starina plaćena u go

DNIŠTVO I UPRAVA: „NARODNA STRAŽA" UK. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. - N E -BILJEGOVANA SE PISMA NE PRIMAJU.

IZLAZI SVAKE S U B O T E

P O J E D I N I B R O J Kr. 3 .

PRETPLATA „NARODNE STRAŽE" IZNOSI DO iKONCA GODINE Kr. 60. — ZA INOZEMSTVO

Kr. 100 — OGLASI P O CIJENIKU.

Ir. 17. Š i b e n i k , 12. studenoga 1921. G o d I.

Godišnjica Krvave nepravde. U čarnoj ligurskoj rivijeri, u „Villa

Spinola" sv. Margarite. o ponoći dneva 12. s tudenoga 1920. potpisali su jugoslavenski i talijanski delegati rapallski traktat, i • tim uglaviše mir između naše države i Italije. Danas obnavl jamo žalosni spomen ovoga dana, koji nam ranjava dušu, a obilne suze teku nam niz lice, suze boli i gorkoga če­mera.

Na glas, da su naši delegati, kao p o -bjedeni, đrhćućom rukom i srcem najdubljih osjećaja potpisali rapallski ugovor, širom naše prostrane i krasne domovine uzdrhtalo je svako jugoslavensko srce, te svima nam užasna mora pala na prsa, a tmurne nas misli s p o p a d o š e na pomisao , kakvu neza-cjelivu ranu na na rodnom tijelu otvara onaj zlosretni potp is .

Suze nam se još nijesu osušile, već danas ih ćutimo mnogo gorke na pomisao na našu zarobljenu braću.

Rapallski je ugovor naš narod osakatio, ponizio, oš te t io! Preko po milijuna našeg na rodnog elementa palo je pod tuđinsku vlast. T o su naša ponajbolja braća, koja su kroz sve vijekove naše narodne borbe dizala uvijek visoko barjak Slavenstva. Si­novi su to hrvatskog i s lovenskog naroda, koji imaju bra tskog shvaćanja i razumije­vanja, uvijek hrabri , svijesni, požrtvovni. Siročad su to naše bijedne Istre i zasužnje-nog lUjela Slovenije, otetog Zadra i Lastova, koja su se sved u hator narodne stvari znala samopri jegorno žrtvovati, kadgod je to iziskivala jugoslavenska stvar.

Rapallo nije donio svršetak ffaših na-rpdnih borba , dapače on je pos tao izvor naših novih nesreća, početak novih borba , uzrok novih jada.

Ima dana, kad se dublje osjećaju udarci sudbine, kad se teže ćuti težinu ropstva. Takav je dan baš danas . Kad b ismo se mogli približiti, prekoračivši goru Sniježnik i tugaljivu Soču, našoj kukavnoj braći, da ih prigrlimo k našim grudima i pružimo melema njihovim ranama, čuli b i smo ih govoriti i plakati. Znali bi nam pripovijedati o nasiljima, okrutnostima, bez-vladu i bezakonjima, koja trpe od onih koji ih robljem zarobiše. Prikovani uz svaju rođenu zemlju, kao zaljubljeno milo momče uz dragu, brane svoje na rodne i vjerske svetinje, jer im tiranin hoće da sve ugrabi. Muke su njihove silne, jer im se otimlje i jezik i crkve i škole, ne poštuje im se nji­h o v e narodne tradicije i običaje. Narod je to, koji se razapinje na križ i komu tuđi-nac k o p a grob njegovom opstanku.

T k o je kriv onim njihovim patnjama, tko ih je osudio na takve muke ? Nijesu li možda naša pocjepanost , s trančarstvo, naša

prokleta nesloga uzrok njihove krute sud­b ine? Nijesu li naši narodni grijesi zadali njima krvave boli, radi kojih oni danas dižu preko gora i rijeka ruke prama nama i pitaju p o m o ć ? Oni obećavaju, da ne će nikad klonuti, da ne će položiti oružje sa ­moobrane niti dopustiti , da ih neprijatelj odnarodi , ali traže i našu potporu. Braća naša drže nas boljima negoli smo mi uistinu. Ona uz najteže žrtve nastoje da se pokažu dostojnima ove naše drage Jugo­slavije i vrijednim, zarobljenim uistinu, ali sved sinovima s lobodne domovine.

Kako im mi uzv raćamo? Mnogi od nas kao da ne shvaćaju njihove boli, kao da njihov jauk ostavlja još mnoga ledena srca. Vrijeme je, da se odazovemo njiho­vom plaču, da viđamo njihove rane i utje­šimo rastuženl} srca.

Rad naš i bratska ljubav neka im bude glasnik ljepših dana. Sloga čitavog naroda u ovom pitanju neka bude našim zarobljenicima blaga utjeha i čarna nada, da će ih ova čemerna noć narodnog r o p ­stva minuti kao teški san. Složan istup svih narodnih elemenata oko učvršćivanja naše države djelovat će i na vanjski svijet i uskoriti dan oslobođenja naših milih su-žanja.

Sjetimo se danas naših mučenika i poklonimo im se u duhu. Pomozimo im, jer na to nas zove bratska dužnost, te im svečano obećajmo : Ustrajte, najmiliji naši, kunemo vam se krvlju naše djece, svim, što nam je najdraže, mi ćemo uskoriti dan vašeg sunca, vaše narodne s lobode!

Kili naše nespašene braće. Danas se lice naše čitave domovine

zavija u crninu. Ima i zaš to ! Prošla je eto godina dana od onog pretužnog i z lokob­nog dana, kad su zloglasnim, nepravednim i nametnutim rapallskim ugovorom tako okrutno i drsko otrgnuti od nas naš Trst, naša Gorica, miljenica Istra, biser Jadrana naša Rijeka, mučenički Zadar i malo, ali drago naše Lastovo. Tim danom poslije svih onih prepaćenih muka i nečuvenih p ro ­gona za vrijeme teške okupacije, počinju nove muke, novi jadi, novi progoni, nova nasilja proti toj našoj zarobljenoj braći, proti tim našim rappalskim žrtvama.

Zadnjih dana najprije u milanskom listu „Avanti", pak u rimskom „11 Paese* izašao je interesantan razgovot 1 vrlog za­stupnika naše zarobljene braće u r imskom parlamentu, dra Stangerja sa urednicima tih listova. On najbolje poznaje njihove prilike, pak zato u izvatku donos imo taj njegov

razgovor. Evo, kako natu on opisuje tužne prilike naše bijedne b raće :

„Sretan bih bio, kad bih mogao izja­viti, da su Jugoslaveni u Istri zadovoljni sa sadašnjim političkim položajem. Ali zbog vladine politike naprotiv njim smo vrlo ra­zočarani. Za lijepim obećanjima slijede sveg činjenice i djela, koja govore drukčije i bolje uvjeravaju. U višim krugovima izričito i očito izjavljuju, da je u interesu Italije, da se Slaveni Istre politički oslabe, kad su p o ­stali manjina; u nižim pak krugovima do­punjuju vladin program samovoljno i na­siljima te ga izvršuju sa najvećim odu­ševljenjem.

Više puta govorilo se o „slobodi* i o „pravednom i dobrohotnom postupanju", da ne ćemo nikad požaliti, što nijesmo p o ­litički združeni sa svojom plemenskom bra­ćom; govorilo se o obzirnosti prema našem narodu, o autonomiji, o udruženjima i kul­turnim ustanovama; obećavao se ponovni otvor naših pučkih i srednjih škola ter o-tvor novih. Sve su to oprovrgle činjenice: nišla se ne poštuje, što je našega. Nacio­nalizam, koji hoće da monopolizira Italiju uprihčuje pravu hajku proti nama. U tome ga pomaže vlada i nazionallzam ne poznaje u borbi nikakvih obzira.

Nasilja, paleži, rušenja i opustošenja su na dnevnom redu. „Popolo di Trieste", organ julijskih fašista, bez oklijevanja i straha javlja svoje ciljeve. Tu kod nas za­branjuju se čak kućne obiteljske zabave, upalile su se najljepše istarske pučke knji­žnice. U Lovreću i Mošćenicama použgali su čitaonice, isto tako jednu kuću u Ieići-m a ; neku ženskinju u Poljanama su smrtno ranili ; podmeću bombe, strijeljaju, ne štede ni crkve. Ne govorim o ozbiljnim dogo-đajima u Pazinu, Albari (?), Krnici i Trstu. Izjaviti moram, da su prvi čini vandalizma uzbudili u nama žalosno iznenađenje i ra­zočaranje, jer smo imali jako uzvišeno mnijenje o naobrazbi i duši talijanskoga naroda. Kad je prošlo ovo prvo iznena­đenje i čuđenje počela se duša našega na­roda opirati, i znala je i sakriti čuvstva groze i gnjusa. Sada se nalazi duša na­roda u razdraženju. koje samo krijepi volju na otpor i potiče na borbu za riješenje i spas vlastitog opstanka.

Kakve su nakane vlade prema nama, najbolje se vidi po zatvaranju naših sred­njih i pučkih škola i po sistematičnom odstranjivanju naših činovnika iz raznih ureda.

Taj posao vrše svi službeni organi po već unaprijed određenom programu', kojemu je svrha, da se na taj način stvori mjesta za što veći broj Talijana.

Nikad se ne 4e posrećiti vladi, da s na­siljem oslabi s a l u rtafodnu svijest. Naprotiv nasilje će tu srijes* još više krijepiti i jačati.

Strana 2 » N A R 0 0 ( j ; A S T R A Ž A " Broj 17.

Progon jugoslavenske inteligence potjerao je do 2000 istarskih Slavena preko državne granice."

Ovako se pos tupa s našom za ro ­bljenom braćom. Već iz ovih izjava ovog nar. zastupnika te nesretne naše braće, koje nijesu ni blijeda slika svega onoga, što oni u svomu ropstvu moraju da trpe, možemo razumjeti, kako su jadne njihove prilike, kakvi su njihovi jadi, koje muke, zaposta­vljanja i progoni. T o još bolje m o ­žemo da razumijemo mi, koji smo sami za duge. dvije godine i po sve to okušali. Ovaj izvadak njegovog razgovora iznesosmo baš danas , na ovu tužnu obljetnicu, da naši cij. či­taoci i gređani videći i sjetivši se ovih njihovih teških jada, sjete se

i svoje dužnosti, da nikad ne zabo­rave te naše drage nespašene braće, da ih uvijek, a osobi to danas , kad moramo pokazati obilnim doprinosima u fond „Jugoslavenke Matice" svu svoju ljubav za njih, imaju na pa ­meti. Upaljeni su njihovi domovi , opustošena njihova sela, uništen o p ­stanak mnogih od njih, teška njihova borba. Trebaju stoga naše obilne i žurne pomoći .

Rapalski je danas dan, dan luge i boli, ali i ljubavi i žrtve za našu dragu zarobljenu braću, za te tužne naše rapallske žrtve. Pokažimo svi prema svojim silama to danas i dje­lom Šibenik ne smije u tome nikako zaostati za ostalim mjestima naše prostrane domovine!

Pučka Stranka proti restauraciji Habsburga. Na popodnevnoj sjednici Nar. Skup­

štine 24. prošl. mj., sve su se stranke jednodušno izjavile proti restauraciji Habsburga u Mađarskoj . Iza vladine izjave o događajima u Mađarskoj pročitao je poslanik Kurbegović izjavu musl imanskog kluba, a dr. Korun iz­javu socijalnih demokrata. Zatim do-azi na tribinu dr. Ante Dulibić, koji

čita slijedeću izjavu „Jugoslavenskog Kluba":

Pokušaj restauracije u Madžarskoj nije drugo nego atentat na mir ne samo naše države, ne samo srednje, nego cijele Evrope. (Tako je!) Madžari u svom neprekidnom upornom radu dje­luju očito i potajno oko restauracije Habsburgovaca i pokazuju jasno svoju namjeru, da uspostave u srednjoj Eu­ropi državnu formaciju, kakova je bila austro-ugarska monarhija, od koje su se narodi oslobodili velikim žrtvama i potocima krvi. Restauracijom Habs ­burgovaca bi bio potom ugrožen' u najvećen stepenu naš narodni opsta­nak i integritet naše države, kao i na­ših saveznika Čehoslovačke i Rumun-ske. Pred takvom opasnosti moramo da počitnemo našoj vladi pomanjkanje svakog predviđanja. Već iza prvog pokušaja restauracije Habsburgovaca vlada je bila dužna, da u dogovoru s Čehoslovačkom i Rumunjskom stvori sve potrebne 'odluke i mjere, p o kojima bi vazda bilo onemogućeno opetova­nje takvih atentata. No ovo nije čas

za rekriminacije. Mi očekujemo da će naši bliži saveznici iz Male Antante postupati skupa sa našom državom složno, odlučno i ustrajno. Očekujemo od država Velike Antante, a osobi to od Italije, da će prijazno, iskreno i odlučno i u svom vlastitom interesu podupirati nastojanje i pravedne za­htjeve postavljene od naše vlade, te da će i doprinijeti njihovom ostva­renju. Time bi prestala potreba pr i­mjene najskrajnijih mjera. Ovdje je u pitanju naš narodni i državni ops ta ­nak. Mi se nalazimo u stanju dužne i pravedne samohrane. (Tako je!) Za očuvanje stečene s lobode i našeg dr­žavnog i narodnog jedinstva nijedna žrtva ne može da bude prevelika. (Buran pljesak).Radi toga pozivljemo vladu, da u sporazumu sa našim bli­žim saveznicima Čehoslovačkom i

• Rumunjkom, poduzme sve mjere koje će se prikazati potrebnim i shodnim, da se jednom za vazda potpuno one­mogući svaki sličan atentat na naše ujedinjenje i našu državu. (Buran pljesak).

Dalnje izjave pročitali su: g. Gjo-nović u ime republikanca, g. Rajar za slovenske samostojne, g. Lazić u ime zemljoradnika, g Ljuba Davidovič u ime demokratske stranke, a g. Ljuba Jo-vanovti u ime radikala.

Na koncu je predsjednik Nar. Skupštine kontastirao jednodušnost cijeloga našega naroda u ovim kriti­čnim momentima.

Za prehranu 2. ov. mj. naš nar. poslanik dr.

Dulibić prikazao je upit na Ministra financija, u komu se ističu žalosne prehrambene prilike Dalmacije, gdje pučanstvo, osobi to u nekim krajevima, već sada trpi od gladi, jer mu fali krušna hrana.

U upitu se dalje npozoruje na ogromnu skupoću krušne hrane u Dalmaciji, jer je ova naša pokrajina upućena isključivo na uvoz ili iz unu­trašnjosti naše države ili iz inozemstva, što je skopčano sa velikim, preko­mjernim prevoznim troškovima. Osim toga su saobraćajne prilike Dalmacije pak takve, da ni uz najbolju volju nije materijalno moguće, da se na-

Daimacije. vrijeme prenese potrebita količina krušne hrane. Ne ostaje potom drugo, nego da se hrana dobavi iz inozem­stva po moru. No tu su po srijedi uvozne carine, radi kojih bi uvezena hrana bila preskupa, pa je radi carina onemogućen svaki uvoz hrane iz ino­zemstva. . Bez toga pak uvoza hrane iz inozemstva prijeti narodu glad, kakva ga Dalmacija ne pamti.

Interpelant traži zato na koncu od Vlade, da oslobodi od carine svu krušnu hranu, koja se iz inozemstva uvaža u Dalmaciju, jer će samo na taj način moći da ukloni teške p o ­sljedice, koje će neminovno nastati radi nestašice krušne hrane u Dalmaciji.

Proti namjeravanoj podjeli države. Pojedini dijelovi našeg naroda do

sada su imali svoje posebne interese: kulturne, socijalne, ekonomske i na­cionalne. Za ove interese do sada su vodile brigu pojedine pokrajine, te su više manje i odgovarale svojim duž ­nostima pokrajinske vlade, koliko ih u tome nije sprečavala centralna vlada u Beogradu. Da pokrajinska vlada u Splitu nije udovoljavala po t rebama naše pokrajine, krivnja je na tome, što je Dalmacija kao sastavni dio Hrvatske, koliko sa svoje državopravne strane i nacioualnih interesa, toliko i sa svojih socijalno-ekonomskih i kulturnih in­teresa, bila proti volji pučanstva u Dalmaciji otrgnuta od Hrvatske i svoga centra Zagreba.

Dalmacija je poznatim zaključkom hrvatskog sabora u Zagrebu od 29. l istopada 1918, došla neposredno pod vlast bana, i gosp . dr. Krstelj po lo ­živši zakletvu banu pošao je u Split, da u ime bana preuzme upravu Dal ­macije. Međutim je dr. Krstelj, doče -pavši se vlasti u Dalmaciji pogazio svoju zakletvu hrvatskome banu i na­dajući se, da će ga Beograd i cen­tralna vlada izjednačiti banu u Zagrebu, otrgnuo je Dalmaciju od Hrvatske i Zagreba te neposredno podvrgao pod vlast centralne vlade u Beogradu. Mora se istaknuti, da pri ovome imaju uz dra Krstelja velikog udjela i ostala g o s p o d a demokrati sa drom Smodlakom i još nekom gospodom splićana, koji su htjeli da igraju ulogu velikih političara.

No kako čokorilovcima i drugim veliko-Srbima Pribičevićevog kova u Beogradu u razdvajanju Hrvata nije bilo dosta samo otrgnuče Dalmacije od Hrvatske i Zagreba, zaključili su svojim Vidovdanskim ustavom, da Hrva t e r a spa rce l i r a ju na još manje oblasti, ne bi li što lakše mogli na štetu Hrvata provađati svoje veliko­srpske p lanove.

Tako je ovih dana objelodanjen u tom smislu izrađeni prijedlog da ­našnje vlade, koji bi imao doći pred Narodnu Skupštinu. U ovom predlogu Hrvati se razdjeljuju na kakvih de ­setak oblasti, koje nemaju ni vlasti

dosadanjih hrvatskih županija, Sva pak vlast usredotočuje se u Beograi i tim naše kulturne i socijalne potr« izjednačuju onima Arnauta ili Tur; u južnoj Srbiji i Sandžaku.

Ovom su se pr igodom naši ilen krati i radikali osobi to pokazali prijatelji Dalmacije, napose grada i sjeverne Dalmacije. Čovje1

jedva može i pomisliti tako pamel razdiobu i upravu ovih oblasti , kojii čokorilovci darivaju naš narod. In ski na pr. i Makarski kotari , koji jesu ni potpuna dva sata udaljeni od Splita, dolaze pod oblast dubrovačku a Rab i P a g sa cijelom sjeven Dalmacijom i našim gradom dok pod oblast u Splitu.

Iza „Prvog glasa nameta vino te tolikih drugih nepravda upotreba položaja sa s trane den kratskih komesara, ovo je još jed glas, koji može uvjeriti naše p u č stvo, kako je demokrat ima i radi! lima do dobra i razvitka našeg g r a koji ima sve preduvjete za oblast J verne Dalmacije. Iz ovoga je očite koliko im je do dobra pučanstva sje verne Dalmacije, kada ga mimo nji­hova naravnog središta u Šibenik podvrgavaju pod Split na nekoli dana hoda .

Naravno naši domaći demok liju krokodilske suze nad ovom čin nicom, ali ih one s labo opravdav pred našim pučans tvom. Oni su selećl se Vidovdanskom ustavu i ređujući mu ovacije sa vatrometi mogli sve ovo predvidjeti i navrijei upozoriti svoje vođe u Beogradu, c se ovako grdno ne rugaju ovio onako dos ta izmučenim pučanstvo Bar danas u našoj narodnoj dri može i moralo bi mu se dati ono, što ima sve preduvjete, a to je u ovoni. slučaju sjedište oblasti za sjevernu, Dalmaciju u Šibeniku. Tuđinske vlasti radi jake nacionalne svijesti našeg pu­čanstva nijesu imale smisla za njegov napredak i nesmetani razvitak, ali ovo pučans tvo s pravom to očekiv i očekuje bar od svojih narod vlasti.

Ministar Dr. Krizman Ministar za agrarnu reformu dao

je na kongresu demokrata, kako d o ­nosi „Život" 7 o. mj. u pogledu Dal­macije ovu izjavu:

„Provođenje agrarne reforme u Dalmaciji o tešćano je time, što su tamo agrarni odnosi feudalnog pore ­kla, zbog propuštanja riješavanja u vrijeme, kad su ostaci feudalizma druguda se riješavali, izgubili u toku vremena svoj karakter i danas se ne mogu da razaznaju od težačkih pogodaba ili t. zv. težaština, koji su odnosi građanskog pr ivatnog prava, koji sačinjavaju oblik sui generis i moraju se individualno riješavati."

Ovom izjavom Ministar utvrđuje, da dalm. težačke p o g o d b e nijesu, — osim bivših feudalnih odnošaja — javno-pravni već privatno-pravni u g o -

o agrarnoj reformi. vori, koji član. 42. Ustava nijesu jeseni, već se moraju riješavati razumno između g o s p o d a r a i te£

Ovo stanovište sved je zastup Pučka Stranka u svom programu, vjerna načelu, da zemlja mora pripa onome , koji je obrađuje , zagovarala je sporazumno riješenje između spoda ra i težaka. I ovaj list, kad je progovor io o ovom pitanju, pis je u ovom pravcu, te je žigosao ( gubno demagoš tvo bez duše i sav odozgo i odozdo , koje potiče teži na nepromišl jene i nepravedne kora!

Izjava Ministra daje nam i u ovo pravo, kako Što smo i u mnogim ( gim pitanjima oćutjeli već dosada 2 dovoljstvo zbog p ravednog i kon tnog shvaćanja državnih prilika treba. „Život" ne govori isti

12. nouembar. Ko ijuven — milje mi smo u grudima Nju krili

i gorili smo željom žarkom, Da l'jepog jednog dana u časti i u sili

Na božjem suncu sine jarkom!

Iz srdaca smo grumen polako sve po grumen, Sav prožman krvlju, danu dali,

1 zidali smo Tempat od naše krvi rumen, Za kojijem smo uzdisali!

Ka spomenik svih naših prezlopatnih v'jekova Kg svjedok naše čelik — volje

Taj Hram se najzad digo iz naših jada, snovđ, — Hram budućnosti bolje!

Al zavidnicl ljuti u mržnji i u strahu, U nevidnom, al'trovnom b'jesu,

Najuriše na ruke u radnome nam mahu, Da s temelja nam Hram potresu!

Al Hram na čvrstoj liti ko bedem gordi stoji! — Tad bijes žešće na njeg strmi:

1 otrže nam s krajka zor - stupac pogdjekdji, Po koji res u zlaćan - srmi!

I nije dosta ! — još se ta crna zavist sili, Osčkatit nam Hram još gleda,

I ne da u nj da ugju svi naši dragi, mili, I molit im se u njem ne da!

Al mi, što znasmo suzbit sve divlje, krvne hordi / mfjei za vječni život roda,

U pravi čas i opet nabrusit ćemo ćorde Jer opet će nas zvat -— Sloboda!

Za Boginju smo ovu miljone žiča dali I dat ćemo ih još do kraja,

U našem Hramu mora da pred njom svyjeće\ S a v rod u čaru njenog sjaja!

A Oenij njegov dobri, koj'Vožd mu vjerni bio Kroz oštre, gole, ljute klance,

Uskoriti će Uskrs i sužanj brat će mio U prah da baci ropske lance/

Dinko Sirovlca

„ N A R O D N A S T R A Ž A " Strana 3.

kad svaljuje krivnju na sve stranke radi agrarne reforme. Demokratski d e ­magozi, a na čelu im dr. Krstelj, kao predsjednik Vlade, za tri pune godine varali su napros to težake sa nepra­vednim obećanjima, s a m o da ih p re -cjobiju za svoju stranku, ali eto već danas im se kruto osvećuje besavje-sno demagoštvo.

Popunjenje stolice šibenske biskupije. Prema vijestima iz Beograda, pa ­

pinski nuncij Msgr. Cherubini posjetio je po povratku ministra predsjednika Pašića. Raspravljalo se, kako se ja­vlja, o čim skorijem popunjenju mno­gih ispražnjenih biskupskih stolica u Jugoslaviji. Ova vijest nas direktno interesira, jer š ibenska biskupija već tri godine nema svoga biskupa. Bilo bi vrijeme, da se providi . Poznato narn je, da je Sv. Stolica više puta zatražila kod naše Vlade, da se d o d e do imenovanja š ibenskog biskupa, ali Vlada sved oteže, uzmiče i odgađa . Nedavni posjet Nuncija u Paš ića zbog istog predmeta govori , da Sv. Stolica urgira ovo pitanje, ali Beograd ne mari.

Katolici moraju biti ravnopravni ostalim konfesijama, ali preventivirani budžet za vjere u državi dokazuje, koliko se poštuje ova ravnopravnost . U ovom je razlog, zašto Vlada se ne briga, da Šibenik zadobije poslije tri godine biskupa. Mi pak odlučno t ra­t imo, da se imenuje čim prije pogla­vicu katoličke šibenske crkve.

Kralj s e p o v r a t i o . Nakon sretnog ozdravljenja kralj se pred nekoliko dana povratio u domovinu. Neposredno iza svog povratka posjetio je grob velikoga svoga oca, pokojnog kralja JPetra. U subotu 5. ov. mj. položio je Kralj na svečani način zakletvu na ustav, a 9. ov . mj . pr i redio je gala ručak članovima Vlade i predsjedniku Narodne Skupšt ine.

D e m i s i j a v l a d e . U svim parla­mentarnim i ustavnim državama je običaj, da vlada pr igodom promjene ua prijestolju preda demisiju. Naša današnja vlada, kao da ovog običaja

' n e pozna i sasvim naivno tura vijest u javnost, da vlada nije demisionirala zato, jer da Kralj po tpuno odobrava današnji režim, te da ne želi demisiju Vlade. Međutim, kako javljaju neke n o ­vine, po srijedi je samo to, što se de ­mokrate boje, da ih pr igodom demisije radikali ne istisnu iz vlade, pa su sve poduzeli , da do demisije ne dođe .

P o s l a n i c i P u č k e S t r a n k e z a d e ­mobi l i zac i ju i n a k n a d u o d u z e t e s toke . Mobilizacija, koja se radi d o ­gađaja u Mađarskoj provela u nekim dijelovima naše države, još traje, a b lago i konji, koji su oduzeti u svrhe m o ­bilizacije, nijesu do danas povraćeni Vlasnicima uza svu njihovu po t rebu za obrađivanje zemlje. Radi toga su poslanici Pučke Stranke u svom Ju­goslavenskom Klubu zaključili, da se kod vlade p o d u z m u koraci, da se što jprije p rovede demobilizacija i na rodu plati stoka, ako se ne može povratit i . U tu su svrhu dr. Korošec , dr . Širnrak, JBarić i dr. Dulibić pošli ministru rata J ovaj obećao poradit i na tome, koliko bude moguće . Karlo je međut im ot­plovio u crno more, Mađarske prilike Sređuju se, a kod nas još stoji velika trojaka na okupu na veliku štetu naših |alo9tiih gospodarsk ih prilika.

Zajam g o s p . K u m a n u d i a . De­mokratski ministar g o s p . Kumanudi, koji je kod nas poznat sa svoga gla­sovitog nameta na vino, kada je s v o ­

jom bezglavom gospodarskom politi­kom dotjerao državu na rub propasti , p o š a o je u Englesku tražiti zajam. Demokra t ske su novine donijele vijesti iz Londona , da je gosp . Kumanudiju uspjelo sklopiti veoma povoljni zajam u Engleskoj . No iznenada snađe veo­m a velika nesreća i demokratske n o ­vine i g o s p . demokra tskog ministra Kumanudija, jer u beogradskim novi­nama osvane pismo starog s rpskog državnika Čede Mijatovića, u kojem naziva zajam gosp . Kumauudija skan­daloznim i nečuvenim, jer d a se za ovaj zajam daje u zalog naše željezni­ce i izgradnja luka na Jadranu. Sam pak posrednik pri ovom zajmu, naš generalni konzul u Londonu Joca Jo -vanović, zaradio bi sa ovim zajmom oko 60 milijuna dinara. Na ovaj p o ­s tupak našeg ministra financija napada čitava javnost i novinstvo, te će p o svoj prilici i za ovaj njegov put moći vrijediti o n a : Martin u Zagreb , Martin iz Zagreba .

D e m o k r a t s k a p o s l a . Beogradski dnevnik „Politika" od 8. ov. mj. d o ­nosi tendencioznu vijest, prema kojoj su se seljaci u Dalmaciji i Hercego­vini, nauckani od svećenstva, pobunili protiv vojnih oblasti i regrutovanja. Vijest kaže, da su seljaci prerezali telegrafske žice i prekinuli vezu iz­među Dalmacije i Hercegovine, te da se buna širi sve dalje.

Ova bi izmišljena vijest imala o -pravdati p rogone n a š e g svećenstva i Pučke Stranke, a lako da i denuncije naših domaćih demokrata, koje sti­goše zadnjih dana na mjesno pogla­varstvo proti našim težacima, stoje s ovima u savezu.

Domaće vijesti. Legi ja „ J u g o s l a v e n s k e Mat ice" . U prvu legiju „Jug. Matice" već

se upisaše sa 500 K. dr. Josip Aram-b a š i n , don Jure Biankini, min. na rasp . , g o s p o đ a Duboković Ecija, gg. Dučić Aleksa, Aljinović Frano, dr. Bego Krunoslav, Aljinović Jerko i An-t ičevićlvo. Uprava im harno zahvaljuje.

P r o g l a s na narod . P r igodom p o ­vratka Nj. V. našeg Kralja Aleksan­dra u domovinu pokr . namjesnik g. dr. Metličić upravio je proglas na narod, u kojem poziva pučanstvo, da ga primi i pozdravi sa ljubavlju i pouzdanjem.

» J u g o s l a v e n s k a Matica". Primili smo 2. broj ovoga mjesečnika, koji je 1. l i s topada počeo da izlazi u Za­grebu sa svrhom, da širi i p ropagi ra ideju „Jugoslavenske Matice" i izvje­šćuje našu javnost o ekonomskim, so -cilalnim i kulturnim prilikama Jugo­slavena u inostranstvu, osobi to onih koji su rapallskim ugovorom ostali pod Italijom. Pojedini broj stoji 2 K, godišnja preplata 24 K. Uredništvo i uprava nalaze s e : Zagreb Markov trg broj 6 (Sabornica) .

Gradske vijesti. Za izgubljenu braću.

9. i 10. t. mj. sastali su se pred­stavnici naših mjesnih stranaka, d ruš ­tava i š tampe, da se dogovore , na koji će način naš grad dati oduška svojoj boli i tuzi za izgubljenom bra­ćom na dan ove tužne obljetnice. P rema već dobivenim uputama i pr i ­jedlozima prisutnih uredio se program tog dana i organiziralo sakupljanje dopr inosa za nespašenu braću, Za ­ključeno je, da se tom pr igodom izda ovaj proglas na naše g rađans tvo :

„Građanil Dan 12. novembra god. 1920. os tao je u tužnoj i Žalosnoj uspomeni svakog Jugoslavena. Taj dan u Rapallu potpisan je našim d e ­legatima nametnuti ugovor, kojim je

preko pol miljuna Jugoslavena pa lo žrtvom pod tuđinski jaram.

Danas se vrši prva obljetnica toga žalosnog i turobnog dana i vi ste, građani, pozvani, da vidljivim zna­kom dadete oduška vašoj boli i tuzi za vašom braćom, koju je zatekla kleta sudbina modernog ropstva.

Na hiljade Jugoslavena čame u ropstvu našeg prekomorskog „savez-uika", izloženi ntešilju razuzdanih p io­nira srednjoevropejske kulture i vape s lobodu.

Građani/ U znak žalosti i tuge nad kletom sudbinom naše zarobljene braće zavite vaše prozore u crno, a barjake razvite na pol stijega. Svi dućani i radnje neka budu zatvoreni od 10—12, a hoteli i gostione od 10—11 sati za vrijeme svečane kon­ferencije, koja će se održat/ u 10 sati u dvorani „Hotel Krka".

Građani i Tekom cijela dana sa­kupljati će se po gradu, dućanima i javnim svratištima dobrovoljni dopr i ­nosi u korist „Jugoslavenske Matice". Pozivljete se, da se odazovete sabi ­račima sa što većim doprinosom. Neka se i grad Šibenik, kojeg je uspjelo izbaviti iz pandža našeg prekomor­skog "saveznika" opošteni i ovom pri­godom, kao što je u sličnim zgodama znao prednjačiti ostalim dalmatinskim gradovima.

Pohrlite dušom i tijelom u što većem broju na konferenciju, a tko može, neka ončas pristupi u legiju „Jugoslavenske Matice". Tu malu žrtvu očekuju od vas naši mališi u Istri, Lastovu i na Soč i !

Uvjereni, da shvaćate ozbiljnost današnjeg dana, pozivljete se, da svaki od vas budno pazi, da se danas u gradu ne poremeti red i mir.

Tamo braćo, gorčoj Soči, Gdje se danas tuđin koči, Uperite svoje oči/

Šibenik, 12. studenog 1921. „Jugoslavenska Matica" Podružnica Šibenik.

Po ustanovljenom programu danas će na nekoliko prometnijih mjesta stajati po dvije gospođe sa jednom drvenom kutijom, na kojoj će bi eti­keta „Jugoslavenske Matice", za sa­kupljanje dobrovoljnih doprinosa. U brijačnicama, dućanima rukotvorina, jestiva i sličnim, te restauracijama i kavanama bit će blokovi, kojih će svaki broj stajati K 2 u korist „Jug. Matice". Nadamo se, da stranke ne će odbijati takve coupone, jer je to dar onoj našoj nesretnoj braći, koja čame u bezdušnom i nečovječnom ropstvu, Rodoljubne će gospođe , gospođice i đaci prodavati razne otkupne znakove po 5 D. i 1 D. komad. U 10 sati drži svečanu konferenciju „ 0 rapalskom danu" u dvorani „Hotel Krka" prof. dr. Milan Perković. Prije i poslije konferencije bit će upisivanje u Legiju „Jugosl. Matice".

Najtoplije preporučamo našem, građanstvu, da svoje prozore i dućane na ovu tužnu obljetuicu zavije u cr­ninu, a barjake izvjesi na po stijega. Neka svi pohrle na svečanu konfe­renciju u „Hotel Krka" i tu dadu oduška svojoj tuzi za izgubljenom braćom, kao i nađu pobude za dan otkupa i odmazde, koji mora doći. Obilnim i dobrovoljnim doprinosima neka pomognu svojoj braći i uliju im nade, obodre srca i ublaže težinu i gorčinu okrutnog i nasilnog ropstva. T o naša braća na ovaj dan od nas čekaju, imaju pravo i zaslužuju!

P r o t i v n a c r t a p o d j e l e D a l m a ­c i je . U koliko doznajemo, sve općine sjeverne Dalmacije i naše bliže okolice peslale su svoje prosvjede protiv na-umljene podjele Dalmacije i njihovog prisajedmjenja splitskoj oblasti, te izra­

zile želju, dapače; zahtjev, da se sjevernu Dalmaciju ustanovi posebna oblast u Šibeniku, koji je naravni i jedini centar ovoga kraja.

Primili smo i dužu obrazloženu predstavku naše općine u tom smislu, koju je ona upravila svim ministar­stvima, predsjedništvu Nar. Skupštine, predsjedništvu zakonodavnog odbora, predsjedništvima svih parlamentarnih klubova i mjesnih stranačkih organi­zacija, te svim zanimanim općinama. T o nam je drago, kao Što nam je i vrlo žao, da to nije učinila prije, nego je čekala baš zadnji čas.

Ipak nerazumljivo nam je, zna­čajno, a i čudno, da naš općinski upravitelj, jedan od vođa mjesnih de ­mokrata, sada ovom predstavkom to ­bože prosvjeduje i buni se proti ovoj podjeli Dalmacije, dok njegovi d e m o ­krati zajedno s radikalima u Beogradu baš uglavljuju i određuju ovakvu p o ­djelu Dalmacije, a da se ni oni ni njihov Krstelj nijesu makli, da to prije konačne odluke spriječe.

Naša stranka je naprotiv uvijek stala, stoji i stajat će na stanovištu da, ako se Dalmacija ima dijeliti na oblasti, Šibenik sa sjevernom Dalma­cijom ne smije nikako potpasti pod splitsku oblast, nego mora biti poseb­na oblast, jer nema ništa zajedničkog sa Splitom, dapače se kose njegovi interesi sa onima Splita, pak bi bio si­gurno u svemu zapostavljen na veliku štetu svog razvitka i onoga cijele sje­verne Dalmacije.

f D r a g o m i r K o š t a n , pok. M a t e . Poslije kratke, ali teške bolesti u naj­boljoj dobi umro je ovaj mladi trgovac. Drugovi trgovci su mu priredili lijep sprovod, kojemu je učestvovalo brojno građanstvo. Vječni mu p o k o j ! Oža­lošćenoj obitelji naše žalovanje.

P l e m e n i t d a r . Neka dobra i če­stita osoba, koja ne će da joj se zna za ime, sjetila se „Uboškog doma'* lijepim darom od 400 K. Ugledali se 1 drugi u nju! Uprava joj harno za­hvaljuje.

N a š i t e ž a c i g o s p . J e r i n i ć u , P o ­što smo pročitali uvodni članak gosp , Jerinića u zadnjem broju „Raskova-noga", razgovarali smo o njemu s više težaka. Svi su mu harni na onako „lijepom" pisanju i još ljepšem pri­jedlogu. Harniji bi mu bili, kad bi im on našao kupce, koji će im ku­povati vino po 8 dinara. Pače su pripravni u tom slučaju darovati mu 2 dinara po svakoj litri. Blago ti ga

*se njemu, ako prihvati ponudu! U p r a v a U b o š k o g D o m a nam je

poslala popis darova, koji su joj stigli prigodom smrti pok. Ivana Grimani i Dragomira Koštana. Rađi ograničenog prostora i preobilja gradiva, to nijesmo mogli donijeti u današnjem broju, pak ćemo donijeti u budućem.

Javna zahvala. Prigodom krute nesreće, koja nas

zadesi smrću uašeg premilog supruga, oca i brata

IVANA GRIMANI najtoplije zahvaljujemo svim prijate­ljima i znancima, koji nam na koji mu drago način iskazaše sućut ili p o -častiše uspomenu nezaboravljenog pokojnika. Osobitu zahvalnost izriče­mo veleučenoj ggdi liječnicima Dr. Mili Katiću i Dr. Frani Dulibiću, koji su se svojski zauzeli, da nam milog pokojnika spase od smrti. Podjedno blagodarimo i prečasnom Don Ivanu Bjažiću, koji je dragog pokojnika za vrijeme bolesti često pohodio i krije­pio ga vjerskim utjehama.

ŠIBENIK, 9. novembra 1921. B e n k a O r i m a n i rodj. J u r i n - S a m a c

i b r a t J u r a j O r i m a n i z a c i je lu r o d b i n u .

N A R O D N A S T R A Ž A " • r . 17.

Mvuim\z trgovaca, industrijalaca i obrt­nika za sjevernu Dalmaciju u Š i b e n i k .

Šibenik, 1. novembra 1921.

Pozivlju se gosp. članovi da pri­stupe na izvanrednu glavnu skupštinu, koja će se obdržavati u nedjelju 20. novembra tek. god. u prostorijama Mjesnom djedištu (bađana) u 5 sati večer sa slijedećim dnevnim redom:

1. Odobrenje pravilnika u konačnoj formi;

2. Biranje nove uprave prema no­vom pravilniku;

3. Eventualia. Ako koji član želi pregledati novi

pravilnik prije glavne skupštine, neka se obrati zamj. tajnika gosp . Josipu Jadronji.

Preds jednik : Miloš Šupuk, s.

Zamj. tajnika: Jos ip Jadronja , s. r.

bgato ttttk šMil situira

S I N G E R k a o i sv ih pojedin ih d i j e lova š i v a ć i h s t ro jeva , š i v a č i h i g a l a

i m a š t n s k o g ulja.

Prodaja uz gotov novac i obročnu otplatu. N a s v a k o m je stroju n a z n a č e n a c i jena, koja je i s ta z a cijelu

Jugos lav i ju .

A N T E F R U A ŠIBENIK Glavna ulica.

Zastupnik gornje tvrtke z a Šibenik i oko l icu .

M i n za Danica K. 20 — s poštarinom K. 2160. — Kalendar Srca Isusova i Marijina K. 16.— = s poštarinom K. 18*— =

NOVI MOLITVENIK. Izašlo je treće izdanje molitvenika

KRUH NEBESKI, vezan u platno. Cijene s poš ta r inom: 1 komad

K. 3 2 . - , 2 kom. K. 6 3 . — , 5 kom. K. 156.—, 10 kom. K. 312.—, 50 kom. K. 1546.—.

Naručuju se kod „Narodne Prosvjete" Zagreb I., Pošt.pret. 109. Tko nije član zadruge, neka novac pošalje unaprijed.

Kavana „Istra". Javljam cijenjenom općinstvu, vojništvu, te ratnoj mornarici, da

danom 1. n o v e m b r a o. g. preuzimljem bivšu kavanu „Miramar", koja je općenito priznata kao najpogodnija za zimsku sezonu, i koju ću opskrbiti sa najfinijim stranim i domaćim likerima, čajem, slatki­šima i t. d. Kroz sezonu angažovao sam više zabavnih družina. Držat ću i bogati izbor svih domaćih novina, časopisa, revija, ilustracija. Jamčim za najbolju i najsolidniju poslugu.

Preporučujem se cijenjenom općinstvu

sa štovanjem

š iben ik , 27. x. 1921. Antun Dominis i

KNJIŽARA FILIP BABIC - ŠIBENIK (HRVATSKA KNJIŽARNICA - ZADAR)

Novo moderno uređen i povećan posao . — Potpuno skladište Jugoslav. knjiga. — Veliki sortiment knjiga stranih jezika. — Tvorničko skladište papira uz najjeftinije cijene. — Sav pribor za urede, općine i škole. — Skladište školskih knjiga. — Prima pretplate na stručne i periodične časopise svakog jezika i struke. — Muzikalije svake vrsti. — Pribor za

pisaće v strojeve Stenzil i Karbon-papiri., Otprema brza i t o č n a a c i jene jeft ine . — S o l i d n a p o s l u g a .

• • U l m m " ' " ' 1 1 1 1 " » l ' l i i

• i i i j i n I H I H » " » H l " ' *" *• | | Otpremu robe sa stanice Bakar u luku i obratno, te ukrcaj na parobrode preuzima najbrže i najkulantnije

t. j . tt. F O R E M P O H E R i drug Vlasfira skladišta brašna, tjestenine ================ i žitarica ==============

P O M O R S K A A G E N C I J A . = Brzojavi : FOREMPOHER, Bakar Telefon br. 14.

Trajni

Karbida, Kalciumcianamida i ostali!

umjetnih gnojiva za državu S. H. S,

Grub iš ić & Comp. ŠIBENIK (Dalmacija)

Upute i cijene daje tvrtka na zahtjev Brzojavi: Cianamid Telefon Br.

P. N. Svećenicima, Crkovinarstvima Trgovcima javljam, da izrađujem iz pra­vog pčelinjeg voska svijeće u svim veli­činama, koje se ne krive, ne kaplju, ne dime i ne udaraju patvorinom.

Svaku kolikoću pčelinjeg voskaimec kupujem.

U zamjenu svijeća primam okapine. ===== Cijene umjerene! =

m Vlasnik Odlikovane Tvornice voštanih svijeći

I

Zadružna gospodarska banka d. d. Glavna ulica br. 122

I. kat. Brzojavni naslov: fiospobankl Telefon br. 16.

Podružnica Šibenik. C e n t r a l a L j u b l j a n a .

P o d r u ž n i c e : Đakovo, Maribor, Sarajevo, Sombor, Split. Ispostava: Bled. - Interesna zajednica sa: Sveopćom zanatlijskom bankom d.d.u Zagrebu i njenom podružnicom u Karlovcu

te Gospodarskom bankom d. d. u Novom Sadu. !

Glavnica i pričuva skupa sa afilijacijama H. Podjeljuje trgovci«* kredite, eskomptira mjenice lombardira vrijednosne papire, kupuje i prodaje valute \i devize Drima uloške

»a tekući račun i na knpžice te obavlja sve bankovne i bunovne transakcije uz najpovoljnije uvjete.

l e d i n t d j i •4f«T«rn< u r e * . * : Jos ip Urlić Ivanovi« Tit tk Hrvatske Zadruge, TUrimre.