M t a t i n a plaćena u gttovu

Narodna Straža D v a ] broj sfoi! 1*50 Din

IZLAZI SVAKE SUBOjfe. - PRETPLATA IZNOSI GODIŠNJE DIN. 60, POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO RAZMJERNO. - ZA INOZEMSTVO DVOSTRUKO. - OGLASI PO CIJENIKU. - PISMA I PRETPLATA SE ŠALJU NA UREDNIŠTVO I UPRAVU »NARODNE STRAŽE* ŠIBENIK, POŠT. PRET. 17. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

BROJ 18. Š I B E N I K , 4. SVIBNJA 1927. GODINA VII.

Naš spor s Italijom i nova vlada. Kad smo a br. 13. pod naslovom

.Italija 1 miM pisali o talijanskoj o-pasnosti, istaknuli amo, kako već sama ta opasnost traži, da naša država prema unutra bude Što bolja uređena, jer je unutarnja kon-solldovanost države prvi uvjet jakosti države prema rani. Onda smo na čelu države imali vladu Srba radikala i slovenskih pučana. Svi ozbiljni političari prigovarali su, da ta vlada, uza sve simpatične crte, ipak ne odgovara našim potrebama, jer da nije vlada, u kojoj bi bili reprezentovani i Srbi i Hrvati i Slovenci. Hrvata u njoj nije bilo. I to se smatralo njezinom najvećom sla-boiću. Govorilo se, da bi se vlada a tom pravcu imala proširili. Pre-vladivalo je uvjerenje, da će se to nakon izglasanoga proračuna i dogoditi

Međutim se prevarismo. Unatoč toga, ito je vanjska opasnost još porasla, nije se obrazovala vlada, koja bi mogla predstavljati i nas Hrvate) nego sa iz vlade gurnuli bez ikakvoga opravdanoga razloga I Slovence, te je nova vlada pod VeMom Vukičevicem sastavljena isključivo od srbijanskih ličnosti! l'o-loiaj se dakle nije popravio, već je nažalost još pogoršan.

Pitamo se stoga sada: Može li se pod ovakvom vladom naša dr-fava tako konsolidovati, da u njoj

. i Srbi i Hrvati i Slovenci budu zadovoljni i pripravni da s jednakim oduševljenjem podnesu svaku žrtvu, Ito od njih traži težina vanjskoga položaja zajedničke nam države? Pitamo se: Može li ovakve vlada u ovako teškim momentima uspješno reprezentirati državu Srba, Hrvata i Slovenaca? Može li se ona pozvati, da za njom stoji većina naroda? A to bi po prirodi stvari i te kako potrebno bilol

S ovom vladom ne mogu biti zadovoljni u prvom redu Hrvati i Slovenci, koji su u hrvatskim i slovenskim strankama. No ne mogu biti zadovoljni ni Hrvati i Slovenci, koji au u srpskim strankama, radi-kalskoj i demokratskoj. 1 nijesu zadovoljni, jer sada moraju uvidjeti, da oni u tim strankama ništa ne inače. Kako bi se inače moglo razumjeti, da te stranke, koje svoje pristaše, koji nijesu Srbi, neprestano umiruju, da one nijesu srpske, nego zajedničke, ipak nijesu našle za vrijedno, da u vladu postave koga Hrvata ili Slovenca, nego baš samo pravovjerne Srbel

Današnja vlada, kako ja sastavljena, predstavlja čisto »srbijanski front". Da takva vlada ne može računati na simpatije Hrvata i Slovenaca, mislimo, da je suvišno i dokazivati. Ne može dakle da pod o-vakvom vladom dođe do sređenosti u našoj državi i do zadovoljstva tvih faktora, koji ju sačinjavaju. Logično ne može doći do bitnoga uvjeta, kojj traži naš ugroženi vanjski položaj, a to je veliko zlo.

Težina vanjskoga položaja traži, da na čelu naše države Srba, Hrvati i Slovenaca stoji vlada, koja ča dostojno reprezentovati i Srbe i

Hrvate i Slovence, te pod kojom će se i jedni i drugi i treći osjećati zadovoljnima. Mi svi treba da osjetimo, da je ovo naša država i da je na čelu te države naša vlada, pa nam onda nijrdna žrtva ne će biti teška, nijedan neprijatelj — pa ni Italija — preopasan.

Značajno je i žalosno, da se kao jedan od razloga, zašto se Hrvati i Slovenci ne nalaze u vladi Velje Vukičevića, u upućenim političkim krugovima navodi i to, sto demokrat Voja Marinković i drugi mjerodavni krugovi misle, da bi prisustvo jednoga Hrvata, makar on bio demokrat, ili Slovenca n e p o v o l j n o d j e l o v a l o na t a l i j a n s k e krug o v e . Značajno je i žalosno, da

se sva sila naše vanjske poljtike , .fltfpt* l>a koncesije u tiranskom paktu sa stran«* Italije imafi za po-sUedicu primanjey nettuoskhV kon-venciia u ciieiosti. Sve se to pak ne bi dalo,provesti, kad bi u vladi bio jedan Hrvat ili Slovenac, koji bi corali ustati protiv Marinkovićevu (tkanja u pitanju nettnmkih konvencija.

Drž.iva Srba, Hrvata i Slovenaca s vhdom samo Srba na ćelu ne samo što dakle nije nikakva garancija za unutarnju sređenost ove države, već još manje ni za kakvu uspješnu vanjsku obranu u sadašnjem kritičnom momentu.

Austrijski izbori. U nedjelju 24. travnja obavljeni

au u Austriji istoga dana izbori za savezni parlameoat, pokrajinske sabore i za bečko gradsko zastupstvo. Izbori su protekli vrio mirno, i ako je agitacija pred izbore bila vrlo živa.

Rezultat je izbora taj, da sa obe velike stranke (kršćanski socijalisti i socijalni demokrati) uglavnom zadržale svoje pozicije, dok su osjetljive gubitke pretrpjele neke male stranke. Jedinstvena vladina lista (krše. socijalisti i nacionalisti) dobila je 1,700.000 glasova i 85 poslanika, socijalni demokrati 1,500.000 i 71 >i:;4'a:iiia, seljačka stranka 222.000 glasova i 9 poslanika. Tako građanske stranke skupa sa 94 poslanika (kršć. socijalisti 74, nacionalisti 11 seljačka stranka 9) opet su u većini, jer socijalisti imaju samo 71 poslanika.

U Gradištu je izabran 1 Hrvat za pokraj, sabor na jedinstvenoj listi,

a u koruškom saboru dčbUi su Slovenci 9 500 glasova i 2 poslanika.

Prema svemu tome stranačka omjer u Austriji nije se bitno izmijenio, pak ni državna politika austrijske republike ne će pretrpjeti većih korektura. Prelat dr Seipel, vođa kršć. socijala, će po svoj prilici sastavili i novu vladu. Novi parla-menat se sastaje IH. t. mj.

Ovi će izbori sigurno ojačati utjecaj Pangermana u vladi, pa se zbog toga mOŽe očekivati, da će*opet ojačali težnja za priključak Austrije Nje mučkoj1, tim više, Što i mnogi kršćanski socijali vide jedini spas od najezde socijalista u us*oj saradnji sa konservativuim strankama u Njemačkoj. Za nas je važno što su naše manjine u Austriji (koruški Slovenci i gradišćanski Hrvati) održali svoje opozicije po broju glasova i mandata za pokrajinske sabore.

Italija i mi. Kako se moglo očekivati pozna

vajući upornost Mussolinijevu u pitanjima prestiža, Italija ne pokazuje još nikakve volje, da odstupi od svog nepomirljivog stanovišta izraženog u poznatom izvješću ministarskog- predsjednika. S druge strane usprkos energičkog pisanja engleske štampe izgleda, da se engleska vlada nećka pred skrajnim mjerama prema Italiji te da je njezina dosadan ja intervencija u Rimu imala više značaj prijateljskog upozorava-nja na teške posljedice, koje bi ovaj spor mogao iaazvati. Međutim diplomatska je akcija Francuske i Engleske dosta živa u Beogradu, jer velevlasti hoće zasada barem da uklone svaku mogućnost oružanog konflikta, dok bi se tek kasnije moralo pristupiti mjerodavnom rješavanju tog spora u povoljnijoj atmosferi engle-sko-francuskog sporazuma, koji se nalazi u stvaranju.

Naknadno objelodanjena talijanska nota engleskoj vladi usprkos vrlo blagog tona, kojim, se obično talijanska vlada služi u svojim odnosima s Engleskom, te tvrdnje, da između Italije i Jugoslavije vladaju normalni odnosi, pokazuje, da Italija ipak otklanja transakciju predloženu

od Engleske između nas i Italije te ne će da se upusti u meritorno raspravljanje o tiranskom paktu, jer ga smatra nutarnjim talijansko-al-banbkim pitanjem. Pošto je time engleski posredovni prijedlog bio od-IUČDO odbijen, može se očekivati, da će to dovesti do ohladnjenja englesko- alijanskih odnosa, ali nije vjero ja no, da će Vel. Britanija poduzeti koji energičniji korak, da prisili 1 tali u na popuštanje.

Talijani zadnje vrijeme sve više forsiraju, da se nettunske konvencije prin e bez ikakvih koncesija s njihove strane. Suviše prema pouzdanim vijestima sa naše granice Talijani čine grozničave priprave na čitavoj našoj prograničnoj liniji. Tako su ( vih dana stvorili pomorsku ratnu bazu na otoku Lastovo. Ove talijanske r.« tne priprave sigurno imadu i tu svrhu, da čin« pritisak na odluke naše vlade. Baš stoga našoj državi ne preostaje ništa drugo, nego da ostane u stavu iščekivanja i nastoji učvrstiti prijateljske veze s okolnim državama, t i m više što zbog opće naklonosti evropskog javnog mišljenja prema nama nije vjerojatno, da bi se Italija usudila izazvati oružani sukob s nama.

istup dra Mrslelja. Potpredsjednik glavnog odbora

demokratske stranke dr Krstelj položio je stranačke funkcije u stranci. On je izjavio: „Odmah sam po obrazovanju vlade g. Velje Vukičevića istupio iz glavnog odbora demokratske stranke. To sam učinio zbog toga, što je njegova vlada obrazovana bez znanja našeg glavnog odbora. Ja sam svoju ostavku obrazložio u vrhovnoj instanci jedne stranke, čija je politika krenula plemenskim i separatističkim pravcem. Ne može se govoriti neprestano o ravnopravnosti sviju plemena, a kada dođe do djela, raditi sasvim obratno. Ja na pr. ne mogu odobriti ni postupak prema Slovencima, Za mene je nelojalno, kako se postupalo sa njima, koji su spašavali situaciju vlade u anketnom odboru i u budžetskoj debati, pa su ih poslije jednostavno i bez pitanja izbacili iz vlade." G. dr Ivan Krstelj između ostalog izjavljuje, da je ova vlada čisto plemenskog karaktera, a podjela resora ne odgovara ni snazi ni ulozi nekih stranaka u vladi.

Tim važniji je ovaj korak dra Krstelja, što se znade, da iza njegove izjave stoje ne samo Hrvati u demokratskoj stranci, nego da možda i sam Ljuba Davidović na ovaj zaobilazni način navaljuje na politiku dra Voje Marinkovića.

Briandov jubilej. Prosuli dana je francuski mini

star vanjskih poslova Briand u krugu svojih prijatelja proslavio svoju 25 godišnjicu, otkad se posvetio politici. Novine opširno pišu o njegovom radu i slave osobito njegovu iskrenu miroljubivost. Briand, komu su sad 64 godine, 1902. u St. Etien-ne-u bio je izabran za poslanika. Dakle dosta kasno, u dobi od 40 godina, je započeo svoju političku karijeru. Prije je bio novinarom. 10 puta je bio ministrom predsjednikom, dok je bio ministrom u raznim kabinetima.

Izbori. U političkim krugovima mnogo se

govori o izborima. Prema jednima oni bi se imali obaviti koncem srpnja, prema drugima negdje tamo u mjesecu studenome, prema trećima opet ova vlada uopće nema izbornoga mandata, nego je radna vlada.

Što se dogodilo s optužnicom protiv Maksimo vita?

Nova vlada je odgodom Skupštine izvukla radikale iz teškoga položaja radi optužnice demokratske zajednice protiv Maksimo vica. Pitanje ove optužbe je riješeno kompromisom. Demokrati nijesu povukli optužbu, već su uredili tako, da Nar. Skupština više o njoj ne može rješavati bez svoga posebnog rješenja. Nar. Skupština naime u novom za-sijedanju ne može raspravljati o staroj optužbi, već se mora podnijeti nova optužba, a to demokrati ne će učiniti. Kako su se brzo umirili demokrati, kad su se dočepali vlasti I Čak se govori o tome, da je nova radikalsko-demokratska vlada pred-1 ~>žila Maksimoviću, da stupi u vladu kao ministar prosvjete!

Ribarska važnost uvale Morinje kod Jadrtovca.

Da se u ribarskom pogleda tačno ustanovi vrijednost uvale Morinje kod sela Jadrtovac, šibenska općina je odredila naročitu komisiju, zadaćom, da točno prouči taj objekat. Komisija je izvršila ovu dužnost i ustanovila, koliko slijedi:

Morinje ie prostrana (160 hektara = 1,600.000 m'j i duboka primorska uvala. U dno uvale ima po koji vrutak slatke vode i jedan Izliv malog izvora pitke vode. Uzduž obale, a u istoj uvali, seljani Jadrtovca i Krapnja imaju od davnina iskopane i ograđene naročite jazove za lov cipala. U uvali Morinje je neprestano mirno more, jer joj je slaz prilično uzak. U nju rado zalazi odrasla riba, da tu obavi mri-ještenje. Okoćena riba ostaje u tim mirnim vodama, dok naraste i ojača, a tada se seli u bližnje obalno more. Tako se napučuje ribom ona okolica.

Ovo isto je bilo ustanovljeno nazad dva decenija. Stoga je lučka (ribarska) vlast bila zabranila, da se u toj uvali lovi mrežama potegača-ma. Zabrana je bila izdana stoga, da se ne uništava mlada riba i time da se osigura izvor množenja domaćih riba ona okolice.

Ako bi uvala Morinje bila dana (kako danas glasi koncesija) na is-korišćavanje pojedincima, učinilo bi se mnogo štete i nepravednosti, naročito:

1). Nestalo bi naravnoga kotilišla i izvora ribe za napučenje one okolice ribom:

2). Oduzela bi ae postignuta vlasnost jazova seljanima Jadrtovca i Krapnja;

3). Opustošilo bi se more one okolice i time bi nestala ili sa znatno umanjila zarada šibenskih ribara;

4) Umanjenje ribarskog proizvoda bi jako pogodilo i oteščalo prehranu pučanstva šibenskoga kotara;

5). Od naumljenoga ribnjaka ne bi ono pučanstvo imalo skoro ni

kakve koristi, jer bi radnja i zarada kod ribnjaka bila minimalna, a ugojena riba bi bila rasprodana, gdje bi bolje konveniralo koncesionaru;

6). Ovim bi se obogatili pojedinci, a možda i strani državljani, na teret stanovnika šibenskoga kotara, kojemu bi ae neopravdano oduzelo ono, što njemu isključivo po prirodi pripada;

7). Konceaionar nije od nikoga i na nijedan način obvezan, da bilo kako atvarno nadoknadi Štetu, koju bi ovim nanio.

Ovu i ovakvu koncesiju je ^poslovao, za stbey onaj, koji se nameće kao predstavnik i branitelj ribari, to jest: predsjednik Jugoslavenske Ribarske Zadruge u Splitu, predsjednik Zajednice Jadranskih Ribara u Splitu, i predsjednik Zadruge Ribar Split

Zavedenim ribarima, kompetentnim vlastima i neupućenom pučanstvu kod ovako jasnih činjenica ne treba komentara.

Direkcija Pomorskoga Saobraćaja u Splitu, koja ovim rukovodi, ima da bezodvlačno i potpuno udovolji opravdanim zahtjevima seljana Jadrtovca i Krapnja, te utocima općine Šibenika, jer pučanstvo ne može da trpi ovakve nepravde.

Očekivamo, da će ae Oblasni Odbor, po dužnosti, živo zauzeti za ukidanje ovako štetonosne koncesije, izdane zadruzi Ribar - Split.

Ministarstvo Saobraćaja imalo bi urediti svoj ribarski odjek na način, da isti bude barem na visini onoga, kakav je imala bivša Austrija, da se ne događaju ovakve neurednosti.

Napokon Ministarstvo Poljoprivrede trebalo bi da požuri definitivno riješenje kompetencije u ribarskim poslovima, jer jedino u nesređenosti ovoga pitanja može da nastaja ovakve anomalije i administrativne pogrješke.

Kap. Drago Mlkasović.

Nadodatak: U zadnji čas saznajem, da je koncesionar počeo već graditi spomentu zamku za lovljenje ribe, usprkos visećih utoka, protesnih deputacija i prosvjedovanja preko javne štampe, a da još nijesu bili odobreni nacrti dotičnih radnja. Koliko izdavanje koncesije, toliko ave dosadašnje uredovanje izgleda, da je uslijedilo, a da stvar nije ispitala jedna stručna ribarska komisija. Da li se ovako štiti ugled državnih vlasti, kako to želi u svom raspisu ministar unutrašnjih djela, ko|i je uputio velikim županima, i da li se ovako zaštićuju interesi primorskoga pučanstva i ribara?

K. D. M.

Rat u Kim. Dok dvija kantonske vlade, nan-

kinška i hankouška, vode među sobom krvava borbe, dotle se pošteno oporavlja Cangcolin, „mandžurski tigar". Engleske novine javljaju o njegovim znatnim uspjesima u provinciji Honanu.

Framasuni u naSoj državi. „Slovenec" u uvodniku od 28.

aprila piše o utjecaju framasuna na naie političke prilike vrlo zanimiv uvodni članak. Tu se konstatira, kako je framasunstvo sa svojim razornim idejama i sa svojim radom skrahiralo a Francuskoj i kako se tamo ljudi sve više vraćaju kršćanskom naziranju na svijet. „Žalibože — tako nastavlja „Slovenec" — moramo konstatirati, da je framasunstvo, koje je svuda drugdje faliralo i skrahiralo, u posljednje vrijeme prenijelo svoj djelokrug u našu državu. Od osnutka naše države provodi framasunsku ideologiju sa svima silama tako zvano demokratsko novinstvo u Sloveniji. Sistematična kampanja najpodlijih laži, koje se nalaze dan na dan u tom novinstvu, najboljim su dokazom, da im je izvor u framaaunskoj loži. Na taj in-fernrlni način radila je ta družba a ogromnim kapitalom u Belgiji, Italiji i Francuskoj."

Isti „Slovence" 29. travnja piše 0 istoj stvari: Loži je Slovenska Ljudska Stranka trn u oku. Katolici sabrani u SLS i HPS smatraju državi SHS kao svoju prvu zadaća ujediniti životvorne sile katoličan stva i pravoslavlja, zapada i istoka na zajedničko djelo za utvrđenja kršćanske kulture i moralnih načela u političkom i poalovnom životu nal države, koja bi tako imala postat branič kršćanske civilizacije. Hsr monija među katolicima i pravo slavnima: na jednoj strani Hrvati Slovenci, a na drugoj Srbi, to je te meljni kamen velike zgrade bodu ćega obnovljenog kršćanskog života ne samo u našoj državi, nego i Balkanu među mladim slavenskim narodima. Za tu veliku ideju rade katolici bez ikakvih egoističkih ci ljeva, iskreno i predano. Slobodi zidari hoće radi toga rastaviti pra voslavne od katolika, da mogu mutnom laganije svoje ciljeve pro voditi Radi toga oni danas laskaj pravoslavnoj crkvi, naatoje u nji probuditi što veće ogorčenja protiv katolika, a osobito protiv Vatikan 1 katoličkih političkih organizacija Tu perfidnu borbu vodi novinstve samostalne demokratske stranke."

ORLOVSKI VJESNIK. Poslanica Hrvatskim Orlovima I Orll

čama. Prigodom proslave saveznog dani naše hrvatske orlovske organizacije upra vio je preuzv. nadbiskup dr Baner nallo Orlovima 1 Orlicama lijepu poslanico, kojoj ih potiče, da mirno i ustrajno natta ve sa svojim radom za dobro Crkve i ni roda. Pienzv. nadbiskup posebno teli, Orlovi u miru Kristovu proslave svoj llje| orlovski blagdan te im podjeljuje svoj bla goslov.

Priprema za proslava 8. svibnja. P svim se naSim krajevima spremaju nafte« lovske organizacije i prijatelji Orlovstva proslavu ovogodišnjega saveznog danaor organizacije 8. svibnja. U Zagrebu, kao 1 mnogim drugim mjestima, sama proslai obavit će se u dva dana, tako da se os mogne izvesti cio opseZan program. Svudi će se obaviti posveta organizacije, prlmanj članova, obnova zavjernice te javne pr redbe. Ova naSa omladina očekuje, da 6 svi prijatelji kat. rada 1 preporoda veselo pozdraviti ovaj dan 1 da će prigodom sa

Tratinčice. 19. U p6 evanđelja.

— Šta je to, Stašo, da se vaša kućna jaja ponovice na blagoslov vraćaju? Šta ima. da je danas tvoj drug Paja s ostalim župljanima do-našao na zajednički blagoslov — jajá, pogaču, sir, sd i ljutiku?

— A, što to, oče, sve pomaže, kad ih cd osamnaest nije kući već cigla tri donio?

— Da kuda se djedoše ona o-otala? Znam, da je Páía zivkao i unaokolo tražio Nikolu remetu. Da je baš za nj, hvalio ae, odredio dva, i to u znamen svog osobitog zadovoljstva. Kad je danaa o podne Ni

kola zaslavio na „gloriju" i da razglaai velebni pomen Uskrsnuća Gospodinova, da se on, ko po dogovoru, namjerio kod Ribnjače. Toga je on trena do vrata glavom u vrutke za-njurio i ljuski so umio, kako to donosi prigodna kršćanska dužnost Da i onako u dva jaja ni rala ni lemeša, već da ih, poput šljive, gu-tneš, dočim je nada sve cijena kršćanskog reda i zadovoljstva. Nu gdje su osamnaest, gdje li tri I Taman da ogoljelo i ošišano brdol

— E da je tu, Don Marko moj, izvrcio cigli jedan remeta! Već ti ih eto, da se pred nedotuvitim Pa-jom oglasi njih tucet, tu već ma,

da danas nije proslavio Nikola, već on, pa on, te treći i četvrti ugursuz, dok on — daj, a oni primajuć sveli krilo, da od osamnaest, kako spomenuh, do kuće ne doprla već tri jaja. A gdje je to, što li je na osmero kućne čeljadi i svakome po dva? Jesu ga, valaj, nasanjkali onu drvenu blen-činul — i Stala se baš od srca nasmija.

I ako sam Paju mogao već prvoga uskršnjega dana na jedna u-pozoriti, odložio sam to do današnjega Malog Uskrsa* To toliko, da mu ne prisjedna ona dva blagoslovljena jaja.

— Ma ščega to ti, moj Pžja, da sveđer jednako i sneračno gužva savijaš? Ta te rabota segodišta a-seknula za lijepi broj jaja. Ta ako opstoji ona svetog evanđelja, da budemo bezazleni poput golubice, nije na odmet ni ona ispred nje, već je čak i podvučena, da budemo i lukavi poput zmije.

— Aja, očel Znam ja, što je zmija. Smokve prigodimice beruć, za prst me otrovnica uštinala i otrovom podojila, da zamalo glavom ne platib. Odonda ni a njima kuda, ni o njima kada. Volim a pd evanđelja i sa golubicama, pa me i za još onoliko jaja useknulo. — Pri tome me Paja obasja blagim i go-

lubinjim pogledom, a ne zmijskim i podzimim, koga ne osladiše čitave sprtve kokošinjih jaja na svijeta.

20 Slava. Još sam ga ispodaljega zapazio.

Posjeo je tratinom pod vrbu i uz njezinu se hrapavu stablinu leđima prislonio. U lijevoj ruci drži tanki i zeleni vrbov patrljak, a u desnoj malu britvicu, te njezinim kozjim roščićem po njemu lupa. Istim tempom, kako grančicu šiba, tima i nekakve, da ih izdaleka ne možeš razlučiti, tamašne riječi pjevucka. Već polako ae ja libeć, da me ne oćuti, primakoh mu se, ter istom 7 sad razabirem, da tuckanje britvicom popraćuje srdačnim poklikom: „Daj, Bože I"

— Sto će ti Bog dati, Markiša? — izvrcih ja preda nj, da ga izne-bušim.

— BormiŠ, oče, da svrnem sa vrbe svirati — iščekav udarac hladno, vrljčić će mi, ko da je, umjesto popa, mrav pred njim zastupČio.

— Pa šta će ti svirac? — Da sviram i puku javljam

zjenuće proljeća i slavu njegovu. — A razumiješ li ae ti u taj po

sao ? — Razaimjem li ael Zar ne Ču

ješ, kako zazivljem pomoć Božju, da mi posao za rukom pođe? — i pronicavi se te živolazni Markiša i

glavarev unuk značajno u me sa gleda

Sepopodne čujem pisak svirali a Markišu vidim, da iz sela amo nama junačan u varoš stupa. Sa' je zajapuren od puata zora, a Šl bliže domiče k mojoj kuli, obraščii mu se jače nadimlju. Napire se, da mu na svirac jasniji 1 Što čišći _ izdire, te da uvjfri popa u dvoumi ci, da mu je poduzeće uspjelo, t je kaderan uznositi čamo proljeć i nepomućenu slavu njegovu.

• Prekjuče sam ugledao prve la

stavice. Podnebesjem kruže i klik tuju. Iz dalekih su i stranih krajev k nama amo dolećele. — Jače, ob lazeći svoju skromnu baštu, spazi prvi, nabujali i podgojeni pupolj na prolistaloj grančici odražale Brzo će se rastvoriti. — O Markii i o njegovu svircu čemu da dulj pričam? Ta i onako sam vam do dijaol — Kad vam još pripomenem da se, ko u ruci, ovizijeh dana na dam biglisu ratoborna nu i zatravlji va slavuja u obližnjemu lugu amo šnjih mojih samotovanja — a p govorite onda, zar ne smijem i ji te čak potenciranijim nravom nego ono Markiša, da veličam proljeće na uranku, i njegova slavu telaliro? Ta Markiša nema već jedan, a ja čak četri razloga I

Do« Marko VelJč

„MABODHA STBAiA" Ml. t.

biranja pomoći nalu organizacijo. Sve prinose valja alati na Hrvatsk i Or lovsk i Savez, Zagreb, P e j a č e v l ć a trg. 15. Imena većih prinoinlka bit će objelodanjena a .Orlovskoj Straži".

Ovogodišnji sletovi. Raspored ovogodišnjih orlovskih sletova konačno se uređuje. Zasada su uglavljeni sletovi: U Vinkovcima 15. svibnja, u Clrkveni 26. svibnja, Vrbovskom 24. srpnja, Pitomači 10. lipnja.

Prosvjeta! ispiti. Mnoga su društva već svršila prosvjetne ovogodišnje ispite, a druga se sa njih spremaju. Savezni će izaslanici ove ispite narednih dana obaviti po svim društvima. Uspjeh Ispita po dosada-njem resultatu bit će dobar.

Orlovske odore. Kako je vrijeme orlovskih nastupa pred nama, a mnoga društva naručuju odore, to se upozoruju, da as sa sukno sa odore valja pobrinuti sa-vremena 1 naručiti ga odmah, jer samo tada mole se potrebno sukno n dovoljnoj mjeri naročiti iz tvornice.

Oprost od takse. Prema novom financijskom zakonu orlovska su droltva oproštena od plaćanja taksa na ulaznice za sve svoje priredbe, predstave i t. d. Pobliže opate o tome donosi »Orlovska Straža". Uposorujemo na to.

NASl DOPISI. PAG, i. svibnja 1927.

Proslava 1. svibnja. Radi sabrane vlasti proslava 1. svibnja

nije se mogla tako svečano obaviti, kako Je to Željelo mjesno katoličko radništvo.

Ujutro je bila svečana sv. Misa n Gospinom svetištu n Starom-gradu, koju je otpjevao društveni tajnik vlč. F e l i o 1 nov i ć. Preko Mise je u oduljem govoru prikazao radnicima, koji su dupkom napunili crkvu, kako je Crkva katolička bila ona, koja je u prvim vijekovima svoga opstanka svojim sustavnim ustrajnim radom od potlačenih robova stvorila slobodne radnike, kao 1 koliko je ona 1 kasnije do dana današnjega radila i zauslmala se sa radništvo.

U a Mise u posve obnovljenom Društvenom Domu slijedio je blagoslov nove društvene zastave, kojoj su kumovali predsjednik J.S.S. drog Blstrlčlć i drag Graio. Vlč. Peliclnović je ovom prigodom s ntkoliko biranih i oduševljenih riječi protumačio simbol sastave. Zatim je na stijegu po prvi pat podignuto i izvješene vrlo lijepa nova društvena zastava, da svima pokale, gdje stanuje u Pagu katoličko radništvo.

Radnik

PRIMOŠTEN, 2*. trnvnja 1937. Osnotak orllčkaga društva.

Na drugi dan Uskrsa dohrlile k nama potpredsjednica i tajnica Orllčkog Okružja iz Šibenika, da održe ustanovnu skupštinu Hrv. Kat Orliće u Primoltenu. Kako smo leljno očekivali ovaj sretni dan! I napokon Je došao! Oduševljeni govori odaslanica Okružja i našeg duh. vođe vlč. Berača upoznali su nas sa svrhom, uzvišenim načelima 1 divnom loznlkom našeg orllčkog pokreta. Dosad se već zaćlanilo 28 članica. — Tako eto 1 ml prlmoStenske Orliće stupamo u sestrinsko kolo s ostalim brojnim orllčkim drultvima sjeverne Dalmacije 1 onima širom naše domovine, da odgojimo Ito viS« nzor-djevojaka i krSć. majki, te sebe 1 domovinu preporodimo u Krista. Bog Uvi I

Orliea

KNJIŽEVNOST. Najslavnije katoličko književno djelo

svakako Je divni roman , Q u o v a d i š " od proslavljenoga poljskog pisca Henrika Slenkiewicz. Taj krasni roman izdalo je sada u vrlo lijepom prijevodu, s krasnim slikama 1 u vrlo ukusnoj opremi Hrvatsko Književno Društvo Sv. Jeronima, koje u zadnje vrijeme razvija sve veće izdavačko djelovanje. — Već smo prije najavili, da je Izašla prva knjiga toga velikog romana, koji izlazi ukopno u tri knjige na 528 strana. Sada smo primili i drugu knjigu toga romana, a saznajemo, da će naskoro Izaći i treća knjiga, te ćemo tako imati jedino hrvatsko potpuno Izdanje ovoga katoličkog remek-djela. Doista moramo biti zahvalni Društvu Sv. Jeronima, što nam danas, kada najšire slojeve upravo poplavljuju razni romani sumnjiva sadržaja, daje ovako divno djelo, n kojemu se veliča prvo doba kršćanstva pod apostolskim prvacima sv. Petrom 1 Pavlom. Tko pročita ta) roman, tako mu se ualječc u pamet i dušu, da ga nikad više a cijelom životu ne zaboravlja. Zato naj

toplije preporučamo to divno djelo, neka se osobito među mladeži što više raširi, čitanjem toga romana diže se ljubav prema onomu kršćanstvu, kojemu je srediste a Rima, Svaka knjiga toga romana stoji 15 Din. Tko pak naruči kod Društva sv. Jeronima cio ,Quo vadiš" zajedno s romanom „Tajna lijepe Cvijete1* od /.ejera, plaća sa oba ta romana (4 knjige) samo 40 Din i fl Din za poštarinu. - Narudžbe prima H r v a t s k o K n j i ž e v n o D r u š t v o sv. J e r o n i m a u Z a g r e b u , T r e n k o v a ul. br. l.

IZ GRADA l OKOLICE. Prigodom 256. obljetnice mu

čeničke smrti hrvatskih velikana Petra Zri uskoga i Frana Krste Frankopana 30. travnja odriane su a katedrali svečana glagolačke zadušnice, kojima je prisustvovalo građanstvo i delegacija vlaeti i društava, te „Šibenska Glazba". Za požaliti je, što neka društva (kao Jug. Sokol, Hrv. Sokol i dr.) nijesu poslala svojih odaslanika, a i što se građanstvo odazvalo a vrlo malom broju. Podružnica Jugoalavenske Matice izdala je tom prigodom poseban proglas. — Sve gradske škole imale su prigodna predavanja, a obe gimnazije u 9 sati ujutro svečanu akademiju u kinu „Tesla". Na programa je bilo predavanje, nekoliko točaka đačkog orbestra i školskoga pjevačkog zbora. — Sokolsko je društvo imalo u U sati komemoraciju, a naveče je davalo u Gradskom Kazalištu tragediju „Posljednji Zrinski".

Protest radi ribnjaka „Morinje0. Splitska zadruga „Ribar" dobila je koncesiju za iskorišćavanje uvale „Morinje". Kako su time najjače pogođeni ribari Krapnja i Jadrtovca, posebna je deputacija tih dvaju sela došla na općinu. Općina je na to uputila Ministarstvu saobraćaja, Direkciji pomorskoga saobraćaja u Splitu, Velikom Županu i Oblasnom Odboru slijedeću protestnu brzojavku: „Splitska Zadruga „Ribar" ovih dana zapremit će uvalu Morinje. Pučanstvo Jadrtovca i svih Okolnih sela ogorčeno je, što im se otimlje ribarenje na korist privatnoga društva. Pošto je pogibelj velikih nereda, umoljava se hitno opozvati koncesiju, kako pitano amošnjim aktom 30. ožujka 1927. br. 1938."

S ribarnice. Zadnjih dana ribari su dobre sreće i u ribarnici je često velika količina ribe svih vrsta. Riba je u tim prigodama dosta Jeftina.

Vrućina 1 prašina. Sparni dani au već započeli, a po cestama, Poljani, perivoja i obali diže se već nesnosna prašina, pa bi vrijeme bilo, da se počne polijevanjem. Upo-zorujemo na to općinsku upravu.

Nal ratni krstaš •Dalmacija* nalazi se ponovno već nekoliko dana a luci.

Autoštrcaljka. Općina je dobavila modernu jaka Štrcaljka za polijevanje grada, koja će ujedno sa-sma dobro poslužiti i a vatrogasne svrhe.

Lične vijesti. 26. pr. mj. boravio Je a gradu narodni poslanik i ministar n. r. dr N. Nikić. - 28. pr. mj. bili su u našem gradu Veliki Župan dr Perović i general g. To-dorčević. , Oko gradskog vodovoda. Pred

. nekoliko dana sastala se u općinskoj zgradi na Poljani konferencija, na kojoj su uzeta u pretres sva pitanja financijsko-pravne prirode gradskoga vodovoda. Konferenciji su prisustvo

vali : generalni direktor željeznica u Zagrebu inž. Franić sa tri stručnjaka, inž. Celegin, kao predstavnik splitskog Velikog Župana, za ratnu mornaricu major inž. Hofman i kapetan inž, Mujić, za ministarstvo narodnoga zdravlja ravnatelj državne bolnice dr Seat i upravitelj g. Ben-ković, za šibensku općinu gradonačelnik dr Kožul, prisjednik g. Kulić i šef tehničkog odsjeka inž. Ma-matzi.

Koncerat „Filharmonije*. 25. aprila priredila je gradska „Filharmonija" vokalno-instrumentalni koncerat u Gradskom Kazalištu prigodom stogodišnjice amrti L. w. Beethovena. čitav program aastojao se od njegovih kompozicija.

Jachta „Eres". Iz Venecije doputovala je 25. pr. mj. u Šibenik engleska jachta „Eres" sa 12 bogatih Amerikanaca i Francuza. Jachta je ostala dva dana usidrena u luci.

Lijepa školska zabava. 24. IV. L g. održala je ženska osnovna škola u Šibeniku vrlo lijepu dječju zabavu sa slijedećim programom : I. Prokleti pjetao: igraju Maričić-gazdari-ca; Đurica, Frleta, Gašparović, Tam-baČa-služavke; Vukušić-sluga (uč. 4 , 5. i a. r.). II. Male ptice: pjeva zbor pjevačica. III. Prve brige •' izvađa Kaštelan i Bura (uč. I. r.). IV. Mala krojačica: igraju Žepina i Burić (uč. II. i III. r). V. Pozdrav Iatre: izvađa špan, uč. II. r. uz sudjelovanje pjevačkog zbora. — Kako se vidi, cio je program iz dječjega svijeta, a ujedno zabavan, poučan i rodoljuban. Sve au tačke bile izvedene tako točno i sigurno, da ne znamo, koju bismo osobito istakli. Zamjerao je svakako nastup i najsitnije dječice. Sve su igračice bile nagrađene sa mnogo plieskanja. Pozornica, dekoracija soba, igra i cio štimung bio je hercig. — Zabavi je prisustvovao g. školski nadzornik, svi gradski učitelji te roditelji djece. Sutradan se zabava ponovila za učenice. Svaka Čast upraviteljici gđ'ci Drinković te ostalim gđama učiteljicama, koje su uz mnogo požrtvovnosti priredile ovakvu zabavu. Ujedno im u ime roditelja najljepša hvala na maru i trudu, koji ulažu za dobar uzgoj srca i uma povjerene im mladeži. — Prisutnik.

Premještaj. Gosp. Stjepan Ba-neković, kapetan fregate i dosadašnji komandant brodarske podoficirske škole ratne mornarice u Mandali ni, premješten je u Novi Sad u svojstvu načelnika štaba riječne flo-tilje, a njegovo mjesto preuzimlje kap etan fregate g. Gaston Rossi-Sab-batiai, dosadašnji komandant kadrovske grupe minonosaca.

Na sv. Marka, prigodom imendan a gradonačelnika, „Šibenska Glazba" je na malom trgu priredila koncerat. — Zatim je svirala pred star 6m g. Marka Stojića, uglednog građanina i dobrotvora „Šibenske Glazbe". G. Stojić je i ovom prigodom darovao glazbi 600 din.

Prvi maja prošao je ove godine nečujno. Vrijeme Je bilo vrlo lijepo Vlasti au zabranile svaka manifestaciju toga dana, pa je izostala i ona tradicionalna budnica „Šibenske Glazbe" ali je i,.ak vojna muzika održala u perivoju promenadni nedjeljni koncerat.

Salubritetna komisija sreskoga poglavarstva, koju sačinjavaju obrtni referent, sreskl ljtkar i sreski veterinar, pregleda vat j e periodično sve gradske radnje, a dužna je, da pregledava i seoske lokale,

Mi _

OEBURA : N A /a C R N U i B I J E L U . KAVU

Zatečen provalnik. 28. pr. mj. pokašalo je jedno društvance dugo-prstića, da izvede provalu u kro-jačnici A. Iljadica. Dok su lopovi pćlugarua rastvarali prozore, išao je tuda općinski nadredar Jušić svojoj kući, te se začuvši čudnu buku u tako kasno doba primakao zaposlenim poštenjacima i zatekavŠi ih u tom nedopuštenom poslu proglasio ih uapšenima. Na to su se njih obojica dali u bijeg, ali mu je ipak uspjelo, da uhvati Rađana Božu iz Dugopolja, koji, rekao bih, da je naučan takvim avantirama, jer je već toliko puta bio osuđen, a od državnoga redarstva u Splitu otjeran je za 6 godina. Policija je ustanovila, da je Radan s trojicom drugova namjeravao, da posjeti još neka mjesta po gradu.

Brze pruge parobroda. Općina se zauzela kod Direkcije pomorskog saobraćaja, da u predstojećem novom plovidbenom redu brze parobrodarske pruge budu ticale Šibenik danju te da bi se parobrodi zadržali barem 1 sat.

t Ante Čorlć. 27. pr. mj. umro je u Vodicama u 60. godini života istaknuti narodni borac i rodoljub Ante Ćorić. P. u m.l Bratu don Marku i ostaloj rodbini naše sau-češće.

Podoficirska Ikola ratne mornare u Mandalini otvorila je natječaj i primit će 1. oktobra o. g. 180 pitomaca. Informacije daju svi općinski uredi, a molbe se moraju do 1. septembra uputiti komandi škole.

Od Direkcije državnih željeznica u Zagrebu dobila je općina obavijest, da će se po novom voznom redu tako urediti polaženje vlakova, da se što moguće više smanji čekanje na Perkoviću.

Dr MHoSević, šef veterinarstva Velikoga Župana splitske oblasti, obavio je zadnjih dana u našem gradu alužbeni pohod kod mjesne općinske klaonice, svih mesarnica i sličnih radnja te mljekarna.

Vino. I ako se dnevno izvoze dosta velike količine vina, ipak ga u Šibeniku i Skradinu ima još mnogo za izvoz, a nešto je i poskočilo u cijeni. Otoci i ostala primorska mjesta su već skoro potpuno rasprodala svoje vino.

Polovična vožnja kod traženja rada. Mnoštvo radnika iz Šibenika i šibemke općine polazi u naše veće gradove, da traži rada. Prema odredbi ministarstva ima pravo u tom slučaju na polovičnu vožnju onaj, komu općina izda objavu. Takvih je uvjerenja kroz ova četiri mjeseca općina izdala oko stotinu.

Drugo zasjedanje porotnog SUda počinje 9. maja.

8TR. 4 „NARODNA STRAŽA"

Ženski Pokret. 28. IV. t. g. u dvorani gradskoga muzeja održao je Ženski Pokret svoju glavnu godišnju skupštinu. Pročelnica gospođa Mileva Def i l ip i s Kušar pozdravila je odlične članice, koje su toga dana pristupile skupštini u lijepom broju. Ističe, kako se naša Dalmacija nije mogla oteti pokretu, koji svakoga dana većeg zamaha prima, da žena sudjeluje u javnom radu za opće dobro. Dalmacija je u ovom pitanju ostala vjerna svojim načelima, da prednjači u svim fazama kulturnog i socijalnog napretka svoga naroda. Zatim je pročelnica prikazala u glavnim crtama cjelokupni rad ove organizacije, duboko uvjerena, da će i dalje šibenske žene svojim zajedničkim radom doprinijeti uspjehu općega cilja. Stavlja na srce članicama, da propagiraju ideju vodilju ovoga pokreta, čiji rad i u-Spjeh zavisi o inicijativi pojedinih Članica. Neka nam je načelo : jedna za sve, a sve za jednu l Pročelnica zaključuje svoj iscrpivi prikaz pozivajući sve prisutne na saučešće predsjednici Ženskoga Pokreta u Splitu gđi Zorki Giunio prigodom gubitka miloga oca, književnika prof. Jurja Carića, klicajući triput: Slava 1 — Blagajnica g. Elvira Z a g o r e o dala je izvještaj o stanju blagajne, koji je bio pomno saslušan. — Iza izglasanoga povjerenja i apsolutorija staroj upravi slijedio je izbor nove. Bila je jednoglasno potvrđena stara uprava, samo na mjesto odboraice g. Ljubinke Milin, koja se na časti zahvalila, izabrana je odbornica g. Marija Vukić.

Promet u luci. 23. pr. mj. doplovile su u luku tal. jedrenjače „Giuditta" i „M. Gaetana" i ukrcale 320 m' građevinskoga drva zaMan-fredoniju; 24. pr. mj. došla je jedre-njača „FamigMa" i ukrcala 200 tona ugljena za Ortonu, a jedrenjača „Papa Michele" 500 m 8 građevinskoga drva za Cataniu; 25. pr. mj. jedrenjača „Maria delte Grazie" ukrcala je 15u tona ugljena za Bari, a jedrenjača „Ars" 200 m 8 građevinskoga drva za Molfettu; 25. pr. mj. ukrcao je parobrod „Lodoletta" 1200 m* građevinskoga drva; 27. pr. mj. doplovila je jedrenjača „GiacomO", da ukrca 130 tona ugljena za Rimi-ni, a jedrenjača „Ferdinando" 120 tona ugljena za Anconu; 29. pr. mj. motorna jedrenjača „Tre sorelle Bu dovela je 390 tona opeka iz Zadra.

„ITO" posto zo zube - najboljal

Razne vijesti. t Vinko Kisić. 25. pr. mj. umro

je u Splitu glavni urednik „Novog Doba" g. Vinko Kisić. Pok. Kisić rodom je Dubrovčanin, a iz rane svoje mladosti posvetio se novinarstvu. U redakciji zadarskoga „Narodnog Lista" bio je punih 18 godina, a zatim se preselio u Split, gdje je pokrenuo dnevnik „Novo Doba", kojemu je bio glavnim urednikom sve do avoje smrti. Kao novinar rijetkih sposobnosti bio je jedan od najaktivnijih članova Centralne Uprave Jug, Novinarskog Udruženja. Veličanstvenom sprovodu prisustvovao je silan broj građanstva, te predstavnici svih vlasti i udruženja. Vječni mu pokoj 1

Važno za roditelje 1 privrednike. .Hrvatski HadiSa" imade na raspolaganju 20 bravarskih naučnika (šegrta;; 10 brijačkili; 5 čaraparskih; 3 fotografskih; 2 kiparska; 5 knjigovežarskih; 3 kovačka; 10 krojačkih; 5 krznarskih; 7 limarskih; 15 uieha-ničarskih; 10 elektrotehničarskih; 12 po stolarskih; 6 remenarskih; 5 rezbarskih; 12 stolarskih; 10 tapetarskih; 4 tipografska; 6 tokarskih; 8 za trgovine mješovitom i manufakturnom robom; 5 urarskih; 2 vrtlarska; 7 zlatarskih i 4 zubarska naučnika (šegrta). Molimo gg. poslodavce gornjih struka, koji trebaju naučnika (šegrta) za svoju radnju, da se obrate na »Hrv. Radi-šu" u Zagrebu, Šenoina ul. br. 10. — Osim toga imade „Hrv. Radisa" raspoloživih mjesta za dječake, koji žele učiti zanat, i to: imade mjesta za 2 bačvara; 5 bojadisara; 4 četkara; 2 dimnjačara; 15 gostioničara; 3 klesara; 10 kolara; 1 košarač; 1 kotlar; 6 lončara i pecara; a medićara i slastičara; 12 mesara; 0 mlinara; 8 opančara; 25 pekara; 7 poljoprivrednika; 5 soboslikara; l staklara; 9 trgovaca željeznom, kožnom, staklenom i postolarskom strukom; 18 užara i 2 zidara. Roditelji, dotično skrbnici, koji hivoju djecu žele posvetiti ovim navedenim zvanjima, ueka se obrate na najbližu organizaciju „Hrv. Radiše", a ako ove u blizini nema, onda se neka obrate izravno na središnju upravu „Hrv. Radiše" u Zagrebu, Seuoiua 16.

Izobrazba trgovačkoga i obrtničkoga pomlatka u inozemstvu. Hrvatskom je Radiš! uspjelo osigurati daljna mjesta za nauk naših mladića u inozemstvu. U obzir dolaze oni naši mladići, koji su svršili nižu srednju školu ili barem dva — tri razreda iste, nijesu stariji od 16 godina te inače imadu sve uvjete za izabrano zvanje. Svi naši mladići u inozemstvu nalaze se u internatima pod trajnom paskom, tako, da je uspjeh u svakom pravcu osiguran. Iskustvo nas uči, da je za napredak mladića puno bolje, ako se nalazi neko vrijeme u internatu bez namještenja, i to vrijeme upotrebi za učenje stranoga jezika i da se prilagodi novim životnim prilikama. U dva — tri mjeseca nauči toliko, da može nesmetano

nastupiti svoj posao. Ovo međuvrijeme nije izgubljeno, jer se to nadoknađuje bržim i sigurnijim uspjehom i napretkom u poslu. Pozrvamo sve roditelje, koji žele svoje sinove, ako odgovaraju gore navedenim uvjetima, odaslati u inozemstvo, a koji su pripravni doprinijeti izvjesnu materijalnu žrtvu, da se obrate najhitnije na S r e d i š n j i c u „ H r v a t s k o g a Radiše", Zagreb , Šen o i n a u l i c a 16/11.

Objava preselenja. Jugoslovensko Ru-dolf Mosse d. d. oglasni za Vod, Zagreb, preselilo se danom 1. maja u svoje nove uredske prostorije na Z r i n j s k o m trgu broj 20 (kraj Ljekarne Brodjovin).

JAVNA ZAHVALA. Svima, koji su nam prigodom

bolesti i smrti našega dragog i nezaboravnog supruga, oca i brata

Ante Ćorića iskazali bilo na koji način svoju za-uRetnost, ljubav i sućut, izrazujemo i ovim putem svoju vječitu i toplu zahvalnost.

U prvom redu velika naša hvala ide g. opć. liječniku dru Anti Kova-čeviću, koji je sve i sva pokušao te po noći i danu najpripravnije bio na raspoloženju, da nam dragoga pokojnika spasi od smrti i uzdrži na životu. Hvala osobita i župniku ureč. g. don Ivanu kan. Kataliniću, koji je pokojnika u bolesti krijepio utjeha-ma vjere i dao mu sv. sakramente.

Hvala još napose: liječnicima iz Šibenika dru Milošu Škarica i dru Dragomiru Montana, koji su također sa ljubavlju pokojnika liječili. Hvala svećenicima: d m Niku Markovu iz Šibenika, don Ivanu Beraku, župniku Murtera, don Srećku Paviću, župniku Sepurina, i don Petru Viahovu, župniku Tribunja, na žalobnoj službi Božjoj u crkvi i sudjelovanju u sprovodu. Hvala Orlovskom i Sokolskom društvu te Hrv. Čitaonici na vijencima i odaslanstvu u sprovodu.

Hvala svim predstavnicima mjesnih i državnih vlasti, društava i u-stanova, svim vanjskim i mjesnim prijateljima i znancima, rodbini te brojkom pučanstvu, što su u sprovodu učestvovali, kao i svima onima, koji su vijeneima, sv. misama, doprinosima u razne dobrotvorne svrhe te pismenim i brzojavnim sa-žalnicama podijelili s nama tugu i žalost

Još jednom svima naša najveća haruost, a od Boga obilata platal

V o d i c e , 2. svibnja 1927. Obitelj pk. Ante Ćorića

Vlasnik, izdavatelj i odgovorni \ Ante Erga. — Tisak Pučke Tiskara i benlku ~- (Predstavnici: Jerotlm I •lav Mataćlc).

PUČKA TISKARA - SlBEflJK

Prima na izradbu sve u tiskarsku struku zasijecajuće rada je.

Izradba brza i točna. Uz najumjerenije cijene.

Z A O O T O V O I N A O T P U T U ! KOD TRGOVINE POKUĆSTVA |

I TAPETARIJE RIKARD DELFIN - g j VELIKI IZBOR DJEČJIH I

Veća kemička tvornica u Sloveniji traži

l o k a l n e z a s t u p n i l Ponude na Publicitas d. d.,

Zagreb, Gundulićeva 11, pod -Zn-ll . 548 - .

Š o f e i s k a škola izobrazujc kandidate praktički iteo-retički za samostalne vozare (šofere) Dame, gospoda primaju se dnevno. Poduka temeljita, uspjeh siguran. Zahtjevajte prospekte. Anto-Skola, Zagreb, Kaptol 15. Telefon: 11-95.

Vodeća svetska marka original francuska

„EGLAIR - VERMOREL" P E R O N O S P O R A P R S K A

zaatup-GeneraL stvo i stovarište za cijelu Kralje

vinu SHS

„ B A R Z E L « Subotica.

trgovina gvožđem prometno d. d. Na veliko I - - Na malo! r—

Zadružna Gospodarska Banka d. d. u Ljubljai VLASTITA ZGRADA - -UL. KRALJA TOMISLAVA 108 Podružnica Šibenik. BRZ. NASLOV GOSPOBANKA TELEFON BR. 16. NOćNl 07

Podružnice: CELJE, DJAK0V0, MARIBOR, NOVI SAD, SARAJEVO, S0MB0R, SPLIT. Ispostavi.: BL1D.

Dionička glavnica i pričuva preKo birv. 16.ooo.ooo. Ulošci nad Din. 250000000 Ovlašteni prodavaoe srećaka državne lutrije.

PRIMA ULOŠKE NA KNJIŽICE, TE IH UKAMAĆUJE NAJPOVOLJNIJE. OPREMA SVE BANKOVNE I BURZOVNE POSLOVE POVOLJNO, TOčNO I BRZO.

http://16.ooo.ooo