sto je znanost v2

8/18/2019 Sto Je Znanost v2

1/4

ASTRONOMIJA JE ZNANOST

ŠTO JE ZAPRAVO ZNANOST?dr. sc. Dario Hrupec

U prošlogodišnjem ciklusu “Izvori visokoenergijskih kozmičkih gama-zraka” pisao sam o vrlo konkretnom,uskom području moderne astronomije. Ove u školske godine otii u drugu krajnost i govoriti o astronomiji

u najširem kontekstu. !aime, astronomiju se često, iz laičke perspektive, do"ivljava samo kao ljudskudjelatnost koja neprekidno donosi zanimljive podatke o ne#eskim tijelima i pojavama ili pak o teleskopima iletjelicama. !o, astronomija je, u prvom redu, prirodna znanost. O toj se činjenici, čini mi se, najmanjegovori, a još se manje govori o tome što zapravo jest znanost. $ošto razumijevanje znanosti u društvu

smatram iznimno va"nim odlučio sam ovogodišnji ciklus “%stronomija je znanost” posvetiti upravo tom pitanju. U prvom članku “&to je uope znanost'” nastojat u de(inirati znanost i o#jasniti po čemu se

razlikuje od naizgled sličnih ljudskih djelatnosti. U drugom članku “)nanstvena metoda” o#jasnit u kako znanstvenici dolaze do pouzdanog znanja. U treem dijelu “Iz astronomije” opisat u kako se moderna znanost razvila, do#rim dijelom, #aš iz astronomije. *onačno, u završnom četvrtom dijelu “*ako radi

znanost+ astronomija” pokazat u, na konkretnim primjerima, kako znanost (unkcionira.

Definicija znanosi

Svojedobno sam bio zalutao na jedan studij projektnog menadmenta gdje sam! izme"u ostalog!slu#ao kolegij o metodama istraiva$kog rada% &redava$ je! na jednom od prvi' satova! poku#ao de(iniratiznanost% )renuo je s dvadesetak izreka slavni' ljudi koje su po$injale otprilike rije$ima *znanost je+% Nakon$itanja i komentiranja ti' izjava! uglavnom a(orizama! zaklju$io je da ne postoji zajedni$ki nazivnik!odnosno da nitko zapravo ni ne zna #to je to znanost! da se znanost ne moe de(inirati% Ja sam pak zaklju$ioda se moram #to prije ispisati iz te #kole pa sam tako i napravio%

Svi su pojmovi u znanosti vrlo pre,izno de(inirani! a to naravno uklju$uje i sam pojam znanosti% Tajpojam nije jednostavan pa se rije$ima moe opisati na mno#tvo razli$iti' na$ina% Ipak! postoje klju$ne

komponente tog opisa koje znanost jedinstveno razlikuju od naizgled sli$ni' podru$ja ljudskog djelovanja%)ao prvo! naziv znanost potje$e od latinske rije$i scientia! #to zna$i znanje% No! znanost nije bilo kakvoznanje% Znanos je susa!na dje"anos pri#up"janja i or$aniziranja znanja u o%"i#u pro!jer"ji!i&o%ja'njenja i pred!i(anja o s!ijeu%

&rije nego gornju de(ini,iju podrobnije objasnim! moram re-i da pod znano#-u ovdje mislim samo naprirodnu znanost% .akle! ne govorim o dru#tvenim znanostima! ni o primijenjenim znanostima% Ne govorim$ak ni o matemati,i! ni o (ilozo(iji! a kamoli o teologiji% Mislim isklju$ivo na astronomiju te na (iziku!kemiju i biologiju% /ovorim! dakle! samo o prirodnim znanostima 0onima koje se odnose na prirodu1! aliradi jednostavnosti koristim skra-eni naziv 2 znanost%

Tri su klju$ne zna$ajke znanosti po kojima se ona moe razlu$iti od ostali' sustava znanja 0naro$itood oni' koji se lano predstavljaju kao znanost13 pro!jer"ji!os! pono!"ji!os i pred!id"ji!os% Znanstveno

istraivanje po$inje postavljanjem 'ipoteze ili pretpostavke% Temeljni za'tjev na 'ipotezu je provjerljivost%Ako 'ipoteza nije provjerljiva! ako se ne moe testirati! onda ni#ta od znanosti% Re,imo! tvrdnja 4na tamnojstrani Mjese,a postoje aktivni vulkani4 nije! sve do letova u svemir! bila dobra znanstvena 'ipoteza! jer junismo mogli provjeriti% 5ipoteza koja nije provjerljiva je! u znanstvenom smislu! bezvrijedna%

Osim toga! svako testiranje mora biti ponovljivo% Ako nije ponovljivo! opet ni#ta od znanosti% 6(izi,i! primjeri,e! testiranja nazivamo e#speri)eni)a! a u astronomiji opa*anji)a% .ok je ponovljivosteksperimenta intuitivno jasna 0uz istu aparaturu i iste uvjete moramo dobiti isti rezultat1! ponovljivostopaanja nije ba# o$igledna% Astronomske pojave $esto su nepredvidljive! ne moemo naru$iti pod kojimuvjetima i u koje vrijeme -e se dogoditi 0kao #to to moemo napraviti u slu$aju laboratorijskogeksperimenta1% Sre-om! postoji veliki broj astronomski' objekata i pojava! a postoji i matemati$ka granakoju nazivamo statistikom% Zato se ponovljivost opaanja ipak moe posredno ostvariti%

)ona$no! znanost mora omogu-iti i predvidljivost% Razumijevanje pojave mora rezultirati time damoemo predvidjeti budu-e doga"aje 0re,imo da -e se idu-i trazit 7enere preko Sun,a vidjeti u prosin,u899:% godine1 ili is'ode neke pojave pod druk$ijim uvjetima% Svojstvo predvidljivosti znanost je dobila tek sprimjenom matematike% Matematika nam je omogu-ila da ideje oblikujemo matemati$kim jezikom odnosno


2/4

(ormulama% ;ormula pak omogu-uje da predvidimo razli$ite is'ode uz razli$ite uvjete ili da saznamo #to -ese sa sustavom dogoditi u nekom kasnijem trenutku%

&rvi uspjesi predvi"anja u znanosti mogli su biti vezani upravo uz tranzite Mjese,a odnosnopomr$ine Sun,a% Ti se doga"aji ponavljaju! ali ne u vremenima koja su intuitivno predvidiva 0kao dan


3/4

ispravna 2 jedan! po de(ini,iji! mora isklju$iti drugog% &rvi je supernaura"iza) 2 ideja prema kojoj osimprirode postoji jo# i nevidljivi te nepredvidljivi svijet% .rugi je naura"iza) 2 ideja da je priroda jedinaprava stvarnost i ni#ta izvan nje ne postoji% Znanost radi u okviru naturalizma! sve pojave smatra prirodnimpojavama% Tako"er! ima radnu pretpostavku da je prirodne pojave! u na$elu! mogu-e razumjeti% To je bilo

jasno ve- i prvim gr$kim (ilozo(ima! po$ev#i od Talesa%Ne treba posebno ni isti,ati da se supernaturalizam temelji na vjeri! a naturalizam na razumu%

Supernaturalizam ima vrlo dugu tradi,iju dok je naturalizam relativno nedavna pojava% &ojava naturalizmanije zna$ila nestanak supernaturalizma% Oba pristupa postoje danas usporedno% tovi#e! supernaturalizam je idalje daleko zastupljeniji% Isto tako! valja znati da u povijesti ne postoje o#tri rezovi% Mnogi poznatiznanstveni,i! koji su dali vane doprinose znanosti! zadrali su! u ve-oj ili manjoj mjeri! supernaturalisti$kipogled na svijet% Neki od primjera su3 /alilei! NeBton! ;aradaC! =o'r! 5eisenberg i &lan,k% To! naravno!treba gledati u povijesnom kontekstu% 6 doba /alileja i NeBtona bilo je nezamislivo javno iskazivanjenaturalisti$kog svjetonazora% )asnije je to postalo mogu-e! ali ne ba# i dru#tveno pri'vatljivo% .anas nijenepri'vatljivo! no ljudi su ve-inom kon(ormisti 2 prilago"avaju se 4tradi,iji svoga plemena4 0kako je toobjasnio britanski astro(izi$ar Martin Rees koji je za svoj kon(ormizam nagra"en Templetonovomnagradom1%

Hipoeza+ eorija i"i )ode"+ ,injenica+ isinaSvojedobno je jedan 'rvatski (izi$ar 0kojemu ovdje ne elim navoditi ime1 izjavio za jednu lokalnu

televiziju3 4D7eliki prasak je samo jedan model! to nije nuno istina %%% to je ono #to takozvani nevjerni,ipri$aju %%% oni koji vjeruju u veliki prasak i evolu,iju %%% 'ipnotizirani i ostali 'ipnotizirani u takozvanombolj#evizmu %%%4 &una analiza te re$eni,e zauzela bi ,ijelu knjigu pa -u se morati ograni$iti samo na nekesegmente koji su bitni za temu ovog $lanka% Najprije treba razumjeti #to je model ili teorija te kakve vezeima s $injeni,ama i istinom%

5ipotezu 0ili pretpostavku1 smo ve- spomenuli% To je po$etna tvrdnja koju tek treba testirati%Re,imo! auto vam je stao nasred ,este i postavite 'ipotezu3 4Nestalo je benzina4 0jedan neznanstveni pristupbi! moda! mogao biti3 4=og je tako 'tio4 i tu bi bio kraj pri$e1% Znanstveni pristup ima tri klju$na koraka3

091 obaviti opaanje! 081 predloiti teoriju i 0F1 koristiti teoriju za predvi"anje budu-i' opaanja% Opaanje bizna$ilo provjeriti stanje u rezervoaru% Ako je rezervoar pun zna$i da nam je 'ipoteza pogre#na i da ju trebamodi(i,irati 0inzistiranje na tome da je rezervoar prazan iako smo utvrdili da nije! odgovaralo bipseudoznanosti1% Ako rezervoar jest prazan 0to je! dakle! $injeni,a1 onda moemo postaviti teoriju ili model0#to odgovara obja#njenju1! re,imo3 4Svaki put kad auto stane rezervoar je prazan4% =ez obzira koliko putapotvrdimo tu teoriju 0auto stane! a mi utvrdimo da je rezervoar prazan1 to ne zna$i da je ona istinita%.ovoljan je jedan protuprimjer 0auto stane! a mi utvrdimo da je rezervoar NIJE prazan1 da teorija padne uvodu% Tada moramo modi(i,irati teoriju 0pro#iriti ju i na druge mogu-nosti1% Tre-i! najvaniji! dioznanstvenog pristupa -u ovdje izostaviti% 7ratit -u mu se! vrlo detaljno! u idu-em $lanku G o znanstvenojmetodi%

Re,imo! zasad! da $injeni,e uglavnom odgovaraju opaanjima% Na primjer! $injeni,a je da za ve-inu

galaksija opaamo spektralni pomak prema ,rvenome% @injeni,e se rijetko mijenjaju 0ili se uop-e nemijenjaju1% Teorija ili model odgovara obja#njenju $injeni,e% Teorije su! za razliku od $injeni,a! podlonepromjenama% Znanost je neprekidno nastojanje da se na"u bolja obja#njenja! dakle bolji modeli ili teorije%Oni modeli koji su potvr"eni nebrojeno puta dobivaju status zakona% Re,imo! 5ubbleovim zakonom se tvrdida je brzina udaljavanja galaksija razmjerna nji'ovoj udaljenosti% No! $ak ni zakoni nisu izuzeti odmogu-nosti preispitivanja i od toga da budu oboreni ili modi(i,irani%

Sad se moemo vratiti tvrdnji s po$etka pri$e% To$no je da je 4veliki prasak samo jedan model kojiuop-e ne mora biti to$an4% No! to moemo re-i za apsolutno svaku teoriju u znanosti% To spomenuti (izi$arzna 0i namjerno pre#u-uje1! ali javnost ne zna pa ostaje dojam da je veliki prasak tek jedna od brojni' teorijakoja je vjerojatno 4trla baba lan4% .rugo! #to je tako"er namjerno pre#u-eno! jest da veliki prasak 0za razlikuod ostali'! alternativni'! modela svemira1 ima puno! puno eksperimentalni' potvrda% 6 svakom slu$aju!daleko vi#e od bilo koje druge teorije svemira% 7eliki prasak je daleko najbolji model nastanka svemira kojitrenutno imamo% Moda -emo jednog dana imati jo# bolji model% No! zasad ga nemamo% Spominjanjebolj#evika 0sovjetski' komunista1 i teorije evolu,ije nesumnjivo ukazuje na ideologiju% Zajedni$ki nazivnikteorije velikog praska i teorije evolu,ije je postanak 0svijeta i $ovjeka1 koji ne treba! kako je rekao Hapla,e!


4/4

4tu 'ipotezu4 0to je slavni Hapla,eov odgovor na Napoleonov komentar da se u njegovoj velikoj knjizi osvemiru nigdje ne spominje stvoritelj1% To i dan danas! o$ito! mnogima smeta%

)ad se za veliki prasak ili za evolu,ije kae3 4To je samo model4 ili 4To je samo teorija4 to jestto$no! ali je krajnje nepo#teno 0pogotovo kad to izjavljuje znanstvenik1% Zato #to je sugerirani smisao tetvrdnje 0koji se lako vidi iz konteksta1 zapravo3 4To je pusta pri$a! ne vjerujte glupostima4% I zato #to je sve uznanosti 4samo model4% Ali! nisu svi modeli ravnopravni% Neki su dobro potvr"eni opaanjima! neki manjedobro! a neki uop-e nisu potvr"eni% 7eliki prasak i evolu,ija su iznimno dobro potvr"eni brojnimopaanjima% Osim toga! veliki prasak i evolu,ija nemaju nikakve veze s vjerovanjem% To nisu stvari u kojese vjeruje ili ne vjeruje% To su trenutno najbolji postoje-i modeli razvoja svemira i razvoja ivi' bi-a naZemlji% Najbolji zna$i da su potkrijepljeni s daleko najvi#e opaanja% Moda -emo jednog dana imati boljemodele! ali zasad nemamo% .akle! to nije stvar vjere nego stvar po#tenja i dosljednosti3 ili to po#tenopriznajete ili nepo#teno pre#u-ujete%

-ranice znanosi

)ona$no! bez obzira na to koliko puta model bio potvr"en! i u kojim je sve varijantama bio testiran!nikad 0ali NI)A.1 ne moemo re-i da je apsolutno istinit% Ni tisu-u potvrda ne moe dati garan,iju istine!

ali samo jedan jedini negativni rezultat moe sru#iti model% Ovo moda zvu$i razo$aravaju-e! no znanost jetakva 2 naprosto ne daje kona$ne istine% Moda im se pribliava! ali i' nikad ne dosee% S7E u znanosti jepodlono stalnom preispitivanju i promjeni% No! u tome se zapravo krije sva njezina snaga 2 ve-inaznanstveni' spoznaja! na kraju krajeva! do"e vrlo blizu istini% )ao #to je Einstein jednom rekao3 ,ijela jeznanost! u usporedbi sa stvarno#-u! primitivna i djetinjasta 2 no ipak je najvrednija stvar koju imamo%

sto je znanost v2

Documents