spoljno trgovinsko poslovanje - pomocni materijal za pripremu ispita - drugi dio (2)

24
SPOLJNO TRGOVINSKO POSLOVANJE - DRUGI DIO

Upload: meliha-husic

Post on 30-Dec-2015

72 views

Category:

Documents


12 download

DESCRIPTION

stp

TRANSCRIPT

Page 1: Spoljno Trgovinsko Poslovanje - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita - Drugi Dio (2)

SPOLJNO TRGOVINSKO POSLOVANJE - DRUGI

DIO

Page 2: Spoljno Trgovinsko Poslovanje - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita - Drugi Dio (2)

SPOLJNO TRGOVINSKO POSLOVANJE - DRUGI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

2

IBRD – WB – Međunarodna banka za obnovu i razvoj (Svjetska banka) Svjetska banka finansira dobre projekte za čije se finansiranje teško mogu obezbjediti kvalitetna sredstva iz drugih izvora. U odobravanju kredita prioritet imaju saobraćaj, proizvodnja energije, poljoprivreda, obrazovanje, tehnička pomoć itd. Kada su u pitanju pojedinačni projekti, u obzir dolaze samo kapitalno intenzivni projekti, dok se mali i srednji projekti finansiraju putem kreditnih linija. Osnovne faze, procedure izbora i realizacije projekta koji finansira ova institucija su:

Identifikacija projekta, Priprema projekta za procjenu Procjena projekta Pregovori o zajmu Potpisivanje ugovora o zajmu Nadzor realizacije projekta Nadzor nad projektom u funkciji.

Osnovna pitanja u fazi identifikacije projekta: da li projekat predstavlja prioritet u razvojnoj politici zemlje, da li ima izgleda da bude rentabilan kako će država svojom razvojnom politikom podržati taj projekat.

Ocjena projekta vrši se sa 6 aspekata: tehničko – tehnološkog, komercijalni, ekonomski, finansijski, upravljački i kadrovski, organizacioni aspekt.

Konfirmirani rambus – Svjetska banka garantira rambusiranje isplate po akreditivu i u slučajevima da je u međuvremenu došlo do otkaza kredita iz bilo kakvih razloga. Uslovljeni rambus – Svjetska banka uslovljava rambus time da u vremenu od otvaranja do likvidacije akreditiva nije došlo do raskida ugovora o kreditu. GATT – ugovori o trgovinama i carinama. NACIONALNE INSTITUCIJE HERMES – Društvo za osiguranje izvoznih poslova Njemačke privrede Osiguranja od mogućih rizika, HERMES obezbjeđuje posebnim garancijam izdatih u korist njemačkih izvoznika. Kod komercijalnih poslova HERMES daje garancije kojima preuzima obavezu plaćanja, pokrivajući uobičajene komercijalne i političke rizike. Izvozne garancije osiguravaju novčana potraživanja (iznose glavnica plus kamata). Osiguranjem se ne pokrivaju kaznene kamate, ugovorne kazne naknada štete. Najduži rok kreditiranja je 5 godina, a može biti i duže. Sastoji se od ministarstva privrede, finansija i ministarstva vanjskih poslova.

Page 3: Spoljno Trgovinsko Poslovanje - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita - Drugi Dio (2)

SPOLJNO TRGOVINSKO POSLOVANJE - DRUGI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

3

AKA – Društvo za finansiranje izvoza AKA ima jednu liniju finansiranja tj. kreditiranja ino – kupaca ali samo za uvoz njemačkih roba. garancije partnera A ugovor o finansiranju (kreditu) partner A dao partneru B kredit AKA vlastiti kapital usmjerava na srednjoročno i dugoročno finansiranje izvoza, refinansiranje kredita domaćih izvoznika i djelimično za direktno finansiranje ino – kupaca. Projekte koji se finansiraju na period duži od 2 godine neophodno je od mogućih rizika osigurati garancijom HERMESA. Njemačke banke su se udružile i osnovale ovo društvo, a nastalo je da bi se rizik ravnomjerno rasporedio na bankarski sistem. AKA raspolaže sa 3 kreditna fonda (struktura AKA-e) PLAFON A – sredstva iz ovog plafona odobravaju se isključivo njemačkim izvoznicima, i služe za pokriće troškova proizvodnje za izvoz (nema pomoći države). Krediti se odobravaju do iznosa potraživanja po osnovu izvoznog posla, a kamatna stopa je prilagođena tržišnim uslovima. PLAFON B – predstavlja posebni reeskontni fond kod Njemačke savezne banke koji je izvor državnog subvencionira izvoz opreme i usluga u zemlje u razvoju, za finansiranje proizvodnje za izvoz, za izvoz roba široke potrošnje. PLAFON C – koristi se za finansiranje, kreditiranje inostranih naručilaca (kupaca). Krediti se odobravaju direktno ino naručiocima ili njihovim bankama. Da bi dobio taj kredit on mora biti osiguran kod HERMESA. To se radi o robnim kreditima samo za uvoz njemačkih roba i tehnologije. Kamatna stopa je varijabilna (u visini tržišne), a rijetko može biti i fiksna. AKA odobrava i tzv. mješovite kredite koji su kombinacija finansijskih izvora plafona A,B, C. DEG – Njemačko društvo za privrednu saradnju (društvo za razvoj) DEG je državna institucija, osnovana novcem poreskih obveznika tj. državnim kapitalom, a sa ciljem unapređivanja ekonomske saradnje domaćih preduzeća sa preduzećima u zemljama u razvoju na bazi različitih vidova partnerstva. Ulaže kapital u zajednička preduzeća u inostranstvu, daje tehničku pomoć i odobrava zajmove vezane za zajednička ulaganja. DEG se u zajedničkim projektima javlja kao partner, a osim direktnog učešća odobrava i kredite. EXIM BANKA – Američka export – import banka To je finansijska institucija koja ima za cilj da daje podršku i da stimuliše izvoz američke robe. Banka odobrava direktne kreditne linije, izdaje garancije i vrši osiguranje kredita, koje po ovim poslovima plasiraju komercijalne banke.

AKA

A B

Page 4: Spoljno Trgovinsko Poslovanje - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita - Drugi Dio (2)

SPOLJNO TRGOVINSKO POSLOVANJE - DRUGI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

4

Rokovi otplate kredita su do 10 godina u zemljema u razvoju, a kod kapitalno intenzivnih projekata rokovi otplate su 12 godina. Kamatne stope su tržišne (usklađuju se sa dužinom otplate kredita). Provizija na angažovana, a neiskorištena sredstva je 0,5-1%. Preuzima 85% komercijalnih rizika, a 100% političkih. COFAS – Kompanija za osiguranje izvoznih poslova (Francuska) COFAS osigurava najveći dio vrijednosti izvoza od komercijalnih političkih i valutnih rizika, kao i rizika koji mogu nastati djelovanjem više sile. Za garanciju za izvozne kredite naplaćuje 0,75%. Kamatne stope zavise od rokova otplate kredita. Ovim kreditom se pokriva 85% ugovorenog posla, a francuska komercijalna banka u pravilu pokriva preostalih 15%. INA - SACE – Italijanska agencija za osiguranje izvoznih poslova (Italija) (državni zavod za osiguranje) Bavi se osiguranjem i reosiguranjem inostranih kredita za račun države. Kreditno osiguranje pokriva političke, komercijalne i valutne rizike (kratki rok). MCC - MEDIOCREDITO CENTALE – zavod za srednjoročno planiranje tj. finansiranje (Italija) On će nas kreditirati, ako nas INA osigurava. OECF – Fond za ekonomsku saradnju sa prekomorskim zemljama (Japan) To je finansijska razvojna institucija japanske vlade koja omogućava dugoročne kredite pod koncesionalnim uslovima, kao pomoć razvojnim planovima zemalja u razvoju. Aktivnosti ove institucije usmjerene su ka bilateralnoj i multilateralnoj saradnji. Projektni krediti su osnovna forma djelovanja OECF. Državni je. EXPORT – IMPORT – Banka Japana Je vladina finansijska institucija osnovana sa ciljem da potpomogne i unaprijedi ekonomsku razmjenu Japana sa ST partnerima obezbjeđujući širok spektar finansijskih usluga. Mehanizmi i forme finansiranja (ST transakcija) u međunarodnoj bankarskoj finansijskoj praksi su:

Krediti prodavca Robni krediti (krediti kupca) Exportno finansiranje iz više izvora Okvirni kredit Mješoviti kredit Izvozni i uvozni finansijski kredit

INTEREST FREE – beskamatni model finansiranja u islamskim bankama, koji se temelji na poslovnim odnosima zajedničkog učešća u raspodjeli ostvarene dobiti, odnosno gubitka. WTO – svjetska trgovinska organizacija, nastala od GATT-a. Banka ovlašćuje trgovinsku firmu (kćerku) kao svog agenta da kupi traženu robu i proda klijentu po dogovorenoj cijeni koja sadrži NC i unaprijed ugovorenu profitnu maržu.

Page 5: Spoljno Trgovinsko Poslovanje - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita - Drugi Dio (2)

SPOLJNO TRGOVINSKO POSLOVANJE - DRUGI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

5

AL – MUSHARAKAH (PROJECT FINANCING – JOINT VENTURE) Zajedničko ulaganje. AL MUDHARABAH (EQUITY FINANCING – TRUSTEE PROFIT – SHARING) Banka se javlja kao jedini ulagač (100%) finansijskih sredstava, pri čemu će bančin klijent (poduzetnik) upravljati projektom. AL – IJARAH (TERM FINANCING – LEASING) Banka za potrebe svojih klijenata ''kupuje'' opremu i ustupa im pravo na korištenje opreme na određeni period i uz dogovorenu rentu. AL – BAI BITHAMAN AJIL (TERM FINANCING – DEFERRED INVESTMENT SALE) Banka finansira određenu prodaju. AL QARDH AL HASAN (BENEVOLENT LOANS) Banka odobrava i zajmove bez naplate profita ili drugih troškova, radi podrške određenim korisnim projektima, i radi otklanjanja određenih finansijskih neprilika svojih komitenata. Elementi akreditiva s gledišta izvršenja posla:

kupoprodajni ugovo nalog za otvaranje akreditiva izvještaj o otvaranju akreditiva aviziranje i konfirmiranje 11 10 2 1 5 isporuka robe dostava dokumenata honorisanje dokumenata dostava dokumenat isplata pokrića akreditiv 9 8 3 dostava dokumenata isplata pokrića akreditiva

7 6 4 Naplata dokumenata kod dokumentarnog akreditiva naziva se: HONORISANJE (otkup) dokumenata. Osnovne karakteristike ST poslova:

veći poslovni rizik različiti pravni, privredni, finansijski i valutni sistemi u različitim zemljama veći obim poslova veće udaljenosti i duže vrijeme transporta predmet kupoprodaje prelazi teritoriju jedne ili više zemalja teže je ispitati bonitet zahtjevaju obimne i dugoročne kredite.

NALOGODAVAC

KRAJNJI KORISNIK

BANKA POSREDNIK

AKRED. BANKA

Page 6: Spoljno Trgovinsko Poslovanje - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita - Drugi Dio (2)

SPOLJNO TRGOVINSKO POSLOVANJE - DRUGI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

6

Vaša špediterska firma ponudila je obavljanje špediterskih usluga uvoza svježeg limuna iz Egipta za domaćeg uvoznika. Domaći uvoznik je prihvatio vašu ponudu i izdao odgovarajuću dispoziciju. Šta će biti predmet telefaksa koji ćete hitno poslati navedenom uvozniku: da smo prihvatili dispoziciju tj. prihvat ponude. Primjena sistema i instrumenata VT politike ima za cilj:

održavanje ravnoteže platnog bilansa zaštita domaće proizvodnje i prometa optimalno korištenje raspoloživih faktora proizvodnje konkurentno nastupanje na ino tržištu.

GARANCIJE Bankarske garancije su sredstva obezbjeđenja plaćanja, garancija banke izdata za slučaj nastajanja određenih rizika, ako se posao ne bude odvijao u skladu sa odredbama zaključenog ugovora. Razlika između akreditiva i garancije je u tome, da akreditivom banka preuzima obavezu plaćanja kao vlasnici, dok garancijom banka jamči za određenu obavezu urednog izvršenja posla ili plaćanja glavnog dužnika. Osnovna svojstva bankarske garancije:

Neopozivost – banka ne može odustati od već date garancije ili je pak povući dok traje rok njene valjanosti. Može samo ako se sve strane slože.

Bezuslovnost – je pravilo kod kojeg izostaje obaveza povjerioca da naplatu od glavnog dužnika izvrši prinudnim putem.

Učesnici u poslovanju sa garancijama:

Nalogodavac po garanciji (dužnik) – zahtjeva od banke izdavanje garancije, sklapa sa bankom poseban ugovor.

Banka garant (dobiva proviziju) Korisnik garancije (povjerilac)

Bitni elementi garancije:

Uvodni dio garancije koji obuhvata opis radnje za koju banka garantuje Garantirana obaveza (garantna klauzula) – definišu se uslovi na osnovu kojih

korisnik garancije ima pravo da zahtjeva izvršenje garantovane obaveze Iznos garancije – novčani izraz obaveze koji ima banka Rok važenja garancije – do kada se korisnik može obratiti banci sa protestom

garancije.

Page 7: Spoljno Trgovinsko Poslovanje - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita - Drugi Dio (2)

SPOLJNO TRGOVINSKO POSLOVANJE - DRUGI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

7

Banka garant može preuzeti:

Sopstvenu obavezu (banka garant preuzima sopstvenu obavezu da isplati garantovani iznos u slučaju da dođe do protesta garancije)

Solidarnu obavezu (korisnik garancije ne mora se za plaćanje po garanciji prvo obratiti osnovnom dužniku, nego se može obratiti onome koga on izabere)

Supsidijarnu (korisnik garancije za plaćanje po garanciji mora se prvo obratiti osnovnom dužniku, pa ukoliko on ne izmiri garantovani iznos onda se obraća banci garantu)

Uslovljena obaveza (najnepovoljnija) Vrste garancija

Nostro (kada banka izdaje garanciju po nalogu svog klijenta) Loro (kada banka prima garanciju u korist svog klijenta) Direktne garancije – povezuju banku garanta i korisnika garancije direktno, gdje

korisnik garancije svoja prava iz garancije ostvaruje direktno od banke garanta (poznavanje boniteta banke garanta).

Indirektna garancija – postoji ukoliko se između banke garanta korisnika garancije ubacuje još jedna banka u ulozi garanta (nizak nivo međusobnog povjerenja između partnera)

kupoprodajni ugovor zahtjev za izdavanje garancije izdavanje garancije izdavanje za notificiranje garancije izdavanje garancija uz notificiranje kupoprodajni ugovor zahtjev za garancija izdata izdavanje na osnovu kontragaracije kontragarancije kontragarancija Tipičan primjer indirektne garancije je: KONTRAGARANCIJA

UVOZNIK

KUPAC

IZVOZNIK

PRODAVAC

BANKA GARANT NOTIFICIRAJUĆA BANKA

UVOZNIK

KUPAC

IZVOZNIK

PRODAVAC

BANKA

UVOZNIKA

BANKA

IZVOZNIKA

Page 8: Spoljno Trgovinsko Poslovanje - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita - Drugi Dio (2)

SPOLJNO TRGOVINSKO POSLOVANJE - DRUGI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

8

SUPERGARANCIJE (garancije na garancije: -ukoliko korisnik nema povjerenja u bonitet banke svog spoljnotrgovinskog partnera, on može da zahtjeva da za obavezu banke garanta supergarantuje određena banka visokog renomea i boniteta. NOTIFICIRANE GARANCIJE – su ustvari nepotvrđene garancije. Notificirajuća banka nema nikakvih obaveza po datoj garanciji, ngo ima ulogu da saopšti korisniku garancije da je u njegovu korist određena banka izdala garanciju. KONFIRMIRANA GARANCIJE (neka vrsta supergarancije) Korisnik garancije zbog nepovjerenja prema bonitetu banke garanta, može da zahtjeva da njenu garanciju potvrdi određena banka većeg renomea i boniteta. U osnovi konfirmacijom konfirmirajuća banka preuzima obavezu plaćanja ukoliko banka garant ne ispuni garantovanu obavezu. ČINIDBENE I PLATIVE GARANCIJE Vrste činidbenih garancija: LICITACIONA GARANCIJA Banka garant garantuje da će nalogodavac (ponuđač) po garanciji u slučaju da bude odabran od strane investitora kao izvođača radova potpisati ugovor sa investitorom u skladu sa ponudom koju je ovaj prezentirao. Obaveza banke garanta izražena je u novcu koji zahtjeva korisnik garancije ukoliko odabrani izvođač radova ne zaključi ugovor sa investitorom, te plaćanje po garanciji ima za cilj obeštećenje investitora kako on ne bi trpio štete zbog neuspjeha licitacije. GARANCIJA ZA DOBRO IZVRŠENJE POSLA Investitor ugrađuje u ugovor obavezu izvođača da osigura garanciju za dobro izvršenje posla, čime želi da se obezbjedi za slučaj da izvođač ne realizuje ugovoreni posao na način kako je to potpisano ugovorom. AVANSNE GARANCIJE (GARANCIJE NA POVRAT AVANSA) Nakon potpisivanja ugovora investitor vrši doznaku dijela ukupne ugovorene cijene. Ovaj iznos ima dvostruku ulogu:

predstavlja garanciju da je investitor ozbiljno pristupio finansiranju čitavog posla avans je djelimično kreditiranje izvođača od strane investitora.

Avansna garancija koju predaje izvođač radova investitoru predstavlja: garanciju banke da će izvođač radova vratiti investitoru uplaćeni avans. KONSIGNACIONE GARANCIJE Su sredstvo obezbjeđenja principala za slučaj da zastupnik ne izvršava svoje obaveze saglasno ugovoru koji reguliše njihov međusobni odnos. CARINSKE GARANCIJE Garancije čiji je korisnik domaća carinarnica definiše da će roba, koja je privremeno uvezena bez plaćanjanja carine, radi prerade ili dorade, u određenom roku biti vraćena inostranom vlasniku. Činidbene garancije – banka garant garantuje da će nalogodavac po garanciji uredno izvršiti određenu činidbu. Plative garancije – pokrivaju obaveze nalogodavca po garanciji koje se odnose na izvršenje plaćanja.

Page 9: Spoljno Trgovinsko Poslovanje - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita - Drugi Dio (2)

SPOLJNO TRGOVINSKO POSLOVANJE - DRUGI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

9

Vrste plativih garancija:

Garancija za otplatu kredita prodavca (izvođača) – koristi se kod velikih projekata, a izvođači ovih projekata javljaju se kao kreditori. Ove garancije možemo podjeliti na 2 tipa:

Bankarske garancije za plaćanje po garantnom kreditu putem doznake Garancije za iskup mjenice. Garancije za otplatu finansijskog kredita – prate kredite date u novcu tj. likvidnim

sredstvima. Ekonomski smisao garancije prodavcu:

Ona je instrument zaštite interesa kupca Ona je moćno sredstvo borbe sa konkurencijom Ona je instrument povećanja obima prodaje.

SAVREMENI OBLICI FINANSIRANJA SPOLJNOTRG. TRANSAKCIJA LIZING Lizing podrazumjeva vršenje prometa proizvoda u kome korisnik kupuje pravo upotrebe određenog dobra uz plaćanje određene periodične cijene tj. lizing zakupa određenog proizvoda (trajno potrošnih dobara, tehnološka oprema, mašine, nepokretnine itd.). Vrste lizinga: OPERATIVNI LIZING – Lizing poslovi koji su ugovorom o lizingu definisani na kraći rok, a mogu se otkazati u bilo koje vrijeme u skladu sa uslovima navedenim u ugovoru. Rok lizinga po pravilu je kraći od ekonomskog vijeka trajanja predmeta ugovora o lizingu. Zasnovan na tzv. NON – FULL – PAY – OUT ugovoru, s obzirom da davalac lizinga iz naknade koju plaća primalac može amortizovati samo određeni dio vlastitih investicionih troškova. FINANSIJSKI LIZING – Stranke (davalac i primalac lizinga) po pravilu ugovaraju vremenski period u kojem ni jedna od stranaka ne može jednostrano raskinuti ugovor. To vrijeme odgovara ekonomskom vijeku trajanja predmeta zakupa. Zasniva se na tzv. FULL – PAY – OUT ugovoru gdje ukupan iznos ugovorene zakupnine po pravilu nadmašuje NC predmeta zakupa, tako da davalac lizinga u potpunosti amortizuje vlastite investicione izdatke. U finansijskom lizingu zakupoprimac snosi sve troškove i rizike za opremu uzetu u zakup, a kod operativnog lizinga snosi zakupodavac. DIREKTNI I INDIREKTNI LIZING – Svaki operativni i finansijski lizing može biti direktni ili indirektni. Indirektni lizing (lizing u užem smislu) ima 3 strane tj. 3 strane učesnika: isporučilac predmeta lizinga, finansijer kao davalac lizinga, primalac lizinga. U direktnom lizingu (lizing u užem smislu ili proizvođački lizing) učestvuju samo 2 strane: zakupodavac, zakupoprimac LAVERAGED LIZING – Nastala je iz potrebe za finansiranjem veoma skupih kapitalno intenzivnih projekata čiji ekonomski vijek trajanja može biti i preko 30 godina. Ima najmanje 3 učesnika: primalac lizinga, davaoc lizinga, kreditor na duži rok. Leveraged lizing moguć je i u varijanti operativnog i u varijanti finansijskog lizinga.

Page 10: Spoljno Trgovinsko Poslovanje - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita - Drugi Dio (2)

SPOLJNO TRGOVINSKO POSLOVANJE - DRUGI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

10

Finansijski aspekti lizinga Osnovna ekonomska f-ja lizinga je finansiranje nabave određenih dobara bez angažovanja vlastitog kapitala i bez ulaska u klasični kreditni odnos. Zakupoprimac pronalazi finansijera (lizing kompaniju) koja za njega kupuje opremu od isporučioca i zatim mu je ustupaju na upotrebu putem ugovora o lizingu. Ova operacija se obavlja uz 2 zasebna ugovorna odnosa i to:

ugovor o prodaji opreme davaocu lizinga između isporučioca i lizing kompanije ugovor između lizing kompanije i zakupoprimca o uzimanju robe u zakup.

Nakon isteka ugovora o lizingu primalac lizinga ima pravo da:

zamjeni postojeću opremu novom i savremenijom, da izvrši definitivan otkup predmeta lizinga plaćajući vrijednost neamortizovanog

dijela da vrati predmet zakupa zakupodavca

Prednosti lizinga:

mogućnost da investitor sačuva vlastiti kapital jer zakupnine plaća iz prihoda koje ostvaruje sam predmet zakupa,

smanjuje se rizik zastarjevanja opreme.. Nedostaci lizinga:

mnogo je skup, može biti nepovoljan u zemljama koje imaju nepovoljan carinski režim i fiskalne propise.

Vrste lizing poslova zavisno od dužine vremena zakupa statusa zakupnog posla:

lizing posao bez opcije kupca da dobro otkupi po isteku zakupa ili da vrijeme zakupa produži jednom ili više puta

lizing posao sa obavezom otkupa opreme po isteku ugovorenog roka zakupa lizing posao sa mogućnošću produžavanja ugovorenog roka zakupa lizing posao uz posebne uslove – primjenjuje se kod zakupa nekretnina

Da li se oprema kod lizinga može otkupiti prije isteka ugovora, ako je tako ugovoreno. Tri osnovne uloge faktora: posrednik i finansijer u ST poslovanju i delkredere zastupnik. FAKTORING – kratkoročno finansiranje Faktoring je sistem finansiranja izvoza (prodaje) u kojem faktoring organizacija preuzima, kupuje potraživanja prije njihovog dospjeća od svog poslovnog partnera. U faktoringu imamo 3 učesnika:

izvoznik (proizvođač) kupac koji je poslovni partner izvoznika faktoring firma koja na tebe preuzima obavezu naplate potraživanja

Faktoring firma (faktor) na sebe preuzima samo delkredere rizik (rizik naplate), a ne i valutne i transferne. Za svoje usluge faktoring naplaćuje proviziju. Nema garancija. Faktoring firma pored otkupa potraživanja, za svog klijenta može i: voditi knjigovodstvo, kompjuterske usluge.

Page 11: Spoljno Trgovinsko Poslovanje - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita - Drugi Dio (2)

SPOLJNO TRGOVINSKO POSLOVANJE - DRUGI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

11

FORFETING – dugoročno finansiranje Podrazumjeva prodaju potraživanja iz osnova izvoza banci ili drugoj finansijskoj organizaciji. Ova potraživanja pokrivena su odgovarajućim garancijama, VP-a koja jamče data potraživanja. Prodavac potraživanja garantira kupcu potraživanja (forfetaru) valjanost Vp-a koji pokrivaju potraživanje koje je predmet kupoprodaje. Činom prodaje potraživanja svi politički i ekonomski rizici prelaze na forfetara. Predmet transakcija na forfeting tržištima su potraživanja obezbjeđena sljedećim vrstama VP-a:

vlastita avalirana mjenica vučena avalirana mjenica bankarske garancije i neopozivi dokumentarni i terminski akreditivi.

Forfetar u ovoj transakciji naplaćuje od prodavca potraživanja iznos utvrđen fiksnom diskontnom stopom (LIBOR ili FIBOR) koja važi na dan obavljanja transakcije. Učesnici u forfeting poslu:

uvoznik izvoznik forfetar banka.

5 isporuka 1 kupoprodajni ugovor 7 isplata 10 2 11plaćanja u gotovu u skladu 4 notifikacija dospjećem 3 izdavanje instr. 6 prodaja obezbj. plaćanja instrum. obezvjeđ plaćanja 8 dostava dokumenata na naplatu 9 naplata usklađena sa dospjećem Viši oblici saradnje u spoljnotrgovinskom prometu:

Poslovi izvoza – uvoza po inžinjering sistemu Zajednička ulaganja Prostorna tehnička saradnja Lizing poslovi Finansijska saradnja proizvođača i trgovca – faktoring, forfeting, franšizing.

IZVOZNIK

BANKA

IZVOZNIKA

FORFETAR

UVOZNIK

BANKA

UVOZNIKA

Page 12: Spoljno Trgovinsko Poslovanje - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita - Drugi Dio (2)

SPOLJNO TRGOVINSKO POSLOVANJE - DRUGI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

12

MEĐUNARODNI PLATNI PROMET Međunarodni platni promet realizuje se posredstvom ovlaštenih banaka, putem partnerskih, korespodentskim bankama, a cilj je da se izvrši transfer sredstava od prodavca do kupca. Subjekti MPP su: nalogodavac, korisnik i banka. Svaki nacionalni novac u međunarodnim okvirima pojavljuje se u dvije forme i to:

U formi efektivnog novca koji se naziva valuta U formi potraživanja na računima u inostranstvu koja se nazivaju devizama.

Platni promet može da bude:

Slobodan platni promet – promet bez ikakvih ograničenja Vezan ili kontrolisan.

Karakteristike međunarodnog platnog prometa (međunarodnog plaćanja): Obavlja se između pravnih i fizičkih lica rezidenata različitih carinskih, pravnih,

političkih i ekonomskih sistema vrši se u različitim nacionalnim valutama MPP obavljaju ovlaštene poslovne banke putem korespodentnih banaka Uzrokuje brojne rizike

Izvozimo drvenu rezanu građu u Italiju. Poslovni partner iz Italije dostavio nam je zahtjev u kojem traži da plaćanje izvršimo neopozivim dokumentarnim akreditivom otvorenim u korist njegove poslovne banke u Milanu. Da bi se ovaj posao mogao što prije realizovati izdat ćemo nalog izvoznom referentu da:

Hitno kontaktira našu PB i traži otvaranje akreditiva Da hitno kontaktira PB kupca i traži otvaranje akreditiva Da hitno kontaktira špeditera, traži ponudu za njegove usluge Da hitno pošalje saglasnost ino-partnera za uslove plaćanja ??? Da hitno pošalje upit ino-partnera i traži pojašnjenje Da ne preuzima nikakve aktivnosti

Međunarodni platni promet predstavlja plaćanje i naplatu preko državne granice. INSTRUMENTI MEĐUNARODNOG PLAĆANJA

Instrumenti međ. plaćanja tj. međ. platnog prometa: Dokumentarni akreditiv Inkaso posao (dokumentarna uplata) Doznaka.

DOKUMENTARNI AKREDITIV Dokumentarni akreditiv je opoziva ili neopoziva obaveza banke da će po osnovu naloga koji ispostavlja nalogodavac po akreditivu (uvoznik), a u skladu sa uslovima koji su predviđeni akreditivom, isplati korisniku akreditiva (izvozniku) vrijednost ugovorenog posla ili da će akceptirati mjenicu (akceptivni akreditiv) koju korisnik akreditiva trasira na nju.

Page 13: Spoljno Trgovinsko Poslovanje - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita - Drugi Dio (2)

SPOLJNO TRGOVINSKO POSLOVANJE - DRUGI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

13

Značaj (važnost) dokumentarnog akreditiva je da se zaštiti kupac jer se stvarno plaćanje kupljene robe čvrsto veže sa stvarnom isporukom robe, i da se zaštiti prodavac od neplaćanja isporučene robe, naročito u slučajevima kada ne poznaje bonitet i solventnost inostranog kupca. Tada akreditivna banka preuzima u pravilu neopozivu obavezu plaćanja kada se ispune uslovi predviđeni akreditivom. U principu poslovanje dokumentarnim akreditivom započinje kupoprodajnim ugovorom između kupca (uvoznika) i prodavca (izvoznika) u kojem se definiše plaćanje dokumentarnim, u većini slučajeva, neopozivim akreditivom. Nakon toga kupac, sada nalogodavac po akreditivu, ispostavlja nalog za otvaranje akreditiva akreditivnoj banci u korist prodavca. Akreditivna banka otvara akreditiv uz obećanje plaćanja i ispunjenja predviđenih uslova i o tome obavještava prodavca (korisnika akreditiva) putem njegove banke, u ovom slučaju notificirajuće banke. Prodavac vrši otpremu robe i putem svoje banke vrši prezentaciju odgovarajućih dokumenata akreditivnoj banci koja je dužna, nakon provjere ispravnosti dokumenata, isplatiti akreditivni iznos. Akreditiv otvoren domiliciran u zemlji, znači otvoren u zemlji uvoznika. Učesnici u akreditivnom poslovanju su:

Uvoznik – kupac (nalogodavac po akreditivu) Akreditivna banka (AB)

Notificirajuća banka – na osnovu naloga dobijenog od AB obavještava izvoznika da je u njegovu korist otvoren akreditiv. Ukoliko je ovlasti AB, može izvršiti i isplatu i akreditivnog iznosa ako je i isplatna banka. Uloga notificirajuće banke u garancijskim poslovima nije samo formalna jer ona i provjerava da li su potpisi garancije uredu.

Izvoznik – prodavac (korisnik akreditiva) Konfirmirajuća banka – ona na osnovu naloga AB-e preuzima bezuslovnu obavezu isplate akreditivnog iznosa korisniku akreditiva. Znači preuzima solidarnu odgovornost i obavezu prema korisniku akreditiva. Negocirajuća banka – po nalogu AB prima dokumenta, otkupljuje mjenicu, koju zajedno sa dokumentima predaje AB koja joj obezbjeđuje pokriće za izvršeno nedociranje. Kup Kupoprodajni ugovor (ugovoreno plaćanje DA-om) Nalog AB-ci za otvaranje akreditiva Notifikacija DA-va Direktna notifikacija dokum. akreditiva Indirektna notifikacija DA-va AB daje nalog Notificirajućoj b. da obavjesti izvoznika da je u njegovu korist otvoren akreditiv

Uvoznik (kupac)

Akreditivna banka

Notificirajuća

banka

Izvoznik

(prodavac)

Page 14: Spoljno Trgovinsko Poslovanje - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita - Drugi Dio (2)

SPOLJNO TRGOVINSKO POSLOVANJE - DRUGI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

14

Vrste akreditiva: NOSTRO I LORO AKREDITIV Loro akreditiv je akreditiv koji inostrani uvoznik otvara u korist domaćeg izvoznika (dolazeći akreditiv), a Nostro akreditiv je akreditiv koji domaći uvoznik otvara u korist inostranog izvoznika (odlazeći akreditiv). OPOZIVI I NEOPOZIVI AKREDITIVI Neopozivi akreditiv je čvrsta bančina obaveza prema korisniku akreditiva da će mu isplatiti protuvrijednost isporučene robe po podnošenju dokumenata. Ne može biti opozvan bez saglasnosti svih učesnika u akreditivnom poslu. Postoji samo jedna razlog gašenja neopozivog akreditiva, bez saglasnosti svih učesnika, a to je isticanje roka važnosti akreditiva. Opozivi akreditiv može biti opozvan u bilo koje vrijeme bez obzira na to da li je korisnik obavješten ili nije. Znači AB će isplatiti akreditivni iznos korisniku samo ako do trenutka podnošenja akreditivnih dokumenata nije primila od nalogodavca po akreditivu nalog za opoziv ili izmjenu. KONFIRMIRANI I NEKONFIRMIRANI AKREDITIV Kada korisnik akreditiva bude obavješten o otvaranju akreditiva putem neke druge banke (a ne AB-e) tada ulog te banke može biti dvojaka: Ta banka može korisnika samo obavjestiti o sadržaju akreditiva bez preuzimanja bilo kakve obaveze (nekonfirmirani akreditiv) Ta banka (npr. notificirajuća) može korisniku prilikom saopštavanja sadržaja, uslova akreditiva saopštiti i to da i sama preuzima neopozivu solidarnu odgovornost iz otvorenog akreditiva u njegovu korist (konfirmirajući akreditiv) – izraz je nepovjerenja korisnika akreditiva prema bonitetu akreditivne banke. PRENOSIVI I NEPRENOSIVI AKREDITIVI Prenosivost se obezbjeđuje izričitim naglašavanjem klauzule o prenosivosti u nalogu za otvaranje akreditiva. Akreditiv se može prenijeti samo jednom s ciljem održavanja kontinuiteta između kupca i prodavca. JEDNOKRATNI I REVOLVING (ROTATIVNI) AKREDITIVI Jednokratni (obični, jednostrani) akreditivi su oni koji se isplatom akreditivnog iznosa gase. Revolving krediti su oni koji se iscrpljenjem osnovnog iznosa ne gase, nego se njihov iznos vraća na prvobitnu visinu sve do momenta dok zbir izvršenih isplata ne dostigne ugovoreni maximalni iznos. AKREDITIVI DOMICILIRANI U ZEMLJI I INOSTRANSTVU Određivanjem mjesta plaćanja (svi akreditivi moraju imati tu odredbu), određuje se domicil akreditiva u akreditivnom poslovanju. Kada se plaćanje po akreditivu vrši u zemlji domaćeg uvoznika ili izvoznika, govorimo o akreditivu koji je domicilan u zemlji. Suprotno od ovoga, kada se isplata akrreditvnog dokumenata treba izvršiti u zemlji inostranog uvoznika ili izvoznika, govori se o akreditivu koji je domiciliran u inostranstvu. KONTRAAKREDITIVI (PODAKREDITIVI) – back-to-back akreditiv Kada korisnik akreditiva u čiju korist je otvoren akreditiv daje nalog akreditivnoj banci da otvori novi akreditiv, kojem kao pokriće daje akreditiv otvoren u njegovu korist, govorimo o kontraakreditivu. On je instrument međunarodnog platnog prometa koji se koristi kao garancija isporuke robe kod kompenzacionog pola. Kontraakreditivi pokrivaju situacije... nostro, pa loro

Page 15: Spoljno Trgovinsko Poslovanje - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita - Drugi Dio (2)

SPOLJNO TRGOVINSKO POSLOVANJE - DRUGI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

15

AKCEPTNI DOKUMENTARNI AKREDITIVI Akceptni d.a. koristi se kod uvoza tj. kupovine robe uz odgođeno plaćanje. Isplata akreditivnog iznosa u predviđenom roku garantuje se akceptom mjenice koju izvoznik vuče na svog dužnika (kupca) ili banku. AKREDITIVI SA CRVENOM KLAUZULOM To su akreditivi kod kojih je korisnik ovlašten da i bez podnošenja akreditivnih dokumenata podigne jedan dio akreditivnog iznosa u vrsti akontacije. Ovim akreditivom se ne finansiraju izvoznikove kupovine, već se omogućavaju tehničke realizacije spoljnotrgovinskih transakcija. U osnovi, riječ je o kreditu u okviru akreditiva o kojem odlučuje banka u izvoznikovoj državi, a ne akreditivna banka, jer prva bolje poznaje bonitet izvoznika nego akreditivna banka. STANDBY AKREDITIVI Akreditivna banka garantuje plaćanje prodavcu (izvozniku) ukoliko kupac propusti da izmiri vlastitu obavezu. Znači, ne pokriva isporuku robe ili izvršenje neke usluge, već samo predstavlja instrument obezbjeđenja plaćanja. NEGOCIACIONI AKREDITIVI Ovom vrstom akreditiva AB koja otvara negociacioni akreditiv ovlašćuje svoju partnersku banku da primi dokumenta i otkupi mjenicu koji izvoznik vuče na uvoznika. Akreditivna banka ima obavezu u odnosu na negocirajuću banku da rambusira njenje isplate po otvorenom akreditivu. VINKULARNI AKREDITIVI Koristi se kod kompenzacionih aranžmana. Partneri obostrano, jedan u korist drugoga otvaraju akreditive. Posrednik u kompenzacionom poslu, u pravilu je to banka, vrši samo međusobno prebijanje akreditivnih iznosa nakon što je izvršio njihovo međusobno sravnjavanje. KOMERCIJALNO KREDITNO PISMO Banka koja otvara komercijalno kreditno pismo notificira ga izvozniku bez uključivanja i označavanja banke u njegovoj zemlji. Izvoznik je ovlašten da sam izvrši izbor te druge banke. U dokumentima treba da se nalazi i mjenica koju izvoznik – prodavac vuče na akreditivnu banku. Ovaj oblik akreditiva se nalazi između klasičnog evropskog akreditiva i mjeničnog rambusa. Plaćanje kod uvoznog posla vrši se AKREDITIVOM. Nostro akreditiv ne može biti: a)konfirmiran, b)opoziv, c)prenosiv, d)loro Loro akreditiv je ujedno i nostro. Zato što se radi o istom akreditivu, ali za jednu stranu je on loro, a za drugu nostro. Kod izvoznog posla nalog za izdavanje akreditiva izdaje:

Domaći izvoznik svojoj poslovnoj banci Domaći izvoznik ino-banci Ino-uvoznik svojoj poslovnoj banci Ino-uvoznik poslovnoj banci izvoznika

Honorisanje dokumentarnog akreditiva znači otkup dokumenata kroz stvarno plaćanje kupljene robe sa stvarnom isporukom robe.

Page 16: Spoljno Trgovinsko Poslovanje - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita - Drugi Dio (2)

SPOLJNO TRGOVINSKO POSLOVANJE - DRUGI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

16

Na koji način prodavac štiti svoj interes kod naplate dokumentarnim akreditivom:

Naplata odmah po otpremi (daleke zemlje) Eliminacija rizika ocjene boniteta kupca Eliminacija političkih rizika zemlje kupca Smanjenje rizika jer pored kupca odgovara i banka Mogućnost obezbjeđenja dodatnog finansiranja Pravna jurisdikcija – domaći sudovi

Neurednost u pogledu podnošenja dokumenata radi njihove naplate iz otvorenog dokumentarnog akreditiva predstavlja devizni prekršaj. Dokumenti koji se koriste kod plaćanja neopozivim dokumentarnim akreditivom tj. dokumenti u akreditivnom poslovanju:

Trgovačka faktura sa specifikacijom robe, Pun sklop konosmana glaseći na kupca, Uvjerenje o porjeklu robe, Prenosiva polisa o osiguranju robe Atest proizvođača

Banka koja je izvršila potvrdu akreditiva je KONFIRMIRAJUĆA BANKA. Jednoobrazna pravila i običaji za poslovanje dokumentarnim akreditivom – to su jedinstvena uputstva za poslovanje sa svim vrstama akreditiva u spoljnoj trgovini, obavezujući za stranke, sem ukoliko su se one drugačije sporazumjele. Jednoobrazno regulišu materiju plaćanja putem akreditiva u cjelosti: vrste akreditiva, odgovornosti banaka i nalogodavaca, dokumenti za prezentaciju, vrijeme trajanja važnosti akreditiva, produženje važnosti, prenošenje i negociranje akreditivnog iznosa od strane korisnika. Ispravni su samo oni dokumenti koji u svakom pogledu odgovaraju uslovima iz teksta otvorenog akreditiva. Kad su svi potrebni dokumenti prikupljeni, sređeni, provjereni i kompletirani, bez odlaganja se pristupa njihovoj naplati predajom kod banke domicila akreditiva uz jedan propisani dopis izvoznika. Ukoliko se iz bilo kojih razloga izvoznik nije u mogućnosti da podnese uredne i kompletne dokumente banci na naplatu, do roka trajanja važnosti akreditiva na naplatu, ta se situacija mora na vrijeme sagledati. Izvoznik će se odmah obratiti neposredno kupcu, da uz nužna obrazloženja zamoli i ishodi odgovarajuće produženje vrijednosti akreditiva za naplatu, koje treba banka prodavca da dobije i o tome najbitnije obavjesti izvoznika. Ako prije naplate istekne važnost akreditiva i na traženje izvoznika za njegovo produženje kupac negativno odgovori, onda je prodavac svojom nemarnošću u poslu siguran vid naplate putem dokumentarnog akreditiva pretvorio u manje siguran vid – putem inkaso posla.

Page 17: Spoljno Trgovinsko Poslovanje - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita - Drugi Dio (2)

SPOLJNO TRGOVINSKO POSLOVANJE - DRUGI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

17

Domać firma ''alfa'' zaključila je ugovor sa inostranom firmom ''omega'' o kupovini pića u vrijednosti od 150000 KM. Ugovorom je predviđeno plaćanje dokumentarnim akreditivom sa rokom dospjeća 45 dana od dana isporuke. Domaća je ''alfa'' dala je nalog svojoj poslovnoj banci da za firmu ''omega'' otvori takav akreditiv. Dobivši obavjest firma ''omega'' izvršila je isporuku ugovorene robe domaćoj firmi. Izvozni referent firme ''omega'' zaboravio je da proslijedi akreditivna dokumenta banci nalogodavca po akreditivu, tako da je rok važenja akreditiva istekao. Šta će korisnik akreditiva poduzeti? – Preći će na inkaso posao. ROBNI DOKUMENTI Oni obuhvataju:

Trgovačke dokumente Transportne dokumente Carinske dokumente Garancije.

TRGOVAČKI DOKUMENTI Trgovačka faktura – je osnovni robni dokument, a odnosi se na isporučenu robu, ispostavlja je prodavac (izvoznik) pri isporuci robe u potrebnom broju primjeraka. Faktura se ispostavlja na ime i adresu kupca robe ili usluga a potpisuju je 2 ovlaštena lica. Može se ispostaviti i nakon izvršene kontrole i mjerenja robe na ugovoreni način. Prethodna faktura – upućuje se na adresu kupca u slučaju kad je preuzimanje robe ugovoreno u mjestu opredjeljenja. Koristi se kod tzv. tržišne prodaje robe u inostranstvu. Proforma faktura – formalno sadrži sve elemente trgovačke fakture, ali na neobavezan način, jer označena cijana ne predstavlja cijenu isporučene robe niti čiju obavezu plaćanja po toj osnovi. Specifikacija robe – sadrži detaljan opis svih pozicija isporučene robe koja nije mogla biti obuhvaćena na taj način u trg. fakturi zbog nedostatka prostora. Ona sadrži sve količine robe po stavkama (bruto, neto težina), a ne sadrži cijene niti pojedinačno, niti ukupnu vrijednost isporučene robe. Lista pakovanja – je specifikacija robe po koletima, kako je upakovana. Prilaže se trg. fakturi, a pojedan primjerak se stavlja u svako koleto neposredno ispod poklopca. TRANSPORTNI DOKUMENTI Konosman – je dokument koji vozar u pomorskom transportu izdaje pošiljaocu robe, kao potvrdu da je u njemu označenu robu primio na prevoz morskim putem. Predstavlja i ugovor o prevozu, i onaj ko ga uredno posjeduje može neograničeno raspolagati sa robom na koju se odnosi. Roba se može podići od pomorskog prevoznika ili njegovog agenta uz predaju od njih izdatog originala konosmana. Konosman se izdaje u tzv. ORDER FORMI (negociabilan – gdje se može indosamentom prenijeti svojina nad robom) ili RECTA FORMI (nije negocijabilan – ne može se prenositi) Prema stanju robe i ambalaže koju je brodar ukrcao, konosman se izdaje kao: Čisti konosman – ne sadrži nikakva zabilješku brodara, na određenom mjestu, da je roba ukrcana u manjkavom stanju (da curi ambalaža, da je loše rezano, zapakovano)

Page 18: Spoljno Trgovinsko Poslovanje - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita - Drugi Dio (2)

SPOLJNO TRGOVINSKO POSLOVANJE - DRUGI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

18

Nečisti konosman – sadrži zabilješku brodara, na određenom mjestu da je roba ukrcana sa vidnim znacima neispravnosti na ambalaži ili robi. Banka, po pravilu, odbija da honoriše dokumente sa nečistom teretnicom (konosmanom) ili ih u krajnjem slučaju honoriše ''pod rezervom'' saglasnosti nalogodavca. Pomorski konosman može glasiti: na ime, na donosioca tj. po naredbi (prosta predaja iz ruke u ruku) kapetan odgovara za robu dok je na brodu. On je ukrcajni i otpremni dokument. Međunarodni tovarni list, kao i njegova kopija je potvrda vozara u željezničkom prevozu da je u njemu označenu robu primio na prevoz od utovarne do uputne stanice. Tovarni list izdaje otpremna željeznička stanica na ime primaoca robe. Tovarni list nije ugovor, niti je HOV, niti se može prenositi na treća lica. Original međunarodnog tovarnog lista ide sa transportom. Međunarodni tovarni list glasi na ime. Ukoliko se željeznica i pošiljalac mogu sporazumjeti pa prevoznik izda prenosivi tovarni list koji potpisuju obje strane, tada MTL može glasiti po naredbi ili na donosioca, tada bi predstavljao HOV. Imalac kopija MTL u svakom momentu može spriječiti isporuku robe Potvrda špeditera – o prijemu robe na neopozivu otpremu po nalogu pošiljaoca, praktikuje se u ST poslovanja u slučajevima kada se radi o DENČANIM pošiljkama, gdje se mora sačekati prikupljanje dovoljnih količina na zbirni vagon robe u određenom pravcu. Izdavanjem ovakve potvrde špediterska firma preuzima garanciju u korist primaoca robe da će ona neopozivo biti otpremljena u mjestu i na adresu, koji su označeni u izdatoj potvrdi. Obaveze izvoznika u transportu robe su transportni dokumenti. DOKUMENTI OSIGURANJA ROBE Su posebna grupa transportnih dokumenata u koje spadaju:

Polisa osiguranja Potvrda o osiguranju Skladišnica (varant)

Polisa osiguranja je ustvari dokaz o postojanju ugovora o osiguranju robe na način i pod uslovima koji su označeni u polisi. Izdaje je osiguravajuća organizacija ili njene poslovne ispostave na posebnom obrascu. Pri transportu roba mora biti osigurana. Potvrda o osiguranju (certifikat) – praktikuje se kada pošiljalac robe ima generalni sporazum o osiguranju njegovih tereta sa određenom osiguravajućom organizacijom u zemlji ili inostranstvu. Skladišnica – izdaje je na posebnom obrascu skladištar sopstveniku robe, koja je za određeno vrijeme uskladištena na čuvanje: skladištar izdavanjem skladišnice neopozivo potvrđuje da je u njoj označenu robu primio na čuvanje i uvez u skladišnu knjigu, da će je izdati njenom sopstveniku označenom u skladišnici ili licu koje on bude označio. Skladišnica se izdaje na ime ili po naredbi i predstavlja robnu HOV. Ako je na ime, prenosi se cesijom (ustupanjem), a po naredbi prenosi se indosamentom (gdje se prenose prava raspolaganja robom koja je u njoj upisana).

Page 19: Spoljno Trgovinsko Poslovanje - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita - Drugi Dio (2)

SPOLJNO TRGOVINSKO POSLOVANJE - DRUGI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

19

CARINSKI DOKUMENTI Carinska izvozna i uvozna deklaracija (isprava) Uvjerenje o krajnjoj namjeni robe – u posebnim slučajevima prodavac zahtjeva i ovo uvjerenje, kojim on treba da se obezbjedi od daljnjeg reeksporta robe, koja je predmet kupoprodaje, a izdaju ga državni organi. Uvjerenje o porjeklu robe – pokazuje porjeklo robe u pogledu njene proizvodnje i izdaje ga Privredna komora. Konzularna faktura – isprava kojom konzul zemlje namjene u zemlji izvoza potvrđuje vjerodostojnost fakturisane cijene robe (ad valorem – po fakturnoj vrijednosti ocarinjene robe) Carinska faktura – zahtjeva se pri uvozu nekih kategorija robe u SAD, Australiju i druge zemlje. Sanitarno uvjerenje (roba sposobna za ljudsku ishranu) Veterinarsko uvjerenje (da u označenom reonu proizvodnje predmetne robe u to vrijeme nije bilo nikakvih bolesti, zaraza koje bi uticale na kvalitet robe) Fitopatološko uvjerenje (nije bilo biljnih bolesti). INKASO POSAO – dokumentarna naplata Zajednička karakteristika inkaso posla i akreditiva je to da se kod oba radi o dokumentarnoj naplati. Međutim, od akreditivnog posla banka ima obavezu plaćanja, dok kod inkaso posla banka nastupa samo u ulozi inkasanta, bez obaveze da garantuje uspješnost inkaso posla. (visok nivo povjerenja između kupca i prodavca) Osnovni nedostaci inkaso posla:

Nesigurnost naplate (sa stanovišta prodavca) Kupac plaća isporučenu robu prije nego je tu robu preuzeo tj. plaća robu prilikom

podnošenja dokumenata (a možda je ta roba u toku prevoza i oštećena) Znači, banka je dužna pokušati naplatu (ne vrši angažovanje vlastitih sredstava), ali

rizik naplate snosi izvoznik – prodavac, odnosno naručilac inkasa. Učesnici inkaso posla su:

Izvoznik – prodavac Banka izvoznika Banka naplate Uvoznik – kupac

Izvoznik prodavac, nakon otpreme robe, dostavlja dokumenta svojoj banci i pismenim nalogom joj daje uputstva u vezi sa naplatom predatih joj dokumenata. Banka izvoznika dobijena dokumenta dostavlja korespondentskoj banci tj. banci naplate koja obavještava u nalogu naznačenu osogu da preuzme dokumenta i inkaso naplate. Uvoznik – kupac je obavezan da se odazove na poziv banke naplate i da izvrši isplatu inkaso iznosa čime stiče pravo raspolaganja robom. Osnovna prednost inkasa su smanjeni troškovi.

Page 20: Spoljno Trgovinsko Poslovanje - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita - Drugi Dio (2)

SPOLJNO TRGOVINSKO POSLOVANJE - DRUGI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

20

prosljeđivanje rob. dokumenata plaćanje ili obavještenje o dospjeću slanje robe plaćanje ili prosljeđivanje obavještenje o robnih dospjeću dokumenata slanje robe plaćanje ili akceptiranje prezentacija robnih dokumenata Vrste inkaso poslova: DOKUMENTARNI INKASO POSAO – predstavlja slanje jedne ili više trasiranih mjenica koje mogu biti, ali i ne moraju, akceptirane, zatim slanje solo mjenica, čekova... putem kojih se ostvaruje naplata. ROBNI INKASO POSAO – podrazumjeva naplatu robnih, komercijalnih dokumenata, koji se otkupljuju na različite načine – isplatom, akceptiranjem mjenice... LORO INKASO POSAO – dokumentarna naplata kada domaća banka primi nalog od inostrane banke da pozove domaću firmu (uvoznika) da otkupi dokumenta, preuzme robu. NOSTRO INKASO POSAO – kada se robni i finansijski dokumenti šalju iz zemlje davaoca naloga prema inostranstvu. INKASO POSAO UZ BANKARSKU GARANCIJU – banka uvoznika garantuje izvozniku isplatu po prijemu odgovarajućih dokumenata. Ova garancija je uslovljena jer se koristi kada kupac banci garantu ne doznači protuvrijednost isporučene robe. Naziva se još i KVAZI INKASO POSAO. DIREKTNI INKASO POSAO – izvoznik robna dokumenta šalje direktno kupcu očekujući od njega isplatu (visoko povjerenje) DOZNAKA (BANKARSKI PLATNI NALOG) – zasniva se na odobravanju odnosno zaduživanju tekućih računa. Kada primi nalog za izvršenje doznake, banka provjerava da li nalogodavac ima pokriće. Nakon toga izdaje nalog svojoj korespodentskoj banci u inostranstvu da korisniku isplati u nalogu navedeni novac. Bitni elementi bankarske doznake: -podaci o korisniku doznake, -za čiji račun se dostavlja doznaka, -iznos doznake, -osnov doznake, -potvrda postojanja pokrića doznake. Vrste bankarskih doznaka:

Robne (imaju za osnov robu koja se plaća na osnovu fakture ili odobravanjem avansa) i nerobne (imaju osnov u jednostranim transferima, raznim uslugama)

Nostro (domaća banka daje nalog ino-banci da izvrši isplatu) i loro (ino banka daje nalog domaćoj banci da izvrši isplatu)

Bezuslovna i uslovna

Banka

izvoznika

Banka

uvoznika

Izvoznik

Špediter

Uvoznik

Page 21: Spoljno Trgovinsko Poslovanje - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita - Drugi Dio (2)

SPOLJNO TRGOVINSKO POSLOVANJE - DRUGI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

21

Identor (prodavac) i identar (kupac) – kupoprodajni odnos. Inkaso posao se još može podijeliti na:

Bankarski inkaso (sa i bez garancije) Direktni inkaso posao

Inkaso se koristi kada postoji povjerenje među poslovnim partnerima. Jednoobrazna pravila za inkaso – regulišu postupak trgovačkih preduzeća pri naplati isprava (dokumenata) o isporučenoj robi ili izvršenoj usluzi. Pravila regulišu postupak i ulogu banaka, koje po nalogu trgovačkih preduzeća treba da izvrše inkaso posao (naplata isporučene robe ili usluge, pribavljanje akcepta od kupca i sl.). Izvozimo bukove elemente za namještaj u Italiju. Poslovni partner iz Italije dostavio nam je pismo u kojem nas obavještava da će plaćanje izvršiti u skladu sa ugovorom neopozivim DA-vom kojeg treba otvoriti u roku od 10 dana. Da bi se ovaj posao mogao što prije realizovati izdat ćemo nalog izvoznom referentu:

Da hitno kontaktira našu poslovnu banku i traži otvaranje akreditiva Da hitno kontaktira poslovnu banku kupca i traži otvaranje akreditiva Da hitno kontaktira našu poslovnu banku i traži bankarsku garanciju Da hitno pošalje saglasnost ino-partnera za uslove plaćanja Da do daljnjeg ne preuzima nikakve aktivnosti Da hitno pošalje upit ino-partneru i traži pojašnjenje

Uvozimo modnu obuću od prodavca iz Francuske. Ugovoreno je plaćanje neopozivim dok. akreditivom posredstvom SG Banque iz Liona. Naša poslovna banka je Universal banka dd Sarajevo. Roba je isporučena i uskladištena u našem skladištu. Prodavac nam dostavlja fakturu sa zahtjevom da izvršimo plaćanje. Dat ćemo nalog uvoznom referentu da:

Da hitno kontaktira našu p.b. i traži otvaranje akreditiva Da hitno kontaktira našu p.b. i traži zatvaranje akreditiva Hitno izda nalog banci za plaćanje po primljenoj fakturi Hitno vrati primljenu fakturu poslovnom partneru Hitno zahtjeva izmjenu ugovora po pitanju plaćanja Hitno primljenu robu vrati prodavcu.

U slučaju isteka roka akreditiva, prodavac će tražiti INKASO NAPLATU. KOMPENZACIONI POSLOVI Kompenzacioni poslovi u suštini predstavljaju prostu razmjenu robe za robu, usluge za robu ili pak usluge za uslugu. Vrste kompenzacija:

PROSTA (BILATERALNA, DIREKTNA, VLASTITA) KOMPENZACIJA – kada je izvoznik (uvoznik) iz zemlje A saglasan da se dio isporučene robe od izvoznika (uvoznika) iz zemlje B primi u gotovini.

Page 22: Spoljno Trgovinsko Poslovanje - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita - Drugi Dio (2)

SPOLJNO TRGOVINSKO POSLOVANJE - DRUGI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

22

Veoma je bitno pitanje osiguranja izvršenja kompenzacionog posla, koje se obavlja putem povjerenika (špeditera) gdje se roba neopozivo stavlja na raspolaganje uz nalog da je isporuči partneru odmah kada pod istim uslovima primi ugovorenu robu od njega. Najčešći akreditiv koji se ovdje koristi je kontra akreditiv. Kod proste kompenzacije učestvuju samo dva spoljnotrgovinska partnera iz različitih zemalja koji su istovremeno izvoznici za robu koju prodaju, odnosno uvoznici za robu koju kupuju. Zemlja A roba Zemlja B Roba Direktni kompenzacioni posao postoji kad poslovni partneri u različitim zemljama uvoze robu za koju nemaju neposredni interes. NETAČNO

PROŠIRENA (4 ili više) ILI MJEŠOVITA KOMPENZACIJA (3) – u kojoj učestvuju najmanje tri, a nerijetko i četiri ili više partnera iz dvije zemlje. S jedne strane djeluje prosti kompenzacioni posao jer je jedan učesnik ujedno i izvoznik i uvoznik, a sa druge strane nalaze se dva učesnika od kojih je jedan uvoznik, a drugi izvoznik (mješovita kompenzacija).

Zemlja A Zemlja B Zemlja A Zemlja B roba roba plaćanje plaćanje plaćanje roba roba PROŠIRENA KOMPENZACIJA MJEŠOVITA KOMPENZACIJA Uzroci pojave ovih kompenzacionih poslova uglavnom je postojanje nerealnih cijena i deviznih kurseva, visoke stope inflacije, neravnoteža platnog bilansa. TRIANGULARNA (TRILATERALNA) KOMPENZACIJA Pojavljuje se kada su predmet kompenzacije razne sirovine. Javlja se u slučajevima kada 2 partnera iz dvije zemlje nisu u mogućnosti da obezbjede podudarne robe za izvoz, pa su prinuđeni da uvode partnera (jednog ili dva) iz treće zemlje koji posjeduje adekvatnu strukturu i količinu roba neophodnih za zatvaranje aranžmana. Znači, učesnici u triangularnom kompenzacionom poslu su: dva partnera iz dvije zemlje i jedan ili dva partnera iz treće zemlje.

Izvoznik

Uvoznik

Izvoznik

Uvoznik

Izvoznik

Izvoznik

Uvoznik

Uvoznik

Izvoznik

Uvoznik

Izvoznik

Uvoznik

Page 23: Spoljno Trgovinsko Poslovanje - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita - Drugi Dio (2)

SPOLJNO TRGOVINSKO POSLOVANJE - DRUGI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

23

Zemlja A Zemlja B roba plaćanje plaćanje roba roba plaćanje Zemlja C Ko se sve može pojaviti u ulozi povjerenika kod kompenzacionih spoljnotrgovinskih poslova: špediter, banka. VEZANI (BARTER) POSLOVI – globalna kompenzacija VEZANI (BARTER) POSLOVI su mehanizmi izvršenja spoljnotrgovinskih transakcija u kojem se kupoprodaja u jednom pravcu povezuje sa obaveznom kupoprodajom u drugom pravcu. Naime, uvoz u jednom pravcu, uslovljava se izvozom u drugom pravcu. Iako su ovi poslovi slični kompenzacionim (uslovljavanje uvoza izvozom), razlika je u tome što se kod vezanih poslova finansijska likvidacija aranžmana obavlja u redovnom međ. prometu, zatim kod kompenzacija čitava transakcija mora se vremenski i vrijednosno podudara u oba smjera, dok kod vezanih ne. Da li kretanje robe u suprotnom pravcu može početi prije nego što je završena prva isporuka kod vezanih poslova. Da, jer se poslovi ne moraju vremenski i vrijednosno podudarati. Struktura roba za razmjenu definiše se robnim listama, koje sadrže popis izvoznih roba oba partnera. Ovdje sudjeluje veliki broj poslovnih subjekata. Pojavni oblici vezanih aranžmana: Vezani poslovi čije se izvršenje bazira na jednom ugovoru kojim se definiše isporuka i kontra isporuka.

Paralelni vezani poslovi – prvo se precizira i potpisuje osnovni ugovor, a ugovori o kontraisporukama nezavisno

Uzajamni vezani poslovi – zaključuju se 2 posebna ugovora, a njihova realizacija se odvija vremenski nezavisno

Package poslovi – gdje kontraisporuke nisu striktno ni vremenski, ni po asortimanu roba utvrđene

Unic team poslovi – zaključuju se 2 paralelna ugovora između 2 partnera koji pokrivaju isporuke

Bay-back poslovi – zaključuju se 2 ugovora međusobno neovisna, a njihova realizacija se odvija nesinhronizovano i na duži rok.

Izvoznik

Izvoznik

Izvoznik

Uvoznik

Uvoznik

Uvoznik

Page 24: Spoljno Trgovinsko Poslovanje - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita - Drugi Dio (2)

SPOLJNO TRGOVINSKO POSLOVANJE - DRUGI DIO

WWW.STUDOMAT.BA

24

Banke izdaju bankarske garancije da će plaćanje i kontraisporuke biti obavljene na vrijeme, a istovremeno i garantuju odštetu drugom partneru ako ne dođe do isporuke ili preuzimanja robe u skladu sa ugovorom. Kod vezanog posla ugovor za isporuku u jednom pravcu može stupiti na snagu prije ili bez stupanja na snagu ugovora za isporuku u suprotnom pravcu. NETAČNO Ekonomski interesi vezanih barter poslova:

Prodiranje na tržišta razvijenih zemalja Olakšanje plaćanja roba i usluga iz uvoznog posla stvaranjem odgovarajućeg fond

inostranih sredstava plaćanja u zemlji porjekla uvozne robe Može povoljno uticati na nivo cijena robe ili usluga Poboljšanje strukture razmjene sa inostranstvom.

Međunaroni kliring – dolazi do kompenzacije cjelokupnog uvoza sa cjelokupnim izvozom između dvije države. Switch poslovi – imaju izraziti špekulativni karakter. Najčešće su triangularne spoljnotrgovinske transakcije. Spoljnotrgovinski promet između partnera ne obavlja se direktno, nego putem posrednika iz neke treće zemlje, a koriste se u posredovanju plaćanja između partnera sa konvertibilnog platnog područja. Switch poslovi su poslovi valutne ili robne arbitraže ili kombinacija jedne i druge arbitraže u istom poslu. Odvijaju se kroz promet roba ili deviza, pri čemu se koristi postojeći pad ili razlika u cijenama ili kursevima. Motiv switchera za ulazak u transakciju je zarada koju ostvaruje na kursnim razlikama u disparitetu vrijednosti čvrstih (konvertibilnih) i mekih (klirinških) valuta. Učesnici u takvom poslovanju najčešće se i ne poznaju, po potrebi se i pitanje porjekla robe ne postavlja. Ukoliko uvozimo robu sa konvertibilnog platnog područja, a plaćamo je klirinškom valutom, tada plaćamo PREMIJU ILI AŽIJU, a ukoliko robu kupujemo sa nekonvertibilnog područja (u klirinškoj državi) a plaćamo je u konvertibilnoj valuti tj. devizama tada zaračunavamo DISKONT ILI DISAŽIJO. Podjela switch poslova:

Uvozni switch posao – svičer koji ima na raspolaganju klirinšku valutu stečenu uvoznim poslom uz određenje uvjete konvertuje u konvertibilnu valutu

Izvozni – svičer vrši isplatu u konvertibilnoj valuti naplaćujući određeni diskont za primljeni iznos klirinške valute.