.!eneka s"ada u kasniju stou$ ali nje'ovo istianje(ilo%o(ije kao nauke o djelovanju bilo je uobiajenoi uranoj stoi. 62>8 62>82BA-362 ili sudbina vodi ono' koji +oe$ a ono'koji nee vue. ;ovjek je slobodan utoliko da"ro)ijeni svoj unutranji stav "re)a nee)u i da%au%)e stav "otinjivanja i)irenja$ a ne rei)ostav "obune. (O jadna li je ovdje ljudskasloboda...) 1re)a stoii)a je sa)o vrlina dobra u"uno)s)islurijei$asveto nije vrlina$nijenidobro ni %lo ve neto indi(erentno. Vrlina je stanjeuskla,enosti "o*eljna radi sebe sa)e. 6o kada jerijeoto)indi(erentno)$ stoii sutvrdili dasunekestvari "o*eljnije(onekojesuuskladus"rirodo)) a da dru'e treba odbaiti(koje nisu uskladu s "rirodo))$ dok su neke indi(erentne (nisuni vrijedneni nevrijedne). 2akosuoni sastavilijednu skalu vrijednosti. 3*ivanje je re%ultat ili"osljedia djelatnosti i nikada ne )o*e bitine"osredni ilj$auto)sesla*usvi stoii osi)#leonta koji veli da u*ivanje niej u skladu sa"rirodo). 6aj%naajnija vrlina %a stoike je )oralnara%boritost$ +rabrost$ su%dr*anost$ u)jerenost i"ravednost $ a sve te vrline stoje %ajedno 0 onajkoji "osjeduje jednu od nji+ (kod Zenona -ra%boritost$kod #leonta - su%dr*anost)$"osjedujei+ sve$ a i obrnuto@ kad je "risutan / "orok$"risutni susvi. 8udar ovjekjebe%strasti$ au"o'ledusvojeunutranjevrijednosti ne%aostajeni %aZeuso)? Onje'os"odarvlastito'*ivotai)o*e i%vritisa)oubojstvo. ;ovjek ilije "ot"uno)oralanili uo"ene)avrlina. #asnijesustoiina'laavali )oralno na"redovanje te rekli daaktualno nijedan ovjek ne od'ovara idealnu)udraa$ "a su dijelili ljude na budale i na one kojina"reduju ka vrlini i )udrosti. #arakteristino)jesto stoike etike jest uenje o strasti)a ia(ekti)a. A(ekti "o"ut u*ivanja$ tu'e$ *udnje istra+a sunera%u)niine"rirodni.3koliko *eli)o"ostiistanje be% strasti0 a"at+eie 0 ove a(ektetreba vie "otiskivati ne'o ubla*avati$ a u svako)sluaju uklonitii+ i) "rije,u u navike. Otuda jestoika etika veliki) dijelo) borba "rotiv a(ekata"a veli !eneka@ )no'i su i)ali 'radove i narode$ali)alo je oni+ kojisu i)alisebe. 2a tendenijastoika da se "osti'ne "ot"una ne%avisnost odsve'a s"oljanje' "redstavlja kiniko naslije,e$ alistoika etika i)a i dru'u stranu 0 svojko%)o"oliti%a)@ svaki ovjek je "o "rirodidrutveno bie i *ivot u drutvu je nalo' ra%u)a.Ba%u) je %ajednika "riroda svi+ ljudi$ a otuda %asve ljude "ostoji sa)o jedan isti %akon. !vi s)o u"ravi)ajednaki ("ai robovi)$ aosobitoijene)ilost i o"ratanje- etiki ideal se "osti*e kad sveljude voli)o kao to voli)o sebe sa)e.EPIKUREIZAM>"ikur je osniva e"ikurske kole$ ro,en na!a)osu 342.$ ata)o je sluao "latonove$ akasnijei 7e)okritovesljedbenikekoji su"rlinoutjealinanje'aus"rkos nje'ovo)"orianju. 3Ateni 3&.. otvarasvojukolukojasenala%ilau>"ikurovo) vrtu$ a od 7io'ena sa%naje)o da je(ilo%o( dao svoju kuu i vrt svoji) uenii)a. Zbo'to'a to je kola bila s)jetena u vrtu e"ikurejisudobili na%ivoni odvrtova. Co%a*ivotasu>"ikuruodavane'otovobo*anske"oasti$ atajkult osnivaa ra%lo'a je da je u e"ikurejskoj koliodr*avana (ilo%o(ska ortodoksija vie ne'o ujednoj dru'oj (ilo%o(skoj koli. 3iteljeve'lavne"ostavke uenii su )orali nauiti na"a)et.>"ikur je bio "lodan "isa koji je na"isao vie od3&& radova$ ali je veina i%'ubljena. !auvani suna)(ra')enti nje'ova 'lavna djela O"rirodi.>"ikur je i)ao brojne uenike koje su sluali i n"r.Aieron$ ali je naj"o%natiji uenik :ukreije 2it #arkoji je e"ikurejsku (ilo%o(iju i%nio u svojoj "oe)iO"rirodi stvari "ostavljajui sebi %a'lavni ilj daoslobodi ljudestra+aodbo'ovai s)rti nebi linali duevni )ir. >"ikur nije bio "osebno%ainteresiran %a dijalektiku i lo'iku$ jedino je"oklanjao "a*nju oni) dijelo) lo'ike koji se bavikriteriji)aistine$ anajvieseusredotoivaonaetiku vie ne'o to su to inili stoii. Aijenio je svaisto %nanstvena istra*ivanja ii%javljivao je da je)ate)atika beskorisna jer ne)a nikakve ve%e sanaino)vo,enja*ivotai %a)jerajoj tojune"otkre"ljujeosjetnas"o%naja. Zanji+jeosjetnas"o%naja te)elj itavo'a %nanja. Ba%u)koji)sudi)oo sjetni)datosti)ai sa)se"ot"uno%asniva na nji)a$ a ako su osjetila neistinita ondajeiitavra%u)la*an. >"ikurovalo'ikasebavinor)a)a s"o%naje i kriteriji)a istine$ a iji jete)eljni kriterij o"a*anjekoji)sti*e)odoono'jasno'i oi'ledno'. Ao"a*anjeseodvijakadaslike "rodru u osjetne or'ane i ono je uvijekistinito$ svakojeo"a*anje"ri)anjeneki+slika.DrekeE Cavljaju se sa)o u su,enju. 1rvi kriterijiistine jest o"a*anje$ a dru'i "ru*aju t%v.1ret"ostavke "oi)anja. 1re)a nji)a je "oj)ovna"ret"ostavka slika"a)enja. 2rei kriterij jestosjeanje$aonasu ikriterij%anae"onaanje.2ako je kriterij %adovoljstva "oka% %a ono totreba)o raditi$ a osjeaj bola %a ono to treba)oi%bje'avati.FIZIKA>"ikurov i%bor (i%ikalne teorije bio jer odre,en"raktino) svr+o) osloba,anja ovjeka stra+a odbo'ova i s)rti. Vjerovao je da se otklanjanje) to'stra+a )o*e osi'urati duevan )ir. 4ako nije"oriao "ostojanje bo'ova on je *elio "oka%ati dase oni ne u"liu u ljudske "oslove i da se ovjekne treba troiti u )olitva)a i "ra%novjerji)a.5udui da je odbaio bes)rtnost on se nadao dae osloboditi ovjeka stra+a od s)rti jer %ato bi jese"laili kadjeona"ukoutrnuei odstutstvosvakesvijesti i osjeanjai kadane)anikakvo'strano' suda i kada nikakva ka%na ne ekaovjeka na ono) svijeu. >"ikur se o"redijelio %a7e)okritov sustav jer je 7e)okrit sve "ojaveobjanjavao kretanje) ato)e$ i na kraju i dua jesastavljena od ato)a "a i nije "otrebno"ribje'avanje bo*anski) vjerovanju. 6ita ne"roi%la%ii%inita$ nita ne odla%i u nita i%javljuje>"ikur "onavljajuitako ideju stari+ ko%)olo'a usvoje) djelu O stvari)a "rirode (de reru) natura)2ijela koja o"a*a)o sastavljena su od"ree'%istentni+ )aterijalni+ entiteta$ ato)a anji+ovo "ro"adanja sa)o je rastvaranje natjeleaodkoji+suvei sastavljena. Osnovnikonstitutivniele)enti univer%u)a su dakle ato)i$ato)i i "ra%nina. Oni se ra%likuju "o veliini$ oblikui te*ini te su nedjeljivi i beskonani "o broju.4s"rva su ato)i "adali ravno kro% "ra%ninu ili"ra%an "rostor no da bi objasnio "orijeklo svijeta>"ikur je )orao do"ustiti sudaranje ato)a. Osi)to'a on je )orao dati objanjenje ljudske slobodekoju je %a'ovarala nje'ova kola "a je "ostuliraos"ontano koso kretanje ato)a i nji+ovo kososkretanje od "rave linije "ri nji+ovo) "adu$ na tajnain je dolo do sudaranja ato)a$ a i% to'sudaranja i "re"litanja ra%vila su se kru*nakretanjakojasudoveladostvaranjabe%brojni+svjetova koja su)e,usobno ra%dvojena "ra%ni)"rostori)a. #oji se na%ivaju inter)undia. :judskaje dua tako,er sastavljana od ato)a$ (ini+ iokru'li+$ a %a ra%liku od *ivotinjske ona "osjedujera%u)ski dio koji je s)jeten u sru dok senara%u)ski dio due$ "uko naelo *ivota$ras"rostire kro% itavo tijelo. 1riliko) s)rtiato)idue se ra%dvajaju i vie ne)a o"a*anja. !)rt jelienost svi+ o"a*anja. !vijet je "osljedia)e+aniki+ u%roka i ne)a "otrebe da se u nje)u"ret"ostavlja neka teleolo'ija. Zlo koje se"ojavljuje u ljudsko) *ivotu ne )o*e se "o)iriti nisa kakvo) idejo) bo*ansko' rukovodstva usve)iru. 5o'ovi borave u )e,usvjetovi)a$inter)undia$ i lije"i i sretni$ ne "o)iljaju naljudske"oslove$ jeloi "iei 'ovorenje'rko'.5o'ovi ses+vaajuantro"o)or(nojer sui onisastavljani odato)a$ iakoodnaj(iniji+ato)aisa)o sa eterski) i sa)o "rividni) tijeli)a. 7ijelese "re)a s"olovi)a$ lie na ljude$ a ijedu i"ijukao ljudi. >"ikur je )islio da se vjerovanje ljudi ubo'ove )o*e "rotu)aitisa)o "ret"ostavko) onji+ovo)stvarno)"ostojanju. 6onji)asene)oli jer ne)a s)isla$veseistinska"obo*nostsastoji u u)no) )iljenju.ETIKA>"ikur je kao i kirenjani %adovoljstvo uiniosvr+o) *ivota$ a nje)u svako bie te*i$ i u nje)use sastoji srea. 6o >"ikur ne)isli ovdje na%adovoljstva trenutka i "ojedinane osjete$ ve na%adovoljstvo koje traje kro% itav *ivotnivijek. Za>"ikura se %adovoljstvo sastoji"rije u odsudstvubola ne'o u "o%itivno) %adovoljavanju. 2o%adovoljstvo "osebie treba nala%iti une"o)uenosti due. 8i s)o "re)a nji)a$ du*ni"ro)isliti da li e "ojedinano %adovoljstvo"rou%roitinekiveibolilie "ak bol"rou%roiti%adovoljstvoi "re)ato)eseravnati. >"ikurski+edoni%a)ne%avravadakleura%u%danosti i"reko)jerenosti ve u )irno) i stalo*eno)*ivotu. ;ovjek je nesretan ili%bo' stra+a ili%bo'neobu%dani+ i tati+*elja$ a )udar ovjeksvodisvoje "otrebe na naj)anju )jeru. Oni su aktvrdili da )udar ovjek )o*e biti savreno sretan ionda kad je "odvr'nut tjelesno) )uenju$ "a je>"ikur i%javljivao da je i ras"et )udra i"aksretan$ aotud ovaetika vodi i ka u)jereno)asketi%)u. Vrlina je stanje ne"o)uenosti due$ avrline "o"ut skro)nosti$ u)jerenosti i vedrine%natnovie"ridonose%adovoljstvui srei ne'oneobu%dano "onaanje. 6ije )o'ue *ivjeti u%adovoljstvu a ne *ivjeti ra%borito$ u)jereno i"ravedno. 3s"rkos injenii da je etikae"ikurejaa u osnovi e'oentrina "o to)e to se%asniva na %adovoljstvu "ojedina$ ona u "raksi inijetolikoe'oistinakaotoseini jer suonis)atrali da je "o*eljnije initi dobroinstva ne'o i+"ri)ati$ a isa) >"ikurje bio +valjen %bo' svo'bla'o' i dru*eljubivo' karaktera. 3 vo,enju *ivota"ostoji "otreba %a jedno) vjetino)"rojenjivanja i)i)ora)o "raktino od)jeravatiu*ivanjai bolove- uto)esesastoji vrlina$ us"osobnosti od)jeravanja i uravnote*enjasadanji+ i budui+ %adovoljstava i bolova. 6aelosve'a dobra je ra%boritost "a je sto'a onavrednija od (ilo%o(ije jer i% nje "roi%la%e sve vrline.#ad je ovjek ra%borit on je i )oralan$ a )oralanosoba ne te*i %adovoljstvi)a koliko ravnote*i%adovoljstva i boli. >"ikur je jako ijenio"rijateljstvo@ odsve'ato)udrost "ribavlja%asreu *ivota$ najvea je stjeanje "rijateljstva. Ali ituse"oka%ujee'oi%a)jer slijedi@ be%"rijateljaovjek ne )o*e *ivjeti si'urno i )irno$ i"rijateljstvo "ru*a %adovoljstvo$ no i"ak je to jednonesebino osjeanje u koje) ovjek voli "rijateljakaotovoli sa)o'asebe. 3ovo)"eriodusekinika kola sve )anje na'laavasa)odostatnost osobnosti i svevie"oinjesai%ru'ivanje) konvenija i drutva kao isus"re%anje) od su%dr*avanja(kao 7io'en). 3/. "ol 3.st. 7ion %a"oinje iriti +edonistikikini%a). 8enid$ kriti%ira (ilo%o(iju "rirode i ru'a seidolatriji. #erkidje"osljednji$ aonje"oka%ivaosatiriki du+$ 'ovorei da bi on "ro)atrai)aneba "re"ustio rjeavanje kakljivo' "itanja %atose A+ronos "oka%uje neki) ljudi)a kao ou+$ aneki)a kao ota (be%ve%e).STARIJI SKEPTICI, SREDNJA I NOVA AKADEMIJA1iron i% >lide je osniva ske"tii%)a$ a kolaunosi ra%liku@dok su stoiiie"ikureji"ri+vaali%nanje i na nj 'ledali kao sredstvo %a "osti%anjeduevno')ira$ ske"tii suduevni )ir nala%iliu"ravo u "orianju to' %nanja. 1iron i% >lide (36&-2.&) je "ratio Aleksandra "riliko) nje'ova "o+odau 4ndiju$ a bio "od utjeaje) 7e)okrtiove teorije oosjetni)kvaliteta)ai so(istiki)relativi%)o)ikirensko)e"iste)olo'ijo). 3io je da ljudskira%)u ne )$o*e "rodrijeti do unutranje biti stvarive da )o*e)o %nati sa)o stvari onako kao na)se one "ojavljuju. 5udui da se iste stvari"oka%uju ljudi)a na ra%liite naine$ ne )o*e)o%nati koja je "ojava "rava. 5ilo kojoj tvrdnji)o*e)o su"rotstaviti "roturjenu tvrdnju sjednako dobri)ra%lo%i)a. !to'a ne )o*e)outvrditi bio to$ a )udar ovjek e se su%dr*avatiod su,enja. 3)jesto da 'ovori)o Fovo je takoG$)ora)o 'ovoriti F)o*da je takoG. 2aj ske"tii%a)i su%dr*avanje od su,enja "rote*e se i na )oralnus(eru 0 nita "o sebi nije ni ru*no ni lije"o ni dobroni loe$ tj. :judi utone)o'ubiti si'urni 0svestvari su neutralne a )udar ovjek e te*itine"o)uenosti due. 8udar ovjek i"ak )oradjelovati$ ali e se on u to)e "ovoditi %avjerojatni) )iljenji)a jer je svjestan da ne )o*e"ostii a"solutnu istinu. 6je'ov uenik je 2i)on$ aod nje'a i "osjeduje)o 1ironova s+vaanja$ a onje sastavljao "odru'ljive sti+ove u koji)a je"arodirao veinu 'rki+ (ilo%o(a. 1re)a nje)u sene)o*e)o"ou%dati niti uosjetnoniti uu)skos"o%navanje "a se )ora)o odrei svako'su,enja"a%ei daseneu+vati)oni ukakvuteorijskutvrdnjui jedinotako"osti*e)oistinskune"o)uenost due.SREDNJA AKADEMIJA4ako je 1laton uio da "red)eti osjetno' o"a*anjanisu "red)eti istinsko' %nanja$ ske"tiki s)jer)iljenja u%i)a )a+a u vrije)e srednje ilidru'eakade)ije"ajenjenske"tii%a)bious)jeren"o'lavito "rotiv stoiko' do')ati%)a. Arkesilaj jebio osniva srednje akade)ije i bio je na 'lasu jerje 'ovorio da ni u to nije si'uran$ a ti)e je otiaodalje od !okrata koji je 'ovorio da %na da nita ne%na. 2ako je on rabio su%dr*avanje od sudova kaoi "ironisti 0 ne)a objektivnosti i ne)a si'urnosti.NOVA AKADEMIJAOniva tree ili nove akade)ije bio je #arnead i%#irene koji je %ajedno sa stoiko)7io'eno)doaokao"oslanikuri)a. 3i da%nanjenije)o'ue$ da ne)a )jerila %a istinu$ a %astu"ao jestav da ne)a nijedne istinite osjetne "redstave u%koju ne bi )o'li "ostaviti jednu la*nu ra%luivu odistinite.1re)anje)u se nita ne )o*edoka%atijer svaki doka%"oivana"ret"ostavka)akojesa)e )oraju biti doka%ane 0 doka%i ti+"ret"ostavki bi i sa)i "oivali na "ret"ostavka)a itako u beskonanost. 1re)a to)e o itavojdo')atskoj (ilo%o(iji ne treba niti ras"ravljati jer se%a svaku te%u )o'u navesti jednako dobri ra%lo%i.6a"ada stoiku teolo'iju nastojei "oka%ati danji+ovi doka%i u "rilo' "ostojanja bo'a nisukonklu%ivni i dastoikouenjeobo*joj "rirodisadr*i antino)ije. 2oje %ato jer su se stoii"o%ivali naonsenus 'entiu)kaoar'u)ent u"rilo' bo*anske e'%istenije$ jer ak ako suustvrdili tu su'lasnost naroda oni su )o'li ustvrditisa)o o"e vjerovanje u e'%isteniju bo'a$ alitonedoka%ujedai)abo'a. 4 jojestoiki bo'odu+ovljeno bie i sto'a )ora "osjedovatiosjeanje$ aliako )o*e "ri)atidoj)ove onda i+)o*e i tr"iti i tada je on u krajnjoj liniji "odlo*anras"adanju. 4sto tako$ stoii 'ovore da je bo'+rabar 0 "a se ovaj "ita kakve to o"asnosti i )uketitebo'a %bo' koji+ bi ontrebao biti +rabar.#riti%ira stoiku teolo'iju jer oni %astu"aju)aterijalistiko vi,enje bo'a$ a ukoliko je bo')aterijalan on se )o*e i ras"asti. 2e kritike %a nasdanas i)aju sa)o slab akade)sku interes jer )ini ne "o)ilja)o da bo'u "ri"isuje)o)aterijalnost iantro"o)or(i%)e. Alineke o"askekoje je on dao od trajno' su %naaja$ "ri)jerie dabi teodieja trebala rijeiti "roble) (i%ike "atnje i)oralno'%lausvijetu. #arneadjeuvidiodaje"ot"uno su%dr*avanje od sudova ne)o'ue "a jera%radioteorijuovjerojatnosti. Vjerojatnost i)ara%liite stu"njeve i istodobno je neo"+odna idovoljna %a djelovanje. 7oka%ivao je kako se)o*e)o "ribli*iti istini ak i ako nikada ne)o*e)o "ostii i%vjesnost$ na'o)ilavanje)ra%lo'a %a "ri+vaanje neko' stava. Akade)ija sevraa na do')ati%a) "od Antio+o) ije je"redavanjasluaoi Aieron. Onjeuka%aona"roturjenost tvrdnje da se nita ne )o*e doka%atiida je sve nei%vjesno 0 ako je tvrdi) da je svenei%vjesno$ ja istovre)eno "otvr,uje) svoje%nanje da je sve nei%vjesno. On je bio eklektik$ atasetendenijais"oljavaunje'ovo)uenjuo)oralu jer dok je s jedne strane )islio da je vrlinadovoljna%asreu$ istovre)enojesAristotelo)uio da su %a sreu u njeni) najvii) stu"njevi)a"otrebna i %e)aljska dobra i tjelesno %dravlje.2erenije Varon bio je %nanstvenik i (ilo%o( 0 jedinaistinita teolo'ija jest ona koja "ri%naje jedno'bo'a$ a taj bo' je dua svijeta kojo) on u"ravlja uskladusau)no)$ ali senes)ije%ane)ariti nislu*beni kult dr*ave jer on i)a "raktinuvrijednost %a narod. 5io je i "od utjeaje)"ita'orejsko' )istii%)a brojeva i kiniki)utjeaje)koji je vidljiv u nje'ovi)8eni"ski)satira)a od koji+ "osjeduje)o sa)o (ra')ente$ aunji)ai%ru'ujebo'atakuraskalaenost kaoi"re"irke (ilo%o(a. 6ajslavniji od svi+ ri)ski+eklektiara bio je velikiri)skiorator Aieron kojise obratio (ilo%o(iji tek u "osljednje 3 'odine svo'*ivota$ a dotad je djelovao u javno) i"olitiko)*ivotu. Veina nje'ovi+ (ilo%o(ski+ s"isa na"isanajeuto)kratko)ra%doblju(1aradoksi stoiki+uenja$ O akade)ski) "ostavka)a$ Okrajnosti)a dobra i %la$ O sudbini$ O "rijateljstvu$O "rorianju$ O dr*avi...)$ a ti s"isi nisu ori'inalni$to on i sa) "ri%naje$ ali je on i)ao dara "rika%atiuenja 'rka ri)ski)itaoi)a. 6ije bio kadar%nanstvenoo"ovr'nuti ske"tii%a)$ ali jenaaou"orite u vi,enju )oralne svijesti$ u uvidi)a kojisu ne"osredni i i%vjesni. 8islei da je ske"tii%a)o"asan %a )oralnost on je )oralo su,enje"ostavio i%nad ske"tiko' loe' utjeaja tvrdnjo)da )oralni "oj)ovi"roi%la%e i% nae "rirode i dai+ "otvr,uje onsensus 'entiu). 3 etiko) uenjuslo*io se sa stoii)a dajevrlina dovoljna %asreu$ da bi )udar ovjek trebao biti be% strasti$ aos"oravao je "eri"atetiko uenje da je vrlinasredinai%)e,usu"rotni+krajnosti. Zanje'ajekao i %a stoike "raktina vrlina i%nad s"ekulativne$a strast je s+vatio kao kretanje due okrenuto odis"ravno' ra%u)a i "rotivno "rirodi. 5io je"osebno %ainteresiran %a doka% bo*jee'%istenije$ a nije "ri+vatio uenje ateistiko'atei%)a. 8islio je da "o"ularnu reli'iju trebasauvati jer je u interesu najire %ajednie$ ali dareli'ija treba biti oiena od "rakse da sebo'ovi)a "ri"isuje a)oralnost. 2ako,er se )orauvati vjerovanjeubes)rtnost due. 6a'laava%naaj"rijateljstva "o%ivajuise na 1latonovo H."is)o u koje) on 'ovori@ ovjek se %treba sjetitida nije ro,en sa)o %a sebe$ ne'o i %a do)ovinu$%a svoje bli*nje tako da ne%natan dio "reostaje %anje'a sa)o'.SREDNJA STOA3 2. i3. st. !toikisu )islioinastrojenii%ra%itoeklektiki i do"utaju uvo,enje "latonovski+ iaristotelovski+ ele)enata u kolu i ti)e odstu"ajuod ortodoksno' stoii%)a. 6ajistaknutija i)ena su1anetije i 1osejdonije "od iji) je utjeaje) bio iAieron.1anetije sa B+odosa (/IJ-//&) *ivio je nekovrije)e u Bi)u "a se %ainteresirao %a 'rku(ilo%o(iju. 6je'ovi) se radovi)a slu*io Aieron$ aon je radio "reinake neki+ stoiki+ uenja s ti)etonijeoklijevaosasvi)odbiti netoodstoikeortodoksije. 8odi(iirao je stoiki "uritani%a)do"utajui da je ilj "ojedinaa u)nousavravanje nje'ove intelektualne "rirode.2akoje stoii%a)s nji)"ostao )anje idealistian$"osebie %ato to je on "oriao "ostojanje istinski)udro' ovjeka koji je bio stari stoiki ideal i %atoto je on ono) )oralno na"redujue) dao"rednost "red svi)iljevi)a i svr+a)a. Osi)to'a je su"rotno staroj stoi "ri"isivao veuvrijednost %e)aljski) dobri)a i ne'irao idealnei)anja strasti. 3toliko je "reinaio stoiku etiku ina"ustioteorijuo"rorianjukojusustari stoii%a'ovarali na te)elju (ilo%o(sko' deter)ini%)a tese"ot"unoodrekaouenjao svjetsko)"o*aru.6aj%naajniji uenik bio )u je 1osejdonije i%A"a)eje koji je bio "ovjesniar i 'eo'ra($raionalisti)istikkojije s"ajao ra%na (ilo%o(skauenja unutar stoiko' )oni%)a. !vojes"ekulativne "ostavke "okuavao je "otkrije"itibo'ati)e)"irijski)%nanje)i utosveuliojeto"linu reli'io%no' nada+nua. 3 to) svo))oni%)u "okuavao je ra%lo*iti jedinstvo "rirode$nje)u se ra%otkrivala naklonost koja vlada i%)e,usvi+ dijelova ko%)iko'a sustava te je tvrdio da jesvakistu"anj bia "ove%an u jedan velikisustavkoji je ure,en bo*ansko) "rovidnou 2aj sustav"ret"ostavlja +ijerar+iju na ije) je vr+u a"solutniu)$ bo' i to kao sve"ro*i)ajue u)no djelovanje.!vijet "ro*i)a *ivotna sila koja "roi%la%i i% suna$a idui sto"a)a ortodoksno' stoii%)a$ on"redstavlja sa)o' bo'a kao u)ni vatreni da+ iakoje ra(inirao stoiko uenje o svjetsko) "o*aru. 6onje'ov )oni%a)"retvara se u "od utjeaje)1latonauduali%a)"atrako"ostojedvadijelako%)osa@ nad)jeseni (nebeski i ne"ro"adljiv) i"od)jeseni(%e)aljskii"ro"adljiv)$ a ta se dvasvijeta )e,usobno s"ajaju u ovjeku koji"redstavlja ve%u i%)e,u nji+. !astavljan od tijela idu+a$ ovjekjenasredini i%)e,u"ro"adljivo'ine"ro"adljivo'$ %e)aljsko'i nebesko'i kakojesa tjelesno' stajalita ovjek najviistu"anj$ takoje sa du+ovno'a stajalita najni*i stu"anj. 4%)e,uovjekai najvie'bo*anstva"ostavlja de)onekao "osredni stu"anj. A nje'ov se duali%a) nala%ii u nje'ovoj "si+olo'iji jer on na'laava duali%a)duei tijelananainkoji "odsjeana1latona.1re)anje)utijelojes)etnjadui i s"reavaslobodan ra%)a+ njeno' %nanja. 3svojio je1latonovu teoriju o "ree'%isteniji due i "ri+vationjenubes)rtnost. Onjeo"et obnovioteorijuo"rorianju 0 %a+valjujui o"e)skladu i%)e,ukos)osa i sudbine budunost se )o*e "roriati-%ato bibo*ja "rovidnost ljudi)a uo"e uskratila)o'unost"rorianjaEOnoseodvija u stanji)asna ili eksta%e kada due oslobo,ena s)etnjitijela "redvi,a do'a,aje sa'ledavajui nji+ovudubinsku "ove%anost. :judi )o'u ko)uniirati sade)oni)a.PERIPATETIKA KOLA U HELENISTIKO RIMSKOM PERIODU!traton naslje,uje 2eo(rasta na elu "eri"atetikekole u Ateni$ a nje'ovo uenje nosi obilje*je