POTPISANI UGOVORI ZA IZGRADNJU SUSTAVA AGLOMERACIJE PLOČA, OPUZENA I SLIVNOG STR. 11

OTVOREN HANGAR ZA MALE JEDRILIČARE U ORSANU

1GlasGrada - 731 - petak 22. 3. 2019.

DAH PROŠLOSTI...

slika tjedna

HelenaLjutić

CRTICA O MAČEVANJUU 15. stoljeću u Europi se pojavljuju prve mačevalačke škole. Mačevalačka vještina bila je poznata i starim Dubrovčan-ima, o čemu svjedoči odluka Malog vijeća, donesena na današnji dan, 11. listopada 1491. godine. Prema toj odluci trebao je, umjesto dvojice barabanata, za potrebe Kneževa dvora, biti primljen u službu učitelj mačevanja Gatto de Andre. Da se mačevanje

držalo korisnim, svjedoči i preporuka dubrovačkog filozofa i pisca 16. stoljeća Nikole V. Gučetića. On dubrovačkoj mladeži preporučuje, uz ostale tjelesne vježbe, i mačevanje, a smatra da mačevanje treba biti obvezan obrazovni predmet u sklopu gimnastike. Kad u knjizi O ustro-jstvu republika analizira duh čovjekov, preporučuje da se on okrijepi tjelesnim vježbama, pa spominje pored ostalih i "igre mačem".

Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fo-tografiju objavit ćemo na naslovnici, a svoje fotografije šaljite na mail: mozaikgg@gmail.com

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJA POSTANE SLIKA TJEDNA

BROJ 760 PETAK 11. LISTOPADA 2019. GODIŠTE XV LIST JE BESPLATAN

SPORTSKI OBJEKTI

MINISTAR ĆORIĆ U DOLINI NERETVE

2 GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

CRKVICA IVANA KRSTITELJA

Vozač taxi vozila osumnjičen za napad na službenu osobuU subotu, 5. listopada, oko 11,50 sati, u Ulici Marijana Blažića u Dubrovniku 30-godišnji vozač taxi vozila dubrovačkih registracij-skih oznaka napao je policijskog službe-nika koji je prema njemu postupao zbog prethodno uočenog prometnog prekršaja.Osumnjičeni 30-godišnjak je prvo verbalno napao policijskog službenika vrijeđajući ga i omalovažavajući, nakon čega je vozilom krenuo u smjeru policijskog službenika i prešao mu preko stopala noge. Potom se bježeći vozilom udaljio s mjesta događaja čineći pri tom veći broj prometnih prekrša-ja.Vozač je vrlo brzo pronađen i uhićen te je nad njim provedeno kriminalističko istra-živanje kojim je utvrđeno da je počinio kazneno djelo napada na službenu osobu nakon čega je, uz kaznenu prijavu, pre-dan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave.Također je utvrđeno da je osumnjičeni 30-godišnjak počinio prekršaj iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kao i četiri prekršaja iz Zakona o sigurnosti pro-meta na cestama zbog čega mu slijede od-govarajuće prekršajne prijave.

Osumnjičeni za krađu novca i nakitaNakon što je u četvrtak, 3. listopada, stari-ja ženska osoba policijskim službenicima Policijske postaje Metković prijavila krađu zlatnine i novca iz svoje obiteljske kuće na području Kule Norinske provedeno je kriminalističko istraživanje kojim je utvrđe-na sumnja da su navedenu krađu počinili 27-godišnjakinja i stariji maloljetnik, oboje s područja Slavonije.Utvrđeno je da su, pod isprikom traženja vode, ušli u kuću nakon čega je ženska oso-ba počela zagovarati vlasnicu, dok je za to vrijeme mladić iz kuće otuđio novac i nakit, oštetivši vlasnicu za više tisuća kuna.Dio otuđenog novca i nakita je pronađen kod osumnjičenih te će biti vraćen vlasnici, a zbog sumnje da su počinili kazneno djelo krađe, policija protiv osumnjičenih podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom od-vjetništvu.

Tjedno izvješće za prometU proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježe-no je 12 prometnih nesreća u kojima je 6 osoba teže, a 4 su lakše ozlijeđene. S mate-rijalnom štetom zabilježeno je 6 prometnih nesreća. Provodeći mjere kontrole prometa poli-cijski službenici su protiv počinitelja pro-metnih prekršaja poduzeli 870 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja

koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 649 osoba sankcionirano zbog pre-koračenja dopuštene brzine kretanja, 36 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 14 osoba prekršajno je sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a 4 osoba su sank-cionirane zbog nepropisne uporabe mobi-tela tijekom vožnje. - Od ostalih prekršaja izdvajamo 41 mjeru poduzetu zbog nepropisnog pretjecanja i 31 mjeru poduzetu zbog nepropisnog za-ustavljanja i parkiranja.Najveća koncentracija alkohola od 1,92 g/kg zabilježena je na KorčuliNajveća koncentracija alkohola od 1,92 g/kg izmjerena je u ranim jutarnjim satima u nedjelju, 6. listopada, na kolniku DC-118 na Korčuli, 29-godišnjaku koji je upravljao osobnim vozilom, a zaustavljen tijekom re-dovne prometne kontrole. Protiv vozača slijedi optužni prijedlog u vi-sini novčane kazne od 5 tisuća kuna.

Najveća novčana kazna izrečena je u DubrovnikuNajveća novčana kazna u iznosu od 6.300,00 kuna izrečena je 21-godišnjem vo-začu osobnog vozila koji je jučer, 6. listopa-da, u Dubrovniku, pod utjecajem alkohola od 0,63 g/kg, izazvao prometnu nesreću u kojoj je zadobio lakše tjelesne ozlijede.

Najveća zabilježena brzina kretanja vozilaNajveća brzina kretanja vozila zabilježena je 6. listopada, na državnoj cesti D-8 u Do-lima, 23-godišnjem državljaninu RH koji se osobnim vozilom marke „Audi“ kretao brzi-nom od 154 km/h na mjestu gdje je pro-metnim znakom brzina ograničena na 80 km/h, što je za 74 km/h više od dozvoljene brzine kretanja. Zbog počinjenog prometnog prekršaja policija je 23-godišnjaka novčano kaznila iznosom od 2 tisuće kuna.

Prometna nesreća s teže ozlijeđenom osobomU prometnoj nesreći koja se dogodila u petak, 4. listopada na dijelu državne ceste D-8 u blizini Trstenog jedna je osoba teže, a jedna lakše ozlijeđena. Do prometne nesreće je došlo u jutarnjim satima kada je 58-godišnjak, upravljajući osobnim vozilom dubrovačkih registracij-skih oznaka, zbog neprimjerene brzine kre-tanja, izgubio nadzor nad vozilom i sletio u provaliju na dubinu oko 50 metara. Uslijed nesreće 42-godišnji suvozač iz spomenu-tog vozila zadobio je lakše ozlijede te je na-kon ukazane liječničke pomoći pušten kući.

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Na Danima Hrvatskog turizma 2019. održanim u Slavoniji od 2. do 5. listopada, nagrada Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku pripala je Hotelu Valamar Lacroma Dubrovnik za najbolji kongre-sni hotel u Hrvatskoj dok je nagradu za najbolji mali kamp osvojio Camping Lavanada iz Orebić. Osim gospodarstvenika iz Dubrovačko - nere-tvanske županije dolaze najuspješniji pojedinci, dobitnici nagrade Čovjek ključ uspjeha pa su tako dobitnici nagrada Stjepo Roko, djelatnik u ugostiteljskom objektu, Dragan Tomašević, dje-latnik u cestovnom prijevozu te Aniti Petković, djelatnici u turističkom inspektoru.Posebne čestitke dugogodišnjem turističkom djelatniku Ivanu Sabljiću na godišnjoj nagradi „Anton Štifanić“ za pojedinca godine, za izni-man doprinos razvoju turizma Hrvatske. Destinacijom godine u kategoriji najuspješnija autentična primorska destinacije „malo misto“ proglašen je Cavtat.Kako se trud i rad uvijek isplati dokazali su na-građeni i nominirani u mnogobrojnim katego-rijama.U kategoriji hotela nominirani su Hotel Dubrov-nik Palace (Kongresni hotel), Hotel Bellevue i Hotel Excelsior (5* Hotel), te Hotel Kompas i Ho-tel Argosy (4*Hotel).ACI Marina Dubrovnik nominirana je u kategoriji srednjih marina. U kategoriji putničkih agenci-ja nominirane su Elite Travel (velika putnička agencija) i Adriatic DMC (srednja putnička agen-cija). Županijska komora Dubrovnik čestita nagrađe-nima te im želi puno uspjeha u daljnjem radu i stvaranju.

ŽK Dubrovnik

ŽUPANIJSKA KOMORA DUBROVNIK

Čestitka nagrađenima

U ulici Srednji kono kod broja 23 je crkvica Ivana Krstitelja. Postoji mogućnost da visoki kameni prag od crkvice padne na ulicu kojom prolaze mnogi ljudi. Trebalo bi popraviti prije nego pad-ne. Također trebalo bi popraviti pločnik, izravna-ti s novim slojem cementa jer je sada puno rupa i nije ugodno hodati kada ljudi idu na misu a i stranci kojima je zanimljivo ući i pogledti crkvicu izunutra. Nasuprot crkvice je drvena klupa koja je slomljena, pa bi i nju trebalo popraviti.

Zdravko Trojanović Trojo

GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019. 3

Rijetko me Antun ne obraduje naslovom i opremom članaka koje mu „sirove“ šaljem u Glas Grada. Kao da se i on prepao poruke moga ultimoga uratka, pa ga je benigno (ko-navoski: maliciozno)naslovio „HDZ i SDP ruku pod ruku“. A trebao je istaknuti zaključnu tezu: „Zašto tražite Živoga među mrtvima?“ Jer poručujem svekolikom kleroustaštvu od-nosno hrvatokatolištvu u rasponu od herce-govačkih fratara, najzadrtijih propovjednika rečene sekte, preko kolumnističkih beleca poput Ivana Ugrina iz Splita ili Ivice Šole iz Ba-ranje ili Višnje Starešine iz Zagreba, pa do hr-vatokatoličkih gradova i gradonačelnika po-put korčulanskog ili dubrovačkog, odnosno župana i županija poput DNŽ, sve do same predsjednice hrvatokatoličke džamahirije – da im iz vidika činjenične, pa i teološke ute-meljenosti odnosno vjerodostojnosti nema bitne razlike između tobožnjeg uskrsnuća Onoga prije 2000 godina i možebitnog Ovo-ga na Badiji odnosno Korčuli odnosno Orebi-ću 1944.Zgranulo je to i Stipu Nosića, dubrovačkog franjevca škutorskog porijekla, toliko da je objavom u Glasu Grada napisa naslovljenog „Stavovi koji se ne mogu spojiti s univerzal-nim načelima ljudskih prava i s temeljnim načelima Evrope“ napravio vjerojatno naj-nepromišljeniji potez u životu: upustio se u JAVNU polemiku s Darkom Kacigom, koji je objavljivanjem svoje knjige „Součavanje / Prolegomena za dubrovačku Hrvatsku“ evo-luirao od Dubrovčanina u Evropljanina. Cijeli taj Nosićev uradak slovom i duhom paradi-gma je onoga što ja nazivam kleroustaštvom odnosno eufemistički hrvatokatoličkim svje-tonazorom. Dakle, kad ja kažem da je Nosić ili Ugrin ili Šola kleroustaša ne etiketiram, nego iščitavam to iz njihovih tekstova.Taj svjetonazor počiva na laži. Od one pralaži prije 2000 godina do ovog Nosićevog član-ka. Kako je hrvatokatolištvo suštinski deter-minirano i limitirano radikalnim antikomu-nizmom, Nosiću je bilo neophodno utrpati Kacigu u komunistički kalup. Pa, iako Kaciga u svom članku na 5-6 mjesta rabi termin „hr-vatokatolički“, a Ivana Ugrina karakterizira kao „vodećeg kleroUSTAŠKI orijentiranog kolumnista Slobodne Dalmacije“, Nosić laže da ga nazivam „kleroFAŠISTOM“, inače loše izabranim terminom koji su rabili komunisti u ideološkim prepucavanjima s onima koje ja dosljedno nazivam preciznijim i egzak-tnijim terminom – kleroustaše. Pa na toj laži Nosić gradi cijeli članak. Nonšalantno se igra riječima „fašist, antifašist, klerofašist“, svašta pri tome lupeta (dubrovački: prdoklači) i da-kako na lažnim pretpostavkama izvlači lažni zaključak – etiketirajući (sic!) mene ni kriva ni dužna –fašistom!Poručuje mi Nosić da sam se „olako zama-skirao u Evropljanina“, jer da iznosim u svom tekstu „stavove koji se ne mogu spojiti s uni-verzalnim načelima ljudskih prava i temeljnim

načelima Evrope“. On, paradigma u srednji vijek svjetonazorski ukotvljene sekte, koja čim izađe iz sakristije postaje suštinski pro-tuustavna, u hrvatskom i evropskom smislu, već i samim time što ženu, dakle najmanje 50 posto čovječanstva, drži „drugotnom“, upušta se u dociranje o ljudskim pravima! Odnosno temeljnim načelima današnje Evrope, među ostalim i onim definiranim Istambulskom konvencijom, posebice onim koji normira da su spolovi rodno ravnopravni, pa da, eto, i zbog toga ne dolazi u obzir da bi kršćanstvo, baš ovo kako ga prakticira Nosić i njegova (hrvato)katolička crkva, uzela odnosno spo-menula kao svoj ustavni temelj. Ne, moderna Evropa, čiji sam etnik s ponosom prisvojio kao svoj novi pridjevak, temelji se na antina-cifašizmu, a do ovoga (najvišega na svijetu!) stupnja zaštite i ostvarenja temeljnim ljudskih prava došla je unatoč elementarnoj nepogo-di koja je snašla još u 4.stoljeću s Konstanti-novim nametanjem kršćanstva kao službene državotvorne vjere u Rimskom carstvu, a koji politički recept za podjarmljivanje puka su zdušno nastavili prakticirati evropski kraljevi i carevi kroz cijeli stari i srednji vijek. S kojim defektom se današnja Evropa jest suočila, ali još ne tako eksplicitno kao što ja to činim zak-ljučujući ovaj članak.

Darko Kaciga Evropljanin

P.S.1. „Nije bez značenja činjenica, koja osvjet-ljuje odnose klera prema Paveliću i njegovim nastojanjima, koja se nalazi u jednoj muzičkoj zbirci pjesama ‘Hrvatsko selo’, komponiranih od franjevca Bernardina Sokola, u kojoj svaka pjesma ima ne samo svoj crkveno-katolički ton, nego svaku prožima i politička i ustaška misao. Taj pjesnik-kompozitor u svojoj politič-ko-patriotskoj inspiraciji progovorio je kroz zvukove, koji su odjekivali u ustaškim logori-ma u Italiji, kao i u Hrvatskoj.‘Ante će donijeti Hrvatskoj spas,Hrvat će na svome biti svoj’ (Hrvatski narod, 31.VII.1941.)Ovaj pjesnik-kompozitor bio je uveliko zadu-žio ustaški pokret još i time što je ranije bio veoma pouzdan Pavelićev kurir, saobraćajući između Jugoslavije i Italije, noseći poruke i naređenja u Hrvatsku od Pavelića.“ (Viktor Novak: Magnum crimen / Pola vijeka klerikalizma u Hrvatskoj, II.tom, 23.str.; Catena Mundi, Beograd 2019.) P.S. Ceterum censeo…uostalom mislim da treba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvo svima koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Ministarstvo turizma; 3), a mostu preko Rijeke dubrovač-ke vratiti njegovo časno, izvorno ime – Most Dubrovnik.

HDZ I SDP RUKU POD RUKU (3)

Kad se na laži gradi cijeli članakDakle, kad ja kažem da je Nosić ili Ugrin ili Šola kleroustaša ne

etiketiram, nego iščitavam to iz njihovih tekstova

U okviru Dječjeg tjedna koji se obilježava diljem Hrvatske od 7.10. do 14.10. eko Eko Omblići i Zeleno Sunce imaju u Mokošici i Rijeci dubro-vačkoj niz aktivnosti kao: berbu maslina, sadnju stabala ,festu od palačinki te dječji eko igrokaz “Plodovi zemlje”.

EKO OMBLIĆI, ZELENO SUNCE, ZELENI TELEFON

DJEČJI TJEDAN

SJEČA STABALA U MOKOŠICI

-Zašto su se morala posjeći vrijedna vitalna mediteranska stabla radi parkinga u Mokošici u ulici M.Kneževića 10 iznad malonogometnog igrališta - pitaju nas s ogorčenjem brojni Moko-šani putem našeg Zelenog telefona Eko Fona 020 453 850. Žale nam se kako su na zelenim padinama, uz zgrade, prošlu subotu posječene masline, rogači, šljive, mjenduli, smokve, kaiši, česvine, praske i judina stabla. Što reći nego da dijelimo ogorčenost naših sugrađana.

Predsjednica: Jadranka Šimunović

MAX TV kanal 822

YouTube LibertasTV Stream

B.NET kanal 724

A1 kanal 724

A1 IPTV kanal 142

ISKON kanal 715

LIVE STREAM 24/7 www.libertas.tv

LIBERTAS TELEVIZIJA

MIŠLJENJA, STAVOVI I GLEDIŠTA OBJAVLJENA U RUBRICI PISMA ČITATELJA I REAGIRANJA NISU STAV UREDNIŠTVA.UREDNIŠTVO PRIDRŽAVA PRAVO KRAĆENJA I OPREME TEKSTOVA. RUKOPISI I FOTOGRAFIJE SE NE VRAĆAJU.

4 GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

Prilažem fotografiju veće količine komunalnog otpada nepropisno odloženog na početku Cri-jevićeve ulice uz zgradu Umjetničke škole Luke Sorkočevića. Fotografija je snimljena 7. listo-pada 2019. u 13h30. Unatoč trudu čistača koji više puta u danu odnose otpad s ovog mjesta ovakav prizor je, na žalost, dosta čest. Otpad na ovom mjestu nepropisno odlažu ne samo po-sjetitelji, koji možda ne znaju mjesto i vrijeme odlaganja otpada, nego i nesavjesni građani, stanovnici Grada i vlasnici apartmana u Gradu.Crijevićeva ulica je vrlo prometna a ovakvi pri-zori nikako nam ne služe na čast.Nadam se da ćete uspjeti stati na kraj ovakvom nepoštivanju Grada i građana.Dva dana kasnije dobila sam odgovor. Zahva-ljujem UO za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu i Čistoći na brzoj reakciji na prijavu komunalnog nereda. Iz priloženih fotografija, koje sam dobila od nadležnih ustanova, vidi se da je nepropisno odložen komunalni otpad uklonjen i da su poduzete mjere da se neodgo-vorno odlaganje komunalnog otpada zaustavi.

Rina Kralj-Brassard

U GRADU

Ovakvi prizori nikako nam ne služe na čast

Grad Dubrovnik dobitnik je nagrade za najbo-lji grad u kategoriji Smart City. Radi se o već tradicionalnom natjecanju „Najbolji grad“ koje provodi portal gradonacelnik.hr u suradnji s medijskom kućom Hanza media i agencijom Ipsos Puls.Proglašenje i dodjela priznanja „Najbolji grad 2019.“ održana je u petak, 4.listopada u Ši-beniku, a priznanje za 1. mjesto u kategoriji najbolji Smart City grad u Hrvatskoj primio je gradonačelnik Mato Franković.Prošlogodišnji pobjednik među velikim gra-dovima u kategoriji kvalitete života, Grad Du-brovnik je u Šibeniku branio navedenu titulu, a ove godine nominiran je i u trećoj kategoriji – gospodarstvu. U nizu parametara koji su ko-rišteni u izračunu temeljem kojega su finalisti birani, stoji u obrazloženju organizatora na-tjecanja, kod Dubrovnika se ističe rast broja poduzetnika, potpore poduzetništvu, visoke naknade za novorođenčad, trend doseljavanja stanovništva, ulaganje u sport, briga o mladi-ma i umirovljenicima, uvođenje potpune digi-talizacije, POS stanogradnja i mnogi drugi.Priznanje za najbolji grad u kategoriji Pamet-nog grada Dubrovnik je opravdao brojnim projektima baziranim na strateškoj primjeni najmodernijih tehnoloških rješenja, a usmje-renim ka povećanju kvalitete života svojih građana, ali i osiguravanju najboljeg doživljaja destinacije posjetiteljima.Jedan od najvećih takvih projekata svakako je u svijetu jedinstveni i 3,2 milijuna kuna vrijedan sustav pametnog parkinga, koji je pokrenut u srpnju. U okviru sustava na sva parkirališna mjesta postavljeno je ukupno 1.909 senzora povezanih na najsuvremeniju NB-IoT mrežu.

Osim toga, aplikacijom Dubrovnik Visitor Grad Dubrovnik prati podatke o kretanju ljudi u po-vijesnoj jezgri, a dostupna je i web aplikacija za predviđanje gužvi na odabrane datume, kako bi posjetitelji prilagodili vrijeme obi-laska grada u vrijeme manje gužve. Stanje u prometu na šest frekventnih lokacija moguće je pratiti na internetu putem web kamera na prometnicama.Nedavno je predstavljen i najmoderniji su-stav za upravljanje prostornim podacima u formatu 3D i 2D portala, prvi takav u Hrvat-skoj, a zainteresiranoj javnosti dostupan je na internetskim stranicama Grada Dubrovnika. Naime, za ovaj sustav Grad Dubrovnik je već dobitnik priznanja za najbolje rješenje za 3D urbano planiranje za pametni i održivi grad dodijeljeno na tradicionalnoj konferenciji GDi Solutions Day.Sve navedeno, ali i brojna druga rješenja po-put pokretanja potpune digitalizacije radnih procesa gradske uprave, pozicioniraju Du-brovnik kao predvodnika u primjeni modela Smart City koncepta i dio su šire vizije grada koji svoju budućnost temelji na održivom ra-zvoju.

TRADICIONALNO NATJECANJE „NAJBOLJI GRAD“

GRAD DUBROVNIK NAJBOLJI JE HRVATSKI SMART CITY GRAD

Priznanje za najbolji grad u kategoriji Pametnog grada Dubrovnik je opravdao brojnim projektima baziranim na strateškoj primjeni najmodernijih tehnoloških rješenja, a usmjerenim ka povećanju kvalitete života svojih građana, ali i osiguravanju najboljeg doživljaja destinacije posjetiteljima

GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019. 5

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Fran-ković uputio je 3.listopada otvoreno pismo potaknuto posljednjim neistinitim izjavama dijela čelnih ljudi hrvatskog zdravstva; ravna-telja HZZO-a i direktora Udruge poslodavaca u zdravstvu, a na temu financiranja dubrovačke Opće bolnice.Tim izjavama, koje ni najmanje nisu bazirane na činjenicama, nanesena je šteta Gradu Du-brovniku koji, iako nije obvezan, brojnim do-nacijama pomaže Opću bolnicu Dubrovnik, ali i druge javne ustanove u zdravstvu na svom području. Dopis je na znanje upućen i ministru zdravstva Milanu Kujundžiću, a glasi:“U Gradu Dubrovniku neugodno smo iznena-đeni posljednjim medijskim istupima ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Luciana Vukelića i direktora Udruge poslodava-ca u zdravstvu, dr. Dražena Jurkovića, kojima su kao tvrdnje izrekli neistine vezane uz financira-nje Opće bolnice Dubrovnik iz proračuna Grada Dubrovnika.U novinskom napisu „Rijeka pomaže bolnici, a Dubrovnik ni lipe“, objavljenom u Novom li-stu dana, 2. listopada 2019., ravnatelj HZZO-a, gospodin Lucian Vukelić izjavio je sljedeću ne-istinu:„Ali županije trebaju shvatiti kako funk-cionira zdravstvo u Hrvatskoj. Gradovi Rijeka i Dubrovnik imaju sličan proračun, Dubrovnik ima bitno manje stanovnika od Rijeke, a za svo-ju bolnicu, za razliku od Rijeke, ne izdvaja ništa.“Na sličnom tragu je i dr. Dražen Jurković, direk-tor Udruge poslodavaca u zdravstvu, koji je u intervjuu za Glas Istre istog dana, 2. listopada, izjavio:„Bogatije županije, a uzmimo primjer Rijeke, obraćaju veću pozornost na funkcionira-nje sustava i kroz dodatna sredstva daju novce. Nitko to lokalnim upravama ne brani, a neke se i premalo uključuju. Svaki župan može dati dodatna sredstva i financirati bolnicu ili dom zdravlja i neke sredine to rade. Imate i primjer Dubrovnika, gdje je bolnica objektivno u pro-blemima, ali je nedopustivo da Grad Dubrovnik ne sudjeluje u financiranju te bolnice. Ne može se dubrovačka bolnica jednako financirati kao ona u Gospiću, jer se samo od kruzera ili obi-

laska zidina godišnje zarade milijuni. A stav je da ne postoji obaveza financirati zdravstvene ustanove, a one imaju obaveze liječiti turiste. To naprosto nije u redu.“Dopustite da izrazimo svoju iznenađenost, čak zaprepaštenost, činjenicom kako gospoda Vu-kelić i Jurković, kao dio čelnih ljudi koji uprav-ljaju hrvatskim zdravstvenim sustavom nisu do kraja upoznati s događanjima u zdravstvu na području Republike Hrvatske te u javnost dis-tribuiranju ovakve tvrdnje koje su suštinski pot-puno netočne. Naime, iako ga zakon na to ne obvezuje, jer su osnivači bolnica županije, Grad Dubrovnik je iz svog lokalnog proračuna samo u posljednje dvije godine za potrebe Opće bol-nice Dubrovnik izdvojio gotovo 7 milijuna kuna javnog novca, a do kraja ove godine planiramo izdvojiti još 2 milijuna kuna, što zorno prikazuje koliko su gospoda Vukelić i Jurković pogriješili u svojim istupima.Posebno nas iznenađuje istup gospodina Vuke-lića koji, ničim izazvan, spominje Grad Dubrov-nik, iako bi trebao biti svjestan kako je svojom odlukom prije dvije godine ukinuo punkt hitne medicinske pomoći na elafitskim otocima, oci-jenivši ga nepotrebnim. Svjesni važnosti dubro-vačkih Elafita, ova gradska uprava odlučila se u potpunosti financirati navedenu uslugu te smo u posljednje dvije godine samo za ovu svrhu izdvojili ukupno 840 tisuća kuna, a sve kako bi zdravstvena skrb na našim elafitskim otocima ostala na nivou kakav stanovnici ovih otoka, građani Grada Dubrovnika, zaslužuju.Grad Dubrovnik i Opća bolnica Dubrovnik su-rađuje na projektu izgradnje i opremanja sen-zoričkog parka u Dubrovniku, dok se jedna od posljednjih novčanih donacija prema Bolnici odnosi na 2.1 milijun kuna vrijednu obnovu bolničkog informatičkog sustava. Prošle godine je donacijom gradske Javne ustanove Rezervat Lokrum te drugih donatora nabavljen novi, su-vremeni digitalni mamograf. Nadalje, poznato je kako je, zbog kretanja tržišta nekretnina, pitanje stanovanja jedan od većih problema u Gradu Dubrovniku. Stoga je Grad Dubrovnik odlučio bez naknade ustupiti dva stana u svom vlasništvu Općoj bolnici Dubrovnik.

No, Opća bolnica nije jedina zdravstvena usta-nova na području grada koju Grad Dubrovnik financijski potpomaže. Spomenut ćemo finan-ciranje nabavki specijaliziranih vozila za Hitnu medicinsku pomoć Dubrovnik i Dom zdravlja, za što je ukupno izdvojeno preko 700 tisuća kuna. Za potrebe Doma zdravlja Grad Dubrov-nik je nabavio tri analizatora krvi za djecu. Osim toga, već dugi niz godina Grad Dubrovnik fi-nancira ljetnu ambulantu u povijesnoj jezgri i ambulantu na otoku Koločepu, za što na godiš-njoj razini osigurava više od pola milijuna kuna. Grad je Domu Zdravlja dodijelio i vrijedan pro-stor u Dubrovniku za potrebe pedijatrijske am-bulante i ambulante za logopeda. U adaptaciju prostora uloženo je više od milijun kuna te je u postupku nabava potrebne zdravstvene i dru-ge opreme, sve financirano iz proračuna Grada Dubrovnika. Obzirom da u ovom trenutku Dom zdravlja nije u mogućnosti financirati liječnicu i medicinsku sestru u pedijatrijskoj ambulan-ti Mokošica, Grad Dubrovnik je za navedenu uslugu izdvojio sredstva u iznosu od 400 tisuća kuna. I kao posljednje, ali ne manje značajno, Grad Dubrovnik u potpunosti financira fiziote-rapeuta u Općoj bolnici Dubrovnik za djecu s poteškoćama u razvoju, za što se iz proračuna izdvaja 180 tisuća kuna.Iz svega gore navedenog vidljivo je kako su pla-siranjem neistina u javni prostor gospoda Vu-kelić i Jurković, iz samo njima poznatih razloga, obmanuli javnost, i to u jeku „javne rasprave“ o stanju u hrvatskom zdravstvu, a koje je optere-ćeno brojnim problemima. Iako to nije zakonski dužan, Grad Dubrovnik će nastaviti financijskim donacijama pomaga-ti Opću bolnicu Dubrovnik i druge ustanove u zdravstvu jer želi svojim građanima osigurati najbolju moguću kvalitetu zdravstvene usluge. Zbog toga smo osjetili potrebu javno reagirati na ovaj način jer se uzastopnim istupima ova-kve prirode nanosi šteta Gradu Dubrovniku, i to od strane onih koji bi trebali poznavati činjeni-ce.S poštovanjemGradonačelnikMato Franković”

URED GRADONAČELNIKA GRADA DUBROVNIKA - FINANCIRANJE OPĆE BOLNICE DUBROVNIK, REAKCIJA

MALO ISTINE NE BI IM ŠKODILO

Ususret Dječjem tjednu koji se ove godine obilje-žava od 7. do 13. listopada, zamjenica gradona-čelnika Jelka Tepšić i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić obišli su 5.listopada djecu koja pohađaju subotnji program u vrtiću Pčelica u Novoj Mokošici. Uz tridesetak najmlađih pola-znika vrtića i njihovih odgojiteljica, dočekala ih je Dijana Brkić Hadžikadunić, privremena ravnate-ljica ustanove u osnivanju, Dječjeg vrtića Pčelica. Rad subotom Dječji vrtići Dubrovnik uveli su od 1. travnja ove godine u vrtićima Palčica i Pčelica, u sklopu projekta „Grad ZA djecu - poboljšanje

usluga i uvjeta za djecu u sustavu ranog i predš-kolskog odgoja i obrazovanja na području grada Dubrovnika“ vrijednog više od 14 milijuna kuna. Istim projektom organizirana je i poslijepodnevna smjena svakim radnim danom od 9.30 do 19.30 sati i to u vrtićima Izviđač, Pile, Ciciban, Palčica, Škatulica i Pčelica. Zamjenica Tepšić ovom prili-kom izrazila je zadovoljstvo što je Grad Dubrov-nik ovim programom unaprijedio ukupnu uslugu poboljšanim i kvalitetnijim programima predš-kolskog odgoja. Projekt je u potpunosti financi-ran sredstvima Europskog socijalnog fonda kroz Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali

2014.-2020. Dodijeljenim sredstvima zaposleni su novi odgojitelji potrebni za održavanje progra-ma poslijepodnevnog rada i rada subotom, kao i djelatnici u tehničkom osoblju i stručni kadar. Do sada je zaposleno 16 odgojitelja, 15 asistenata, jedan psiholog, pet spremačica i jedna kuharica. U svrhu unapređenja kvalitete predškolskog od-goja, u sklopu istog projekta, odrađene su brojne stručne edukacije te je nabavljena oprema za pro-vođenje posebnih programa - program Monte-ssori i sportski program, vrijedna 670 tisuća kuna. Uz to, za nabavku i ugradnju informatičke opreme utrošeno je dodatnih 60 tisuća kuna.

SUBOTA U DJEČJEM VRTIĆU PČELICA

GRAD ZA DJECU

6 GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019.

Kamena ograda oko gornje šetnice klaustra Male braće napravljena je vrlo brzo nakon što je klau-star dobio svodove. Prije svodova i izgradnje gor-nje šetnice, donju šetnicu klaustra zasigurno je natkrivala kosa nadstrešnica, što otkrivaju saču-vani kameni „pjoveri“ na zidu crkve i na istočnom krilu samostana. Nadstrešnica je već 1376. zamije-njena čvrstom gornjom šetnicom, kada je klaustar dobio lukove s križnim svodovima, a što je, kako je zabilježeno, učinio Leonardo Stjepanov iz Firenze. Da ograda spada u stariji dio građevine vidi se po spajanjima pojedinih dijelova ograde, po tašelima i po dekorativnom kamenom vijencu kojim zavr-šavaju zidovi oko otvorenog dijela klaustra. Vije-nac koji je baza ograde izlazi kao okapnica u pro-stor desetak centimetara i profiliran je bogatom biljnom dekoracijom. Svaka od četiri strane ima određenu dekorativnu shemu koja se ponavlja. Sama ograda nije odmah bila posve izvedena, jer je zabilježeno da se dubrovački klesar Ratko Braj-ković 1443. obvezao da će je završiti.

Dijelove kamene ograde oko gornje šetnice, vi-sine 110 cm, pratimo po istom ključu kao i onu pod svodovima. Njen početak je prema tome u jugoistočnom kutu, gdje se nalazi pilon, koji s profiliranim okruglim završetkom oko 15 cm izlazi iznad grede. Tako je i na ostala tri kuta klaustra. Na svakoj od četiri strane klaustra nalazi se još po 6 takvih pilona, pa ih brojimo 28 ukupno. Između pilona na svakoj strani je 7 segmenata od kojih je svaki sastavljen od po 4 dvostruka stupića s ka-pitelima. Iznad svakog kapitela je impost, koji je prema vrtu ukrašen različitim reljefnim znakovima perunike. Imposti su u ovom slučaju dio površne ogradne grede i trolisnih lukova isklesanih od jed-nog kamena. U svakom segmentu ograde pet je takvih trolisnih lukova. Dvostrukih stupića je uku-pno 112, koliko je i kapitela, a broj pojedinačnih stupića oko čitave ograde iznosi 224. Stupići su ovdje postavljeni u nizu jedan za drugim, dok su uz donju šetnicu stupovi postavljeni jedan nasu-prot drugome.

Da je i ograda bila rušena i obnavljana otkriva spa-janje pojedinih njenih dijelova, ali i godina 1626. koja je upisana na istočnom dijelu iznad kapitela 92 sa strane prema šetnici. Ograda je zasigurno pretrpjela štetu i za vrijeme dok su francuski od-nosno austrijski vojnici bili u samostanu (od 1. veljače 1814. do 31. svibnja 1825.). U jednom tu-rističkom austrijskom vodiču, koji je objavio crtež klaustra, vidljivo je da na južnoj strani ograda ne postoji. Provincijal je 8. listopada 1898. od kon-zervatora tražio dozvolu za njeno obnavljanje. Njenu obnovu organizirao je vitez Svetog groba jeruzalemskog Ignacije Amerling (1830. – 1913.). Majstori su tada na tom obnovljenom dijelu, sa sjeverne strane na nekoliko segmenata ogradne grede, stavili natpis, i to: na 21. segmentu „Haec circumcirca“, na 20. „columellarum saepta“, na 19. „edaci rerum aevo“, na 18. „partium collapsa“, na 17. „ in primigenium modo restituta sunt formam“, na 16. „impensis Ignatii Amerling“, na 15. „ A(nno) D(omini) MDCCCXCIX. Potpis majstora nalazio se na 13. segmentu, na zapadnoj strani, i glasio je: „ Op(us) Lapicid(arum) Francisci et Vincentii Ca-pursi“. (Natpis u prijevodu glasi: Ova ograda / od stupića uokolo koja je / zbog zuba vremena / di-jelom pala / nedavno je vraćena u prvotno stanje / o trošku Ignacija Amerlinga / godine Gospodnje 1899. Djelo kamenorezaca Frana i Vincencija Ca-purso). Potpisani kamenoresci su tada, kako to i natpis govori, napravili novi dio ograde na kojima su zapisi, a zasigurno su neke druge dijelove ogra-de složili od polomljenih komada. U domovinskom ratu 1991., zbog udara granata, srušena su čitava dva segmenta ograde, i to 13. i 14., tako da je potpis klesara iz 1899. nestao. Po-rušeni dio napravili su iznova 2005. klesari firme „Građevinar“ iz Dubrovnika i montirali ga u siječ-nju 2006. Učinjeno je to uz pomoć prijedloga re-stauracije koji je samo za taj dio ograde naprav-ljen još u srpnju 1996. u Studio A2 u Trpnju. Taj dio grede sa znakovima perunike izrađen je različito, dok su napravljeni identični kapiteli na obadva se-gmenta. Bio je i spreman latinski tekst predložen od fra Stanka Škunce, kojeg je trebalo uklesati na 14. segment, a koji je glasio: „PARS CANCELLORUM DESTRUCTA AB EXERCITU JUGOSLAVIAE IN BELLO DIE 6. XII. 1991. RESTAURATA A. 2006.“ (U prijevodu to znači: Dio ograde srušen od Jugoslavenske voj-ske u ratu 6.XII.1991. Obnovljena godine 2006.). Zbog organizacijskih razloga tekst međutim nije uklesan. Jedan dio ograde u jugozapadnom kutu, jače oštećen u domovinskom ratu, učvršćen je također 2006. i djelomično obnovljen „tašelima“. Na ogradi je međutim na sve četiri strane ostalo još mnogo oštećenja iz tog rata, a zapadna i južna strana ima i dalje djelomično teška oštećenja.

fra Stipe Nosić

KLAUSTAR MALE BRAĆE REMEK DJELO STVARALAŠTVA

OGRADA OKO GORNJE ŠETNICEU domovinskom ratu 1991., zbog udara granata, srušena su čitava dva segmenta ograde, i to 13. i 14., tako da je potpis klesara iz 1899. nestao. Porušeni dio napravili su iznova 2005. klesari firme „Građevinar“ iz Dubrovnika i montirali ga u siječnju 2006.

GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019. 7

8 GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019.

GRAD DUBROVNIK

Radovi na izgradnji parkirališta u Ulici Marina Kneževića u naselju Nova Mokošica započeli su u srije-du, 2. listopada.Radovi se izvode na dijelu kod spoja s Ulicom Između dolaca. Ukupno je predviđena izgradnja 59 parkirališnih mjesta od čega su tri parkirališna mjesta predviđena za osobe smanjene pokretljivosti.Izvođač radova na izgradnji parki-rališta je tvrtka Texogradnja d.o.o., dok stručni nadzor nad gradnjom provodi tvrtka Canosa inženjering d.o.o.Ukupno predviđeno vrijeme tra-janja radova je 100 radnih dana,

a vrijednost investicije iznosi 2.856.287 kuna.Podsjetimo, u lipnju su završeni radovi na uređenju parkinga u ulici Od izvora, gdje je označeno ukupno 31 parkirališno mjesto za automobile, 5 parkirališnih mjesta za motocikle te jedno za osobe s invaliditetom. Na području južno od zgrada HRVI, odnosno sjeverno od O.Š. Mokošica, u tijeku su rado-vi na izgradnji parkirališta kapaci-teta 72 parkirna mjesta, a slijedi i izgradnja parkirališta sa 65 mjesta u ulici Između dolaca, što ukupno čini više od 200 novih parkirališnih mjesta u Novoj Mokošici.

Svečano otvaranje hangara za male jedrilice Optimist i Laser odr-žano je 7.listopada u Orsanu, a to je ujedno i prvi sportski objekt koji je izgrađen u Dubrovniku od 1982. godine. Otvorenju su prisustvova-li, uz domaćina, predsjednika JK Orsan Marinka Mikulandru, grado-načelnik Mato Franković, zamje-nice Orlanda Tokić i Jelka Tepšić, predsjednik Gradskog vijeća Mar-ko Potrebica i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, soci-jalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić.- Činjenica je kako u posljednjih 40-ak godina u Dubrovniku nije bilo značajnije investicije u sportsku infrastrukturu. Samo u ovoj godini, osim ovog objekta, uskoro će biti gotov teren u Gospinom polju sa svlačionicama i tribinama. Zapo-čeli su radovi na rekonstrukciji biv-šeg hotela Stadion i novog muzeja

vaterpola, radovi na judo dvorani Mokošica i to je sve što smo obeća-vali prilikom natjecanja za preuzi-manje odgovornosti za upravljanje Gradom Dubrovnikom.Izrada strateškog dokumenta je bila nužna, strategije sporta koja nije samo podloga za ovu gradsku

upravu nego i za one koji dolaze iza nas. Teško je postići vrhunske rezultate u sportu bez adekvatne sportske infrastrukture, a onda kad ih postižete znači da imate izuzetne sportaše i to je ono što Dubrovnik ima. Međutim ne staje-mo tu, nastavljamo u idućoj godi-

ni s obnovom postojeće sportske dvorane, počinjemo pripreme za izgradnju nove sportske dvorane, a sve kako bi naši sportaši dobili adekvatne uvjete i kako bi ovaj prenosili ime ovog grada cijelim svijetom. Uskoro se završava i in-vesticija u novu sportsku dvoranu OŠ Montovjerna koja će svojim sa-držajem i prostorom biti potpuno adekvatna za sportska natjecanja – istaknuo je gradonačelnik Fran-ković, pritom se zahvalivši pred-sjedniku Mikulandri na snažnom zalaganju u izgradnji hangara.Predsjednik Mikulandra je rekao kako se na projektu radilo skoro tri godine i da bi ga teško završili bez financijske pomoći Grada Du-brovnika.- Dokaz je to kako ova gradska vlast itekako brine o sportu i o sportašima - naglasio je predsjed-nik Mikulandra.

SPORTSKI OBJEKTI

OTVOREN HANGAR ZA MALE JEDRILIČARE U ORSANU

Kroz program redovnog održavanja sportskih terena i dječjih igrališta Upravnog odjela za komunalne dje-latnosti i mjesnu samoupravu Gra-da Dubrovnika potpuno je obnov-ljen sportski teren Zaton - Soline, uz državnu cestu D8 u Zatonu.U sklopu provedenih radova po-stavljen je novi sloj asfaltne pod-loge debljine pet centimetara, uklonjena je zastarjela oštećena metalna konstrukcija tribina te su izgrađene nove betonske tribine sa zaštitnom ogradom. Za košarku je postavljena potpuno nova kon-strukcija s obručem, dok su dva malonogometna gola i dva mala gola obnovljeni i na njih su postav-

ljene nove mrežice. Popravljena su i dvoja ulazna vrata, kao i pocinčana ogradna konstrukcija terena, a staro žičano pletivo zamijenjeno je no-vim visine oko pet metara. Popratni radovi obuhvatili su bojenje zidova, podzidova i tribina. Potpuno novi izgled igrališta zaokružen je iscrta-vanjem linija za mali nogomet, ko-šarku i odbojku, kako bi ovaj novo-obnovljeni teren bio funkcionalan za više sportova. Okoliš je hortikul-turno uređen uklanjanjem raslinja i košnjom trave oko terena. Radove sanacije je izveo ugovorni izvođač Grada Dubrovnika, tvrtka Tehno-gradnja d.o.o., a ukupan iznos inve-sticije je 427.637,00 kuna s PDV-om.

ZAPOČELA IZGRADNJA NOVOG PARKIRALIŠTA U MOKOŠICI

59 mjesta u Ulici Marina Kneževića

U ZATONU

Obnovljen sportski teren

GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019. 9

Povodom obilježavanja Dana neovisnosti Republike Hrvatske gradonačelnik Mato Franković, za-mjenica Jelka Tepšić, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica i gradski vijećnik Marijo Bekić po-ložili su vijence i zapalili svijeće pored Spomen križa na groblju Boninovo.Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća počast su odali i predstav-nici Dubrovačko-neretvanske županije, na čelu sa zamjenicima

Žaklinom Marević i Joškom Ceba-lom te predsjednicom Županijske skupštine Vilmom Kosović, pred-stavnici PU dubrovačko-neretvan-ske na čelu s načelnikom Ivanom Pavličevićem, predstavnici Udru-ge roditelja poginulih branitelja i Udruge udovica te predstavnici drugih udruga proisteklih iz Do-movinskog rata. Misa zadušnica služila se u dubro-vačkoj Katedrali u utorak 8. listopa-da 2019..

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, pročelnica Uprav-nog odjela za kulturu i baštinu Ana Hilje, pročelnik Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projekti-ma Srđan Todorovski, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica te gradski vijećnici Jadran Barač i Tatjana Šimac Bonačić položili su vijence i zapalili svijeće kod spo-men obilježja u Mokošici, u sjeća-nje na tragično stradanje devetero mladih Dubrovčana 7. listopada

1991.Vijence su položili uz predstavni-ke Grada i predstavnici Gradskog kotara Mokošica, obitelji stradalih i udruga proisteklih iz Domovin-skog rata.Prije 28 godina ispred skloništa u Mokošici za vrijeme agresorskog napada svoje živote izgubili su: Jozo Brajović, Milenko Kulaš, De-nis Čimić, Ivo Maškarić, Vladimirka Dopsai, Miho Liban, Nikola Liban, Alen Vasiljević i Joško Vuković.

Povodom Dječjeg tjedna, koji se ove godine obilježava od 7. do 13. listopada, dubrovački gradona-čelnik Mato Franković i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić primili su 7.listopada izaslanstvo Društva naša djeca Dubrovnik, kojeg su činili učenici Dječjeg foruma, Dječ-jeg gradskog vijeća te volonteri Društva.U njihovo ime Gradonačelnika i Zamjenicu pozdravila je dječja gradonačelnica Karmen Begić. Uz predstavljanje dosadašnjih aktiv-nosti izvijestili su i o skorom od-lasku članova Foruma u Sabor RH, gdje će u ime djece Dubrovnika izložiti problem za kojeg smatraju da se treba riješiti na nacionalnoj razini. Ove godine govorit će o si-gurnosti djece u prometu i proble-mima koje je donio zakon o libera-

lizaciji tržišta autotaksi prijevoza.Ujedno su izrazili zadovoljstvo obnovom dječjih i sportskih igra-lišta, a vodstvo Društva naša dje-ca Dubrovnik zatražilo je pomoć Grada kod osiguranja prostora za događanja koja organiziraju. Gra-donačelnik Mato Franković kazao je kako će, u sklopu prostora koji se uređuju u Luci Dubrovnik za po-trebe dubrovačkih udruga za mla-de, biti dovoljno prostora kojeg će moći koristiti i Društvo.Gradonačelnik Franković ujedno je podsjetio i na brojne projekte kojima Grad Dubrovnik pomaže djecu i mlade, od samog rođenja, preko vrtićkih i školskih dana, do studiranja i pomoći kod osiguranja stambenog prostora, što je najno-vija mjera koja uskoro kreće u re-alizaciju.

MOKOŠICA

Položeni vijenci kod spomen obilježja

UZ DAN NEOVISNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE

Položeni vijenci i zapaljene svijeće

NA OSOJNIKU

Obilježena 16. godišnjica otkrivanja spomenika poginulim hrvatskim braniteljimaGradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, zamjenice Jelka Tepšić i Orlanda Tokić, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, pročelnik Upravnog odjela za ob-razovanje, šport, socijalnu skrb i ci-vilno društvo Dživo Brčić te gradski vijećnik Krešimir Marković položili su5.listopada vijence i upalili svije-će u znak sjećanja na 16. obljetnicu otkrivanja spomenika poginulim hrvatskim braniteljima na širem po-dručju Osojnika.Prošlo je 28 godina, a kao da je bilo jučer. Rane su još svježe, svježa je bol. Ali istovremeno ne jenjava taj osjećaj hrvatskog ponosa, na dane kada je hrvatski narod konačno iz-borio onaj svoj tisućljetni san o slo-

bodnoj i neovisnoj Domovini. Ovo je neovisna i slobodna domovina Hrvatska, međunarodno priznata, a na nama je da je činimo svaki dan boljom, kvalitetnijom i uspješnijom. Mjesto koje će biti tolerantno prema svima drugima i drugačijima, ali koji će uvijek živjeti onaj svoj snažni hr-vatski duh. Za to su se borili hrvatski branitelji i za to su davali svoje živo-te – rekao je gradonačelnik Franko-vić.Počast poginulim braniteljima odali su i predstavnici Županije, PU du-brovačko neretvanske, udruga bra-nitelja te udruga proisteklih iz Do-movinskog rata.Nakon polaganja vijenaca služena je sveta misa u crkvi sv. Jurja Osojnik.

PREDSTAVNICI DJEČJEG FORUMA I DJEČJEG GRADSKOG VIJEĆA

NA PRIJEMU U GRADU

POTPISAN UGOVOR

Grad sufinancira podiznu rampu za zgradu HZZ-aUgovor o donaciji za sufinancira-nje nabave ugradnje vertikalno podizne rampe, radi osiguranja pristupa osobama s invaliditetom i osobama otežane pokretljivosti upravnoj zgradi Područnog ure-da HZZ-a Dubrovnik potpisali su 4.listopada gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i rav-natelj Hrvatskog zavoda za zapo-šljavanje Ante Lončar. Vrijednost potpisanog ugovora je 124.975,00 kuna.‘’Više smo puta isticali kako je oso-bama s invaliditetom bitno osigu-rati neometan pristup zgradama javnog karaktera. Ova će zgrada sada to dobiti i vjerujem da ćemo u skoroj budućnosti sa svima oni-ma koji nemaju riješeno pitanje pristupa isti osigurati’’, rekao je gradonačelnik Mato Franković.Upravo su osobe s invaliditetom jedna od ciljnih skupina s kojima

radi HZZ, a nakon ugradnje ove rampe, što je predviđeno za 15-ak dana, bit će im olakšan i pristup sa-moj zgradi Zavoda.‘’Ovom se prilikom zahvaljujem Gradu Dubrovniku, na čelu s gra-donačelnikom Frankovićem, što su prepoznali potrebu za izgradnjom pristupne rampe. Važno je istaknu-ti da HZZ na području Dubrovač-ko-neretvanske županije provodi niz aktivnosti, a jedna od ciljnih skupina koje želimo uključiti su i osobe s invaliditetom i možemo reći kako smo tijekom ove godine zaposlili 74 osobe s invaliditetom s područja DNŽ’’, kazao je ravnatelj HZZ-a Ante Lončar.Iznio je također i podatke o stopi nezaposlenosti u Gradu Dubrovni-ku, koja iznosi tek 3,4 posto, te na-javio kako će se od iduće godine raditi na sustavu rješavanja radnih dozvola.

10 GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019.

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

S ciljem jačanja razvojnog poten-cijala svih hrvatskih regija Mini-starstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije organizi-ralo je tradicionalnu godišnju kon-ferenciju „Dani regionalnog razvo-ja i EU fondova“ koja se održala 5. i 6. listopada u turističkom naselju Amadria Park u Šibeniku.Ministarstvo, kao nositelj regi-onalnoga razvoja, u Šibeniku je okupilo predstavnike državne uprave i jedinica lokalne i regio-nalne samouprave među kojima su bili i predstavnici Dubrovač-ko-neretvanske županije na čelu s županom Nikolom Dobroslavićem i zamjenikom Joškom Cebalom te pročelnikom UO za gospodarstvo i more Ivom Klaićem te regionalne agencije DUNEA na čelu s direkto-ricom Melanijom Milić i djelatni-com Goranom Margaretić.Na ovogodišnjim Danima regi-onalnoga razvoja i EU fondova nazočio je i premijer Andrej Plen-ković.Potvrđeno je dobro korištenje EU fondova na svim razinama u Hrvatskoj, a ostat će zapamćene dvije važne izjave. Istaknuto je kako je Pelješki most trajni simbol prvog sedmogodišnjeg razdoblja članstva Hrvatske u EU, a ministar Butković rekao je kako je autoce-

sta do Dubrovnika važan budući projekt Ministarstva mora prome-ta i infrastrukture.Kroz stručne radionice sudioni-ci iz svih krajeva Hrvatske imali su priliku izravno postavljati pi-tanja predstavnicima tijela koja upravljaju i kontroliraju proved-bu projekata koji se financiraju iz Europskih strukturnih i investicij-skih fondova. Cilj radionica bio je pomoći jedinicama lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave da što brže i učinkovitije koriste raspoloživa sredstva iz europskih fondova.U središnjem dijelu konferencije, nakon uvodnih govora domaćina te prezentacija ministara koji su čelnici Upravljačkih tijela o tome „Kako EU fondovi mijenjaju Hrvat-sku“ održao se panel „EU fondovi – izazovi za budućnost“, u kojem su ministri predstavili planove za korištenje EU fondova iz svojih re-sora u okviru pregovora o višego-dišnjem financijskom okviru.Dani regionalnoga razvoja i EU fondova završili su u nedjelju, 6. listopada, Sajmom EU namije-njenom građanima, gdje su imali priliku iz prve ruke upoznati pred-stavnike uspješnih lokalnih EU projekata i njihova iskustva u ko-rištenju EU fondova.

Zamjenica župana Žaklina Marević 5.listopada je u pratnji gradona-čelnika Metkovića Dalibora Milana obišla dvije hvalevrijedne akcije koje su se održavale na Trgu kralja Tomislava u Metkoviću – obilježa-vanje „Dana ružičaste vrpce“ te ak-cija „1000 ruža za djecu u misijama“. Naime, „Dan ružičaste vrpce“ se već tradicionalno obilježava prve subo-te u listopadu, pa je tako Udruga oboljelih od malignih bolesti ‘Život’ iz Metkovića ovom akcijom sugra-đanima koji su došli podržati akciju ukazala na važnost samopregleda i

redovitih pregleda u ranom otkri-vanju i liječenju karcinoma dojke. „1000 ruža za djecu u misijama“ akcija je koju je ured za misije Split-sko-makarske nadbiskupije organi-zirao u povodu misijskog jubileja „Kršteni i poslani – Crkva Kristova u misiji svijeta“, kojeg je za listopad proglasio papa Franjo. Akciju su or-ganizirali mladi iz Župe sv. Nikole Biskupa, a osim podjele ruža i moli-tve papa Franje, svi koji su podržali ovu akciju imali su i mogućnost da-vanja novčane donacije za potrebe djece u misijskim zajednicama.

ŽUPAN DOBROSLAVIĆ SA ZAMJENIKOM CEBALOM I SURADNICIMA NA DANIMA REGIONALNOG RAZVOJA I EU FONDOVA

MINISTAR BUTKOVIĆ: ”AUTOCESTA DO DUBROVNIKA VAŽAN BUDUĆI PROJEKT MMPI-ja”

PODRŠKA AKCIJAMA

Zamjenica župana na „Danu ružičaste vrpce“ i „1000 ruža za djecu u misijama“

Promidžbeni film Turističke za-jednice Dubrovačko-neretvan-ske županije “Dubrovnik Riviera” uvršten je u uži krug u izboru za najbolji turistički film na svijetu. Pobjednika će izabrati publika i to glasovanjem na ovom linku: https://bit.ly/2Vq89zWGlasovanje je otvoreno 1.-25. listo-pada 2019. godine, a s iste adrese moguće je glasovanje jednom dnevno.CIFFT (The International Commi-ttee of Tourism film Festivals) je

osnovan 1989. godine u Beču da bi prepoznao, nagradio i proslavio izvrsnost u turističkom video mar-ketingu. CIFFT obuhvaća 18 raznih festivala diljem svijeta. U Beču će se 12. studenog 2019. održati “Festival svih festivala” Grand Prix gdje će se na svečanoj ceremoniji dodijeliti nagrade za najbolji tu-ristički film i za najbolju turističku reklamu na svijetu. Pozivamo Vas da svojim glasovima pomognete da osvojimo i ovu nagradu.TZ DNŽ

TZ DUBROVAČKO NERETVANSKE ŽUPANIJE

GLASOVANJE ZA NAJBOLJI TURISTIČKI FILM NA SVIJETU

GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019. 11

Dubrovačko-neretvanska županija u suradnji s Gradom Zagrebom i Gradom Dubrovnikom drugu godi-nu zaredom, organizira samostalni plasman mandarina u sklopu mani-festacija:„Zagreb Neretvi, Neretva Zagrebu“ i „Dani Neretve Dubrovniku“.Plasman bi se vršio direktnom pro-dajom na štandovima na atraktiv-

nim lokacijama u gradu Zagrebu i u parku Pile u gradu Dubrovniku.Cilj ovih manifestacija je da se proi-zvođačima iz doline Neretve osigu-ra samostalna prodaja mandarina, a građanima Zagreba i Dubrovnika pruži mogućnost konzumacije pr-voklasnih proizvoda čija je kvaliteta sinonim izvrsnosti već desetljećima.Manifestacija „Zagreb Neretvi, Ne-

retva Zagrebu“ održat će se u ter-minu od 03. do 17. studenoga 2019. godine.Manifestacija „Dani Neretve u Du-brovniku“ održat će se u terminu od 13. studenoga do 30. studenoga 2019. godine.Pozivaju se svi proizvođači zainte-resirani za sudjelovanje u manife-stacijama da se obrate savjetniku u

Upravnom odjelu za gospodarstvo i more Čedi Vučkoviću, koji će ih uputiti u detalje oko organizacije manifestacija. Prijave se prikupljaju zaključno s 21. listopadom 2019. godine.Kontakt podaci: Čedo Vučković (tel – 020/351-482, mob- 098/344-998) ili putem maila (cedo.vuckovic@dnz.hr).

U Opuzenu i Pločama 4.listopada su, u nazočnosti ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćo-rića te župana Nikole Dobroslavića i zamjenika Joška Cebala i Žakline Marević, potpisani ugovori koji se odnose na sufinanciranje izgradnje sustava aglomeracije u ukupnom iznosu od gotovo 280 milijuna kunaU Pločama su ministar Tomislav Ćorić, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, ravnatelj JU „Izvor Ploče“ Boris Palac i gradona-čelnik Ploča Miše Krstičević potpi-sali Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava i Ugovor o sufinanciranju za projekt Poboljšanje vodokomu-nalne infrastrukture aglomeracije Ploče. Ukupna vrijednost projekta je 249.094.410,73 kune, obuhva-ća izgradnju sustava odvodnje na području Grada Ploča te izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a razdoblje provedbe projek-ta je do svibnja 2022. godine.„Projekt koji se pripremao godina-ma konačno ulazi u samu realizaci-ju. Oko 45 posto kućanstava na po-dručju Ploča je spojeno na mrežu javne odvodnje. Dakle, realizacijom ovog projekta ta priključenost će rasti preko 90 do 94 posto. Rješa-va se ogroman ekološki problem, odnosno okolišni problem i to je ono što će definitivno biti najveći domet i najveće dostignuće tog projekta.“, istaknuo je među ostalim ovom prilikom ministar Ćorić. Župan Nikola Dobroslavić čestitao je svima uključenima u ovaj izvan-redni projekt, istaknuvši kako su projekti aglomeracija nužni kako za kvalitetu života naših sugrađa-na tako i za gospodarstvo. „Moram ovdje spomenuti, ovo je jedan od ovakvih projekata u našoj župani-ji i veselim se svakome od njih jer podižu kvalitetu života, ali moram također reći da svi ovi projekti ne bi bili mogući bez sufinanciranja iz eu-ropskih fondova, bez kojih bi bili i puno sporije realizirani. Mi ovdje na

području Grada Ploča europskim sredstvima provodimo još nekoliko projekata i to je sve način na koji se može dobro koristiti europska sredstva te tako podizati kvalitetu života našim sugrađanima te po-boljšavati ponudu našim turistima“, kazao je župan. U Gradskoj vijećnici Grada Opu-zena potpisan je potom Ugovor o sufinanciranju građenja vodnih građevina na području aglome-racije Opuzen u vrijednosti od 30 milijuna kuna, a koji omogućuje završetak radova na sustavu javne odvodnje na području Opuzena i dijela Općine Slivno. Ugovor su pot-pisali direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković i direktorica Odvodnje Opuzen Ivanka Zonjić, a radovima u sklopu projekta će se na području Opuzena te Podgradine i Vlake, koji gravitiraju na pročistač otpadnih voda u Opuzenu, izgraditi osam kilometara kanalizacijskih kolekto-ra i sedam crpnih stanica. Građe-nje vodnih građevina na području Opuzena i Slivna u visini od 80 po-sto financiraju Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Hrvatske vode bespovratnim sredstvima Europske

unije, dok će Grad Opuzen izdvojiti 20 posto ukupne vrijednosti pro-jekta.Gradonačelnik Opuzena Ivo Miha-ljević ovom je prilikom kazao: „Ovo je veliki dan za nas jer ovaj način sufinanciranja najbolji je model koji smo u Gradu Opuzenu do sad, osim drugih bespovratnih sredstava koji smo iskoristili iz Europskih fondo-va, imali. Mi bismo ovim projektom dovršili kanalizacijski sustav na po-dručju grada Opuzena jer smo već izgradili pročistač otpadnih voda, devet kilometara primarne mreže i sedam kilometara sekundarne, čime smo na kanalizaciju priključili smo više od 70 posto stanovništva“, dodavši kako je kraj radova predvi-đen za kraj 2021. godine. Župan Nikola Dobroslavić pohva-lio je suradnju Ministarstva zašti-te okoliša i energetike i Hrvatskih voda s Dubrovačko-neretvanskom županijom, istaknuvši kako je način na koji pristupaju rješavanju pro-blema u dolini Neretve, ali i cijeloj Dubrovačko-neretvanskoj županiji doista vrlo dobar. Također, rekao je župan, treba čestitati i i gradona-čelnicima i načelnicima na načinu

na koji pripremaju projekte, jer oni bez te sinergije ne bi bili realizirani. „Na području doline Neretve doista imamo velike projekte Hrvatskih voda, a ključan i strateški projekt za cijelu Neretvu je projekt protiv zaslanjenja Donje Neretve, ujedno i projekt navodnjavanja Donje Nere-tve, što doista pokazuje da resorno ministarstvo, ali i Hrvatske vode kao nositelj projekta dobro razumiju probleme i razvojne potrebe ove županije i posebno doline Nere-tve.“, rekao je župan. Također, župan Dobroslavić i ovom je prilikom ista-knuo kako je mogućnost sufinan-ciranja iz fondova Europske unije sretna okolnost, jer je doista upitno kolika bi dinamika ovih projekata bila da ta sredstva nemamo. Ministar Tomislav Ćorić rekao je ovom prilikom da će se ovim pro-jektom sustav javne odvodnje na području Opuzena i Slivna dovesti do visoke razine: „Veseli činjenica da, nakon nekoliko projekata koji su u fazi realizacije na području ovog dijela Neretve, ulazimo i u ovaj pro-jekt. Mislim da svatko tko u ovom trenutku funkcionira u uvjetima ne-sređenosti sustava javne odvodnje, septičkih jama i svega onog što taj sustav sa sobom nosi, shvaća koliki je ovo iskorak. Ja bih zahvalio Gra-du Opuzenu i Općini Slivno, kao i Hrvatskim vodama na uspješnoj su-radnji i vjerujem da će u narednom razdoblju sustav javne odvodnje na području Opuzena odnosno Slivna dovesti do jedne razine koja će biti europska“, rekao je ministar Ćorić. Potpisivanju ugovora u Opuzenu nazočili su i saborski zastupnik Branko Bačić, načelnik Općine Sliv-no Smiljan Mustapić, pomoćnica ministra Elizabeta Kos te suradnici generalnog direktora Hrvatskih voda Zorana Đurokovića.

MINISTAR ĆORIĆ U DOLINI NERETVE

POTPISANI UGOVORI ZA IZGRADNJU SUSTAVA AGLOMERACIJE PLOČA, OPUZENA I SLIVNOG

POZIV PROIZVOĐAČIMA:

I ove godine plasman mandarina i u Zagrebu i Dubrovniku

12 GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019.

KONAVLE

Predstavnike KUD-a Jasenice, koji su u nedjelju sudjelovali na Prvoj smotri folklora Dubrovačko-nere-tvanske županije, primio je u pone-djeljak, 7.listopada načelnik Božo Lasić.Načelnik je ovom prilikom po-želio dobrodošlicu gostima koje je upoznao s poviješću općine Konavle, a istaknuo je kako su Konavle i Jasenice u Domovin-skom ratu pretrpjele velika stra-danja, no obje su se oporavile i danas su prosperitetne općine. Predstavnici KUD-a Jasenice za-hvalili su načelniku na prijemu te istaknuli kako su oduševljeni ljepo-tama Cavtata i Konavala. Primanju su nazočile i predstavnice udruge MAME iz Cavtata, koje su bile orga-nizatorice folklornog susreta.

U Pridvorju je 8.listopada proslav-ljen blagdan Sv. Srđa i Baha, zaštit-nika ove konavoske župe.Koncelebriranu Svetu misu pred-vodio je i propovijedao don Josip Lebo, ravnatelj Biskupijska klasične gimnazije Ruđera Boškovića. Na-

glasivši značaj Svetih Srđa i Baha, don Josip Lebo pozvao je slijediti njihovu žrtveničku ulogu koja je aktualna i u današnje vrijeme.Program proslave zaštitnika župe Pridvorje obilježen je i nastupom KUD-a „Stjepan Radić“ koji je izveo program tradicionalnih kona-voskih plesova.No, ovim nastupom program proslave nije završen. Povodom Sv. Srđa i Baha, te povodom Dan neovisnosti Republike Hrvatske, već u ovu subotu u župnoj crkvi u Pridvorju održava se koncert Pje-sme s Urjaka, na kojem će nastupiti mandolinski i tamburaški foklorni sastavi dubrovačkog kraja.žV.M.

Načelnik Božo Lasić uputio je če-stitku Dubravki Šuici na potvrdi u Odboru za ustavna pitanja Europ-skog parlamenta. Tekst čestitke prenosimo u cijelosti.Poštovana gospođo Šuica,U svoje osobno ime te u ime Općine Konavle čestitam Vam na potvrdi u Odboru za ustavna pitanja Europ-

skog parlamenta za potpredsjedni-cu Europske komisije za demokraci-ju i demografiju. Ovo imenovanje je značajno međunarodno priznanje i afirmacija ne samo Vašeg rada nego i hrvatskih nastojanja i participacije u procesima odlučivanja u EU.NačelnikBožo Lasić

CAVTAT

Prijem za članove KUD-a Jasenice

CAVTAT GRUDA

ČESTITKA NAČELNIKA LASIĆA DUBRAVKI ŠUICI

PREDAVANJE O BOGATSTVU KONAVOSKOG GOVORAJavno predavanje “Opis konavosko-ga govora – nematerijalna baština Konavala”, održala je Petra Dominik u ponedjeljak, 7. listopada 2019. u kući Matice hrvatske na Grudi. Na temelju nematerijalne baštine Ko-navala prikazano je bogatstvo kona-voskoga govora, mogućnosti istra-živanja i važnost ovog nedovoljno

istraživanog područja koji je dio identiteta svakog stanovnika Kona-vala. Nakon predavanja održana je kraća rasprava na temu konavosko-ga govora i tratimjenat za sve oku-pljene. Petra Dominik diplomirani je kroatist i lingvist te je zaposlena u Muzejima i galerijama Konavala gdje radi kao dokumentarist i lektor.

PRIDVORJE

BLAGDAN SV. SRĐA I BAHA

GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019. 13

ŽUPA DUBROVAČKA

Općinski načelnik Silvio Nardelli 7.listopada je ugostio časnu sestru Brigitu Rojnicu koja je vršila službu predstojnice redovničke zajednice u Zavodu i službu medicinske se-stre u Centru za rehabilitaciju Josi-povac i časnu sestru Terezu Pervan, Provincijalku Služavki Malog Isusa iz Splita . Povod druženja bio je od-lazak časnih sestara iz Župe Man-daljena zbog ukinuća redovničke zajednice u Zavodu Josipovac u Mandaljeni. Načelnik im je zahvalio

na predanom služenju već dugi niz godina. Zahvalio im je što su u župi vodile crkveno pjevanje, uređivale crkvu i crkveno ruho, vodile doma-ćinstvo kod župnika, a posebno što su udomljavale djecu s posebnim potrebama o kojima su danonoć-no brinule. Zaželio im je uspjeh u daljnjem radu njihovog poziva.Sestra Brigita iskazala je posebnu zahvalnost načelniku koji je uvijek bio na raspolaganju za pomoć u trenucima kad im je bilo potrebno.

ODLAZAK ČASNIH SESTARA IZ ZAVODA JOSIPOVAC

Načelnik zahvalio časnim sestrama na predanom služenju

U sklopu Dana hrvatskog turizma koji se u organizaciji Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajedni-ce i Hrvatske gospodarske komore održao u Slavoniji, Cavtat je osvojio prvo mjesto – Turistički cvijet u ka-tegoriji Malo misto. Ovom prestiž-nom nagradom Cavtat je na najbolji način zaokružio niz priznanja osvo-jenih u 2019. godini.Cavtat je započeo niz ovogodiš-njih nagrada ušavši među Top 10 European Best Destinations u kategorijima „Najbolja roman-tična destinacija“ i „Najbolja de-stinacija za ljubitelje prirode“ Nakon toga je slijedila još jedna međunarodna nagrada Srebreni cvijet u organizaciji svjetske kraj-

obrazne asocijacije Communities in Bloom – CIB čiji su dobitnici proglašeni na završnoj ceremo-niji održanoj prošlog vikenda u kanadskom gradu Yarmouthu. Ovim međunarodnim nagradama Cavtat je u Vinkovcima pridružio i jednu hrvatsku osvojivši prvo mje-sto – Turistički cvijet u kategoriji Au-tentična primorska destinacija Malo misto.Općina Konavle i Turistička zajedni-ca općine Konavle čestitaju svim tu-rističkim djelatnicima, komunalnim službama kao i svima koji su svojim radom doprinijeli ovim vrijednim priznanjima koja nas obvezuju za daljnji predan rad na podizanju kva-litete naše turističke ponude.

Zajednica sportova Općine Konavle kao prijavitelj i Općina Konavle kao partner provode projekt „Podigni-mo letvicu visoko“, financiran iz Eu-ropskog socijalnog fonda, programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020 u sklopu kojega se provodi niz aktivnosti s ciljem povećanja uključenosti mladih s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u zajed-nicu kroz šport. Projektne aktivnosti u cijelosti su financirane sredstvima Europske unije u ukupnoj vrijed-nosti od 1.500.000,00 HRK, dok je trajanje projekta 18 mjeseci. Nakon uspješno održanih ljetnih treninga plivanja i vaterpola, nastavljamo s aktivnostima kroz održavanje be-splatnih treninga juda, stolnog teni-sa i košarke. Ovim aktivnostima želi se motivirati mlade s invaliditetom

i djecu s teškoćama u razvoju na sudjelovanje u sportskim aktivno-stima, a time i stjecanju novih sport-skih i društvenih vještina. Treninzi kreću od 07.10.2019., i to po slje-dećem rasporedu: stolni tenis (po-nedjeljak 07.10. u 17 sati u dvorani OŠ Gruda), judo (četvrtak 10.10 u 18 sati u dvorani OŠ Cavtat), košarka (petak 11.10. u 13 sati u dvorani OŠ Cavtat). Ovim putem pozivamo sve zainteresirane pripadnike ciljne sku-pine da se uključe u sportske aktiv-nosti. Treninzi su otvoreni za sve ob-zira na prethodno iskustvo! Za više informacija molimo obratite nam se putem kontakta: Ivan Kralj na broj telefona 095/544 8968 ili e-mailom na info@zsok.hr ili preko web strani-ca Općine Konavle i Zajednice spor-tova Općine Konavle.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić uputio je čestitku povodom Svjet-skog dana učitelja.Poštovane učiteljice i učitelji,Ne postoje riječi kojima bi se dala opi-sati ‘težina’ uloge učitelja u životima našim mladih Konavljana. Od znanja koje prenosite, socijalnih vještina koje im brusite, opće kulture i odgoja koju im usađujete, vaše djelovanje na našu djecu bilo je i ostalo neprocjenjivo. Ovom prilikom ću posebno istaknuti učiteljice Maju Bušković, Dianu Puljić te Paulinu Kisić Pendo iz OŠ Gruda koje su prema ocjeni Ministarstva znanosti i obrazovanja među najbo-ljima u našoj županiji. Čestitam Vam i svim ostalim učiteljima od srca na radu i trudu, no u prvom redu Vam za-

hvaljujem na načinu na kojem pristu-pate Vašem poslu i našoj djeci. Vaše je da oblikujete mladost, a na nama je da Vam za to osiguramo uvjete. Veseli me stoga što Vam ove godine uz če-stitku mogu konačno i poručiti kako je projekt nove zgrade OŠ Cavtat do-bio snažne temelje, a radove očeku-jemo već sljedeće godine. Gordijski je to čvor bio, za razrješenje kojeg je bilo potrebno sedam godina mukotrpnog rada, no uvjeren sam da će konačni rezultat biti i više nego primjeren pro-stor za rad i učenje, kako za Vas tako i za brojne generacije mladih Konav-ljana koje dolaze. U svoje osobno ime i u ime cijele Općine Konavle čestitam vam Svjetski dan učitelja.Načelnik Božo Lasić

NASTAVLJEN NIZ PRESTIŽNIH NAGRADA

Cavtat osvojio prvo mjesto na Danima hrvatskog turizma!

POVODOM SVJETSKOG DANA UČITELJA

NAČELNIKOVA ČESTITKA

PROJEKT ”PODIGNIMO LETVICU VISOKO”

Poziv svim zainteresiranima na besplatne treninge juda, stolnog tenisa i košarke

14 GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019.

„Stećci i drugi kasnosrednjovjekovni nadgrobni spomenici zapadnoga dubrovačkog područja“ autora dr. sc. Domagoja Perkića novo je vrijed-no izdanje Dubrovačkih muzeja. Katalog je po-svećen Zdenku Žeravici, preminulom kustosu Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja, koji je vodio projekte obrade kasnosrednjovjekov-nih kamenih nadgrobnjaka na području Župe dubrovačke i Konavala.Kasnosrednjovjekovni nadgrobni spomeni-ci zapadnoga dubrovačkog područja do ove studije nisu bili obrađeni iako je riječ o izrazito vrijednom prostoru, s brojnim lokalitetima. Ri-ječ je o prostoru od Omble i Rijeke dubrovačke na istoku do Imotice i Bistrine na zapadu te od Elafita na jugu do granice s Bosnom i Hercego-vinom na sjeveru.Studijom je obuhvaćen vremenski okvir od 13. do 15. stoljeća, a doneseni su osnovni podaci o stećcima i drugim kasnosrednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima. Analizirani su obli-ci i motivi, dat je topografski pregled lokaliteta te je kataloški obrađeno 296 najznačajnijih pri-mjeraka.Od 73 lokaliteta, 39 ih je isključivo sa stećcima, dok su preostali predstavljeni nalazima kasno-srednjovjekovnih nadgrobnih ploča i učelaka, odnosno kasnosrednjovjekovnih kamenolo-ma. Spomenuti su i lokaliteti gdje su navodno nekada bili stećci, no tijekom vremena su nestali, uglavnom zbog raznih ob-nova i rekonstrukcija grobalja uokolo crkava. Studija pokazuje kako ste-ćke uglavnom nalazimo na prostoru koji dolazi u okrilje Dubrovačke Republike nakon 1399. godine te da ih gotovo nema na povijesnom prostoru Astareje. S druge strane, na pro-storima koji predstavljaju pr-votni prostor Republike ili su u ranijim razdobljima dospjeli pod njezinu vlast, u pravilu nalazimo nadgrobne ploče i učelke.Perkić je ovom studijom ned-vojbeno utvrdio da je domaće plemstvo nastavilo prakticirati običaj pokapanja pod stećcima i nakon 1399., odnosno tijekom cijeloga 15. stoljeća, iako su postojale stroge zabrane koje su uključivale i oduzimanje plemićkog statusa. Posebnost ši-reg dubrovačkog prostora, kao i prostora u nje-govoj neposrednoj blizini, jest činjenica da se 90 posto lokaliteta sa stećcima nalazi uokolo cr-kava iako se izbor i učestalost pojedinih motiva podudaraju s onima u povijesnim područjima Zahumlja i Travunije. Što su stećci?Stećci su jedinstveni kameni nadgrobni spo-menici kasnoga srednjeg vijeka zapadnog Bal-kana. Obično označuju jedan, ali katkad i više grobova. Nalazimo ih na području današnje Bo-sne i Hercegovine, zapadne Srbije, Crne Gore, Kosova, te središnje i južne Hrvatske. Pretpo-

stavlja se da ih je do danas sačuvano oko 70.000 na oko 3300 lokaliteta. U Hrvatskoj je najgušća koncentracija stećaka na području Dalmatinske zagore, širem područ-ju Neretvanske doline i dubrovačkom području. Na području Dubrovačko-neretvanske županije evidentirano je 115 lokaliteta, s ukupno 1428 stećaka. Od toga je 48 lokaliteta na području hrvatskog dijela Donjeg Poneretvlja, 29 lokali-teta u Dubrovačkom primorju, 10 lokaliteta na administrativnom prostoru grada Dubrovnika, 4 su lokaliteta u Župi dubrovačkoj te 24 lokali-teta u Konavlima.Srednjovjekovne nadgrobne pločeNadgrobne ploče javljaju se isključivo u sklopu grobalja uz crkve ili samostane, kako u urba-nim tako i ruralnim sredinama, po cijelom

dalmatinskom priobalnom dijelu i otocima, za razliku od stećaka koji su u pravilu u rural-nim krajevima. Vrlo su često bile ukrašavane motivima koje nalazi-

mo i na stećcima: štit i mač, luk i strijela, ro-

zete, polumjesec, pa su često i poistovjećivane sa stećcima u obliku plo-ča. Međutim, za razliku od stećaka, one nemaju rubne ukrase, znatno su finije obrade i stilski do-

rađenijih motiva, a obično su i tanje. Razlika se ogleda i u

činjenici što se nadgrobne ploče u svojim varijacijama nastavljaju upotrebljavati nakon stećaka, kroz gotovo cijeli novi vijek. Nadgrobni učelciNadgrobni učelci su kamene ploče vertikalno položene iznad pokojnikove glave, jednim dije-lom ukopane u zemlju, a većim dijelom iznad zemlje, u svrhu označivanja mjesta groba. U tom smislu imaju sličnu funkciju kao i većina nadgrobnih spomenika od antike do danas. Takvi učelci katkad su jednostavne ploče bez ukrasa, a dio njih na sebi ima prikaz križa. Nad-grobni učelci s reljefnim prikazom križa najče-šće se javljaju na nekadašnjem području Du-brovačke Republike, a vrlo rijetko i na ostalom dijelu priobalja i unutrašnjosti. Stoga se oprav-dano može pretpostaviti njihovo ishodište na dubrovačkom području. Vremenski se smješta-ju u razdoblje gotike, od 14. do 15. stoljeća.

Proslavljena hrvatska mezzosopranistica Rena-ta Pokupić i renomirani englesko-nizozemski violinist Daniel Rowland uz Dubrovački simfo-nijski orkestar 4.listopada su u Kneževom dvoru otvorili drugo izdanje Stradun Classic festivala. Dubrovačkim simfonijskim orkestrom ravnao je jedan od najtraženijih mladih azijskih dirigena-ta, Darrell Ang.Publika je imala jedinstvenu priliku uživati u svjetskoj praizvedbi Violinskog koncerta ‘Buco-lique’ Ludomira Rogowskog, poljskog sklada-telja koji se od svog prvog posjeta Dubrovniku više nije selio, već je proveo posljednjih 28 go-dina svoga života u Gradu koji ga je inspirirao i gdje je, kako je sam autor rekao, doživio svoju umjetničku zrelost.Uz svjetsku praizvedbu, na programu je bio iz-bor iz Biblijskih pjesama Antonína Dvořáka u izvedbi Renate Pokupić, te ‘Idila’ Blagoja Berse i Papandopulov ‘Hommage à Sorkočević, stoga je koncert nosio naziv Slavenska večer.Soliste, orkestar i dirigenta, publika je ispratila uz dugi pljesak i ovacije, a za sve one koji su pro-pustili izvedbe vrhunskih glazbenika, sljedeći koncert Stradun Classic festivala je u nedjelju, 6. listopada, također u atriju Kneževa dvora. Na-stupit će ponajbolji hrvatski i eminentni svjet-ski izvođači kao što su violinist Daniel Rowland, cellistica Monika Leskovar, pijanistica Martina Fi-ljak, oboist Tom Owen, hornisti Boštjan Lipovšek i Radovan Vlatković, klarinetistica Marija Pavlo-vić, fagotist Pieter Nuytten i kontrabasist Zoran Marković, ali i vrsni izvođači Dubrovačkog sim-fonijskog orkestra kao što su violinistica Mirabai Weismehl, violist Šimun Končić, oboistica Rena-ta Santini Glavinović, hornist Toni Kursar, klari-netist Stijepo Medo i fagotist Matija Novaković. Na programu su Schumannov Klavirski trio br. 3 u g molu, Kleinov Gudački trio i Dvořákova Serenada za puhačke instrumente, violončelo i kontrabas u d molu.

Renata Roman Dobroslavić

NOVO VRIJEDNO IZDANJE DUBROVAČKIH MUZEJA

Stećci i drugi kasnosrednjovjekovni nadgrobni spomenici

Studijom je obuhvaćen vremenski okvir od 13. do 15. stoljeća, a doneseni su osnovni podaci o stećcima i drugim kasnosrednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima. Analizirani su oblici i motivi, dat je topografski pregled lokaliteta te je kataloški obrađeno 296 najznačajnijih primjeraka

SVJETSKA PRAIZVEDBA U DVORU

Renata Pokupić i Daniel Rowland otvorili Stradun Classic festival

GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019. 15

15.Bože moj, nakupilo se značenja i tumačenja nebrojivo, strepnja i nada podijelile su vrije-me na neke posve nevažne dijelove, nastala je kronologija i razne kronologije, relativ-ne i absolutne, u raznim tehnikama izrade, mjesečeve i sunčeve godine, ili od nečijega rođenja, od nečije seobe negdje, od grad-nje nekoga grada, nakupile su se brojne ere, od olimpijada, od odlazaka ili dolazaka konzula, carigradska, bizantska, židovska, aleksandrijska,španjolska i kojekoje ere još, brojna su čovjekova određivanja vremena, na primjer„od stvaranja svijeta“, trenutna naša era je baš od nečijega rođenja, od Isusova, kojega su pisci evanđelja i farizeji nazvali Spasiteljem, pošto su ga Sibile, te književnice pronicljivije od današnjih i na-vijestile, a puk je povjerovao i olakšao sebi život u iskrenosti svoje vjere, jer vrijedi ono „vjeruj i vjera tvoja će ti pomoći“, no svako POSLIJE je PRIJE, a svako PRIJE POSLIJE, tako da vrijeme teče, iako nigdje ne izvire niti negdje uvire, niti je počelo niti će završiti, svevremeno je; sve to si Ti, Bože moj, odu-vijek i posvuda.

16.Bože moj, malo vrijeme je veliko, a veliko vrijeme je malo, moj trenutak je moja vječ-nost, dakle vječan sam u svojemu trenutku, no čovjeci se igraju vremenom i od toga čine zabavu te i posao i zaradu, izradili su naprave kojima mjere vrijeme, rezuckaju ga kao mrkvu za objed: na sekunde, na dese-tinke, na stotinke, na tisućinke sekunde, na minute, na sate, na godine, na desetljeća, na stoljeća, na milenije, no vrijeme nadilazi te čovječje pokušaje ovladavanja vremenom, jer teče i ne prestaje ni na tisućinkama se-kunde, ni na milijardinkama, nego i dalje teče, u milijarde milijardinki, i dalje i dalje i dalje, dokle ljudska poimanja ne dosežu, niti mogu dosegnuti, u nevid, a POSLIJE,

kao i PRIJE, iz malena vremena u veliko vri-jeme, koje jednako ne prestaje, mileniji, mi-lijarde, trilijarde, i dalje i dalje i dalje, do ne-mjerljivosti i ponovno do bezvida, a i nema tamo nekih ljudskih mjera i mjerila, jer Tebi, Svevišnji Bože moj, ni mjere ni mjerila ne trebaju, uostalom, nije li tamo već nirvana, a sve to si Ti, kada Te i ne prepoznajem, znam da si sve to i da si tu, u vremenu bez počet-ka i bez svršetka, u bezkraju bez najmanjeg i bez najvećeg, to znači da ni vrijeme nikada nije počelo, bilo je i jest i bit će tako, Svemo-gući Bože moj, oduvijek i posvuda.

17. Bože moj, prostori Svemira nesagledivi su, u njima je na snimkama Zemlja točkica, vid-ljiva tek pod povećalom, no zaokuplja mi pažnju tek prostor u kojemu živimo, moji sugovornici istim jezikom i ja, jer moji i naši okupatori, koji neprestano nastoje oteti nam taj prostor i prisvojiti ga, posve pose-sivni i krvoločni, „klat ćemo Hrvate“ pjevaju, zbog njih takvih podilazi nas jeza, tako da moja Domovina, točnije: država u kojoj sam, sliči nekoj izkrivljenoj oglodanoj kosti ili urođeničkom bumerangu, puno nje je već oteto i prisvojeno, zbog svega toga trebao bih se trsiti o tomu i o svemu drugom što ide uz to, no ja se obraćam Tebi, Svevišnji, ali ne ni molbom ni molitvom, jer znam da je tako kako jest i kako si Ti naumio da bude i da je svako moje nastojanje o poboljšanju i promjeni utaman, premda moram nastojati i poboljšavati i mijenjati, premda se moram braniti od nasilnika i okupatora, jer takvim si me Ti stvorio, ma koliko to kakav sam ne bilo po mojoj volji i ma koliko da ništa i ne poboljšavam i ne mijenjam, jer ne mogu, ali zahvalan sam Ti što si me u svemu tomu uputio na to da je i NAPRIJED i NATRAG isti pravac, u istom smjeru, i k istom cilju, k Volji Božjoj, Tvojoj volji, Bože moj, oduvijek i po-svuda.

Piše: Stijepo Mijović Kočan

BOŽE MOJ (3)(pjesnički ogledi iz još neobjavljene knjige)

Kazalište Marina Držića je prošlog vikenda bilo ispunjeno do posljednjeg mjesta na dvje-ma izvedbama gostujuće predstave “Cabaret preko veze” te na premijeri lutkarskog Orlan-da u izvedbi kulturnog društva Aster Dubrov-nik. Bogati program se nastavlja i ovog tjed-na te će KMD ponuditi za svakoga ponešto. 9. listopada na Sceni Bursa održana je večer poezije u čast Iva Vojnovića u režiji Srđane Ši-munović. “Ovo je dan ki dohodi nami jednom na godište” obilježava datum rođenja velikog pisca i pjesnika, a sudjelovali su glumci: Izmira Brautović, Angela Bulum, Nika Lasić, Mirej Stanić i Nikola Sekulo. Uz rođendan Iva Vojnovića se ta-kođer 11. listopada u 20h na Veliku scenu vraća kultni “Suton” u režiji Ivice Boban. 12. listopada od 20h na Velikoj sceni će zaigrati Kazališna družina Kolarin i “Karaoke show” prema tekstu Davora Špišića. Komad je režirao Paolo Tišljarić, a Kolarini će kao i uvijek dosad dragim sugrađa-nima izmamiti osmijeh na lice uz ovu komediju.13. listopada u jutarnjem terminu od 11h na Scenu Bursa će Aster Dubrovnik reprizirati lut-karsku predstavu “Orlando” u režiji Izmire Brau-tović. Autorica scenarija je Lucijana Pendo, a sve lutke i scenografiju su izradili vrijedni članovi ovog udruženja.

Prva samostalna izložba ”Retrospektiva igre” umjetnice Lane Zubović otvorila se 4. listopada u prizemlju Narodne knjižnice Grad.Izložbu je otvorio umjetnik i restaurator papira Robert Kralj uz povjesničarku umjetnosti Andreu Batinić Ivanković. Mlada autorica izložbe zahvali-la je svima na dolasku i objasnila kako je izložba sastavljena od 12 slika napravljenih u zadnje tri godine, a nastalih kao osvrt na pojedine doga-đaje, ljude, stanja, osjećaje i slično u njenom ži-votu. Svaka slika je popraćena kratkim opisima kojima je cilj navesti promatrača na razmišljanje.Izložba ostaje otvorena dvadesetak dana.

U Galeriji Angelica povijesne Biblioteca Angelica u srcu Rima, na par koraka od najljepšeg rimskog trga čuvene Piazza Navone, u rujnu je održana izložba “Poezija mora” dvojice suvremenih hrvat-skih slikara Stjepka Mamića i Davora Vukovića.Izložba je održana pod visokim pokroviteljstvom Veleposlanstva Republike Hrvatske u Rimu i Mi-nistarstva kulturne baštine Republike Italije, u čijoj nadležnosti je Biblioteca Angelica. Organi-zator izložbe je bila Talijansko-hrvatska udruga iz Rima čija je predsjednica Svjetlana Lipanović idejna autorica projekta i kuratorica izložbe “La Poesia del mare”.Izložba u Rimu završena je svečanom modnom revijom Slađane Krstić, inače rođene Splićanke, modne dizajnerice i vlasnice brenda Queenmo-od Couture.Nakon uspješno okončane rimske izložbe Stjep-ko Mamić već od 9. listopada 2019. god. ponov-no izlaže na Jesenjem likovnom salonu (Salon d’Automne ) na Les Champs des Elysees u Parizu.

OTVORENA PRVA SAMOSTALNA IZLOŽBA LANE ZUBOVIĆ

Retrospektiva igre

KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA

Program za vikend

IZLOŽBE

NAKON RIMA STJEPKO MAMIĆ U PARIZU

16 GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019.

U Domu kulture Zabrježe 6.listopa-da je predstavljena dugo očekivana knjiga „Mljet u srcu“, Ivana Čum-belića Bambe, poznatog mljetskog kroničara, pjesnika i bivšeg otoč-nog matičara, inače vrlo omiljenog među otočkim pukom. Uz donator-sku pomoć našeg Mljećanina Nika Hazdovca, organizatorsku inicijati-vu Jany Hansal, stručnu pomoć dok-tora znanosti, našeg umirovljenog mljetskog kapetana Petra Čumbe-lića, Općine Mljet i mnogih drugih koji su nesebično pomagali, ovo je štivo zauvijek ostalo ukoričeno.Dom kulture je bio pretjesan i pre-malen da bi primio sve one koji su željeli čuti Bambu i njegova razmišljanja. Odaziv je nadmašio sva očekivanja tako da je prodano preko 200 naslova ove knjige, što je zaista nevjerojatno, pogotovo ako se uzme u obzir da na otoku živi manje od tisuću ljudi. Vrijedne naše mljetske domaćice donjele su razne domaće delicije, dok je cijeli program bio praćen ugodnim glasovima naše otočne klape „Kure-nat“. Velik dio sredstava dobivenih od prodaje knjige, autor je uplatio u dobrotvorne svrhe, točnije Ligi protiv raka „Korčula-Pelješac-La-stovo-Mljet“.Sama knjiga predstavlja jedan bezvremenski presjek života na otoku, sa porukama i poukama ži-votnih mudrosti razasutih na 516 stranica koje je autor skupljao sa svog „facebook profila“ godinama. Autor nas kroz knjigu uvodi u svoj dobroćudni i blagonakloni svijet prepun toplih lirskih pjesama, filo-zofsko-moralnih tekstova, nekro-loga umrlim Mljećanima, šaljivih zgoda i nezgoda iz osobnog života ali i iz života starog Mljeta, pomalo zaboravljenog i ostavljenog tek u maglovitim sjećanjima starijih oto-čan. Na samom kraju knjige nalazi se rječnik mljetskih riječi koje autor

pokušava istrgnut od zaborava. Evo što je o samoj knjizi i načinu kako je nastajala rekao njen autor Ivan Čumbelić Bamba:„Hvala van i na pomoći u pisanju knjige jer san godinama za vašon trpezon i po vašjema kominima ku-pio bisere narodnoga duha i slago ih u memoriju, slušo priče, pjesme i ćakule. Svi smo se priko ovega libra našli na istomu emotivnomu valu, na valu jubavi prema rodnon grudi i najljepšemu otoku na svijetu. Sto-ga je ovo libro koliko moje toliko i vaše.“Top of FormKroz svoje priče autor uvijek traži ono dobro u svakom čovjeku, ono što je ponekad sakriveno iza teškog života, neimaštine i raznih nedaća koje pogode čovjeka kroz život. I zaista to dobro, to plemenito i to humano, Ivan nalazi u svakom čo-vjeku. On prepoznaje onu ljudsku stranu svakog pojedinca i daje mu u svojim nekrolozima posljednji ovozemaljski „zbogom“, na najlijep-ši mogući način.Kroz svoje pjesme, priče i razmišlja-nja autor vas jednostavno potiče da doslovno gutate stranice, pri čemu ćete se često puta od srca nasmijati, ponekad i zaplakati, a nekad sami sebe propitivati, svoju prolaznost, svoj smisao, svoju pripadnost. Ova knjiga je zaista životna knjiga puna mudrosti i znanja, ali prije svega ona nas uči kako se zaista Mljet čuva u srcu.

Ivica Hajdić

PREDSTAVLJENA KNJIGA

Mljet u srcu Ivana Čumbelića Bamba

Sama knjiga predstavlja jedan bezvremenski presjek života na otoku, sa porukama i poukama životnih mudrosti razasutih na 516 stranica koje je autor skupljao sa svog „facebook profila“ godinama

Po prvi put Dubrovačke knjižnice ugostile su ‘’bajkera’’, Željana Ra-kelu, splitskog motoavanturista, u Putositnicama utorkom 8. listopa-da, koji je održao putopisno pre-davanje i predstavio svoju knjigu ‘’300.000 kilometara motoavantu-re“. Vodeći se motom ‘’živim da bih vo-zio i vozim da bih živio’’ prošao je na svom BMW R 1200 GS Adven-tureu motociklu u svega sedam godina, pet kontinenata prevalivši pri tome 300.000 kilometara. Rakela govori kako je na tim pu-tovanjima bilo ‘’slomljenih kosti-ju i sudara’’, ali da se na kraju sve isplatilo. Na početku je putovao sa ženom, a nakon što im se rodila kćerkica putuje sam, dodavši da se ona dobro nosi s tim načinom života, kao što je i jednom novina-ru odgovorio kako ‘’žena mora biti jidro, a ne sidro’’.Rakela je govorio o putovanju u Nepal na koje je krenuo 2007. godine, preko Srbije Bugarske, Turske, Irana, Pakistana, Indije do same granice Nepala s Kinom. Na putu su s njim bili jedan par iz Austrije i kolega iz Varaždina. Motorom je prije toga putovao u Maroko i Nordkapp u Norveškoj, tako da je imao motor star samo godinu dana s već prevaljenih 70 tisuća kilometara. Govorio je o avanturama koje su ih zadesile putem, gostoljubivim domaćinima i onima koji to baš i nisu, o svakakvim uvjetima u ko-jima su noćili, lošim cestama te vojnicima i policajcima koji su ih pratili u stopu. Kad su napokon stigli u Nepal, za kojeg Rakela tvr-

di kako je najljepša zemlja koju je posjetio, ispričao je kako ga je jedan svećenik molio da želi po-pričati s njim u prostoriji gdje oni meditiraju. Rakela mu je rekao odakle je i kako je došao s moto-rom preko svih tih država, da ima 28 prijeloma, pet punkcija kičme, ali kako on to voli, na što mu je svećenik samo odgovorio ‘’od lude glave cijelo tijelo pati’’. Dao mu je savjet kako je u ‘’životu najvažniji balans’’, i da do 40-te godine mora posaditi stablo, postati roditelj i napisati knjigu. Sve te tri stvari Rakela je napravio, osam godina kasnije, u 39-oj.Drugi dio predavanja bio je o putu u Australiju koju je sam obišao, sletio je u Sidney, motor je slao brodom, morao je doći u drvu koje je termički obrađeno tako da nema crva unutra. ‘’Da ti motor stane usred Australije ti si životno ugrožen, jake su vrućine, asfalt je hrapav i gume se brzo troše’’, kaže Rakela, no uz pomoć dobrih ljudi koje bi putem sreo, većinom onih s hrvatskim korijenima koji bi ga ugostili i nahranili, uspio je obići cijelu Australiju i zadovoljan se vratiti u rodni kraj s još jednom avanturom na kotačima iza sebe.

ŽELJAN RAKELA PROVEO DUBROVAČKU PUBLIKU KROZ SVOJU MOTOAVANTURU

ŽIVIM DA BIH VOZIO I VOZIM DA BIH ŽIVIO

Na početku je putovao sa ženom, a nakon što im se rodila kćerkica putuje sam, dodavši da se ona dobro nosi s tim načinom života, kao što je i jednom novinaru odgovorio kako ‘’žena mora biti jidro, a ne sidro’’

GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019. 17

Na Sedmom hrvatskom slavističkom kongresu, održanom u Šibeniku 25. – 28. rujna 2019, su-djelovali su kroatisti, odnosno slavisti iz Hrvat-ske i drugih europskih zemalja. Naša je sugra-đanka dr.sc. Ana Dalmatin na Kongresu izložila referat pod naslovom „Rana destrukcija ‘etičko-ga solipsizma“, koji je sadržajno vezan uz roma-neskno stvaralaštvo Lava Nikolajeviča Tolstoja u smislu tekstualne strukture i ekstratekstual-noga horizonta.U uvodnom dijelu rada analiziraju se elemen-tarne etičke kategorije s posebnim osvrtom na Aristotelovu „Nikomahovu etiku“. Prema Aristotelu pojedincu dobro ili zlo nisu urođeni nego potencijalni. Dobro, odnosno kreposno djelovanje realizira se umnom autonomijom i slobodnom voljom, pri čemu se ne prihvaća vanjska prinuda (ideologijska, politička, reli-gijska) i isključuju utilitarističko-pragmatične težnje. Dakle, svrha je ćudoredne samoaktua-lizacije ostvarenje vrline „kao najvišeg dobra“, što izuzima „etički solipsizam“. U Tolstojevoj romanesknoj trilogiji „Djetinjstvo“ (1852.), „Dje-čaštvo“ (1854.), „Mladost“ (1857.), „etički solipsi-zam“ je izraz zatvorenosti, separacije vladajuće ruske aristokracije, odnosno intrizične klasne svijesti. Na početku romana predstavlja se pri-povjedač-lik u prvom licu, desetogodišnji Ni-kolaj Irtenjev pripadnik visokog aristokratskoga staleža. U tom se životnom razdoblju (srednjem djetinjstvu) oblikuju temeljne karakteristike lič-nosti. Ponašanje i kognitivne sposobnosti razvi-jeni su u mjeri da predstavljaju osnovu trajnih svojstava pojedinca. Nikolajevo sagledavanje i vrjednovanje životnog univerzuma s vremen-ske distance, izaziva spoznaju da je aristokratski kolektivni imaginarij kršćanske provenijencije, s obzirom na odnos prema bližnjemu, u su-protnosti s religijskom doktrinom, koju samo manifestno prakticira. U petrificiranoj svijesti povlaštenih, obespravljenost kmetova je izraz božanskoga i prirodnoga reda stvari. Nikolaj refleksijom odrasloga djeteta postaje svjestan farizejštine sloja kojemu pripada, što izaziva kri-

tički odmak od licemjerne okoline imalačko-po-sjednički nastrojene. Za Aristotela književnost nije puko oponašanje stvarnosti; ona izražava ono što je bitno i opće, „prikazuje cjelovitost i totalnost ljudskog i društvenog života.“ (D. Gr-lić) Stvarnost je u romanu, u smislu „bitnog i op-ćeg“, kaotična zbilja u kojoj povlaštena manjina vrši akumulaciju i koncentraciju društvenoga bogatstva. Nikolajeva razmišljanja iz perspek-

tive okazionalne konotativnosti pandan su Tolstojevim teorijskim pretpostavkama i „prak-tičkom djelovanju“ u svrhu poboljšanja teškoga položaja seljaka i poslije ukidanja kmetstva u Rusiji 1861.g. Njegovo moralno usavršavanje, kao i bolni neuspjeh na sveučilištu, izazivaju katarzu koja pokreće oslobađanje od egoiz-ma, subjektivizma i socijalnoga determinizma, kao i približavanje istinskom etičko-moralnom idealu prihvatljivom svim ljudima. Filantropsko čeznuće Nikolaja Irtenjeva za općim dobrom, za ostvarenjem temeljnih ljudskih prava kom-posibilno je s aktantom Konstantinom Dmitri-čom Levinom u romanu „Ana Karenjina“, koji djelomično, u okvirima povijesne nužnosti i arbitrarne društveno-političke zbilje, ostvaruje Nikolajeva nastojanja. Utopijske zamisli Nikola-ja Irtenjeva o uspostavljanju harmoničnih veza među ljudima, kojima je imanentno poštivanje dostojanstva pojedinca, paradigmatske su u odnosu na Konstantina Levina, kao i Dmitrija Ivanoviča Nehljudova , „plemića pokajnika“, u romanu „Uskrsnuće“ čija se svojstva mijenjaju u rasponu od egoističnoga, libidozno-nagonsko-ga čina samoljubne putenosti, preko otmjeno-ga hedonizma do pokajanja i predanosti žrtvi svojih mladalačkih, niskih strasti, posrnuloj Katji Maslovoj.Temeljni sememi zajednički ovim trima jedi-nicama osobnosti - „svijest o društvenoj ne-pravdi“, „razotkrivanje moralne hipokrizije“, „individualno moralno usavršavanje“, čine me-đusobno uskladivim (kompatibilnim) „psihem-ske figure“ (N.Irtenjev, K.Levin, D. Nehljudov) iz triju Tolstojevih romana: „Djetinjstvo“, „Dje-čaštvo“, „Mladost“ (romaneskna trilogija), „Ana Karenjina“ i „Uskrsnuće“. U aksiološkom smislu ove jedinice osobnosti su izraz samoozbilje-nja demiurga teksta i anticipacija tolstojevstva kao doktrine adekvacije utemeljene na ranom, iskonskom kršćanstvu, posebno Isusovoj pro-povijedi na gori, odnosno polazište Tolstojeve etičke teorije i moralnoga djelovanja sažetih u maksimi: „Suprotstavljanje zlu nenasiljem.“

Tolstojevo moralno usavršavanje, kao i bolni neuspjeh na sveučilištu,

izazivaju katarzu koja pokreće oslobađanje od egoizma,

subjektivizma i socijalnoga determinizma, kao i približavanje

istinskom etičko-moralnom idealu prihvatljivom svim ljudima

SEDMI HRVATSKI SLAVISTIČKI KONGRES

REFERAT DR.SC. ANE DALMATIN „RANA DESTRUKCIJA ‘ETIČKOGA SOLIPSIZMA“, UZ ROMANESKNO STVARALAŠTVO LAVA NIKOLAJEVIČA TOLSTOJA

GEO SERVIS DUBROVNIK d.o.o. Vukovarska 22, 20000 Dubrovnik

mob: 098 / 495 - 926, tel: 020 / 411 - 560

POZIV NA UVID U GEODETSKI ELABORAT:

Na zahtjev stranke Dabelić Petar, izrađen je Parcelacijski elaborat formiranja zemljišta za redovnu uporabu zgrade na k.č. 6485/1, 6487/1 i

6487/2 k.o. Babino Polje (č.z. 606/34 k.o. Gruž).Pozivaju se ovlaštenici, po katastru i zemljišniku, na susjednim parcelama kat. čest. 6485/2, 6486, 6488/1, 6493 i 10048/1, sve k.o. Babino Polje, na uvid u Parcelacijski elaborat radi utvrđivanja granice prema Članku 80.

Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima.Predočenje elaborata će biti obavljeno u prostorijama ureda 14. 10. 2019

god. u 10.00 h.

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE STJEPAN GRMOLJEZ, DR. A. STARČEVIĆA 27, 20000

DUBROVNIK U SKLOPU IZRADE GEODETSKOG PROJEKTA PO ZAHTJEVU JELE BUTJER ĐLEĐ ZA

K.Č. 349/5 K.O. CAVTAT POZIVA NOSITELJE PRAVA NA SUSJEDNIM K.Č. NA UTVRĐIVANJE GRANICA

17 LISTOPADA 2019 U 9:00 SATI NA PREDMETNIM PARCELAMA TE SE MOLE STRANKE DA ISPUNE

SVOJU OBAVEZU PO ČL. 90 ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, A PREDOČENJE ELABORATA BIT ĆE OBAVLJENO U PROSTORIJAMA UREDA 22 LISTOPADA 2019 OD 8:00 DO 8:30 SATI

18 GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019.

Je li se ikada pod nebom dosada ovako liepa divica rodila? Lišce joj ko dzora rumena, prami joj u venčac saviti, milo hodi, anđeoski poje, do-brota je resi.Ona je unuka starog vlastelina Cesara Puntića što ima veliciji poces na Gornjem Konalu. „Rad bi znat,“ govorio nono unuci „s kim općiš i ta-načce u gori izvodiš?“ Morebit pitaš se čemu bit mlad, a u duši čutit jad. U Gradu ima toliko počtenih plemića, kakono kraljevi šetaju u ve-lutu, gizdavi sinovi roda vlastelinskih. Vidiš li tu čeljad, toliko ženika pored dvora ti prolazi? Ktio bih blagoslov svoj ti dat, da život vas u miru uživaš, da gojiš od sinova sinove i veselo čekaš u dvoru svatove, da veselje i rados od tebe ne odhodi.Stari ćaće, vlasteline plemenite krvi, moje srce ljubi uboga ribara, sina starog slijepog Obrada. Od milih rieči njegovih srce mi uzigra pa uzdi-šem. Š njim hoću provest život svoj. „To je uzrok svih tuga moje starosti,“ reče starac. „Mogla si mlados provesti veselo u slavi, oj Bože sveti, jada me izbavi.“U lipnju tog godišta Adelina napušti dvore na Konalu i vjenča se za dobrog ribara. Stari vlaste-lin je dezeredita i nikad je više ne spomene.

(dezereditati = lišiti nasljeđa)

PRIČE

ANTIKO ČELJADE

MAX TV kanal 822

YouTube LibertasTV Stream

B.NET kanal 724

A1 kanal 724

A1 IPTV kanal 142

ISKON kanal 715

LIVE STREAM 24/7 www.libertas.tv

Piše: Marija Đanović

Projekcija filma „Dnevnik Diane Budisavljević“ , apsolutnog pobjednika ovogodišnjeg pulskog festivala, na rasporedu je u ponedjeljak, 14. li-stopada u 20 sati u Dvorani Visia. Istinita priča o najboljim ljudima u najgorim vremenima. Diana Budisavljević bila je zagre-bačka humanitarka i socijalna aktivistkinja koja je organizirala akciju spašavanja i zbrinjavanja djece iz ustaških logora tijekom Drugog svjet-skog rata. Koristeći svoje austrijsko podrijetlo, Diana je apelirala na vlast, crkvu i Crveni križ da iz logora spase barem djecu. Nakon što nitko nije preuzeo odgovornost, odlučila je sama iz svog stana organizirati akciju kojom će do kraja rata od sigurne smrti biti spašeno više od de-set tisuća djece. Redateljica Dana Budisavljević, koja je rodbinski povezana s junakinjom, pro-nalazi dnevnik koji je zapis gotovo nepoznatog herojstva nje i njezinih prijatelja.Da bi doznala tko su bili Dianini suradnici, re-dateljici je u istraživanju pomagao povjesničar i komparatist Silvestar Mileta: obišli su 25 arhiva i muzeja u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Njemačkoj i Austriji, prelistali stare telefonske imenike, proučavali arhiv groblja Mirogoj... Pla-nirala je snimiti dokumentarac, posao se oduljio i nakon devet godina snimila je dokumentar-no-igrani crno-bijeli film.Sve što vas zanima moći ćete izravno doznati od

same redateljice koja stiže na dubrovačku pro-jekciju u ponedjeljak, a odgovore na svoja pi-tanja moći će dobiti i dubrovački srednjoškolci za koje je predviđena projekcija s redateljicom u utorak, 15. listopada u sklopu ovogodišnjeg DUFF-a - Festivala filma djece i mladih zemalja Mediterana. Ulaznice za prvu projekciju mogu se kupiti na blagajni u Luži.

FILM O KOJEM SE PRIČA I RAZGOVOR S REDATELJICOM

„Dnevnik Diane Budisavljević“ od ponedjeljka u Kinematografima Dubrovnik

U subotu, 05. listopada, u Hotelu Plaža Omiš održana je XXIII. Koordinacija dijabe-tičkih udruga Dalmacije u organizaciji Dija-betičkog društva Omiš.Koordinaciji dijabetičkih udruga Dalmacije je susret osoba oboljelih od dijabetesa iz Dalmacije, a za cilj ima razmjenu iskustva oboljelih, saznavanja novih dostignuća koja se odnose na dijabetes, organiziranje okruglog stola - sinergija svih sudionika koji sudjeluju u odlukama i liječenju osoba sa šećernom bolesti i druženja.Organiziran je dan pun aktivnosti za sve sudionike, a sastojao se od prigodnog domjenka dobrodošlice u 10.30 sati, a za-tim je organizirana šetnja po Gradu Omišu uz stručno vođenje turističkih vodiča, te

obilazak tvrđave Mirabela i Svetišta sv. Le-opolda Bogdana Mandića – Zakučac, a po-tom je slijedio ručak. Nakon ručka je počela radna sjednica XXIII. Koordinacije, eduka-tivna predavanja, a za najmlađe organizi-rane radionice i igraonice s Omiškim gusa-rima. Susret Udruga završava u 18.00 sati.U povratku zaustavili smo se u Tučepima, Hotel Alga i održali godišnju izvještajnu Skupštinu, a u nedjelju nazočili Svetoj misi u crkvi Sv. Nikole Tavelića i obilježili 15. ro-đendan Udruge. Put i boravak je financiran iz Proračuna Grada Dubrovnika i Županije dubrovač-ko-neretvanske, a djeca i roditelji na istom zahvaljuju.

Predsjednik Udruge Željko Jaković

UDRUGA SLATKI ŽIVOT

Susret dijabetičara Dalmacije

GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019. 19

01.09.2018-30.09.2018 =386.36501.09.2019-30.09.2019= 405.924indeks 2019/2018 prometa je 5,06% viši u od-nosu na isti period prošle godine.Po destinacijama su najviše zastupljeni Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Španjolska, SAD, Hrvatska, Irska,

Izvor: Zračna luka Dubrovnik

U rujnu 5,05% više prometa u Zračnoj luci Dubrovnik

PRIJEVOZNIK PUTNIKA UDIO

1 Easyjet 56.196 13,84%

2 Croatia Airlines 52.481 12,93%

3 Jet2com 34.008 8,38%

4 Tui Airways 21.526 5,30%

5 Luthansa 20.882 5,14%

6 Vueling 19.183 4,73%

7 Volotea 14.607 3,60%

8 Norwegian Air International 13.705 3,38%

9 Eurowings 12.958 3,19%

10 Travel Service 12.653 3,12%

11 Norwegian Air Shuttle 9.165 2,26%

UKUPNO 405.924

20 GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019.

“Testing site visit” održao se 3. listopada 2019. u terminalu za brodove na kružnim putovanjima u gruškoj luci kojim je zaokružena zajednička suradnja Zračne luke Dubrovnik i Lučke uprave Dubrovnik na europskom projektu INTER-PASS.Radi se o tome da su u grušku luku postavlje-ni informacijski LED ekrani na kojima putnici mogu dobiti više informacija vezano uz svoje letove i uz vremenske uvjete u Dubrovniku. Put-nici koji se ukrcavaju i iskrcavaju s kruzera na taj način dobivaju više informacija nego dosad, a tu je i šator koji omogućuje protok putnika iz terminala do broda u nešto zahtjevnijim vre-menskim uvjetima.Sustav će funkcionirati na način da se putni-ci, koji se iskrcaju s kruzera i prođu kontrole u Zračnoj luci Dubrovnik, Dubrovnik neće ih po-navljati na samom aerodromu, a isto vrijedi i za putnike koji prođu kontrole u ZL Dubrovnik

te svoja putovanja nastavljaju na kruzerima na koje se ukrcavaju.Cilj projekta je što više skratiti vrijeme ukrcaja i iskrcaja gostiju te samu kontrolu.Podsjetimo se, „Intermodal Passengers Conne-ctivity between Ports and Airports“ („Inter-modalna povezanost putnika između luka i zračnih luka“, akronim projekta („INTER-PA-SS“) je naziv projekta, koji se realizira u okvi-ru Interreg V-B Jadransko-Jonskog progra-ma transnacionalne suradnje 2014.-2020. Projekt je započeo u siječnju 2018. godi-ne i očekivano je da će završiti do prosin-ca 2019. godine. Ukupni odobreni budžet projekta iznosi 1.498.568 EUR, od čega je 85% sufinancirano putem EFRR fon-da (Europski fond za regionalni razvoj). U jadransko-jonskoj regiji postoje mnogi mor-ski gradovi koji se moraju nositi s vrlo velikim brojem putnika tijekom visoke sezone i u ko-jima turizam vezan uz brodove za krstarenje predstavlja bitan faktor regionalnog i lokalnog razvoja. Međutim, mnogim takvim „matičnim lukama“ za brodove za krstarenje i trajekte ne-dostaje integracija unutar raznih modaliteta pri-jevoza, posebno s regionalnim zračnim lukama. Opći cilj projekta „INTER-PASS“ je ojačanje in-termodalnih veza između luka i zračnih luka u jadransko-jonskoj regiji, kako bi se poboljšao protok turista, naročito turista s brodova za kr-starenje i putnika, koji dolaze na odredišta na jadranskoj i jonskoj obali tijekom visoke sezone.

Projekt će dati 3 ključna rezultata:1) Mrežu suradnje za intermodalnu povezanost između luka i zračnih luka u jadransko-jonskoj regiji. Mreža će za partnere i druge zainteresira-ne strane biti polazište za izmjenjivanje znanja vezano za inovativna rješenja (tehnike, metode, operativna načela itd.) koja se s lakoćom mogu prihvatiti u jadransko-jonskom kontekstu.,2) Akcijski plan za svako područje, kojim će se definirati rješenja koja će se testirati i imple-mentirati u gradovima, koji su uključeni u pro-jekt. Testiranje 4 definirana rješenja, koja će se implementirati u Dubrovniku, Puli, Bariju i Krfu tijekom ljeta 2019. sa ciljem da se značajno ubr-za protok turista između luka i zračnih luka, te3) Razrada zajedničkog integriranog strateškog plana za intermodalni prijevoz putnikaizmeđu luka i zračnih luka, koji bi se podijelio s drugim lukama i zračnim lukama, kao i nadležnim tije-lima, koja se nalaze u jadransko-jonskoj regiji.

Zračna luka Dubrovnik i Lučka uprava Dubrovnik u još jednoj uspješnoj suradnji

GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019. 37

DUBROVNIK – ZAGREB

PETAK, 11.10. 2019.06:15 - 07:1012:35 – 13:4013:20 – 14:2516:20 – 17:15

SUBOTA, 12.10. 2019.06:15 – 07:1006:50 – 07:4507:25 – 08:3020:00 – 21:0521:00 – 22:0521:20 – 22:15

NEDJELJA, 13.10. 2019.06:15 – 07:1013:15 – 14:2021:15 – 22:2021:30 – 22:35

PONEDJELJAK, 14.10. 2019.06:15 – 07:1013:20 – 14:2516:20 – 17:1519:40 – 20:4520:30 – 21:35

UTORAK, 15.10. 2019.06:15 – 07:1016:20 – 17:1520:30 – 21:35

SRIJEDA, 16.10. 2019.06:15 – 07:1012:55 – 13:5013:15 – 14:2016:15 – 17:1020:30 – 21:35

ČETVRTAK, 17.10. 2019.06:15 - 07:1013:20 – 14:2516:20 – 17:1521:15 – 22:20

ZAGREB – DUBROVNIK

PETAK, 11.10. 2019.05:50 – 06:4511:40 – 12:4514:45 – 15:40

SUBOTA, 12.10. 2019.05:50 – 06:4514:15 - 15:2014:20 – 15:1514:55 – 15:5522:05 – 23:00

NEDJELJA, 13.10. 2019.07:25 – 08:3010:35 – 11:4014:45 – 15:4022:05 – 23:00

PONEDJELJAK, 14.10. 2019.11:40 – 12:4514:00 – 14:5514:45 – 15:4022:05 – 23:00

UTORAK, 15.10. 2019.10:35 – 11:4013:25 – 14:2014:00 – 14:5514:45 – 15:4022:05 – 23:00

SRIJEDA, 16.10. 2019.07:25 – 08:3014:00 – 14:5514:45 – 15:4022:05 – 23:00

ČETVRTAK, 17.10. 2019.11:40 – 12:4514:45 – 15:4014:45 – 15:4022:05 - 23:00

RED LETENJA CROATIA AIRLINES

Informacije o ostalim polascima i odlascima možete dobiti na

telefon 773 377, 773 100

ili na: www.airport-dubrovnik.hrPrijedloge i sugestije šaljite na e-mail: glasgrada@gmail.com, s naznakom ’za dbv info’

Dubrovački aerodrom prvi je u Hrvatskoj koji ima pod-zemni hidrantski sustav za punjenje zrakoplova gori-vom. Direktor projekta Razvoja zračne luke Dubrovnik i pomoćnik direktora Luko Vuletić, kazao je kako su izradili kompletno novo postrojenje za skladištenje avio goriva na 12 pozicija u podzemni sustav. Dosa-dašnji tankovi su imali 300 tona, a ovim projektom Zračne luke Dubrovnik, sada imaju 3.500 tona tanka u koje se može smjestiti avio gorivo.Sustav se još ne koristi jer je za tank potrebno poseb-no vozilo te je potrebna obuka ljudi. Vuletić je najavio kako će Ina u 11. mjesecu ili do 3. mjeseca 2020. godi-ne sigurno osigurati vozilo i obučiti ljude, kako bi sve

bilo spremno za korištenje novog načina tankiranja aviona.“Sustav je potpuno automatiziran. Mi smo već u po-kusnom radu što je zakonska kategorija, tako da se sustav može koristiti. Raspisali smo natječaj na koji se javila Ina i oni su dobili koncesiju da rade i održavaju taj sustav narednih sedam godina, s tim da još nisu pustili. Mora se nabaviti novo, posebno malo vozilo za takve stvari i obučiti ljude. Prvi jesmo u Hrvatskoj, ali nije nešto neuobičajeno u normalnom svijetu - zaklju-čio je Vuletić.

Izvor: Libertas TelevizijaPhoto: screenshot LTV

Osigurajte željeno sjedalo na letu - bilo da je riječ o prioritetnoj zoni, sjedalu s više prostora ili jednostav-no želite biti sigurni da ćete sjediti zajedno sa svojim suputnicima.Od 5. rujna 2019. g. rezervacija sjedala naplaćuje se putnicima ekonomskog razreda na svim letovima Cro-atia Airlinesa.

Naknade za rezervaciju sjedalaRezervacija sjedala naplaćuje se do 48 sati prije leta. Tijekom check-in procesa, sjedalo ćete moći odabrati bez naplate.Naknada za rezervaciju sjedala ne može se prenijeti na drugu osobu.

Izvor: Croatia Airlines

KORISNE INFORMACIJE

REZERVACIJA SJEDALA

Podzemni sustav za gorivo – velika novost na dubrovačkom aerodromu

38 GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019.

T +385 20 773 100 F +385 20 773 322E headoffice@airport-dubrovnik.hr www.airport-dubrovnik.hr

Osijek Rijeka Split Zagreb

Amsterdam Atena Barcelona

Basel Bari Belfast Beograd

Bergamo Bergen Berlin

Birmingham Bordeaux

Bristol Bruxelles Cardiff Köln

Kopenhagen Cork Doncaster

Dubai Dublin Düsseldorf

Edinburgh Frankfurt Ženeva

Glasgow Hamburg Hannover

Helsinki Istanbul Krakov Leeds

London Luxembourg Lyon

Madrid Manchester Marseille

Milano Moskva München Nantes

Napoli Newcastle Nottingham

Oslo Pariz Philadelphia Prag

Riga Rim Rotterdam Stavanger

Stockholm Strasbourg Stuttgart

Tel Aviv Toulouse Trondheim

Venecija Beč Varšava Zürich

Izravni letovi izDubrovnika!

GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019. 39

Na krilima potpore udruge Dubrovački pri-morski svatovi, koji su pred Europskim parla-mentom pjevali i balali za nju, naša bivša gra-donačelnica je s odličnim uspjehom položila ispit za potpredsjednicu Europske komisije. Za despet onima, koji su bili protiv nje. Za despet onima, koji su se rugali njezinom rusko-engle-skom izričaju, ali i za despet jednom nevažnom euro zastupniku, koji nikome ne pripada, a dr-znuo se pitat, o’kle njoj onih pet milijuna Eura. Pitanje mu je demokratski zabranio, talijanski predsjednik Odbora za ustavna pitanja Anto-nio, jer to nije bila - tema. Antonio, inače prijatelj našega premijera, po-četkom je godine kod Trsta ustvrdio, da Trst nije naš, a neka živi talijan-ska Istra i talijanska Dalmacija. Nije zaboravio podsjetit ni pozitivne stvari, koje je Mussolini učinio za Ita-liju, gradeći ceste, mostove, zgrade. Hrvatski mediji su pomirljivo prizna-li, da je i naša bivša gradonačelnica dosta gradila. A za rijet pravo, ni obični građani nemaju ništa protiv njezina bogatstva. Pitaju se jedino, zašto mi nemamo!?HDZ-ova vijećnica u riječkom Gradskom vijeću, javno je procje-njivala, koliki postotak Srba treba bit u Rijeci, da bi se počelo intenzivnije uzgajat - vrbe.

A zapravo je to bio samo komentar skandira-nja Torcide na utakmici u Rijeci, prilikom koje-ga su ljubitelji nogometa govorili o vrbama, na koje bi njihove sugrađane srpske narodnosti, trebali - vješat.A vijećnica je bila preciznija, pa je iznijela po-datke, da u Rijeci postoji samo 6,5 posto Srba. Zato su vrbe potrebnije negdje po zabitim seli-ma u Dalmaciji, gdje takvih ima 30 ili 40 posto.Poslije se ispričala hrvatskoj javnosti, koja ju je krivo razumjela. Njena stranka je osudila nespretni nastup članice i oštro je upozorila

javnost, da vlada, ni u Rijeci ni u Dalmaciji neće subvencionirat nikakav uzgoj vrba.Prošle setemane se puno pisalo i govorilo o re-kordima u uzgoju narančina. Tako su iz Nere-tve stigle ohrabrujuće vijesti, istina, o nešto ma-njem urodu mandarina, ali zato znatno većim plodovima. Nastavak priče dolazi iz Zagreba, točnije iz Brestovja kod Podsusedskog mosta. Na štandu za prodaju narančina, radila je čed-no odjevena Kristina, zvana Mandarina. Radi nje je tamo, od jutra do mraka vladala gužva. Jedni tvrde zbog velikih narančina, drugi zbog raskošnog poprsja mlađahne prodavačice.Kristina je postala osoba o kojoj svi pričaju, iako, ni jednom riječju nije isticala sebe i svoje napa-sne atribute. Naprotiv, zapamćena je po svojim epskim i ekološkim epitetima o neprskanim i freškim mandarinama. I to je bilo sve. Inače, bila je sretno zaljubljena, pa je nakon neizdržljivog rasta popularnosti, dala otkaz.Sve vijesti o njoj su bile (i još uvijek su) brutal-no čitane, a nepoznati narodni pjesnici su joj u dva dana posvetili čak dvije pjesme. Mediji su napisali, skoro pa životnu priču, na temelju

tri rečenice koje je izgovorila i činjenice da ima sise, da je prodavala narančine i da ih više ne prodaje. I da ima profil na Instagramu!Proslavili smo i Dan Neovisnosti. Ne zna se još, kad ćemo ga slavit dogodine. A to je važan pra-znik, državni blagdan, kojim se ponosno obilje-žava povijesna odluka Hrvatskog Sabora od 8. listopada 91., o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom državom. Onda smo raskinuli i sa zakonom o ispitivanju porijekla imovine i oduzimanju one, nezakonito stečene. Jer smo neovisni, pa ako nam država i jes’ opljačkana -

naša je.Iz Zagreba je stigla i vijest, da ja predsjednička kampanja započela i po Crkvenom kalendaru. Crkvi ne-sklon hrvatski tjednik, javlja o služ-benom susretu predsjedničkog kan-didata, pjevača Škora i Nadbiskupa, u sjedištu Nadbiskupije. Tamo je doveden Mercedesom s vozačem, na unaprijed dogovoren sastanak. Nije izdano nikakvo saopćenje, pa se špekulira, kako Crkva baš i nije sretna sadašnjom predsjednicom, pa će svoju podršku ponudit njemu. Pogađajući dalje, mediji već vide skicu okružnice, po kojoj će župnici po župama vodit mise i nagovarat vjernike, koji sve nade polažu isklju-čivo u zagrobni život, da glasaju za Škoru. Jer u ovome životu im je sva-

kako - dockano.Baš k’o i prije pet godina, kaže novinar, kad je okružnica favorizirala današnju predsjednicu. Po njemu ispada, da je predsjednica, svo ovo vrijeme, zaludu vizitavala oltare, krijepila se Svetom Hostijom i pjevala crkvene pjesme.Bilo je raznih reakcija vezano za tamburaša Škora. Neki vragovi govore, kako se pjevački idol, samo iš’o ispovjedit prije izborne trke. Iako bez ikakvih dokaza o mogućim smrtnim grije-sima, tvrde, da mu je uputno ispovjedit’ se, ba-rem - preventivno. I to nekome ravnopravnom njegovom doktorskom statusu. Neće valjda kod nekog lokalnog župnika.Neki maštovitiji, ali bez zloće kažu, radi se o nje-govoj pjesmi, onoj... otvor’ ženo kapiju...man’ se Očenaša... Namjera mu je bila pojasnit, da to nije Bogohuljenje, nego nešto sasvim drugo, od onega što se čini običnom – pajdašu.Naposljetku su oni bez sluha predložili, da jed-nostavno postavimo Nadbiskupa za predsjed-nika države. Važno da je Vatikan sit, a ovce na broju. Ma, bi li vragu palo na pamet. Fakat, ovi mediji počinju čeljadi ić’ na jetru.

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Mandarina manje, plodovi većiProslavili smo i Dan Neovisnosti. Ne zna se još, kad ćemo ga slavit dogodine. A to je važan praznik, državni blagdan, kojim se ponosno obilježava povijesna odluka Hrvatskog Sabora od 8. listopada 91., o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom državom. Onda smo raskinuli i sa zakonom o ispitivanju porijekla imovine i oduzimanju one, nezakonito stečene. Jer smo neovisni, pa ako nam država i jes’ opljačkana - naša je

Piše: Mario Klečak

40 GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019.

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA 666999 (upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta u jednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb,

OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686383, www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe FIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište.

Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni, neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite se najboljima u Gradu

DVOETAŽNI SUVREMENI STAN U OKOLICI DUBROVNIKA / 85m2, manja stambena zgra-da, samo par koraka do plaže, tarace, balkoni i prostrani vrt, garaža za tri automobila, no-vogradnja / 250.000 EUR / 099 210 2552

DVOSOBNI STAN U DUBROVNIKU S POGLE-DOM NA MORE / 63m2 (IV. kat stambene zgrade), dnevni boravak s kuhinjom i bla-govaonicom koji se otvara na lođu, dvije spavaće sobe, kupaonica, hodnik i sprema. Kuhinja renovirana 2010. Stan je smješten na osunčanoj poziciji, dobra lokacija, svi potreb-ni sadržaji u blizini. Stanu pripada i drvarnica u prizemlju zgrade. Javni parking ispred i iza zgrade / 170 000,00 EUR / 099 210 2552

ATRAKTIVAN I POTPUNO RENOVIRAN DVOE-TAŽNI OBITELJSKI STAN / 93 m2, u stambenoj zgradi u Mokošici. Stan se proteže na dvije etaže (prizemlje i kat), stanu pripada i spre-mište od 3 m2. U prizemlju se nalazi prostrani dnevni boravak s kuhinjom i blagovaonicom s izlazom na lođu, te wc. Na katu su dvije spa-vaće sobe s izlazom na balkon, te kupaonica. Stan je pun prirodnog svjetla i prozračan, jav-ni parking s prednje i stražnje strane zgrade. / 218.000 EUR / 099 210 2552

KUĆA U KONAVLIMA / 150m2 kuće, 1800m2 okućnice, terasa, ostava, prostrana garaža (radiona) / 380.000 eura / 099 210 2552

KAMENA KUĆA U OKOLICI DUBROVNIKA / 300 m2 na zemljištu od 750 m2, na kojem se nalaze bazen, glorijet i parking. Dvije etaže, prizemlje se sastoji od hodnika, prostranog dnevnog boravka, kuhinje i blagavaonice, WC-a, dvije spreme, sobe te kotlovnice. Kat se sastoji od tri spavaće sobe (jedna s gar-derobom) s kupaonicama. Dvije sobe imaju pristup ostakljenoj lođi. Iz dodatne garedro-be omogućen je pristup tavanu. Parcela je ograđena, pristup s glavne ceste automobi-lom kroz automatsku kapiju, odmah useljiva / 690.000 EUR / 091 210 2552

USELJIVA KAMENA KUĆA KOD MUZEJA RUPE / 110m2, tri etaže, u prizemlju odvojena jedi-

nica u funkciji apartmana, mogućnost iznaj-mljivanja / 650.000 EUR / 099 210 2552

KAMENA KUĆA U STAROM GRADU / 110m2, prizemlje i dva kata, nedaleko od Straduna, mirna i tiha lokacija, mali broj skalina, zahti-jeva renovaciju / 450.000 EUR / 099 210 2552

DVOSOBNI STAN NA NUNCIJATI / Moderan i useljiv stan s pogledom na more i parkin-gom, 64.66m2, dvije sobe, dvije kupaonice, kuhinja i dnevni boravak / 214.500 EUR / 099 210 2552

STAMBENA ZGRADA U LAPADU / U nepo-srednoj blizini ulice Iva Vojnovića, stambena zgrada s podzemnom garažom, preostalo još par stanova / 099 210 2552

KUĆA U GRUŽU / 86m2 stambenog prostora podijeljenog na dvije etaže, okružena taraca-ma, gornja etaža od 21m2 u roh bau i ima odvojen ulaz / 099 210 2552

PRODAJETE NEKRETNINU / Prepustite profesionalcima da rade za Vas

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVE UNUTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređene ili za adaptaciju

HITNO TRAŽIMO STANOVE NA PODRUČJU MOKOŠICE / Uređene ili za adaptaciju

POTRAŽUJEMO MANJE KUĆE U STAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTATA / Poželjan po-gled na more, terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO STAN S VRTOM / Za kupca tražimo stan od 60m2, terasa ili vrt, prizemlje ili visoko prizemlje, sunčano, uređeno

TRAŽIMO MANJE STANOVE NA PODRUČJU ŽUPE / do 50m2, niži katovi ili blizina glavne ceste

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMA NA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Uređene ili za adaptaciju, poželjan vrt ili terasa

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE PRVI RED DO MORA / 1000m2, maksimalna udaljenost od aerodroma sat vremena vo-žnje, poželjan pogled na otvoreno more, na osami

TRAŽIMO MANJE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE / do 700m2, Primorje ili Župa za izgradnju obiteljske kuće

MALI OGLASI

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šipči-ne, Lapad, Mokošica, Župa,0913210244, 0911170577 www.du-brovnik-marketing.comwww.dubrovnikrealestate.info NOVO PREKRASNA NOVOGRADNJA U ZATONU NA MAGISTRALI3 zgrade sa po 8 stanova, garaža, vr-tovi, tarace, lijepi pogled na more iz svih stanovaveličina stanova 41, 44, 69 i 87 m2, Kontakti za termine sastanka: Agen-cija DMP, 0913210244, 0911170577

DUBROVNIK NUNCIJATA NO-VOGRADNJA SA PRELIJEPIM POGLE-DOM USELJENJE DO 01.02. 20203 sobni stanovi 105m2,parking u ci-jeni, energ.certifIkat A, 2900€/1m2. DMP,0913210244, 0911170577

PLOČE poviše kapelice kuća sa ze-mljištem 870m2, mogućnost izgrad-nje 3 objekta, 590.000€,Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ŠIPČINE POSLOVNI PROSTOR -ULIČ-NI LOKAL 50m2 plus 14m2 parking, 95.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ŠIPČINE samostojna kuće, taraca, vrt660m2, garaža 32m2, mogućnost dogradnje kuće i gradnja novog objekta, 450.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ŠIPČINE IZUZETNA PRILIKA SNIŽENA CIJENA AKCIJA DO 20.09. 2019.stan 79m2 ,garaža,parking,vrt 280.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ROŽAT Luksuzna novogradnja,A++, stan dvoetažni 88m2,vrt 97m2 , 2 parkinga u garaži, lift, nema poreza na promet,269.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

GRUŽ ISPOD NEBODERA IZUZETNA PRILIKA Kuća kamena 180m2 za renoviranje,okućnica,pristup au-tom,mogućnost dogradnje, 325.000 €, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

GORNJI KONO prodaje se nova kuća sa 3 luksuzna apartmana u funkci-ji turizma.255.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

PRIJEVOR NOVOGRADNJA na sa-moj obali započeta gradnja, 60, 82, 90m2, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

STARI GRAD Prijeko ispod Minčete uređeni stan 31m2 u funkciji turiz-ma, potpuno namješten ,186.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

MLINI ATRAKTIVNA VILA SA GA-RAŽOM ,4 odvojena apartmana,po-drum, vrt,430.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

MLINI BRAŠINA GRAĐEVNO ZEMLJI-ŠTE 478m2 ,pristup autom,struja,ka-nalizacija ,voda na parceli,92.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577 ŽUPA DUBROVAČKA novograd-nja 2sobni stan 80m2 s parin-gom 175.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

KONAVLI ZASTOLJE AKCIJA MJESECA zemljište 770m2 , kućom 90m2 samo 65.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ZVEKOVICA KUĆA POVOLJNO 400m2 ,okućnioca 300m parkin ,pogled 320.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ŽULJANA AKCIJA MJESECA Gra-đevno zemljište 580m2 od mora 70m samo 99.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ŠIPAN LUKA AKCIJSKA RASPRODAJA ZEMLJIŠTA gradjevno i negradjevno više parcela,od 10 do 80€/1m2više info u Agencija DMP 0913210244, 0911170577

GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019. 41

Atlant centar / Ul. dr. Ante Starčevića 24 020 550 090

40%na odabrana odijela

30%cijeli casual program

POPUSTI

ULICAMA MOGA GRADA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA, OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA:

T: 020 358 980, T/F: 020 311 992, E: tele5marketing@gmail.com

NEKRETNINEHitno tražim garsonijeru – manji stan na duže vrijeme, kod Mihajla, Lapad. Telefon 099 788 7239

Iznajmljujem kuću na Grudi; apartman s tri ležaja i stan s pet ležaja. Tel. 791 204 ili mob. 098 95 95 949

Iznajmljujem na duže vrijeme jednosoban stan za dva stalno zaposlena muškarca. 419 574

Iznajmljujem kat kuće pogodno za 5 radnika s parkingom do 1.7.2020.g. 091 538 2229.

Iznajmljujem jednosoban stan na duže vrijeme od 15.10.2019. , potpuno opremljen - Župa Dubrovačka – Čibača 40 m2 sa pripadajućim parkingom x2. Mjesečni najam je 2.500,00 kn + režije. Inf. na 098 680 611.

Iznajmljujem uređen jednosobni stan s parkingom, ured-noj, zaposlenoj osobi, blizu autobusne stanice, na duže vrijeme. 419-574

Prodajem vikendicu na Zubačkim Ublima. 099 514 4655.

Iznajmljuje se apartman 35 m2 na duže vrijeme kod po-šte Lapad. 099 842 6875

Srebreno-Župa dubrovačka, iznajmljujemo apartman 30 m2 za dvije ili tri osobe na dulje vrijeme. 099 793 5050.

Iznajmljuje se apartman na duže vrijeme, Lapad, odmah useljivo. 099 842 6875

VOZILAProdajem smart 2012., registriran, 1.0 52 kw, panorama krov, 2 mjenjača, 2seta guma. 098 856 142.

AUTO – RENAULT SCENIC , 10/2009., crna boja s efektom, 130 000 km, očuvan, redovito servisiran, prva ruka, pro-dajem za 6000 eura, moguć dogovor na broj 098 511 744.

Volkswagen Buba i stare kombije kupujem i dijelove za iste, može i olupine. 097 670 7137

Prodajem Alfa Romeo 166 2,4 jtd, full oprema. 091 432 3088.

POSAODajem instrukcije iz matematike. Adresa u blizini OŠ Ma-rina Držića. 095 199 4405.

Viši stručni savjetnik za poljoprivredu uređuje đardine. Dajem stručne savjete (rezidba agruma, maslina, ukrasnog bilja, zelene ograde, poslovi hortikulture, gnojidbe, zaštite, sadnje) i drugo. Dipl. inž. agronomije. 098 958 1993.

Vršimo tapiciranje unutrašnjosti krova automobila. 098 989 4211

Izrađujemo i montiramo žaluzine, trakaste zavjese, rolo i duo rolo zavjese, rolo komarnike, panel zavjese. Zatva-ramo balkone roletama. Vršimo ugradnju i servis roleta. Kontakt: 091 147 2794

Radim bravariju, dolazim na teren po dogovoru. Ruko-hvate, tende, vrata, nadstrešnice, popravak vrata, izolaci-je, košnja trave, pituravanje. 092 269 8477.

RAZNOProdajem crno grožđe merlot. Cijena povoljna. Tel. 791 204 ili mob. 098 95 95 949

Prodajem prijenosni klima uređaj, korišten 1 ljeto, kao nov 1500 kn. Hladi 25 kvadrata, funkcije: odvlaživanje, ventilator, sleep (noćno hlađenje) daljinski upravljač, dio koji se ugradi u prozor da cijev direktno puše vani. Cijena novog je 3500 kn. Info na 091 514 5005.

Bolnički krevet električni podesiv u nekoliko položaja. Uz krevet ide i dekubitalni madrac. 098 947 6003.

Poklanjam malo korišten kauć. 098 209 150.

Još malo pa nestalo, patate 5 kn (veće količine dogovor), luk 7 kn, česan 45 kn. Dostava na adresu. 099 636 7101.

OSOBNI ODNOSI 18+UDANA MARIJA 45 zauzeta sam i želim upoznati ljubav-nika za super akciju kod mene. Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

SLATKA IVA 22 slobodna sam i napaljena. Tražim muš-karca koji je za sex kod mene. Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

HELENA 44 Ja sam rastavljena! I želim samo dobar sex! Želim čim prije, pa dođi kod mene! Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

DANIJELA 40 Bok! Ako si za vezu, druženje i dobar sex kod mene, javi se jer sam ja spremna na susret. Za kontakt na-zovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

ZRINKA 50 Ja sam iskusna, vrlo! U sexu volim sve, jako sam napaljena i želim odmah hitno da se nađemo! Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

UDANA LJILJANA 54 Ja sam u braku, loše mi je jer sek-sa nema, želim upoznati muškarca za seks i akciju kod mene. Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

EVA 36 Ako si za zadovoljstvo, nesputan sex, javi se kad si slobodan da dođes kod mene, hoćeš? Za kontakt na-zovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

INA 30 Zaposlena, slobodna i zgodna žena, tražim muš-karca za sex, avanturu ili možda vezu. Javi se! Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

DOKTORICA LIDIJA 58 Ozbiljna sam, iskrena i napalje-na. Trebam muškarca za akciju. Kod mene možemo biti. Može? Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

PROFESORICA DIJANA 50 Vatrena sam u seksu i pokazat ću ti sve što volim, jako volim sex i sve poze! Pokaži šta i ti voliš. Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

FRANKA 45 U lošem braku, jako sam usamljena i napa-ljena a sexa nema. Javi se ako me možeš zadovoljiti! Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

TIJANA 20 Sexy i vatrena crnka, tražim dečka samo za avanturu i dobro uživanje. Možeš doći kod mene ako si za? Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

ZGODNA ELENA 36 Usamljena sam i želim upoznati dečka za vezu i ozbiljan odnos. Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

SLATKA MIJA 40 Volim seks, a ako i ti voliš isto, javi se za dogovor! Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

UDANA VESNA 45 U lošem braku, treba mi muškarac za sex, konkretno kod mene! Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

NAPALJENA LIDIJA 40 Rastavljena sam, bez obaveza, slo-bodna sam i želim dobar sex. Imam prostor! Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

MAJA 36 Ja sam plavuša, imam prostor, želim upoznati muškarca koji je za dobar sex i akciju kod mene. Za kon-takt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

064 591 592tel: 3.49 kn/min, mob: 4.78 kn/min

ili pošalji TAROT na

Nazovi

888444 / 3,72 kn/sms

SKIDAMO UROKEVRAĆAMO MIR I LJUBAV

U VAŠ ŽIVOTIZRAĐUJEMO TALISMANE

HOROSKOP, TAROT

za odj

avu-st

op

Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796,Info:072/700-700,18+

TAROT LINIJA 0-24

JAVI SE AKO SI ZA UPOZNAVANJE!

Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796,Info:072/700-700,18+

BOGATA MILKA 56 TRAŽI SUSRET KOD NJE!BAKA ANA 69 SPREMNA JE NAUČITE TE SVE!UDANA ANA 40 ŽELI LJUBAVNIKA!

za od

javu -

stop064 530 540

ili pošalji SPOJ na

Nazovi:

888444 / 3,72 kn/sms

tel: 3.49 kn/min, mob: 4.78 kn/min

42 GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019.

NAŠE PRIČE S PUTOVANJA NEZABORAVNIM PERASTOM KOJI JE POVEZIVAO DUBROVNIK S ELAFITIMA I MLJETOM – PRIČA 40

Ne gledaj ožiljke, to su tek tragovi godina, kao na rukama starca kad se urežu neka teška vremena. Na rukama koje najljepše griju, koje štite od mraka, kriju od tuge, rukama koje brišu sve suze kad bez pitanja nevera se otme iz duše. Čuvam te, svakoga trena i kroz vječnost cijelu. Neka ti srce ne posumnja nikad i ne sije nemire. Gdje god da jesi, uz tebe živim - Čuvam te.

PAMTIM TEPiše: Diana Brkić

URED ŽUPANA

Čestitka povodom Svjetskog dana učiteljaŽupan Nikola Dobroslavić uputio je čestitku povodom Svjetskog dana učitelja:“Poštovane učiteljice i učitelji, na-stavnice i nastavnici,Čestitam vam Svjetski dan učitelja! Vaša uloga u društvu kao stupova znanja, kulture i odgoja oduvijek je bila nezamjenjiva, a tako je i danas. Ljubav, strpljenje i predanost kojom pristupate vašem poslu mogu i tre-baju biti vodilja svim članovima na-šeg društva u cjelini. Odgovornost koja je na vama, oblikovanje mladih ljudi koji kasnije moraju oblikovati svijet oko nas je nemjerljiva stoga Vam i na ovaj način želim iskazati poštovanje.U današnje vrijeme u ko-jem je odljev mladih umova postao jedan od najvećih problema hrvat-skog društva vaša uloga je tim i veća. U svoje osobno ime i u ime cijele Dubrovačko-neretvanske županije čestitam vam Svjetski dan učitelja ŽupanNikola Dobroslavić”

EDUKACIJA U DUBROVNIKU

“Kako napraviti marketing plan”U sklopu projekta „Novim znanjem do uspjeha“, Centar za poduzet-ništvo d.o.o. organizira besplatnu edukaciju „Kako napraviti marke-ting plan“ koja će se održati 11. listopada 2019. g. s početkom u 10:00 sati u prostorijama Poduzetničkog inkubatora Dubrovnik na adresi Vukovarska 16 u Dubrovniku. Svrha seminara je upoznati polaznike sa značajem marketinga te važnosti postojanja marketing plana za poduzeće te osposobiti polaznike za izradu usmjeravajućeg, kratkog i lako čitljivog, ali nadasve funkcionalnog marketing plana.

ZA UČENIKE SREDNJE ŠKOLE VELA LUKA

ODRŽANA STEM RADIONICA I STARTUP WEEKENDU Veloj Luci je održana STEM radionica i StartUp Weekend za učeni-ke srednje škole Vela Luka. Radionice su se održale u sklopu projek-ta OPERA II – ‘Razvoj i promocija partnerskog vijeća za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala Dubrovačko-neretvanske županije’. U dva dana, učenici su imali prilike naučiti više o osnovama poduzetništva i izradi poslovnog plana uz mentorice doc. dr. sc. Mariju Bečić, doc. dr. sc. Pericu Vojinić i koordinatoricu prof. dr. sc. Ivonu Vrdoljak Raguž sa Sveučilišta u Dubrovniku.Paralelno s navedenom radionicom, održana je i STEM radionica, koju su vodili Tomo Sjekavica, mag.rač., Ivan Grbavac, dipl.ing. i koordina-torica doc. dr. sc. Ivana Palunko, također sa Sveučilišta u Dubrovniku. Mentori su učenike upoznali s osnovnim pojmovima s osnovama pro-gramiranja u programskom jeziku Pythonu. Idući dan srednjoškolci su kroz timski rad osmislili poslovne ideje i izradili prezentacije o razvoju, financiranju i plasmanu proizvoda u sklopu StartUp Weekenda, te su nakon održanih prezentacija i diskusije, dobili uvjerenja za osvojeno prvo, drugo i treće mjesto.

ŽUPAN NIKOLA DOBROSLAVIĆ U BRUXELLESU

136. plenarno zasjedanje Europskog odbora regijaU radu 136. plenarnog zasjedanja Europskog odbora regija koje se odr-žava u okviru 17. Europskog tjedna regija i gradova u Bruxellesu sudje-luje i župan Nikola Dobroslavić. Teme zasjedanja su vezane za politike regi-onalnog razvoja nakon 2020. godine, te rasprava o kretanjima u među-institucionalnim pregovorima o Vi-šegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.-2027. godine u kojoj je sudjelovao župan Dobroslavić sa aktualnim Povjerenikom EK za prora-čun Guntherom H. Oettingerom.Župan Dobroslavić govorio je o sta-vovima Europskog odbora regija o ovoj temi. Također, župan Dobrosla-vić sudjelovao je u radu zajedničkog sastanka odbora Europskog parla-menta i Europskog odbora regija koji se bave pitanjima regionalnog razvoja, kohezijske politike i prora-čuna, gdje je zastupao stavove lokal-ne i regionalne uprave u raspravi s budućim povjerenikom za proračun EU Johannesom Hahnom. Trenutno prijedlog novog proračun EU-a nala-zi se u fazi usuglašavanja na relaciji Europski parlament i Vijeće EU, te se očekuje njegovo usvajanje tijekom iduće godine.

EUROPSKI PARLAMENT

"Dubrovački primorski svatovi" u BruxellesuUdruga „Dubrovački primorski svatovi“ bila je u srijedu, 2. listo-pada gost Dubravke Šuice, vo-diteljice hrvatske HDZ/EPP de-

legacije i prve potpredsjednice Kluba zastupnika Europske pučke stranke. Tom su prigodom na lo-kaciji Place Luxembourg - Agora

Simone Veil zaplesali Linđa, a i če-stitali Dubravki Šuici na izboru za potpredsjednicu Europske komi-sije za demokraciju i demografiju.

GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019. 43

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA

JEDENJE DO IZNEMOGLOSTI

Priredio: Damir Račić

„Hrana je svaka tvar ili proizvod prerađen, dje-lomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je konzumaciji ili se može opravdano očekivati, da će ga ljudi konzumirati“. Hranu u užem smislu čine sljedeći sastojci: ugljikohidrati, bjelančevi-ne, masti, vitamini i minerali. Vodu je potrebno unositi samostalno, jer ne jedemo dovoljno voća i povrća kako bi nadoknadili vodu. Slijede razni tekstovi kojima je zajedničko da se radi o hrani.Iz tiskovine „Hrvatska revija“ iz 2008. god; broj 2. citiram samo kraći dio o povijesti gastronomije čovječanstva. Predstaviti ću čitateljima dvojicu papa koji su se veoma razlikovali u pogledu priređivanja gozbi. Dok je papa Pio V. (1566-1572) ukinuo raskošne gozbe, njegov pret-hodnik papa Klement VII. (1523-1534) samo je podsjetio na čuvene rimske bakanalije (ili grčke dionizije) na kojima su sudionici konzumirali ve-like količine pića, hrane i prepustili se i drugim užicima. U starom Rimu postojali su zakoni za ograničavanja raskoši, koji su trebali obuzdati potrošnju (organizatora) kod pripreme banketa. Kako bi se moglo provjeriti poštuje li se zakon, bogati su za vrijeme jela morali ulazna vrata dr-žati otvorenima. (Pretpostavljam da zakon nije bio dugog vijeka ili je kontrolorima ponuđena bogata trpeza i „cinkete-cankete“ u vrećici da „zažmire“ na viđeno. – kom. D.R.).(...) U 16. stoljeću još se jedan crkveni velikodo-stojnik upisao u povijest velikana gozbi. Kardinal Campeggio (Lorenzo Campeggio, 1474-1539; kardinal i političar – nap. D.R.), koji je upošlja-vao jednog od najvećih talijanskih kuhara re-nesanse, Bartolomea Scappija (Dumenza, 1500. - Rim, 1577. Opera: dell’arte del cucinare – Djelo: Umjetnost kuhanja). Marin Držić bio je suvreme-nik navedenog kulinarskog majstora. Vjerojatno je i na trpezama dubrovačke vlastele bilo uku-snih delicija, ali to se je događalo veoma rijetko, tj. samo u određenim prigodama. Dubrovačkoj vlasteli bilo je strano svako osobno isticanje, kao npr. vlastitog bogatstva, zasluga za Domo-vinu, pa se može pretpostaviti i raskošnih goz-bi, mada nitko od vlastele nije imun na bogatu trpezu. Na osnovu poznatog nam životopisa M. Držića, muku je mučio s nedostatkom novaca i neprestano su ga proganjali vjerovnici kojima je dugovao novac. Bez obzira na privremena zapo-slenja, živio je veoma oskudno u Dubrovniku ili u talijanskim gradovima. Iz toga se može zaklju-čiti da je češće bio gladan nego sit. Čeznuo je za bogatom gozbom kojoj su talijanski plemići bili veoma skloni. Držićeva kulinarska mašta kroz Pometov monolog, naveo je ono za čim je žudio. Moguće je da je M. Držića izravno ili neizravno nadahnuo poznati renesansni kuhar čije su se kulinarske majstorije pročule diljem Italije. Citiram kraći dio Držićevog opisa o ku-harevoj vještini izrečen kroz Pometova usta: „...

kurvina kuhača koje galanterije od onoga kapu-na bijaše učinio, pun biješe nadjeven kao jedan kuljen (vrsta kobasice) njekijeh ptičica pritiljah-nijeh (utovljenih) zalaga se svakom kao nekom smokvicom a s mijendeoci s lučcom, s suhvicom (grožđicama), s specijicom (vrsta mirodije)“. Je li Držić imao na umu B. Scappija ili nekog drugog talijanskog kuhara također vještog u spravlja-nju delicija, ostati će nepoznato. Kad smo već kod nadjeva evo jednog iz rimskog razdoblja. „Rimljani su guske tovili smokvama“. Tezu da su Držića nadahnuli talijanski kuhari trebalo bi detaljnije istražiti. Kardinal L. Campeggio, bio je poznat kao lukavi odvjetnik pri najdelikatnijim pregovorima, primjerice onima prilikom razvo-da Henrika VIII. i Katarine Aragonske. Mnoga osjetljiva pitanja rješavana su za obilnim trpe-zama, a uspješno sklopljeni dogovori i poslovi proslavljani su raskošnim gozbama. Za jednu od takvih, priređenu u čast svetog rimskog cara

Karla V., Scappi je priredio trinaestosljetnu am-bicioznu bakanaliju. To što se gozba poklopila s danom posta nije nimalo zasmetalo domaćinu, a još manje uzvanicima. Scappi je u svojoj knjizi zabilježio da su se sljedovi „nizali vrtoglavo“ – od juha, ribe, punjenog tijesta do mesa, povrća i slatkih jela. Prema opisu, sljedovi su bili po-prilično neodređena mješavina jela i okusa, od koje bi današnjem jelcu brzo pozlilo. Jedan od najreprezentativnijih sljedova (svaki je bio kon-cipiran s barem desetak jela koja su se iznosila simultano (istodobno) tako je, među ostalim, sadržavao pržene sipice s limunom, slatko pe-civo sa suhim šljivama, pržene repove jastoga, prženi špinat s vinskim octom i moštom, pitu od kavijara te brokole alla napolitana, poprskane sokom od naranče.Jedan od onih koji su pokvarili lijepu tradiciju renesansnih gozbi, kojima se podržavala raskoš starorimskih i starogrčkih banketa, bio je papa Pio V., inače poznat kao puritanac koji je dao velom preslikati golotinju na Michelangelovim freskama. Posve nepopularno, prilikom svoje inauguracije 1566. odlučio je prekinuti tradiciju bacanja novca rimskoj svjetini okupljenoj ispod njegova balkona. Isto tako, sljedeće je godine ukinuo i tradicionalni godišnji banket, što je također dočekano s negodovanjem. Time je, ujedno, pokrenuo kampanju protiv besplatnog gozbovanja za tisuće uzvanika, primjer koji su slijedili vladari širom Europe. Tako je zauvijek

ukinuta praksa kojom su vlastodršci jeli pred očima podanika. U Francuskoj je novouvedena segregacija (politika odvajanja i ograničavanja prava dijelova stanovništva po nekom obilježju – nap. D.R.) imala za posljedicu nastanak dvaju potpuno različitih stilova kuhanja – haute cuisi-ne, namjenjene dvoru i plemstvu te cuisine bur-geoise, građanskoj inačici koja se razlikovala od pokrajine do pokrajine i temeljila se, za razliku od paunova i kavijara, na lokalnim (i sezonskim) namirnicama.Negdje u isto doba, u Engleskoj su još vladale stare navade. Gozba koju je grof od Leicestera 1575. priredio u čast kraljice Elizabete I. trajala je punih 17 dana, a služene su delikatese iz svih krajeva Europe. Uzduž prigodno podignutog mosta, dugog 23 metra, koji je grofov dvorac u Kenilworthu povezivao s dolinom, bili su pore-dani golemi stupovi na kojima su visjeli darovi grčkih i rimskih bogova namijenjeni njezinu veličanstvu – kavezi divlje peradi, srebrne zdjele voća, pšenice i ostalih žitarica, srebrni pladnjevi krcati ribom te srebrni vrčevi s vinom.Ono što se nudilo na trpezama rimskih careva i bogatih Rimljana, mogao bi (se) upotrijebiti izraz „kulinarska perverzija“. Ni mnogi europ-ski vladari u srednjovjekovnom razdoblju nisu puno zaostajali što se tiče raskošnih gozbi ka-kve su se priređivale u rimsko doba. Evo što se nudilo na jelovniku pape Klementa VII. prilikom posjete trojice sinova bavarskog vojvode Wil-helma V. „Nešto kasnije, 1583. u Rimu, papa Klement VII. priredio je u tvrđavi St. Angelo gozbu u čast trojice sinova bavarskoga vojvode Wilhelma V. Među jelima drugoga slijeda, koja bi zagolicala nepce rijetko kojega suvremenoga gurmana, bili su i specijaliteti poput biserki (školjke? – op. D.R.) punjenih kokotovim krijestama, testisima i ogrozdom, velike pite punjene očima, ušima i testisima kozlića, te otkoštene punjene tele-će glave. U četvrtom slijedu isticalo se jelo na temelju kopunovih testisa te salata od kozjih papaka. Vrhunac gozbe činili su pečeni bijeli pa-unovi u vlastitu perju, koju su na pladnjevima bili ukrašeni biserima, koraljima te zlatnim i sre-brnim listićima, dok su im s ušiju visjele naušni-ce, a kljunovi bili namirisani biranim parfemima. Za finale je iznesen model tvrđave St. Angelo, iz koje su izišle jarebice, ogrnute u plašteve od zlatnih i srebrnih tkanina i bijeli zečići s koralj-nim ogrlicama o koje su bili ovješeni zvončići i s parfimiranim šapicama.Naravno, ni Francuzi nisu još bili imuni na pre-tjerivanja. Kada je, primjerice, 1571. grad Pariz ugošćavao austrijsku caricu Elizabetu, na doče-ku je bila priređena raskošna gozba s pedesetak jela, među kojima je bio i – kit.

nastavlja se

Vjerojatno je i na trpezama dubrovačke vlastele bilo ukusnih

delicija, ali to se događalo veoma rijetko, tj. samo u određenim prigodama

44 GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019.

Unapređivanje lokalnog pomor-skog prometa između Dubrovnika i pojedinih važnijih pristaništa u njegovoj okolici (u primorju i na otocima) imalo je veliku važnost ne samo sa stajališta potreba do-maćeg stanovništva, nego i sa stajališta interesa sve brojnijih turista. To unapređivanje vršeno je uvođenjem parobroda. Prugu Gruž — Ston — Metković održa-vao je parobrod brodovlasnika Alfreda Cesárea. Prugu Dubrovnik — Cavtat održavao je od 1890. pa-robrod »Cavtat«. Bio je to mali, ali novi parobrod, izgrađen te 1890. g. u Malom Lošinju, dug 25,62 m, ši-rok 4,08 m, visok 2,13 m, s jačinom parostroja 150 KS. Suvlasnike tog parobroda, kojih je bilo više, služ-beno je zastupao Ivo Jelić. Prema njegovu plovidbenom redu, objav-ljenom početkom 1891. g., taj je pa-robrod održavao slijedeće pruge: - ponedjeljkom i sri jedom Cavtat — Srebreno — Dubrovnik — Koločep — Trsteno — Lopud — Suđurađ — Luka Šipanska — Slano — Ston (i u

te iste dane natrag prema Cavtatu, u koji je stizao uvečer);- utorkom, četvrtkom i nedjeljom Cavtat — Srebreno — Dubrovnik (s povratnim polaskomiz Dubrovnika u 12 sati prema Cavtatu); - petkom i subotom Cavtat - Sre-breno — Dubrovnik (također s po-vratnim polaskom iz Dubrovnika u 12 sati prema Cavtatu s tim što je u ove dane produžavao iz Cavtata u Molunat, iz kojeg se navečer vraćao u Cavtat).Godine 1893. parobrod »Cavtat« je prodan jednom Grku za 33000 fra-naka i pod grčkom zastavom ota-da održavao prugu Zante — Krf.Poslije prodaje tog parobroda na-bavljen je 1893. drugi parobrod za održavanje lokalnih pruga između Dubrovnika i njegove okolice, ko-jem je, također, dato ime »Cavtat«. Ovaj drugi »Cavtat« kupljen je kao plovni parobrod (ranije se zvao »Excelsior N. 2«, a iz-građen je 1888. u Ranfrewu). On je bio manji i sporiji od prvog »Cavta-

ta«. Nje gova dužina iznosila je 18,08 m, širina 2,96 m, visina 1,62 m. Parostroj mu je imao jačinu od 50 KS. Vlasnici su mu bili Ivo i Ante Račić (sa po 10 karata), Pavo Dro-bac (sa 2 karata), te Vlaho Rajčević i Luka Kalačić (sa po 1 karat).Krajem 19. i početkom 20. st. na-bavljeno je u Dubrovniku i okolici nekoliko manjih plovila na meha-nički pogon, namijenjenih za odr-žavanje izletničkih pruga. Bili su to: drveni parobrodić »Mauz«izgrađen 1894. u Gružu, dug 9,00 m, širok 2,50 m i visok 1,20 m (vla-snik mu je bio Robert Škoda); pa-robrodić »Marija«, dug 8,10 m, širok 2,10 m i visok 1,00 m, koji su 1901. nabavili Frano Goli i Ivo Jelić; ; paro-hrodići »Ančica« (vlasnik Jako Boja-nović) i »Elena« (vlasnik Nikola Srin-čić), nabavljeni također te, 1901. godine; motorni brodić »Ursus«, koji je 1902. nabavio Jako Batinić. Sredinom ožujka 1902. ukinuta je

parobrodska pruga Gruž — Ston — Metković, koju je održavala tvrtka Alfreda Cesárea. U to su vrijeme Ivo Račić i Ilija Račić iz Cavtata, te Pavo Drobac iz Dubrovnika uključili u lokalni promet svoj tek nabavljeni parobrod »Ston« (ex »Melanira«). Parobrod »Ston« održavao je pru-gu Gruž — Ston i to ponedjeljkom, srijedom, petkom i subotom, svra-ćajući u usputne luke: Koločep, Lo-pud, Trsetno, Slano i Šipansku Luku. Slijedeće 1903. g. Ivo i Ilija Račić, te Pavo Drobac nabavili su novoiz-građeni parobrod »Gruž« od 89 brt s jačinom parostroja 220 KS.O spomenutim parobrodarskim linijama na dubrovačkom po-dručju istražio je i objavio Ivo Perić. Spomenuti podaci govore kako je grad Dubrovnik bio do-bro povezan s brojnim lukama u ovom akvatoriju osim što je veli-čina parobroda bila mala pa nije mogla primiti veći broj putnika.

FELJTON 298 “IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA”

Prijevoz parobrodima i barkama (1)

44 GlasGrada - 676 - petak 2.3. 2018.

FELJTON BROJ 219

Dubrovački karnevo (5)Dubrovački karnevo (5)Dubrovački karnevo (5)Dubrovački karnevo (5)Dubrovački karnevo (5)

Lukša Lucianović

www.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik-turistinfo.com

Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081

Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607

Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1

Dragi “Atlasovci“

Osobito nam je zadovoljstvo obavijestiti vas da će se

ovogodišnje 6. Druženje Atlasovaca i prijatelja Atlasa održati

u subotu 3.3. u Splitu. Druženje s ručkom i muzikom je

organizirano u restoranu “POLJUD”, Poljudsko šetalište 1 /

Dom HRM/ sa početkom u 12 sati. Cijena ručka je 150 kn

(3 slijeda). Prilikom prijave se mora dostavit akontacija od

100 kn. Organiziran je prijevoz iz Dubrovnika u subotu 3.3.

s polaskom u 7 sati ispred “Jugovog bazena”. Cijena

prijevoza je 120 kn. Povratak prema dogovoru ili isti dan

(za one koji neće ostajat) ili sutra dan 4.3. (za one koji će

organizirati smještaj).

Sve informacije možete dobiti na:

Split: Katja 091 61 22 022 exatlasovci.split@gmail.com

Dubrovnik: Katarina 091 22 00 117

exatlasovci@gmail.com

Veselimo se vašem odazivu i lijepom druženju

Organizatori druženja

„Hrvatski Karnevali“ - autor

Ivan Lozica

Četiri momenta zanimljiva su u Ferićevu

opisu. Prvo, tu su voštane kuglice ispun-

jene vodom koje se bacaju na prolaznike.

Riječ je o skupoj i profinjenoj inačici inače

uobičajenog karnevalskog polijevanja i štr-

canja vodom (ali i drugim, ne uvijek baš

ugodnim tekućinama). Pišući o staleškim

razlikama u pokladnom polijevanju, Baroja je u Španjolskoj

šesnaestoga i sedamnaestoga stoljeća zabilježio sličnu prak-

su - bacanje jaja, ali brižljivo ispuhanih i ponovno napunjenih

mirisavom vodicom. Zatim, tu je pokladno posipanje pro-

laznika: Feriću su draži konfeti, a zgraža se nad prostačkim

mekinjama i pilovinom - u pozadini je ista magija za potican-

je plodnosti.

Nadalje, tu je povorka karnevalske svadbe u kojoj latinist vidi

zabavu prostoga puka - inscenacija svadbe u karnevalu bal-

kanski je običaj, bez ekvivalenta u romanskim uzorima kul-

ture vlastele. Unatoč zanimanju koje je gospar Ferić poka-

zivao za domaću tradiciju (prijevodima narodnih pjesama na

latinski), zacijelo mu je bliža bila opscenost elaboriranih

maskerata od sirove i vulgarne raspuštenosti pučkih ophod-

nika. Najzad, tu je i dječje gađanje krabulja narančama.

Bacanje različitih predmeta, posebno jaja i snježnih gruda

često je u karnevalu. Naranče su za to prikladan rekvizit u

mediteranskome podneblju. U Španjolskoj je bacanje naranči

jedno od glavnih obilježja pokladnoga razdoblja. Kao i Ferić,

tako i Barojini izvori to nabacivanje narančama opisuju kao

običaj prostoga puka. Riječ je o karnevalskome nasilju, o

ublaženome kamenovanju koje izdaleka podsjeća na

đžuđijate četrnaestoga stoljeća. Sukob djece i maškara

poznat je iz mnogih pisanih izvora, ali je danas uglavnom

primjetan samo u tragovima.

Krajem osamnaestog stoljeća opet susrećemo Turicu:

“U Appendinijevo doba, potkraj 18. stoljeća, još su se u Du-

brovniku »u doba poklada i u

nekim drugim danima narodnih svečanosti« viđala tri pučka

lika koji su, prema javnoj

naredbi, išli kroz cijeli grad

i uz zvuke grube svirale i

bubnja plesali neki seljač-

ki ples,

na veliki smijeh gledalaca,

a zvali su se, kao i u

navedenom opisu, Turo,

Turica ili

Turisa te Coroje, ili Čoroje

i Vila.

Turica je opisana kao gor-

ostas, Čoroje ima štap

ovijen lozom i bršljanom i

vijenac

od lozova lišća, a Vila je

oružana lukom. Opisi su

očito inspirirani crtežima iz

albuma dubrovačkoga

tiskara Frana Martechinia,

što ih je Appendini unio u

svoju knjigu.

Plesovi Turice i »šavaca«

(krojača) o pokladama na

dan »pretilog četvrtka« iz-

vodili su

se pred Kneževim dvorom uz

prisutnost kneza, nadbiskupa i

drugih uglednika,

prema navodu iz Obrednika

Kneževa dvora i arhivskom

spomenu god. 1742.

Dubrovačka je vlada ceremoni-

jalom određivala da bratovštine iz-

vode plesove i igre, pa i mitološke

igre među kojima se spominju i

Turica, Bembelj, Čoroje i Wa. Ni-

kola Bonifačić Rožin svojim je

istraživanjima pokazao da Turicu

možemo tražiti i u suvremenom

folkloru, dakako izvan zidina Gra-

da.

Početkom našega stoljeća i u

Dubrovniku se priređuju

Predstavnici triju velikih sila na sastanku u Jalti dijele Jugoslaviju.

Maškarata u hotelu „Excelsior“ - Churchil (Vinko Kranpus),

Wilson (Marin Jakobušić) i Staljin (Rade Petrić)

Folklorna grupa „Konavočica“ iz Konavala

večernje zabave, veljuni s plesom

pod maskama. Iz 1924. godine na

temelju novinske vijesti znamo da

je na Pepelnicu spaljen Karneval

sa ženom, dakle par. Prije no što

su spaljeni, činili su neke nepris-

tojne radnje, a novinar se žali da je

karnevalska straža na ulazu kod

Svetoga Jakova za takvu predsta-

vu od publike naplaćivala 5 dinara

ulaznice. Osim ove novinske vijesti,

M. Bošković-Stulli prenosi i opširno

kazivanje Rine Mašera (r. 1904.) o

dubrovačkom karnevalu u prvim

desetljećima našega stoljeća. Tu

je i opis maskiranih skupina na

Stradunu, koji dokazuje kontinuitet

karnevalskog uličnog teatra u

Gradu.

Priredio: Lukša Lucianović

Stara gradska luka iz vremena oko 1900. godine

Gruška luka prije 1900. godine

GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019. 45

PRIREDIO: JOŠKO JELAVIĆVIJESTI S PELJEŠCA

Rezultati prometa u PerniU turističkoj tvrtki Adriatic kampovi iz Zagreba koja upravlja turističkim naseljem Perna u Kućištu zadovoljni su i fizičkim i financijskim rezultatima koji su ostvareni ovog ljeta. Ukupno je u 116 do-bro opremljenih mobilnih kamp kućica i u kampu na parcelama boravilo 6.300 gostiju i zabilježeno 52.895 noćenja. Najčešći gosti bili su Poljaci, Slo-venci, Česi i domaći turisti. Bolji učinci ostvareni su s mobilnim kućicama, dok je manje gostiju kampiralo na parcelama. Stoga će prema riječima upravitelja, kampa u Perni Damjana Poljaka tvrtka Adriatic kampovi, koja je dijelom u državnom, a dijelom u vlasništvu fonda Prosperus do početka iduće turističke sezone realizirati projekt obnove tog dijela kampa s dovodom vode hortikulturnim uređenjem. U Turističkom naselju Perna bila je ovo prva godina u kojoj od izgradnje 1971. godi-ne nije poslovao hotel „Komodor“.

Projekt „Zaželi - želim pomagati“Od početka listopada posredstvom lokalne ak-cijske grupe LAG-5 koja djeluje na Pelješcu, Kor-čuli, Mljetu i Lastovu na području Grada Korčule i općina Vela Luka, Blato i Smokvica zaposlena je 21 žena i dvije koordinatorice koje će u iduće dvije godine skrbiti za devedesetero starijih i ne-moćnih osoba u lokalnoj jedinici. U Veloj Luci za-posleno je devet, u Blatu i Gradu Korčuli po pet i u Smokvici dvije žene, a koordinatorice će raditi u Korčuli i Veloj Luci. U orebićkoj općini nije bilo zainteresiranih, pa će natječaj za zapošljavanje žena starijih od 50 godina koje su nezaposlene i u nepovoljnom položaju na tržištu rado biti po-novljen. Lokalna, akcijska, grupa LAG—5 nositelj je projekta „Zaželi - želim pomagati“ Ministarstva rada i mirovinskog sustava u suradnji s Hrvat-skim zavodom za zapošljavanje, a novac za tu svrhu osiguran je iz Europskog socijalnog fonda.

Manje gostiju i u JanjiniU janjinskoj općini jedinoj na Pelješcu koja u svo-joj ponudi nema hotela i kampova završena je ovogodišnja sezona. Prema podacima Turističke zajednice Općine Janjina u proteklih devet mje-seci ukupno je boravilo 12.260 gostiju i ostvareno 96.920 noćenja, što je za dva, odnosno tri posto manje nego u dosad rekordnoj prošloj godini. I ove godine postignutim rezultatima mogu biti za-dovoljni vlasnici pansiona, apartmana i soba, dok je pad prometa, što je i utjecalo na ukupne fizičke učinke,zabilježen u takozvanom nekomercijal-nom smještaju u kućama za odmor i vikendicama. Najčešći gosti u janjinskoj općini i ovoga su ljeta bili Česi, turisti iz Bosne i Hercegovine i Poljaci.

Završeno Kulturno ljetoNa programu Kulturnog ljeta Općine Orebić u organizaciji Općinske turističke zajednice 7.li-stopada je održana posljednja klapska večer „Zvuci Dalmacije“. U crkvici Navještenja - Nun-cijati nastupila je ženska klapa Nava iz Orebića. To je ujedno i posljednje ovoljetna priredba u sklopu Kulturnog ljeta Općine Orebić i 18. klup-ska večer u toj orebićkoj Crkvici na kojima su uz klapu Navu nastupale muške klape Geta iz Ore-bića i Dingač s Pelješca.

Opremanje Dječjeg vrtića OrebićU središnjem vrtiću i jaslicama u Orebiću u sklo-pu predškolske ustanove Dječji vrtić Orebić uspješno je na zadovoljstvo i polaznika, odgoj-nog i drugog osoblja i osnivača Općine Orebić završen projekt uređenja i opremanja kuhinje i praonice. Ukupno je uloženo 237.480 kuna, od toga je 142.488 kuna osiguralo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u sklopu svog programa potpore poboljšanju materijalnih uvjetu u predškolskim ustanova-ma i dječjim vrtićima. Ostatak novca u iznosu od 94.992 kune osiguran je iz proračuna Općine Orebić. Zahvaljujući tom ulaganju u novu opre-mu dugoročno je poboljšana kvaliteta usluge i boravka djece jasličkog do predškolskog uzra-sta u Dječjem vrtiću u Orebiću.

Ograničeno prometovanje vozilaNa posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Opći-ne Ston donesene su izmjene i dopune o ko-munalnom redu prema kojima je strožije ogra-ničeno prometovanje vozila u povijesnoj jezgri Stona. Primarno je pješačka zona, dok je ulazak vozila dopušten jedino temeljem posebne do-zvole, a dostavnih vozila samo do l0 sati ujutro. Također je zabranjeno kampiranje na javnim i zelenim površinama.

Novinari iz Norveške u StonuU organizaciji Hrvatske turističke zajednice i Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, a u sklopu studijskog putovanja po Dalmaciji u Stonu je boravilo dvoje turističkih novinara iz Norveške Swein Vinofil Lindin i Sofie Nilsen koje uz druge turističke teme po-sebno zanima vinska i gastronomska ponuda. Svoje priloge obajvljuju u specijaliziranim časopisima koji tjedno izlaze u trista tisuća primjeraka. Za boravka u stonskom kraju po-sjetili su Dom vinarske tradicije u Putnikoviću, obišli zidine i tvrđavu Veliki kaštio, a Swein Lindin, koji je ujedno i somelijer sam je otva-rao kamenice. Prije Stona, obišli su Konavle i Dubrovnik.

PROJEKT – POŠTUJMO GRAD

Vodovod i ugostitelji pokreću projekt „Do not flush“Do not flush“ naziv je projekta Vodovo-da Dubrovnik kojim se želi informirati posjetitelje u ugostiteljskim objektima na području povijesne jezgre na važnost očuvanja tamošnjeg povijesnog kanali-zacijskog sustava. Projekt je pokrenut u okviru inicijative „Poštujmo Grad“, a pro-vode ga zajednički dubrovački ugostitelji i Vodovod.„Cilj nam je educirati posjetitelje te je u tu svrhu izrađena posebna naljepnica koju će ugostitelji staviti na vrata svojih sanitarnih čvorova. Na njoj se, uz upozo-renje, nalazi i QR kod koji posjetitelje vodi na novu podstranicu na Internet strani-cama Vodovoda na kojoj mogu pronaći informacije o povijesnoj kanalizaciji, ali i vidjeti kratki edukativni video koji poka-zuje kako je očišćeni dio sustava izgledao donedavno, a kako izgleda sada“– rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Du-brovnik, Lukša Matušić, koji je 4.listopada u prostorijama Vodovoda zamjenici gra-donačelnika Jelki Tepšić te predstavnici-ma Ceha ugostitelja i Udruge ugostitelja Dubrovnik prezentirao izgled naljepnice te edukativni video uradak.„Grad Dubrovnik ulaže velike napore kako bi projekt „Poštujmo Grad“ zaživio u svim segmentima gdje je to potrebno. Tako se i ovaj dio projekta izrodio iz pro-mišljanja na temu zaštite kanalizacijskog sustava povijesne jezgre te razgovora s predstavnicima ugostitelja i čelnih ljudi Vodovoda“– izjavila je zamjenica grado-načelnika Grada Dubrovnika, Jelka Tepšić koja se ovom prigodom zahvalila Upravi Vodovoda i ugostiteljima „što su ovu ini-cijativu spremno prihvatili i u kratkom je roku realizirali“.Predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore Dubrovač-ko-neretvanske županije, Nikolina Farčić, istaknula je kako je ovaj projekt nastavak suradnje ugostitelja i Vodovoda te da su ugostitelji spremni podržati sve dobre inicijative.„Spremni smo na suradnju u bilo kojem vidu kako bi pomogli očuvanju povije-snog kanalizacijskog sustava. Ovo je tek još jedan korak u tom smjeru, a nastavit ćemo razgovarati i dalje na temu masto-lovaca za koje i mi ugostitelji smatramo da su nužni u današnjim uvjetima“– rekla je Farčić.Potporu projektu izrazio je i predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik Ante Vlašić koji je najavio kako će se o problematici mastolovaca, ali i svim drugim možebit-nim poboljšanjima razgovarati na sko-rašnjem već tradicionalnom sastanku ugostitelja i predstavnika gradske uprave povodom kraja glavnog dijela turističke sezone.”

46 GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019.

ŠPORT

Član Ultimate fight kluba Gladiator 29-godišnji Srđan Marović je u svojoj četvrtoj profesionalnoj borbi, održanoj u ruskoj Samari pred oko tri ti-suće gledalaca, pobijedio 33-godišnjeg Ramisa Teregulova iz Rusije i ostvario svoju četvrtu po-bjedu u teškoj kategoriji, dok je Rusu od 21 bor-be ovo sedmi poraz. Uz Marovića je na ovoj GFC priredbi bio Hrvoje Slade. Sljedeću borbu Maro-vić bi trebao imati u prosincu u Uzbekistanu.

Nastupom u Šibeniku na mini Grand prix mitin-gu „Sv.Mihovil“ koji se održao u subotu i nedje-lju 05. i 06.10.2019. plivači Juga otvorili su novu natjecateljsku sezonu 2019./2020. Na mitingu je nastupilo ukupno 237 natjecatelja iz 17 klubova. Jug je nastupio s 13 članova, a osvojili su uku-pno 8 medalja od kojih su: 2 zlatne, 3 srebrene i 3 brončane.Osvajači medalja za Jug bili su: Vlaho Nenadić (3), Roko Zvone (3) i Marko Vuletić (1), Mara Mo-retti (1).Najuspješniji predstavnik Juga na ovom natje-canju bio je Vlaho Nenadić koji je u A kategoriji osvojio ukupno tri medalje od kojih dva zlata i srebro. Zlatni je bio u disciplinama 100 i 200 leđ-no, te srebreni na 800 slobodno.U istoj kategoriji također tri medalje osvojio je Roko Zvone od kojih dva srebra i broncu. Sre-breni je bio u disciplinama 100 delfin i 400 mje-šovito, a brončani na 100 slobodno.U B kategoriji Marko Vuletić doplivao je do bron-ce u disciplini 100 prsno.Najuspješnija plivačica na ovom natjecanju bila je Mara Moretti koja je u B kategoriji doplivala do bronce u disciplini 100 delfin.U Šibeniku su nastupili: Lovro Brač, Ivan Franić, Borna Jelčić, Ivan Kristović, Matija Luetić, Maroje Lukić, Vlaho Nenadić, Marko Tevšić, Bruno Tošo-vić, Marko Vuletić, Roko Zvone, Petra Rudinović, Mara Moretti.Jugaši su u Šibeniku nastupili su pod vodstvom trenerice Matiane Staničić.Sljedeće natjecanje za Jugaše je Jadran grand prix koje će se održati u Splitu 26.-27.10. a nastu-pit će kategorije mlađih seniora, juniora i mlađih juniora.

PK Jug

Square je u 2.kolu I. Hrvatske malonogometne lige u Zagrebu, pred oko 400 gledatelja, pobi-jedio Futsal Dinamo sa 4:3 (2:3), te tako potvr-dio da je u najužem krugu kandidata za titulu prvaka Hrvatske. Pogotke za Square postigli su Maro Đuraš, Blago Gašpar i Mirko Hrkač, te autogol nogometaša Dinama Roberta Grbića.Square: Alen Turuk, Leonardo Dos Santos Pele, Haron Džanković, Mirko Hrkač, Hrvoje Cvjetković, Marko Kuraja, Andre Thiago Grahl Keko, Antonio Konsuo, Josip Nebergoj, Blago

Gašpar, Maro Đuraš, Zoran Primić, trener: An-tun Bačić.Ostali rezultati 2.kola: Novo vrijeme Apfel – Alumnus 4:1, Split – Vrgorac 3:5, Olmissum – Universitas 0:1, Crnica – Uspinjača Gimka 4:2.Poredak: Novo vrijeme Apfel i Crnica po 6, Square 4, Vrgorac, Universitas, Olmissum i Alu-mnus po 3, Uspinjača Gimka 1, Split i Futsal Dinamo bez bodova.U 3.kolu Square 12.listopada dočekuje Crnicu (Gospino polje, 20 sati).

Zahvaljujući pobjedi nad Metkovićem u Ore-biću sa 3:2 (Hrvoje Rikalo, Ante Kordić, Ivan Roso; Nikola Jelčić, Josip Plećaš), Orebić je nakon tri kola zasjeo na čelo ljestvice sa 7 bo-dova, koliko ima i dosadašnje najveće izne-nađenje prvenstva, Sokol iz Dubravke koji je na Grudi odigrao s prošlogodišnjim prvakom Croatijom iz Gabrila 0:0.Ostali rezultati 3.kola: ŠD Smokvica – Župa dubrovačka 1:1 (Antonio Pecotić; Ivan Ka-lauz), Konavljanin – Slaven 1:1 (Mile Pjaca; Goran Obradović), Maestral – Hajduk VL 1:4 (Darko Jerković; Igor Čović, Vinko Ničević,

Igor Žuvela, Bruno Berković), Gusar – Žrnovo 0:0.Poredak: 1. Orebić 7 bodova (8:6), 2. Sokol 7 (2:0), 3. ONK Metković 6 (8:3), 4. Hajduk 1932. 5 (6:3), 5. Žrnovo 5 (5:3), 6. Croatia 5 (4:3), 7. Gusar 4 (7:3), 8. Župa dubrovačka 4 (3:2), 9. Konavljanin 1 (1:4), 10. Maestral 1 (4:9), 11. ŠD Smokvica 1 (4:10), 12. Slaven 1 (1:7).U 4.kolu, u nedjelju, 13. listopada, igraju: Župa dubrovačka – Orebić, Žrnovo – Sokol, Slaven – ŠD Smokvica, Croatia – Konavljanin, Hajduk 1932. – ONK Metković, Maestral – Gu-sar. Početak utakmica je u 15:30 sati.

Vaterpolisti Juga AO su u 3.kolu u Gružu po-bijedili Jadrana Carine iz Herceg Novog sa 9:6 (0:2, 1:0, 4:1, 4:3), te su nakon 3.kola na vrhu s maksimalnim učinkom od 9 bodova.Jug Adriatic osiguranje: Popadić (12 obra-na), Macan (1), Fatović (2), Lončar (1), Kržić, Garcia (1), Lozina, Merkulov (1), Papanasta-siou (1), Žuvela, Benić, Obradović (2), Jarak, Čulina. Trener: Vjekoslav Kobešćak.

Ostali rezultati 3.kola: Jadran Split – Primo-rac Kotor 20:16, HAVK Mladost – Crvena zvezda 16:6, Partizan – Šabac 11:9, Mornar BS – Budva BR 10:6.Poredak: Mladost i Jug AO po 9, Jadran ST i Jadran HN po 6, Partizan 4, Šabac, Mornar BS i Primorac po 3, Crvena zvezda 1, Budva 0.Jug AO je u 4.kolu 12.listopada gost Šapca.

U 1.kolu skupine „A“ Lige prvaka, Jug AO je u srijedu, 8.listopada u Igalu, pred oko 300 gledatelja, pobijedio Jadrana Carine (Her-ceg Novi) sa 12:7 (1:1, 3:1, 3:2, 5:3).Jug AO: Popadić (13 obrana), Macan, Fatović (2), Lončar (1), Kržić, Garcia, Lozina (1), Mer-kulov (3), Papanastasiou (2), Žuvela, Benić (1), Obradović (2), Jarak. Trener: Vjekoslav Kobešćak.Ostali rezultati 1.kola skupine „A“: Jadran Split - Olympiacos 8:17, Spandau 04 - Bar-celoneta 8:11, Szolnoki - Sintez Kazan 13:10.

U 2.kolu, 18.listopada, igraju: Jug Adria-tic osiguranje - Barceloneta, Jadran Split - Spandau 04, Jadran Carine (HN) - Szolnoki, Olympiacos - Sintez Kazan.U skupini 'B' su zagrebačka Mladost, brani-telj naslova Ferencvaros, PRO Recco, WASPO 98 Hannover, Terrassa, Dinamo Tbilisi, OSC i Marseille. Domaćin završnice osam najbo-ljih europskih momčadi je PRO Recco, koji tako ima i osiguran nastup, uz još tri najbo-lje momčadi iz skupine 'B'. Iz skupine „A“ na završnicu idu četiri najbolje ekipe.

VATERPOLO – REGIONALNA A 1 LIGA

VATERPOLO – LIGA PRVAKA EUROPE

MLADOST I JUG AO NA VRHU

Jug AO startao pobjedom

MINI GP „SV.MIHOVIL“ (ŠIBENIK, 05.-06. 10. 2019.)

Jugu osam medalja

ULTIMATE FIGHT

Pobjeda Srđana Marovića

I.ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA

OREBIĆ I SOKOL NAJVIŠE POLETJELI

I.HRVATSKA MALONOGOMETNA LIGA

Futsal Dinamo – Square 3:4

GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019. 47

III. HBL – DUBROVNIK-NERETVA

Omladinac opet na vrhuSlaven je u ovom kolu uvjerljivo po-ražen u Pločama, dok je Omladinac porazio Umčane na svome terenu i tako opet preuzeo vrh tablice. Gornja Vrućica je iznenadila Pruda u Metkoviću i odnijela puni plijen, dok je Hvidra Gromača na gostova-nju na Osojniku osvojila bod protiv domaće Torcide Osojnik.Rezultati 6. kola:Rijeka – Slivno odgođenoPloče – Slaven 19:5Torcida Osojnik – Hvidra Gromača 12:12Omladinac – Umčani 16:8Prud – Gornja Vrućica 10:14.Poredak: 1. Omladinac 12 bodova, 2. Slaven 12, 3. Gornja Vrućica 11, 4. Umčani 10, 5. Prud 9, 6. Torcida Osojnik 9, 7. Rijeka(-1) 7, 8. Sliv-no(-1) 4, 9. Hvidra Gromača 4, 10. Ploče 4 boda.Raspored 7. kola igra se 13.10.2019. u 16,00 sati:Gornja Vrućica – Rijeka

Umčani – PrudHvidra Gromača – OmladinacSlaven – Torcida Osojnik (12.10.2019.)Slivno – Ploče.

ŽUPANIJSKA LIGA – SKUPINA DUBROVNIK

Bosanka bolja od Komolac OmbleDerbi kola igran je na Bosanki, gdje su domaćini za nijansu bili bolji od Komolac Omble. Strijelac, Orašac i Montovjerna ostvarili su uvjerljive pobjede, pa je i ovo kolo bilo kolo domaćina.Rezultati 5. kola:Strijelac – Mokošica 12:6Orašac – Hidroelektrana DU 16:2Bosanka – Komolac Ombla 10:8Montovjerna – Petka 14:4.Poredak: 1. Strijelac 12 bodova, 2. Montovjerna 12, 3. Bosanka 12, 4. Komolac Ombla 9, 5. Hidroelektra-na DU 6, 6. Mokošica 3, 7. Orašac 3, 8. Petka 3 boda.Raspored 6. kola igra se 13.10.2019.:

Mokošica – PetkaKomolac Ombla – MontovjernaHidroelektrana DU – BosankaStrijelac – Orašac.

ŽUPANIJSKA LIGA – SKUPINA ŽUPA DUBROVAČKA-KONAVLE

U derbiju bez pobjednikaDerbi kola u Ljutoj između doma-ćina i Sokola završio je bez pobjed-nika. Zrinski je slavio na gostova-nju kod Uskoplja, baš kao i Donji Brgat na gostovanju u Pridvorju.Rezultati 5. kola:Ljuta – Sokol 9:9Uskoplje – Zrinski 8:10Pridvorje – Donji Brgat 5:13Brgat – slobodan.Poredak: 1. Ljuta 11 bodova, 2. Br-gat 10, 3. Donji Brgat 7, 4. Sokol 6, 5. Zrinski 4, 6. Pridvorje 1, 7. Usko-plje 1 bod.Raspored 6. kola igra se 13.10.2019.:Zrinski – PridvorjeSokol – Uskoplje

Brgat – LjutaDonji Brgat – slobodan.

ŽUPANIJSKA LIGA – SKUPINA PELJEŠAC

Duba Stonska jesenski prvakDuba Stonska pobijedila je Svetu Anu i tako postala jesenski prvak. Ponikve su osvojile bodove kod Putnikovića i drže priključak za Du-bom Stonskom, Brijesta i Faraon su podijelili bodove. Pelješčanima sli-jedi pauza u prvenstvu do proljeća.Rezultati 5. kola:Brijesta – Faraon 8:8Duba Stonska – Sveta Ana 10:6Putniković – Ponikve 7:9.Poredak: 1. Duba Stonska 11 bo-dova, 2. Ponikve 10, 3. Faraon 8, 4. Sveta Ana 6, 5. Brijesta 4, 6. Putni-ković 3 boda.Raspored 6. kola igra se 26.04.2020. u 15,00 sati:Faraon – PonikvePutniković – Sveta AnaDuba Stonska – Brijesta.

Luko Hendić

BOĆANJE

Nakon što je postao prvak Dubrov-nika, Ante Farčić član BK Komolac je pokazao svoju kvalitetu, te je postao i prvak Županije u disciplini pojedi-nac klasično. U sve 3 odigrane uta-kmice Farčić je bio uvjerljiv protiv svojih protivnika Safa Sarića u če-tvrtfinalu, Iva Deranje u polufinalu, te Nikole Žeravica u samom finalu. Na završnici natjecanja u ovoj disci-plini nastupilo je svih 8 boćara koji su prošli do završnice kroz kvalifika-cije. Drugo mjesto osvojio je Nikola Žeravica član BK Rijeka, 3. mjesto pripalo je Mihael Kukuljica član BK Brgat, dok je 4. mjesto osvojio Ivo Deranja iz BK Slaven.Ante Farčić i Nikola Žeravica izborili su nastup na završnici prvenstva Hr-vatske koja će se održati 12.10.2019. u Buzetu. Rezultati i plasmani završnice pr-venstva Županije:Četvrtfinalne: Nikola Žeravica – Mile

Boras 13:3Nediljko Stipeljković – Mihael Kukuljica 8:13Nikola Ban – Ivo Deranja 6:11Ante Farčić – Safo Sarić 13:2.Polufinale: Ivo Deranja – Ante Farčić 5:13 Mihael Kukuljica – Nikola Žeravica 0:13.Za 3. mjesto: Ivo Deranja – Mihael Kukuljica 7:13.Finale: Ante Farčić – Nikola Žeravica 13:1.Poredak: 1.Ante Farčić (Komolac); 2.Nikola Žeravica (Rijeka); 3.Miha-el Kukuljica (Brgat); 4.Ivo Deranja (Slaven); 5.Nediljko Stipeljković (Fa-raon); 6.Nikola Ban (Brijesta); 7.Mile Boras (Prud); 8.Safo Sarić (Monto-vjerna).

Luko Hendić

BOĆANJE - PRVENSTVO ŽUPANIJE - SENIORI

Ante Farčić prvak Županije u pojedincu

Mario Bajo i Ante Farčić članovi BK Komolac postali su prvaci Župa-nije u disciplini parovi klasično. U svim utakmicama pokazali su svoju kvalitetu i uvjerljivim pobjedama zasluženo postali prvaci. Ante Far-čić je tako postao dvostruki prvak Županije za 2019. godinu jer je bio pobjednik i u disciplini pojedinac klasično. Drugo mjesto pripalo je Matu Kesoviji i Nikoli Mikuliću, čla-novima BK Župa Dubrovačka HE, 3. mjesto osvojili su Srećko Bajo i Pero Nadramija iz BK Komolac, dok su če-tvrti bili Josip Glavinić i Ivo Vidojević članovi BK Hajduk. Par BK Prud nije se pojavio na završnici natjecanja.Mario Bajo i Ante Farčić izborili su nastup na završnici prvenstva Hr-vatske koja će se održati 19.10.2019. u Umagu. Rezultati i plasmani završnice pr-venstva Županije:Četvrtfinale: Srećko Bajo, Pero Na-dramija – Prud 6:0(bb); Mario Bajo, Ante Farčić – Mario Sršen, Ivica Krsti-čević 13:2; Josip Glavinić, Ivo Vidoje-

vić – Branimir Mastilica, Stipe Vučko-vić 9:5; Mato Kesovija, Nikola Mikulić – Božo Čupić, Marko Matijić 13:6.Polufinale: Mato Kesovija, Nikola Mi-kulić – Josip Glavinić, Ivo Vidojević 10:5; Srećko Bajo, Pero Nadramija – Mario Bajo, Ante Farčić 3:13.Za 3. mjesto: Srećko Bajo, Pero Na-dramija – Josip Glavinić, Ivo Vidoje-vić 6:0(bb).Finale:Mario Bajo, Ante Farčić – Mato Keso-vija, Nikola Mikulić 13:3.Poredak:Mario Bajo, Ante Farčić (Komolac)Mato Kesovija, Nikola Mikulić (Župa Dubrovačka HE) Srećko Bajo, Pero Nadramija (Komo-lac) Josip Glavinić, Ivo Vidojević (Hajduk) Božo Čupić, Marko Matijić (Omladi-nac) Branimir Mastilica, Stipe Vučković (Gornja Vrućica)Ivica Krstičević, Mario Sršen (Slivno)

Luko Hendić

BOĆANJE PRVENSTVO ŽUPANIJE - SENIORI - PAROVI KLASIČNO

MARIO BAJO I ANTE FARČIĆ PRVACI ŽUPANIJE U PAROVIMA

48 GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019.

ŠPORT

Prošli vikend članovi BK Dubrovnik nastupili su na turniru Hrvatskog kupa za poletarce i juniore.Lea Burazor i Erika Konjuh igrale su pojedinač-no do 11 godina. Burazor je završila na osmom mjestu, odnosno Konjuh je osvojila brončanu medalju. Na turniru juniora nastupile su Nikolina Kabiček koja je u parovima sa Barbarom Janičić završila na petom mjestu, odnosno Barbara Jani-čić završila je na trećem mjestu te osvojila drugu brončanu medalju za klub ovog vikenda.Slijedeći tjedan Barbara Janičić putuje u Njemač-ku na German junior Open, dok mladi igrači kluba nastupaju u Splitu na Dalmatinskoj ligi.R.G.

U utakmici 3. kola najelitnijeg razreda hrvatskog rukometa Dubrovnik je, pred više od 250 gle-datelja, izgubio u Gospinom polju od Spačve iz Vinkovaca 30:27 (15:15). Prvi je to poraz Dubrov-čana na svom terenu u posljednje dvije i pol go-dine. To je bilo 4. ožujka 2017., od Biograda 34: 33, u Prvoj hrvatskoj ligi – jug.Dubrovnik: Janđel, Knez, Brnin, Avdić, Putica (1), Gabrieri, Bušlje (5), Bevanda (2), Dabelić (1), Srna (3), Morović, Kobetić (4), Barišić, Radić (3), Lon-čarica (6), Terziqi (2). Trener: Silvijo Ivandija.Ostali rezultati 3.kola: Dubrava – Umag 35:26, Sesvete – Poreč 30:31, Gorica – Bjelovar 25:25, nedjelja, 6. listopada: Varaždin 1930. – Zamet 29:25.Poredak: Spačva 6, Dubrava i Bjelovar po 5, Po-reč, Gorica i Umag po 3, Zamet i Varaždin po 2, Dubrovnik 1, Sesvete 0.Poredak: 1. Spačva 6 bodova, 2. Dubrava 5 bo-dova, 3. Bjelovar 5 bodova, 4. Poreč 3 boda, 5. Gorica 3 boda, 6. Umag 3 boda, 7. Zamet (uta-kmica manje) 2 boda, 8. RKHM Dubrovnik 1 bod, 9. Sesvete bez boda, 10. Varaždin 1930. (utakmi-ca manje) bez boda.U 4.kolu Dubrovnik je gost Varaždina 1930.

Radi semafora u Gospinom polju, koji mjeri vri-jeme napada, u subotu, 5.listpada, nije odigrana utakmica prvog kola Prve hrvatske košarkaške lige između Dubrovnika i ekipe Ribola Kaštela. Nakon zagrijavanja, a kada se utvrdilo da sema-for ne radi, teren su napustili i domaćini i gosti, kao i službene osobe.Isto se dogodilo i prije dva tjedna na prvoj pr-venstvenoj utakmici rukometaša Dubrovnika i Umaga, kada je delegat ručno mjerio vrijeme. Da se u jednom Dubrovniku ovakvo što može dogoditi, ne samo dogoditi nego i ponoviti, nije za vjerovati, ali je istinito. Nije valjda da nema novaca za to… Na sve se strane falimo kako se ulaže u ovo ili ono, a ne funkcionira jedan obični semafor… na koncu će, kao i uvijek biti po ono-me našemu: Nitko nije kriv! Ili je krivo nešto dru-go?! Za vjerovati je da će semafor ipak proraditi do 2.kola kada je Dubrovnik domaćin splitskom Universitasu.

Rezultati 5.kola (pioniri): Jadran LP – Župa du-brovačka 0:3 (Božo Gustin 3), Vodice – Konav-ljanin 3:0. Gustin je pogotke postigao u dru-gom poluvremenu, u razmaku od 12 minuta; 54., 64. te 66. minuti.Vode Vodice i GOŠK (KG) sa po 15 bodova. Ko-navljanin je sedmi sa 7 bodova dok je Jadran LP posljednji, dvanaesti, bez bodova.Rezultati 5.kola (kadeti): Jadran LP – Župa du-brovačka 2:0 (Stipe Kužić, Marin Brković (auto-gol), Vodice – Konavljanin 2:0.Vode Omladinac Vranjic i Omiš sa po 12 bodo-va, Jadran LP i GOŠK Kaštel Gomilica po 10… Župa dubrovačka je pretposljednja, jedanae-sta, a Konavljanin posljednji, dvanaesti, sa po 1 bodom.

Malonogometaši Omble, prošlogodišnji prva-ci Županijske lige, uspješno su startali u 1.kolu Druge hrvatske malonogometne lige – skupina jug. U gostima su pobijedili Bačvice 4:1. Pogotke za Omblu postigli su Antonio Noković, Ivo Vla-hušić, Leo Bogdanović i Antonio Drašković.Ombla: Matija Zore, Marko Ilić, Ivo Vlahušić, An-tonio Noković, Antonio Drašković, Leo Bogda-nović, Frano Vlahušić, Andro Drašković, Hrvoje Bogdanović, Toni Bačić, Mateo Vodopić i Domi-nik Gustin.Ostali rezultati 1.kola: Trogir – Hajduk 12:9, Jeze-ra – Šibenik 1983. 5:3, Torcida – Konoba Tomić 5:3, Kijevo – Mejaši 8:3, Heroji 2007. – Murter 1:3.U 2. kolu Ombla dočekuje ekipu Jezera. Susret se igra u subotu, 12.listopada u dvorani Osnov-ne škole Mokošica.

DRUGA HRVATSKA MALONOGOMETNA LIGA JUG

Ombla startala pobjedom

II.HRVATSKA NOGOMETNA LIGA – SREDIŠTE SPLIT (PIONIRI I KADETI)

Hat-trick Boža Gustina za pobjedu pionira Župe dubrovačke u Pločama

BADMINTON – HRVATSKI KUP ZA POLETARCE I JUNIORE

Erika Konjuh i Barbara Janičić brončane

RUKOMET - PAKET 24 PREMIJER LIGA

PORAZ DUBROVNIKA

Dubrovačkom košarkaškom sudcu Sretenu Ra-doviću pripala je velika čast da kao glavni sudac 3.listopada podbaci prvu loptu na otvaranju se-zone najelitnijeg europskog klupskog natjeca-nja, Turkish Airlines Eurolige, u Moskvi između domaćeg Khimkia i Maccabia.Uz Radovića, koji je godinama jedan od najcje-njenijih europskih i svjetskih košarkaških suda-ca, još je jedan Dubrovčanin akter Eurolige, i to košarkaš Ante Tomić, koji je kapetan Barcelone, a koja je u 1.kolu u Istanbulu bila bolja od vice-prvaka Europe Anadolu Efesa.

KOŠARKA

SRETEN RADOVIĆ PODBACIVANJEM OZNAČIO POČETAK EUROLIGE Libertas Marinkolor je u 2.kolu pobijedio Dugo

Selo sa 3:0 te je nakon dva kola vodeći sa dvije pobjede bez izgubljenog meča.Miho Simović - Luka Martinek 1:0 (11:6; 9:11; 11:9; 11:9)Tomislav Japec - Matej Murat 2:0 (11:9; 11:9; 11:9)Dragutin Dado Šurbek - Mislav Martinek 3:0 (11:5; 12:10; 11:9).U 3. kolu Pituri putuju u Varaždin gdje će odmje-riti snage sa STK SC Ronald Ređep (Starr).Po kalendaru natjecanja HSTS-a, 3. kolo HEP Su-perlige odigrat će se 19. listopada.D.G.

PRVA HRVATSKA KOŠARKAŠKA LIGA

SEMAFOR NE RADI, UTAKMICE NEMA

STOLNI TENIS – HEP SUPERLIGA

Pobjeda Pitura

Na Timskom prvenstvu Jadrana u bridžu nastu-pila su četiri tima iz Bridge kluba Dubrovnik te dva tima iz Bridge kluba Astarea. Najbolji re-zultat ostvario je tim Bridge kluba Dubrovnik, Celtic bar Belfast koji je osvojio treće mjesto. U polufinalnom meču izgubili su od tima Rijeka 38:32, a u borbi za treće mjesto ostvarena je po-bjeda protiv tima Split s rezultatom 44:16. Tim Celtic bar Belfast nastupio je u sastavu: Joško Đilović, Ante Mijić, Velibor Puzović i Đivo Tikvica.Konačni poredak: 1.Rijeka; 2.Imotski 1; 3.Celtic bar Belfast Du-brovnik; 4.Split; 5.Dubrovnik Tečajac; 6.Astarea; 7.Dubrovnik Danče; 8.Imotski 2; 9.Astarea Mix; 10.Dubrovnik Adriatik

BRIDŽ – TIMSKO PRVENSTVO JADRANA

CELTIC BAR BELFAST TREĆI

Na parskom turniru Modro jezero po Butler obračunu nastupio je 21 par. Prva tri mjesta ostvarili su članovi Bridge kluba Dubrovnik. Po-bjednici turnira su Mario Majstorović i Dubrav-ka Zvrko sa rezultatom od +67, drugoplasirani su Đivo Tikvica i Velibor Puzović sa +46, dok su trećeplasirani Ante Hrkać i Stanislav Mandurić iz Posušja sa +27. Na parskom turniru Crveno jezero po Mat-chpoints obračunu nastupilo je 26 parova. Po-bjednici turnira su Jasminka Pojer i Ivan Lekić iz Splita s rezultatom od 65.38%. Drugo i treće mjesto osvojili su članovi Bridge kluba Dubrov-nik, drugoplasirani su Joško Đilović i Ante Mijić sa 64.74%, a trećeplasirani Ana Čeović i Frano Mozara sa 64.26%.

„Modro jezero“ osvojio par Majstorović-Zvrko

BRIDŽ

GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019. 49

Nogometaši GOŠK Dubrovnika 1919 su u 7.kolu izgubili u Sinju od Junaka, vodećeg sastava lige, s 1:0. Od ostalih županijskih tre-ćeligaša Neretva je u Metkoviću odigrala sa Splitom 1:1 (Ivor Krešić), a Neretvanac u Opu-zenu protiv Hrvaca 2:2 (Deni Simeunović, Filip Brekalo).Jadran LP je u Zadru izgubio od Zadra 2:0, dok je blatski Zmaj doživio težak poraz od Zagore u Unešiću – 6:0.Ostali rezultati 7.kola: Uskok – Kamen 1:1, Vo-dice – Primorac Biograd 2:4, Urania – Sloga 2:0.Poredak: 1. Junak 16 bodova (11:5), 2. Urania 13

(14:10), 3. Sloga 13 (12:11), 4. Zadar 12 (13:6), 5. Kamen 12 (16:12), 6. Hrvace 12 (15:14), 7. RNK Split 11 (11:9), 8. Primorac (B) 10 (12:14), 9. Zagora 8 (8:5),10. BŠK Zmaj 8 (11:15), 11. Ja-dran LP 8 (8:10), 12. GOŠK Dubrovnik 1919. 7 (7:9),13. Uskok 5 (10:13), 14. Vodice 5 (11:21), 15. Neretva 5 (9:12), 16. Neretvanac 4 (14:17).U 8.kolu, u subotu, 12. listopada, igraju: GOŠK Dubrovnik 1919. – Neretva, Jadran LP– Nere-tvanac, Primorac B – Junak, Hrvace – Zagora, Uskok – Zadar. Nedjelja, 13. listopada: BŠK Zmaj – Urania, Kamen – RNK Split, Sloga – Vo-dice. Susreti počinju u 15:30.

Najvažnije pitanje prije posljednje utrke za pr-venstvo Hrvatske na brdskim stazama, 20. Na-gradi Dubrovnika – Memorijalu ‘Željko Đurato-vić’, bilo je može li AK Župa dubrovačka obraniti prednost od 8,5 bodova ispred glavnog kon-kurenta Dubrovnik Racinga. Na stazi Komolac – Brgat uspješniji su u posljednjoj utrci bili Du-brovčani ali su Župljani ipak sačuvali potrebnu bodovnu prednost i po prvi se put u povijesti okitili ekipnom titulom prvaka Hrvatske. Treće mjesto u ekipnom natjecanju pripalo je Ragusa Racingu.Kako je Auto klub Dubrovnik Racing uložio žal-bu, smatrajući kako AK Župa dubrovačka nije smjela nastupiti na zadnjoj utrci, jer nije dosta-vila prijavu na vrijeme, ostaje za čekati i službe-nu potvrdu. Župljani tvrde kako je sve bilo po propisima.Tako nakon posljednje utrke sezone nije ostalo samo pitanje tko je prvak u kategoriji I. Doma-goj Pereković (Zanatlija) ili Dejan Dimitrijević (Velika Gorica), već nakon žalbe Dubrovnik Ra-cinga i hoće li titula državnog prvaka u grupi A biti priznata Mariju Baroviću, ili će do titule Niko Pulić iz Dubrovnik Racinga. Inače, Baroviću je po prvi put da je prvak Hrvatske i na brdu, a do sada je u karijeri bio prvak Hrvatske i na krugu, u autoslalomu te na kronometru.U kategoriji I. Domagoj Pereković je pred kraj druge vožnje došao na start te tražio da vozi. Direktor utrke Dragan Serden je donio odluku – da je Pereković pogriješio uoči starta prve vo-žnje, te je diskvalificiran. To je iskoristio Dejan Dimitrijević te osvojio naslov, ali i tu će žalba odlučiti.Prvak Hrvatske u grupi N je po treći put Đivo Franić (Dubrovnik Racing) ispred svog klupskog kolege Maroja Batine. Ovo mu je druga titula na brdu, a jednom je bio najbolji u krugu.Mario Jurišić iz Župe dubrovačke (Audi A4 STW 2.0) je naslov prvaka u grupi E osigurao uoči zadnje utrke, isto kao i Lazslo Szasz (Dubrovnik Racing) u kategoriji II.Pobjednik utrke, u kojoj su 62 vozača odvozila obje vožnje od ukupno 73, je Mađar Norbert Nagy (Dubrovnik Racing) koji je oborio i rekord staze. Drugi je bio Dejan Dimitrijević (Velika Gorica), treći Mario Jurišić (Župa dubrovačka), četvrti Stijepo Manenica (Dubrovnik Racing) i td. Ukupno su 62 vozača, od njih 73, odvozila obje vožnje.

Na europskom juniorskom Mastersu do 16 go-dina, koji se održao u Reggio Calabriji, 15-go-dišnja Lucija Ćirić Bagarić iz Dubrovnika, inače članica Hrvatskog teniskog kluba Zagreb, je ostala četvrta. Na ogledu osam najboljih teni-sačica Europe u ovom uzrastu, u četvrtfinalu je Ćirić Bagarić, kao četvrta nositeljica, pobijedila Malwinu Rowinsku iz Poljske sa 2:0 (6:0, 6:3).U polufinalu je izgubila od druge nositeljice Ksenie Zayseve iz Rusije sa 2:0 (6:3, 6:2), a u susretu za treće mjesto od treće nositeljice Ka-teryne Lazarenko iz Ukrajine sa 2:0 (7:5, 6:4).Ruskinja Ksenia Zajseva je osvojila prvo mjesto, pobijedivši u finalu prvu nositeljicu Sebastia-nnu Scilipoti iz Švicarske sa 2:1 (6:3, 4:6, 6:3).Četvrto mjesto je mladoj Dubrovkinji donijelo i četiri pozivnice za ITF-ove turnire drugog ranga.

Na Međunarodnom judo turniru „I. memorijalu Matee Knego“, održanom u Župi dubrovačkoj, JK Konavle Cavtat je osvojio pehar za prvo mjesto u ukupnom poretku za uzrast U-10.Na turniru je nastupilo 300 natjecatelja iz 25 klu-ba iz Hrvatske, Bih, Crne Gore i Kosova.Naš klub pod vodstvom trenera Matka Klarića, Sada Bečića, Iva Muldinija i Nika Đurkovića nastu-pio je s 29 natjecatelja od 2004. godišta do 2013.Ukupno smo osvojili 21 medalju i to:4 zlatne, 7 srebrenih i 10 brončanih medalja.Zlato su osvojili: Nika Katušić, Dora Obradović, Orsat Obradović i Martin Šuljak.Srebro su osvojili: Sara Pujo, Josipa Firović, Petar Fiorović, Una Markulin, Petra Đurković, Ana Sch-much i Dalia Schmuch a bronce: Andrej Kristić, Dora Pušić, Rubi Katarina Dadić, Jelena Schmuch, Antonija Đurković, Mia Marević, Pero Šuljak, Luci-ja Šuljak, Jako Guljelmović i Mihaela Baule.Ovaj put bez medalje su ostali: Karlo Simović, An-tun Andrija Sukurica, Marije Lazarević, Petar Kos, Ivan Pavlin, Leo Slomović, Antun Obrvan i Cvijeto Schmuch.

Niko Đurković

JK KONAVLE CAVTAT

Uspješan nastup u Župi dubrovačkoj

TENIS – EUROPSKI JUNIORSKI MASTERS DO 16 GODINA

Lucija Ćirić Bagarić četvrta

III.HRVATSKA NOGOMETNA LIGA – JUG

SLAB UČINAK TREĆELIGAŠA S JUGA

AUTOMOBILIZAM – POSLJEDNJA UTRKA PRVENSTVA HRVATSKE NA BRDIMA – MEMORIJAL „ŽELJKO ĐURATOVIĆ“

AK Župa dubrovačka ekipni prvak Hrvatske, žalio se AK Dubrovnik Racing

Nakon dvanaest godina /od 2007/ prva ekipa Šahovskog kluba „Dubrovnik“ izgu-bila je prvoligaški status i u 2020. nastu-pit će u II. hrvatskoj šahovskoj – skupina jug. Epilog je to ovogodišnjeg nastupa na 28. po redu ekipnom prvenstvu Hrvatske koje je održano u Malom Lošinju od 27. rujna do 6. listopada. Ako se uzme u obzir da je ekipa „Dubrovnika“ po zbirnom ak-tualnom rejtingu bila 9. od 10 sudionika i već u startu praktično bila na putu u niži rang, taj rezultat i nije iznenađujući. Iako se za konkurente ne može reći da su bili superiorni, ipak su po pločama bili ujed-načeniji što se pokazalo presudnim. U ovogodišnjem prvenstvu Hrvatske – 1. B liga nastupilo je 10 ekipa, a igralo se po Berger sustavu u 9 kola /svatko sa sva-kim/. U krajnjem poretku ŠK Dubrovnik zauzeo je pretposljednje, 9. mjesto, pri čemu je izgubio čak osam mečeva i to s pobjednikom Sljeme Agroproteinkom 2,5:3,5, drugoplasiranom Pulom s 2:4 /obje ekipe su novi I.A ligaši/, Đurom Đa-kovićem iz Slavonskog Broda 2,5:3,5, Br-dima iz Splita 2:4, Vinkovcima 1,5:4,5, Bje-lovarom 2:4, Stridonom iz Štrigove s 1:5 i Šibenikom /koji je također ispao iz ove lige/ s 2,5:3,5. Jedina pobjeda ostvarena je nad Goranom iz Bibinja s 3,5:2,5. Na izuzetno jakoj 1. ploči velemajstor Ni-kola Đukić osvojio je 3 boda iz 9 partija, na drugoj međunarodni majstor Željko Bogut 1 iz 9, na trećoj međunarodni maj-stor Ivan Galić 6,5 iz 9 /najuspješniji/, na četvrtoj FIDE majstor Ivan Bender 2 iz 9, na petoj međunarodni majstor Patrick Levačić 4,5 iz 9, na šestoj FIDE majstor Augustin Brnas 1,5 iz 6 i prva rezerva maj-storski kandidat Ivo Ivanković 1 iz 3.

Priredio: Bajro Sarić

I.B HRVATSKA ŠAHOVSKA LIGA 2019.

ŠK DUBROVNIK IZGUBIO PRVOLIGAŠKI STATUS

50 GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019.

Krovište je pokriveno sa kupom (crijepom) i svaki put kada pada kiša pod naletima vjetra ispod krovišta propušta na sve strane. Najprije počne propuštati vodu na spojevima gornjih kupa i obrubnog zida, a onda po svim spoj-nicama između kupa, i vodoravno i okomito, kako su posložene. Ispunjali smo utore, pre-mazivali raznim mazalicama za koje su tvrdili da će držati, i to skupo plaćali, no od svega nakon par kiša opet isto. Možete li ikako to sanirati ili moramo cijeli krov ponovno preslo-žiti? Hvala.Krovište Vam je pod blagim nagibom, pa se zbog tog kiša koja često pada pod jakim naletima vjetra podvlači pod sve spojnice crijepova, kao i oko svih obrunih spojnica na krovištu. Obični premazi kojima ste premazi-vali spojeve, te ispune na bazi cementa, nisu mogli puno izdržati, jer nemaju trajnu elastič-nost, pa pucaju, i onda bi opet bilo isto-pro-kišnjavanje. Slijed radnji za sanaciju ovakvog krovišta je sljedeći: Treba dobro očistiti kom-pletno krovište od nanesenih premaza koji se ljušte, te sve slabo prionljive i ispucale cementne ispune između crijepova i svih spo-jeva sa obrubnica krovišta odstraniti. Nakon toga sve te procjepe ispuniti sa neekspandi-

rajućom pur pjenom i pustiti da se ista osuši. Višak pjene odrezati skalpelom i kompletno krovište (crijep i obrube) premazati sa pred-namazom-RD-UNIFIX, kako bi se površina stabilizirala-postala neupijajuća. Nakon suše-nja prednamaza (cca. 2 sata), na sve spojnice obruba i crijepa treba postaviti trajno elastič-nu mrežu; RD-MUR FLEECE, širine 15 cm, koja se premazuje jednim slojem hidroizola-cijsko-dekorativnog premaza; RD-ELASTO-ROOF u boji crijepa-terakota. Na spojnice

između samih crijepova nije potrebno po-stavljati ovu trajno elastičnu mrežicu. Na kraju se kompletno krovište (crijep) premaže sa tri sloja RD-ELASTOROOF premaza u boji crije-pa. Svaki idući sloj se premazuje po sušenju predhodnog-cca. svakih 6 sati. Naravno, sve se treba raditi za suhog vremena, bez kiše. Ovako zaštićen kosi krov prekriven crijepom će izdržavati bez problema kišonosni vjetar, te će RD-ELASTOROOF zbog svoje trajne ra-stezljivosti od preko 300% uvijek spriječavati

nastanak pukotina između samih crijepova, a ojačanje koje je postavljeno na obrubima će biti još dodatno jamstvo vodonepropusnosti. Ukoliko Vam sa krova voda otječe u spremnik za pitku vodu-cisternu, možete je koristiti bez bojazni, jer je RD-ELASTOOROOF ujedno i ekološki premaz na bazi vode. Krov je nakon uređenja kao novi, a voda samo teče u oluk, bez prokišnjavanja ispod kupa. To je bio dobro obavljen posao ljudi. Luko Gojan.

OCINJE MARKETINGVukovarska 30 - Dubrovnik

Tel/Fax: 020/ 411-779; 333-394; Mob: 098/564-881ocinje-marketing@email.ht.hr

www.ocinje-market.hr

Kosi krov pokriven crijepom prokišnjava pod naletima kiše i vjetra

Valamar Collection Girandella Resort 4*/5* u Rapcu je najbolji hotel, restoran Spinnaker u Pore-ču najbolji restoran, a Ivan Sabljić, direktor regije za Valamar Colle-ction Dubrovnik President Hotel 5* i Valamar Lacroma Dubrovnik Hotel 4*, ovogodišnji je dobitnik turističke nagrade ‘Anton Štifanić’ u kategoriji pojedinac – objav-ljeno je 4.listopada na svečanoj završnici Dana hrvatskog turizma u Osijeku gdje su najboljima u hrvatskom turizmu dodijeljene godišnje nagrade. Na svečano-sti je sudjelovao i državni vrh na čelu s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović, pred-sjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem i premijerom An-drejom Plenkovićem koji je uručio godišnju turističku nagradu „An-ton Štifanić“ Ivanu Sabljiću. Sa-bljić je tijekom svoje gotovo pet desetljeća duge karijere u turizmu stekao mnogobrojna priznanja te

svojim radom, znanjem i anga-žmanom dao doprinos razvoju struke, zakonodavnog okvira, pra-vima radnika, destinacijskom me-nadžmentu te održivom razvoju turizma. No osim nagrada ‘Anton Štifanić’ sinoć su dodijeljene i nagrade u kategorijama Turistič-ka destinacija godine, Nagrada za održivi turizam, Plaža godine, Turistički događaj godine, DMK Putnička agencija godine, Resto-ran godine, Marina godine, Kamp godine, Hotel godine, te posebno priznanje za izniman doprinos tu-rizmu Republike Hrvatske. Resto-ranom godine je tako proglašen restoran Spinnaker iz Poreča koji ima čak dvije kapice u prestižnom gastronomskom vodiču Gault & Millau te preporuku u vodičima Venezie a tavola i Istra Gourmet, a hotelom godine Valamar Colle-ction Girandella Resort 4*/5* u Rapcu koji je ove godine na Dani-ma hrvatskog turizma proglašen

i najboljim obiteljskim hotelom. Na Danima hrvatskog turizma nagrađeni su i Valamar Lacroma Dubrovnik Hotel 4* kao najbolji kongresni hotel, Solaris Camping Resort 3* kao najbolji naturistički kamp, a među najboljim obitelj-skim hotelima je i TUI Family Life Bellevue Resort 4*. Loredana Na-činović, voditeljica domaćinstva u rabačkom Valamar Collection Girandella Resortu dobitnica je nagrade u kategoriji djelatnik godine u hotelu ili kampu, Fredi Stojnić najbolji je djelatnik u po-morskom prijevozu u porečkom Valamar Collection Isabella Island Resortu, dok je Dragan Toma-šević iz Valamara u Dubrovniku proglašen najboljim djelatnikom

u cestovnom prijevozu. Već dva-naestu godinu za redom Dani hrvatskog turizma (DHT) okupili su turističke djelatnike te sve dru-ge dionike u turističkom sustavu Republike Hrvatske. Kroz tri dana održavanja manifestacije više od 1500 posjetitelja iz Hrvatske i ino-zemstva sudjelovalo je u nizu edu-kativnih radionica i prezentacija te razmijeni iskustava s kolegama iz struke. Dani hrvatskog turizma ove su se godine prvi puta održali u kontinentalnoj Hrvatskoj, u pet slavonskih županija, a tom prili-kom domaćini su predstavili naj-bolje od svoje turističke ponude djelatnicima iz cijele zemlje.

Odnosi s javnošćuValamar Riviera d.d.

VELIKA ZAVRŠNICA DANA HRVATSKOG TURIZMA U SLAVONIJI

Valamaru nagrada za najbolji hotel, najbolji restoran i ‘Anton Štifanić’ za pojedinca godine

GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019. 51

17. - 20. 10. - VOLONTERSKA AKCIJA “72 SATA BEZ KOMPROMISA”

Otvorene prijaveMeđunarodna volonterska akcija „72 sata bez kompromisa“ ove godine se održava od 17. do 20. listopada u 11 gradova u Hrvatskoj, a među njima i u Dubrovniku. Iz godine u godinu raste broj mjesta koji se priključuju akciji prepoznat-ljivoj po zelenim majicama sudionika koje u dane održavanja akcije preplave ulice i prostore volonterskih akcija. U Dubrovniku se akcija odr-žava peti put. Pozivaju se svi koji žele volontirati da se prijave i sudjeluju. Link za prijavu: http://prijava.72sata.hr/72sata/prijava_volontera/prijava/4 „3 dana, 11 gradova, 4.000 tisuće mladih i više od 450 volonterskih akcija. Solidarnost, krea-tivnost, marljivost, požrtvovnost, samo su neke od osobina volontera. Vjerujemo kako i ti imaš jednu od njih. Nemoj je potrati! Zakači se za volontiranje i tako doprinesi za bolju Hrvatsku! Prijavi se solo ili u grupi (3 - 10 članova). Osoba koja kreira grupu mora biti punoljetna“, poziva-ju organizatori. Posebnost ove volonterske akcije jest u tome što volonteri koji se prijave do zadnjeg trenutka ne znaju svoj volonterski zadatak nego ih se do-veze na lice mjesta i tu zadatak prihvaćaju „bez kompromisa“, bez obzira na svoje želje i očeki-vanja. I naravno, daju sve od sebe kako bi ga što bolje obavili.U Dubrovniku akciju „72 sata bez kompromisa“ organiziraju Studentski katolički centar Du-brovnik (SKAC_Du) u suradnji s Vijećem za mla-de i Caritasom Dubrovačke biskupije. Projekt je, inače, osmišljen i pokrenut prije desetak godina u Njemačkoj s ciljem animiranja mladih i pro-micanja solidarnosti, zajedništva, kreativnosti i volonterstva.

TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE

Dolasci i noćenja za rujan 2019.Na području TZO Dubrovačko primorje od po-četka godine boravilo je 35 473 gosta i oni su ostvarili 186 691 noćenje, što je za 15 % više do-lazaka i 9 % više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine. Najviše gosta od početka godine u hotelima je boravilo iz: Ujedinjenog Kraljev-stva, Njemačke, Francuske, Poljske i Belgije, dok je u privatnom smještaju i kampovima najviše gosta došlo iz Bosne i Hercegovine, Njemačke, Poljske, Češke i Francuske. U rujnu je na pod-ručje TZO Dubrovačko primorje ukupno e stiglo

5947 turista što je za 10 % više dolazaka nego u istom razdoblju prošle godine i isti su ostva-rili 29443 noćenja , što je za 3 % više noćenja nego u rujnu prošle godine. Kad se pogleda po segmentima smještaja u hotelima je ostvareno 3945 dolazaka i 17740 noćenja što je 9% više dolazaka , a noćenja su ostala na razini od proš-le godine. U privatnom smještaju i kampovima kroz deveti mjesec boravilo je 1721 turist , što je za 18 % više dolazaka i 9882 noćenja , što je za 11 % više nego u istom razdoblju prošle godine.

PORAST TURISTIČKOG PROMETA U DUBROVNIKU U PRVIH DEVET MJESECI

OD POČETKA GODINE 12 % VIŠE TURISTA NEGO PROŠLE GODINEPrema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisi-tor, ne uključujući podatke za nautiku, zabilje-žen je rast turističkog prometa u prvih devet mjeseci ove godine. Naime, od 1.siječnja do 30. rujna 2019. godine u Dubrovniku je bora-vilo 1 238 492 turista (12 % više nego u istom razdoblju prošle godine), a ostvareno je 3 835 122 noćenja (5 % više nego 2018. godine). Od početka godine u Dubrovniku je najviše bilo gostiju iz Ujedinjenog kraljevstva, SAD-a, Fran-cuske, Njemačke, Španjolske, Australije, Irske, Hrvatske, Italije i Kanade. Od ukupnog broja turista od 1. siječnja do 30. rujna 2019. godine, 661 658 gostiju je odsjelo u 50 dubrovačkih ho-tela, što je porast od 17 % u hotelskom smje-štaju u odnosu na isto razdoblje 2018. godine, a zabilježeno je 1 958 356 noćenja, odnosno 5 % više nego prošle godine. U privatnom smještaju od početka godine do kraja rujna odsjelo je 443 115 gostiju, što je porast od 10 % u odnosu na prošlu godinu. U istom razdoblju u privatnom smještaju zabilježeno je 1 464 016 noćenja, od-nosno 7 % više nego 2018. godine. Tijekom rujna Dubrovnik je ostvario 185 255 dolazaka, odnosno 2 % više nego u rujnu 2018.g., te je ostvareno 591 908 noćenja (po-rast od 1 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine). Tijekom rujna najviše je gostiju bilo iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Francuske, Australije, Kanade, Irske, Španjolske, Finske i Japana.

UDRUGA HRVATSKI DOMOBRAN

Predstavljanje knjige „Mi Hrvati“U organizaciji Udruge Hrvatski domobran u četvrtak, 17.listopada 2019. u Samostanu Sve-te Klare s početkom u 19:00. sati, predstavit će se knjiga prof.dr.sc. Matka Marušića iz Splita “Mi Hrvati”. Knjigu ćepredstaviti autor, književnica Luca Đurišić i u ime organizatora, predsjednik Udruge Hrvat-ski domobran Željko Kulišić. Zainteresirani će posjetitelji knjigu moći kupiti po promotivnoj cijeni.

UDRUGA “LEPTIRIĆI”

ŠETNJOM UZ NERETVU OBILJEŽILI SVJETSKI DAN CEREBRALNE PARALIZEMetkovska udruga “Leptirići” 6.listopada je za-jedničkom šetnjom uz Neretvu obilježila Svjet-ski dan cerebralne paralize. Uz članove Udruge i brojne sugrađane, obilježavanju Svjetskog dana cerebralne paralize pridružila se i zamjenica žu-

pana Žaklina Marević. Cilj šetnje bio je podizanje svijesti javnosti o ovoj bolesti, pa su tako svim zainteresiranima tijekom akcije bili dostupni i te-rapeuti Udruge davanjem informacija i savjeta o pružanju socijalnih usluga u zajednici.

Rektorski zbor RH je u četvrtak, 26. rujna 2019. održao svoju posljednju sjednicu u akademskoj 2018./2019. godini pod predsjedanjem prof. dr. sc. Dijane Vican, rektorice Sveučilišta u Zadru.Od 1. listopada 2019. dužnost predsjedni-ka Rektorskoga zbora u akademskoj godini 2019./2020. preuzeo je rektor Sveučilišta u Dubrovniku prof. dr. sc. Nikša Burum. Mandat predsjednika Rektorskoga zbora traje jednu akademsku godinu. Na dužnost zamjenika predsjednika Rektorskoga zbora imenovan je rektor Sveučilišta Sjever prof. dr. sc. Marin Mi-lković koji će Rektorskim zborom predsjedati sljedeće 2020./2021. akademske godine.

REKTORSKI ZBOR REPUBLIKE HRVATSKE

Nikša Burum izabran za predsjednika

52 GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019.

Na početku sjednice Predsjedništva Udruge an-tifašista Dubrovnik, održane 7. listopada 2019. godine, odana je zahvalnost i počast minutom šutnje preminulim članovima Udruge Milovanu Obradoviću, Omeru Đapu i prof.dr.sci. Antunu Gavraniću Garu.U nastavku sjednice, uz ostalo, doneseni su Za-ključci s Godišnje skupštine Udruge antifašista Dubrovnik koja je održana 24. kolovoza ove go-dine.„Što se tiče pozicije antifašizma nastavljena je stalna revizija povijesti, bagateliziranje i zapo-stavljanje dostignuća NOB-e i antifašizma te fa-šizacije društva. Nažalost vladajući u hrvatskom društvu i dalje se samo deklarativno i s figom u džepu pozivaju na antifašizam.Nezadovoljstvo smo izražavali zato što su Udruzi antifašista Dubrovnik dodjeljivana nedovoljna sredstva za djelatnost iz gradskog proračuna. Nažalost, i ove godine to se ponovilo. Udruzi an-tifašista Dubrovnik s cjelogodišnjim programom i kontinuiranim radom, koja se jedina na dubro-vačkom području sustavno bavi njegovanjem sjećanja i razvijanjem tekovina NOB-e i antifašiz-ma, za ovu godinu odobreno je svega 26.800,00 kuna, a od tih sredstava, sredinom prošlog polu-godišta stavljeno nam je na raspolaganje pola, a drugu polovicu još čekamo makar smo već po-prilično ušli u drugu polovicu godine.Starosna struktura članstva Udruge je u znaku visokog prosjeka starosne dobi. Velika većina članova naše Udruge su umirovljenici. Naravno da je naša trajna preokupacija pomlađivanje, obnavljanje naših redova mlađim članovima, jer su nam mladi članovi rijetkost. To ne znači da u Dubrovniku i na dubrovačkom području nema antifašistički opredijeljenih mladih ljudi, njih zasigurno ima i pred Udrugom antifašista je najznačajniji zadatak osmisliti programe i na-čine da oživi interes mladih ljudi za antifašizam i aktivnost u Udruzi. Unatoč svim problemima i teškoćama valja nam otvarati mogućnosti za angažman svih a naročito raspoloživih mlađih, poticati ih i forsirati, jer su upravo oni pokazatelj da Udruga i antifašizam u Dubrovniku imaju bu-dućnosti“ – istaknuto je uz ostalo u Zaključcima.

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

JEDINI POKAZATELJ

POZIV

Izlet u VrapčićeU subotu, 26. listopada organizira se izlet u Vrapčiće. Polazak s Pila je u 6 sati, povratak u večernjim satima. Pozivaju se svi zainteresirani da se za više informacija jave na 020 417 034 i 091 571 7963.

Mladi su jedini pokazatelj da Udruga antifašista u Dubrovniku ima budućnost!

IN MEMORIAMProf.dr.sci.

ANTUN GAVRANIĆ - Garo

(1925. – 2019.)Početkom listopada u Dubrov-niku je preminuo prof.dr.sci. Antun Gavranić, još jedan od istaknutih stanovnika Grada kojemu je podario desetljeća predanog rada i ljubavi. Volio je more, svoj brod i ribanje. I u poznim godinama bio je akti-van u društvenom radu i dokle god je to bilo moguće, odlazio je u svoj vrt i brinuo se o svo-jim kornjačama i agrumima. No, onemoćalo tijelo tražilo je mir. Na kraju, ne mireći se s kre-vetom, ubrzo je otišao tiho na put bez povratka, u vječni mir.Porijeklom Blaćanin, s Korčule, od najmlađih dana s obitelji se nastanio u Sustjepanu i vezan je za Dubrovnik, gdje se školu-je. Poslije neprijateljske okupa-cije angažira se u skojevskom radu, a kao osamnaestogodiš-njak priključuje partizanskim jedinicama u antifašističkoj NOB-i, sudjelujući u ostvari-vanju pobjede i slobode. Po oslobođenju zemlje nastavlja školovanje, a potom u druš-tveno političkom i gospodar-skom radu. Ipak naročito je djelovao u životu mladih, nji-hovom odgoju i obrazovanju, kojem je posvetio čitav svoj radni vijek. Zbog svog znanja i pregnuća u radu, kao neumor-ni društveni i politički aktivista biran je na mnoge društvene i političke dužnosti u Gradu i šire, uz ostalo i za zastupnika u Saboru Socijalističke Republi-ke Hrvatske.Poslije umirovljenja i dalje je neumorno nastavio s društve-nim radom. Kao od mladosti zadojen idejama antifašizma i potrebom stalne borbe za slo-bodu, pravdu, jednakost i rad, tim je idejama ostao vjeran do kraja svoga života. Bio je aktivan član i potpredsjednik Udruge antifašista Dubrovnik i predsjednik Društva Tito Du-brovnik, sudjelujući u aktivno-stima dokle god je to mogao. Takav neumoran ostat će nam u sjećanju.Odlazak Antuna Gavranića – Gara bolan je gubitak za nje-govu obitelj, za njegov Grad i dubrovačke antifašiste.Slava mu i hvala.

KOMEMORACIJA NA BONINOVUPovodom 75. obljetnice oslobođenja Dubrovni-ka od fašističkih okupatora u Drugom svjetskom ratu, Udruga antifašista Dubrovnik organizira u četvrtak 17. listopada 2019. Godine s početkom u 17 sati Svečani skup na Spomen groblju bora-ca NOR-a na Boninovu s prigodnim programom i polaganjem vijenaca.

PROJEKCIJA FILMA „SLAVICA“Poslije polaganja vijenaca u dvorani Udruge s početkom u 18 sati je projekcija filma „Slavica“, prvog filma snimljenog u oslobođenoj zemlji. Redatelj je Vijeko Afrić, glavne uloge igraju Irena Kolesar i Dubravko Dujšin.

SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE - ŽUPANIJSKO POVJERENIŠTVO DNŽ

ŠESTODNEVNI IZLET U GRČKUSUH – Povjereništvo DNŽ organizira šestodnev-ni izlet u Grčku od 11. do 16. 11. 2019. godine.11.11. ponedjeljak Polazak s Pila u 5:00 sati, vo-žnja autobusom Budva - Bar -Skadar - Drač - Fier - Tepelene - Gjirokaster. Večera i noćenje hotel CAJUPI 4* GJIROKASTER.12.11. utorak Nakon doručka polazak za Grč-ku, prelazak AL -GR graničnog prijelaza Kakavia, posjeta gradu i jezeru Ioannina, nastavak vožnje do grada Kalambaka. Večera i noćenje hotel KOSTA FAMISSI 4* Kalambaka.13.11. srijeda Nakon doručka posjeta manasti-rima Meteora, popodne obilazak Soluna, obi-lazak grada autobusom, večera i noćenje hotel VERGINA 3* Solun. Nakon večere moguć izlazak u Ladadika, gradsku četvrt noćnog života (tko želi).14.11. četvrtak Nakon doručka odlazak do centra grada (trg Aristoteles) i posjeta katedra-li Sv.Dimitrija, najvećoj crkvi grčke pravoslavne crkve. Slobodno do 15.00 sati. Polazak za Ohrid. Veroia - granični prijelaz Niki/Medžitlija - Bitola - Ohrid. Večera i noćenje hotel Belvedere 4*Ohrid.15.11. petak Nakon doručka šetnja starim dije-lom grada, slobodno. Večera restoran Biljanini Izvori uz makedonsku narodnu glazbu. Noćenje hotel Belvedere 4* Ohrid.16.11. subota Nakon doručka vožnja Elbasan - Tirana - Skadar -Bar - Budva - Dubrovnik. Ručak u restoranu Celliku na AL. -CG granici kod Skadra.Ukupna cijena za usluge 5 polupansiona (veče-ra, noćenje, doručak) plus ručak u Skadru iznosi 270 EUR po osobi u dvokrevetnoj sobi. Nadopla-ta za jednokrevetnu sobu je 60 EUR. U cijenu je uračunat prijevoz.Sve dodatne informacije možete dobiti na bro-jeve mobitela 098/747-109 ili 091/341-3333 po-nedjeljkom, srijedom i petkom u vremenu od 9:00 do 11:00 sati.

SUH PODRUŽNICA DUBROVNIK

IZLET ŠIBENIK, NP KRKA I SKRADINSindikat umirovljenika Hrvatske - Podružnica Dubrovnik organizira 19. i 20. (subota i nedjelja) listopada 2019. godine dvodnevni izlet s posje-tom Šibeniku, NP Krka i Skradinu.Polazak s Pila u 7:00 sati.Sve detaljnije informacije, plan putovanja i pri-javiti se možete u prostorijama naše podruž-nice na adresi Josipa Kosora 30, Dubrovnik ponedjeljkom, srijedom i petkom i vremenu od9:00 - 11:00 sati ili na brojeve telefona 332-857 i 358-615.

GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019. 53

54 GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019.

PREGLED TICANJA BRODOVA OD 11.10.2019. DO 18.10.2019.

LUČKA UPRAVA DUBROVNIKDUBROVNIK PORT AUTHORITYObala Pape Ivana Pavla II, br. 120000 DubrovnikTel: +385 20 313 333Fax: +385 20 418 551MB: 1317857

e-mail: padubrovnik@portdubrovnik.hrwww.portdubrovnik.hr

Najave dolaska su podložne promjenama. Više informacija na www.portdubrovnik.hr

11.10.2019 petak Ukupno 2.992

WIND SURF 07:00 17:00 Grad 346

MSC MUSICA 08:00 15:00 Gruž 2.646

12.10.2019 subota Ukupno 4.400

COSTA DELIZIOSA 06:00 12:45 Gruž 2.404

NORWEGIAN STAR 07:00 13:00 Gruž 1.996

13.10.2019 nedjelja Ukupno 1.800

CRYSTAL ESPRIT 08:00 22:00 Gruž 68

CELEBRITY CONSTELLATION 09:00 18:00 Gruž 1.732

14.10.2019 ponedjeljak Ukupno 1.133

OCEAN MAJESTY 08:00 12:00 Gruž 530

AZAMARA JOURNEY 08:00 22:00 Gruž 604

15.10.2019 utorak Ukupno 5.486

MEIN SCHIFF 6 07:00 21:30 Gruž 2.154

SILVER SPIRIT 08:00 17:00 Grad 459

OCEANA 08:00 18:00 Gruž 1.930

VIKING SKY 08:00 21:00 Gruž 791

LA BELLE DE L’ADRIATIQUE (+3d) 21:00 18.10.19 23:00 Gruž 153

17.10.2019 četvrtak Ukupno 6.509

MARELLA CELEBRATION 05:00 20:00 Gruž 1.066

WIND SURF 07:00 22:00 Grad 346

AIDAblu 07:00 17:00 Gruž 2.125

SEVEN SEAS EXPLORER 08:00 17:00 Gruž 695

MSC SINFONIA 08:00 18:00 Gruž 2.277

18.10.2019 petak Ukupno 2.030

ARCADIA 08:00 20:00 Gruž 2.030

Sveukupno 24.350

Zavod za javno zdravstvo Dubrovnik organiziraRužičastu subotu na Stradunu12. listopada 2019. 10:00 – 12:00 ispred Sponze

12. listopada 2019. 10:00 – 12:00 ispred Sponze

Pridružite nam se kako bi zajednički ukazali na važnost ranog otkrivanja raka dojke uz program Plesno-rekreativne udruge „Fortuna“.

Zavod za javno zdravstvo Dubrovnik organizira

XXX

RUŽIČASTU SUBOTU NA STRADUNU

HABITAT GEO d.o.o. Dr. A. Starčevića 1520000 Dubrovnik

U sklopu izrade geodetskog elaborata za diobu ili spajanje katastarskih čestica i evidentiranje podataka o zgradama ili drugim građevinama na k.č. 1988/5 u k.o. BABINO POLJE, a na zahtjev stranke Marko Ferrari, pozivaju se vlasnici i posjednici susjednih čestica zemlje i predmetne čestice zemlje da prisustvuju postupku utvrđivanja međa na parceli na kojima su nositelji

prava ili vlasništva.Postupak utvrđivanja međa će se obaviti dana 22. listopada 2019. u 08:00

sati, a mjesto dolaska je ispred predmetne katastarske čestice.

Kontakt broj: 095/140 3979

HABITAT GEO d.o.o. Dr. A. Starčevića 1520000 Dubrovnik

U sklopu izrade geodetskog elaborata evidentiranja stvarnog položaja već evidentirane katastarske čestice 2315/9 i evidentiranja podataka o

zgradama i drugim građevinama u k.o. ĐURINIĆI, a na zahtjev stranke VILLA MOLUNAT D.O.O., pozivaju se vlasnici i posjednici susjednih čestica zemlje da prisustvuju postupku utvrđivanja međa na parceli na kojima su nositelji

prava ili vlasništva.Postupak utvrđivanja međa će se obaviti dana 24. listopada 2019. u 08:30

sati, a mjesto dolaska je ispred predmetne katastarske čestice.

Kontakt broj: 095/140 3979

GlasGrada - 760 - petak 11.10.2019. 55

I još jedanput ćemo se osvrnuti na dvojbu jesu li i riječi u na-slovu istoznačnice i ako nijesu, unatoč velikoj sličnosti, zašto nijesu. Hoćemo li tako u proda-vaonici kupiti polovicu ili polo-vinu kruha? Ako namjeravamo kupiti polovinu morat ćemo ponijeti dosta novaca i velike torbe. A zašto, objašnjava Ta-tjana Dobričević iz Leksikograf-skog zavoda Miroslav Krleža u radijskoj obrazovnoj emisiji Hrvatskoga radija Govorimo hrvatski ovako:“Zamislite situaciju: kupujete kruh, previše vam je jedan ci-jeli. Hoćete li zatražiti polovinu kruha ili pak polovicu? Misli-te li da je to svejedno? Riječi sličnoga glasovnog sastava te bliskoga značenja često su predmet dvojbe u govornoj praksi. Upravo zbog formalne i značenjske sličnosti, otežano je njihovo razlikovanje te samim tim i njihov izbor u konkret-nim situacijama. Među tim je riječima i imenički par u spo-menutom primjeru: polovica i polovina. Značenjski im je za-jedničko to što i polovica i po-lovina označuju jedan od dvaju jednakih dijelova čega.Već se u starim rječnicima hr-vatskog jezika npr. u rječniku Jakova Mikalje iz XVII. stoljeća pravila razlika u sintaktičkoj spojivosti tih dvaju imenica pa se tako u spomenutom rječni-ku polovica veže uz imenice koje označuje jedan predmet

koji se fizički dijeli npr. polo-vica kruha, dok se polovina rabi uz imenice koje označuju skupinu ili cjelinu npr. polo-vina puta. Ista se razlika čuva u normativnim priručnicima i danas. Polovica tako označuje jedan od dvaju jednakih dijelo-va onoga što je fizički prepo-lovljeno. Pojela sam polovicu jabuke, a drugu sam polovicu dala sestri. Polovina označuje jedan od dvaju jednakih dijelo-va onoga što je cijelo ali što se fizički ne dijeli. Rabimo je kad mislimo na ono što nije djeljivo te na količinu, skupinu ili na ka-kav apstraktni pojam.(polovina Hrvata prati vijesti preko inter-neta, našla sam se na polovini puta, igrači su prešli na supar-nikovu polovinu igrališta. Dakle, kupujući kruh, želite li dobiti jedan od dvaju jednakih dijelo-va prerezanoga komada kruha, zatražite polovicu kruha. Zatra-žite li polovinu zatražili ste pola od ukupne količine kruha na policama”.Ako ćemo se držati pravila i ako želimo govoriti pravilnim stan-dardnim hrvatskim jezikom, trebalo bi i iz ovoga primjera naučiti razliku u značenju dva-ju sličnih riječi. Međutim, kako bi bilo suviše pretenciozno očekivati od prodavača da o tome bilo što zna, a da nas ne grize savjest što se ne koristi-mo naučenim, zatražimo pola štruce i bit će sve u redu.

K.T.

UČIMO HRVATSKI

Polovica ili polovina?

UDRUGA DVA SKALINAU spomen na pok. Marka Dundića 350,00 kuna prilažu stanari zgrade Kneza Branimira 9.U spomen na dragu Milenu Šošo, kolegice i kolege iz 4.a Ekonomske škole Dubrovnik, generacija 1974-1975. prilažu 1.100,00 kuna.Maja Sršen donacija 100,00 kuna.Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama.IBAN: HR7924070001100305036Tekst za objavu molimo slati na:dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na:Tel: 312-315 od 9:00 - 14:00 Mob: 095/368-9227

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktorica: Antea Bjeliš, 020 358 986, antea.bjelis@libertas.tv Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - 020 358 986, mozaikgg@gmail.com Fotoreporter: Željko Tutnjević Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992, tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, glasgrada@gmail.com www.glasgrada.comTekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

MIROSLAVA DROBAC, 1937.ANTUN GAVRANIĆ, 1925.MATO ČOJIĆ, 1952.TALE ĆIMIĆ, 1940.MARIJA VINIK, 1946.MIROSLAV DOBRKOVIĆ, 1951.BOŽO PRIMIĆ, 1936.

JELICA DUVNJAK, 1928.ANTE MRKOGAĆA, 1960.KATE BJELOŠ, 1946.NIKOLA SAMBRAILO, 1960.PAVO ĐURIĆ, 1947.NIKOLA GRBAVAC, 1945.

OBAVIJEST O SMRTI boninovo.hr

www.soundsetragusa.hr

Mjesto gdje se vaš oglas sluša...

Samo dobra glazba107 FM

TERRA STUDIO d.o.o.Vukovarska 16

Dubrovnik

Na zahtjev investitora Rodne Đugum, Frana Buljana i

Gašpara Markovića, u tijeku je izrada geodetskog elaborata za diobu k.č. 273/1 (439/2) te evidentiranje stambenog

objekta na k.č. 273/2 (439/3) u k.o. Čelopeci. Pozivaju se

posjednici i vlasnici predmetnih i susjednih katastarskih čestica na predočenje elaborata koje će

se održati 14. listopada 2019. u 9:30 u prostorijama ureda. Kontakt broj: 0915329385.

MISAO TJEDNA: Svijet svakoga slomi, ali naposljetku ispadne da su neki jači na slomljenim mjestima. (Ernest Hemingway)

Na sredini gruške zelene place u zadnjem redu naći ćete gospođu Pavu Radelj iz Gabrila koja već 45 godina dolazi na zelenu grušku placu sa svo-jim proizvodima. Ljeti svaki dan osim nedjelje, a zimi tu i tamo.Na njezinom banku svega ćete ovih dana naći: od kapule, pomadora, blitve, kupusa, petrusina, paprika, balančana, patata, tikvica, kukumara, poveruna, grožđa, dinja, pipuna, rikule…Zimi gospođa Pave ima sve vrste kupusa, najviše raštana, blitve, špinata, glavatog kupusa, salate…Pitamo je kako dolazi iz Konavala na grušku zele-nu placu, gdje joj je baština, tko joj pomaže i ima li kakvih primjedbi?-Kao što sam rekla, dolazim na placu već 45go-dina. Robu dovozim sa svojim autom. Dižem se oko 5 ujutro, onda ukrcam robu u auto i iskrcam je na placi, potom pođem na parking u ex Rade-ljević gdje ostavim auto i onda se pješice vratim do place. Oko 5,50 sati sam već na svom banku. Obično stojim do 12 sati.Baština mi se nalazi u Gabrilima odnosno u Kona-voskom polju.Oko baštine mi svi pomažu, a najviše sin i nevje-sta. Sin uzore zemlju a ja onda pomalo sadim i brinem o posađenim sadnicama. Udovica sam već 20 godina, imam 3 djece i 4 unučadi. Jedna unuka mi je već pošla na fakultet, što me jako veseli.Što se tiče primjedbi imam ih. Kao prvo sun-cobrani su jako nezgodni, nisu dovoljno veliki niti sastavljeni, pa kada kiša pada okisnemo svi i mi i naši kupci. To se treba što prije riješiti i natkriti placu kvalitetno, odnosno kako treba. Ova stabla topola su se razboljela i treba vidjeti kako im se

može pomoći. Nama u proljeće lete s njih u grlo i na robu one bijele „svilene dlačice„ što je grubo posebno tko je alergičan.Veliki problem je parking i nama i kupcima. Mi bismo prodali više robe da kupci imaju gdje par-kirati. Tamo gdje je predviđeno za kratko parkira-nje pored place neki dođu i ostave auto nekoliko sati umjesto pet minuta.Problem parkinga oko place se isto čim prije tre-ba riješiti.Uz sve ovo mi nemamo ostaviti gdje na placi robu koju ne prodamo, recimo patate, pipune,

dinje...trebalo bi biti svima nama malo mjesta gdje možemo ostaviti za slijedeći dan našu robu, ovako je moramo nosati tamo amo.Na kraju bih lijepo pozdravila sve moje drage gospođe i gospare, moje vjerne kupce koje go-dinama dolaze na moj banak i kupuju moju robu.Što reći nego bravo gospođa Pave. Čestitamo Vam za Vaših 45 godina dolaženja na grušku ze-lenu placu želeći Vam još puno dolazaka na s va-šim ekološkim proizvodima iz bogatih i plodnih Konavala.

Jadranka Šimunović

Uprava društva Libertas d.o.o. sklopila je ugovor o operativnom leasingu za nabavku prva tri gradska niskopodna zglobna auto-busa za potrebe organizacije prijevoza go-stiju s brodova na kružnim putovanjima, ali i druge potrebe Libertasa u gradskom pro-metu.Ugovor o leasingu potpisan je s OTP Leasing d.d., a vremenski rok trajanja aranžmana je sedam godina. Prva tri vozila koja će se ovim putem nabaviti su MAN Lion’s City G Euro ni-skopodni zglobni autobusi.Dužine 18 metara, autobusi raspolažu kapa-citetom od 41 sjedećeg i 107 stajaćih mjesta,

a između ostalih karakteristika ispunjavaju i najstrože ekološke norme te nose oznaku E6. Zbog svog kapaciteta i efekta „3 u 1“, uvođe-nje u promet ovih autobusa imat će utjecaj na smanjenje broja autobusa koji su do sada pristizali na područje Pila i kontaktne zone te time i smanjenje prometnih gužvi.Podsjetimo, proces nabavke prva tri gradska niskopodna zglobna autobusa, popularno nazvanih „harmonike“, zaključen je nakon odluke Gradskog vijeća Grada Dubrovnika od 23. rujna, kada je društvu Libertas Du-brovnik d.o.o. dana suglasnost za sklapanje ugovora o operativnom leasingu.

Rok isporuke autobusa pojedinačne cijena 2,1 milijun kuna je 90 dana od dana potpi-sivanja ugovora o leasingu te se stoga prve „harmonike“ u Dubrovniku mogu očekivati već početkom siječnja 2020. godine. Liber-tas Dubrovnik samostalno će iz vlastitih pri-hoda podmirivati obveze predmetnog ope-rativnog leasinga.Planirana je nabava i dodatna tri autobusa, tako da će vozni park Libertasa raspolagati s ukupno šest „harmonika“, a osim za shuttle prijevoz koristit će se i na preopterećenim linijama u javnom gradskom prijevozu, po-sebno na linijama 1 i 6.

NOVOSTI IZ LIBERTASA

PRVI ZGLOBNI AUTOBUSI KORAK BLIŽE GRADU

NAŠA ČELJAD

U PAVE NEMA ŠTO NEMA