spisak zakona i propisa o oklišu fbih & zdk

Spisak zakona i pravilnika FBiH:

Zakon o zaštiti okoliša (Službene novine FBiH br. 33/03 i 38/09) Zakon o zaštiti prirode (Službene novine FBiH br. 66/13) Zakon o upravljanju otpadom (Službene novine FBiH br. 33/03 i 72/09) Zakon o vodama (Službene novine FBiH, br. 70/06) Zakon o šumama (Službene novine FBiH, br. 23/02) Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i

Hercegovine (Službene novine FBiH br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10) Zakon o zaštiti od buke (Službene novine FBiH br. 110/12) Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Službene novine br. FBiH 2/98) Zakon o eksproprijaciji FBiH (Službene novine FBiH br. 70/07, 36/10 i 25/12) Zakon o priznavanju i zaštiti sorti poljoprivrednog i šumskog bilja (Službene

novine FBiH br. 31/00) Zakon o zaštiti na radu (Službeni list SR BiH br. 22/90) Zakon o lovstvu (Službene novine FBiH br. 4/06, 8/10) Zakon o slatkovodnom ribarstvu (Službene novine FBiH br. 64/04) Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na

okoliš i pogonima i postrojenjima, koji mogu biti pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Službene novine FBiH br. 19/04)

Izmjene i dopune Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima, koji mogu biti pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Službene novine FBiH br. 29/08)

Pravilnik o sadržaju, obliku, uvjetima, načinu izdavanja i čuvanja vodnih akata (Službene novine FBiH br. 06/08, 57/09 i 72/09)

Pravilnik o kategorijama otpada s listama (Službene novine FBiH br. 09/05) Uredba o šumama (Službene novine FBiH br. 83/09, 26/10, 38/10 i 60/11)

Spisak zakona i propisa o oklišu u Zeničko-Dobojskom kantonu:

Zakon o vodama (Službene novine Zeničko-Dobojskog kantona br. 17/07) Zakon o šumama (Službene novine Zeničko-Dobojskog kantona br. 8/13) Zakon o zaštiti okoliša (Službene novine Zeničko-Dobojskog kantona br. 1/00) Zakon o prostornom planiranju i izgradnji (Službene novine Zeničko-Dobojskog

kantona br. 1/14) Zakon o zaštiti od buke (Službene novine Zeničko-Dobojskog kantona br. 1/14) Zakon o povjeravanju javnih ovlaštenja iz oblasti zaštite okoliša (Službene novine

Zeničko-Dobojskog kantona br. 12/13) Zakon o proglašenju spomenika prirode "Tajan" (Službene novine Zeničko-

Dobojskog kantona br. 3/08) Pravilnik o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i korišteni samo uz

okolišnu dozvolu (Službene novine Zeničko-Dobojskog kantona br. 14/13) Plan upravljanja otpadom (Službene novine Zeničko-Dobojskog kantona br. 1/09) Odluka o provođenju Prostornog plana Zeničko-dobojskog kantona za period od 20

godina (Službene novine Zeničko-Dobojskog kantona br. 4/09).

Karakteristike HE Janjići:

Dugoročni srednji protok rijeke: 76.8 m3/s

Projektovani protok: 110 m3/s

Kota normalnog uspora: 341.3 mnm

Kota donje vode: 326.8 mnm

Projektovani ukupni pad: 14.5 m

Prema članu 4. Pravilnika (Zakon o zaštiti okoliša (Službene novine FBiH br 33/03 i 38/09) Član 117 (stav 5), člana 56 (stav 1) i člana 68 (stav 2)) o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu tu je donesena je odluka o izradi studije procjene utjecaja na životnu sredinu (EIA) za HE Janjići.

Tabela 1: Opis zakona/uredbi/pravilnika

Zakon/Uredba/Pravilnik Opis

Up

ravl

jan

je v

od

om

Zakon o vodama (Službene novine FBiH, br. 70/06)

U skladu sa Zakonom o okolišu dozvola se izdaje na osnovu prethodno pribavljene prethodne vodne saglasnosti. Prethodna vodna saglasnost je jedan od vodnih akata koji dodjeljuju prava na korištenje vode podnosiocu zahtjeva, kao i način ostvarivanja ovih prava (član 11). Zakon o vodama propisuje da je za sticanje prava na korištenje vode u svim industrijama i sektorima, posebno poljoprivredi, potrebno pribaviti vodne akte, i to:

• Prethodnu vodnu saglasnost kojm se odlučuje o postojanju uvjeta za ostvarivanje prava na vodu podnosioca zahtjeva, kao i način ostvarivanja tog prava, te uvjeti kojima mora udovoljiti dokumentacija za građenje novih, rekonstrukciju ili uklanjanje postojećih objekata i druge aktivnosti koje se ne smatraju građenjem, a mogu trajno, povremeno ili privremeno uticati na promjenu režima voda;

• Vodnu saglasnost kojom se utvrđuje da je dokumentacija priložena uz zahtjev za izdavanje vodne saglasnosti u skladu sa prethodnom vodnom saglasnošću, propisima o vodama i planskim dokumentima, a vodna saglasnost se neće izdati ako dokumentacija za građenje ili druge aktivnosti nisu urađene u skladu sa prethodnom vodnom saglasnošću.

• Vodna dozvola kojom se potvrđuje ispunjenje postavljenih uvjeta u vodnoj saglasnosti i izdaje se prije izdavanja upotrebne dozvole u smislu propisa o građenju. Vodnom dozvolom utvrđuje se namjena, način i uvjeti iskorištavanja vode, režim rada objekata i postrojenja, način i uvjeti ispuštanja otpadnih voda, način i uvjeti odlaganja krutog i tečnog otpada i drugi uvjeti.

Nadležno ministarstvo za okoliš dužno je da integrira preporuke i mjere zaštite voda iz prethodne vodne saglasnosti u ekološku dozvolu.

Vodni akt izdaje se na pisani zahtjev investitora, odnosno korisnika, organa nadležnog za izdavanje urbanističke saglasnosti prema propisima o prostornom uređenju, organa nadležnog za izdavanje okolinske dozvole ili organa nadležnog za pokretanje postupka za dodjelu koncesija na vodama i vodnom dobru prema propisima o koncesijama.

Vodni akti u FBiH se izdaju u skladu s Pravilnikom o


Up

ravl

jan

je o

tpad

om

Zakon o upravljanju otpadom (Službene novine FBiH br. 33/03 i 72/09)

U skladu sa članom 19. Zakona o upravljanju otpadom, operator postrojenja za koje je potrebna okolinska dozvola izrađuje Plan o upravljanju otpadom koji sadrži:

• dokumentaciju o otpadu koji proizvodi preduzeće (porijeklo, vrste otpada u skladu sa listomotpada, sastav, količina);

• mjere koje se trebaju poduzeti radi sprečavanja proizvodnje otpada, posebno kada se radi o opasnom otpadu;

• odvajanje otpada, posebno opasnog otpada od druge vrste otpada i od otpada koji će se ponovo koristiti;

• odlaganje otpada na deponiji,

• metode tretmana i/ili odlaganja.

Zakon o upravljanju otpadom, sa aspekta ovog projekta, postavlja opće zahtjeve u pogledu upravljanja otpadom koji nastaje tokom gradnje i rušenja (uključujući i iskopanu zemlju iz kontaminiranih područja).

Pravilnik o kategorijama otpada s listama (Službene novine FBiH br. 09/05)

Ovim pravilnikom propisuju se kategorije otpada sa listama, prema osobinama otpada i djelatnostima iz kojih potječe otpad, te obaveza njihovog korištenja. Izgradnja i otpad od rušenja (uključujući i iskopanu zemlju iz kontaminiranih područja) je navedeno kao jedna od podkategorije u ovim listama. Ova kategorija uključuje beton, opeku, pločice i keramiku, drvo, staklo i plastiku, bitumenske mješavine, katran, metale (uključujući i njihove legure), zemljište (uključujući i zemljište uklonjen iz kontaminiranih područja), kamenje i mulj koji ej iskopao bager, izolaciju i građevinski materijal koji sadrže azbest, građevinski materijala na bazi cementa, drugi otpad iz građenja i rušenja.


Zd

ravl

je i

zašt

ita

Zakon o zaštiti na radu (Službeni list SR BiH br. 22/90)

i

Uredbu o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i sudionicima u građenju (Službene novine FBiH, br. 48, 75/09, 93/12)

Mjere zaštite radnika na radu, prema ovom zakonu, obuhvataju:

1. Mjere kojima se neposredno obezbjeđuje sigurnost na radu

2. Mjere u vezi sa uslovima rada

3. Mjere u vezi sa posebnom zaštitom radnika

Uredba također propisuje potrebu za izradu Studije o organizaciji gradilišta u slučaju izgradnje ili radova na rekonstrukciji objekata. Ovu studiju treba dostaviti nadležnoj inspekciji za rada uz izvještaj o početku gradnje.

Poslodavac će se pobrinuti za održavanje i provođenje mjera za zaštitu zdravlja i sigurnosti u skladu sa Studijom o organizaciji gradilišta.

Bu

ka

Zakon o zaštiti okoliša (Službene novine FBiH br. 33/03 i 38//09)

Za pogone i postrojenja za koje je propisana obaveza procjene uticaja na okoliš i za pogone i postrojenja koja mogu biti izgrađena i puštena u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu - mjere zaštite od buke trebaju biti obuhvaćene studijom uticaja na okoliš, planovima aktivnosti i okolinskom dozvolom

Zakon o zaštiti od buke (Službene novine FBiH br. 110/12)

Ovim zakonom propisuje se dozvoljen nivo buke, mjere zaštite od buke, način mjerenja i evidentiranja buke, granične vrijednosti buke svrstane prema ambijentu, namjeni prostora i dobu dana (dan ili noć) s ciljem zaštite zdravlja ljudi, zaštite radnog i životnog prostora, te okoliša općenito.


Zaš

tita

os

jetl

jivih

po

dru

čja

i ug

rože

nih

vrs

ta

Zakon o zaštiti prirode (Službene novine FBiH br. 66/13)

Ovim zakonom uređuje se zaštita, očuvanje i održivi razvoj pejzaža, prirodnih područja, biljaka, životinja i njihovih staništa, zemljišta, minerala, fosila i drugih prirodnih komponenti koje su dio okoliša.

Na osnovu ovog zakona donosi se ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu koja je postupak kojim se procjenjuje postoji li vjerovatnost da provođenje plana, programa ili zahvata u područje ekološke mreže, samog ili s drugim planovima, programima ili zahvatima, može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže s obzirom na njenu strukturu i funkcionalnost. Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu ne provodi se ako je plan, program ili zahvat neposredno povezan s upravljanjem područjem ekološke mreže

Zakon opisuje negativne utjecaje na ugrožene, rijetke i osjetljive vrsta i njihovih staništa, poremećaje u odnosima i interakciji između biljnih i životinjskih vrsta i utjecaj biotičkih i abiotičkih faktora okoliša u ekosistema, te kompenzacijske uslove koji se utvrđuju u cilju ublažavanja ili nadomještavanja predvidivih oštećenja prirode.


Zakon o lovstvu (Službene novine FBiH br. 4/06, 8/10)

Ovim zakonom uređuje se organizacija lovstva i lovišta, uzgoj, zaštita, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova, katastar lovišta, lovno-privredna osnova i planiranje, lovočuvarska služba, upravni i inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona, kaznene odredbe i druga pitanja od značaja za oblast lovstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.

Lovištem, u pogledu ovog zakona, smatraju se površine zemljišta, šuma i voda koje predstavljaju prostornu, prirodnu i lovno-privrednu cjelinu u kojoj postoje uslovi za trajan opstanak, uzgoj, razmnožavanje, zaštitu i upotrebu divljači, bez obzira na vlasništvo. Lovište osniva kantonalna skupština na prijedlog kantonalnog ministarstva. Akt o osnivanju lovišta sadrži: naziv lovišta, granice i ukupnu površinu lovišta, vrste divljači koje ga naseljavaju, divljač koja je pod posebnom zaštitom i druge potrebne podatke. Lovišta koja se prostiru na površinama šuma sa posebnom namjenom (znanstvenog, kulturnog, vjerskog, povijesnog i dr. značenja) kao i na površinama koje predstavljaju izuzetno prigodna staništa rijetkih, vrlo rijetkih i vrijednih vrsta divljači, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) na prijedlog federalnog ministra može proglasiti posebnim lovištem. Ako se lovište nalazi na području dva ili više kantona, mišljenje za formiranje posebnog lovišta daju sporazumno kantonalni ministri. Aktom o osnivanju lovišta iz prethodnog stava Vlada Federacije određuje i korisnika lovišta.

Način određivanja granica lovišta, obilježavanje, kao i postupak osnivanja lovišta propisuje federalni ministar. Korisnik lovišta je dužan vidljivo obilježiti granice lovišta.

Ugovor o davanju lovišta na gospodarenje može se raskinuti:

• ako korisnik ne ispunjava uslove odnosno obaveze odreñene ovim zakonom, ugovorom ili ne gospodari u skladu sa odredbama lovno-privredne osnove;

• ako je potrebno da se zemljište, šuma ili voda koristi za ciljeve koji isključuju mogućnost bavljenja lovstvom

O raskidu ugovora odlučuje kantonalno ministarstvo koje je dalo lovište na gospodarenje. Korisnik lovišta kojem je lovište oduzeto raskidom ugovora, ima pravo na nadoknadu uloženih, a neiskorištenih sredstava. Visina nadoknade utvrđuje se sporazumom zainteresovanih ugovornih strana. U slučaju kada se ne može postići sporazum o visini nadoknade, odlučuje nadležni sud. Nadoknada za izgrađene objekte i uništenu divljač


Zakon o slatkovodnom ribarstvu (Službene novine FBiH br. 64/04)

Ovim zakonom uređuje se slatkovodno ribarstvo: ribolovne vode, ribolov, akvakultura, zaštita riba, ribarsko-čuvarska služba, upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom zakona, kaznene odredbe i druga pitanja koja su od značaja za oblast slatkovodnog ribarstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.

Aktom o određivanju ribolovnog područja utvrđuju se njegove granice i namjena (gospodarski ili športsko-rekreacijski ribolov), kao i područja ili zone gdje se može vršiti akvakultura.Granica između ribolovnih područja na tekućoj ribolovnoj vodi određuje se upravno na maticu toka od obale do obale, odnosno do glavnih obrambenih nasipa.

Korisnik je dužan vidno označiti granice ribolovnog područja, kao i mjesta na ribolovnom području na kojima je zabranjen ribolov (prirodna riblja plodišta i sl.). Korisnik je dužan označiti granice u roku od šest mjeseci od dana kada je počeo koristiti ribolovno područje, odnosno od dana zaključivanja ugovora, a granice na dijelu ribolovnog područja na kome je zabranjen ribolov tri mjeseca od dana početka zabrane. Federalni ministar ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar) donosi propis o načinu označavanja ribolovnog područja odnosno dijela ribolovnog područja. Fizičke i pravne osobe koje provode određene djelatnosti na vodotocima i akumulacijama i dovedu do pomora ribe, a za koju se utvrdi da su je prouzrokovali, moraju korisniku ribolovnog područja nadoknaditi štetu. Izgradnja ili rekonstrukcija brane, vodoprivrednog ili drugog objekta ili postrojenja na ribolovnoj vodi može se obavljati pod uvjetima da se osigura nesmetano razmnožavanje ribe, zaštita ribljeg fonda i migracija ribe. Ukoliko se ne osigura slobodna migracija ribe iz stavka 2. ovoga članka, investitor, odnosno drugi korisnik brane, vodoprivrednog ili drugog objekta ili postrojenja, dužan je nadoknaditi pričinjenu štetu korisniku ribolovnog područja suglasno odštetnom cjeniku u ribarstvu i donijeti program revitaliziranja životnih zajednica i dovesti ih u odgovarajuće stanje, uz osiguranje kontinuiranog poribljavanja radi održavanja prirodne reprodukcije. Korisnici dovodnih, turbinskih i drugih kanala dužni su ugraditi i održavati uređaje za sprječavanje ulaza ribe u te kanale. U kantonalnom ministarstvu vodi se registar stvarnih i potencijalnih zagađivača ribolovnih voda sa točnim podacima o vrsti štetne materije koja dospijeva u ribolovne vode.


Ko

rišt

enje

ze

mlji

šta

Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine FBiH br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10)

Ovim zakonom uređuje se: planiranje korištenja zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine kroz izradu i donošenje planskih dokumenata i njihovo provođenje, vrsta i sadržaj planskih dokumenata, korištenje zemljišta na nivou FBiH, nadzor nad provođenjem planskih dokumenata od značaja za FBiH, nadzor nad provođenjem ovog Zakona, kao i kazne za pravna i fizička lica. Planiranjem se, u smislu ovog Zakona, smatra plansko upravljanje, korištenje zemljišta i zaštita prostora Federacije kao osobito vrijednog i ograničenog dobra.

Proces za utvrđivanjem stanja lokacije, izgradnju i upotrebnu dozvolu, u skladu sa ovim zakonom, se sastoji od slijedećih stavki:• Podnošenje zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole za općinske vlasti zadužen za urbanizam. Ako projekt nije u njenoj nadležnosti, općinske vlasti službeno će proslijediti zahtjev Ministarstvu entiteta.• Nakon završetka projekta konačnog dizajna, nosilac projekta podnosi zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. Okolišna dozvola je u prilogu zahtjeva.• Nakon završetka građevinskih radova, izvođač radova podnosi zahtjev za upotrebnu dozvolu nadležnom organu. Nadležni organ imenuje komisiju za tehnički pregled objekta, koja izrađuje izvještaj o tehničkom pregledu. Nakon toga izdaje se upotrebna dozvola.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Službene novine br. FBiH 2/98)

Ovaj zakon definira pojam, upravljanje, zaštitu i uspostavljanje poljoprivrednog zemljišta (član 1), kao i raspodjelu odgovornosti za aktivnosti koje se odnose na kantone i općine. Također sadrži odredbe koje se odnose na stvaranje poljoprivrednog zemljišta izgradnjom sistema za navodnjavanje (čl. 48-52). U skladu sa članom 21. ovog zakona, zabranjeno je ispuštanje opasnih materija na poljoprivrednom zemljištu u takvim količinama koje mogu negativno utjecati na plodnost poljoprivrednog zemljišta i kvalitet proizvoda, kao i neprikladna upotreba mineralnih i organskih gnojiva,te pesticida. Međutim, ovaj zahtjev je opće prirode i nije kvantificiran.


Zakon o šumama (Službene novine FBiH, br. 23/02)

Ovim zakonom uređuje se očuvanje i zaštita šuma, jačanje njihovih ekoloških funkcija, planiranje u šumarstvu i upravljanje šumama, ekonomske funkcije, finansiranje obnove i unapređivanje šuma na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, nadzor nad sprovođenjem zakona, kaznena i druga pitanja vezana za upravljanje šumama.

Krčenje šuma je dozvoljeno samo ako je rezultat neka trajna korist i ako nema štetnih posljedica za okoliš. Dozvolu za krčenje šuma izdaje Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, uz suglasnost kantonalnih ministarstava nadležnih za šumarstvo. Dozvola će važiti za najviše godinu dana od dana izdavanja.

Uz zahtjev za dozvolu, mora se podnijeti:

a) izvadak iz zemljišnih knjiga ili katastra nekretnina kojima se dokazuje vlasništvo zemljišta i kopiju katastarskog plana;

b) mišljenje Federalne uprave za šumarstvo (u daljem tekstu: Federalna uprava);

c) procjenu okolišnog uticaja u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih propisa koji tretiraju zaštitu okoliša;

d) izvadak iz važećeg prostornog plana ako predloženo krčenje nije privremeno;

e) saglasnost organa nadležnih za zaštitu historijskog i prirodnog naslijeđa i vodoprivredu;

f) investiciono-tehničku dokumentaciju o opravdanosti krčenja u odnosu na funkcije šuma.

Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo, će od podnosioca zahtjeva naplatiti naknadu čija vrijednost se određuje u tržišnoj vrijednosti drveta koje se dobije krčenjem ili sječom dodajući troškove podizanja i održavanja novih šuma na površini koja ne može biti manja od iskrčene. Naplaćena sredstva su prihod namjenskog fonda za unapređenje šumarstva Federacije, u iznosu od 40% odnosno namjenskog fonda za unapređenje šumarstva kantona, u iznosu od 60% i ista se mogu koristiti samo u svrhu kupovine šuma, odnosno šumskog zemljišta ili za pošumljavanje u skladu sa odredbama ovog zakona.

spisak zakona i propisa o oklišu fbih & zdk

Documents