VANJSKO TRGOVINSKO POSLOVANJE

1.UVOD U VANJSKU TRGOVINU I VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE1.1. POJAM VANJSKE TRGOVINE I VANJSKOTRGOVINSKOG POSLOVANJAVanjska trgovina- je gospodarska djelatnost koja obuhvaa razmjenu robe i usluga s inozemstvom, odnosno sveukupnu razmjenu materijalnih i nematerijalnih dobara meu zemljama. Ili najkrae reeno razmjena dobara i usluga izvan granica zemlje (inozemstvo). U uem smislu- roba U irem smislu- usluge( turizam)

U uem smislu vanjska trgovina obuhvaa samo promet robe izmeu gospodarskih subjekata iz razliitih zemalja, pa je predmet vanjskotrg.razmjene samo roba koja prelazi granicu.U irem smislu uz meunarodnu razmjenu obuhvaa i razmjenu gospodarskih usluga, promet kapitala, promet ljudi i prijenos vijesti.

RAZLIKE UNUTRANJE I VANJSKE Sklapanje i primjena meunarodnih trg. Sporazuma i ugovora o razmjeni Primjena carinskog reima Primjena deviznog reima Primjena meunarodnih konvencija i prihvaenih obiaja i pravila Primjena sloenih instrumenata i tehnika meunarodnih plaanja i osiguranja plaanja Primjena sloene tehnike meunarodnih transporta i osiguraa robe Rjeavanje nastalih sporova

Proizvodne i neproizvodne usluge u vanjskoj trgovini jesu: transportne usluge, pediterske usluge, skladine usluge, usluge osiguranja robe, bankovne usluge, turistike usluge, usluge oplemenjivanja, luke i aerodromske usluge itd.

Poslovi vanjskotrgovinskog prometa - Sveukupnost razmjene robe i usluga s inozemstvom.

GLAVNE ZNAAJKE VANJSKE TRGOVINE Sloeniji rizici, sloenije tehnike plaanja, poseban nadzor nad kretanjem roba i usluga, posebna dokumentacija, mnogobrojne meunarodne konvencije;pravila; obiaji.Osnovni zadatak v.trgovine je da se po najpovoljnijim uvjetima kupuje odnoso uvozi roba koje nema na domaem tritu ili je nema u dovoljnim koliinama, te da se po najpovoljnijim uvjetima izvozi domaa roba i gospodarske usluge na inozemno trite.

ZATO JE NUNO IZVOZITI I UVOZITI?INTERESA DRAVE Drava uvozi robu jer nema neku robu i nemoe je proizvesti a izvozi da bi mogla financirati uvoz. Zemlja koja ne izvozi ne raspolae devizama potrebnim za uvoz i koritenje usluga iz inozemstva.Neke su drave prisiljene izvoziti da bi osigurale sredstva za plaanje uvoznih potreba, a druge da bi ostvarile ciljeve izvoza kao dio ciljeva politike razvoja gospodarstva.-Uvozom se zadovoljava potreba domaeg puanstva te potrebne sirovine, reprodukcijski materijali i ostali gotovi proizvodi koji omoguuju proizvodnju neke zemlje.INTERESA PODUZETNIKA-Trgovaka poduzea e uvoziti samo onda ako im se uvoz isplati, tj. ako se njime moe ostvariti cilj poslovanja-dobit.-Proizvoaka poduzea e uvoziti onda kad potrebnu robu ne mogu nabaviti na domaem tritu ili je uvozna roba jeftnija i kvalitetnija od postojee u domaoj zemlji.

POTREBE ZA USKLAENJEM INTERESA;

Trgovinska bilanca-odnos vrijednosti ukupnog izvoza i ukupnog uvoza robe jedne zemlje za odreeno vremensko razdoblje,najee 1 godinu. Moe biti aktivna i pasivna. Aktivna(suficitarna)-ako je vrijednost izvoza roba vea od uvoza roba. Pasivna(deficitarna)-ako je vrijednost uvoza vea od izvoza roba.

Platna bilanca(priljev, odljev), bilanca-sveukupno stanje uvoza i izvoza u periodu najee godinu dana( prikaz ukupnih novanih primanja i izdavanja jedne zemlje prema inozemstvu.Aktivna platna bilanca-ako je novano primanje vee od izdavanja.Pasivna platna bilanca-ako je novano izdavanje vee od primanja.Uravnoteena- primanje novca izjednaeno s izdavanjem.

Najbolji nain poboljanje platne bilance jest da zemlja pronae vlastite izvore sirovina za mnoge proizvode te potie domau proizvodnju a time onda smanji uvoz, a jaa vlastiti izvoz.TKO JE TKO U VANJSKO TRGOVINI?TRI VRSTE IMBENIKA KOJI UREUJU VANJSKU TRGOVINU:1. Dravna tijela- ministarstvo nadleno za vanjsku trgovinu i min.financija,centralna banka i carina. Predlau mjere vanjskotrgovinske politike, nacrte zakona i odluka za reguliranje vanjske trgovine2. Misije, ustanove i asocijacije ili zajednice- unapreivanje v.trgovine, analiziranje meunarodne trgovine, utvrivanje rezultata poduzetih mjera te predlaganje novih3. Trgovaka drutva- bave se uvozom, izvozom robe i usluga.Subjekti vanjske trgovine(dravni i privatni). Tu spadaju specijalizirana vanjskotr.poduzea.Specijalizirana vanjskotrg. poduzea bave se iskljuivo djelatnou vanjskotrg.prometa i njihova je zadaa posredovanje izmeu proizvoaa i potroaa robe/usluga. Oni se obavljaju: u svoje ime i za raun i po nalogu drugoga (komitenta) u ime i za raun drugoga (nalogodavca) u svoje ime i za svoj raun

Funkcionalna podjela sudionika u vanjskoj trgovini:1. Vanjskotrg. poduzea- nositelji vanjskotrg. poslovnih transakcija- izvoznici i uvoznici 2. Usluna poduzea koja prate izvrenje vanjskotrg. poslovnih transakcija (npr. Poduzea za prijevoz putnika i robe, javna skladita, zrane luke, osiguravajua drutva, poslovne banke i sl.)3. Dravna tijela i institucije vlada i ministarstva. U okviru ministarstava djeluju tijela dravne uprave koja izravno kontroliraju odvijanje poslovanja s inozemstvom-Carinska uprava, Porezna uprava, sanitarni inspektorat, odsjek MUP-a za suzbijanje gosp. kriminaliteta i sl.

Zakonom o trgovini je predvieno da djelatnost trgovine moe obavljati pravna i fizika osoba koja je registrirana za obavljanje te djelatnosti, a trgovaka je djelatnost kupnja i prodaja robe te trgovako posredovanje na domaem i ino tritu.

2.4. TRANSPORTNE KLAUZULE U VANJSKOJ TRGOVINI2.4.1. OPENITO O TRANSPORTNIM KLAUZULAMA INCOTERMS 2000

INCOTERS - skup pravila,klauzula i pojmova odnosno skup trgovakih obiaja koji su meunarodno prihvaeni. A donosi ih meunarodna trgovaka komora. Vie ne moemo rei samo da su skup pravila, klauzula jer obiaj ima prednost u odnosu na incoterms.

-Nisu prestala vrijediti ranije izdana pravila ve se trgovci mogu pozvat na klauzule iz jednih i drugih, ali moraju jasno navesti o kojem je rije, npr. Incoterms 2010

Osnovna je svrha i cilj Incotermsa osigurati prodavateljima (izvoznicima) i kupcima (uvoznicima) u trenutku sklapanja kupoprodajnog ugovora primjereno reguliranje pravnih i ekonomskih odnosa kako bi tijekom nastanka svojih obaveza, prava i odgovornosti potpuno iskljuili nesporazume, pogreno tumaenje odredaba kupoprodajnog ugovora, a time i tetne posljedice. Incoterms je namijenjen prije svega poslovnim ljudima, menaderima koji se bave izvozom i uvozom roba i usluga i kojima je u interesu osigurati brz, siguran i racionalan prijevozni proces bez obzira na udaljenosti, vrstu prijevoza, vrstu i prirodu robe, broj sudionika u transportu o logistikom lancu. Njime se ureuju pitanja tko snosi obveze vezane za; obavljanje carinskih formalnosti, osiguranja robe u prijevozu,troak vozarine, pribavljanje prijevoznog sredstva, pribavljanje posebnih isprava koje prate robu,prelazak rizika s prodavatelja na kupca.

Radi lakeg pregleda transportne klauzule su skupljene u 4 osnovne kategorije oznaene poetnim slovima E, F, C i D engleskih naziva kratica odgovarajuih transportnih klauzula kojih ima ukupno 11.

Po Incotermsu 2010 vie nisu 4 skupine incotermsa nego su sada 2 klauzule(pravila)

1.Klauzule(pravila) koja se koriste za bilo koji nain prometnog prijevoza, i tu spadaju njih 7; EXW, FCA, CPT, CIP, DAT, DAP, DDP.

2.Klauzule(pravila) koje se koriste za prijevoz morem i unutarnjim vodama(vodenim prijevozom) , i tu spadaju preostala 4: FAS, FOB, CFR, CIF.

2.4.2. TUMAENJE I KORITENJE TRANSPORTNIH KLAUZULA INCOTERMS 2010

EXW- (Ex Works- Franko tvornica, imenovano mjesto isporuke)- Franko tvornica znai da prodavateljeva obveza(sav troak i rizik robe) zavrava kada robu stavi na raspolaganje kupcu u svojim prostorijama( tvornici,skladitu,radioni). Stoga na kupca spada sav troak i rizik od tog trenutka. Kupac sam pribavlja prijevozno sredstvo, praktiki sve je na njemu.

FCA- (Free carrier- Franko prijevoznik, imenovano mjesto isporuke)- Franko prijevoznik znai da prodavatelj robu isporuuje robu prijevozniku ili nekoj drugoj osobi koju je imenovao kupac, u prodavateljevim prostorijama ili na nekom drugom naznaenom mjestu. Stoga za razliku od EXW prodavatelj obavlja izvozno carinjenje, ali nije obvezan osigurati robu. A kupac snosi trokove( troak transporta i osiguranja robe) i rizik od trenutka kada je roba isporuena prijevozniku ili pediteru.

FAS- ( Free alongside ship- Franko uz bok broda, naznaena ukrcajna ili otpremna luka, samo pomorski prijevoz). Franko uz bok broda znai da prodavatelj snosi sve trokove i rizik do trenutka postavljanja robe uz bok broda te mora obaviti izvozno carinjenje,ali nema obvezu osigurati robu. Kupac e snositi sve trokove i rizik za robu od trenutka kad je roba doista postavljena uz bok broda. ( Utovar na kupcu).

FOB( Free on board- Franko brod, naznaena ukrcajna ili otpremna luka,samo pomorski prijevoz). Franko brod znai da prodavatelj snosi trokove i rizik robe do trenutka stavljanja robe na brod(plovilo) te obavlja izvozno carinjenje.Isto vrijede obveze kupca i prodavatelja kao to je i za FAS,jedina je razlika to utovar snosi prodavatelj.

SKUPINA C- zajedniko svim C incotermsima je to troak transporta snosi prodavatelj, a rizik s prodavatelja na kupca prelazi u trenutku predaje robe.

CPT- ( Carriage paid to- vozarina plaena do, imenovano mjesto odredita). Vozarina plaena do znai da prodavatelj snosi rizik i troak robe do trenutka kada robu preda prvom prijevozniku ili pediteru, ali trokove do odredita plaa(vozarina). im je roba predana prvom prijevozniku ili pediteru u mjestu otpreme robe, sav rizik i troak snosi kupac, ukljuujui i trokove osiguranja robe.

CIP( Carriage and insurance paid to- Vozarina i osiguranje plaeni do, imenovano mjesto odredita). Vozarina i osiguranje plaeni do znai da prodavatelj snosi troak i rizik robe do isporuke robe prijevozniku, plaa troak transporta tj.vozarinu,ali bez obzira ta u trenutku isporuke rizik prelazi na kupca, prodavatelj je duan u korist kupca osigurati mu minimalnu policu osiguranja. A kupac e sam ako eli osigurat robu za boljim osiguranjem(to mi u zadacima i radimo), jer sav rizik i troak je kasnije na njemu.

CFR ( Cost and freight- Troak i vozarina, naznaena luka odredita, pomorski prijevoz)Troak i vozarina znai da je prodavatelj isporuio robu na plovilo i predao prijevozniku. Prodavatelj snosi sve trokove i vozarinu do naznaene luke odredita te sav rizik za propast ili oteenje robe do trenutka kad je robu stavio na plovilo. Nakon toga, kupac snosi sav rizik i troak. CFR= CPT

CIF ( Cost, insurance and freight- Troak, osiguranje i vozarina, imenovano mjesto odredita, pomorski prijevoz). Troak, osiguranje i vozarina znai da prodavatelj ispunjava svoju obvezu kad je robu isporuio na brod, s tim da plaa sve trokove, vozarinu i osiguranje kupeva rizika od propasti ili oteenja robe. Kupac e snositi sav rizik za propast ili oteenje robe od trenutka kad je roba stavljenja na plovilo u luci ukrcaja. CIF= CIP

DAP ( Delivered at place- Isporueno na mjesto). Isporueno na mjesto znai da je prodavatelj isporuio kada je robu stavio kupcu na raspolaganje na dolaznom prijevoznom sredstvu spremnu za istovar u imenovanom mjestu odreditu - prodavatelj ne iskrcava robu.Kupac snosi sve rizike za propast ili oteenje robe od trenutka kada mu je roba isporuena u mjestu odredita, ukljuujui istovar sa prijevoznog sredstva.

DAT( Delivered at terminal- Isporueno na terminalu, naznaen terminal u luci ili mjestu odredita. Sve isto kao i kod DAP s time da ovdje troak istovara snosi prodavatelj!

DDP( Delivered duty paid- Isporueno ocarinjeno, naznaeno imenovano mjesto odredita).DDP predstavlja maksimalnu obvezu za prodavatelja. Sve je na njemu, ukljuujui uvozno carinjenje, rizik, pristojbe do mjesta odredita kupca.

3.OBLICI TRGOVANJA S INOZEMSTVOM3.1.OBLICI NASTUPA NA INOZEMNOM TRITU-izravna trgovina( u svoje ime i za svoj raun)-posredna trgovina ( u svoje ime ali za raun nalogodavca,i u tue ime i za tui raun)-tranzitna trgovina (kad je posrednik u 3.zemlji. Aktivna kad posrednik u RH izvozi u Italiju, a Pasivna kad posrednik iz Italije vri reeksport u RH)

Ovisno o: vrstama robe, vl. Kapacitetima, intezitetu plasmana, poslovnim obiajima-dakle koliko esto izvozi, kolika je koliina i koje je roba...

3.1.1 NEIZRAVAN(POSREDAN) NASTUP NA INO TRITU-Podrazumijeva posrednika-specijalizirana vt poduzea- Proizvoa robe nije direktan uvoznik/izvoznik robe ve svoje proizvode prodaje/predaje VT posredniku koji obavlja sve radnje u vezi ostvarenja VT posla. Posredniko poduzee istrauje trite, organizira promidbu, pregovara s inozemnim partnerima, rjeava poslovne i administrativne probleme, ukljuuje i razliite usluge izvrenja ugovora od trenutka sklapanja ugovora do realizacije.

Prednosti neizravnog, posrednog nastupa:

posrednik preuzima sve rizike i probleme kupnje ili prodaje na inozemnom tritu, pa se proizvoa moe posvetiti proizvodnji i uskladiti je sa zahtjevima trita, te stei prednost u odnosu na ostale proizvoa nema trokove obrade i istraivanja inozemnog trita proizvoa iskljuuje iz poslovanja sve financijske i dr. Rizike prodaja robe je bra bri obrt kapitala uspjeh i unosnost poslovanja- posrednik ima uhodanu, vrstu i stabilnu poziciju na meunarodnom tritu i kapital za financiranje i kreditiranje (dobro poznaje uvjete poslovanja)- kupuje da bi prodao, kupi jeftinije proda skuplje, zna poslovne veze, zna kupce..

Nedostaci neizravnog-posrednog nastupa:

proizvoa ne moe aktivnije sudjelovati u prodaji svoje robe na ino tr. ne obrauje sustavno inozemno trite i ne stvara vrstu poziciju za prodaju vlastitih proizvoda (posrednik prodaje robu vie proizvoaa i esto daje prednost jednom) nema direktnog kontakta sa kupcem, pa ga se ne moe upozoriti na sve prednosti i odlike proizvoda i kvalitetu (proizvoa nemoe predstaviti kvalitetu i prednosti svojih proizvoda) loe se odraava na osvajanje novih trita i prilagodbu zahtjevima kupca

3.1.2.IZRAVAN(DIREKTAN) NASTUP NA TRITU izravno ukljuenje u vt promet osigurava proizvoau robe velike mogunosti prilagoavanja proizvodnje eljama kupca.

Prednosti izravnog nastupa:

proizvoa prilagoava tj. sam organizira uvoz i izvoz proizvoda po svojim potrebama i tritima na koje izvozi ili uvozi temeljitom obradom stranog trita moe stvarno ocijeniti svoje izglede za plasman proizvoda na tom tritu i isplativost toga financijski rezultat ne dijeli s posrednicima moe stvoriti stabilnu i trajnu vezu sa stranim poslovnim partnerima, dobar glas i vrstu poziciju bolje poznavanje stanja na inozemnom tritu, obiaja i uzanci u VT poslovanju, brzo prilagoavanje potrebama trita i svakom novonastalom stanju

Nedostaci izravnog nastupa:

veliki trokovi za odravanje unutarnje VT organizacije i trgovake mree u inozemstvu proizvoa u sklopu vlastite organizacije obavlja cjelokupno VT poslovanje i treba raspolagati strunim osobljem ako ne uvozi/izvozi kontinuirano vee koliine roba, trokovi VT organizacijskih jedinica mogu znatno poveati trokove poslovanja i dovesti u pitanje isplativost posla proizvoa preuzima sve rizike, a trokovi osiguranja od tih rizika mogu poveati trokove poslovanja ako se radi o izvozu vlastitih proizvoda moe zahtijevati vee angairanje kapitala i kredite spori obrt financijskih sredstava Sami trebaju vriti istraivanje trita i sve poslove do konanog uvoza/izvoza.

OBLICI IZVOZAIzravan (direktan) izvozNeizravan(indirektan) izvoz

1.IZRAVAN (DIREKTAN) IZVOZ- Zahtjeva dobro poznavanje stranog trita. Vaan je imid poduzea promidba, sajmovi, kvaliteta proizvoda. Proces prodaje se produuje, dui su i rokovi naplate (kupci esto trae kredite pa izvoznik sam mora traiti odreene oblike financiranja raste vezanost kapitala).Prednost: najbolje poznaje robu, dobavljae, poznaje pravo, nema provizije, najbolje nudi, najbolje poznaje robu, iri kupce, oslukuje kupca-prvi dobija informacije o njima.

Nedostatak: rizik i trokovi na nama, due trajanje procesa prodaje, dui rokovi naplate,izvoznik mora traiti kapital...

2.NEIZRAVAN( INDIREKTAN) IZVOZ:Dvi opcije: 1)proizvoa svoju robu (izvoz) prodaje domaem specijaliziranom VT poduzeu koje e ju plasirati na inozemno trite u svoje ime i za svoj raun. Proizvoa samo priprema robu za izvoz, a rizike i trokove daljnje distribucije preputa VT poduzeu. Dobit proizvoaa je manja, ali nema rizika.2) Ili prodat robu i rjeit je se.posao izvoza povjeren specijaliziranom VT posredniku koji robu izvozi uz naplatu provizije. Proizvoa koristi samo strune usluge VT poduzea. Proizvoa snosi sve trokove i rizik izvoznog posla.

Prednosti: posrednici su strunjaci za izvozne poslove; izvrsno poznaju strana trite; imaju dobre poslovne veze i uspjeno mogu pronai trite za odreeni proizvod; koritenjem posrednika opseg prodaje moe se poveati u vrlo kratkom roku; proizvoa moe uz minimalan rizik procijeniti stvarni potencijal inozemnog trita, prezentacija robe na nama Nedostaci: posrednici su skloni baviti se trgovinom vie razliitih roba to za posljedicu uma loiju promociju; kako je profit osnovni motiv poslovanja svih posrednika oni e se najvie baviti proizvodima koji im kratkorono gledano donose najveu dobit; ako se pojavi neki poslao koji e donositi vei profit oni e ga prihvatiti i odbaciti neki drugi posao; mogunosti sukoba interesa izmeu proizvoaa i posrednika, sav troak i rizik na proizvoau.

Mogui uvjeti- maksimalna/minimalna cijena, rabat, kasasconto...

OBLICI UVOZA-Izravan uvoz-Neizravan uvoz

1.Izravan uvoz- Nedostaci:Javlja se rizik oscilacija cijena sirovina i rizik pouzdanosti inozemnog isporuitelja (pridravanje rokova, kvalitete). Da bi se osigurao stalni protok robe treba osigurati skladite uvozne robe, vei rizici i potreba osiguranja vlastitog kapitala. Ako ne poznaje dobro strano trite ni dobavljae mogao bi robu platiti puno skuplje nego da je iao preko posrednika, Kupac robe (uvoznik) mora raspolagati konvertibilnim valutama.

Prednosti: Smanjuje ukupne trokove izvrenja uvoznog posla, smanjuje se cijena uvozne robe, nema provizije...

2.Neizravan uvoz- Prednosti: Ako se kupuje roba iz vie zemalja, trokovi ovog uvoza su u pravilu nii nego kod direktnog uvoza (VT poduzee moe kupiti vee koliine robe i dobiti povoljnije cijene i koliinske rabate). Ako se radi o specijaliziranom VT poduzeu koje je robu uvezlo u svoje ime i svoj raun - prednosti za domae kupce su to to e VT poduzee osigurati skladite i pripremiti uvoz za domae trite, sortirati robu i obaviti sve radnje koje su potrebne da bi se ona uskladila sa standardima kvalitete domaeg korisnika. Domai korisnik moe provjeriti kvalitetu i dr. svojstva na licu mjesta. Manji trokovi obrade inozemnog trita, izbjegavanje rizika izgleda i kvalitete robe, rizika kanjenja isporuke robe, izbjegavanje briga, trokova i vremena za dobivanje uvoznih dozvola, uvjerenja o podrijetlu robe i dr. dokumenata te mogunost kupnje robe kada je ona potrebna.

TRANZITNA TRGOVINA

Isporuka robe izmeu uvoznika i izvoznika posredstvom tranzitnog trgovca u treoj zemlji. ( Posrednik u treoj zemlji) Koristi se kada se ne moe direktno odvijat trgovina izmeu kupca i prodavatelja. Aktivna i pasivna Aktivna tranzitna trgovina: domai posrednici prodaju stranu robu kupcu Pasivna tranzitna trgovina: inozemni posrednik prodaje stranu robu poduzeu u Hrvatskoj ili treoj zemlji.

Lomljeni tranzit imamo onda kada se tranzitni trgovac koristi carinskim skladitem ili slobodnom carinskom zonom/lukom za preradu/doradu/obradu robe ili njeno prepakiranje/presortiranje.

3.2.OBLICI TRGOVANJA U MEUNARODNOJ RAZMJENI-SPECIJALIZIRANA TRITA ROBA I USLUGA I NAINI PRODAJE3.2.1. MEUNARODNI SAJMOVI-predstavljaju oblik organiziranog trita-neposredan susret S I D( dolazi do prostorne i vremenske koncentracije S I D)-prvotna svrha nije kupnja, ve neposredan susret tj. upoznavanje prodavateljai potencijalnih kupaca.-Dijele se na: ope i specijalizirane.

-predmet izlaganja na specijaliziranim meunarodnim sajmovima jest skupina proizvoda odreene gospodarske grane (elektronike, tekstila, medicinske opreme, knjiga, strojeva)

Opi meunarodni sajam- izlae se i nudi roba iroke i proizvodne potronje iz svih krajeva svijeta ( npr. Jesenski meunarodni zagrebaki velesajam, Place2go, ZEPS-Generalni BH sajam...)

Specijalizirani meunarodni sajam- izlae se skupina proizvoda odreene gospodarske grane(odreena vrsta robe)- npr sajam GAST, SASO...

3.2.2. MEUNARODNE AUKCIJE-organizirana i specijalizirana trita za aukcijsku prodaju velikih koliina odreene robe koja se prodaje kupcu koji ponudi najviu cijenu- javno nadmetanje- kvaliteta robe nije ujednaena, specifina individualna vrijednost

Karakteristike:

prodaje se roba ija kvaliteta nije ujednaena, koja ima svoju specifinu vrijednost i koja nije zamjenjiva predmet aukcije su primarni proizvodi (sirova vuna, drvo i drvna graa, sirova koa, aj, duhan), lako pokvarljiva roba (prehrambeni proizvodi, voe, povre, riba, cvijee) i dr. nestandardizirana roba (vino, kakao, kava) havarirana roba i roba koju kupac odbija preuzeti (ne odgovara ugovornoj ili propisanoj kvaliteti) nezamjenjivi predmeti velike umjetnike ili povijesne vrijednosti (antikviteti) zaplijenjena roba i stvari tj. oduzeta vlasniku na temelju sudske odluke

3.2.3. BURZE-stalno i organizirano trite na kojem se trguje zamjenjivim tj. tipiziranim robama prema standardnoj oznaci, uslugama, VP i novcem.-omoguuje sklapanje velikih trgovakih poslova bez prisutnosti predmeta burzovnog poslovanja, na malom prostoru i u kratkom vremenu.- Vie podjela; znat robnu burzu

Robne burze: roba proizvedena u velikim koliinama, standardizirana i zamjenjiva

Na robnim burzama postoje dvije vrste poslova: promptni i terminski.Promptni je isporuka odma i kod promtnih poslova prodaje se realno postojea roba, dok kod terminskih to ne mora biti, jer se ugovora za neki budui datum, zato terminske poslove se naziva i pekulativnim poslovanjem, jer se cijena moe poveat ili past, a moe se dogodit i da roba nestane s obzirom da se odnosi na neki rok u budunosti.

3.2.4 LICITACIJSKA PRODAJA-MEUNARODNE LICITACIJE Gospodarski subjekti, dravne ili dr.ustanove raspisuju licitaciju kada je rije o veim nabavama robe, opreme, sirovina, potrone robe,prehrambenih proizvoda i sl. Licitacije ili javna nadmetanja mogu biti:a) Ograniena samo za domae ponuaeb) Otvorena za domae i strane ponuaec) Predviene samo za odreeni broj specijaliziranih ponuaa,kad je rijee i nabavi ili prodaji specifinih roba ili usluga.

Obino se licitacija objavljuje u slubenom ili poslovnom glasilu zemlje raspisivaa licitacije, a esto i u dnevnim listovima kako bi se s uvjetima licitacije upoznao to iri krug zainteresiranih ponuaa ili kupaca.

Prednosti su licitacijskog postupka za organizatore u tome to se vie ponuaa meusobno nadmee koji e ponuditi povoljnije uvjete da bi dobio posao. Organizator je siguran da se ponuena cijena i dr. uvjeti ne mogu kasnije mijenjati.

Za organizatora licitacije nepovoljno je to to bi moda u izravnim trgovakim pregovorima s ponuaem postigao povoljnije uvjete. Nije siguran da su se na licitaciju javili najpovoljniji ponuai.

Postupak meunarodne licitacije se sastoji od 2 dijela:

1. Pretkvalifikacijski postupak: utvruju se elementi i izrauje dokumentacija, za generalne - provedbene projekte s izraenim nacrtima, opisima i tehniko-tehnolokim proraunima. Utvruju se i komercijalni uvjeti.2. Prikupljaju se ponude i izabire najpovoljniji ponua radi sklapanja ugovora.Ponuda na raspisanu licitaciju se obino podnosi u odreenoj formi i sastoji se od 3 dijela: 1. komercijalnih uvjeta ponuaa, 2.tehnike dokumentacije i 3.bankarske garancije.

4.SUBJEKTI VANJSKE TRGOVINE-VANJSKO TRGOVINSKA OPERATIVA

4.1.VANJSKOTRGOVINSKI POSREDNICI-SPECIJALIZIRANA VANJSKOTRGOVINSKA PODUZEA

SUBJEKTI VT jesu sva poduzea, tj. dijelovi tih poduzea koji obavljaju poslove VT prometa s inozemstvom. To su nositelji i ostvaritelji VT poslova, bez obzira obavljaju li te poslove u svoje ime i za svoj raun, u svoje ime i za raun drugog ili u tue ime i za tui raun. Uz pripremne radnje (istraivanje inozemnog trita, kreiranje izvozne strategije i promidbene aktivnosti...) subjekti VT obavljaju i sve operativne radnje potrebne da se jedan VT posao uredno, pravodobno i uspjeno ostvari (izrada VT kalkulacija, voenje trgovakih pregovora s inozemnim partnerima, sklapanje kupoprodajnih ugovora, organizacija otpreme/dopreme robe...).

Subjekte VT dijelimo:

1. prema vrsti VT prometa to ga obavljaju,2. prema nainu poslovanja (u ije ime i za iji raun),3. prema imovinsko-pravnim obiljejima takvih poduzea (privatna, dravna, mjeovita, zadruna).

Prema nainu poslovanja podijelili smo ih u 2 osnovne skupine:

1. VT poduzee za neizravan (posredan) izvoz i uvoz, to su "ista" trgovinska poduzea,2. VT poduzea za izravan (direktan) izvoz i uvoz, to su posebne organizacijske jedinice proizvoaa koje se za vlastite potrebe cjelokupnog poduzea bave poslovima VT prometa.

VT PODUZEA ZA NEIZRAVAN IZVOZ I UVOZJesu sva ona poduzea koja poslove VT prometa obavljaju kao trgovci,nakupci ili posrednici radi zarade to ju ostvaraju na razlici kupovne i prodajne cijene ili ugovorene provizije za usluge VT posredovanja.VT posrednici (specijalizirana VT poduzea) su:

1. Specijalizirana VT poduzea za uvoz i izvoz2. Komisionar3. Inozemni zastupnik4. Distributer5. Diler6. Broker7. Izvozni prekupci-jobberi8. Komprador9. Faktor10. Inenjering-biroi11. CIF agent

1) SPECIJALIZIRANA VT PODUZEA ZA UVOZ I IZVOZ Kupuju trgovaku robu izravno od proizvoaa i prodaju je na stranom tritu, zaraujui na mari ili proviziji za usluge.

To su najstarija VT poduzea, imaju dobre poslovna veze i na domaem i na inozemnom tritu Temeljito ispituju trite, potpuno su samostalna u poslovanju

Imaju vlastite predstavnike na stranim tritima putem kojih izvravaju VT poslove. Vanost im opada zbog sve vee specijalizacije u VT, a i zbog toga to sve vie proizvoaa sami obavljaju VT poslove. Ova poduzea su ipak zadrala vaan utjecaj na meunarodnom tritu u prodaji elika, obojenih metala, vune, mesa i nekih drugih proizvoda.

2) KOMISIONAR Prodaje robu u SVOJE IME, a za TUI RAUN. Nije obvezan otkriti za koga radi Moe zastupati komitenata, vie vrsta robe Karakteristike su mu: dugogodinje iskustvo, dobro poznavaje trita, odravanje brojnih poslovnih veza, brzo nalazi robu i to najbolje kvalitete i najpovoljnije cijene. 2naloga: Trini i uvjetovani

TRINI NALOG- komitet daje slobodu komisionaru jer smatra da e on obaviti posao kako smatra najboljim u odreenom trenutku odnosno ima povjerenja u njega, da sam prodaje robu bez da mu komisionar da uvjete s time da su na komitentu svi trokovi obavljenog posla.

UVJETOVANI NALOG- nalogodavac(komitent) ima specijalne uvjete tj nareuje komisionaru da mora poslovati po odreenim uvjetima ta se tiu najnie cijene, naina plaanja, roka isporuke..( robu prodati po toj i toj cijeni, kasasconto mora biti toliki i toliki...)

3) INOZEMNI ZASTUPNIK

-Posluje u IME I ZA RAUN inozemnog nalogodavca.- samostalno poduzee koje javno i stalno zastupaju-obavlja radnje potrebne za uspjenu prodaju-Ne smije zastupat tvrtku koja je konkurent principala, ali zato smije zastupati vie tvrtki koje meusobno nisu konkurenti.- Prinipal vodi rauna o tome da zastupnika tvrtka poznaje izvrsno prilike na tritu, da ima dobre poslovne veze, iskustvo, struno osoblje..

Ugovorom o zastupanju- utvruju se odnosi principala i zastupnika, cijene na domaem tritu, provizija,asortiman...sklapa se na odreeno razdoblje.

Ugovor o prodaji robe u konsignaciji- rije je o ugovoru o otvaranju, dranju i prodaji robe s carinskog (konsignacijskog) skladita, iz kojeg se finalni proizvodi i rezervni dijelovi mogu brzo isporuiti kupcima na tritu zastupnika.

Roba u konsignacijskom skladitu je pod carinskim nadzorom i nakon prodaje domaem kupcu, roba se moe iznijeti iz takvog skladita i predati kupcu tek kada su plaene sve carinske i ostale uvozne pristojbe i devizna vrijednost robe. Zastupnik pri otvaranju tog skladita mora osigurati i odgovarajuu servisnu slubu za odravanje uvezene opreme i davanje tehnikih i dr. usluga kupcima robe.

Inozemni zastupnik esto otvara i vlastito skladite, gdje pod povoljnim uvjetima i kreditnim olakicama dri nabavljene dijelove ili robu i odakle prodaje dijelove ili robu po trinim cijenama i najee u domaoj valuti. S vlastitog skladita on opskrbljuje servise za odravanje strojeva ili dr. opreme ili robe iroke potronje trajnije vrijednosti uvezene od inozemnih principala.

Prednosti plasmana robe preko inozemnog zastupnika su sljedee:

kupci na stranom tritu dobivaju sve informacije o robi od inozemnog zastupnika, zastupnik poveava domaem gospodarstvu nerobni devizni priljev dobivenom zastupnikom provizijom, postoji mogunost da se za raun i na rizik inozemnog principala otvori skladite za konsignacijski nain prodaje strane robe, odakle se roba brzo i lako prodaje na tritu zastupnika, zastupstvo omoguuje osnivanje tehnolokih servisa za strojeve, ureaje, aparate i drugu robu iroke potronje trajnije vrijednosti (bijela tehnika, automobili...) uz veliku materijalnu pomo inozemnog principala, zastupstvo omoguuje osposobljavanje i specijalizaciju domaeg strunog osoblja na troak inozemnog principala.

4) DISTRIBUTER VT posrednik koji posluje u SVOJE IME I za SVOJ RAUN Na odreenom tr. Ima iskljuivo pravo prodaje robe dotinog participala Preprodaje robu trg. na veliko i trgovini na malo

Ugovor o distribuciji odreuje se asortiman, koliina i cijena koja se moe plasirati na odreeno trite. Klauzula ekskluziviteta- njome distributer titi svoje interese na tritu, prema kojoj principal ne smije nuditi ni prodavati svoju robu na tritu distributera putem treih osoba.

Prednosti plasmana robe putem distributera su sljedee:

-izvrenje ugovornih obveza vrlo je jednostavno, jer principal alje robu distributeru na temelju njegovih narudbi, -naruenu i isporuenu robu distributer plaa akreditivom, ime je principalu osigurana naplata isporuene robe u gotovu.

Nedostaci:

-opseg plasmana robe ovisi o distributerovoj financijskoj snazi i o njegovim mogunostima davanja kredita domaim kupcima, -gubi se neposredna veza s kupcima.

5) DILER-kao i distributer ovlaten samostalni zastupnik (dilerski ugovor za dio drave gdje se nalazi) posluje u SVOJE IME I ZA SVOJ RAUN.-prodaje izravno pojedinanim kupcima(krajnjim)-diler i distributer istog principala, vie dilera dotinog principala

6) BROKERI - posreduju izmeu kupca i prodavatelja u jednom izvoznom ili uvoznom poslu, to znai da nemaju trajni ugovorni odnos s komitentom, ve posluju sad s jednim, sad s drugim, i sami ne zakljuuju kupoprodajne ugovore.- specijalizirani za odreene poslove-Za svoje usluge naplauju proviziju (brokerska provizija)- Brokerske kue s veim kapitalom mogu uz odreene uvjete preuzeti i kreditiranje posla koji im je povjeren i davati prodavau jamstvo za bonitet kupca, za to isto dobivaju proviziju.- Robni broker VT je posrednik usko specijaliziran za odreene vrste robe ili usluga, npr. tekstil, odjeu, itarice, namjetaj...

4.1.5. OSTALI VANJSKOTRGOVINSKI POSREDNICI

7) IZVOZNI PREKUPCI( JOBBERI)

- su VT posrednici koji kupuju robu neposredno od proizvoaa i odmah je prodaju na strano trite, obavljajui sami sve izvozne poslove. Ne dre robu na skladitu i nisu vezani za jednog proizvoaa ni za jednog kupca(zanimaju ih samo papiri). Dobro poznaju kretanje cijena i potranje na tritu. S tritem su povezani telekomunikacijskim sredstvima (telegraf, teleprinter, telefaks), pa ih jo nazivaju "telgrafski" trgovci.

8) KOMPRADOR posebna vrsta VT posrednika koji je nastao u zemljama Dalekog Istoka (Kina, Japan). Komprandor za raun odreene inozemne tvrtke obavlja razliite posrednike poslove zastupnika, najee obavlja cjelokupnu prodaju

profit: posrednika provizija ili RUC. Ima dobar bonitet, dugu tradiciju i ugled u poslovnom svijetu svoje zemlje. Poznaje navike domaih trgovaca, domae trite, jezik i obiaje.

9) FAKTOR-Specifini VT posrednici koji prodaju i kupuju po posebnoj ovlasti principala.-Za razliku od brokera, obavlja 3 funkcije: posredniku, funkciju financiranja i funkciju preuzimanja rizika.

Funkcija financiranja- kupuju trabine svojih klijenata prema dunicima prije dospijea.= osnovna funkcija faktoringa

Funkcija preuzimanja rizika- preuzima odgovornost za naplatu potraivanja od dunika, odnosno rizik plaevne sposobnosti dunika.

10) INENJERING BIROI-samostalna poduzea specijalizirana prema gosp.djelatnostima.- Na zahtjev naruitelja izrauju projekte, studije, elaborate, daju strune tehnike upute, nadziru izgradnju objekata i izradu postrojenja, pokusno putanje objekata i postrojenja u pogon, provode organizaciju proizvodnje, koluju potrebno osoblje i dr.- Pojavljuju se u ulozi organizatora nabave( nabava postrojenja pri projektu i izboru izvoaa radova), a vei biroi preuzmu cjelokupno izvrenje projektnog zadatka za investitora.-esto financiraju cjelokupni projekt.

11) CIF AGENT-Vt zastupnik koji za vie nalogodavaca obavlja poslove- CIF-agent stoji u ugovornoj obvezi s izvoznikom i za njega obavlja prodaju robe u inozemstvo. Zainteresirani uvoznici obraaju se CIF-agentu za izvrenje VT posla za koji su uobiajene transportne klauzule CIF (cijena, osiguranje i vozarina).

-CIF-agent ne odrava nikakve neposredne poslovne veza s krajnjim korisnikom robe s kojom posluje kao trgovaki posrednik.

4.2.VLASTITA ORGANIZACIJSKA JEDINICA PROIZVOAA ZA POSLOVE VANJSKE TRGOVINE

Proizvoa se moe izravno ukljuiti u vanjskotrgovinski promet na sljedee naine:a) Putem vlastite slube za vanjsku trgovinu u zemljib) Putem vlastite vanjskotrgovinske organizacije(mrea) u inozemstvu.

4.2.1. VLASTITA SLUBA ZA VANJSKU TRGOVINU U ZEMLJI PROIZVOAA1) Poseban odjel za izvoz i uvoz u sastavu komercijalnog sektora- ovi oblik se koristi kad je opseg vanjskotrgovinskog prometa proizv. Poduzea relativno neznatan i kada je sve komercijalne djelatnosti racionalnije obavljati u jednom sektoru.

2) Samostalni odjel ili sektor vanjske trgovine s posebnim odjelima za izvoz i za uvoz- primjenjuje se kad opseg vanjskotrgovinskog prometa proizvoaa u izvozu vlastitih proizvoda i uvozu za vlastite potrebe dosegne takvu razinu;oblike i intenzitet da zahtijeva osnivanje izdovojene i specijalizirane org.jedinice,koja je sposobna obraditi sve faze vanjskotrg.poslovanja.

3) Samostalni odjel ili sektor za izvoz- obino osnivaju ona proizv.poduzea koja veliki ili najvei dio svoje proizvodnje izvoze na inozemna trita.

4) Samostalni odjel ili sektor za uvoz-osnivaju ga proizv.poduzea kojima godinji opeseg uvoza sirovina, reprodukcijskog materijala, opreme i dr. dosegne takav opseg da je ekonomsi opravdano ove poslove obavljati u vlastitoj reiji.

4.2.2. VANJSKO TRGOVINSKA MREA U INOZEMSTVU1) FILIJALA U INOZEMSTVU: samostalan dio domaeg poduzea na ino tritu koji za matino poduzee obavlja sve vt poslove na tom tritu.2) AFILIJACIJA: pravno i financijski samostalno vlastito poduzee na stranom tritu koja posluje prema zakonima zemlje u kojoj se nalazi. Moe se baviti proizvodnjom, prodajom, i drugim vt poslovima. 3) DELEGAT U INOZEMSTVU: struna i opunomoena osoba matinog poduzea koja na ino tritu odrava neposredne veze s ino kupcima, dobavljaima i dr.4) PREDSTAVNITVO U INOZEMSTVU: vt organizaciija koja obavlja sve poslove vt prometa u ime i za raun svoga matinog poduzea te ga stalno i javno predstavlja na tritu.5) NABAVLJAKI UREDI-BIROI U INOZEMSTVU: posebne poslovne ispostave veih proizvodnih ili trgovakih poduzea u inozemstvu. Moe ih osnovati jedno ili vie trg.poduzea. Samostalno obavljaju poslove vt prometa, pripreme, ugovaranja i nabavljanja sirovina, materijala i drugih proizvoda.6) PRODAJNI UREDI-BIROI U INOZEMSTVU: izvozni uredi, osnivaju se radi ostvarivanja neposrednih poslovnih veza sa stalnim i potencijalnim kupcima. Matino poduzee daje ovlasti za obavljanje poslova vezanih za plasman proizvoda.7) TRGOVAKA I SERVISNA MREA U INOZEMSTVU: sastoji se od razliitih org.oblika nastupa domaeg proizvodnog poduzea na ino tritu.8) MJEOVITA DRUTVA U INOZEMSTVU: posebne organizacije koje nastaju udruivanjem kapitala matinog poduzea.

5.OSNOVE VANJSKOTRGOVINSKOG, DEVIZNOG I CARINSKOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE5.1. OSNOVE VANJSKOTRGOVINSKOG SUSTAVA5.2.OSNOVE DEVIZNOG SUSTAVA I DEVIZNOG POSLOVANJA- Djelatnost trgovine je kupnja i prodaja robe te obavljanje trg.posredovanja na domaem i ino tritu.- Trgovac je pravna ili fizika osoba koja obavlja trgovaku djelatnost. Mora biti upisan u sudski registar za obavljanje odreene djelatnosti.- Trgovina se moe obavljati kao trgovina na veliko, na malo i posredovanje u trgovini.- Pod trgovinom na veliko podrazumijeva se kupnja robe radi daljnje prodaje trgovcima na malo, trgovakim i profesionalnim korisnicima i ustanovama. Poslovanje s inozemstvom je obavljanje trgovine na veliko.- Trgovina na malo je kupnja robe radi daljnje prodaje stanovnitvu za osobnu potronju ili uporabu u kuanstvu i posredovanje u kupnji.- Drabe su posebni oblik trgovine, prodaja robe najboljem nuditelju na temelju javne objave i javnog nadmetanja na odreenom mjestu u odreenom vremenu.- Posredovanje u trgovini su agencijske usluge, zastupnike usluge robnih burza, komisione usluge i usluge skladitenja robe i dr.- Posebni oblici trgovanja su: distribucija, selektivna distribucija, franizing, prodaja na daljinu i prodaja od vrata do vrata.- UVJETI ZA OBAVLJANJE TRGOVINE SA INOZEMSTVOM: na temelju ugovora izmeu trgovca sa sjeditem u RH i osoba sa sjeditem u inozemstvu.- Izvoz/uvoz robe i usluga je obavljen kad je roba ocarinjena i kad je prela carinsku crtu. Danom uvoza/izvoza robe smatra se dan kad je roba ocarinjena.Kad je sa stranom osobom ugovoreno ili kada je propisano da robu pri uvozu/izvozu mora pratiti potvrda o podrijetlu robe ili druge potvrde odnosno odreene ovjerene isprave, takve potvrde izdaje ministarstvo nadleno za trgovinu.- Privremeni uvoz/izvov, su poslovi oplemenjivanja robe koja je vlasnitvo strane osobe ili domae osobe koja obavlja reeksportne poslove.- U posebne oblike trgovine s inozemstvom, spadaju: kompenzacijski poslovi, poslovi posredovanja u trgovini s inozemstvom, malogranini izvoz i uvoz i susjedni prekomosrki promet, konsignacijska prodaja strane robe.- Domae pravne osobe mogu obavljati gospodarske djelatnosti u inozemstvu. Domaa pravna osoba duna je ministarstvu nadlenom za trgovinu o roku od 30 dana od osnivanja tvrtke dostaviti izvjee o osnivanju radi evidentiranja.- Strane osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost mogu pod uvjetom uzajamnosti osnovati predstavnitvo u RH radi istraivanja trita, obavljanja promidbenih i informativnih poslova, predstavljanja. Predstavnitvo posluje pod trvtkom osnivaa.- Ograniavanja obavljanja trgovine javljaju se u sluajevima kad zbog prirodnih i drugih nepogoda, poremeaja u trgovini, opskrbi, ratnog stanja, Vlada posebnim propisom privremeno ograniava obavljanje trgovine.- Nepoteno trino natjecanje predstavlja trgoveve radnje kojima se radi trinog natjecanja povreuju dobri poslovni obiaji i koje se zabranjuju.- Carinska tijela prilikom carinjenja robe nadziru odgovara li stvarno stanje robe koja se uvozi/izvozi propisanom obliku izvoza i drugim propisanim uvjetima za izvoz/uvoz robe.- Nadzorom ispravnosti deklariranja proizvoda utvruje se jesu li na originalnom pakiranju proizvoda, na ambalai, proizvodu, naljepnici uz proizvod navedeni podaci kojima se nedvosmisleno identificira proizvod.- Temelj deviznog sustava i deviznih poslova u RH ini zakon o deviznom poslovanju. - Deviznim zakonom je ureeno: poslovanje izmeu domaih (rezidenata) i stranih (nerezidenata) osoba u stranim sredstvima plaanja i u kunama, poslovanje izmeu domaih osoba u stranim sredstvama plaanja, jednostrani prijenosi imovine iz RH i u RH koji namju obiljeja izvrenja posla izmeu domaih i stranih osoba.- Banka je financijska institucija koja ima odobrenje za rad od HNB-a i odobrenje za obavljanje poslova ureenih deviznim zakonom.- Ovlateno drutvo je drutvo koje ima odobrenje za rad od Komisije za vrijednosne papire RH i obavlja poslove s vrijednosnim papirima sukladno odredbama Zakona o tritu vrijednosnih papira.- Strana sredstva plaanja su: devize, strana gotovina, ekovi, ostali novani instrumenti koji glase na stranu valutu.- Strana gotovina je novano potraivanje od sredinje banke koja je gotovinu izdala.- Devize su novana potraivanja iz inozemstva.- ekovi koji glase na stranu valutu i koji su unovivi u stranoj valuti novana su potraivanja od izdavatelja.- Domai vrijednosni papiri su papiri iji je izdavatelj domaa osoba i depozitarni zapisi koji su izdani u inozemstvu na temelju domaeg vrijednosnog papira.- Kapitalni poslovi su poslovi sklopljeni izmeu domaih i stranih osoba i jednostrani prijenosi imovine radi prijenosa kapitala, a koji nisu tekua plaanja i prijenosi. To su: izravna ulaganja, ulaganja u nekretnine, poslovi s udjelima u investicijskim fondovima, kreditni poslovi i dr.- Izravna ulaganja su sva ulaganja domaih osoba u inozemstvo i stranih osoba u RH koja ulaga obavi s namjerom ospostavljanja trajnih ekonomskih odnosa i ostvarivanja znatnog utjecaja na upravljanje pravnom osobom.- Komercijalni krediti predstavljaju odgodu plaanja, plaanje unaprijed robe i usluga. - Financijski krediti su svi krediti osim kredita iz toke vezanu uz izravna ulaganja, spadaju jamstva i garancije.- Depozitni poslovi su poslovi nastali na temelju ugovora o depozitu izmeu stranih osoba i banke, i izmeu domaih osoba i banke.- Trite stranih sredstava plaanja obuhvaa sve poslove kupnje i prodaje stranih sredstava plaanja.- Carinska uprava nadzire vrstu i koliinu gotovine u kunama i strane gotovine te vrijednosnih papira koje iz RH ili u RH iznose odnosno unose domae i strane osobe u putnikom, robnom i potanskom prometu.- Na kraju su u zakonu o deviznom poslovanju navedene: Kaznene odredbe, Kaznena djela, Prijelazne i zavrne odredbe i stupanje zakona na snagu.

5.3. CARINA, CARINSKI SUSTAV I CARINSKA TARIFA

- Carina je davanje koje drava naplauje pri prijelazu robe preko carinske crte za potrebe dravnog prorauna i ostvarivanje odreenih utjecaja na vt razmjenu kao to su: Zatita domae proizvodnje, poticanje njenog razvitka i uravnoteenje platne bilance.- Uvozne carine: carine koje se obraunavaju i plaaju na uvezenu robu za koju je propisano da podlijee plaanju carinskih pristojbi. Ima fiskalni karakter i mogu znatno puniti dravni proraun ali slui i za zatitu vlastite proizvodnje.- Izvozne carine: carine koje se obraunavaju i plaaju na izvezenu robu za koju je propisano da podlijee plaanju carinskih pristojbi. Svrha joj je ekonomskim putem oteati izvoz robe koje nema dovoljno na domaem tritu.- Tranzitne carine: carine koje se obraunavaju i plaaju na robu u tranzitu preko neke zemlje.- Zatitne carine: carine kojima se titi domae gospodarstvo od inozemne konkurencije i prodora te inozemne konkurencije na domae trite. Cilj je ekonomske prirode a ne fiskalne.- Fiskalne carine: cilj ostvarivanje javnih prihoda za financiranje javnih rashoda i zatita domae proizvodnje. Obraunavaju se na uvoznu i izvoznu robu.- Prohibitivne carine: visoke carine koje onemoguuju uvoz strane robe. - Carine na vrijednost uvezene robe: obraunavaju se i plaaju na vrijednost uvezene robe.- Specifine carine: obraunavaju se i plaaju prema koliini uvezene robe. Carina je izraena u domaoj valuti.- Kombinirane carine: kombinacija carine na vrijednost robe i specifine carine. Dijele se na alternativne i periodine carine.- Autonomne carine: carine koje svaka drava samostalno i prema svojim potrebama odreuje za sebe. - Postoje jo: ugovorne carine, preferencijalne, diferencijalne, efektivne, neefektivne, carine prema vrsti robe i stupnju obrade robe, antidempinke, konsolidirane, primane, carine po jedinici mjere itd...- Visina carinskog optereenja odreena je carinskom stopom (postotak ili apsolutna vrijednost koja se obraunava na carinsku vrijednost robe).- Vrste carinskih stopa su: Prema nainu izraavanja carinske stope, Prema rasponu, U odnosu na povlastice, Prema samostalnosti odluivanja o visini carinskih stopa, Prema stupnju obrade robe, U odnosu na sezonu.- Carinska tarifa je popis svih carinskih stopa koje se naplauju na proizvode ili skupine proizvoda pri prelasku carinske crte.- Mogu se razvrstati: Prema smjeru kretanja robe, prema broju stupaca, prema stupnju usklaenosti s drugim zemljama itd.- Carinski kontingent je odreena koliina robe uvezena po nioj carinskoj stopi od one odreene carinskom tarifom.- Najvaniji zakonski propisi koji reguliraju carinski sustav RH su: Carinski zakon, Zakon o carinskoj tarifi, Zakon o carinskoj slubi, Zakon o slobodnim zonama i Zakon o opem upravnom postupku.- Carinsko podruje obuhvaa cjelokupni teritorij RH. Ogranieno je carinskom crtom koja je identina s graninom crtom RH.- Carinska uprava: upravna jedinica u sastavu ministarstva financija pri ijim se organizacijskim jedinicama mogu obavljati sve ili neke radnje predviene carinskim propisima.- Carinski status: odreenje robe, u smisli carinskih propisa kao domae ili strane robe.- Domaa roba: roba proizvedena u RH, uvezena iz drugih zemalja koja je bila putena u slobodni promet, roba koja je dobivena ili proizvedena u RH.- Strana roba- Carinski dug: obveza odreene osobe da za odreenu robu plati propisima utvrenu svotu uvozne carine ili izvozne carine.- Postoje jos: uvozna carina, izvozna carina, dunik, carinski nadzor, carinska provjera, carinski doputeno postupanje robe, carinski postupci, carinska deklaracija, deklarant, podnoenje robe itd..- Za robu koja se uvozi u carinsko poduje RH plaa se carina prema stopi koja je odreena carinskom tarifom.- Za robu koju putnioci unose u zemlju te za koju fizike osobe primaju potom primjenjuje se jedinstvena carinska stopa u iznosu od 10%.- Roba s povlatenim podrijetlom: roba koja potjee iz zemalja s kojima je sklopljen ugovor o slobodnoj trgovini. Obraunava se carina propisana ugovorom.- Roba s nepovlatenim podrijetlom: roba podrijetlom iz svih drugih zemalja, na uvoz se primjenjuju propisi o uvozu, a carina se obraunava po stopi carinske tarife.- Carinska vrijednost robe je odreena kao osnovica za obraun carine. Carinska vrijednost uvezene robe je njena transakcijska vrijednost.- Carinska deklaracija: da bi se roba stavila u bilo koji carinski postupak potrebno je podnijeti carinsku deklaraciju. - Pisana deklaracija se podnosi na obrascu jedinstvene carinske deklaracije koji je isti za sve carinske postupke i ima oblik kakav se primjenjuje u EU i veini susjednih zemalja.- Carinski postupci s gospodarskim uinkom su carisnki postupci u okviru kojih postoji mogunost odgode plaanja carine ili povrata prethodno plaene carine.- Provozni postupak je prijevoz robe od jedne do druge carinske uprave unutar hrvatskog carinskog podruja.- Carinsko skladitenje je smjetaj robe u carinsko skladite, tj. U prostor koji odogovara propisanim uvjetima, koji je pod nadzorom carinarnice i koji je carinarnica odobrila za skladitenje uvezene robe ili robe za izvoz. Carinska skladita se dijele u 3 skupine:1. JAVNA CARINSKA SKLADITA (tip A i B)2. PRIVATNA CARINSKA SKLADITA (tip C,D i E)3. CARINSKO SKLADITE KOJE DRI CARINARNICA (tip F)*U javnom skladitu tipa A: robu moe drati svaka osoba, a posjednik takvog skladita odgovara za obveze iz carinskog zakona i to: a) da se roba smjetena u carinskom skladitu ne uzima ispod carinskog nadzora, b) za ispunjenje svih obveza koje proizlaze iz postupka carinskog skladitenja i c) za ispunjavanje posebnih uvketa sadranih u odobrenju za otvaranje carinskog skladita.*U javnom skladitu tipa B: robu takoer moe drati svaka osoba s tim da svaki korisnik takvog skladita odgovara za obveze navedene pod a) i b) iz carinskog zakona ili da je prema odredbama za navedene obveze odgovoran iskljuivo korisnik skladita.*Privatno skladite tipa C je skladite u kojem je posjednik skladita ujedno i korisnik skladita, ali nije i vlasnik robe koju smjeta u skladite. Roba se tu smjeta deklaracijom za smjetaj robe.*Privatno skladite tipa D je skladite u kojem posjednik skladite je ujedno i korisnik skladita, ali nije nuno i vlasnik robe koja se smjeta u skladite. Za razliku od tipa C, kod D se tarifna oznaka i carinska vrijednost robe utvruju prilikom podnoenja deklaracije za smjetaj robe na carinsko skladite, a roba se puta u slobodan promet na temelju knjigovodstvenih zapisa.*Carinsko skladite tipa E je privatno skladite u kojem se provodi postupak carinskog skladitenja i u kojem je posjednik skladita ujedno i korisnik skladita, ali nije i nuno korisnik robe. Pod time se smatraju sluajevi kad je poseban prostor potreban zbog posebnih uvjeta za skladitenje pojedinih vrsta robe ili kada je nuno zbog zauzetosti prostora postojeeg carinskog skladite.*Carinsko skladite tipa F je javno skladite koje dri carinarnica i u koje se moe uskladititi carinska roba.- Smjetaj robe u carinsko skladite moe se odobriti za: stranu robu a da pritom ne podlijee uvoznoj carini i ostalim davanjima i mjerama gospodarske politike, i za domau robu namijenjenu izvozu na koju se primjenjuju mjere propisane za izvoz robe.- Uvoenjem carinskog privatnog skladite tipa D je olakan i pojednostavljen carinski postupak s carinskom robom u vt prometu pa se tako na uvezenu robu smjetenu u carinsko skladite ne plaa carina, PDV niti druge uvozne pristojbe sve do njezine prodaje i putanja u slobodan promet.- U carinskom skladitu tipa D moe se odobriti zajedniko skladitenje robe razliitog carinskog statusa. Predviena je i mogunost privremenog smjetaja robe u carinsko skladite tipa D sve dok se robi ne odredi carinski doputeno postupanje ili uporaba.- Uobiajeni oblici rukovanja robom u carinskom skladitu su: Jednostavne radnje koje osiguravaju da se uskladitena roba sauva u dobrom stanju, Radnje za poboljanje izgleda ili trine kakvoe uvozne robe, Postupci za pripremu robe za distribuciju ili daljnju prodaju, moe se obavljati i Preradba strane robe.- Prerada pod carinskim nadzorom je novi carinski postupak kojim se naplata carine i drugih pristojbi odgaa sve dok se postupak prerade ne zavri. Vri se pod carinskim nadzorom.- Unutarnja proizvodnja je novi carinski postupak s gospodarskim uinkom unutar kojeg se doputaju radnje obrade, prerade, postavljanja, sastavljanja, popravak, upotreba strane robe u proizvodnji na nain da se ona troi ali ne ugrauje u novi proizvod.- Postupak privremenog uvoza je u novom carinskom zakonu suen samo na uvoz robe koje se u inozemstvo vraaju u nepromijenjenom stanju.- Postupak vanjske proizvodnje je postupak kojim se odobrava samo u sluajevima kad za potrebene proizvodne postupke u zemlji nema odgovarajuih proizvodnih kapaciteta.

9.5 CARINSKA DOKUMENTACIJA:Carinska deklaracija- ini je skup isprava to ih ovjerava ili provjerava nadlena carinarnica pri kontroli odvijanja vt prometa. Vei dio te dokumentacije sastavlja vt poduzee, odnosno pediter podnosei carinske dokumente nadlenoj carinarnici na kontrolu i ovjeru.- JEDINSTVENA CARINSKA DEKLARACIJA (JCD) je temeljni carinski dokument kojim deklarant (primatelj robe ili njegov opunomoenik) nadlenoj carinarnici prijavljuje robu radi provedbe carinskog postpka i koja se na jedinstvenom obrascu koristi za deklariranje robe u uvozu, izvozu i provozu i drugim vrstama vt prometa.- Deklaraciji za putanje robe u slobodan promet prilau se sljedee isprave: raun i ostale trgovake isprave, deklaracija o carinskoj vrijednosti robe, isprave potrebne za utvrivanje povlatenog podrijetla robe, sve druge isprave potrebne za provoenje propisa..- Deklaracija o carinskoj vrijednosti robe (DCV) je obrazac kojim se deklarira i utvruje carinska vrijednost. Podnosi je primatelj robe ili deklarant uz punomo primatelja, koji mora raspolagati svim podacima za ispravno utvrivanje carinske vrijednosti robe.- DCV ne treba podnositi: za uvoz robe bez prodaje, za robu koja se uvozi na osnovi zamjene za neispravnu robu, za privremeni uvoz robe, za uvoz robe u najam ili leasing.- ATA Karnet je isprava koja zamjenjuje nacionalne carinske isprave za privremeni uvoz odreenih roba i koja ukljuuje meunarodno priznanje jamstva za pokrie uvoznih carina i poreza pod uvjetom da je izdan i da se upotrebljava sukladno uvjetima predvienih Istanbulskom Konvencijom.- Ata karnet se moe koristiti za privremeni uvoz/izvoz robe koja e ostati u nepromijenjenom stanju.- Prednosti privremenog uvoza robe po Karnetu su u tome to je carinski postupak pojednostavljen, cijela carinska procedura se obavlja na graninom prijelazu.- Skraena deklaracija je carinski dokument koji ne zamjenjuje jedinstvenu carinsku deklaraciju nego samo odlae njeno podnoenje. Podnosi se nadlenoj carinarnici u sluajevima kada nije mogue pristupiti carinjenu robe u izvozu/uvozu ili provozu.- Dodatni list je poseban carinski obrazac koji je sastavni dio JCD i koristi se u sluajevima kada se deklariraju robe koje se svrstavaju u vie tarifnih stavaka po carinskoj tarifi.- Obvezujue miljenje o rasporeivanju robe u carinsku tarifu izdaje nadlena carinarnica na propisanom obrascu kojim potvruje da je odreena roba ispravno svrstana u odgovarajui tarifni broj carinske tarife.- Obvezujue miljenje o podrijetlu robe je vaan dokument koji se koristi u sluajevima kad nadlena carinarnica potvruje da odreena carinska roba uica carinske povlastice s obzirom na podneseno uvjerenje o podrijetlu robe.- Specifikacija za razduenje se podnosi uz JCD za ponovni uvoz/izvoz robe to je bila u postupku vanjske ili unutarnje proizvodnje.

(izmjene) TEMELJNI PROPISI RH O TRGOVINI S INOZEMSTVOMCarinski propisi zajednice ( doneseni temeljem zajednice )-Carinski zakonik zajednice -Uredba vijeasloboda kretanja28 zemalja zajednika trg. Politika prema treima, zajednika tarifa i sloboda kretanja u zemljama unije.

PREDUVJET UVOZA/IZVOZA U RH:-kupoprodajni ugovor- propisi, meunar. Sporazumi-platni promet ( devizni, iro raun)

PROMJENE U ODNOSIMA S EU Ukidanje carina u izvozu ( vino, eer, mlada govedina, poj.ribe i riblje preraevine) Ukidanje carina u uvozu

Ulaskom u EU prestaju vaiti:-Zakon o carinskoj tarifi i uredba o carinskoj tarifi ukljuujui nacionalnu podjelu-protokol o pristupanju RH WTO-u-svi sporazumi o slobodnoj trgovini koje je RH zakljuila s drugim zemljama (EFTA, CEFTA, Turska)

TO DONOSI EU- Zajedniko trite zemalja lanica-slobodu kretanja roba i usluga bez koliinskih ogranienja, zajedniku trgovinsku i poljoprivrednu politiku-Carinska unija ( zajedniko trite)-Zabrana naplaivanja uvoznih i izvozni carina i drugih davanja s jednakim uincima na robni promet meu dravama lanicama.-Primjena zajednike carinske tarife EU prema treim zemljama ( TARIF)-Kriteriji za naplaivanje carine pri uvozu iz treih zemalja-Razvrstavanje robe prema zajednikoj carinskoj tarifi-podrijetlo robe-carinska vrijednost robe-mjerne jediniceisporuka dobara unutar EU stjecanje robe -ukidaju se fiskalne granice ( porezna nadlenost)-poreznim obveznicima potreban PDV identifikacijski broj ( koji obavljaju isporuku dobara u EU)

Najei partneri Hrvatskoj- SAD , Kina, vicarska, Velika BritanijaRH U EUSr dananje EU a njegovi su temelji etiri slobode kretanja ( roba, usluge, ljudi i kapital).U gospodarskom smislu na svjetskoj razini EU, najjaa ekonomska sila jer se na nju odnosi gotovo treina svjetskog BDP-a.U trgovinskom smislu EU, najvei izvoznik i uvoznik roba i usluga.-lanstvom u EU, RH je u cijelosti preuzela trgovinsku politku EU , to znai da primjenjuje sve ugovore o slobodnoj trgovini koje EU sklopila s treim zemljama. Ulaskom u EU , RH, je postala dijelom zajednikog trita i carinske unije tj. na sve drave lanice EU primjenjuje se jedinstveno carinsko zakonodavstvo.-Carinska unija jedinstveno je carinsko podruje zemalja lanica EU u kojem se ukupna unutarnja trgovina i promet robom meu zemljama lanica odvija bez carinskih formalnosti tj. bez provedbe carinskog nadzora nad robom i bez naplate carinskih davanja, te primjenu zajednike carinske tarife na trgovinske odnose s treim zemljama. Kod trgovinskih odnosa s treim zemljama sva roba koja ulazi na podruje EU podlijee jedinstvenim pravilima kontrole i naplate propisanih carina temeljeni na zajednikoj carinskoj tarifi i zajedinikom carinskom zakonodavstvu.Usporedno s uvoenjem zajednike tarife EU uspostavljena je baza podataka TARIC kao informatika verzija carinske tarife zajednice koja prua uvid u relevantne carinske odredbe primjenjive na svaku robu ovisno o tarifnoj oznaci. TARIC sadrava sve podatke povezane s uvozom i uvoznim davanjima, izvozom te drugim mjerama koje se primjenjuju na pojedinu robu.

1