Naslov kolegija: SOCIOLOGIJA OBRAZOVANJA

1. Koje gledište zagovara slobodu razvoja prema vlastitim ambicijama i željama? LIBERALIZAM

2. Emile Durkheim zagovarao je PRENOŠENJE VRIJEDNOSTI I NORMI

3. Načelo koje je zagovarao T.Parsons, koje govori da nagrade i uspjeh dolaze prema zaslugama je MERITOKRATSKO NAČELO

4. Psiholozi koji su bili zagovornici teorije da IQ ovisi o biološkim, a ne okolinskim faktorima su :

Engleska: EYSENCK HANSAmerika: JENSEN ARTHUR

5. Boudon zagovara POZICIJSKU TEORIJU

6. Kompenzacijsko obrazovanje je OMOGUĆAVANJE DJECI IZ NIŽIH RADNIČKIH KLASA DA BI BILA NA ISTOJ RAZINI KAO I DJECA IZ VIŠIH SLOJEVA.

7. Illich je zagovarao RAZMJENU VJEŠTINA i MREŽE UČENJA

8. Bourdieu- KULTURNA REPRODUKCIJA

9. Fosterov zakon 1870. Godina10. prepoznajte pristup

a) FUNKCIONALIZAM- odnos prema konsenzusu vrijednosti, integracija, solidarnost

b) MARKSIZAM- moć, ideologija, proizvodni odnosi u kapitalizmu, alternativac) INTERAKCIONIZAM- mi pridajemo značenje vlastitom djelovanju, značenje se

izgrađuje u učionicama

1. STATIČKA DRUŠTVA su predindustrijska društva, u kojima je odgoj funkcija

obrazovanja, a njegov je cilj reprodukcija društvenih odnosa.2. SUVREMENE TENDENCIJE ŠKOLE: (proces skolarizacije):3. INSTITUCIONALIZACIJA4. INSTRUMENTALIZACIJA5. KANONIZACIJA6. ABOLICIJA7. POZNANSTVENJIVANJE8. BIROKRATIZACIJA9. AUTONOMIZACIJA

3. ASPEKTI RAZVOJA OBRAZOVANJA:

4. HISTORIJSKI5. STRUKTURNI6. FUNKCIONALNI

4. 2 GRUPE FJ ODGOJA (LEO KISTER):AFIRMATIVNA i EMANCIPATORSKA

5. osnovne kategorije relevantne za soc. odgoja:6. CILJEVI7. DISTRIBUCIJA MATERIJALNIH SREDSTAVA8. REGRUTIRANJE OSOBLJA9. SISTEM ULOGA10. FUNKCIJE (tradicionalne društvene tj. komunikativne, projektivne, odgojne,

obrazovne)

6. odgoj ima 3 razine ciljeva: INDIVIDUALNU, GRUPNU, INSTITUCIONALNU7. 4 osnovne grupe FJ (BALLAUFF): TRADICIONALNE, DRUŠTVENE

(KOMUNIKATIVNE), PROJEKTIVNE, ODGOJNE (OBRAZOVNE)8. 3 važne soc. FJ (DAHRENDORF): SOCIJALIZACIJA, RASPOREĐIVANJE

SOC. POZICIJA POJEDINACA, POŠTIVANJE SLOBODNOG VREMENA ZAPOSLENIH

9. Pristupi značajni za soc. istraživanja:10. TEORIJA ULOGA11. STRATIFIKACIJSKI12. ANALITIČKI13. TEORIJE PONAŠANJA14. SIMBOLIČKI INTERAKCIONALIZAM15. MARKSISTIČKI16. KRITIČKA TEORIJA DRUŠTVA17. KULTURNOANTROPOLOŠKI

10. sociološki pristupi istraživanju obrazovanja (FLERE):FUNKCIONALISTIČKI, TEORIJA KONFLIKTA, MODERNISTIČKI, MARKSISTIČKI

11. Prvo predavanje iz sociologije obrazovanja održao je 1907. na Yalleu HENRY SUZZALLO

12. Prvu knjigu iz soc. obrazovanja 1917. pod nazivom “SOCIOLOGIJA OBRAZOVANJA napisao je WALTER R. SMITH.

13. Prvi časopis iz soc. obrazovanja - “JOURNAL OF EDUCATIONAL SOCIOLOGY” - 1927./ 1928.

14. sociologija obrazovanja razvila se kao posljedica djelovanja sociologije na pedagogiju, disciplinarnog razvoja sociologije, ekspanzije obrazovanja(procesi, strukture i odnosi između obrazovanja i društva te unutar obrazovanja)

15. SOCIOLOGIJA OBRAZOVANJA je specijalna sociologija koja nastoji objasniti obrazovanje kao socijalno djelovanje, obrazovne procese, strukture, institucije i ciljeve kao društvene činjenice i kao rezultat društvenog i historijskog djelovanja

16. elementi obrazovanja (SPRANGER): INDIVIDUALITET, UNIVERZALITET, TOTALITET

17. specifičnosti akademskih institucija (PRAHL): EKSKLUZIVNOST, POSREDOVANJE ZNANJA, PROIZVOĐENJE ZNANJA, OSIGURAVANJE TITULE KAO DRUŠTVENE LEGITIMACIJE, STJECANJE VIŠE DRUŠTVENE POZICIJE, PREDSTAVLJA ZAVRŠETAK PROCESA OBRAZOVANJA

18. društvene FJ sveučilišta (PRAHL): INOVACIJE, TRADICIJSKA, LEGITIMACIJE, KVALIFICIRANJA, SOCIJALNE REPRODUKCIJE

19. pristupi istraživanju sveučilišta (PRAHL): HISTOGRAFSKI, HEMENEUTIČKI, INSTITUCIONALNI (FUNKCIONALISTIČKI), HISTORIJSKO-MATERIJALISTIČKA ANALIZA, KRITIČKA TEORIJA DRUŠTVA, STRUKTURALISTIČKI

20. PROFESIONALIZACIJA OBRAZOVANJA javlja se nastankom sveučilišta u srednjem vijeku.

21. prva sveučilišta: BOLOGNA 1088., PARIZ 1231., OXFORD 1167., CAMBRIDGE 1209.

22. prvo državno sveučilište NAPULJ 1224.23. ISPITI se uvode 1219. U BOLOGNI dekretom pape Honorija III. 24. SEPTEM ARTES LIBERALES ( izučavalo se na umjetničkim fakultetima),

QUADRIVIUM (aritmetika, geometrija, muzika, astronomija), TRIVIUM (gramatika, dijalektika, retorika)

25. RITUALI na sveučilištima nastaju kad se život INSTITUCIONALIZIRA i FORMALIZIRA

26. prvo novovjekovno sveučilište u Njemačkoj- HALLE 1697.27. KOMPENZACIJSKO ŠKOLOVANJE- dodatni obrazovni program za kulturno

deprivirane28. ZAGREBAČKO SVEUČILIŠTE osnovano je 1669.29. funkcionalisti: EMILE DURKHEIM, TALCOTT PARSONS, KINGSLEY

DAVIS WILBERT E. MOORO30. DURKHEIM: društvo može preživjeti samo ako među njegovim pripadnicima

postoji dovoljan stupanj homogenosti: obrazovanje reproducira i jača tu homogenost učvršćujući u djetetu od samog početka bitne sličnosti koje kolektivni život zahtjeva, bez tih bitnih sličnosti, suradnja, društvena solidarnost i sam društveni život ne bi bili mogući

31. DURKHEIM: odgoj je oblik sustavne socijalizacije mlade generacije32. DURKHEIM: glavna funkcija obrazovanja je prenošenje normi i vrijednosti

društva33. PARSONS: unutar obitelji o djetetu se sudi, formira ga se na temelju

partikularističkih normi. U širem društvu s pojedincem se postupa i o njemu se sudi na temelju univerzalističkih normi.

34. PARSONS: vrijednosni konsenzus je bitan da bi društvo djelotvorno funkcioniralo. U američkom društvu škole ucjepljuju 2 glavne vrijednosti: vrijednost postignuća i vrijednost jednakih šansi

35. PARSONS: obrazovni sistem funkcionira da bi raspodjelio ljudske resurse prema strukturi uloga društva odraslih

36. PARSONS: škola je glavni mehanizam podjele uloga37. MERITOKRATSKO NAČELO- uspjeh se postiže na temelju zasluga38. DAVIS: sistem školovanja je probni teren za sposobnost i sredstvo odabira za

smještanje ljudi u različite statuse u skladu s njihovim sposobnostima39. HALSEY FLOUD: školski sistem se sve više prilagođava ulozi servisa za radnu

snagu, te djeluje kao golemi aparat za regulaciju i obuku za razna zanimanja

40. LOUIS ALTHUSSER : reprodukcija radne snage uključuje 2 procesa:41. reprodukciju vještina potrebnih za uspješnu radnu snagu42. reprodukciju ideologije vladajuće klase i socijalizaciju radnika u njezinim

kategorijama43. LOUIS ALTHUSSER: uloga obrazovanja u kapitalističkom društvu je

reprodukcija podložne i poslušne radne snage44. SAMUEL BOWLES i HERBERT GINTIS: uspjeh u školovanju u vezi je sa

obiteljskim podrijetlom više nego s talentom i sposobnošću45. IVAN ILLICH: umjesto škola predlaže 2 alternative: RAZMJENA VJEŠTINA i

MREŽE UČENJA 46. BASIL BERNSTEIN: 2 oblika govornog obrasca: ograničeni

(PARTIKULARISTIČKA ZNAČENJA, prenose se implicitno) i razrađeni sistem znakova (UNIVERZALISTIČKA, prenosi se eksplicitno)

47. PIERRE BOURDIEU: glavna uloga obrazovnog sistema je “društvena funkcija eliminacije” pripadnika radničke klase iz viših razina obrazovanja, a postiže se neuspjehom na ispitima, samoeliminacijom. Škola se bavi “reprodukcijom etabliranog poretka”

48. PIERRE BOURDIEU : bitna uloga školskog sistema je kulturna reprodukcija49. A.H. HALSEY: status po zanimanju sve više ovisi o obrazovanju50. KONFORMIZAM- nekritičko prihvaćanje tuđih mišljenja51. MAX WEBER: statusna grupa je zajednica koja se temelji na zajedničkoj kulturi52. 1870. FOSTEROV ZAKON: besplatno državno školovanje u V. Britaniji,

obavezno do 10. God.53. RAYMOND BOUDON- POZICIJSKA TEORIJA: nejednakost u mogućnostima

obrazovanja nastaje na temelju:54. primarnog učinka stratifikacije= subkulturalne razlike između društvenih klasa55. sekundarnog= izniče iz stvarnog položaja osobe u klasnom ustrojstvu

52. ARTHUR JENSEN (SAD) i HANS EYSENCK (UK)- 80% inteligencije ovisi o genima

53. LIBERALIZAM- obrazovanje potiče osobni razvoj i samoispunjenje