OTVORENI UNIVERZITET VITEZ U TRAVNIKU

FAKULTET PRAVNIH NAUKA U TRAVNIKU

TRAVNIK

DARIO BAŠKARAD

UVJETI BITNI ZA POSTOJANJE I PUNOVAŽNOST BRAKA

SEMINARSKI RAD

TRAVNIK, 2011.

OTVORENI UNIVERZITET VITEZ U TRAVNIKU

FAKULTET PRAVNIH NAUKA U TRAVNIKU

TRAVNIK

UVJETI BITNI ZA POSTOJANJE I PUNOVAŽNOST BRAKA

SEMINARSKI RAD

Predmet: Porodično i nasljedno pravo

Profesor: prof. Dr. Ljilja Begić-Obradović

Asistent: Nataša Bašić

Student: Dario Baškarad

Broj indeksa: 0145-10/ROP

Smjer: Opće pravo

Travnik, juli 2011.

1

SADRŽAJ

UVOD ....................................................................................................................................2

Pojam i obilježje braka....................................................................................................3

Uvjeti za postojanje braka po PZFBiH............…………………..…….....……....3

Različitost spolova.............................................................................................4

Slobodan pristanak bračnih drugova...............................................................4

Nadležnost za zaključenje braka.................................................................................5

Neispunjenje uslova za sklapanje braka.....................................................5

Uvjeti za punovažnost braka po PZFBiH........................................................6

Uvjeti za punovažnost braka.......................................................................7

ZAKLJUČAK....................................................................................................9

LITERATURA.................................................................................................................10

2

UVOD

U evoluciji uvjeta za postojanje i zaključenje braka izvjesno je da su promjene išle u smjeru njihovog ublažavanja. U vrijeme važenja isključivo vjerskog braka, uvjeti za ulazak u brak bili su vrlo strogi. Razlog za ovakvo stanje je uglavnom bilo to što je postojao čitav niz ograničenja koja su proizlazila iz vjerskij, klasnih i porodičnih zahtjeva.

U današnjim pravnim sistemima kao životne zajednice u koje ljudi stupaju najčešće spominjemo zajednice kao što je brak, izvanbračna zajednica.U suvremenim pravnim sustavima rijetke su ili pak manjeg značaja promjene odredaba o braku,a osobito o sklapanju braka(npr. Oblik sklapanja ili tradicionalne pretpostavke za brak).

Brak i izvanbračnu životnu zajednicu žene i muškarca te njihove podoblike koji ovise o okolnostima u kojima je nastao ili se ostvaruje odnos roditelja i djece, u suvremenim europskim pravnim sustavima uređujupropisi koji se usklađuju s međunarodnim instrumentima o ljudskim pravima.

U pogledu drugih životnih zajednica vidljivo je da sve više europskih država propisuje i sadržajno proširuje pravne učinke izvanbračne životne zajednice žene i muškarca. Takvoj zajednici u našem pravnom sustavu priznat je nasljednopravni učinak odredbama koje nisu valjano usklađene s odgovarajućim porodičnopravnim pravilima.U novije vrijeme traju rasprave treba li pravno priznati odnosno da li i kako normativno urediti životne zajednice istog spola.

Pojavili su se i prvi primjeri propisa koji odstupaju od pravila da je brak pravni institut koji je namijenjen isključivo osobama različitog spola.Također treba napomenuti da je sve više zemalja koje pravno reguliraju životne zajednice osoba istog spola. Nameću se brojni razlozi protivljenja takve vrste zajednice kao što je pitanje pravo na sklapanje braka takvih osoba, o posvojenju djece, o medicinskoj oplodnji.Brak je zakonom uređena zajednica žene i muškarca.Izvanbračna zajednica u smislu zakona je zajednica života žene i muškarca koji nisu u braku ili izvanbračnoj zajednici s drugom osobom, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rodjeno zajedničko dijete.

3

1. Pojam i obilježje braka

Brak je zakonom utvrđena zajednica muškarca i žene. Brak je društveni odnos koji je tijekom vremena postao pravno uređen odnos i poseban porodično pravni institut. Ne može se definirati u sveopćem značenju za sve narode i za sva vremena. Moderni zakonodavac se suzdržava od pokušaja da predoči neku određenu sliku braka. U europskim zemljama razvile su se o braku određene općepriznate predodžbe. Temeljne predodžbe o braku povezane su u s nekoliko njegovih trajnih obilježja kao što su: Načelo pristanka na brak a to znači da se brak može zasnovati samo na slobodnoj odluci muškarca i žene1.

Brak je pravno važeći ako je sklopljen pred matičarem, i ako je pri njegovom sklapanju istovremeno ispunjen niz uslova.Partneri moraju biti različitog pola.Partneri moraju biti punoljetni. Osoba uzrasta između 16 i 18 godina može da stupi u brak samo uz odluku suda, koji će procjeniti da li je dovoljno zrela za to.

U trenutku sklapanja braka, partneri ne mogu biti u braku sa nekim drugim. Među partnerima ne smje postojati odnos krvnog srodstva, odnos starateljstva ili usvojenja. Brak ne mogu sklopiti ni tazbinski srodnici u prvom stepenu prave linije (svekar i snaha, zet i tašta, očuh i pastorka te maćeha i pastorak) – osim kada sud procjeni da postoje opravdane okolnosti za to, i tu procjenu ozvaniči posebnom dozvolom. Dalje tazbinsko srodstvo nije smetnja za sklapanje braka. Partneri moraju biti sposobni za rasuđivanje. Partneri moraju pristati na brak slobodnom voljom; ako osoba koja sklapa brak to čini pod prinudom ili u zabludi, brak neće biti punovažan. Prinuda se odnosi na situaciju u kojoj neko „silom ili prijetnjom izaziva opravdani strah“ kod supružnika, i kada ovaj zbog toga stupa u brak. Što se zablude tiče, zakon poznaje zabludu o ličnosti (kada je supružnik naveden da vjeruje da se vjenčava sa osobom X, a zapravo se vjenčava sa osobom Y), i zabludu o nekoj bitnoj osobini (to je osobina jednog supružnika zbog koje supružnik koji je u zabludi ne bi sklopio brak – da je za nju znao).

2. Uvjeti za postojanje braka po PZFBiH

Član 7.(1) Brak sklapaju saglasnom izjavom žena i muškarac pred matičarom.(2) Matičar je državni službenik.(3) Bračni partneri mogu nakon sklopljenog braka pred matičarom sklopiti brak i pred vjerskim službenikom.

Član 8.(1) Za postojanje braka potrebno je:a) da su budući bračni partneri različitog spola,b) da su budući bračni partneri izjavili pristanak za sklapanje braka,

1 Alinčić Mira, Brak i porodica u katalogu prava i osnovnih sloboda čovjeka, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 1989. Godine str. 773

4

c) da je pristanak izjavljen pred matičarom.(2) Ako pri sklapanju braka nije bio ispunjen neki od uvjeta iz stava 1. ovog člana, ne nastaju pravni učinci braka.

2.1.Različitost spolova

Različitost spolova izražava biološku komponentu braka i izraz je davno prihvaćenog načela monogamije.

Teško je zamisliti s obzirom na formalnosti pri zaključenju braka, odnosno prisustvo lica ovlaštenog za zaključenje braka, matičara, svjedoka i javnosti, da bi moglo doći do zaključenja braka između lica istog spola.No to bi se ipak moglo desiti u slučaju zaključenja braka sa hermafroditom. Naravno sud bi u dokaznom postupku morao putem medicinskog vještačenja utvrditi da li se radi o hermafroditu i o kojoj vrsti 2. Samo ako se radi o pravom hermafroditu, dakle licu koje nije različitog spola od onog sa kojim je zaključio brak, ne bi bio ispunjen uvjet različitosti spolova.Ako je u pitanju prividni hermafrodit, odnosno kada lice ima istina neke osobine drugog spola, ali njegova spolnost nije ugrožena, tada bi se brak eventualno mogao poništiti zbog zablude o bitnoj osobini bračnog druga.

2.2. Slobodan pristanak bračnih drugova

Izjave bračnih drugova, odnosno njihov pristanak, jeste slijedeći uvjet za postojanje braka. Potrebno je da pristanak bude dat na način prediđen zakonom.

Pristanak bračnih drugova ono što je ovdje potrebno naglasiti je to da pristanak treba da bude dat na način predviđen zakonom. Svaki bračni partner u pravilu pristanak za zaključenje braka daje lično, mada zakon dopušta mogućnost da izuzetno odnosno onda kada postoje opravdani razlozi jedan bračni partner bude zastupan putem punomoćnika. U naročito opravdanim slučajevima nadležni Općinski organ uprave može rješenjem dozvoliti da se brak sklopi ako je prisutan samo jedan bračni partner i punomoćnik drugog. Pitanje postojanja opravdanih razloga treba ocjeniti nadležni organ u svakom konkretnom slučaju. To može biti objektivna spriječenost jednog od bračnih partnera da prisustvuje zaključenju braka npr. Boravak u inozemstvu, neodložno putovanje, bolest a da pri tome oni ne žele odgoditi zaključenje braka iz opravdanih razloga. Ta punomoć mora biti ovjerena od suda ili notara.

U njoj moraju biti tačno označeni lični podaci davaoca punomoći i punomoćnika i osobe sa kojom davalac punomoći želi sklopiti brak i datum izdavanja punomoći. Važnost punomoći je vremenski ograničena na 60 dana od dana ovjeravanja, i ta punomoć ima

2 U medicinskoj literaturi hemrafrodit se određuje kao osoba koja posjeduje žljezdano i morforloški osobine jednog i drugog spola

5

karakter privatne ovjerene isprave. Izjave za sklapanje braka moraju biti podudarne, što znači da ako jedan bračni partner daje pristanak, a drugi ne nema podudarnosti u njihovim izjavama niti ispunjenja bitnog uslova za zaključenje braka.

2.3. Nadležnost za zaključenje braka

U smislu člana 16. PZFBiH pristanak na zaključenje braka muškarac i žena daju pred nadležnim organom. To je organ uprave nadležan za vođenje matičnih knjiga. Po načinu zaključenja, brak je svečani i strogo formalni ugovor. Stoga izjava bračnih drugova mora biti data pred nadležnim organom i na način prediđen zakonomNadležnost za zaključenje braka brak sklapaju saglasnom izjavom žena i muškarac pred matičarem. Matičar ima svojstvo državnog službenika. Izjava bračnih partnera mora biti data pred matičarem na način predviđen zakonom. Povreda stvarne nadležnosti ima za posljedicu nepostojeći brak. Zakon nije odredio mjesnu nadležnost pa bračni partneri imaju neograničeno pravo izbora mjesta u kojem će se zaključiti brak3. Sam pristanak za zaključenje braka dat pred ovlaštenim licem ima karakter bitnog uvjeta. Ukoliko nije postignut brak je nepostojeći. Bračni partneri koji nakon sklopljenog braka pred matičarem žele sklopiti brak pred vjerskim službenikom dužni su mu predati Izvod iz Matične knjige vjenčanih. Novim porodičnim zakonom uvedena je mogućnost zaključivanja vjerskog braka ali tek po zaključenju građanskog braka.

3. Neispunjenje uslova za sklapanje braka

Neispunjenje bilo kog od ovih uslova najčešće znači da brak uopšte neće biti sklopljen. Ponekad – na primjer, ako partneri prevare matičara davanjem lažnih iskaza i podnošenjem falsifikovanih dokumenata – brak može biti sklopljen, ali će, ako se prevara otkrije, može biti poništen. Kao sekundarna, mada nikako i zanemarljiva posljedica sklapanja nevažećeg braka, javlja se mogućnost krivičnog gonjenja vinovnika, iz različitih razloga:

-dvobračnost, ili bigamija, predstavlja krivično djelo za koje je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.

-prinuda ili prijetnja pod kojom je jedan partner natjeran da stupi u brak sa drugim kažnjiva je zatvorom do tri godine, ili do pet – ako je do prijetnje ili prinude došlo „na svirep način“, ili prijetnjom ubistvom, teškom tjelesnom povredom ili otmicom.

-dovođenje partnera u zabludu u vezi sa činjenicom koja brak čini nevažećim, ili samo sakrivanje te činjenice, kažnjivo je zatvorom od tri meseca do tri godine.

3 U literaturi postoje različita shvatanja o momentu zaključenja braka.Najbrojnija su ona koja zastupaju stanovište daje brak zaključen nakon davanja saglasnih izjava bračnih drugova, Lj. Đurović, Porodično pravo, str 90. 1960.godine

6

Gorepomenuto falsifikovanje javne isprave takođe predstavlja krivično delo: „ko napravi lažnu ili preinači pravu ispravu u nameri da se takva isprava upotrebi kao prava ili ko lažnu ili neistinitu ispravu upotrebi kao pravu ili je nabavi radi upotrebe, kazniće se zatvorom do tri godine“.

Nesavjesni matičari takođe bi trebalo da budu na oprezu; službenik koji svjesno dozvoli sklapanje pravno nevažećeg braka može biti kažnjen zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

Uvjeti za postojanje braka normirani su u članu 8 porodičnog zakona. To su najosnovnije pretpostavke za nastanak braka kao pravnog odnosa. Bez njihovog ispunjenja brak se ne smatra zaključenim tako da je on nepostojeći. Da bi brak postojao u našem pravu moraju biti ispunjeni sl.

4. Uvjeti za punovažnost braka po PZFBiH

Član 10.Brak ne može sklopiti osoba koja je već u braku.

Član 11.(1) Brak ne može sklopiti osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili koja je nesposobna za rasuđivanje.(2) Izuzetno, sud može u vanparničnom postupku dozvoliti sklapanje braka osobi koja je nesposobna za rasuđivanje ako utvrdi da je ona sposobna shvatiti značenje braka i obaveza koje iz njega proizlaze, te da je brak očito u njenom interesu.

Član 12.(1) Brak se ne može sklopiti između krvnih srodnika u ravnoj i pobočnoj liniji do četvrtog stepena uključivo.(2) Odredba iz stava 1. ovog člana primjenjuje se i na odnos nastao potpunim usvojenjem.

Član 13.Brak ne mogu sklopiti usvojilac i njegov usvojenik u slučaju nepotpunog usvojenja.

Član 14.(1) Brak se ne može sklopiti između: svekra i snahe, zeta i tašte, očuha i pastorke i maćehe i pastorka, bez obzira na to da li je prestao brak čijim je sklapanjem nastalo ovo srodstvo.(2) Izuzetno, sud može u vanparničnom postupku dozvoliti sklapanje braka srodnicima iz stava 1. Ovog člana ako utvrdi da postoje opravdani razlozi.

7

Član 15.(1) Brak ne može sklopiti osoba koja nije navršila 18 godina života.(2) Izuzetno, sud može u vanparničnom postupku dozvoliti sklapanje braka osobi koja je navršila 16 godina života ako utvrdi da postoje opravdani razlozi da je ta osoba tjelesno i duševno sposobna za vršenje prava i dužnosti koje proizlaze iz braka i da je brak u njenom interesu.

Član 16.(1) Brak nije valjan ako je na njegovo sklapanje bračni partner pristao u strahu izazvanom ozbiljnom prijetnjom ili u zabludi o osobnosti drugog bračnog partnera ili o njegovoj bitnoj osobini.(2) Zabluda o osobnosti bračnog partnera postoji kad je bračni partner mislio da sklapa brak sa jednom osobom, a sklopio ga je sa drugom osobom.(3) Zabluda o bitnoj osobini bračnog partnera postoji kad se radi o osobini, odnosno okolnosti koja bi drugog bračnog partnera odvratila od sklapanja braka da je za nju znao, a naročito u slučaju krajnje opasne ili teške bolesti, trajne i neizlječive spolne nemoći, trudnoće žene sa drugim muškarcem i ranije osude zbog krivičnog djela učinjenog protiv dostojanstva osobe i morala.

4.1.Uvjeti za punovažnost braka

Uvjeti za punovažnost braka su činjenice ili okolnosti koji ometaju zaključenje

punovažnog braka. Ove činjenice su tačno određene i sankcionirane zakonom te dovode do

ništavosti braka.

Ove smetnje se u pravnoj teoriji klasificiraju prema različitim kriterijima. Tako bračne

smetnje mogu biti: Otklonjive i neotklonjive, trajne i privremene, apsolutne i relativne.

Naše zakonodavstvo predviđa slijedeće uvjete, odnosno bračne smetnje:

Već postojeći brak:

Oduzeta poslovna sposobnost i nesposobnost za rasuđivanje

Srodstvo: krvno srodstvo; srodstvo po usvojenju; srodstvo po tazbini;

Maloljetstvo;

Nedostatak volje.

U komparativnom pravu, tj. u drugim državama različito su određivane bračne smetnje,

njihova ograničenja u srodstvu, dobna granica za zaključenje braka i td. Tako u Holandiji,

Švedskoj, Norveškoj, Austriji brak je dozvoljen već u trećem stepenu srodstva, tako u

pobočnoj liniji samo brača i sestre ne mogu sklopiti brak. I pored svih tih razlika,

zakonodavstva Evrope su u velikoj mjeri po pitanju bračnih smetnji ili uvjeta za

zaključenje braka slična.

8

Ove smetnje se u pravnoj teoriji klasificiraju prema različitim kriterijima. Tako bračne

smetnje mogu biti:

Otklonjive i neotklonjive

Ova podjela je izvršena prema mogućnosti otklanjanja smetnji. Otklonjive smetnje su one

za koje sud može dati odobrenje za zaključenje braka, ali samo u slučajevima koje

predviđa zakon. U našem pravu to su maloljetstvo, srodstvo po tazbini i nemogućnost za

rasuđivanje. U slučaju neotklonjivih smetnji ne može se dati prava na sklapanje braka pod

bilo kakvim okolnostima i u bilo kojem slučaju.

Trajne i privremene

Trajne smetnje mogu prestati samo smrću (krvno srodstvo). Privremene smetnje mogu

vremenom prestati.

Apsolutne i relativne

Apsolutne smetnje onemogućavaju sklapanje braka sa bilo kojim licem (bračnost,

maloljetstvo). Relativne smetnje onemogućavaju zaključenje braka samo sa određenim

licem (srodstvo).

9

ZAKLJUČAK

Brak kao tradicionalna i do pojedinosti pravno uređena životna zajednica žene i muškarca

već dulje vrijeme nije izložen znatnijim zakonskim intervencijama iako se unutar bračnog

odnosa, a posebno bračne obitelji odvijaju značajne promjene. Pod utjecajem razvoja

sustava zaštite ljudskih prava bilo je manjih izmjena u pravilima za sklapanje braka dok je

puno više izmjena bilo o prestanku braka. Početkom 21. stoljeća odstupanje od

tradicionalnog shvaćanja braka nastupilo je s prvim primjerima zakonskih pojma braka

koje su taj institut namijenile i osobama istog spola. 

Izvanbračne heteroseksualne životne zajednice na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće pravno se

sve češće registriraju propisima o registriranom partnerstvu. Ostvaruje se sve

institucionalizacija životne zajednice žene i muškarca koja je sadržajno vrlo slična braku

odnosno bračnoj obitelji, a njezini su pravni učinci manje ili više približeni učincima

braka.

Istospolne zajednice također u nekim državama se mogu registrirati kao životne zajednice.

No one su i dalje u brojnim zemljama nisu pravno regulirane pa tako ni u Bosni i

Hercegovini. U posljednje vrijeme nekoliko je zemalja priznala istospolnim zajednicama

pravo na sklapanje braka a to su Nizozemska, Španjolska, Kanada, Velika Britanija i

druge. Nadam se da bez obzira što svatko od nas misli o njima, taj broj se povećati i

omogućiti im da žive sa jednakim ljudskim pravima kao i heteroseksualne parovi i da će

diskriminacija po toj osnovi biti stvar prošlosti. 

10

LITERATURA

Bračno pravo- Dr. Suzana Bubić, Dr. Nermina Traljić, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu 2007. godine

Rimsko privatno pravo- Mirela Šarac, Zdravko Lučić, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2006. godine

Porodični zakon FBiH (Sl. novine FBiH, br. 35/06)

Porodični zakon BiH (Sl. list RBiH br. 21/79 i 42/89)

http://sh.wikipedia.org/wiki/Bračno_pravo