sna@ni- · 2016-05-10 · sna@ni-integriranihep zavr{en je prvi ciklus kadrovskih prom-jena,...

SNA@NI -INTEGRIRANI HEPZavr{en je prvi ciklus kadrovskih prom-

jena, Hrvatska elektroprivreda je po-

slovnu 2003. godinu zavr{ila s dobiti,

elektroenergetske okolnosti u ovoj go-

dini su povoljne - saètak je prvog sa-

stanka nove Uprave HEP-a odrànog s

managementom Hrvatske elektroprivre-

de 6. travnja o.g. Takve informacije po-

godovale su dobroj ukupnoj atmosferi

prvog sastanka nakon imenovanje nove

Uprave. Naime, nakon malo vi{e od

mjesec dana neizvjesnosti, direktori su

"odahnuli", istina, do 30 lipnja - do

kada traju njihovi ugovori o radu. Osim

toga, HEP vi{e nije tvrtka sa statusom

"gubita{a" - prema konsolidiranim nere-

vidiranim rezultatima poslovanja u 2003.

godini ostvarena je dobit iz poslovanja

od 89,2 milijuna kuna, unato~ te{kim uv-

jetima poslovanja. I na kraju, po~etak

ove godine obiljeàvaju iznadprosje~no

povoljne hidrolo{ke okolnosti, visoka ra-

zina pogonske spremnosti proizvodnih

pogona, sustav radi pouzdano bez ve}ih

kvarova postrojenja, ostvaruje se

zna~ajan izvoz elektri~ne energije i - {to

je najva`nije - svi kupci opskrbljuju se

dovoljnim koli~inama elektri~ne energije.

Me|utim, dobroj atmosferi nisu pogodo-

vali samo pozitivni pokazatelji poslova-

nja potkrjepljeni brojnim podacima, nego

i uvaàvaju}i pristup predsjednika Upra-

ve HEP-a mr. sc. Ivana Mravka prema

najodgovornijim ljudima na{e tvrtke, koji

moraju biti pravodobno informirani o

strate{kim pravcima vo|enja HEP-a u

sljede}e ~etiri godine. Naime, uz pred-

stavljanje ~lanova nove Uprave te njiho-

vih zaduènja, odnosno podru~ja rada,

novoimenovanih direktora ovisnih

dru{tava, podru~ja i pogona, Direkcije za

ekonomske poslove i Sektora za eko-

nomske poslove HEP Distribucije d.o.o.,

mr. sc. I. Mravak izloìo je temeljna pola-

zi{ta rada Uprave koja }e biti iscrpno de-

finirana u njezinu programu. Izdvojio je

prioritetni poslovni cilj - sigurnost

opskrbe elektri~nom energijom svih ku-

paca na podru~ju Republike Hrvatske i

naglasio obvezu HEP-a za osiguranje do-

voljne snage u sustavu, kako bi se mo-

gao zadovoljiti porast potro{nje. Pritom

je jedna od najva`nijih zada}a Uprave

priprema izgradnje i izgradnja novih iz-

vora, jer zbog sve starije dobi proizvod-

nih postrojenja predvi|a se manjak ka-

paciteta, dugoro~no gledano. Predsjed-

nik Uprave naglasio je da HEP ima

zna~ajne razvojne mogu}nosti, da }e i

dalje podupirati gospodarski razvoj

Hrvatske, ostvarivati poslovna partner-

stva i izvan Hrvatske, a sve aktivnosti

provodit }e se temeljem tripartitnog so-

cijalnog partnerstva vlasnika HEP-a (Vla-

de Republike Hrvatske), Uprave i sindi-

kata HEP-a.

Svakako najzanimljivija poruka radnici-

ma HEP-a je cilj - Hrvatska elektroprivre-

da, sna`no integrirana tvrtka.

Ður|a Sušec,Glavni i odgovorniurednik HEP Vjesnika

U OVOM BROJUPoruke èlanova nove Uprave HEP-a 3, 4

Promjene u managementu HEP-a 5, 6

Nacionalni znaèaj ESCO projekata 7

Prvi sabor zaštite potrošaèa Republike Hrvatske 8-11

Amerièka donacija za studiju izvodljivosti novog bloka TE-TO Zagreb 13

Split, Kaštela i Trogir bez elektriène energije 14, 15

HEP sudionik programa EURELECTRIC-a "Razborito korištenje energije" 19

Podruèje Pogona Opatija na 20 kV naponu 22, 23

Otok Vir više nije "ni na nebu ni na zemlji" 32, 33

35

67

15

^LAN UPRAVE HEP-a ZAPROIZVODNJU ELEKTRI^NE ITOPLINSKE ENERGIJE

PRIMARNO - OSIGURATI NOVUSNAGU U SUSTAVU

- Proizvodnja je djelatnost uHEP-u u kojoj je, unato~ za-starjelosti na{ih elektrana isvega onoga {to iz toga pro-izlazi, najmanje pote{ko}a.Odràva se visoka razina ra-spoloìvosti postrojenja uzprimjerenu skrb radnika,osobito VKV majstora kojidrè sustav poznatom umi-je{no{}u i snala`ljivo{}u.

Za razliku od pro{le vrlosu{ne godine, kada su zbog skromnoga rada hidroelektra-na najve}i teret preuzele termoelektrane, po~etak ove go-dine bogat vodom omogu}uje maksimalni rad na{ihhidroelektrana. Trenuta~no se, zahvaljuju}i povoljnim hi-drolo{kim okolnostima, proizvode jeftiniji kilovatsati zele-ne energije, jer sve na{e hidroelektrane su pro{le godinedobile zelene certifikate.

U tijeku su tri velika projekta - revitalizacija postrojenja HEPeru}a, HE Zaku~ac i HE Gojak. Nedavno je potpisan iUgovor o ameri~koj donaciji, odnosno financiranju studijeizvodljivosti za novi blok u TE-TO Zagreb - visokou~inkovi-to kombi kogeneracijsko postrojenje snage 100 MW elek-tri~ne i 80 MW toplinske energije. Njime bi se zamijenilostaro postrojenje koje kao pogonsko gorivo koristi loìvoulje, a plin je za grad Zagreb ekolo{ki prihvatljivije gorivo.[to se ti~e okoli{a, uz proizvodna postrojenja i dalje }e sesustavno provoditi mjere njegove za{tite, sukladno svezahtjevnijoj regulativi u Hrvatskoj i u Europi.

S obzirom na predvi|eni porast potro{nje elektri~ne ener-gije, primarni cilj u sljede}em mandatnom razdoblju bit}e poticanje izgradnje novih izvora, osobito na po-dru~jima kojima zbog uravnoteènja proizvodnje i po-tro{nje trebaju temeljne elektrane.

U odnosima s dràvama u kojima je Hrvatska financiralaizgradnju termoelektrana, treba jo{ posti}i rje{enje za TEGacko kojom upravlja Elektroprivreda Republike Srpske iTE Obrenovac, kojom upravlja Elektroprivreda Srbije.

Manjak ljudi i nepovoljna dobna struktura, osobito u ter-moelektranama, obvezuju nas na pomla|ivanje i po-sve}ivanje ve}e pozornosti {kolovanju. Poznato je da se zaklju~na radna mjesta ne mogu primiti gotovi ljudi iz {kole,nego njih treba posebno educirati za poslove spove}anom odgovorno{}u. Jedino dobro pripremljenimladi ljudi koji su spremni preuzeti znanje od starijih ko-lega mogu preuzeti i odgovornost za upravljanje kapital-nom, visokovrijednom opremom.

^LAN UPRAVE HEP-a ZA PRIJENOSELEKTRI^NE ENERGIJE

MORAMO SEOSPOSOBITIZA RAD UEUROPI- Zadovoljan sam {to jeostvarena ve}ina projekata i{to su rije{ene pote{ko}ekoje sam izdvojio prigodompreuzimanja poslova ~lanaUprave HEP-a za prijenos2000. godine. Naime,

ostvareni su tada najavljeni na{i najve}i projekti - obnovaTS 400/110 kV Ernestinovo i izgradnja TS 400/220/110kV @erjavinec i pripadnih dalekovoda, kao i obnova svih uratu o{te}enih dalekovoda. Po~etkom svibnja, nakonzavr{etka TS @erjavinec, zapo~et }e proces priklju~enja tedvije TS na europsku mreù, kao i rekonekcija prve i drugesinkrone zone UCTE, bolje re}i - elektroenergetsko spa-janje sjevernog i jugoisto~nog dijela Europe.

Od va`nijih zada}a, pred nama je edukacija i pripremaoperatora prijenosne mreè (TSO - Transmition SystemOperator) za rad u Europi, {to zna~i da se moramo organi-zacijski, kadrovski i stru~no osposobiti te stvoriti primje-rene alate kako bi na{ sustav mogao funkcionirati. Ovomprigodom najavljujem izgradnju sustava vo|enja premamodelu 1 + 4 za kvalitetnu pripremu zajedni~kog radaoperatora prijenosne mreè. Jednako tako izdvajam i pro-jekt Electronic Highway za izmjenu podataka na najsuvre-menijim tehni~kim utemeljenjima.

Predstavnici HEP-a, njegove prijenosne djelatnosti, iznimnosu angaìrani i u radu me|unarodnih elektroenergetskihudruga gdje izravno stje~u, ali i prenose ekspertna znanja ododatnim zahtjevima koje je nametnula reforma elektroe-nergetskog sektora. Osobito sam ponosan zbog ~injenice{to su stru~njaci iz prijenosne djelatnosti bili nositelji pro-cesa reforme hrvatskog elektroenergetskog sektora u HEPgrupi, a dinamika njenog provo|enja u proteklom razdoblju,na me|unarodnoj razini ocijenjena je impresivnom. Na do-brom smo putu da zadovoljimo sve traène uvjete.

Budu}i da rad u integriranoj Europi traì jako velike prom-jene, trebaju nam obu~eni, sposobni i odlu~ni manageri.Veliki je problem neuskla|enosti koli~ine posla, razineobu~enosti i vrednovanja takvoga rada. U tijeku je izradaprograma rada Uprave HEP-a u koji }emo, u strate{komsmislu, implementirati na{e èlje, odnosno potrebe.

U lipnju ove godine istje~u ugovori za radnike s posebnimovlastima, a produljenje tih ugovora ovisit }e o rezultatuvrednovanja njihova dosada{njega rada, o njihovoj èlji dataj posao obavljaju i dalje, ali i osposobljenosti za sudje-lovanje u provo|enju reforme.

U dvosmjernom procesu, provodit }emo stimulativnemjere za umirovljenje na{ih ljudi, odnosno zapo{ljavat}emo mlade stru~njake i na taj na~in pomladiti kadrovskustrukturu. êka nas puno posla, a svjesni smo da je u sve-mu tome glavni ~imbenik - ~ovjek.

^LAN UPRAVE HEP-a ZA DISTRIBUCIJUI OPSKRBU ELEKTRI^NOM ENERGIJOMI PROIZVODNJU ELEKTRI^NE ENERGIJEIZ NE KR[KO

GUBICIELEKTRI^NEENERGIJE -NAJVE]IPROBLEM- HEP vidim kao nacionalnutvrtku, ~ija je osnovna funkci-ja sigurna i dugoro~no pouz-dana opskrba elektri~nom

energijom. Njena cijena treba omogu}avati obnovu sustava iizgradnju novih elektrana kako bi se pokrivao predvi|eni porastpotro{nje elektri~ne energije. Cijena elektri~ne energije,tako|er, mora respektirati postoje}i standard gra|ana i biti po-voljan input za hrvatsko gospodarstvo.

Podru~ja koja su mi pripala, sukladno podjeli zaduènja ~lano-va Uprave, su distribucija i opskrba elektri~nom energijom,kao i proizvodnja elektri~ne energije iz NE Kr{ko.

Distribucija predstavlja kompleksan sustav. Preko tog sustava,koji je ra{iren i do posljednje kapilare Hrvatske, HEP najve}imintezitetom komunicira s javno{}u i potro{a~ima.

Preliminarna analiza poslovanja u djelatnosti distribucije iopskrbe ukazuje na ~injenicu da su mogu}a, ali i nu`na, mno-ga pobolj{anja u tehni~kom, ekonomskom, kadrovskom i or-ganizacijskom smislu.

Najve}i problem distribucije, odnosno HEP-a, su gubici elek-tri~ne energije. Ta je tema iza{la iz okvira HEP-a i u{la u samvrh op}e i politi~ke javnosti. Da bi se smanjili tehni~ki gubicipotrebna su znatna ulaganja. Za smanjenje netehni~kih gubita-ka potreban je zaokret i promjena pristupu poslovanju u sva-kom smislu.

Vrlo je va`no aktivirati vlastite ljudske i materijalne kapaciteteunutar distribucije te dati zna~aj sposobnim ljudima u smisluunaprje|ivanja poslovanja. Racionalizacijom poslovanja otva-ra se dodatna mogu}nost i potreba stimulacije radnika. Vrlo jeva`no obnavljanje kadrovskih potencijala u vitalnim segmenti-ma distribucije i opskrbe.

U odnosu na poslovanje NE Kr{ko, usmjerenje HEP-a kao suo-sniva~a Elektrane je prema odràvanju sigurnosnih i ekonom-skih parametara elektrane na prihvatljivoj razini. Poslovnapolitika, naime, bit }e usmjerena na kontinuirana ulaganja uvitalne sustave elektrane kako bi se stvorili preduvjeti za pro-duljenje njenog ìvotnog vijeka i nakon 2023.godine.

Nekoliko je osnovnih ~injenica koje uvjetuju na{ odnos premanuklearnoj energiji. To su trend porasta potro{nje elektri~neenegije u Hrvatskoj te rast cijena elektri~ne energije na europ-skom trì{tu, rast cijena fosilnih goriva, kao i ograni~enemogu}nosti dobave tih energenata. Povrh toga, treba uzeti uobzir i globalna ograni~enja emisije stakleni~kih plinova kojase odnose i na Hrvatsku.

Uzev{i u obzir sve navedeno, nuklearna energija postaje svekonkurentnija tako da nuklearne elektrane predstavljaju dugo-ro~no pouzdan izvor elektri~ne energije. Te ~injenice odre|ujui na{ odnos prema NE Kr{ko.

Nastojat }u promicati navedena usmjerenja kroz rad Uprave.Pri tomu vrlo je va`na okomita komunikacija, kao i korisni pri-jedlozi od svakog radnika vezani na unaprje|ivanje poslovanja.

poruke

HEP VJESNIK 158, O@UJAK 2004. 3

U PRO[LOM BROJU HEP VJESNIKA, NAKON IMENOVANJA NOVE UPRAVE HEP-a, OBJAVILI SMO IZRAVNO OBRA]ANJEPREDSJEDNIKA UPRAVE MR.SC. IVANA MRAVKA I KRATKE RADNE BIOGRAFIJE SVIH ^LANOVA UPRAVE.U OVOM BROJU, NAKON PODJELE PODRU JA RADA, DONOSIMO IZJAVE ^LANOVA UPRAVE KAO KRATKU PORUKURADNICIMA IZ TIH PODRU JA HEP-a O TEMELJNIM STRATE[KIM PRAVCIMA RADA I POSLOVANJA U IDU]EMÊTVEROGODI[NJEM MANDATNOM RAZDOBLJU.UKRATKO PREDSTAVLJAMO I NOVE LJUDE U MANAGEMENTU HEP-a, KOJI SU PREUZELI DU@NOSTI 1. TRAVNJA OVE GODINE.

Ante Despot

Mr. sc. Ivica Toljan

Mr. sc. Kaìmir Vranki}

poruke

4 HEP VJESNIK 158, O@UJAK 2004.

^LAN UPRAVE HEP-a ZA EKONOMSKO-FINANCIJSKEPOSLOVE

VA@AN DOPRINOS EKONOMSKE FUNKCIJE UPROCESU TRANSFORMACIJE

U PROTEKLE ~etiri godine, u kojima sam obna{aofunkciju ~lana Uprave HEP-a za ekonomsko-financij-ske poslove, financijska strategija bila je usmjerenana unaprje|ivanje poslovanja i prelazak iz podru~japoslovanja s gubicima u podru~je pozitivnog poslo-vanja na razini HEP grupe. Rezultati su omogu}iliprihva}anje HEP-a kao samostalnog respektabilnogpartnera na me|unarodnom financijskom trì{tu, ajednako tako dono{enje i provedbu odluka, uputa ikonkretnih mjera koji su HEP i u doma}em okru`juu~vrstili kao prvoklasnog poslovnog partnera.

Zapo~eo je vrlo sloèn i zahtjevan proces preoblikovanja Hrvatske elektroprivrede izokomito organizirane tvrtke s monopolnom pozicijom u koncern koji za sada ~ini de-setak trgova~kih dru{tava s ograni~enom odgovorno{}u i vladaju}e dioni~ko dru{tvo.Oni }e imati specifi~na mjesta u uvjetima regulacije i trì{nog nadmetanja.

Izniman doprinos definiranju svih promjena ekonomskih odnosa u procesu transfor-macije dali su djelatnici Direkcije za ekonomske poslove, a jednako tako u imple-mentaciji tih promjena nositelji ekonomske funkcije u trgova~kim dru{tvima injihovim organizacijskim dijelovima. Izmjene i prilagodbe proveo je Sektor za po-slovnu informatiku u zajedni~kom informacijskom sustavu, a obuhva}ene su sve fi-nancijsko-ra~unovodstvene i ostale poslovne aplikacije.

Proces transformacije nije zavr{en i to je svakako primaran zadatak u ovom mandat-nom razdoblju. Tu prvenstveno mislim na ugovorno definiranje ukupnih korporativnihodnosa u HEP grupi, u okviru kojih }e se pozicionirati i ekonomska funkcija.

Potrebno je definirati nadle`nosti, poslove i odgovornosti ekonomske funkcije - kakou HEP-u d.d. tako i u ostalim dru{tvima, kao i me|usobne odnose u okomitoj poveza-nosti nositelja funkcije u HEP grupi. To }e omogu}iti da se rukovoditelji ekonomskihposlova usredoto~e na podru~je svoje nadle`nosti - na podizanje kvalitete i efikasno-sti rada u obavljanju svakodnevnih poslova, na aktivno sudjelovanje u unaprje|ivanjuposlovnih procesa. Oni moraju biti pouzdana potpora managementu na svim hijerar-hijskim razinama.

U idu}em mandatnom razdoblju, na{i napori osim u podru~ju restrukturiranja bit }eusmjereni jednakim intenzitetom i na pove}anje efikasnosti naplate uz kontinuiranubrigu, ~i{}enje portfelja potraìvanja, poduzimanje nu`nih mjera u djelatnostima ukojima se ostvaruju gubici u poslovanju, daljnje smanjenje tro{kova poslovanja, kao ipromjene u politici nabave strate{kih materijala i opreme. Dakako, i na optimiranje iz-vora financiranja u ~emu je bitan investicijski kreditni rejting koji je HEP zadrào sveove godine i na disciplinu u poslovanju - pridràvanjem financijskih okvira zadanihplanovima.

Ekipiranje mladim stru~njacima, sustavna edukacija i stru~no usavr{avanje radnikaekonomske funkcije, pra}enje i planiranje karijere vrhunskih kadrova, uspostava su-stava primjerenog nagra|ivanja - to su podru~ja kojima }emo se ubudu}e trebatiznatno vi{e baviti.

Osim toga, nu`na je stalna izgradnja i unaprje|ivanje zajedni~kog informacijskog su-stava koji }e biti potpora poslovnom odlu~ivanju i funkcioniranju korporacijskih od-nosa, kao i povezivanje s informacijskim sustavima na{ih poslovnih partnera (banke idruge financijske organizacije) u cilju pove}anja produktivnosti poslovnih procesa.

Sve te aktivnosti odvijat }e se u kontekstu daljnje reforme energetskog sektora i pred-stavljat }e doprinos ekonomske funkcije u na{im nastojanjima da HEP grupa zadrìsvoju vode}u ulogu i pozicionira se kao regionalni igra~ spreman za izazove poslo-vanja u uvjetima trì{nog natjecanja.

Darko Beli}

^LAN UPRAVE HEP-a ZA PROIZVODNJU I DISTRIBUCIJUTOPLINSKE ENERGIJE, DISTRIBUCIJU PLINA I ENERGETSKUUÎNKOVITOST

HEP IMA ZNANJANAJPRIJE moram iskazati zadovoljstvo onim {to smo u Hrvatskojelektroprivredi odradili u protekle ~etiri godine, kada sam bio na~elu tvrtke. Pritom, prije svega mislim na sigurnost sustava i sigur-nost opskrbe svih na{ih potro{a~a. Sigurno da je svakom ozbiljnom~ovjeku, ozbiljnom inènjeru, izazov i ~ast voditi svoju tvrtku. Zamene je to, iskreno, bio profesionalni izazov ìvota. Bila je to prigo-da da se najizravnije doìvi istinski zna~aj i veli~ina HEP-a, ali i dase doìvi osje}aj odgovornosti za vlastite poteze. Sada mogu malomirnije analizirati svu tu osjetljivost, pa i dramati~nost zbivanja,odluka, pogonskih doga|aja i okruènja u kojemu radi na{a tvrtka.

Dakako, i za novu }e Upravu okolnosti biti jednako zahtjevne. I daljesve na{e odluke moraju biti odmjerene, jer u na{em poslu nema laganih i neobvezuju}ih odluka.

Moramo poja~ati odgovornost za tvrtku, za ispunjenje njene misije. U to }emo nastojati uklju~itisve i graditi osje}aj va`nosti svakog radnika, jer samo tako moèmo oja~ati razumijevanje i potpo-ru za poteze Uprave. Moramo otvarati prostor za ljude koji znaju, jer HEP ima znanja. Aktiviranjeznanja i odgovornost za njegovu primjenu na{ je najdragocjeniji zadatak.

Proizvodnja i distribucija ogrjevne topline, distribucija plina i projekti energetske u~inkovitosti,na{e su djelatnosti od kojih ubudu}e o~ekujemo stalni rast i sve bolje poslovne u~inke.

HEP-Toplinarstvo je najve}i opskrbljiva~ ogrjevnom toplinom u Hrvatskoj i vrlo vaàn dio ukupnogposlovnog sustava HEP grupe. Toplinarstvo o~ekuje ono {to su temeljne, elektroenergetske djelat-nosti u HEP-u velikim dijelom ve} pro{le, a to je dono{enje temeljnih zakona i ve}ine podzakon-skih akata. Rije~ je, u prvom redu, o dugo pripremanom Zakonu o proizvodnji, distribuciji i opskrbitoplinskom energijom te novom Tarifnom sustavu za toplinsku djelatnost, koji }e vrijediti za ispo-ru~itelje, odnosno kupce toplinske energije u ~itavoj Hrvatskoj. Na toj, rekao bih strategijskoj,dràvnoj razini - moramo potaknuti rje{avanje jo{ nekoliko pitanja va`nih za status i razvoj toplinar-stva. To je, prije svega, ostvarenje statusa kogeneracijskih postrojenja, s jedne strane kao po-vla{tenih proizvo|a~a u sustavu, a s druge strane kao povla{tenih potro{a~a plina.

Va`no je naglasiti da }emo intenzivno zapo~eti uvo|enje pojedina~nog mjerenja isporu~ene toplin-ske energije po stanovima. To je, dakako, u skladu s europskim normama, ali {to je jo{ va`nije - uskladu s potrebama i zahtjevima na{ih kupaca. Svaki na{ potez koji kupci osjete kao pobolj{anje usmislu korektnosti i pravednosti u me|usobnom odnosu, bit }e pozdravljen i nagra|en. Od ostalihprioriteta u toplinarstvu spomenuo bih zamjenu dotrajalih vrelovoda, prebacivanje dijela potro{a~a sposebnih kotlovnica na centralizirani toplinski sustav, razvoj toplinskog sustava u Sisku...

Distribucija plina u HEP-u tako|er, kao i toplinarstvo, ima dugu tradiciju. I u toj djelatnosti svakakotreba respektirati ~injenicu da je HEP Plin d.o.o. prema prodaji drugi, a prema broju sklopljenihkoncesijskih ugovora najve}i distributer prirodnog plina u Hrvatskoj. To je definitivno, posljednjihgodina, prema rastu najdinami~nija djelatnost u HEP-u, s dobrim perspektivama, zbog op}e prih-vatljivosti plina kao energenta i na{ih planova i mogu}nosti. Me|utim, ograni~avaju}i ~imbenik suraspoloìve koli~ine plina u Hrvatskoj, {to svakako osje}amo i u na{oj temeljnoj djelatnosti proiz-vodnje elektri~ne energije.

Poseban izazov je postavljanje i ja~anje jedne od na{ih najmla|ih djelatnosti u HEP grupi - imple-mentacija projekata energetske u~inkovitosti, za {to je zaduèna na{a tvrtka HEP ESCO. Na tomprojektu na razini Dràve sura|ujemo s vi{e doma}ih i inozemnih institucija i time je ve}a na{a od-govornost za njegovu provedbu, jer od njegove primjene o~ekujemo stvaranje i pro{irenje trì{taza programe energetske u~inkovitosti u Hrvatskoj. Svakako, to je jo{ jedna od aktivnosti na kojimase podudaraju na{i gospodarski interesi s interesima na{ih kupaca, kod kojih poti~emo racionalnupotro{nju energije, koja dovodi do manjih tro{kova i ve}eg zadovoljstva kupaca.

Na kraju, htio bih naglasiti da, premda niti jedna uprava HEP-a nema lagane i jednostavne zada}e,vjerujem da }e zbog vremena u kojem ìvimo, zbog na{ih radnika, nova Uprava u~initi sve da osta-ne u povijesti HEP-a kao uspje{na, za svoje ljude, potro{a~e i za svog vlasnika.

Naime, vrijednost i snaga HEP-a predstavlja u velikom dijelu snagu i vrijednost njezina vlasnika -Republike Hrvatske. U toj Upravi, istinska je ~ast imati mjesta.

Ivo ôvi}


NADZORNI ODBOR

TEMELJNI DOKUMENTI, POSLOVANJE,FINANCIRANJE

NADZORNI odbor Hrvatske elektroprivrede odrào jesvoju drugu sjednicu 29. oùjka o.g.

Uz dono{enje Poslovnika o radu Nadzornog odbora iPoslovnika o radu Uprave Dru{tva, Nadzorni odbor jeprihvatio informaciju o rezultatima poslovanja Hrvatskeelektroprivrede u 2003. godini.

Nadzorni odbor dao je suglasnost Upravi HEP-a dazapo~ne postupak dobivanja suglasnosti Vlade Repu-blike Hrvatske za zaduènje HEP-a d.d. kod Citibank,London do iznosa od 50 milijuna eura za djelomi~no fi-nanciranje Plana investicija za 2004. godinu.

Jednako tako, Nadzorni odbor se suglasio s prijedlo-gom Uprave HEP-a o prolongiranju kratkoro~ne revol-ving linije do 15 milijuna eura kod Citibank, RtBudimpe{ta za financiranje pozicija iz Gospodarskogplana za 2004. godinu.

(Ur)

PROMJENE UMENAGEMENTUHEP-aU pojedinim dijelovima HEP-a imenovani su novi ljudi koji supreuzeli du`nosti 1. travnja o.g.

U HEP - Proizvodnji d.o.o. direktorom je imenovan @eljkoDori}, dipl.ing.str., a dosada{nji direktor HEP-Proizvodnjed.o.o. Josip Gabela, dipl.ing.el. imenovan je direktorom Sekto-ra za hidroelektrane (umjesto Dalibora Bojani}a). DirektoromProizvodnog podru~ja hidroelektrana Jug sa sjedi{tem u Splituimenovan je @eljko Kljakovi} Ga{pi}, dipl.ing. (umjesto StipanaLovri}a). Tomislav Mileti}, imenovan je direktorom Pogona HEna Krki s mjesta tehni~kog direktora toga Pogona, Kajo Krstulo-vi} imenovan je direktorom HE Kraljevac, a prethodno je bio di-rektor Pogona HE na Krki, a Luka Grgat je imenovan direktoromPogona HE Orlovac gdje je prethodno obavljao poslove rukovo-ditelja odràvanja u tom Pogonu.

U HEP-Distribuciji d.o.o. direktorom je imenovan Mi{o Jurkovi},dipl.ing.el., a dosada{nji direktor HEP-Distribucije d.o.o. AntePavi}, dipl.ing.el. imenovan je pomo}nikom direktora (ranije ne-popunjeno mjesto). Direktorom Sektora za ekonomske posloveimenovan je Danijel ûljat, dipl.oec. (ranije nepopunjeno mje-sto). Direktorom DP Elektrodalmacija Split imenovan je RenatoPrki}, koji je bi pro~elnik za gospodarstvo, komunalnu djelatnosti upravljanje prostorom u Poglavarstvu grada Solina.

U vladaju}em dru{tvu Hrvatska elektroprivreda d.d., direkto-rom Direkcije za ekonomske poslove (ranije nepopunjenomjesto) imenovan je Ante Matijevi}, dipl. oec.

ANTE MATIJEVI], DIREKTOR DIREKCIJEZA EKONOMSKE POSLOVE

Ro|en je 1951.godine. Osnov-nu {kolu i kla-si~nu gimnazijupoha|ao je uSplitu, a Fakul-tet ekonomskih

znanosti u Zagrebu.

Od 1975. do 1985.godine radio je splitskojgra|evinskoj tvrtki G.P. "Melioracija" (1900 za-poslenih s prosje~nim godi{njim brutto pro-duktom, uklju~uju}i i inozemna gradili{ta, odpribli`no 140 miljuna dolara.)

Tijekom gra|evinske karijere obna{ao je po-slove od materijalnog, pogonskog i financij-skog knjigovodstva, samostalnog projektantasustava nagra|ivanja, samostalnog planera ivoditelj analize i plana, a najve}i dio otpadaoje na komercijalne poslove (samostalni ko-mercijalist, voditelj komercijalnih poslova i nakraju rukovoditelj komercijalnog sektora).Kra}e razdoblje radio je na gradili{tu u Iraku usvojstvu financijsko komercijalnog stru~njaka.

Od poslova u gra|evinskoj tvrtki radio je, bilokao voditelj ili kao ~lan vi{e razli~itih stru~nihtimova, na brojnim zna~ajnim poslovima iprojektima, kako za vlastitu ku}u tako i za {ireasocijacije u okviru kojih je ta ku}a djelovala,a osobito su bili zna~ajni projekti optimiranja iobjedinjavanja pojedinih zna~ajnih funkcijapet velikih splitskih gra|evinskih tvrtki(udruènje "25.Maj"), kao i projekt ustroja

tvrtke s aspekta podizanja produktivnosti kroz op-timiranje organizacije gradili{ta.

Na svim tim projektima bile su uklju~ene znan-stvene institucije kao {to je Gra|evinski fakultet iliEkonomski institut u Splitu.Vrlo zna~ajni diostru~nog anga`mana posvetio je implementacijiinformati~kih tehnologija, kako u obradi podataka,a sobito u upravljanju procesima rada i planiranjuproizvodnje u gra|evinskoj djelatnosti.

Bio je, tako|er, vi{egodi{nji predstavnik tvrtke uzna~ajnim asocijacijama u okviru tada{nje dràvekao {to su Ingra i Koopinvest.

Od 1985. godine radi kao rukovoditelj Slu`be zaprodaju i odnose s potro{a~ima u DP Elektrodal-macija.

Uz poslove vo|enja Slu`be, permanentno je bio uk-lju~en, bilo kao voditelj ili ~lan stru~nih timova narazini HEP-a, pri realizaciji brojnih zajedni~kih pro-jekata za poslove opskrbne funkcije. Osobito je bioangaìran u osmogodi{njem razdoblju vo|enjatima za standardizaciju i unifikaciju poslovnih pro-cesa u podru~ju prodaje i odnosa s potro{a~ima zapodru~je HEP-a.. Najzna~ajniji poslao bio je usvojstvu jednog od voditelja projekta informatizaci-je sveukupnog poslovanja opskrbne djelatnosti,kao jednog od najpretencioznijih projekata - kakoza HEP, tako i za njegov stru~ni curriculum.

U poslovnoj karijeri obna{ao je poslove ~lana ilipredsjednika u ~etiri nadzorna odbora, a tako|er jeradio na programima sanacije i restrukturiranjatrgova~kih dru{tava iz okvira dioni~kog portfeljaHEP-a.

^lanovi Nadzornog odbora i Uprave HEP-a prigodom druge sjednice Nadzornog odbora Dru{tva

poslovanje

@ELJKO DORI], DIREKTOR HEPPROIZVODNJE d.o.o.@eljko Dori} je ro|en 1957. godine. Nakon {to je u lipnju 1982.godine diplomirao na FSB-u, Sveu~ili{ta u Zagrebu, te godine za-poslio se u tvrtki Pomgrad - Split kao rukovoditelj Mehanizacije narazli~itim gradili{tima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Od 1984. do1987. godine radio je u projektantskoj tvrtki ING-BIRO - Split, gdjeje nakon poloènog stru~nog ispita obavljao poslove samostalnog

projektanta i nadzornog inènjera.

U Hrvatskoj elektroprivredi zaposlio se 1997. godine kao nadzorni inènjer pri izgradnji HE \ale,gdje radi do 1990. Kao dragovoljac je u Hrvatskoj vojsci od 1991. do lipnja 1992. godine i nositeljje Spomenice Domovinskoga rata. Potom, do 1993. godine je u Inènjeringu za izgradnju radio naizradi katastra termoenergetskih objekata, a voditelj je i Interventnog programa za podru~je Dalma-cije. Naime, u razdoblju od 1992. do 1994. godine, pod njegovim rukovodstvom izgra|ene su~etiri farme dizelskih agregata snage od pribli`no 50 MW te dva plinska bloka 52 MW.

Godine 1995., @eljko Dori} imenovan je direktorom Proizvodnog podru~ja hidroelektrana Jug, a tuje du`nost obna{ao do 2000. godine. Od tada je raspore|en na mjesto savjetnika u PP HE Jug.

Od 2002. godine ~lan je Upravnog odbora Razreda strojara u Komori arhitekata i inènjera ugraditeljstvu.

MI[O JURKOVI], DIREKTOR HEPDISTRIBUCIJE d.o.o.Mi{o Jurkovi} je ro|en 1956. godine u Dubrovniku. Diplomiraoje na Elektrotehni~kom fakultetu, Sveu~ili{ta u Zagrebu.

Od 1981. do 1990. godine radio je u Kon~aru i to sedam godinau Montaì postrojenja, a dvije godine u Inènjeringu. Potom,1990. godine radi u ABB INDUSTRIA u Milanu, da bi se 1994.godine vratio u Kon~ar - Inènjering za energetiku i transport.

Tijekom rada u spomenutim tvrtkama, M. Jurkovi} obavljao je poslove projektiranja, ispitiva-nja i pu{tanja u pogon postrojenja - u elektroprivredi i industriji. Spomenimo TS 110/xZden~ina, Zapre{i}, Zagreb - Sjever, Centar, TS 110/20 kV Zadar Centar, Pag, TS400/220/66/20 Yazd, Iran, kao i INA Rafinerija Sisak te hidroelektrane âkovec, Vuhred i Sol-kan.

U okviru poslova ispitivanja i za{tite postrojenja M. Jurkovi} je bio angaìran u INA-OKI,INA-DOKI, INA ETAN. Tako|er je u okviru tvrtke Mobarakeh Steel Complex u Iranu radio naispitivanju i pu{tanju u pogon TS 66/6,6/0,4 kV te upravljanju i za{titi energetskih postrojenjau hladnim i toplim valjaonicama, kao i dizelskih elektrana. Osim toga, obavljao je posloveprojektiranja, ispitivanja i pu{tanja u pogon, za{tite, upravljanja i mjerenja TS 35/10 kV (Omi{,Bol, Hvar, \ur|evac, Katoro, Faàna, Virovitica...).

M. Jurkovi} je bio voditelj Projekta sekundarne opreme TS 400/110 kV Ernestinovo i TS400/220/110 kV @erjavinec.

NOVI LJUDI

@ELJKO KLJAKOVI] GA[PI],DIREKTOR PP HE JUG,SPLIT@eljko Kljakovi} Ga{pi} ro|en je 1955. godine u Soli-nu. U Splitu je zavr{io srednju Tehni~ku {kolu (smjerjaka struja) i studij elektroenergetike na FESB-u, gdjeje diplomirao 1979. godine. Prvo radno mjesto u nje-govoj raznolikoj i zanimljivoj karijeri bilo je profesor-

sko i to u sinjskoj Srednjoj {koli gdje je, tijekom dvije godine, predavao matematikui tehni~ki odgoj. Od 1982. do 1984. godine radi kao ispitiva~ u tvrtki Kon~ar - Elek-troure|aji u Splitu, odakle odlazi u Inènjering splitske Brodogra|evne industrije.êtiri godine poslije, to~nije 1988., zapo{ljava se u Zavodu za za{titu na radu, a1993. godine prelazi u Komunalni fond grada Solina. U DP Elektrodalmacija je od1996. godine na radnom mjestu voditelja Odsjeka za ZNR i ZOP, gdje ostaje do 1.travnja 2004. kada je imenovan direktorom PP HE Jug.

RENATO PRKI], DIREKTOR DPELEKTRODALMACIJA SPLITRENATO PRKI], diplomirani inènjer elektrotehnike, ro|en je 1968. godi-ne u Splitu. Osmogodi{nju {kolu zavr{io je u Solinu, a MIOC i Fakultetelektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu.

Nakon zavr{enog {kolovanja osniva i sedam godina vodi privatnu tvrtkuElmap, a od 2000. godine pri Poglavarstvu grada Solina obavlja poslovepro~elnika za gospodarstvo, komunalnu djelatnost i upravljanje prosto-

rom. Upravo na poslovima komunalne infrastrukture, zna~i, izgradnje i obnove solinske vodoopskrbne ikanalizacijske mreè R. Prki} dao je svoj potpuni doprinos. Zna~ajnim pomacima, koji su posljednjihgodina doprinijeli razvitku ovog lijepoga grada, uz ve} spomenuto, izdvaja se i izgradnja nove osnov-ne {kole, a posebice izgradnja cijelog niza novih elektroenergetskih objekata. Vjerojatno }e dosada{njavi{egodi{nja dobra poslovna suradnja Grada Solina s HEP-om i posebice Elektrodalmacijom, biti i na-dalje nastavljena.

O pogledima R. Prki}a i viziji razvoja velikoga Distribucijskog podru~ja Elektrodalmacija progovorit}emo u jednom od idu}ih brojeva HEP Vjesnika.

TOMISLAV MILETI],DIREKTOR POGONAHE NA KRKIRo|en je 24. sije~nja 1971. godine u Zagrebu. Diplomi-rao je na Fakultetu elektrotehnike u Zagrebu 1994. godi-ne. Ima poloèn stru~ni ispit iz elektrotehnike. U HEP jedo{ao 1996. godine iz tvrtke ERICSSON i to na radnomjesto inènjera za automatiku i veze u HE Miljacka. Od1998. godine je tehni~ki rukovoditelj Pogona HE na Krki.Direktorom Pogona HE na Krki imenovan je 1. travnja2004. godine.

KAJOKRSTULOVI],DIREKTOR HEKRALJEVACRo|en je 22. travnja 1944. godineu Splitu, gdje je 1967. godine i di-plomirao na FESB-u, smjer ener-getika. Od 1968. godine zaposlen

je u Brodogra|evnoj industriji Split - Specijalni objekti kao ruko-voditelj Elektroodjela. Pet godina (1980.-1985.) je plovio, usvojstvu oficira-elektri~ara, na automatiziranim brodovima jedneameri~ke tvrtke. Nakon povratka na kopno, zapo{ljava se u Dal-macija-cementu u Solinu na radnom mjestu glavnog energe-ti~ara u Odjelu investicija. U vrijeme redukcija u Dalmaciji, 1993.godine, u suradnji s HEP-om bio je odgovorna osoba za montaùi pu{tanje u rad prve dizelske elektrane. Po~etkom 1994. godineprelazi u HEP na radno mjesto rukovoditelja PTE Dujmova~a,gdje ostaje do 1997. godine kada u Pogonu HE Kraljevac preuzi-ma poslove tehni~kog rukovoditelja. Od 1999. do 31. oùjka2004. godine obavljao je du`nost direktora Pogona HE na Krki.

LUKA GRGAT,DIREKTORPOGONA HEORLOVACRo|en je 29. oùjka 1962.godine u Otoku kod Sinja.Diplomirao je na FESB-u uSplitu, smjer Elektroenerge-tika, s temom Kori{tenje snage i energije hidroelektrana.Radnu karijeru je zapo~eo 1988. godine kao predava~ naprogramima elektro struke u Tehni~koj {koli u Sinju, a od1995. godine profesionalno je obna{ao du`nost na~elnikaop}ine Otok. U HEP-u je zaposlen od 1. velja~e 1997.godinei to u Stru~nim slu`bama PP HE Jug, s tim da je bio raspo-re|en u HE Orlovac. Od 16. velja~e 2000. godine radi na po-slovima rukovoditelja odràvanja u HE Orlovac (pogonRuda i pogon CHE Bu{ko Blato). Poloìo je stru~ni ispit i~lan je Komore arhitekata i ovla{tenih inènjera u gradi-teljstvu.

promjene


Pripremili: \ur|a Su{ec,Marica @aneti} Malenica, Vero~ka Garber

PREDSTAVLJANJE PROJEKTA ENERGETSKE UÎNKOVITOSTI

NACIONALNI ZNAÂJ ESCO PROJEKTA

U HRVATSKOJ gospodarskoj komori u Zagrebu, 29. oùjka ovegodine, predstavljen je Projekt energetske u~inkovitosti u Repu-blici Hrvatskoj (ESCO projekt). On se, podsjetimo, ostvaruje uskladu s aktivnostima Europske unije na poticanju mjera ener-getske u~inkovitosti na jedinstvenom europskom energetskomtrì{tu. Tim mjerama se nastoji odràti emisija stakleni~kih pli-nova u granicama Kyoto protokola i pove}ati za{tita okoli{a uskladu s koncepcijom odrìvog razvoja. Vrijednost Projektaenergetske u~inkovitosti je 40 milijuna USD, a razdoblje njego-ve provedbe je {est godina. Sredstva su osigurana iz donacijeGlobalnog fonda za za{titu okoli{a UN-a u iznosu od sedam mi-lijuna USD, dodijeljene Hrvatskoj, potom iz kredita Svjetskebanke u iznosu od 4,4 milijuna eura, koje je dobila Hrvatskaelektroprivreda te iz kredita doma}ih banaka i iz vlastitih sredsta-va (reinvestiranjem). Projekt zajedni~ki provode Hrvatska elek-troprivreda (HEP ESCO) te Hrvatska banka za obnovu i razvitak.

- Okoli{ je temeljna vrijednost na{eg miljea i moralno na~elona{eg djelovanja, rekao je mr.sc. Ivan Mravak, predsjednikUprave HEP-a te naglasio da je briga o okoli{u, na kojoj se te-melje projekti energetske u~inkovitosti, sastavni dio poslovnepolitike HEP-a. U HEP-u se, kazao je, obavljaju ozbiljne pripre-me Projekta energetske u~inkovitosti ve} dugo godina i ostvaru-je uspje{na suradnja s me|unarodnim partnerima, ~ime se HEPdokazuje kao tvrtka koja je spremna sudjelovati na me|unarod-nom trì{tu.

BROJNE KORISTI ESCO PROJEKTA

Anton Kova~ev, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu irazvitak, kazao je da je pozitivni doprinos Projekta, osim ener-getske u~inkovitosti, mogu}nost otvaranja novih radnih mjestate poticanje malog i srednjeg poduzetni{tva.

- Republika Hrvatska je, napomenuo je Ivan Nova~i}, pomo}nikministra financija Republike Hrvatske, oduvijek pokazivala velikiinteres za takve projekte te }e poduprijeti njihov daljnji razvoj.

Vladimir Vrankovi}, dràvni tajnik u Ministarstvu gospodarstva,rada i poduzetni{tva Republike Hrvatske, rekao je da bi se razvi-janjem tih projekata ostvarili brojni u~inci nacionalnog interesa,kao {to su: razvoj poduzetni{tva, smanjenje nezaposlenosti,u{teda energije, pove}anje konkurentnosti doma}ih proizvodate mobiliziranje doma}ih financijskih institucija.

- Na{ energetski sektor je za 30 posto manje u~inkovit u odnosuna prosjek zemalja Europske unije, stoga je promjena tog stanjajedan od prioriteta hrvatske politike, naglasio je V. Vrankovi}

Indira Konjhodì}, voditeljica Ureda Svjetske banke za Hrvatsku,predstavila je taj projekt sa stajali{ta Svjetske banke, kao jednogod njegovih sudionika. Preporu~ila je Hrvatskoj da nastavi s re-formama radi razvoja njene konkurentnosti, a Svjetska bankapodupire zavr{avanje procesa tranzicije i pribliàvanje HrvatskeEU. U tijeku su, navela je, intenzivni pregovori s Republikom

Hrvatskom u izradi strategije o suradnji sa Svjetskom ban-kom, u koju }e biti uklju~eni i energetski projekti.

Voditelj Projekta energetske u~inkovitosti u Svjetskoj banci, Pe-ter Johanson, obrazloìo je razloge njegovog poticanja u Hrvat-skoj. To su, kako je naveo, sve ve}a neravnoteà izme|u ponudei potra`nje, odnosno pove}ana potra`nja za energijom, njenpove}ani uvoz potaknut gospodarskim rastom te neu~inkovitokori{tenje energije u odnosu na gospodarstva zemlje EU. I P. Jo-hanson je ukazao na vi{estruku korist ovih projekata - njima }ese, naime, otvoriti fiskalni prostor, pospje{iti trgova~ka bilanca,potaknuti zapo{ljavanje te donijeti korist potro{a~ima i okoli{u.HEP ESCO je, podsjetio je, njihov klju~ni nositelj u Hrvatskoj, apotrebno je uspostaviti okvir za nove davatelje usluga na po-dru~ju energetske u~inkovitosti te prevladati prepreke za ula-ganja u te projekte. Tu se, u prvom redu, misli na pove}anjeosvije{tenosti, financijsko posredovanje i potporu u njihovomrazvoju. P. Johanson je tako|er ukazao na ekonomsku isplativostprojekata te posljedi~no na zna~ajnu u{tedu energije.

- Godi{nji tro{kovi za energiju u Hrvatskoj }e se smanjiti za pri-bli`no 1 do 1,5 posto, a vrijednost te izbjegnute potro{nje je 100milijuna USD. Emisije uglji~nog dioksida bit }e smanjene za 1,2milijuna tona. Dalekose`ni, izravni u~inci na pribli`no deset postohrvatskog trì{ta energetske u~inkovitosti procijenjeni su na 400milijuna USD, rekao je P. Johanson.

HEP ESCO PROVODI PROJEKTEENERGETSKE UÎNKOVITOSTI

Ivo ôvi}, ~lan Uprave HEP-a i predsjednik Nadzornog odboraHEP ESCO-a, naglasio je da su projekti energetske u~inkovitostitrajno opredjeljenje HEP-a. Radi poticanja primjene mjera ener-getske u~inkovitosti, ve}e za{tite okoli{a, doprinosa odrìvomrazvoju energetskog sektora te poticanja malog i srednjeg po-duzetni{tva HEP je i osnovao tvrku k}erku HEP ESCO. HEP krozsvoju poslovnu politiku podupire nacionalne interese, naglasioje I. ôvi}.

HEP ESCO, je predstavila mr.sc.Gordana Lu~i}, direktor, pod-sjetiv{i na kronologiju nastanka i osnovne ciljeve rada. Naglasi-la je da je svrha projekata smanjenje potro{nje, tro{kova i uvozaenergije te one~i{}avanja okoli{a. Uloèna sredstva, naglasila je

G. Lu~i}, vra}aju se kroz u{tede u energiji. Projekti su primjenji-vi u obrazovnim institucijama, bolnicama, poslovnim i stambe-nim zgradama, hotelima, trgova~kim lancima, industriji, javnojrasvjeti, vodocrpili{tima, toplinskim sustavima i kogeneracijikod krajnjih korisnika. Trenuta~no HEP ESCO radi na nekolikoprojekata u javnoj rasvjeti, u {kolama i industriji.

ESO PROJEKTI SU PROFITABILNI

Model provedbe i financiranja projekta predstavila je JasminaFanjek iz HEP ESCO-a. Naglasila je da su ti projekti profitabilni,odnosno da su izabrani na temelju komercijalnih kriterija. HEPESCO ih ne financira vlastitim sredstvima, nego osigurava sred-stva za njihov razvoj, pripremu i izvedbu. Klijent HEP ESCO-uotpla}uje investiciju iz ostvarenih u{teda u potro{nji energije iodràvanju, koje su rezultat primjene projekta, odnosno ugrad-nje nove u~inkovitije opreme. Koristi od implementacije projek-ta vide se odmah kroz smanjene ra~una za potro{nju energije, anakon razdoblja povrata investicije - sve beneficije koristi krajnjikoristnik.

- Nastojimo potaknuti doma}e poslovne banke na financiranjetakvih projekata, jer oni ne mogu uspjeti bez potpore lokalnih ba-naka, naglasila je J. Fanjek.

Tatjana Jalu{i}

slijed


Mr. sc. Ivan Mravak: briga o okoli{u dio je poslovne politike HEP-a

AntonKova~ev: pro-jekti donoseotvaranje no-vih radnihmjesta ipoti~u podu-zetni{tvo

Ivan Nova~i}:s razlogompodupiremo teprojekte

Hrvatska morapove}ati u~in-kovitost ener-getskogsektora,poru~uje Vla-dimir Vranko-vi}

Indira Konj-hodì} obraz-loìla je uloguSvjetske bankeu Projektu

Peter Johan-son govorio jeo brojnim do-brobitimaESCO projekta

Ivo ôvi}: pro-jekti energet-skeu~inkovitostisu trajnoopredjeljenjeHEP-a

HEP ESCOpredstavila jemr. sc. Gorda-na Lu~i}

ESCO projektisu profitabilni,naglasila jeJasmina Fan-jek

Pierre Baillar-geon govorioje o svjetskimiskustvima uESCO projek-tima

O svjetskim iskustvima u ESCO projektima govorio je Pier-re Baillargeon iz tvrtke ECONOLER International Kanada,specijalizirane za energetsku u~inkovitost, ~istu proizvod-nju energije i provo|enje Kyoto protokola. Osnovana 1981.godine kao dio HYDRO QUEBEC-a, u Quebecu je provelavi{e od 650, a u svijetu 1500 takvih projekata. On je ukazaona prepreke koje se mogu pojaviti pri njihovom pro-vo|enju, kao {to su nedostatak znanja ili iskustva, vremenai interesa, financijske, pravne i institucionalne prepreke idrugo. Da bi se one zaobi{le valja, naglasio je, izabrati kli-jente s dobrom poslovnom etikom i s dobrim kreditnimrejtingom. Izdvojiv{i tri uspje{na primjera - Jordan, Ma|ar-sku i Ju`nu Koreju, naglasio je da u svijetu stalno raste in-teres za financiranjem tih projekata.

PRVI SABOR ZA[TITE POTRO[AÂ REPUBLIKE HRVATSKE

GLAS POTRO[AÂ SVE GLASNIJE SE ÛJE

HOTEL Kristal u Umagu bio je od 15. do 18. oùjka doma}inPrvom saboru za za{titu potro{a~a Republike Hrvatske koji supovodom 15. oùjka - Svjetskog dana prava potro{a~a - or-ganizirali Hrvatski savez udruga za za{titu potro{a~a "Po-tro{a~" te ~asopis za za{titu potro{a~a i korisnika usluga"Za{tita potro{a~a". Skup je okupio predstavnike dràvnih in-stitucija, lokalne samouprave, udruga za za{titu potro{a~a testotinjak trgova~kih dru{tava.

Pozdravljaju}i sudionike Prvog sabora uime predsjednikaVlade Ive Sanadera i svoje osobno ime, ministar gospodara-stva, rada i poduzetni{tva Boìdar Vukeli} je naglasio da jeskup u Umagu civilizacijski iskorak prema ~lanstvu u Europ-skoj uniji i to ne zato {to to od nas traì Bruxelles, ve} stoga{to to gra|ani Hrvatske traè i o~ekuju.

Parafraziraju}i povijesnu izjavu biv{eg predsjednika SADJohna F. Kenedyja, B. Vukeli} je poru~io:

- Potro{a~, prema svojoj definiciji uklju~uje sve nas. I mene jekao ministra gospodarstva, rada i poduzetni{tva Zakon oza{titi potro{a~a definirao osobom odgovornom za provedbuhrvatske politike za{tite potro{a~a i zakona kojima se ure|ujeto podru~je svakodnevnog ìvljenja. Stoga ne smijemo zabo-raviti da su potro{a~i najve}a gospodarska skupina na kojuutje~e skoro svaka pravna ili privatna gospodarska odluka.Potro{a}i su najva`nija skupina ~iji se stavovi ~esto ne ~uju.Glas potro{a~a mora se ~uti.

Nazivaju}i Sabor za{tite potro{a~a povijesnim, B. Vukeli} jerekao kako se time pokazuje mogu}nost ostvarenja djelatnogpartnerstva udruga civilnog dru{tva, izvr{ne vlasti i poslov-nog sektora te predstavlja prigodu da se ~uje glas potro{a~a.

SUSTAV ZA[TITE POTRO[AÂNEZAOBILAZAN DIO

DEMOKRATSKOG IMID@A- Sociolozi i politolozi zemalja zapadne Europe jedinstvena sustajali{ta o po~etku 21. stolje}a, koje }e u zakonodavnom po-gledu biti obiljeèno dono{enjem, provedbom i modernizaci-jom tri skupine zakona koja ure|uju podru~ja: za{tite ljudskih

prava, za{tite ~ovjekova okoli{a i za{tite potro{a~a. Dosezi tetri skupine zakona mogu se svesti na zajedni~ki nazivnik sin-tagme "za{tita temeljnih ljudskih prava, dostojanstva i gospo-darskih interesa ~ovjeka, pojedinca i obitelji", {to je ukona~nici i krajnji cilj za{tite potro{a~a.

U~inkovit sustav za{tite potro{a~a u dràvama ~lanicama Eu-ropske unije, SAD i Kanade nezaobilazan je dio demokratskogimidà tih dràva. U kona~nici to je i ozna~nica razine za{titetemeljnih ljudskih prava i dostojanstva ljudske osobe. Udràvama ure|enih trì{ta i izgra|enog sustava za za{titu po-tro{a~a glas udruga potro{a~a javnost i dràvne institucijeslu{aju s pozorno{}u i uvaàvanjem, drè}i ih korektivom iglasom naroda.

Potro{a~ je kupac robe ili korisnik usluga, ali i osoba kojasudjeluje u dru{tvenom ìvotu. Potro{a~ je s tog polazi{tagra|anin na kojega se primjenjuje propis, on je prodavateljusluge ili proizvo|a~ proizvoda koji mora po{tivati odredbetog propisa koji je u odre|enom trenutku i kupac na trì{tu,potro{a~ je i ~lan izvr{ne vlasti koji nadzire primjenu toga pro-pisa, ~lan zakonodavne vlasti koja donosi propise...

Ministar B. Vukeli} je naglasio da se glas potro{a~a u Hrvat-skoj sve vi{e ~uje te da ga raduje ~injenica da se po~inje iuvaàvati. Nadalje je rekao:

- Normativni okvir danas imamo. Prema ocjenama znalaca je-dan od najmodernijih i najsadràjnijih u Europi. Sada je predsvima nama zada}a izgradnje sustava za implementaciju tihpropisa. Da Vlada tu zada}u uistinu vidi zada}om od javnoginteresa pokazuje i ~injenica da su u ovogodi{njem draàv-nom prora~unu prvi put u hrvatskoj povijesti za zada}e izgrad-nje sustava za{tite potro{a~a izdvojena finacijska sredstva od7,6 milijuna kuna, {to bi trebalo biti dostatno za po~etne kora-ke:

- ustrojavanje i po~etak rada nacionalnog Vije}a za za{titu po-tro{a~a,

- izradu, dono{enje i po~etak provedbe Nacionalnog progra-ma za{tite potro{a~a,

prava


SABOR JE DODIJELIO PRIZNJANJA POD NAZIVOM "50 DOBRIH" TVRTKAMA KOJE NJEGUJU DOBARODNOS PREMA POTRO[AÎMA SVOJIH PROIZVODA I USLUGA, A ME\U NAGRA\ENIMA JE I HEP

Sudinoci Sabora odaju trominutnom {utnjom, to~no u podne 15. oùjka, po~ast`rtvama suludog teroristi~kog napada u [panjolskoj

F. Wuenschmannn, ministar B. Vukeli} i Jadranka Kolarevi} pozorno prate govore su-dionika Sabora

KAKVO JE STANJE ZA[TITEPOTRO[AÂ U HRVATSKOJ?

Od lipnja 2003. godine prvi hrvatski Zakon o za{titi po-tro{a~a svojim sadràjem i svim {to je do danas ve} na-pravljeno, otvara vrata procesa implementacije na~elapolitike za{tite potro{a~a EU-a i International Consumerau na{u ìvotnu praksu i zakonsku regulativu. Nadamo se ipromjeni odnosa institucija vlasti prema za{titi potro{a~akao civilizacijskoj ste~evini demokratskog svijeta i premajavnom djelovanju udruga za za{titu potro{a~a.

Nakon Sabora, koji je povijesni doga|aj i prekretnica jerje pokazao ostvarivost nu`no potrebnog partnerstva i dija-loga izme|u tijela izvr{ne vlasti, poslovnog sektora i civil-nog dru{tva, pred svima nama je nekoliko zna~ajnihzada}a:

- ustrojavanje nacionalnog Vije}a na za{titu potro{a~a.

- izrada i prihva}anje prvog hrvatskog Nacionalnog pro-grama za{tite potro{a~a.

- ustrojavanje svih tijela definiranih Zakonom o za{titi po-tro{a~a, Zakonom o hrani, Zakonom o za{titi prirode i Za-konom o telekomunikcijama u kojima }e potro{a~i imatisvoje predstavnike i tako ostvariti pravo na predstavljanje.

- po~etak provedbe projekta "Izgradnja kapaciteta na po-dru~ju za{tite potro{a~a" iz CARDS programa 2002.

- nastavak ustrojavanja tijela iz ~lanka 22. Zakona o za{titipotro{a~a.

- podizanje razine sustavne edukacija i informiranja po-tro{a~a.

- po~etak provedbe programa prosvje}ivanja potro{a~akroz odgojno-obrazovne porgrame osnovnih i srednjih{kola.

- ustrojavanje regionalnih savjetovali{ta za potro{a~e inastavak prilagodbe hravatskih zakona i podzakonskihakata kojima se ure|uje podru~je za{tite potro{a~a snajvi{im standardima i kriterijima EU-a.

- ustrojavanje i po~etak rada Ureda za za{titu potro{a~a priMinistrastvu gospodarstva,

- ustrojavanje i po~etak djelovanja Savjetovali{ta za potro{a~ei

- pokrivanje tro{kova djelovanja udruga za za{titu potro{a~a.

U ostvarenju tih zada}a, iznimno velika pomo} sigurno }enam biti i provedba projekta "Izgradnja kapaciteta na podru~juza{tite potro{a~a" iz okvira CARDS programa 2002.

Dalje je ministar B. Vukeli} naglasio kako izgradnjom sustavaza{tite potro{a~a izgra|ujemo i imid` Republike Hrvatske kaodràve vladavine prava, socijalne pravde, dràve u kojoj sepo{tuju prava svakog njenog gra|anina, dostojanstvo obiteljii ljudske osobe te u nastavku dodao:

- U definiranju na~ela hrvatske politike za{tite potro{a~a i iz-gradnji na{ega sustava za{tite potro{a~a putokaz nam je i ~la-nak 74. Sporazuma o stabilizaciji i pridruìvanju koji nagla{avada je u~inkovita za{tita potro{a~a nu`na kako bi se osiguraloprimjereno funkcioniranje trì{nog gospodarstva. Ta }e za{titaovisiti o razvoju upravne infrastrukture radi osiguranja nadzoranad trì{tem i provedbe zakona na tom podru~ju.

CIVILNO DRU[TVO NASTAJE TAMOGDJE PRESTAJU BIROKRACIJA I

HIJERARHIJAGovore}i o zna~aju potro{a~kih udruga B. Vukeli} je rekao:

- Nezaobilazni dio sustava za{tite potro{a~a su udruge zaza{titu potro{a~a koje, kao dio civilnog dru{tva, osnivaju po-tro{a~i sa ciljem promicanja i za{tite svojih prava. Udrugepotpuno, a to pokazuje i dana{nji skup, kao glasnogovornicipotro{a~a, postaju partneri tijela izvr{ne vlasti i poslovnog

sektora. Realizacijom odredaba ~lanka 22. Zakona o za{titipotro{a~a zadnjih mjeseci sve ve}i broj predstavnika udrugaza za{titu potro{a~a sudjeluje u radu tijela koja donose odlukeod zajedni~kog interesa, ~ime nam i praksa na trì{tu roba iusluga postaje transparentnija i demokratskija.

U lipnju 2003. godine, prvi hrvatski Zakon o za{titi potro{a~asvojim sadràjem i svime {to je do danas ve} napravljeno, ot-vara vrata procesu implementacije na~ela politike za{tite po-tro{a~a Europske unije i Internacional Consumera u na{uìvotnu praksu i zakonsku regulativu. Moè se o~ekivati da }ese zaìvljavanjem primjene odredbi toga va`nog op}eg propi-sa promijeniti i odnos institucija vlasti prema za{titi potro{a~akao civilizacijskoj ste~evini demokratskoga svijeta i njihov od-nos prema javnom djelovanju udruga za za{titu potro{a~a. Ukona~nici, provedba Zakona o za{titi potro{a~a je i prigoda zaprevladavanje apatije javnosti prema odre|enim temama tepoticaj razvoju hrvatskog dru{tva kao civilnog dru{tva, jer ci-vilno dru{tvo nastaje tamo gdje prestaju birokracija i hijerarhi-ja. Najvrednije je {to se u takvom dru{tvu kojemu smjeraju

Ministar gospodarstva, rada i poduzetni{tva BrankoVukeli}: potro{a~i su najva`nija skupina ~iji se stavo-vi ~esto ne ~uju

Koordinatorica CARDS programa Friederike Wu-enschmann: Zakon je samo po~etak, a valja prihvatitijo{ niz propratnih akata o za{titi potro{a~a te osigura-ti njihovu implementaciju

Prof. Slavko Kuli} bez dlake na jeziku: svijetom vladaekonomija nasilja, a globalizacija nije ni{ta drugo doprivatizacija Svijeta

9

Predsjednik zajednice udruga potro{a~a Ilija Rkman:ovo je povijesni skup

GLOBALIZACIJA JEPRIVATIZACIJA SVIJETA

Svakako najatraktivnije izlaganje imao je profesor sEkonomskog instituta u Zagrebu Slako Kuli} koji jenaglasio da, naàlost, u dana{njem svijetu pravo imaonaj koji ima silu te da je proces globalizacije zapra-vo proces legalizacije zakona sile.

Prema njegovim rije~ima, globalizacija je u biti priva-tizacija Svijeta, a gra|ansko dru{tvo se temelji nana~elu ekonomije nasilja, zakonu profita i destruktiv-ne antropologije. Profit eliminira moral, a zakoni suobi~na ru`na prisla koja daje i najslabije rezultate tese S. Kuli} zauzeo za takozvano vrijednosno na~elo.

Dramati~nim na~inom upozorio je na dvojnost bi}a(jedno sam za sebe, a drugo za druge), tri tipa inènje-ringa (finacijski, informati~ki i geneti~ki) koji je osmi-slila politika ekonomskog nasilja te suvremenidarvinizam i izume koji ugroàvaju ìvot na Zemlji.Osvrnuo se i na poloàj Hrvatske te ustvrdio da seHrvatska jo{ nije opredijelila izme|u europskog i ame-ri~kog modela socijalno-ekonomskih odnosa niti narazini Sabora niti referenduma gra|ana. S. Kuli} dajeprednost europskom kolektivisti~kom nad ameri~kiminduvidualisti~kim kapitalizmom, jer je Europa oti{lakorak naprijed u odnosu na SAD na podru~juodràvanja ìvota na Zemlji, ali ne idealizira ni eurospkimodel. [to se ti~e ~lanstva u europskim integracijamai institucijama Europske unije, drì da te institucije po-stoje radi dominacije i profita, a ne da se brinu o ìvo-tu. Zato se on zalaè za kulturnu antropologiju iekonomiju koja podupire ìvot na Zemlji te za humani-zaciju umjesto darvinizma. On èli oteti ~ovjeka odìvotinje, govori o homo sapiensu kao o mutantu kojise priklanja sili te otvoreno kaè: "Homo sapiens nije upravu!" On se suprotstavlja svakom poku{aju da seHrvatska pretvori u geneti~ki laboratorij.

15. O@UJKA - SVJETSKI DANPRAVA POTRO[Â

Svjetski dan prava potro{a~a je godi{nja prigoda za obi-ljeàvanje i iskaz solidarnosti izme|u pokreta za za{titupotro{a~a. To je i prigoda za promicanje osnovnih pravasvih potro{a~a sa zahtjevom da se ta prava po{tivaju i dasu za{ti}ena. Taj dan je i prigoda za javni prosvjed protivzlouporaba na trì{tu roba i usluga i socijalne nepravdekoji potkopavaju prava potro~a~a. Prema odredbama~lanka 96., stavak 3. Zakona o za{titi potro{a~a Vlada Re-publike Hrvatske, jedanput u godini uo~i Svjetskog danaprava potro{a~a, izvje{}uje Hrvatski sabor o ostvarivanjupolitike za{tite potro{a~a iz Nacionalnog programa u pro-teklih godinu dana.

Svjetski dan prava potro{a~a ima podrijetlo u "Deklaracijio osnovnim pravima potro{a~a" biv{eg ameri~kog pred-sjednika Johna F. Kenedya, koji je definirao ~etiri temel-jna prava potro{a~a na trì{tu roba i usluga: pravo nasigurnost, pravo na informaciju, pravo na izbor i pravopotro{a~a da se ~uje njihov glas. Na ta prava ConsumerInternational je dodao jo{ ~etiri temeljna prva potro{a~a:pravo na zadovoljenje temeljnih ìvotnih potreba, pravona naknadu {tete, pravo na obrazovanje i pravo na zdravokoli{.

Svjetski dan prava potro{a~a je prvi put obiljeèn 15.oùjka 1983. godine. Dvije godine kasnije Glavnaskup{tina UN-a prihvatila je Rezoluciju 39/248 u okvirukoje i "UN-ov vodi~ za za{titu potro{a~a", ~emu je pretho-dilo desetlje}e mukotrpnog lobiranja Consumer Interna-tionala. Vodi~ je sadràvao osam temeljnih pravapotro{a~a kao smjernice koje osiguravaju okvir za defini-ranje nacionalnih politika za za{titu potro{a~a i izgradnjuu~inkovitih sustava za{tite potro{a~a kao sustava za{titetemljenih ljudskih prava, dostojanstva i gospodarskih in-teresa potro{a~a-fizi~kih osoba na trì{tima roba i usluga.

Zapadnoeuropske udruge za za{titu potro{a~a, po pravilusponzorirane i potpomognute od dràve, svoje javno dje-lovanje i dru{tvni utjecaj temelje na Europskoj povelji oinformiranju i za{titi potro{a~a iz 1973. godine, cijelomnizu smjernica EU, temeljnim pravima potro{a~a iz 1985.godine. Svi ti dokumenti svojim odrednicama su definira-li zakonsku regulativu o za{titi potro{a~a i stvorili pozitiv-no ozra~je za izrastanje sna`nih i utjecajnih institucija zaza{titu potro{a~a. Sjedi{ta udruga za za{titu potro{a~a udràvama zapadne Europe u prigodi Svjetskog dana pravapotro{a~a su sve~ana i ugodna susreti{ta novinara, po-tro{a~a, direktora uglednih tvrtki i politi~ara. Uobi~ajenoje da takvim suretima budu nazo~ni predsjednici vlada,predsjednici paralamenata, ministri i gradona~elnici.

sve suvremene dràve, uloga dràve ne iscprljuje u tomu daje dràva izvori{te birokratske regulacije, ve} dràva postaje~imbenik koji olak{ava i povezuje sve elemente civilnogdru{tva u skladnu cjelinu za dobrobit svih.

Na kraju izlaganja ministar B. Vukeli} je zaklju~io:

- U razvijenom demokratskom dru{tvu zajednica se samore-gulira, a prava gra|ana nisu samo formalno zajam~ena ve}su oìvotvorena. Gra|anin koji je gra|anin-potro{a~, participi-ra kroz sve propisima potvr|ene institucije, koriste}i sve pred-vi|ene institute. U takvom dru{tvu diskriminacija,organi~avanje ili onemogu}avanje u ostvarenju prava ne po-stoji, Ako se, pak, i pojavi nejednakost u tretiranju stvari, poje-dinca ili grupe zbog razli~itih razloga, stavljanje u podre|en

poloàj, osporavanje ili oduzimanje prava, odnosno pravljenjerazlike u pravima na {tetu jedne strane, sankcionira ju samasvjesna i aktivna javnost. To je dru{tvo u kojemu je za{tita po-tro{a~a uobi~ajena, dobrodo{la a ne ekscesna tema. To jedru{tvo u kojemu je svako pona{anje na trì{tu koje je suprot-no interesu potro{a~a, svako dovo|enje potro{a~a u zabludu,svako namjerno (i nenamjerno) nepravilno postupanje natrì{tu, svaka nesigurnost proizvoda i druge nepravilnostika`njivo propisima, uskra}ivanjem povjerenja potro{a~a igubljenjem poloàja na trì{tu. To je dru{tvo kojemu stremi-mo. U takvom }e dru{tvu dijalog institucija vlasti i udruga ci-vilnog dru{tva biti temeljen na na~elu supsidijarnosti i postat}e jamstvo civilnosti hrvatskog dru{tva i humanizacije ìvljen-ja. Nazo~nost gradona~elnika, premijera ili nekog ministra na

obiljeàvanju Svjetskog dana potro{a~a }e u zemlji u kojoj sugra|ani svojim glasom dali povjerenje nekoj opciji, zato {to suvjerovali da }e upravo ta opcija ostvariti njihove èlje i zado-voljiti njihove potrebe, postati pravilo a ne iznena|enje, ocije-nio je ministar B.Vukeli}.

(Ali... spomenimo da na pitanje jednog od sudionika skupa oulozi dràve u za{titi potro{a~a nije imao nitko odgovoriti, jerkasnije nije bio nazo~an niti jedan predstavnik Ministarstvagospodarstva.)

SVI SMO MI POTRO[AÎPredsjednik Saveza udruga za za{titu potro{a~a "Potro{a~" Ili-ja Rkman na po~etku Sabora je rekao da taj skup predstavljaprvi iskorak prema sve zahtjevnijoj za{titi potro{a~a i europ-skoj uljudbi.

Glavni urednik ~asopisa "Za{tita potro{a~a" Josip Kelemenukazao je da nakon godinu dana izlaska ~asopisa i Prvog sabo-ra za za{titu potro{a~a, ni{ta vi{e ne }e biti jednako, ustvrdiv{ida je otvorena nova trasa autoceste koja vodi prema znanju iinformacijama te povezuje proizvo|a~e i davatelje usluga spotro{a~ima i korisnicima usluga. U krajnjem slu~aju, svi smomi potro{a~i, podsjetio je nazo~ne J. Kelemen.

IZNIMNO VELIKA ULOGA NEVLADINIHUDRUGA

Sabor je pozdravila i koordinatorica CARDS programa Dele-gacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj FriederikeWuenschmann, naglasiv{i da njen dolazak na skup potvr|ujekoliko je on zna~ajan. Izdvojila je zna~ajnu ~injenicu dan suprvi put zajedno predstavnici ministarstva gospodarstva,udruga za za{titu potro{a~a i tvrtki. F. Wuenschmann je pod-sjetila da je 1975. godine zapo~elo provo|enje mjera zaza{titu potro{a~a u Europi. Propisi u tom podru~ju primjenju-ju se na sve ~lanice Europske unije. Pozdravljaju}i prih-va}anje Zakona o za{titi potro{a~a u Hrvatskoj, naglasila jeda valja prihvatiti jo{ niz prate}ih propisa te osigurati njihovuimplemantaciju i oìvljavanje u praksi. Prema njezinommi{ljenju, u za{titi potro{a~a iznimno je velika uloga nevladi-nih udruga.

Govore}i o CARDS programu, iza ~ije kratice stoji asocijacijaza obnovu razvoj i stabilizaciju, Friederike Wuenschmann jerekla da je za njegovo provo|enje u razdoblju od 2000. do2004. godine osigurano 200 milijuna eura. U okviru progra-ma, pribli`no milijun eura predvi|eno je za za{titu potro{a~a.Taj novac }e se utro{iti za uspostavu Nacionalnog informativ-nog centra te izobrazbu sudinika u procesu za{tite potro{a~a.

Skup je uime Istarske ùpanije pozdravio ùpan Ivan Ja-kov~i}, uime INE Mladen Pro{tenik, a uime HEP-a KaìmirVranki} koji je rekao da HEP, uz elektri~nu energiju, ispo-ru~uje plin i toplinsku energiju. Naglasio je da HEP smatraudruge potro{a~a dobrodo{lim partnerima te izrazio nadu da}e se u skorije vrijeme broj potro{a~a i broj kupaca elektri~neenergije izjedna~iti.

Sabor je donio Rezoluciju o za{titi temeljnih prava potro{a~apri kupnji proizvoda i usluga.

Ivica Tomi}

prava


Nagradu uime HEP-a primio je mr. sc. Mladen@unec

Dr. sc. Mi}o Klepo i mr. sc. Mladen @unec vodili su jednu od radionicaSabora

Ivan Mrljak iz Elektre Karlovac: ako kod o~itanjabrojila napravimo jedan promil pogre{aka, {tose ina~e, smatra dobrim rezultatom - imamo 30tisu}a nezadovoljnih potro{a~a

RADIONICE

PROSJEÂN POTRO[A^ DNEVNO TRO[IZA ELEKTRI^NU ENERGIJU KAO ZA

DNEVNE NOVINE

Drugog dana rada Prvog sabora za za{titu potro{a~a radilose u radionicama. Pod vodstvom dr. sc. Mi}e Klepe izVije}a za regulaciju energetskih djelatnosti i mr. sc. Mlade-na @uneca iz HEP-a razmotrene su teme:

-mjesto povjerenstva u sustavu Za{tite prava kupaca elek-tri~ne nergije,

-model djelovanja povjerenstava i

-definiranje sadràja i opsega prilagodbe paketa energetskihzakona i Tarifnog sustava za isporuku elektri~ne energijeodredbama Zakona o za{titi potro{a~a.

Zanimljivo izlaganje o potro{a~ima elektri~ne enegije imaoje Ivan Mrljak iz Elektre Karlovac. Iz obilja podataka koje jepredo~io, izdvojili smo najzanimljivije.

HEP ima 2.104.468 potro{a~a od ~ega 1.913.182 ku}an-stva te u Hrvatskoj nema ve}eg trgovca. Potro{a~ima segodi{nje isporu~i skoro 13 milijardi kWh elektri~ne enrgije,od ~ega 44 posto potro{e ku}anstva koja donose prihod odtri milijarde kuna.

Mjese~na potro{nja je neujedna~ena. Pribli`no 27 postopotro{a~a tro{i godi{nje manje od tisu}u kWh, 60 postoku}anstava tro{i manje od tri tisu}e kWh u godini, a samo 5posto tro{i godi{nje vi{e od 8 tisu}a kWh. Kad se ta po-tro{nja pretvori u novac, onda prosje~an kupac elektri~neenergije s dvotarifnim brojilom izdvaja za elektri~nu energijugodi{nje 1.942 kune, ili 162 kune mjese~no ili dnevno 5kuna. Potro{a~ s jednotarifnim brojilom izdvaja dnevno zaelektri~nu energiju {est kuna. Jednako koliko i za dnevnenovine.

Za taj novac, osim isporuke elektri~ne energije valja o~itatibrojila, najmanje dva puta godi{nje, obra~unati i izra~unatiobroke, tiskati ra~une, sloìti ih i dostaviti, rije{iti reklamaci-je i slati opomene. Zna~i, godi{nje treba o~itati 3,8 milijunamjernih ure|aja ili 29,7 milijuna znamenki, tiskati 23 miliju-na uplatnica za obroke, primiti i uknjiìti vi{e od 20 milijunauplata, odràvati mjerne ure|aje, priklju~ivati nove po-tro{a~e, odjaviti stare i prijaviti nove kupce, otklanjati kvaro-

ve i odgovoriti na sve upite potro{a~a. S obzirom na te broj-ke, dostatno je pogrije{iti u samo jednom promilu pa daimamo 30. 000 nezadovoljnih potro{a~a, a svugdje se po-gre{ka od samo jednog promila smatra dobrim rezultatom.Pogre{ka moè nastati ako se pogre{no pro~ita samo jednaznamenka na mjernom ure|aju, koji su ~esto smje{teni umraku ili polumraku, na nepovljnim lokacijama, visoko ili utijesnom prostoru.

Problemi koji nastaju na relaciji HEP - potro{a~i proizilazenaj~e{}e zbog nepoznavanja pravnih propisa, pogre{nogo~itanja mjernih ure|aja, lo{e po{tanske dostave, nedovolj-ne educiranosti kadrova koji rade s potro{a~ima, sum-nji~avosti i nepovjerenja potro{a~a, problema u platnomprometu te neizgra|enosti sustava upravljnja àlbama.

Prema rije~ima Ivana Mrljka, potro{a~i imaju pravo naza{titu svojih gospodarskih interesa, pravo na za{titu odopasnosti za ìvot i zdravlje te imovinu, kao i pravo na prav-nu za{titu. Potro{a~i imaju i pravo na informiranost i izo-brazbu i na udruìvanje, ali za{tita potro{a~a je proces ukojemu sudjeluje cijelo dru{tvo, a taj proces je javan. Kakou tom procesu ima mno{tvo problema I. Mrljak je ilustriraoprimjerom tu`be HEP-a protiv Op}ine Vojni}. Na zakazanomsudskom procesu predstavnik HEP-a se pozvao na zakonskepropise objavljene u Narodnim novinama, a sutkinja je od-mah izdiktirala u zapisnik da je predstavnik HEP-a duàn do-staviti sudu do sljede}eg ro~i{ta odgovaraju}i broj NN ukojima je objavljen predmetni zakonski propis. Kako sudmoè donijeti odluku utemeljenu na zakonu ako taj zakonsudac nije ni pro~itao jer ga nema, pita I. Mrljak.

U okviru radionice bilo je i govora o radu povjerenstava zaza{titu potro{a~a elektri~ne energije koja su formirana usvim distribucijskim podru~jima i to od predstavnika HEP-ai potro{a~a. Re~eno je da su povjerenstva ustvari drugostu-panjska tijela za obra}anje potro{a~a koji nisu zadovoljnirje{enjem prigovora upu}enog redovitim putem. Tre}amogu}nost potro{a~a da za{tite svoja prava jest podizanjesudske tu`be, {to je dakako i najgore i najskuplje rje{enje.Zato povjerenstva, re~eno je, imaju veliku ulogu te je po-trebno educirati potro{a~e kako bi znali za njihovo postojan-je i povjerenje. Bit rada povjerenstava je na~elo da seproblem rje{ava tamo gdje je i nastao.

PRVI SABOR ZA[TITE POTRO[AÂ REPUBLIKE HRVATSKE


MIHOVIL-BOGOSLAV MATKOVI]RUKOVODITELJ ODJELA ZA ODNOSE S JAVNO[]U HEP-a

AFIRMATIVNIODNOSI

ZA HEP je sretna okolnost {to se u Hrvatskoj pojaviloDru{tvo "Potro{a~" i druge udruge za za{titu prava po-tro{a~a. Tako je i u ovoj sferi HEP dobio sugovornika ipartnera u suodgovornosti za kvalitetu usluge i ukupnogodnosa s na{im potro{a~ima.

Hrvatska elektroprivreda smatra zna~ajnim i podupiresve inicijative za afirmacijom standarda za{tite po-tro{a~a prema svjetskim uzorima. Razumljivo je ilogi~no da udruge za za{titu potro{a~a iskazuju visokurazinu brige za naj{ire zastupanje interesa potro{a~a usvim aspektima njihova odnosa s trgovcima, dobav-lja~ima i pruàteljima usluga. Mi nikada nismo tvrdili danema problema i nedostataka u na{em odnosu premapotro{a~ima. Me|utim, standardi za{tite potro{a~a, pri~emu je najva`nije pridràvanje deklarirane kvaliteteproizvoda i usluga, ne mogu se ostvariti preko no}i. Nijeza to dovoljna samo volja pojedinca ili slu`benih institu-cija, ve} je potrebno ostvariti preduvjete da se zahtijeva-ni standardi potvrde i ostvare. O realnosti njihova

ispunjenja moè se govoriti tek uz razumijevanje ukup-nog elektroenergetskog sustava i njegovih zakonitosti teaktualnih odnosa na trì{tu u okruènju.

Vjerujem da je Hrvatska elektroprivreda, posebice tije-kom posljednjih nekoliko godina pokazala da je sprem-na otvoreno i s uvaàvanjem razgovarati sa svimrelevantnim poznavateljima struke radi stvaranja uvjetaza dosezanje standarda opskrbe i pruànja usluge po-tro{a~ima. Takav argumentirani razgovor i poticaj zaedukaciju o aspektima na{eg poslovanja i funkcionira-nju elektroeneregetskog sustava prihvatili su ~elnici i~lanovi potro{a~kih udruga. Du{tvo "Potro{a~" se nijenadovezalo na matricu senzacionalizma, koja je ~estoznala prevladati u medijima, ali i u naj{iroj komunikacijiu na{em dru{tvu. To je bio pravi put za ublaàvanje, pa iuklanjanje ve}ine nesporazuma me|u partnerima.

Dijalog, izravni sastanci na najvi{oj razini, nazo~nost nasvim bitnim javnim doga|ajima, posebni edukacijskidoga|aji, me|usobno pra}enje i informiranje putemna{ih glasila - kontinuirani su i prepoznatljivi oblici su-radnje Hrvatske elektroprivrede i potro{a~kih udruga.

Ubrzo nakon kostituiranja i po~etka stvarnog funkcioni-ranja Dru{tva za za{titu potro{a~a Potro{a~, u zagre-ba~koj Elektrani-toplani (EL-TO), u rujnu 2000. godineodràn je prvi sastanak s predstavnicima Hrvatske elek-troprivrede. Tema sastanka bio je tada aktualan zahtjevHrvatske elektroprivrede za promjenom cijene elektri~neenergije za kategoriju ku}anstva. Uprava je tom prigo-dom objasnila razloge potrebne korekcije cijene,izme|u kojih je najzna~ajnije bilo dramati~no poskup-

ljenje energenata na svjetskom trì{tu. Pritom je na-gla{eno i podacima potkrijepljeno da HEP poduzimabrojne racionalizacije u poslovanju kako bi popraviosvoj poslovni status. Taj je sastanak potvrdio da se oelektri~noj energiji mora razgovarati argumentirano i srazumijevanjem, a predstavnici HEP-a i Dru{tva Potro{a~dogovorili su da }e intenzivirati takve kontakte.

Izme|u brojnih sastanaka, spomenut }u da je krajem li-stopada 2002., simboli~no dan uo~i Svjetskog dana{tednje, u Trako{}anu je odràna rasprava o novom Ta-rifnom sustavu - njegovim na~elima, primjeni i u~inci-ma.

Hrvatska elektroprivreda je svoj Dan potro{a~a odràn2000. i 2001. odlu~ila 2003. vezati uz Svjetski danza{tite prava potro{a~a. Sredi{nji doga|aj Dana po-tro{a~a bio je susret s predstavnicima potro{a~kih udru-ga i industrijskih kupaca.

Najavljeno je da }e se sljede}ih godina Dan potro{a~aHEP-a upotpuniti i drugim sadràjima s ciljem po-bolj{anja odnosa s potro{a~ima - kupcima elektri~neenergije, kao {to su predstavljanje novosti u pruànjuusluga potro{a~ima i promoviranje racionalne uporabeelektri~ne energije.

Upu}ujem organizatoru ~estitke za ovaj Prvi saborza{tite potro{a~a, da on pomogne u odre|enju i afir-maciji svih sudionika u odnosima izme|u onih kojipruàju svoje proizvode i usluge i onih koji ih primaju.

Hrvatska elektroprivreda }e sigurno biti konstitucijskidio tih odnosa u budu}nosti.

KA@IMIR VRANKI], ^LAN UPRAVE HEP-a

UDRUGEPOTRO[AÂSUNA[IPARTNERI

ZA[TITA prava potro{a~a spada u temeljne civiliza-cijske ste~evine. Njome se {titi dostojanstvo ~ovjekakao kupca proizvoda i korisnika usluga. Za{tita pravapotro{a~a govori o zrelosti na{eg vremena, o zrelostidru{tva. Bitni pomaci u na{em zakonodavstvu i prak-si, u poslovnoj filozofiji na{ih tvrtki, anga`man udru-ga potro{a~a, pa i ovaj skup kojega upravo otvaramo,

svjedo~e da je i na{e dru{tvo na dobrom putu daostvari takvu zrelost.

Za{tita prava potro{a~a elektri~ne energije, na{eg te-meljnog proizvoda, prirodno je pod posebnimpove}alom javnosti. Naime, elektri~na je energija ci-vilizacijsko dobro. Taj ~arobni "kilovatsat" posrednikje u sudjelovanju, pa ako ho}ete i u uìvanju pojedin-ca u suvremenoj civilizaciji. Elektri~na energija je po-stala prirodnim dijelom ìvota u svakodnevnom,fizi~kom smislu, a u simboli~kom smislu ona odràvaìvot stvaraju}i svjetlo i toplinu, dokidaju}i mrak.Zato i kaèmo u svom sloganu da HEP produàva dan.

Na~in dobave elektri~ne energije korisnicima, speci-fi~no je obvezuju}i i osjetljiv. Hrvatska elektroprivre-da je toga svjesna. Svjesna je i ~injenice da je na{proizvod druk~iji po svojim vrlinama i da moramostalno pobolj{avati razinu na{e usluge. Partneri uostvarenju tog cilja su svakako i udruge potro{a~a. Una{im hrvatskim okolnostima one podiù razinu

ulju|enosti. standarda me|usobnih odnosa i suodgo-vornosti za na{u zajedni~ku budu}nost, pa tako ielektroenergetsku budu}nost.

Slobodan sam re}i, i to kao javni kompliment: u svimsvojim aktivnostima, pa i onim na po~etku svog djelo-vanja, udruge potro{a~a ni~im nisu bile protiv interesana{e tvrtke. Naprotiv, svojim su pristupom pokazale dasu spremne otvoreno i s uvaàvanjem razgovarati osvim aspektima na{eg poslovanja i funkcioniranjaelektroenergetskog sustava. Tako su postale svo-jevrstan most razumijevanja prema individualnim po-tro{a~ima, medijima i na{em naj{irem okruènju.

@elim da udruge potro{a~a budu takve i u budu}nostiu korist na{ih potro{a~a, u korist Hrvatske elektropri-vrede i ukupnog ìvota u Hrvatskoj. @elim da jo{sna`nije partnerski promi~emo i gradimo prave te-meljne vrijednosti u na{em dru{tvu, da nam udrugepomognu u ostvarenju na{e misije i da zajednopotvrdimo da je HEP graditelj i ~uvar vrijednosti.

POVJERENSTVO ZA REKLAMACIJE DP ELEKTRODALMACIJE SPLIT

ZA[TITITI OSNOVNA PRAVA POTRO[AÂ

ZAKON o za{titi potro{a~a, {to ga je Hrvatski sabor do-nio a Predsjednik Republike proglasio krajem svibnja,odnosno po~etkom lipnja pro{le godine, vi{estruko jezanimljiv na{im radnicima. Sukladno njegovim odred-bama, mi smo uvijek u dvostrukoj ulozi: kao pruàteljijavnih usluga i kao njihovi korisnici - potro{a~i. Tako semoè dogoditi da nam zatreba mi{ljenje novoosnova-noga Povjerenstva za reklamacije, koje je za Distribucij-sko podru~je splitske Elektrodalmacije odràlo svojuosniva~ku sjednicu sredinom oùjka o.g. Naime, spo-menuti je zakonski akt utvrdio za{titu osnovnih pravasvih potro{a~a pri kupnji proizvoda i usluga, {to zna~i ipravo na za{titu gospodarskih interesa potro{a~a, pravona za{titu od opasnosti za ìvot, zdravlje i imovinu, pra-vo na pravnu za{titu, pravo na informaciju i izobrazbu tepravo na udruìvanje potro{a~a sa svrhom za{tite njiho-vih interesa. Prema odredbama ~lanka 22. spomenutogZakona, prodaja elektri~ne energije smatra se javnomuslugom, a tvrtke koje odlu~uju o pravima i obvezamapotro{a~a javnih usluga moraju osnovati savjetodavnatijela u kojima }e biti uklju~eni i predstavnici udrugapotro{a~a. Na potro{a~ke reklamacije povjerenstva semoraju izja{njavati pisanim putem.

S tim u svezi, tada{nji direktor HEP Distribucije d.o.o.Ante Pavi}, imenovao je spomenuto Povjerenstvo zareklamacije, koje uime Elektrodalmacije predstavljajuGordana [tambuk, dipl.ing. kao predsjednik te DarkoAbramovi}, dipl.ing. kao ~lan i Nenad Mato{i},dipl.iur.kao tajnik Povjerenstva.

HSUZP "Potro{a~" u radu Povjerenstva zastupat }e Ne-nad Kurtovi}, oec. kao zamjenik predsjednika i NelaKova~evi}, dipl.iur. kao ~lan. Njihova je zada}a prou~itii odlu~iti o svakoj pisanoj àlbi (reklamaciji) potro{a~akoja je pristigla protiv odluka u prvom stupnju, a tozna~i protiv odluka koje su donijele odre|ene nadle`neslu`be HEP-a i koje se odnose na poslove opskrbe elek-tri~nom energijom, primjerice, poslove o~itanja,obra~una, naplate, iskap~anja, kvalitete elektri~ne ener-gije ili mjernih ure|aja ... Te }e odluke Povjerenstvo do-nositi sukladno svom Poslovniku te zakonima ipropisima koji reguliraju spomenutu problematiku, odZakona o energiji do Op}ih uvjeta za isporuku elektri~ne

energije i Tarifnog sustava. I, dakako, Zakona o za{titipotro{a~a.

Prema rije~ima N. Kurtovi}a, vjeruje da }e se rad Povje-renstva odvijati u ozra~ju razumijevanja i uzajamnog{tovanja te objektivnog i nepristranog odlu~ivanja osvakom pitanju.

- Samo dobrom me|usobnom suradnjom moèmo bitikorisni i na usluzi na{im potro{a~ima, zbog ~ega smo tui jedni i drugi.

Povjerenstvo }e o radu izvje{tavati rukovodstva svojihdru{tava, a i mi se nadamo prisnijem upoznavanju.

Vero~ka Garber

tragom zakona


PREMA ODREDBAMA ^LANKA 22. ZAKONA O ZA[TITI POTRO[AÂ, PRODAJA ELEKTRI^NEENERGIJE SMATRA SE JAVNOM USLUGOM, A TVRTKE KOJE ODLUÛJU O PRAVIMA I OBVEZAMAPOTRO[AÂ JAVNIH USLUGA MORAJU OSNOVATI SAVJETODAVNA TIJELA U KOJIMA ]E BITIUKLJUÊNI I PREDSTAVNICI UDRUGA POTRO[AÂ

NEOBIÂN INCIDENT U SRCU BARANJE

BLOKIRANA CESTA ZBOGNAJAVE ISKLJUÊNJATRI BUNTOVNA MLADI]A 12. su oùjka ove godineblokirali cestu u baranjskom mjestu Novi êminac,jer je jednom od njih trebala biti isklju~ena elektri~naenergija! Kako je navedeno u policijskom priop}enju,dvadesetgodi{njak iz Novog êminca i dvojica nje-govih prijatelja iz Osijeka, jedan dvije, a drugi ~etirigodine stariji, dva su sata iza pono}i na oba prometnatraka u Ulici mar{ala Tita bacili kante za sme}e, balu

slame i drvene cjepanice. Zahvaljuju}i prije svegasre}i, ali i oprezu voza~a, nitko nije naletio na njihovubarikadu, ali je odmah obavije{tena policija. Pola satakasnije mladi}i su prona|eni i privedeni na kriminali-sti~ku obradu, kojom je utvr|en razlog njihova bunta- isklju~enje elektri~ne energije.

D. Karna{

AMERI^KA DONACIJA ZA STUDIJU IZVODLJIVOSTI

NOVI BLOK U TE-TO ZAGREB

RALPH Frank, ameri~ki veleposlanik u Hrvatskoj i Josip

Gabela, direktor HEP Proizvodnje, potpisali su 15. oùjka

2004. godine u ameri~kom veleposlanstvu u Zagrebu

Ugovor o izradi studije izvodljivosti, u vrijednosti od 457

890 ameri~kih dolara, za dodatno kombi kogeneracijsko

plinsko postrojenje, snage 100 MW, u TE-TO Zagreb.

Studiju }e financirati Ameri~ka agencija za trgovinu i raz-

voj (US Trade and Development Agency - USTDA) u ok-

viru pomo}i Hrvatskoj za zadovoljenje rastu}ih potreba

za elektri~nom energijom i unaprje|enje efikasnosti i

standarda u za{titi okoli{a.

Studijom }e biti iscrpno razvra|en plan za pove}anje

HEP-ove postoje}e Termoelektrane - Toplane u isto~nom

dijelu Zagreba. Novo postrojenje, snage 100 MW elek-

tri~ne i 80 MW toplinske energije, zamijenit }e staru je-

dinicu na loìvo ulje, a uz elektri~nu energiju proizvodit

}e paru i toplu vodu za potrebe industrije i ku}anstava.

Visokou~inkovito postrojenje znatno }e utjecati na sma-

njenje {tetnih emisija u gradu Zagrebu.

Napomenuv{i da ameri~ka vlada u energetskom sektoru

vidi mnogo prostora za suradnju s na{om zemljom, R.

Frank je naglasio da ameri~ko veleposlanstvo ima

odli~ne odnose s HEP-om koji je, prema njegovim

rije~ima, jedna od klju~nih tvrtki u Hrvatskoj.

- Cijenim napore HEP-a u reorganizaciji i uspje{nom po-slovanju tvrtke i veselim se daljnjoj suradnji s HEP-om,poru~io je veleposlanik Frank.

Studija je dio druge faze modernizacije i revitalizacije po-

strojenja na lokaciji TE-TO Zagreb, podsjetio je J. Gabela.

Po~etkom pro{le godine uspje{no je zavr{ena prva faza,

odnosno novi blok K (snage 200 MW elektri~ne i 150 MW

toplinske energije) u koji je, kako je naglasio, ugra|ena

suvremena ameri~ka tehnologija, s povoljnim ameri~kim

kreditima i ameri~kim sredstvima za studiju izvodljivosti.

Potrebna ulaganja za novi tzv. blok L, procijenjena su

na 66 milijuna eura, {to }e HEP osigurati iz vlastitih iz-

vora kreditima doma}ih i inozemnih banaka. Postro-

jenje }e, o~ekuje se, biti pu{teno u rad po~etkom

2008. godine.

Tatjana Jalu{i}

najava


POVRATAK: "RATNI" TRANSFORMATOR PONOVNO U VALPOVU

VE]A POUZDANOST I POGONSKA SIGURNOST

Radnicima HEP Prijenosa - Prijenosnog podru~ja Osi-

jek, samo je deset dana trebalo za transport i montaù

transformatora, koji je tijekom ratnih godina bio

posu|en iz Valpova i bio dragocjen za opskrbu Osijeka

elektri~nom energijom. Montaà je obavljena pod nad-

zorom Marija Popi}a iz Odjela za odràvanje PrP Osijek,

a u pogon ga je pustio uklopni~ar Milenko Kokori}.

Naime, valpova~ka je TS 110/35 od prosinca 1991.

godine, pa sve do oùjka ove godine, radila samo s

jednim transformatorom. Vra}anjem "ratnog" transfor-

matora na njegovo staro mjesto, pove}ana je pouzda-

nost i pogonska sigurnost. O~ekuje se da }e ovaj 34

godine star transformator posluìti svrsi jo{ deset go-

dina.

Zanimljiva je sudbina toga transformatora, koji je od

prvog dana mijenjao svoju slavonsku adresu. Tako je od

1970. do 1979. godine sluìo u Poègi, od tada pa do

1991. u Valpovu, a - kako smo ve} spomenuli - od pro-

sinca te godine do kraja 2003. godine u Osijeku. "Miro-

vinu" bi, ipak, trebao do~ekati u valpova~koj

transformatorskoj stanici 110/35 kV.

D. Karna{

Ekipi PrP Osijek trebalo je samo deset dana za transport i montaù transformatora u

TS 110/35 Valpovo

U valpova~koj transformatorskoj stanici od 2. oùjka ove godine zuje oba transfor-

matora

R. Frank i J. Gabela prigodom potpisivanja Ugovora o izradi studije izvodljivosti za novo postrojenje u TE-TO Zagreb

NOVO VISOKOUÎNKOVITO POSTROJENJE, SNAGE 100 MW ELEKTRI^NE I 80 MW TOPLINSKE ENERGIJE,ZAMIJENIT ]E STARU JEDINICU NA LO@IVO ULJE TE ]E ZNATNO UTJECATI NA SMANJENJE [TETNIH EMISIJA UGRADU ZAGREBU

SPLIT, KA[TELA I TROGIR BEZ ELEKTRI^NE ENERGIJE

ÎM ZAGRMI I ZASIJEVA- SPLITU SE MRAK SPREMA

DALMACIJA je poznata po tomu da, u pravilu, krajemprosinca i po~etkom sije~nja, zbog vi{e sile ima koje-kakvih peripetija s dalekovodima i ostalom mre`nomstrukturom svih napona, {to se odraàva i na redovituopskrbu potro|a~a elektri~nom energijom. I kad smove} vjerovali da je taj krizni vremenski isje~ak iza nas,stiglo nam je novo iznena|enje. Posljednji dan velja~e,i to onaj prijestupni, oprostio se s nama na ~etiri godinedoista vidljivo i glasno - sijevanjem i grmljavinom koju}e splitski prijenosa{i sigurno pamtiti i nakon {to ispi{usva potrebna radna izvje{}a.

Tog 29. velja~e unutar elektroenergetskih sustava, kojisu pod nadzorom PrP-a Split, do{lo je do djelomi~nograspada sustava Dalmacije uslijed, kako smo ve} rekli,jake grmljavinske nepogode. Zbog toga potro{a~imanije isporu~eno pribli`no 150 MWh elektri~ne energije,a prekidom u opskrbi bili su pogo|eni stanovnici Splita,Ka{tela i Trogira.

Nebeske turbulencije ovdje na Zemlji uzrokovale su kva-rove u TS 400/220/110 kV Konjsko i TS 220/110/35 kVVrboran. Tako je u TS Konjsko, u polju DV 220 kVZaku~ac, eksplodirao pol 3P prekida~a u fazi L1. Isto-dobno u TS Vrboran je eksplodirao pol SF6 prekida~a u

fazi L1 u polju DV 110 kV Konjsko 1 te se rasprsnuostrujni mjerni transformator u fazi L1 u polju DV 110 kVKonjsko 2.

Uslijed tih havarija, pola sata iza pono}i, odnosno 1.oùjka do{lo je do ispada TS Konjsko, a kako su ispali idalekovodi 110 kV Meterize - Vrboran 1 i 2 to su Split,Ka{tela i Trogir ostali bez napajanja elektri~nom energi-jom.

PROGRAM SPLIT POMA@E, ALI NERJE[AVA SPLITSKO STANJE

@alosna je ~injenica da upravo Split, odmah iza Dubrov-nika, ~esto ostaje bez elektri~ne energije. Na pitanjeho}e li Program Split zajam~iti sigurnu opskrbe elek-tri~nom energijom ovog podru~ja, Jadranko Radovano-vi}, rukovoditelj Tehni~ke slu`be splitskog PrP-a kratko ijasno odgovara: ne}e(!) ali, pobolj{ati stanje - ho}e.

Dakako, to nije odgovor koji bi nas zadovoljio, pa slijediobja{njenje:

- Ako nakratko zaboravimo da je Dalmacija prakti~ki ra-dijalno priklju~ena na hrvatski elektroenergetski sustav,onda je temeljni problem zapravo u TS Konjsko, jednoj

od na{e ~etiri 400 kV TS, i to onoj najstarijoj. Naime, TS400/220/110 kV Konjsko pu{tena je pod napon 1979.godine, {to zna~i da ove godine obiljeàva 25 godinarada. Po~etkom rata 1991. godine, tijekom ciljanogavionskog napada na nju su ba~ene ravno 64 bombe.O{te}ena i "uzdrmana", TS je uskoro "zakrpana" ivra}ena u funkciju, ali ne i potpuno sanirana. Jer, kakouop}e rekonstruirati TS sa 49 prekida~a (svedeno na110 kV) sa starom relejnom za{titom, DAS-om i sli~nimsad ve} "out" rje{enjima?

Prema na{im stru~nim procjenama hitno bi trebalo na-praviti sljede}e:

• DV 220 kV Zaku~ac - Bilice uvesti u TS Konjsko

• DV 110 kV Zaku~ac - Meterize 3 uvesti u TS Vrboran,kao i

• Rekonstruirati DV 110 kV Trogir - Bilice.

Tek nakon {to to obavimo, a tu prvenstveno mislim naprva dva zahvata, mo}i }emo govoriti o sigurnijem na-pajanju Srednje Dalmacije.

A do tada, kaè Jadranko Radovanovi}, ~ekajmo slje-de}i mrak. On }e sigurno do}i.

nepogoda


TS Konjsko nakon nepogode (prizor koji podsje}a na onaj ratni)

BOLNA TO^KA - TS KONJSKO

Da je TS Konjsko bolna to~ka splitskog PrP-a potvr|ujui rije~i direktora Marka Lovri}a:

- Tijekom 2002. godine napravljen je projektni zadatakza rekonstrukciju 400 kV dijela postrojenja TS Konjsko(sanacija sabirnica i zamjena dijela opreme) s procje-nom tro{kova. KONÂR - Institut za elektrotehniku je2003. godine izradio elaborat u kojem je potanko oci-jenjeno stanje primarne i sekundarne opreme. Zbog ne-dostatka financijskih sredstava jo{ nije prihva}ena njenarekonstrukcija na razini HEP Prijenosa, {to u budu}nostimoè imati ozbiljne posljedice s aspekta odràvanja, si-gurnosti sustava i dobivanja vremena za rekonstrukciju.Tim vi{e {to se ove godine u pogon pu{ta ju`na trasa400 kV prstena. Sada{nje stanje 400 kV postrojenja TSKonjsko ne jam~i potrebnu pouzdanost rada tog prste-na, zbog ~ega je potrebno sanirati sustav sabirnica 400kV te provesti rekonstrukciju i modernizaciju primarne isekundarne energetske opreme u 400 kV dijelu postro-jenja.

Marica @aneti} Malenica


BUDU]I DA SADA[NJE STANJE 400 kV POSTROJENJA TS KONJSKO NE JAMÎ POTREBNU POUZDANOSTRADA JU@NE TRASE 400 kV PRSTENA "NIKOLA TESLA", POTREBNO JE SANIRATI SUSTAV SABIRNICA400 kV TE PROVESTI REKONSTRUKCIJU I MODERNIZACIJU PRIMARNE I SEKUNDARNE ENERGETSKEOPREME U 400 kV DIJELU POSTROJENJA TE TRANSFORMATORSKE STANICE

Na zemlji dijelovi nakon eksplozije

Popravak o{te}enja

Kvarove su uzrokovale nebeske turbulencije

U visini, na studeni

TS 400/220/110 kV Konjsko u EES-u Hrvatskeomogu}ava:

• pouzdano napajanje potro{nje, odnosno tran-sformatorskih stanica na podru~ju Dalmacije,

• siguran prijenos elektri~ne energije od hidro-elektrana na podru~ju Dalmacije do prijenosnemreè i dalje kroz 220 i 400 kV mreù do tran-sformatorskih stanica 110/x kV i potro{a~a, pri~emu treba posebno naglasiti da o dalmatin-skim hidroelektranama i akumulacijama Peru}ai Bu{ko Blato preteìto ovisi siguran i ekono-mi~an rad EES-a Hrvatske,

• razmjenu i tranzit elektri~ne energije saEES-om susjedne BiH,

• stabilnost rada prijenosne mreè (kompletnasigurnost EES-a na podru~ju Dalmacije ovisi opouzdanosti rada TS Konjsko) te daje

• sekundarni doprinos efikasnijem i kvalitet-nijem sustavu upravljanja, odràvanja i go-spodarenja EES-om Hrvatske.

Jadranko Radovanovi}, rukovoditelj Tehni~ke slu`be PrP Split:nakon uvo|enja DV 220 kV Zaku~ac-Bilice u TS Konjsko i DV110 kV Zaku~ac Meterize 3 u TS Vrboran mo}i }e se govoriti osigurnijem napajanju srednje Dalmacije

OSNOVANA UDRUGASTRU^NJAKA ZA[TITE PRIRODEI OKOLI[A

O ZA[TITIOKOLI[A -PROFESIONALNO

U ZAGREBU je 10. oùjka 2004. godine osnovana Udrugastru~njaka za{tite prirode i okoli{a, kako bi zastupala nji-hove interese te unaprje|ivala i ~uvala dignitet struke. Pro-micanje prakti~nih stru~nih znanja i profesionalizma uprovedbi za{tite prirode i okoli{a jedan je od najva`nijihciljeva koji Udruga èli posti}i, nagla{eno je na njenojOsniva~koj skup{tini. Za predsjednika Upravnog odboraUdruge izabran je dr.sc. Nenad Mikuli} iz Ministarstva zaza{titu okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva Repu-blike Hrvatske, a za predsjednika Skup{tine mr.sc. DamirSuba{i}, direktor APO-a.

Vi{nja Jeli} Mück, dràvna tajnica u Ministarstvu zaza{titu okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva poz-

dravila je osnivanje ove udruge, zbog, kako je ocijenila:manjka koncentrirane stru~ne misli u Hrvatskoj, koja bizajedni~ki nastupila i parirala ne samo zelenima koji, da-kako, na to imaju pravo, nego ponajvi{e pojedincima -samozvanim stru~njacima s dojmljivim titulama koji po-staju javno prihvatljivi.

Govore}i o razlozima koji su ih potakli na osnivanjeUdruge, D. Suba{i} je rekao da je uo~eno kako mediji nekonzultiraju stru~njake za okoli{ stoga {to ne postoji nji-hova institucionalizirana forma okupljanja, odnosno in-stitucija koja ima kredibilitet i povjerenje javnosti. To je,smatra on, ostavljalo veliki prostor za razna nadriprofe-sionalna tuma~enja.

- Osnivanjem ove Udruge nastojali smo okupiti stru~nja-ke, da bi oni mogli iskazati svoj stav o za{titi okoli{a, kojidanas oblikuju nevladine udruge. @elimo biti partner Mi-nistarstvu za{tite okoli{a u rje{avanju stru~nih pitanja, na-glasio je N. Mikuli}.

Udruga }e se, re~eno je, zalagati za po{tivanje strukov-ne etike, skrbiti o svom i o kredibilitetu svojih ~lanova,pratiti i odràvati visoku razinu stru~nih znanja svojih~lanova te sura|ivati sa sli~nim me|unarodnim i

doma}im udrugama i organizacijama. Javno }eosu|ivati pona{anje svojih ~lanova koje nije u skladu snjenim eti~kim kodeksom i pravilima struke. Osim toga,promicat }e materijalne i druge interese ~lanova te za-govarati transparentno i ravnopravno natjecanje natrì{tu, na kojemu bi znanje, profesionalnost i referencetrebali biti presudni kriteriji. Osu|ivat }e i boriti se pro-tiv nelojalne konkurencije i drugih neprihvatljivihpona{anja u trì{nom natjecanju. Stvaranje uvjeta zastru~no obavljanje poslova, suradnja s nadle`nim tijeli-ma dràvne uprave na izradi kriterija za posebne sugla-snosti prigodom obavljanja poslova u za{titi prirode iokoli{a, tako|er }e biti u djelokrugu njenog rada. Pridono{enju relevantnih propisa, Udruga }e nastojati arti-kulirati svoje i interese struke. Tako|er, namjerava iz-vje{tavati javnost o stanju i problemima te o mjeramakoje treba poduzeti radi unaprje|enja za{tite prirode iokoli{a te iznositi stavove struke u pitanjima od poseb-nog javnog interesa. Samostalno i u suradnji s eko-lo{kim udrugama i sli~nim institucijama promicat }eza{titu prirode i okoli{a .

Tatjana Jalu{i}

ciljevi

FOTOZAPA@AJ: HE KRALJEVAC POD SNIJEGOM

TKO SE BOJI SNIJEGA JO[NE PADA snijeg da prekrije brijeg, kaè pjesma, ali daod snijega brijeg pobijeli, to se poricati ne moè. Tako

se pod bijelim smiruju}im ruhom iznenada na{la i na{aHE Kraljevac. Taj snje`ni dan osvanuo je 1. oùjka,

kada smo ve} mislili da je prolje}e tu i da }e njegovunje`nu bjelinu, umjesto pahuljica, tkati visibabe, tra-tin~ice, zumbuli, sunovrati... Me|utim, kako jedna la-sta ne ~ini prolje}e, tako ni jedan snijeg ne ~ini zimu.Osobito ne snijeg koji se, ve} idu}ega dana, mogaovidjeti tek na snimci poput ovoe koju prilaèmo.

U HE Kraljevac su na jednodnevnu snje`nu idilu odgo-vorili intenzivnim radom agregata, onih starih iz 1926.godine, i onog novijeg - agregata biolo{kog minimu-ma. Toga dana Elektrana je radila punim kapacitetomkoji iznosi pribli`no 46 MW. Ali, i u danima prije i u da-nima poslije - ovdje se nije spavao zimski san. Napro-tiv. Povoljne hidrolo{ke okolnosti, one koje seprièljkuje kada se osmi{ljavaju planovi proizvodnje,omogu}ile su svojim obilnim me|udotokama da sednevna proizvodnja kre}e pribli`no 1 GWh dnevno.

Ina~e, posljednjih mjeseci u tijeku su radovi naodràvanju i pove}anju pogonske spremnosti ove 92godine stare hidroelektrane, ne samo muzejske vrijed-nosti. Trenuta~no je na snazi kratki predah. îm se radovinastave zakucat }u na vrata strojarnice. I doznati puno li-pih stvari, koje }e mi kolege sa Zadvarja pokazati.

[email protected].

16

PROMICANJE PRAKTI^NIHSTRU^NIH ZNANJA IPROFESIONALIZMA UPROVEDBI ZA[TITEPRIRODE I OKOLI[A JEDANJE OD NAJVA@NIJIH CILJEVAKOJI UDRUGA @ELI POSTI]I

S osniva~ke skup{tine Udruge

PROF. DR. SC. VLADIMIR KOROMAN, DIPL. ING. - GLAVNIDIREKTOR BRODARSKOG INSTITUTA d.o.o.

USKOÎLI NA NEPOPUNJENOPODRU^JE TURBINSKE REGULACIJES OBZIROM na sve ve}u prisutnost Brodarskoga instituta u HEP-u, uovom broju s povodom razgovaramo s prof. dr. sc. Vladimirom Koro-manom, odnedavnim njegovim glavnim direktorom i krivcem za do-bru stru~nu i poslovnu suradnju s HEP-om. Spomenimo da su uàspecijalnost na{ega sugovornika elektrohidrauli~ki sustavi i njimaprimjereno upravljanje. U razgovoru o Brodarskom institutu, njegovojprvoj i jedinoj mati~noj ku}i, promjenama i naporima u osvajanju no-vih podru~ja - i pronalaènju mjesta pod Suncem - govori smireno iargumentirano.

HEP Vjesnik: Naziv va{e znanstvene ustanove - Brodarski in-stitut - prvenstveno upu}uje na djelatnost u podru~ju brodo-gradnje. [to je bio temeljni poticaj za ulazak u HEP?

Prof. dr. sc V. Koroman: Zapravo Brodarski institut, odnosno na{ihidrodinami~ari s HEP-om sura|uju odavno. Na{i ljudi su prigodomizgradnje hidroelektrana obavljali nadzor, primjerice u HE âkovec,HE Dubrava i HE \ale. Zavr{etkom rata - 1995./1996. godine zapo~elismo suradnju i na podru~ju upravljanja i nadzora. Povod za takaviskorak dogodio se nakon Oluje. Tada je u kratkom roku trebalo ospo-sobiti HE Velebit, a velike tvrtke poput Siemensa i Vöjta nisu prihvatiledolazak u ratno podru~je. Osobno sam na tomu radio i moram nagla-siti da su nam ljudi iz HEP-a vjerovali, jer su nam povjerili posao naregulaciji - zna~i srcu sustava. Imali smo znanja ste~ena pri izgradnjibrodova i podmornica, {to su vrlo sli~ni sustavi, a na elektrani smona{li i kompletnu dokumentaciju. Stvorili smo zajedni~ki tim i nakonnekoliko dana uspjeli smo u}i u bit upravljanja turbinskom regulaci-jom. Za mjesec dana hidroelektrana je bila spremna za pogon. To jebio prvi ozbiljniji posao s HEP-om gdje smo pokazali svoja znanja,mogu}nosti i sposobnosti.

Va{e je pitanje vrlo zanimljivo. Za{to smo pre{li u elektroenergetiku?Istina, mi smo nekoliko godina sustavno pripremali ulazak u nova po-dru~ja. Tu mislim na pripremu kadrova i materijalne baze. Nove ljudezapo{ljavali smo s fakulteta i, dakako, obilazili smo velike svjetsketvrtke - Vöjt, Siemens, Nerpick...Tamo smo dobili potvrdu da je na{eiskustvo sa sustavima upravljanja podmornicama, na kojima smo dotada radili, dragocjeno za prakti~nu primjenu elektrohidrauli~kih su-stava, odnosno da, kao i kod Nerpicka, postoji velika sli~nost u uprav-ljanju podmornicom i turbinskom regulacijom. U tehni~kom smislu tisustavi imaju veliku podudarnost u zahtjevima pouzdanosti, to~nosti ikvalitete.

HEP Vjesnik: Nije li temeljni razlog osvajanja novih podru~jagubitak velikog trì{ta nakon osamostaljenja Hrvatske?

Prof. dr. sc. Vladimir Koroman: Istina, mi smo kao vojna ustanovaranije isklju~ivo bili orijentirani na brodogradnju i sve pomorske tehno-logije. Me|utim, na{ Odjel koji je razvijao i elemente turbinske regula-cije ~esto je bio angaìran u industriji. I tada smo obavljali procesnaupravljanja na objektima koji nisu bili vezani uz vojsku i vojne sustave,a takvo iskustvo sa gospodarstvom pokazalo se jako korisnim.

Kada je zapo~eo rat, orijentirali smo se na Hrvatku vojsku. Me|utim,ve} 1993. i 1994. godine, znali smo da rat jenjava i morali smo dugo-ro~no utvrditi podru~ja na{ega rada. Tako smo ve} 1995. godine bilispremni za novo podru~je i to ono koje je u Hrvatskoj bilo nepopunje-no - podru~je turbinske regulacije. Nakon otprilike ~etiri godine,uspjeli smo radom i kvalitetom proizvoda te zadovoljstvom kupca isti-snuti inozemne konkurente s hrvatskog trì{ta.

Moram zahvaliti ljudima u HEP-u, jer smo stvorili jake timovestru~njaka. To se osobito pokazalo kvalitetnim rje{enjam pri radu naHE Miljacka. Mi smo poznavali proces upravljanja, ali nismo pozna-vali postoje}i proces o kojemu ovisi kvaliteta upravljanja. Ljudi koji sebave automatikom, kao i na{i ljudi koji rade na sustavima automatiza-cije - komuniciraju. Pokazalo se da zajedno s HEP-om imamo jakistru~ni tim koji moè postizati dobre rezultate i na svjetskoj razini.Kada smo zavr{ili posao u HE Miljacka pozvali smo svu na{u konku-renciju - doma}u i inozemnu od kojih smo dobili samo pohvale.

[to se ti~e trì{ta na podru~ju brodogradnje, ono je 2000. bilo slaborazvijeno. To se ne odnosi na podru~je hidrodinamike, koje je uvijekbilo zanimljivo. Sada su na{a brodogradili{ta popunila kapacitete, jerporasla je potra`nja za brodovima izgra|enim u Hrvatskoj, {to je velikinapredak. Na{ je poslovni cilj ja~e povezivanje sa hrvatskom brodo-gradnjom, jer svjesni smo da moè opstati samo uz ve}u razinu zna-nja u sve ja~oj konkurentskoj utakmici s brodogradnjom DalekogIstoka. Hrvatska brodogradnja, moè biti konkurentna i to dugoro~nosa specijalnim brzim brodovima, katamaranima, brodovima za speci-

jalne namjene, za specijalne terete, gdje je potrebna nova tehnologi-ja. Mi smo ipak pomorska zemlja, s dugom obalom i velikim brojemotoka te s dugogodi{njom brodogra|evnom tradicijom.

Osim toga, Hrvatska mora organizirati obalnu straù i u tijeku su noviprojekti - novi brodovi, gdje Brodarski institut sa svojim iskustvommoè ponuditi kvalitetna rje{enja. Povrh toga, za Hrvatske vode radilismo projekt brodova za snimanje rije~nih plovnih putova.

HEP Vjesnik: Koju bi djelatnost Brodarskog instituta mogli iz-dvojiti kao temeljnu, a koju kao najprofitabilniju?

Prof. dr. sc. Vladimir Koroman: Mi moramo zadràti filozofiju Insti-tuta. Me|utim, na{a je glavna orijentacija prema trì{tu i kupcima, od-nosno profitu. Svjesni smo da moramo pratiti trì{te i uskakati u oneni{e gdje ima slobodnoga mjesta i gdje smo sposobni odgovoriti po-trebama. Pritom moramo zadràti na{u znanstvenu kompenentu. Nai-me, na{a je glavna zada}a i obveza kori{tenje primijenjene znanosti ustvaranju novih proizvoda.

Znanstvenu komponentu odràvamo u nekolilko vidova. Na{i znan-stvenici su predava~i na fakultetima Sveu~ili{ta u Zagrebu - FSB, FER,Visokoj {koli za sigurnost na radu...Tu se studentima izravno prenosedanas potrebna znanja, koja su povezana s proizvodnjom. Istodobnoprepoznajemo kvalitetne mlade ljude - studente, koje rezerviramo zana{ Institut.

S druge strane, budu}i da u Institutu ne moèmo pokrivati rijetka po-dru~ja specijalnosti, ~esto angaìramo profesore s fakulteta. Na pro-jektima turbinske regulacije, primjerice, radili su i profesori s FER-a.Osim toga, magistarski radovi pribliò 15 postiplomanata bili su po-sve}eni temama iz podru~ja stvarnoga rada. Svi su oni izrasli u kvali-tetne stru~njake.

Spomenut }u i znanstvene projekte koje preko Ministarstva znanostivode na{i znanstvnici, doktori znanosti. To su naj~e{}e projekti iz po-dru~ja na{e temeljne djelatnosti.

HEP Vjesnik: Budu}i da ste, kao dràvni institut, bili za{ti}eni -kako se odvijala takva promjena u svijesti va{ih ljudi kada stese na{li na trì{noj vjetrometini?

Prof. dr. sc. Vladimir Koroman: Natjera vas sila. Morate pametnorazmi{ljati ako èlite preìvjeti. To~no, odjedanput smo se na{li bezna{eg glavnog naru~itelja. Ali, izbio je rat i opet smo dijelom mogliraditi za potrebe vojne industrije. Rekao bih da smo se pravodobnopo~eli osposobljavati za trì{te. Krenuli smo u energetiku i cestograd-nju, gdje smo napravili veliki iskorak u tunelima u podru~ju sustavaventilacije, protupoàrne za{tite i upravljanja prometom. Jednakotako, uklju~ili smo se u podru~je za{tite i sigurnosti na radu, gdje suna{i ljudi postali prepoznatljivi. Potom, sva ona znanja koja su u voj-sci bila potrebna na podru~ju ultrazvuka, vibracija, akustike, za{tite odbuke - polako smo prenosili u gospodarstvo. Novi zakon, primjerice,propisuje obvezu da sve lokalne jedinice koje imaju status grada mo-raju imati kartu buke do 2006. godine, gdje mi vidimo mogiu}nostna{ega anga`mana.

Osim toga, proveli smo {kolovanje na{ih ljudi u podru~ju manage-menta i marketinga, upoznali smo ih s novim metodama ruko-vo|enja, vladanja trì{tem - pona{anja, osvajanja, pristupa trì{tu ikupcima. Pro{irili smo funkciju marketinga, koji je vrlo bitan. Na{ jemarketing druk~iji od isklju~ivo trì{nog, a obra}amo se poznatimkupcima sa poznatim namjerama. Za Brodarski institut mora se ~utikao o kvaliteti.

HEP Vjesnik: Kakvo je Va{e iskustvo s HEP-om? Moè li se tur-binski regulator proglasiti hrvatskim proizvodom?

Prof. dr. sc. Vladimir Koroman: Moram priznati da nije bilo lako iz-boriti se za povjerenje u HEP-u. Ali samo u po~etku. Istina, ranije se uHrvatskoj, pa i u HEP-u, malo znalo o turbinskim regulatorima. Kao{to sam ve} spomenuo, shvatili smo bit upravljanja, iskoristili kvali-tetne suvremene komponente na trì{tu i napravili kvalitetan proizvod- turbinski regulator. Mi smo odmah predvidjeli visoke pritiske na hi-drauli~kom dijelu i time smo dobili znatno manje gabarite, potrebu zapuno manje koli~ine ulja, {to je ekolo{ki i ekonomski vrlo pogodno, aturbinskom regulacijom postiù se vrlo povoljna dinami~ka obilje`jaupravljivosti. Uveli smo i nekoliko novina na tom podru~ju - usavr{ilismo postupak, primijenili smo suvremene redudantne sustave (namehani~kom i elektroni~kom dijelu, zna~i paralelne sustave) tako daje puno ve}a pouzdanost. Da, turbinski regulator bi se mogao progra-siti hrvatskim proizvodom.

Na{i turbinski regulatori u HE Miljacka rade {est godina i to besprije-korno. Osim njih, izradili smo ku}ni regulator u HE Gojak (sada radi-mo nova tri), regulatore u HE Sklope koja je vrlo zahtjevna zaupravljanje i gdje ve} ~etvrtu godinu pouzdano rade. Napravilil smokompletnu regulaciju HE Zavrelje, regulaciju biolo{kog minimuma uHE Dubrava...

Obavili smo i energetska mjerenja stupnja iskoristivosti hidroelekra-na, primjerice u HE Gojak prije tri/~etiri godine, a pripremamo se toobaviti na svim hidroelektranama PP HE Zapad. Zadovoljan sam jer sena tom podru~ju polako povezujemo s Elektroprivredom Rumunjske,koja ima otprilike 460 agregata. Oni su zainteresirani za turbinsku re-gulaciju, a osobito energetska mjerenja.

Nedavno je osnovan zajedni~ki konzorcij - Litostroj iz Ljubljane,Alstom iz Karlovca i Brodarski institut - za revitalizaciju HE Gojak. Toje vrlo zna~ajno, jer }e se u Hrvatskoj napraviti sve {to je mogu}e na-praviti, a za ostalo - tu prvenstveno mislim na turbine - angaìraju setvrtke iz inozemstva.

HEP Vjesnik: Moè li se znanstvena ustanova baviti znanstve-nim i istraìva~kim radom na pravi na~in, a da pritom ne po-dlegne komercijalizaciji poslovanja? Odnosno, kako zadràtiznanstvenu autonomnost, a ne raditi prema narud`bi?

Prof. dr. sc. Vladimir Koroman: Sve se danas mora komercijalizira-ti. Svaki na{ proizvod, svaki na{ znanstveni rad mora biti pla}en, zna~imora biti komercijalno orijentiran. Ako bi se vratio daleko unatrag,ovaj je Institut uvijek bio takav. Kada sam se zaposlio u Institutu, moj{ef mi je rekao da }e svaki moj rad biti procijenjen - od mornara pado zapovjednika broda, a niti jedan rad ne}e zavr{iti u ladici. Zna~i, svina{i radovi su se koristili u stvarnom ìvotu. Osobno drìm da se pri-mijenjeni znanstveni rad kroz razvoj moè dobro komercijalizirati.

[to se ti~e Va{eg drugog pitanja, moram re}i da smo se susretali stim problemom. Ali, svakog kupca smo upozorili, odnosno upoznali sispravnim rje{enjem i nastojali ga uvjeriti da se prilagodi novim teh-nologijama. Jedan od takvih kupaca je bio i HEP. Nije bilo lako uvjeritiva{e ljude da se kod turbinske regulacije primijene ve}i pritisci. Ali,tu nije bilo kompromisa. I danas imamo takvih problema s odre|enimkupcima. Od pojedinih projekata smo zbog toga odustali, jer nemoèmo staviti na{ potpis na zastarjelo rje{enje. Mi se ne moèmoprodati, da tako kaèm, jer tada gubimo ugled, autoritet.

HEP Vjesnik: Ima li, u postoje}im uvjetima, hrvatska znanost{anse za razvoj hrvatskih originalnih proizvoda i utakmicu sinozemnim znanstvenim ustanovama?

Prof. dr. sc. Vladimir Koroman: Da. Odgovorit }u Vam protupitan-jem: zamislite kako bi bilo kada to tako ne bi bilo? To bi bila katastrofaza Hrvatsku. Mi bi bili tu|a tehnolo{ka kolonija. Na{i fakulteti i na{iznanstvenici, {kolovani u Hrvatskoj, priznati su u svijetu. To zna~i dasmo mi kvalitetni ljudi. Mi moramo udruìti na{e snage, organiziranopristupiti znanstveno-istraìva~kom radu, orijentirati se primijenjenimznanostima i usmjeriti se prema podru~jima koja }e Hrvatska ponuditiizvan njenih granica, biti konkurent u svijetu, povezati se, zajedni~kinastupati... Pritom, barem u prvim trenucima, moramo imati potporuDràve, da nam se otvore vrata za pojedina podru~ja.

Primjerice, u Njema~koj imaju devet tisu}a istraìva~a koji pokrivajuvrlo {iroka podru~ja. Njih dràva financira sa 35 posto, na njihovomtrì{tu.

Te{ko je bez temeljnog financiranja. Osobito nama u Brodarskom in-stitutu gdje imamo strate{ke resurse - veliku infrastrukturu, u koju tre-ba ulagati i odràvati je. Tu infrastrukturu mogu koristiti fakulteti unastavno-istraìva~ke svrhe, zajedno s nama, i upravo na takvim spo-razumima i radimo...

Kod nas je bilo zaposleno blizu 500 ljudi, a danas nas ima 150.Smanjili smo se tri puta, a tro{kove smo smanjili pet puta. To jestra{no. Sada èlimo postati suvremeni tehnolo{ki institut koji }e natemelju primijenjenih znanja stvarati nove proizvode za hrvatsko go-spodarstvo. Na tom putu svakako nam je potrebna financijska pomo}.Hrvatsko trì{te je previ{e malo. Business plan koji pripremamo, a ukojem Svjetska banka moè prona}i osnove za davanje kredita Brodar-skom institutu, omogu}io bi nam da na vi{u razinu podignemo infra-strukturu, materijalnu bazu, nabavimo suvremenu opremu tezaposlimo mlade ljude, kako bi mogli nastupiti na novim trì{tima. Toje dobar put do uspjeha.

Pripremila: \ur|a Su{ec

razgovor s povodom


EDUKACIJSKI SEMINARI ZA RADNIKE KOJI OBAVLJAJU POSLOVE ZA[TITE OKOLI[A

NOVOM SISTEMATIZACIJOM DEFINIRATI POSLOVE I LJUDE

U SJEDI[TU Hrvatske elektroprivrede 8. i 9. oùjka 2004.godine, Sektor za razvoj i APO d.o.o. organizirali su tre}iedukacijski seminar za radnike HEP Proizvodnje d.o.o.,HEP Toplinarstva d.o.o., HEP Distribucije d.o.o. te HEP Pri-jenosa d.o.o., koji se bave poslovima za{tite okoli{a.

Unato~ lo{im vremenskim okolnostima, odziv sudionika se-minara bio je vrlo velik, {to potvr|uje potrebu odràvanja tak-vih edukacijskih seminara. Uz radnike koji obavljaju posloveza{tite okoli{a, bili su nazo~ni i direktori ovisnih dru{tava,Sektora za razvoj te APO d.o.o.

Edukacijski seminar bio je koncipiran u tri dijela:

- prikaz rezultata provedbe projekta Katastra tehnolo{kog ot-pada HEP-a za 2003.godinu,

- pregled odredbi novog Zakona o otpadu (NN 151/03) ve-zanih uz HEP grupu i iscrpan stru~ni prikaz Pravilnika o ka-tastru emisija u okoli{ (NN 36/96), vezano uz emisije u zrak,vode i otpad,

- radionica - ispunjavanje obrazaca katastra emisija u okoli{.

Svrha edukacijskih seminara je bila potanko upoznati su-dionike sa zakonskim obvezama koje proizlaze iz novog Za-kona o otpadu, s naglaskom na nove i izmijenjene kazneneodredbe u slu~aju njihova neprovo|enja.

Edukacijski seminari zami{ljeni su kao interaktivne radioni-ce na kojima se se, uz raspravu i izno{enje iskustava s tere-na, pronalazili odgovori na pitanja vezana uz novi Zakon ootpadu (NN 151/03), s posebnim naglaskom na izmjene idopune vezane uz HEP te ispunjavanje obrazaca Katastraemisija u okoli{.

Broj zakonskih propisa iz podru~ja za{tite okoli{a i obvezakoje proizlaze iz njih svakim je danom sve ve}i, stoga je iovaj put nagla{ena nu`nost izrade nove sistematizacije rad-nih mjesta kojom }e biti definirani poslovi za{tite okoli{a uHEP-u, imenovani radnici koji }e se baviti navedenim po-slovima te propisati i organizirati odgovaraju}a edukacijana svim razinama, budu}i da HEP predstavlja sustav kojisvojim aktivnostima zna~ajno utje~e na okoli{.

Sudionici edukacijskog seminara su preko evaluacijskogupitnika ocijenili uspje{nost organizacije seminara, a nji-hove ocjene koristit }e se kao smjernice za unaprje|enjekvalitete odràvanja budu}e edukacije u tom podru~ju.

Tamara Tarnik, dipl.ing.bio.Sanja Srnec Pekas, dipl.ing.kem.teh.

za{tita okoli{a


EDUKACIJSKI SEMINARI ZAMI[LJENI SU KAO INTERAKTIVNE RADIONICE NA KOJIMA SU SE, UZRASPRAVU I IZNO[ENJE ISKUSTAVA S TERENA, PRONALAZILI ODGOVORI NA PITANJA ONOVOM ZAKON O OTPADU (NN 151/03), S POSEBNIM NAGLASKOM NA IZMJENE I DOPUNEVEZANE UZ HEP TE ISPUNJAVANJE OBRAZACA KATASTRA EMISIJA U OKOLI[

REKONSTRUKCIJA TS 110/35 kV PO@EGA 2

KORAKPOKORAKTemeljem projekata Kon~ar-Inènjeringa za energetiku i transport, obavljena je rekonstrukcija primarne isekundarne opreme TS 110/35 kV Poèga 2 te je ugra|en sustav vo|enja i za{tite. Kon~ar - KET je, za-jedno sa radnicima DP Elektra Poèga, obavio zavr{na ispitivanja suvremene numeri~ke relejne za{tite isustava SDV.

- Ova je rekonstrukcija jo{ jedna potvrda uspje{ne suradnje Kon~ara i HEP-a. Nakon rekonstrukcijezavr{ene ujesen pro{le godine, postrojenje je {est mjeseci bilo u probnom pogonu. Oprema Kon~ara,odnosno njegove tvrtke Elektri~ni aparati srednjeg napona, funkcionira korektno, sukladno traènomrje{enju. Taj je dio postrojenja povezan s Dispe~erskim centrom u sjedi{tu DP-a otkuda se nadzire rad TS.S projektom idemo dalje, proveli smo natje~aj za rekonstrukciju ure|aja 35 kV postrojenja TS Poèga 2.Pripremaju se temelji energetskih transformatora i uljna jama.

Rekonstrukciju TS 110/35 kV provodimo etapno, kako nam pristiù dozvole i financijska sredstva. Cilj jezajam~iti pouzdano napajanje potro{a~a elektri~nom energijom o kojima skrbi DP Poèga, rekao nam je I.Petri{ka, rukovoditelj Tehni~ke slu`be DP Elektra Poèga.

Ivan Maruszki

Prigodom edukacijskog seminara radnika koji obavljaju poslove za{tite okoli{a u HEP Pro-izvodnji...

...i u HEP Distribuciji

Najva`nije promjene Zakona o otpadu:

- uvo|enje novih i uskla|ivanje definicija s postoje}imdefinicijama u direktivama EU

- odre|ivanje rokova za ostvarivanje obveza jedinicalokalne i podru~ne (regionalne) samouprave

- definiranje obra~una tro{kova postupanja s otpadom

- ukidanje izdavanja dozvola za izvoz/provoz neopas-nog otpada, te uvo|enje Popisa izvoznika

- definiranje obveza proizvo|a~a otpada

- obveza dono{enja novih podzakonskih propisa

- pove}anje iznosa kazni i vo|enja prekr{ajnog postup-ka

Visokonaponsko 110 kV postrojenje u TS Poèga 2 (upozadini se vidi dogra|eni objekt) - rekonstrukcija seprovodi etapno, sukladno pristizanju dozvola i financij-skih sredstava

RAZBORITO KORI[TENJEENERGIJE

PROGRAM "Razborito kori{tenje energije" (Energy Wisdom Pro-gramme, EWP) je dobrovoljna inicijativa elektroenergetskog sek-

tora o odrìvom razvoju koju je 2000. godine pokrenula europska

udruga proizvo|a~a elektri~ne energije - EURELECTRIC. Drugo

izvje{}e opisuje rezultate druge faze programa i pokriva 2000.,

2001. i 2002. godinu. Tvrtke sudionice koje pokrivaju vi{e od

tre}ine ukupno instaliranog kapaciteta EU prijavile su skoro 100

najsuvremenijih projekata, preteìto u podru~ju proizvodnje elek-

tri~ne energije, koji u trogodi{njem razdoblju imaju za cilj

isklju~iti ili smanjiti emisije stakleni~kih plinova za ekvivalent 64

MtCO2. "Program 'Razborito kori{tenje energije' institucijama Eu-

ropske unije, nacionalnim vladama i ostalim zainteresiranim

stranama pokazuje da je elektroprivreda ~vrsto na putu prema

odrìvosti", rekao je Hans Haider, predsjednik EURELECTRICA.

Program "Razborito kori{tenje energije" koje se trenuta~no pro-

vodi u 12 tvrtki u devet zemalja pruà utemeljenje na kojem elek-

troprivrede u konkurentskom okru`ju mogu pokazati svoj

proaktivni pristup odrìvoj proizvodnji, isporuci i kori{tenju ener-

gije.

Tvrtke sudionice, prijavile su projekte

kao {to su primjerice: novi proizvodni

kapaciteti solarne energije; novi proiz-

vodni kapaciteti u elektranama na pri-

rodni plin; pobolj{anje u~inkovitosti u

elektranama na lignit; promjena goriva -

s ugljena na biomasu; ponovno pro-

vo|enje vodi~a u vodovima; programi

u{tede energije (primjerice, programi

u~inkovite rasvjete); elektrotehnologije

(primjerice, toplinske pumpe) i vozila

na alternativna goriva. Ti projekti, pre-

teìto u proizvodnji elektri~ne energije,

ali tako|er i u prijenosu i distribuciji

elektri~ne energije te energetskoj u~in-

kovitosti, kod kona~nog su korisnika

smanjili emisije za 64 MtCO2eq i u{te-

dili 7 Mtoe primarnog goriva u razdob-

lju od 2000. do 2002. godine. Projekti

koji su smanjili ili isklju~ili ve}inu emi-

sija stakleni~kih plinova naj~e{}e su bili

novi proizvodni kapaciteti utemeljeni na

toplini i elektri~noj energiji, fosilnim

gorivima (primjerice, prirodni je plin

zamijenio goriva s ve}om koli~inom ug-

ljika), obnovljivim izvorima energije i

pobolj{anom u~inkovito{}u elektrana.

Projekti su preteìto rezultirali dodatnim

pogodnostima kao {to je pobolj{ana

kvaliteta zraka (odnosno, nula ili niski

SO2, NOx i emisije pra{ine), niì tro{kovi

i pove}an broj zaposlenih. No, tijekom

primjene projekata tvrtke su ustanovile

niz prepreka koje su zaprije~ile razvoj

projekata. Opse`ni pravni zahtjevi i prim-

jedbe lokalnog stanovni{tva na vjetrotur-

bine samo su neki od njih.

Istraìvanje koje je obuhvatilo generalne direktore i ~elne ljude

svjetskih organizacija, ~iji su rezultati prikazani u sije~nju o.g. na

Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, navode na zaklju~ak

da se ugled tvrtke sada smatra va`nijim mjerilom uspje{nosti od

uspje{nosti poslovanja na trì{tu, profitabilnosti ili povrata na in-

vesticiju.

U skladu s tim, program "Razborito kori{tenje energije" je prigo-

da za tvrtke da poprave svoj imid`, pove}aju povjerenje zaintere-

siranih strana u uspje{nost poslovanja te potaknu i {ire najbolju

praksu u djelatnosti. Programom je, tako|er, uspostavljen i su-

stav izvje{tavanja i pra}enja kojim se identificira, dokumentira i

prikazuje najbolja praksa u za{titi okoli{a, promi~e energetska

u~inkovitost i kori{tenje energetskih sustava prilago|enih oko-

li{u. U kontekstu odrìvog razvoja, izvje{}e pokazuje da elektro-

energetska djelatnost ulaè znatna sredstva u projekte odrìvog

razvoja doprinose}i time boljem okoli{u, ekonomskom rastu i

socijalnoj odgovornosti.

Dostupno na webstranici www.eurelectric.org pod Initiatives.

(Ur.)

ugled

IZVJE[]E EURELECTRIC-a O PROGRAMUSMANJENJA STAKLENI^KIH PLINOVA

HRVATSKO ENERGETSKODRU[TVO ZAKLADA "HRVOJEPO@AR"

Glavni odbor Zaklade "Hrvoje Poàr", na temelju

Poslovnika o dodjeli godi{nje nagrade "Hrvoje

Poàr" te Poslovnika o stipendiranju mladih ener-

geti~ara, objavljuje

N A T J E ^ A JI. Znanstvenim i stru~nim djelatnicima dodjeljuju

se godi{nje nagrade "Hrvoje Poàr", u obliku pla-

kete i povelje:

- za stru~ni i znanstveni doprinos razvitku energe-

tike;

- za inovacije u podru~ju energetike;

- za realizirani projekt racionalnog gospodarenja

energijom;

- za unaprje|enje kvalitete okoli{a, vezano uz

energetske objekte;

- za popularizaciju energetike.

Nagrada za stru~ni i znanstveni doprinos razvitku

energetike u pravilu se dodjeljuje pojedincu.

Ostale nagrade se mogu dodijeliti pojedincu, gru-

pi stru~njaka koji su zajedno izvr{ili nagra|eno

djelo, ili organizaciji - nositelju nagra|enog pro-

jekta.

Prijedlog za dodjelu godi{njih nagrada, s pisanim

obrazloènjem i s priloènom dokumentacijom,

mogu podnijeti znanstvene i znanstveno-nastavne

organizacije, znanstvena i stru~na dru{tva, pojedi-

ni znanstveni i javni radnici te ostale ustanove i

trgova~ka dru{tva.

II. Studentima energetskog usmjerenja, zavr{nih

godina studija i diplomantima, dodjeljuje se pet

(5) godi{njih nagrada "Hrvoje Poàr", u obliku po-

velje i u nov~anom iznosu:

- za izvrstan uspjeh u studiju, i/ili za posebno

zapaèn diplomski rad iz podru~ja energetike.

Prijedlog za dodjelu godi{nje nagrade najboljim

studentima energetskog usmjerenja mogu podni-

jeti znanstveno-nastavne organizacije, sveu~ili{ni

nastavnici ili sami studenti.

Prijedlozi se podnose pisano, s obrazloènjem.

III. Studentima energetskog usmjerenja dodjeljuje

se pet (5) jednogodi{njih stipendija za zavr{ne

godine dodiplomskog studija.

Prijedlog za dodjelu stipendija mogu podnijeti

sveu~ili{ni nastavnici ili sami studenti.

Kandidati koji se èle natjecati za stipendiju du`ni

su popuniti upitnik koji mogu dobiti u tajni{tvu

Hrvatskog energetskog dru{tva.

IV. Natje~aj je otvoren od 15. oùjka do 15. travnja

2004. godine.

Prijedlozi se podnose tajni{tvu Hrvatskog energet-

skog dru{tva, Zagreb, Savska cesta 163, p.p.141.

Prijava mora sadràvati ime/naziv i adresu pre-

dloènika s brojem telefona.

Kandidati, kojima }e biti dodijeljene stipendije

Zaklade "Hrvoje Poàr", ne}e mo}i istodobno pri-

mati i druge stipendije.

Sve obavijesti mogu se dobiti na tel. 01/ 60 40

609, 63 26 134, www.eihp.hr,

e-mail: [email protected]

Odluka Glavnog odbora o dodjeli nagrada bit }e

objavljena u dnevnim listovima i stru~nim publi-

kacijama.

S OBZIROM NA ÎNJENICU DA JE, OD ELEKTROPRIVREDNIH TVRTKI ZEMALJA IZVANEUROPSKE UNIJE, HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA S PROJEKTOM IZGRADNJENOVOG PLINSKOG BLOKA U TE-TO ZAGREB JEDINI SUDIONIK PROGRAMA ZASMANJENJE STAKLENI^KIH PLINOVA "RAZBORITO KORI[TENJE ENERGIJE", KOJEGKOORDINIRA EURELECTRIC - OBJAVLJUJEMO DRUGO IZVJE[]E PROGRAMA ZA2000., 2001. I 2002. GODINU


RASPREMANJE NUKLEARNIH ELEKTRANA U NJEMA^KOJ

POLAGANI ODLAZAK NUKLEARKI?

DUGOTRAJNA borba zavr{ila je sporazumom o polaga-

nom odlasku nuklearnih elektrana u Njema~koj. Vlada je

poslije vi{emjese~nih pregovora s opskrbljiva~ima ener-

gije izradila vremenski plan izlaska iz nuklearnog doba.Naime, prema planu, u sljede}e 32 godine trebala bi oti}iu mirovinu i posljednja od 19 nuklearnih elektrana, koje

su u tom trenutku jo{ bile u pogonu. Nedavno su

uga{ene prve dvije i to u studenom 2003. kada je zau-

stavljena NE Stade na sjeveru Njema~ke, a njezina raz-

gradnja treba zapo~eti najkasnije 2005. Jo{ ranije

zapo~et }e se s raspremanjem NE u Mülheim-Kärlichu

kod Koblenza, koja je zbog jedne pogrje{ke pri izdavanju

odobrenja za rad isklju~ena jo{ od 1988. godine.

NAKON PRVE DVIJE, USLIJEDIT ]EGA[ENJE I OSTALIH NUKLEARKI

U prosincu 2003 dobivene su prve dozvole za njihovo ra-

spremanje. Malo-pomalo slijedit }e ih ostala nuklearna

postrojenja (za Obrigheim na Neckaru zaustavljanje je

predvi|eno od 2005. godine).

Druk~ije od njihove montaè, koja je trajala samo nekoli-

ko godina, razgradnja }e se otegnuti na najmanje deset

godina i progutat }e, ovisno o vrsti elektrane, izme|u

300 i 500 milijuna eura. Rije~ je o novcu kojeg su izdva-

jali korisnici ve} tijekom rada postrojenja.

Pri raspremanju nuklearnih postrojenja moè se koristiti

prija{nje iskustvo s nekoliko manjih elektrana, ~ija je raz-

gradnja zapo~ela jo{ prije sporazuma, kao AKW Niedera-

ichbach, Würgassen ili istraìva~ki reaktor Großwelzheim.

U Mülheim-Kärlichu po prvi put raspremat }e se veliko

postrojenje snage 1000 MW.

Najvi{e iskustava imaju trenuta~no u poduze}u Energie-

werke Nord u Greifswaldu, koje je 1995. zapo~elo s ra-

spremanjem nuklearnih elektrana Greifswaldu i

Rheinsberg na podru~ju negda{njeg DDR-a. Tu se, pa-

ralelno i u seriji izvodi prva industrijska demontaà pet

reaktora, svaki snage 440 MW.

RASPREMANJE ZANIMLJIVOBROJNIM POSJETITELJIMA

Radi toga su i stru~njaci iz Greifswalda danas najtraèniji

sugovornici za korisnike sli~nih postrojenja. Oni dijele

iskustva drugih


VI[E OD TRI GODINE POSLIJE "NUKLEARNOG SPORAZUMA" U NJEMA^KOJ JE POÊLORASTAVLJANJE PRVE VELIKE NUKLEARNE ELEKTRANE, [TO JE DUGOTRAJNI I SLO@ENIPOSTUPAK, ALI JO[ UVIJEK NE POSTOJI I KRAJNJE ODLAGALI[TE NUKLEARNOG OTPADA

Nuklearna elektrana AKW Stade: pogon zaustavljen

u studenom 2003.

savjete u svezi s raspremanjem nuklearnih postrojenja u

15 me|unarodnih projekata. Posjetiteljima, a ima ih

godi{nje i do 18 000, raspremanje obja{njava Manfred

Meurer, glasnogovornik grupe Energiewerke Nord. Meu-

rer poznaje postrojenje od njegovog stavljanja u pogon,

jer je tamo bio direktor sektora za istraìvanje. U to vrije-

me, ruski su reaktori hla|eni stla~enom vodom tipa

WWEW-440 opskrbljivali DDR s jednom desetinom po-

trebne energije. Tada je tamo bilo zaposleno pribli`no

6000 radnika. Danas ih je jo{ samo 1350, koji }e raditi

na raspremanju postrojenja do 2010. godine.

Zapo~inje se uvijek s uklanjanjem nuklearnog goriva,

koje se stavlja u kontejnere Castor. Za razliku od Stade ili

Mülheim-Kärlicha, u Greifswaldu je nuklearno gorivo

me|uskladi{teno izravno na mjestu razgradnje i ne ispo-

ru~uje se odmah u La Hague u Francuskoj. Nakon toga

zapo~inje stvarno raspremanje opreme i dijelova postro-

jenja u nadziranom ({ti}enom) podru~ju - aparatima za

toplinsko rezanje, pilama, ~eki}ima i dizalicama. Sve {to

se pritom rastavi, odlazi u ure|aj za mjerenje. Jedna po-

suda sa stjenkama od olova moè primiti sastavnice po-

strojenja mase do 200 kg i unutar 32 sekunde utvr|uje

njihovo radioaktivno one~i{}enje.

Ako ono prelazi dopu{tene grani~ne vrijednosti - primje-

rice, za ~vrste materijale 0,1 Bq (bekerela) - materijal se

~isti raznim postupcima, od bru{enja vodom, parom i pi-

jeskom do kiselih kupki. Kad su kovine i gra|evinski ot-

pad dekontaminirani, oni se prodaju trgovcima otpadom,

koriste se pri izgradnji prometnica ili skladi{te na

uobi~ajena odlagali{ta, a rije~ je o ukupno 95 posto svih

materijala.

TLA^NA POSUDA REAKTORAPODIGNUT ]E SE IZ SVOJE

BETONSKE LJUSKE

Doista ozbiljno bit }e u Greifswaldu tek po~etkom 2004.

godine. Tada }e se po prvi put podignuti iz svoje beton-

ske ljuske tla~na posuda reaktora mase 500 tona i rasko-

madati uz pomo} daljinski upravljane divovske pile. Taj

}e postupak trajati {est mjeseci. U blizinu, gdje se to iz-

vodi, ne smije pristupiti nijedan ~ovjek, jer je tla~na po-

suda zajedno s ugra|enim slogovima visokoradioaktivno

one~i{}ena. Odre|ene sastavnice rastavljat }e se uronje-

ne u vodu, jer }e tako biti pouzdanija za{tita od zra~enja.

Nakon toga rastavlja se i osloba|a od radioaktivnosti

unutra{nja obloga objekta, a na kraju je na redu ru{enje

kompletnog zdanja.

Njihovo postrojenje za raspremanje i pakiranje dijelova

elektrane u raspremanju spada me|u najsuvremenije u

Europi. Premda su se mnogu korisnici nuklearnih elek-

trana raspitivali u Energiewerke Nord, mogu li preuzeti

rastavljanje i pakiranje njihovog radiaktivnog otpada, to

do sada nije ostvareno zbog otpora pokrajinske vlade u

Schwerinu. Ona se naime pribojava lo{e predod`be o

mjestu, kao grobi{tu nuklearnog otpada. S druge strane,

za to postoje dovoljni raspoloìvi kapaciteti, jer se po-

strojenje trenuta~no koristi samo u jednoj smjeni.

GDJE ODLO@ITI OPASNIRADIOAKTIVNI OTPAD?

S raspremanjem jedne nuklearne elektrane ionako u zemlji

ne zavr{ava poglavlje nukelarne energije. Premda od blizu

200 000 tona raspremljenog materijala po svakoj elektrani

preostaje manje od pet posto radioaktivnog otpada, u go-

dinama oko 2030. predvidivo }e trebati trajno i sigurno

uskladi{titi 150 000 tona opasnog nuklearnog otpada - i to

za stotine tisu}a godina. Postavlja se pitanje - gdje?

Premda se ve} 30 godina ustrajno traì primjereno krajnje

odlagali{te, ono jo{ do danas nije prona|eno. Podzemne

{upljine Conrad u Salzgitteru ili Gorleben u Wendlandu jo{

su uvijek aktualna, ali sumnja u njihovu podobnost i su-

protstavljanje stanovnika ~ine ih ve} odavno, posebno

Gorleben, dvojbenim. Nakon {to je Savezna vlada 2002.

godine prepustila jednom radnom tijelu izradu mjerila

prosudbe pri odabiru odlagali{ta, cijela je potraga

zapo~ela iznova. Dok se prona|e odgovaraju}e mjesto za

to, nuklearni se otpad mora me|uskladi{titi - ve}inom na

prostorima nuklearne elektrane koja se rasprema.

Izvornik: Welt am Sontag, 12. 10. 2003

Pripremio @eljko Medve{ek


POGON OPATIJA

OPATIJA PRE[LANA 20 KV NAPAJANJE

NAKON tri desetlje}a od dono{enja odluke i izrade Studijeo prijelazu na 20 kV napon, podru~je koje pokriva PogonOpatija DP Elektroprimorje Rijeka (Opatija, Matulji, Lovrani Mo{}eni~ka Draga) pre{lo je na 20 kV napajanje. Cjelo-kupni posao zavr{en je 8. oùjka 2004. godine.

O opsegu posla najbolje govore osnovni statisti~ki poda-ci. Naime, da bi se pre{lo na 20 kV valjalo je napustiti60.873 metra kabelskih trasa i dalekovoda te ih demonti-rati. Istodobno je napu{teno i zamijenjeno 40 TS 10/0,4kV te izgra|eno 38 zamjenskih TS 20/0,4 kV bez novih po-tro{a~a. Zamijenjeno je 95 transformatora 10/0,4 kV te 60klasi~nih 10 kV postrojenja SN blokovima. Tako|er je re-konstruirano 19 klasi~nih 10 kV postrojenja, zamijenjena43 linijska rastavlja~a te 357 10 kV odvodnika prenapona.

OSTVARENA IDEJA STARASKORO 40 GODINA

Dugogodi{nji upravitelj Pogona Opatija, sada umirovljenikBruno Abram, sje}a se po~etne ideje i izrade spomenuteStudije ranih sedamdesetih godina pro{loga stolje}a te iz-gradnje prve TS Lovran 110/10/20 kV, a kasnije i druge uMatuljima.

- Odluku o prijelazu na 20 kV napajanje opatijskog po-dru~ja donio je centralni Radni~ki savjet Elektroprimorja.Znali smo da je to dugoro~an projekt, odnosno jo{ tadasmo pretpostavljali da }e trajti 20 godina. Trajao je i dulje,jer je u me|uvremenu do{lo do promjene dràve, do rata idrugih doga|aja koji su usporili radove i promijenili plano-ve. Ve} tada imali smo viziju i odlu~ili da najprije na 20 kVnapajanje prije|u Rab, Skrad, Crikvenica pa tek onda Opa-tija, a na kraju Rijeka, obja{njava nam vitalni Bruno Abram.

I Rudolf Kruì}, koji je naslijedio B. Abrama na mjestuupravitelja Pogona Opatija sje}a se po~etaka zamisli oprelasku na 20 kV.

- Ideja o prelasku sa 110/35/10 na sustav 110/20 kVnai{la je u po~etku na velike otpore u na{oj Radnoj organi-zaciji i na razini Hrvatske. Zasluge za njeno ostvarenje pri-padaju tada{njem tehni~kom direktoru Elektroprimorja B.

Mrakov~i}u. Tek 1972. godine, prema tehni~kim propisi-ma (JUS), 20 kV postaje tipski napon (do tada iznimno), aElektropimorje prvo u Hrvatskoj donosi odluku da se kodizgradnje novih objekata i rekonstrukcije postoje}ih nasrednjenaponskoj razini ugra|uje 20 kV oprema. Kako vidi-te put od ideje, preko dono{enja odluke pa do realizacijenije bio nimalo lagan niti kratkoro~an. înjenica da sam utomu sudjelovao ispunjava me ponosom i zadovoljstvom.

Dana{nji upravitelj Pogona Opatija Milivoj Pavlakovi}, kojije na ~elu Pogona od 2002. godine, vrlo je zadovoljan sposlom u~injenim u posljednje dvije godine, a tako|er i sekipama koje su unato~ lo{im vremenskim uvjetima po-sljednja dva tjedna dovr{avanja posla skoro danono}noradile na posljednjoj fazi prijelaza na 20 kV napon, na pre-spajanju objekata i mreè.

PROFESIONALNO OBAVLJEN POSAO- Napravili smo veliki posao bez ijedne ozljede na radu i uzminimalna isklju~enja potro{a~a. Svi radnici radili su ozbi-ljno i odgovorno. Nitko se nije àlio niti pitao za radno vrije-me. Na U~ki zbog visokog snijega radnici su dio opremenosili u ruksacima na le|ima. Ipak moram izdvojiti di-spe~era Marija Kosa koji je svoj posao koordinacije petekipa na terenu obavio savr{eno, bez ijedne pogre{ke.Opatijskim ekipama na terenu "uskakali" su u ispomo} zaotklanjanje kvarova i kolege iz Pogona Rijeka. Prije po~etkarada izradili smo iscrpan program svih aktivnosti kojegsmo provodili drè}i se i najsitnije potankosti, rekao nam jeM. Pavlakovi}. Pritom je naglasio da je prijelazom na 20kV pove}ana mogu}nost prijenosa elektri~ne enegije krozmreù te smanjeni gubici, a sva pobolj{anja ugra|ena utrafostanice i mreù svakako su pove}ala i sigurnost napa-janja opatijskog podru~ja elektri~nom energijom. Lai~kire~eno, stvoreni su uvjeti da u nastavku izgradnje novihobjekata i priklju~enju novih potro{a~a ne}e biti problemas dostatnim koli~inama elektri~ne energije.

Poznato je da Opatiji i cijelom turisti~kom podru~ju okonje iz godine u godinu treba sve vi{e elektri~ne energije,ne samo zbog izgradnje novih hotela i drugih objekata ve}

zbog pove}ana standarda. Naime, sve je vi{e klimatizacij-skih ure|aja i drugih elektri~nih aparata koji tro{e velikekoli~ine elektri~ne energije.

I DIO RIJEKE NA 20 KVDok su ekipe elektri~ara iz Pogona Opatija radile na prije-lazu na 20 kV napajanje, takav posao rije~ke su ekipeobavljale na podru~ju Klane i Kastva koje pokriva PogonRijeka.

Rije~ke su ekipe demontirale i napustile 3.477 metara ka-belske trase i dalekovoda. Istodobno su napu{tene i zami-

slijed


Posljednja faza prijelaza na 20 kV napon u PogonuOpatija

Jo{ samo nekolikosati i ova ekipa moèkrenuti na odmor po-slije napornog rada

U TS 110/20 kV Matuljiradnici Elektroprimorja iPrP Opatija dobro susura|ivali na zajedni~komposlu

Sve je u najboljem redu, svapostrojenja su na 20 kV

Zemljovid podru~ja koje pokriva DP ElektroprimorjeRijeka najbolje pokazuje koja su podru~ja ve} pre{lana 20 kV napajanje

jenjene dvije TS 10/04 kV te izgra|ene dvije zamjenskeTS 20/0,4 kV. [est klasi~nih kV postrojenja zamijenjeno jeSN blokovima, rekonstruirane su ~etiri klasi~na 10 kV po-strojenja te zamijenjeno 20 transformatora 10/0,4 kV. Za-mijenjeno je i {est linijskih rastavlja~a, 99 10 kVodvodnika prenapona te 200 10 kV izolatora dalekovoda.

PREDSTAVLJENCJELOKUPNI POSAO

Nakon zavr{etka velikog posla - prijelaza napajanja opatij-skog i dijela rije~kog podru~ja na 20 kV napajanje, u Pogo-nu Opatija organizirana je prezentacija tih projekata unazo~nosti velikog broja rukovoditelja slu`bi, odjela i od-sjeka iz svih dijelova Elektroprimorja te gradona~elnika ina~elnika op}ina koje pokriva Pogona Opatija.

Direktor DP Elektroprimorje Rijeka Vitomir Komen tom jeprigodom upoznao nazo~ne s osnovnim tehni~kim poda-cima te poslovanjem DP Elektroprimorje Rijeka.

O Pogonu Opatija te prijelazu na 20 kV napon govorio jeupravitelj Pogona Milivoj Pavlakovi}. Naime, rije~ je o Po-gonu koji obuhva}a podru~je gradova Opatije i Kastva teop}ina Mo{}eni~ka draga, Lovran i Matulji. Na podru~ju od304 ~etvorna kilometra je 21.299 kupaca elektri~ne energi-je. U pogonu radi 66 radnika, prodaje se 142 GWh elek-tir~ne energije, a vr{na snaga je 36,2 MW. Pogon raspolaès dvije TS 110/20 kV te 244 TS 20/0,4 kV. Nadzemnih vo-dova ima 526 kilometara, a kabelskih 302 kilometra.

Broj kupaca elektri~ne energije stalno raste te je s 20.242u 2000. godini, 2003. godine porastao na 21.299. Napla-ta isporu~ene elektri~ne enegije je pobolj{ana pa je,primjerice, 2000. godine nenapla}eni prihod iznosio15.409.719 kuna, a 2003. 9.198.191 kunu. Opatijska po-sebnost je znatno ve}a prosje~na godi{nja potro{nja elek-tri~ne energije nego {to je u drugim hrvatskim gradovima,koja prelazi 4.500 kWh.

Ivica Tomi}


poslovanje

DP ELEKTROPRIMORJE U 2003. GODINI

POSTIGNUTI DOBRI REZULTATIU DP ELEKTROPRIMORJE Rijeka organizirana je pre-zentacija o poslovnim rezultatima toga Distribucijskogpodru~ja u 2003. te o poslovnom planu za 2004. godi-nu.

Govore}i o poslovnoj 2003. godini, direktor ElektroprimorjaVitomir Komen podsjetio je na va`nije podatke kao {to supovr{ina od 3.574 ~etvorna kilometra, koliko pokriva toDistribucijsko podru~je te 184.980 kupaca, vr{nu snagu od275,5 MW, ali i otpisanost vrijednosti imovine koja iznosi~ak 71,5 posto. Elektroprimorje ima sedam TS 110/35 kV,dvije TS 110/20 kV, dvije TS 110/10 kV, 35 TS35/10(20)kV te 1.940 TS 10(20)/0,4 kV. Tu je i 4.773 kilo-metra nadzemnih vodova, 2.630 kilometara kabelskih vo-dova te 58 kilometara podmorskih kabela. Elektroprimorjepokriva podru~je Primorsko-goranske ùpanije, odnosno35 gradova i op}ina s 350 tisu}a stanovnika. Na 20 kVmreù pre{li su pogoni Skrad, Crikvenica, Rab i Opatija, apripremaju se Krk i Rijeka.

SKORO PREPOLOVLJENNENAPLA]ENI PRIHOD U ODNOSU

NA 2000. GODINU[to se ti~e finacijskih pokazatelja, u pro{loj godini ostva-reni su ukupni rashodi od 195.499.000 kuna u ~ijoj struk-turi najve}i dio od 36 posto otpada na tro{kove radnesnage. Tro{kovi redovnog poslovanja iznosili su43.518.808 kuna, {to je malo manje od plana koji je izno-sio 44.089.578 kuna. Ukupna nabavna vrijednost imovineiznosi 2.080.552.883 kuna, ali je sada{nja vrijednostzbog velikog postoka otpisanosti 592.399.200 kuna. Bitanje podatak da je u posljednje ~etiri godine nenapla}eniprihod iz godine u godinu sve manji te je na kraju 2003.,odnosu na 2000. godinu, skoro prepolovljen. Ukupno jenapla}eno 814.049.000 kuna, a potraìvanja su88.533.000 kuna {to je za deset milijuna kuna manjenego krajem 2002. godine.

Pro{le godine je nabavljeno 1.493.805 MWh sati elek-tri~ne energije, prodano je 1.325.357 MWh, a gubici iz-nose 168.357 MWh. Maksimalna snaga DP-a je 259 MW.

Na prezentaciji o kojoj izvje{tavamo i rukovoditelji svihslu`bi u okviru DP-a predstavili su poslovne rezultate svo-jih slu`bi. U Slu`bi za tehni~ke poslove najvi{e pozornostiposvetili su izgradnji i pripremi kapitalnih investicija TS110/10(20) kV Su{ak, TS 110/20 kV Dunat, 20 kV rasple-

tu TS 110/20 kV Dunat te prijelazu na 20 kV SN mreà po-gona Opatija i Krk. U Slu`bi za izgradnju i usluge na-gla{avaju veliki opseg posla s kratkim rokovima, slabukadrovsku ekipiranost i nepripremljenost za trì{te.

POKAZATELJ DOBROG POSLOVANJA- 40 DANA VEZIVANJA

U podru~ju prodaje elektri~ne energije i odnosa s kupci-ma izdvajaju pad dana vezivanja u posljednje tri godine sa78 na 40 dana, {to drè pokazateljem dobrog poslovanja(cilj je bio 44 dana vezivanja). Najbolji platci su: Drven-ja~a Fuìne, Brodogradili{e 3. maj, Vodovod i kanalizaciju,Liburnia Riviera hoteli te Brodokomerc Nova. Najve}idu`nici su: KBC Rijeka (1.863.401,70 kuna), Luka Rijeka(926.615,39 kuna) te Brodogradili{te Kraljevica(826.690,69 kuna). U pro{loj godini otkrivene su 22 kra|eelektri~ne energije s ukupnom vrijedno{}u od 220 tisu}akuna. U pravnim, kadrovskim i o}im poslovima biljeè936 sudskih sporova, od ~ega su 54 sudska spora pokre-nuta protiv DP-a, a ostale je pokrenuo DP. Deset radnikaupozoreno je na obveze iz radnog odnosa, a jednom rad-niku je otkazan ugovor o radu s ponudom izmijenjenogugovora o radu. [to se ti~e stanja kadrova, u radnom od-nosu je 826 radnika, a popunjenost u odnosu na sitemati-zaciju je 83 posto. Bolovanja su lani odnijela {est postoradnih sati. Za sve vrste do{kolovavanja i usavr{avanjaradnika tijekom pro{le godine utro{eno je blizu 384 tisu}ekuna. [to se ti~e za{tite na radu, u 2003. godini je ozli-je|en 21 radnik, od toga 11 na mjestu rada, a ostali naputu na posao, s posla ili na nekom drugom mjestu. Nijebilo poginulih niti ozlije|enih od elektri~ne energije.

Na podru~ju poslovne informatike, uz niz ostalih poslovanabavljeno je 43 PC-a, 10 notebook ra~unala, 30 laser-skih pisa~a, 10 ink-jet pisa~a te jedan veliki linijski pisa~.Osim toga, znatno je pove}ana brzina na lokalnim komu-nikacijama u Rijeci. Svi komunikacijski ~vorovi me|usob-no su povezani brzinom 1GB, ali planirana brzinakomunikacija s dislociranim pogonima od 2MB jo{ nijepostignuta.

Na prezentaciji je bilo govora i o poslovnom planovimaElektroprimorja, ali o tomu drugom prigodom.

Ivica Tomi}

Direktor DP Elektroprimorje Rijeka Vitomir Komen sMilivojem Pavlakovi}em, upraviteljem Pogona Opati-ja izravno o prijelazu na 20 kV napon

Gradona~elnici i na~elnici op}ina koje pokriva PogonOpatija, direktor Elektroprimorja Vitomir Komen, brojnirukovoditelji distribucijskog podu~ja svih razina te uz-vanici na sve~anoj prezentaciji zavr{etka radova

Direktor DP Elektroprimorje Rijeka Vitomir Komen

KOMUNICIRANJE U EUROPSKOJ UNIJI

DANAS 11, A USKORO 20 SLU@BENIH JEZIKAPODSJETIMO da su 9. svibnja 1950. godine Belgija, Njema~ka,Francuska, Italija, Luksemburg i Nizozemska osnovali Europskuzajednicu za ugljen i ~elik, koja }e kasnije prerasti u Europskuekonomsku zajednicu (1957.), Europsku zajednicu (1967.) i -kona~no - u Europsku uniju (1992.). Ro|endan Europske unije,9. svibnja obiljeàva se u Europi kao Europski dan.

Danska, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo ~lanice su od 1973. go-dine, Gr~ka od 1981. godine, [panjolska i Portugal od 1986.godine te Austrija, Finska i [vedska od 1995. godine. Tako da-nas Europska unija objedinjava 15 zemalja ~lanica, da bi odprolje}a 2004. godine bila uve}ana za novih ~ak 10 ~lanica:Estoniju, Latviju (Letoniju), Litvu, Maltu, Poljsku, Slova~ku, Slo-veniju, ê{ku Republiku, Ma|arsku i Cipar. Pregovore o pristu-pu vode Bugarska i Rumunjska, a Turska ima otvoreni datumpo~etka pregovora. Nabrojimo jo{ i one zemlje koje nisu ~laniceEuropske unije, kako bismo naveli sve europske zemlje: Albani-ja, Andora, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Makedonija,Hrvatska (koja je u listopadu 2001. godine zaklju~ila Sporazumo stabilizaciji i pridruìvanju i o~ekuje poziv za po~etak prego-vora o ~lanstvu), Island, Lihtenstein, Moldavija, Monako, Nor-ve{ka, Rusija, San-Marino, [vicarska, Srbija i Crna Gora,Ukrajina i Vatikan. Zna~i, Europi pripada ukupno 45 zemalja.

VE] DANAS OSNOVNE INFORMACIJE ITEMELJNI DOKUMENTI EUROPSKE UNIJE -

NA 20 JEZIKA

Zanimljivo je da je slu`benih jezika, na kojima se istodobno iravnopravno iznose svi slu`beni akti Europske unije, danas 11, ada }e ih odskora biti jo{ 9 - zna~i ukupno 20. Dakako, ve} danasse osnovne informacije i temeljni dokumenti Europske unijemogu prona}i na Internetu, na svih tih 20 jezika.

Razmotrimo odre|ena jezi~na obilje`ja 15 zemalja, sada{njih~lanica Europske unije. Tih 15 zemalja, slu`beno se pred Europ-skom unijom sluè sa 11 jezika i to: gr~kim, danskim, nje-ma~kim, engleskim, {panjolskim, francuskim, talijanskim,nizozemskim, portugalskim, finskim i {vedskim.

Najbrojniji su oni kojima je njema~ki materinski jezik - ~ineskoro ~etvrtinu sveukupnog pu~anstva Europske unije. Jednako,ali pojedina~no manje od toga, sudjeluje stanovi{tvo kojemu jefrancuski, engleski ili talijanski materinski jezik, s po jednom{estinom. Pribroje li se tomu i oni kojima je {panjolski materin-

ski jezik, dolazi se na to da ukupno 83 posto svekolikogpu~anstva Europske unije ima kao materinski jedan od tih petjezika.

SKORO POLOVICA EUROPLJANA GOVORIENGLESKI JEZIK

Razmotri li se ono stanovni{tvo koje govori odre|eni jezik aline kao materinski ve} kao strani jezik, dolazi se do pribli`nosvakog tre}eg Europljanina koji govori i engleski jezik. Francu-ski jezik govori jo{ 12 posto, a njema~ki jezik jo{ 8 posto. Pro-izlazi da ukupno skoro polovica Europljana govori engleski,tre}ina njema~ki i malo manje od tre}ine francuski.

Ukupno ~ak 45 posto Europljana govori, uz materinski jezika,jo{ barem jedan jezik Europske unije. Po pojedinim zemljamasu velike razlike u tom pogledu: dok svaki Luksemburànin do-bro govori barem jo{ jedan jezik, a 8 od 10 Danaca, [ve|ana iNizozemaca tako|er (naj~e{}e engleski), dotle manje od jed-ne ~etvrtine (!) stanovni{tva Ujedinjenog Kraljevstva i Irske temanje od jedne tre}ine stanovni{tva Portugala govori jo{ je-dan strani jezik.

Nizozemci su dobri i u njema~kom (skoro 60 posto ih govori tajjezik, uz skoro 80 posto koji govore engleski), Danci tako|erznaju i njema~ki (skoro 50 posto) te engleski (skoro 80 posto).Osim engleskog (otprilike 75 posto) govori i njema~ki (otprilike25 posto) [ve|ana.

Pribli`no 40 posto Belgijanaca govori engleski i francuski, uzmaterinski jezik, a vi{e od 25 posto Talijana govori i engleski i20 posto njih govori francuski. Polovica Austrijanaca i Finacagovori i engleski. Samo pribli`no 13 posto Engleza govori ifrancuski, 5 posto njema~ki i nekoliko postotaka {panjolski.Pribli`no tre}ina Francuza govori i engleski, a 10 posto njihgovori {panjolski i samo ne{to malo manje njema~ki. Nijemcigovore i engleski (malo vi{e od 40 posto), francuski (malovi{e od 10 posto) i ruski (otprilike 4 posto).

U~enici osnovnih i srednjih {kola u Europskoj uniji u~e najvi{eengleski kao strani jezik (89 posto), potom francuski (32 posto),njema~ki (18 posto) i {panjolski (8 posto).

Nabrojimo jezike kojim }e se uskoro uve}ati broj slu`benih jezi-ka Europske unije: ~e{ki, estonski, latvijski, litvanski, ma|arski,malteànski, poljski, slova~ki i slovenski.

Kaìmo jo{ i to da danas u Europi ìvi pribli`no 700 milijunaljudi, uzmu li se pri tomu u obzir oni koji ìve samo u europ-skom dijelu Rusije i Turske. Dosada{nje ~lanice Europskeunije broje ukupno 375 milijuna stanovnika, a novih deset~lanica imaju zajedno otprilike 75 milijuna stanovnika.Zna~i, malo manje od 2/3 europskih ljudi na}i }e se uskoro uEuropskoj uniji.

Marijan KALEA

podsjetnik


Jezik Udjel stanovni{tva EU kojem jeto materinski jezik (%)

Udjel stanovni{tva EU koji govore taj je-zik ali im on nije materinski (%)

Ukupan udjel u stanovni{tvu EUkoji govore taj jezik (%)

Njema~ki 24 8 32

Francuski 16 12 28

Engleski 16 31 47

Talijanski 16 2 18

[panjolski 11 4 15

Nizozemski 6 1 7

Gr~ki 3 0 3

Portugalski 3 0 3

[vedski 2 1 3

Danski 1 1 2

Finski 1 0 1

Izvor: www.europa.eu.int/29.3.2003

PREDSTAVLJENA KNJIGA "STRUKTURNO KABLIRANJE"

KORISTAN TEHNI^KI PRIRU^NIKIZDAVA^KA tvrka Kigen i FER-ov Zavod za elektroni~ke susta-ve i obradu informacija (Laboratorij za sustave i signale), 26.oùjka o.g. na zagreba~kom Fakultetu elektrotehnike i ra~unar-stva, predstavili su knjigu "Strukturno kabliranje - planiranje,projektiranje, izvo|enje i odràvanje". Namijenjena jestru~njacima ICT-a koji planiraju izvo|enje strukturnog kabli-ranja u poslovnim gra|evinama, projektantima, izvo|a~ima tekorisnicima pri odràvanju.

Razvoj ICT-a (Information Communication Technologies), na-vodi se u knjizi, postavlja sve sloènije zahtjeve pri rje{avanjukorisni~kih potreba za komunikacijom. Pojavljuje se sve ve}ibroj korisnika, razli~iti protokoli i tehnologije te multimedijskeaplikacije koje zahtijevaju sve ve}u mre`nu propusnost, a sveje ve}i broj udaljenih ureda i pokretnih korisnika koje trebame|usobno povezati. Stoga se izgradnja kvalitetne mre`ne in-frastrukture name}e kao jedan od najva`nijih preduvjeta.Izgradnjom strukturnog kabliranja umanjuje se mogu}nostgre{aka na najosjetljivijem dijelu mre`nog sustava - u kabel-skoj infrastrukturi.

Za one manje upu}ene, strukturno kabliranje - prema definiciji- predstavlja instalaciju kabelskog mre`nog sustava vi{estruke

namjene, izvedenu kao jedan jedinstveni sustav ili kao vi{epodsustava u jednoj ili vi{e gra|evina s mogu}no{}u povezi-vanja u zajedni~ku cjelinu. Naj~e{}e se pod tim podrazumije-vaju instalacije lokalne ra~unalne i telefonske mreè uposlovnim gra|evinama.

Jedan od recenzenata, prof.dr.sc. Boris Aurer napomenuo jeda je ta prva knjiga o strukturnom kabliranju u Hrvatskojzna~ajna zbog svoje edukacijske i prakti~ne komponente. Pi-sana izravnim i jasnim jezikom, posebnu joj vrijednost daje -kazao je - veliki broj kvalitetnih ilustracija, kao i upute na broj-ne izvore i standarde.

Zamisao o izdavanju knjige, objasnio je voditelj projekta Kruno-slav Kotarski, potekla je i realizirana u Laboratoriju za sustave isignale na Zavodu za elektroni~ke sustave i obradu informacijaFER-a. Nastala je kao rezultat nastojanja stru~njaka, koji se tomproblematikom bave dugo godina, da sve korisne informacije ostrukturnom kabliranju objedine na jednom mjestu te je plodrada ve}eg broja autora iz Laboratorija za sustave i signale (Kru-noslav Kotarski, \uro Luka~i}, Marko Lovrekovi}, Mario Petko-vi}, Mario [ol~i} i Mladen Vujnovi}). Recenzenti su prof.dr.sc.Boris Aurer i dipl. Ing. Ivica Medved.

- Knjiga je koristan tehni~ki priru~nik, a namjeravamo krenuti is njenim drugim izdanjem, s nadopunama i izmjenama za kojesmo uo~ili da bi mogle doprinijeti njenoj kvaliteti, naglasio jeK. Kotarski.

Me|u brojnim tvrkama projekt je financijski je poduprla iHrvatska elektroprivreda.

Tatjana Jalu{i}

Predstavljanje knjige na FER-u: Krunoslav Kotarski, BorisAurer i Nenad Lihtar (Kigen)

AKUMULACIJSKO JEZERO PERU]A DI[E (PRE)PUNIM PLU]IMA

OBILJE VODE OBE]AVA DOBRU @ETVU

U RUJNU pro{le godine kada nam je su{a popila aku-

mulacijsko jezero Peru}a, s ~u|enjem smo ga gledali

u njegovom rijetko reduciranom izdanju. Gra|evine,

potopljene davno nekad, isplivale su na povr{inu i

do{le do zraka, ali su zato elektrane, ona mati~na i one

nizvodne, sve teè dolazile do vode. A danas, {est

mjeseci poslije, dajemo ispravak krivog navoda i pita-

mo se tko je uop}e spominjao su{u i manjak vode?!

Jer ovo {to gledamo skoro od po~etka sije~nja pravo

je obilje. Velika koli~ina oborina omogu}ila je jezeru

da di{e punim, pa ~ak i prepunim plu}ima. To

potvr|uje podatak da je trenuta~no u akumulaciji poh-

ranjeno vode za proizvodnju pribli`no 380 GWh elek-

tri~ne energije.

Kako je u Hidroelektrani Peru}a zapo~ela revitalizacija

agregata A (turbina }e se obnoviti, generator zamjeniti)

agregat B je, sa svojom izlaznom snagom od 21,3 MW,

preuzeo redovite radne obveze. Me|utim, kako on, i uz

najbolju volju i pogonsku spremnost, ne moè raditi za

dvojicu, od 8. oùjka voda se po~ela dodatno ispu{tati

kroz obilazni temeljni ispust. Za rad nizvodnih hidroe-

lektrana.

Od po~etka godine do kraja oùjka, odnosno u prvom

tromjesje~ju ove godine, HE Peru}a je proizvela pri-

bli`no 30 GWh elektri~ne energije, {to nadma{uje plan-

ske veli~ine. Voda dalje putuje kroz HE \ale i prera|uje

se na turbinama HE Zaku~ac, a one biljeè bogati urodkilovatsati elektri~ne energije.

[email protected].

dar iz neba


KONTROLA UNUTRA[NJIH PRIKLJUÂKA KOD KUPACA ELEKTRI^NE ENERGIJE

REFLEKTOMETRIMA PROTIV KRA\E!

NEOVLA[TENA potro{nja elektri~ne energije, ili jednostavni-je re~eno - kra|a, jedan je od ve}ih problema s kojima se su-sre}emo u distribuciji, jer izravno djeluje na pove}anjenetehni~kih, odnosno ukupnih gubitaka, a samim time utje~ena kvalitetu i ekonomi~nost poslovanja.

Stoga je, temeljem Programa aktivnosti za smanjenje gubita-ka elektri~ne energije u distribucijskoj mreì, direktor HEPDistribucije Ante Pavi} u listopadu 2002. godine pokrenuoakciju za uvo|enje reflektometra u poslove kontrole unu-tra{njih priklju~aka kod kupaca elektri~ne energije. Naime,predvi|ena osnovna namjena reflektometra je otkrivanje neo-vla{tene potro{nje preko ilegalnih odvojaka s unutra{njihku}nih priklju~aka nedostupnih vizualnom pregledu, {to jeglavni razlog uvo|enja toga instrumenta kao pomo}nogsredstva za pove}anje kvalitete, pouzdanosti i brzine dosa-da{njih kontrola.

[TO JE REFLEKTOMETAR?

Reflektometar s vremenskom bazom (TDR - time domain re-flectometer) mjerni je instrument konstruiran za ispitivanjekabela, traènje gre{aka na kabelskim instalacijama i mjere-nje duljine kabela koji se koriste u sustavima distribucijeelektri~ne energije ili telekomunikacijskim sustavima bezgalvanske veze sa zemljom te se stoga ne mogu koristiti dru-ge, jednostavnije metode odre|ivanja mjesta kvara.

Njegov rad se temelji na na~elu sli~nom radu radara. Instru-ment priklju~en na jedan kraj kabela izme|u dva vodi~a emi-tira kratkotrajni impuls. Impuls putuje uzdu` vodi~a te }e namjestu o{te}enja izolacije, drugog kraja kabela ili bilo koje

druge promjene geometrije vodi~a, zbog nagle promjenevalne impedancije, do}i do stvaranja dva nova vala od kojihje jedan prolazni jer prolazi u drugo sredstvo ili drugi dio ka-bela, a jedan se ja~e ili slabije reflektira i vra}a prema instru-mentu. Temeljem vremena mjerenog od polaska impulsa samjernog mjesta do povratka reflektiranog impulsa, moè seodrediti udaljenost do mjesta promjene impedancije odno-sno o{te}enja, dok se na temelju valnog oblika reflektiranogimpulsa moè zaklju~iti o vrsti o{te}enja.

Osnovni zahtjev za izvedbu reflektometra, koji bi bio primje-nljiv u lociranju ilegalnih odvojaka je generiranje vrlo kratkihimpulsa i prikaz oscilograma reflektiranih odziva na vrlo krat-kim mjernim podru~jima, jer su u najve}em broju slu~ajevaunutra{nji priklju~ci duljine od nekoliko metara do nekolikodesetaka metara.

PROVEDENE PRIPREMEZA KONKRETNU PRIMJENU

Prvi korak u provedbi ove akcije bilo je ispitivanje globalnogtrì{ta u potrazi za odgovaraju}im modelima reflektometara.Tijekom razdoblja od studenog 2002. do travnja 2003. godi-ne provedeno je ispitivanje primjenljivosti razli~itih modelareflektometara na simuliranim i stvarnim unutra{njim prik-lju~cima svih izvedbi.

Temeljem provedenih ispitivanja definirani su kriteriji koje re-flektometar mora zadovoljiti kako bi bio potpuno primjenljivna kontroli unutra{njih priklju~aka te je izra|ena tehni~kaspecifikacija za potrebe javnog natje~aja koji je proveden ti-jekom ljeta 2003. Ugovor o isporuci s najpovoljnijim ponu-diteljem sklopljen je u rujnu 2003.

Nabavljen je ukupno 21 reflektometar (po jedan za svaki DP)T631 proizvo|a~a Bicotest iz Velike Britanije, renomiranogsvjetskog proizvo|a~a takve opreme i ~lana ameri~ke grupa-cije Radiodetection. Rije~ je o visoko sofisticiranom reflekto-metru specijaliziranom za kratka mjerna podru~ja -minimalno do tri metra s generiranim impulsom {irine dvijenanosekunde. Osim osnovnog prikaza oscilograma reflektira-nih impulsa na ekranu, instrument ima i niz dodatnihmogu}nosti koji olak{avaju posao kontrole na terenu tezna~ajno pove}avaju vjerojatnost otkrivanja svih vrsta ilegal-nih odvojaka, kao {to su:

- ru~na promjena {irine generiranog impulsa,

- vodoravno i okomito zumiranje slike,

- kvantitativno mjerenje amplituda reflektiranih odziva,

- jednostavno odre|ivanje udaljenosti reflektiranih odziva sadva neovisna pokaziva~a poloàja,

- istodobni vremeni prikaz dvije slike odziva na ekranu uzmogu}nost me|usobne usporedbe, kao i prikaz razlike dvijuslika,

- spremanje slika u internu memoriju, prebacivanje nara~unalo te naknadna analiza na ra~unalu,

- priklju~enje na ispitivani priklju~ak pod naponom prekoblokiraju}eg filtra.

Tijekom jeseni 2003. godine pripremljena je obuka radnikaza rad s reflektometrom u Nastavno obrazovnom centruHEP-a u Velikoj uz veliku pomo} voditelja NOC-a Zdenka Mi-leti}a te Damira Raljevi}a. Izra|en je ispitni pano za simuli-ranje svih vrsta unutra{njih priklju~aka te prezentacije zateorijski dio obuke.

Nakon isporuke instrumenata provedena je obuka radnikaHEP Distribucije iz svih DP-a. Tako su od 9. do 18. prosinca2003. obuku pro{la ukupno 44 radnika. Uz uvodni teorijski,ve}i dio obuke bio je posve}en upoznavanju instrumenta iradu s njim na otkrivanju odvojaka sa simuliranih unutra{njihpriklju~aka. Obuka je bila interaktivna, jer bilo je puno pita-nja, prijedloga i sugestija polaznika sukladno njihovom ranijeste~enim iskustvima. Sve je to u zabiljeèno u zavr{noj doku-mentaciji - radni postupci prigodom kontrole, zapisnik teostali tehni~ki podaci potrebni prigodom provedbe kontrolena terenu.

Osim toga, tijekom velja~e o. g. Koordinacija stru~njakaza{tite na radu HEP Distribucije na ~elu sa Stjepanom Me-glom izradila je Uputu za rad na siguran na~in reflektome-trom ~ime su zavr{ene pripremne aktivnosti i zadovoljeni svipreduvjeti za redovno kori{tenje reflektometra. Stoga je di-rektor HEP Distribucije donio odluku o po~etku primjenetoga instrumenta u redovnim aktivnostima na kontroli unu-tra{njih priklju~aka kupaca.

Premda su svi polaznici obuke stekli primjerenu rutinu zaanaliziranje slika reflektiranih odziva, kontinuiranim aktivno-stima na kontrolama unutra{njih priklju~aka oboga}enimovim instrumentom trebali bi postati vrsni specijalisti - dija-gnosti~ari. Od njih se ne}e mo}i sakriti nikakav oblik kra|eelektri~ne energije sa unutra{njeg priklju~ka.

Kruno Trupini} i Darko Poleto

RIJE^ JE O VISOKO SOFISTICIRANOM INSTRUMENTU SPECIJALIZIRANOM ZA KRATKA MJERNA PODRU^JA -MINIMALNO DO TRI METRA S GENERIRANIM IMPULSOM [IRINE DVIJE NANOSEKUNDE, A OSIM OSNOVNOGPRIKAZA OSCILOGRAMA REFLEKTIRANIH IMPULSA NA EKRANU, INSTRUMENT IMA I NIZ DODATNIH MOGU]NOSTIKOJI OLAK[AVAJU POSAO KONTROLE NA TERENU TE ZNAÂJNO POVE]AVAJU VJEROJATNOST OTKRIVANJA SVIHVRSTA ILEGALNIH ODVOJAKA

Ure|aj TDR T631

Jednostavno, brzo i precizno otkrivanje mjesta ilegalnog odvojka sunutra{njeg priklju~ka na licu mjesta

gubici

26

MARIJANA SALOPEK, TEHNI^KI RUKOVODITELJ HE GOJAK

ELEKTRANA I JAPROHODALE SMO ZAJEDNOU MJESECU koji, zbog njegovog osmog dana, mi ènevolimo prisvajati, za o~ekivati je da nam sugovornik budejedna od na{ih kolegica. Prema kojem kriteriju odabratiovu ili onu nije bilo lako odlu~iti ali, priznajem, ni osobitote{ko. Vi{e razloga me ponukalo da ovoga puta na{u po-zornost usmjerimo upravo na Marijanu Salopek iz HE Go-jak, odnosno PP HE Zapad. Svi oni koji su prije petnaestgodina sudjelovali u obiljeàvanju 30. godi{njice rada HEGojak, a pritom imaju i dobro pam}enje, vjerojatno }e sesjetiti uvodne re~enice njenog pozdravnog govora, kada jerekla da su hidroelektarana i ona zajedno prohodale. Danasobje sigurno kora~aju, ruku pod ruku i znaju svoj cilj. Hi-droelektrana proizvode}i tako potrebne kilovatsate elek-tri~ne energije, a Marijana brinu}i se o njoj kao njezintehni~ki rukovoditelj. Ove godine, s puna dva desetlje}aradnog staà u HE Gojak, na{a sugovornica se pridruùjeHEP-ovim jubilarcima u 2004., na ~emu joj iskreno ~esti-tamo.

HEP Vjesnik: U godini kada HE Gojak obiljeàva ~e-trdesetpet godina svog uspje{nog rada, a Vi dvadestgodina svoje vjernosti njoj, opi{ite nam ukratko kakosu vam se putevi sastali?

MARIJANA SALOPEK: Nakon {to sam, s voljom i u roku,zavr{ila tada{nji Elektrotehni~ki fakultet u Zagrebu, smjerelektroenergetika, s jo{ ve}om voljom sam se vratila urodni Ogulin. Odmah sam se zaposlila, najprije u srednjoj{koli kao profesor, gdje sam odradila dvije godine. A ondami se 1984. godine, ostvario moj mladala~ki san da po-stanem dio poduze}a pokraj ~ije upravne zgrade sam uZagrebu, tijekom studija, svakodnevno prolazila na putu zaFakultet. Nakon odra|enog pripravni~kog staà, pet godinasam radila na radnom mjestu energeti~ar pogona u Teh-ni~koj slu`bi, a onda sam imenovana rukovoditeljem teslu`be.

HEP Vjesnik: Istina je da u HEP-u moèmo pobrojitiodre|eni broj èna na rukovode}im radnim mjesti-ma, ali ~injenica je da ste Vi po ne~emu ipak iznim-ka - jedina ste èna koja obavlja posloverukovoditelja Tehni~ke slu`be u pogonu. [to je biloodlu~uju}e da prihvatite to, prema uvrijeènommi{ljenju, mu{ko radno mjesto?

MARIJANA SALOPEK: Tek sam sada, ponukana ovim pi-tanjem, razmislila o tome {to je bilo odlu~uju}e da seprihvatim ovog recimo mu{kog radnog mjesta. Zak-lju~ujem da ja o tom radnom mjestu nisam razmi{ljala natakav na~in, budu}i da sam jo{ tijekom studija osjetila dasmo mi, malobrojne kolegice, bile ravnopravno prih-va}ene od ve}ine kolega, a i kolege iz Elektrane nisu ni~impokazivali da to radno mjesto pripada isklju~ivo mu{karci-ma. Od samog po~etka odgajali su me kao kadar koji }ese, kona~no, zadràti dulje vremena na tom radnom mje-stu, {to kod ranijih tehni~kih rukovoditelja nije bio slu~aj.

Naime, ovo radno mjesto im je bilo odsko~na da-ska za daljnja napredovanja.

HEP Vjesnik: Potvr|uje li to, i na Va{em prim-jeru, uvrijeèno mi{ljenje da su ène vjernesvom poslu i da im je va`no da su njime zado-voljne, dok su mu{karci vjerni svojoj karijeri ida su im, od samog posla, privla~niji mo},pla}a i status?

MARIJANA SALOPEK: @ene, op}enito gledaju}i, usvoj svojoj mudrosti, moète vrlo lako zavarati: odate impriznanje malim znakom zahvalnosti: cvijetom za ro|endanili godi{njicu braka, komplimentom za dobar izgled, pohva-lom za ukusnu ve~eru, a osobito izjavom da je na radnommjestu ne{to kvalitetno i uspje{no odradila. Ona }e to prih-vatiti kao poklon neprocjenjive vrijednosti i nastaviti jo{ pre-danije raditi, vesele}i se sljede}em takvom priznanju.

HEP Vjesnik: Kako se snalazite u tom zahtjevnom po-slu koji obavljate ve} punih 14 godina?

MARIJANA SALOPEK: Svaki posao je zahtjevan ako mupristupate nepripremljeni, bez organizacije, ako ga impro-vizirate, ako nemate znanja ili iskustva, ako nemate dobresuradnike i kolege, ako u kolektivu postoji netrpeljivost inezadovoljstvo, ako ne volite svoj posao, a to ovdje nijeslu~aj. Ne èlim re}i da smo idealna sredina, ali dajemosve od sebe da po{teno zaradimo svoju pla}u.

HEP Vjesnik: HE Gojak je ve} staro postrojenje. Onjegovoj revitalizaciji smo ve} pisali, a pisat }emo inadalje u na{im drugim rubrikama. Ipak, te{ko je urazgovoru s tehni~kim rukovoditeljem zaobi}i i tutemu. Recite nam, ukratko, {to je do sada u~injenona njegovoj revitalizaciji, odnosno {to se planirau~initi?

MARIJANA SALOPEK: Nedavno smo potpisali ugovorza zamjenu svih triju turbina i sustava turbinske regulaci-je, a tijekom prethodnih nekoliko godina smo obavili: ka-pitalne remonte hidromehani~ke opreme na branama ivodostanu uz pra`njenja akumulacijskih jezera, zamijeni-li uzbudu na sva tri agregata, ugradili novi sustav uprav-ljanja i nadzora agregatima i rasklopnim postrojenjima110 i 35 kV, ugradili novo RP 35 kV, zamijenili sustavopskrbe i glavnog razvoda istosmjernog napajanja 220 i48 V, zamijenili sve regulacijske, blok i ku}ne transfor-matore, rekonstruirali plo~u vlastite potro{nje, obnoviliantikorozijsku za{titu tla~nog cjevovoda. Namjera namje, tijekom nekoliko sljede}ih godina, potpuno zavr{itirevitalizaciju HE Gojak.

HEP Vjesnik: Elektrana u kojoj radite poznata je i poribogojili{tu. Rije~ je o sporednoj djelatnosti koja seve} uspje{no saìvjela s HE Gojak, dok druge elektra-ne o ne~em takvom tek razmi{ljaju u okviru budu}ihprojekata o vi{enamjenskom kori{tenju.

MARIJANA SALOPEK: Uzgoj ribe je vrlo zahtjevna proiz-vodnja u kojoj mi iz Tehni~ke slu`be sudjelujemo samo kaopomo} u odràvanju opreme i objekata.

HEP Vjesnik: Opi{ite nam jedan svoj tipi~an radnidan!

MARIJANA SALOPEK: Ono {to je tipi~no za svaki moj radnidan je njegov po~etak, uz obveznu jutarnju kavu (s mlije-kom, otkad sam se premjestila u skupinu nepu{a~a!), kadaprikupljam informacije o stanju u pogonu, pregledavame-mail poruke i kratko se pripremam za radni dogovor kojisvakodnevno po~inje u 7,30 sati kod direktora Elektrane.Potom se odra|uje sve ono {to radno mjesto tehni~kog ru-kovoditelja svake hidroelektrane tipi~no obuhva}a.Zavr{etak radnog dana nije odre|en, osobito tijekom re-monta kada se, nerijetko, zavr{na ispitivanja agregata i nji-hova predaja dispe~erima na daljnje kori{tenje odvijaposlije pono}i.

Kao {to ve}ini svih zaposlenih èna radni dan ne zavr{avanapu{tanjem radnog mjesta i meni se nastavlja kod ku}e jertreba odràvati ku}u, kuhati, slaviti ro|endane i blagdane,gla~ati rublje, pisati doma}e zada}e i odraditi sve ono {tosmatrate da, kao èna i majka, trebate u~initi. A ja potje~emiz tradicionalne obitelji i nastojim slijediti uzor koji su po-stavili na{i roditelji.

HEP Vjesnik: Nakon {to smo stekli uvid u Va{ vrloraznoliki radni dan name}e se i pitanje o tomu uspije-vate li zadovoljavaju}e uskladiti posao i obitelj?

MARIJANA SALOPEK: Vjerujem da uspijevam. Sretnosam udana, majka sam troje djece, dva sina od 22 i 18 go-dina i k}erke od 11 godina. Puno mi zna~i razumijevanjemoje obitelji za sve ono {to su propustili jer mama zbogposla nije mogla.

HEP Vjesnik: Vjerujete li da }e uskoro vi{e na{ih ko-legica obavljati posao Va{emu i {to im moète u tomsmislu poru~iti?

MARIJANA SALOPEK: Ne vjerujem, ali onoj koja }e biti utakvoj prigodi poru~ujem da radi savjesno, koriste}i znanje,a ako naleti na kolegu s predrasudama, neka pro|e pokrajnjega kao pokraj neva`ne epizode. On ne moè i ne}eumanjiti njezino znanje i sposobnost. U kona~nici, treba secijeniti rad i rezultati, a ne spolna pripadnost.

Pripremila: Marica @aneti} Malenica

razgovor s povodom


@ENE, OP]ENITO GLEDAJU]I, U SVOJ SVOJOJ MUDROSTI, MO@ETE VRLO LAKO ZAVARATI: ODATEIM PRIZNANJE MALIM ZNAKOM ZAHVALNOSTI: CVIJETOM ZA RO\ENDAN ILI GODI[NJICU BRAKA,KOMPLIMENTOM ZA DOBAR IZGLED, POHVALOM ZA UKUSNU VEÊRU, A OSOBITO IZJAVOM DAJE NA RADNOM MJESTU NE[TO KVALITETNO I USPJE[NO ODRADILA - ONA ]E TO PRIHVATITIKAO POKLON NEPROCJENJIVE VRIJEDNOSTI I NASTAVITI JO[ PREDANIJE RADITI, VESELE]I SESLJEDE]EM TAKVOM PRIZNANJU

ZAMJENA TURBINA U HE GOJAK

ELEKTRANA ]E BITI SNA@NIJA I MLA\A

HIDROELEKTRANA Gojak u blizini Ogulina, snage 48 MW,

organizacijski u sastavu Proizvodnog podru~ja hidroelek-

trana Zapad, u pogonu je ve} vi{e od ~etrdeset godina.

Zapo~ev{i s radom 1959. godine, koriste}i snagu voda

Mre`nice i Goja~ke Dobre, tijekom tog cijelog razdoblja

bila je siguran i pouzdan proizvo|a~ dragocjenih kilovat-

sati. No, s vremenom su se mnogi dijelovi objekata i opre-

me polako pribliìli svom ìvotnom kraju, stoga je obnova

Hidroelektrane, odnosno revitalizacija, bri`no{}u i marom

zaposlenih ovdje postala svakida{njica. Njen je logi~an

nastavak zamjena dotajalih turbina novima, o ~emu je

ugovor potpisan po~etkom ove godine.

- To je velika stvar za jedan pogon, kaè Milan Sabljak, di-

rektor HE Gojak te dodaje: - Ovo je najve}i ugovor koji jepotpisan od izgradnje HE Gojak. Uz vi{egodi{nje aktivnostina zamjeni dotrajale opreme, sada smo dirnuli u samu srÈlektrane. Posljednjih nekoliko godina kontinuirano provo-dimo njenu obnovu. Uz inicijativu iz Hidroelektrane i uzpotporu iz PP HE Zapad i HEP Proizvodnje d.o.o., polakosmo obnovu zapo~eli jo{ 1996. godine.

Cilj je obnoviti Elektranu i produljiti joj ìvotni vijek, omo-

gu}iti joj da radi bez kvarova te osigurati da bude sustavu

na raspolaganju jo{ ~etrdeset godina.

ZAMJENA TURBINA

Pripreme za zamjenu turbina u HE Gojak zapo~ele su jo{

krajem devedesetih godina pro{log stolje}a. Analizom

svih dijelova Elektrane, odnosno tehni~kom dokumentaci-

jom Prikaz i ocjena stanja opreme i gra|evina s idejnimrje{enjima revitalizacije, dan je presjek tada{njeg stanja sa

smjernicama {to valja u~initi na njenim pojedinim cjelina-

ma: strojarskoj i elektro opremi te na gra|evinama. Ispiti-

vanje i snimanje stanja na dijelovima Elektrane pokazali su

da je potrebno vi{e se usmjeriti na zamjenu dotrajalih i

istro{enih dijelova.

Po~etkom 2001. godine zapo~elo se s razvojem, izradom i

ispitivanjem homolognog modela turbina Hidroelektrane

Gojak, a posao je povjeren Turboin{titutu iz Ljubljane, s

obzirom na njegovo veliko iskustvo u modelskim ispiti-

vanjima turbina. Sredinom 2001. godine izra|en je mate-

mati~ki, a potom i fizikalni model turbine. U prvim

analizama matemati~kog modela, ukazano je na pojedina

lo{a mjesta na kojima dolazi do pove}anih gubitaka, a

oblikovanjem fizikalnog modela i ispitivanjima na njemu,

dobiveni su optimisti~ki rezultati - pokazano je da }e nove

turbine u pogledu snage i iskori{tenja biti bolje od posto-

je}ih za pribli`no 15 posto. Nakon toga, pripremljena je

natje~ajna dokumentacija za obnovu turbina i turbinske re-

gulacije kao cjeline za sva tri stroja, na ~ijoj su se izradi

angaìrali ljudi iz pogona, Sliva, Sektora i pojedini vanjski

suradnici. Nakon iscrpne analize prethodno provedenog

javnog nadmetanja (od velja~e do kolovoza 2003. godi-

ne), koji nije rezultirao i ugovorom s odabranim izvodite-

ljem, pristupilo se isho|enju prethodne suglasnosti od

Ureda za nabavu pri Vladi Republike Hrvatske za nabavu

izravnom pogodbom radi ugovaranja zamjene turbina i

turbinske regulacije u HE Gojak s konzorcijem kojeg ~ine

tvrtke: Litostroj-E.I. - Ljubljana, Alstom Hrvatska - Karlo-

vac i Brodarski institut - Zagreb. Temeljem dobivenog po-

zitivnog rje{enja, 2. oùjka 2004. godine potpisan je Ugo-

vor za obnovu i zamjenu turbina i turbinske regulacije u HE

Gojak, vrijedan 3 399 841 eura. U Gojaku nagla{avaju

kako su im u pripremi podloga za ugovaranje toga posla u

velikoj mjeri pomogli Sektor za pravne poslove, Sektor za

nabavu, kao i stru~njaci Proizvodnog podru~ja Zapad i

HEP Proizvodnje d.o.o.

Litostroj, veliki proizvo|a~ turbina i turbinske opreme, ve}

prisutan u HE Gojak, nositelj je projekta te je preuzeo od-

govornost i dao jamstva za cijelu izvedbu. Za izradu poje-

dinih dijelova turbine zaduèn je Alstom, a za turbinsku

regulaciju Brodarski institut. Predvi|eno trajanje radova je

tri godine. U ovoj godini obavlja se razmjena podloga,

projektiranje (Litostroj/Brodarski institut) te izrada opreme

za prvu turbinu. Njena isporuka predvi|ena je 1. svibnja, a

montaà u ljetnim mjesecima 2005. godine. Ostale dvije

turbine s regulacijom bit }e isporu~ene u svibnju 2006. i

montirane tijekom ljeta te godine.

- Zamjena turbina zna~i dodatnu vi{egodi{nju aktivnost zasve na{e ljude. Naàlost, zna~ajka je cijelog na{eg proiz-vodnog podru~ja pomanjkanje radnika u takvim okolnosti-ma, napominje M. Sabljak.

Ipak, Ogulince neizmjerno veseli {to }e se snaga i iskori-

stivost njihove Elektrane pove}ati za pribli`no 15 posto. To

}e biti dragocjeno za sustav, a bez ikakvog utjecaja na

okoli{. Osim toga, u relativno kratkom roku investicija }e

se, tvrde, isplatiti kroz pove}anu proizvodnju

NOVI TRANSFORMATORI

Osim s turbinama, HE Gojak }e se pomladiti i s novim blok

transformatorima. Dva, u vrijednosti od pribli`no 4 miliju-

na kuna, ve} su dopremljena iz Kon~ar DIST-a. Kako su

oùjak i travanj ovdje najbogatiji vodom, transformatori se

trenuta~no pripremaju za montaù, odnosno ~eka se malo-vodno razdoblje kada }e rad Elektrane biti zaustavljen.

No, kad smo kod uljep{avanja HE Gojak, to jo{ nije sve: u

tijeku je posao ugradnje i ispitivanja 35 kV blokova u okvi-

ru rekonstrukcije 35 kV postrojenja. S obzirom da je u pla-

nu preseljenje transformacije 110/35 kV u obli`nje

O{tarije, postoje}e 35 kV postrojenje treba se prilagoditi

novim potrebama. Ugradnju i ispitivanje obavlja Kon~ar

Monta`ni inènjering, a proizvo|a~ blokova je Kon~ar

Sklopna postojenja. Usporedno s tim, Kon~ar KET - prema

projektu Projektnog biroa Split, ugra|uje opremu za

upravljanje i nadzor postrojenja.

Jedan od ve}ih poslova ugovoren s Kon~ar INEM-om

bila je izrada, ugradnja i ispitivanje opreme za opskrbu

glavnog razvoda istosmjernog napajanja, {to je obavlje-

no u oùjku, nekoliko dana prije na{eg dolaska.

Kon~ar Monta`ni inènjering radi i na rekonstrukciji

plo~e vlastite potro{nje. Trenuta~no je u tijeku i ugradnja

generatorskih brojila i ku}nih transformatora te povezi-

vanje HE Gojak u telekomunikacijski sustav HEP-a

opti~kim kabelima.

- Brojni, tako|er va`ni, poslovi obavljeni su i prethodnihgodina, ali bi trebali puno vi{e prostora da ih sve spome-nemo. Jednako tako, jo{ nas ~eka puno aktivnosti dozavr{etka obnove Hidroelektrane, napominje M. Sabljak.

revitalizacija

ISPORUKA PRVE TURBINE PREDVI\ENA JE 1. SVIBNJA, A MONTA@A U LJETNIM MJESECIMA 2005. GODINE,DOK ]E OSTALE DVIJE TURBINE BITI ISPORUÊNE U SVIBNJU 2006. GODINE - TIME ]E SE PRODULJITI@IVOTNI VIJEK ELEKTRANE, A SNAGA I ISKORISTIVOST POVE]ATI ZA PRIBLI@NO 15 POSTO

Milan Sabljak: èlimo o~uvati Elektranu za budu}e

nara{taje

Imamo jako dobru ekipu, tvrdi Marijana Salopek

Timski rad oduvijek: Odeta Popovi} i Bosiljka Dolu{i}

Ivan Salopek, Zvonimir Lipo{}ak i Mladen Bokuli} -

uvijek uz svoju Elektranu

28

TIMSKI RAD U PUNOM SMISLUPremda je, zbog pre~este uporabe, tim postao ve} poma-

lo potro{eni pojam, sa sigurno{}u moèmo tvrditi da on

nije izgubio svoj pravi zna~aj upravo u Gojaku, gdje radni

uspjesi po~ivaju na timskom radu. Svi poslovi su ovdje

plod zajedni~kog rada i dogovaranja, pri ~emu se

po{tuje stru~na nadle`nost svakog pojedinca. Jedan od

nezaobilaznih ~lanova uspje{nog goja~kog tima je i Ode-

ta Popovi} (pravni poslovi), koja ukazuje da bi osim teh-

ni~ke revitalizacije Hidroelektrane trebalo provesti i ne

manje va`nu - kadrovsku.

- Imamo manjak smjenskog osoblja i to na klju~nim rad-nim mjestima. Povrh toga, ljudi koji odràvaju objektsada rade i na revitalizaciji, {to iziskuje puno napora iodricanja.

O pove}nom opsegu poslova svjedo~i i Bosiljka Dolu{i},

zaduèna za ekonomsko poslovanje HE Gojak:

- Priprema ponudbene dokumentacije, specifi~ni ugovo-ri... u posljednje vrijeme smo radili na ekonomskim po-slovima s kojima se do sada nismo susretali. U kratkomvremenskom razdoblju imali smo poja~an intenzitet po-slova. No, sve {to je novo traì ve}i anga`man, ali donosii veliko zadovoljstvo. Izdvajam suradnju sa stru~nimslu`bama u HEP-u d.d., koje su nam u tom novom po-dru~ju rada puno pomogle. Ovaj put je do{lo do potpu-nog izraàja i to {to smo mi u Gojaku, na sre}u, do sadanavikli raditi u timu.

Tone Rado~aj, tehni~ar za dokumentaciju, koji vodi brigu

o tehni~koj dokumentaciji i arhivi, kaè:

- Sada prebacujemo u vi{u brzinu i moramo odraditi sve{to od nas zahtijeva tako iznimna zada}a. No, sada smomodernizirani, informati~ki potkovani, {to nam olak{avaposao. Mi smo poput obitelji i moram napomenuti da seuspje{no dogovaramo s rukovodstvom.

Za strojarski dio poslova u HE Gojak zaduèn je Josip

Zub~i}. Doznajemo da je sudjelovao u izradi Tendera i

ugovora za zamjenu turbina, da je ovdje glavni za strojar-ske podloge, a osim toga i da je dràvni reprezentativac u

castingu, ribolovnoj disciplini u bacanju udice (ve} smo

ga rezervirali za rubriku Na{i izvan HEP-a!). On kaè:

- Dakako da ima novih izazova kad je u pitanju dolazaknovih turbina. U tome je va`nu ulogu imala i priprema do-kumentacije za provo|enje natje~aja, na ~emu smo inten-zivno radili u proteklom razdoblju.

Ivan Salopek, voditelj Odjela za elektroodràvanje dodaje:

- Zbog zamjene turbina pove}an je tempo rada, no on jeovdje takav ve} posljednjih deset godina. Radimo punomparom, nema ve}ih pote{ko}a, osim {to nam manjka lju-di, posebice na poslovima elektroodràvanja.

Ni Zvonimir Lipo{}ak, predradnik u Odjelu za elektro-

odràvanje, se ne àli:

- Uz redovne, sada imamo i dodatne poslove, no sveuspijevamo pokriti. Trenuta~no radimo na plo~i za na{evlastito napajanje, {to je u zavr{noj fazi.

Mladen Bokuli}, strojarski poslovo|a, potvr|uje da se

sve zada}e ovdje rje{avaju bez problema i na vrijeme,imaju}i na umu odràvanje kao prioritet. No, kao voditelj

voznog parka izraàva nezadovoljstvo zbog vozila koja su

ovdje stara vi{e od 15 godina. Ove zime im je, napomi-

nje, puno posla priskrbio snijeg, prvenstveno zbog

~i{}enja pristupne ceste do Elektrane. Ipak, ni jedan dan

ih nije sprije~io da ne do|u na posao.

Marijana Salopek, tehni~ki rukovoditelj HE Gojak zak-

lju~uje:

- Imamo jako dobru ekipu, ljudi su spremni raditi, usko~itiizvan radnog vremena. Me|u nama vlada veliko razumi-jevanje i svi dobro sura|ujemo. Premda nas je uOdràvanju sve manje, poslova je sve vi{e. No, mi si isami uvijek na|emo ne{to s ~ime }emo se zaposliti. Punotoga sami odra|ujemo, pa ~ak i u remontima, ono {to neiziskuje veliku montaù. Imamo jezgru stru~nih ljudi uOdràvanju. Jako sam zadovoljna sa svojom ekipom.

- Veselom ekipom!, dodaje netko, a mi se slaèmo da je i

to jedan od razloga uspje{nog rada u Hidroelektrani Gojak.

Tatjana Jalu{i}

Novi transformatori ~ekaju montaù Rekonstruira se i plo~a vlastitog napajanja


Tone Rado~aj: prebacujemo u vi{u brzinu Josip Zub~i} - glavni za sve podatke

UGOVOR O ZAMJENI TURBINA ITURBINSKE REGULACIJE

LITOSTROJ, ALSTOM IBRODARSKI INSTITUT- ZAJEDNO

Ugovor za zamjenu turbina i turbinske regulacije potpi-

san je 2. oùjka o.g. Vrijednost ugovorenog posla je

3.399.841 eura. Ugovor su potpisali Joè Jaklin, direk-

tor Litostroja E.I., Joacki Knospe, direktor AlstomaHrvatska, Nenad Bobanac, direktor Brodarskog institutate Josip Gabela, direktor HEP Proizvodnje d.o.o.

Prigodom potpisivanja Ugovora, Josip Gabela je rekao:

- @elimo novu elektranu i ovo je tek jedan dio u ostvari-vanju toga cilja. O~ekuje se da }e svi izvoditelji ime|usobna dobra suradnja doprinijeti uspje{noj reali-zaciji ovog posla. HEP je sugerirao udruìvanje u kon-zorcij, smatraju}i da }e to dati dobre rezultate. Cijena jerealna, a rok prihvatljiv. Postoje}e turbine u HE Gojakproizvod su Litostroja i radile su skoro 50 godina, pao~ekujemo da }e toliko raditi i nove.

- Kod svakog ugovora najva`nije je povjerenje, naglasio

je Joè Jaklin te dodao: - Mi smo ga dobili i ono postajena{a obveza. Povjerenje u partnere i iskustvo uvjet su zadobar proizvod, koji }e sljede}ih 50 godina biti boljinego do sada. Rokovi su kratki, ali suradnjom i otvore-no{}u mogu}e je provesti sve {to je ugovoreno. Litostrojje dio CIMOS-a, koji ima tri tvrtke u Hrvatskoj, {to zna~ida se dijelovi za njihove proizvode stvaraju u Hrvatskoj.

Jockim Knospe je podsjetio da je izrada turbina za

Alstom tradicija te da i ovdje o~ekuje dobar posao i

uspjeh. Nenad Bobinac izrazio je zadovoljstvo {to je

Brodarskom institutu dana prigoda da pokaè znanje i

visoku tehnologiju.

Bosiljka Dolu{i}

Joè Jaklin, Joacki Knospe, Nenad Bobanac i Josip

Gabela potpisali su Ugovor o zamjeni turbina i turbin-

ske regulacije

SA GRADILI[TA TS 110/20(10) kV DOBRI

PRIVREMENA TS PREUZIMA POSLOVESTARE - DO IZGRADNJE NOVE

U NEPOSREDNOM okoli{u jo{ uvijek ìvu}e trafostanice35/10 kV Dobri krajem pro{le i po~etkom ove godinestvoreno je veliko, ako ne i najve}e splitsko gradili{te. Izdana u dan ono se sve vi{e zahuktava. Tako je uz spome-nutu TS ve} izgra|ena nova privremena TS 35/10 kV, koja}e krajem oùjka preuzeti sve njene poslove. Naime, pri-vremena TS (kako joj i ime govori) bit }e tu samo do iz-gradnje TS 110/20(10) kV Dobri. A, kako smo ~uli najednom od skoro svakodnevnih radnih sastanaka Timazaduènog za vo|enje radova, sve se odvija prema dogo-voru i utvr|enim planovima, pa bi shodno tome ubrzo mo-gli ugledati i prve obrise ovog velikog objekta. Naime,po~etkom oùjka privremenu trafostanicu pregledao jeelektroenergetski inspektor.

SPREMNA ZA POKUSNI RAD

Utvr|eno je da su radovi izvedeni u skladu s tehni~komdokumentacijom te se objekt moè staviti u pokusni rad. Ume|uvremenu je obavljeno i prespajanje osam 10 kV ijednog 35 kV kabela iz stare u privremenu TS, premje{tenje jedan transformator i preba~eno je pribli`no 50 posto iz-voda. Dovr{ena je i izgradnja novog hidranta za potrebeza{tite od poàra. O svemu {to smo rekli svjedo~e i na{esnimke, a upoznali smo i predstavnike oba tima.

Uime investitora, Hrvatske elektroprivrede, na radili{tu suneizostavni, kao voditelji tima za izgradnju, dipl.ing.JakovMatas (DP Elektrodalmacija Split) i dipl.ing.Mladen Jeli}(PrP Split) te glavni nadzorni inènjeri za elektromonta`nei gra|evinske radove, Jakov Sunara i Jago Tonkovi} (oba izDP Elektrodalmacija). Uime izvo|a~a radova, poslovneudruge Brodomerkur - Kon~ar (VNA, KET i Sklopna po-strojenja), tu su voditelj projekta dipl.ing. Jozo Bartulovi},glavni inènjer gradili{ta i koordinator poslova mr.sc.Mla-den Predovan te glavni nadzorni inènjeri za elektromon-ta`ne i gra|evinske radove, Branimir Hora~ek i Nik{aPavi{kov. U ovom ranoproljetnom trenutku javljanjakaìmo i to da }e do kraja oùjka i drugi transformator bitipremje{ten, pu{ten pod napon i obavljen tehni~ki pregled,a potom }e uslijediti demontaà opreme iz stare TS.

Po~etkom travnja, nakon ~etrdeset godina vrijednoga rada,dogodit }e se njeno ru{enje. Ali samo zato da ustupi mje-sto ve}em, boljem i ovom gradu potrebnijem objektu -trafostanici 110/20(10) kV Dobri. Mi }emo biti tu i popra-titi sve te doga|aje.

Vero~ka Garber

slijed


NAKON [TO KRAJEM O@UJKA BUDE PREMJE[TEN IDRUGI TRANSFORMATOR I PU[TEN POD NAPON TEOBAVLJEN TEHNI^KI PREGLED, USLIJEDIT ]EDEMONTA@A OPREME IZ STARE TS, KOJA NAKON 40GODINA RADA USTUPA SVOJE MJESTO VE]EM, BOLJEMI OVOM GRADU POTREBNIJEM POSTROJENJU -TRAFOSTANICI 110/20(10) kV DOBRI

Stra`nji dio postoje}e - stare transformatorske stani-ce okruùju kabelski putovi

Izrada spojnice 10 kVje pri kraju

Radovi se odvijaju prema planu -ve} se prespajaju kabeli 35 kV i10 kV

Krajem oùjka privremena TS 35/20(10) kV Dobri dobit }e idrugi transformator

êlnici rad-nog Tima: M.Jeli}, N. Pa-vi{kov, J. Su-nara, J. Matasi J. Bartulovi}

PRP OPATIJA: ZAMJENA SABIRNI^KOG SUSTAVA 400 kV u TS MELINA

POSAO OBAVLJEN U REKORDNOMROKU, LO[EM VREMENU USPRKOS

U Prijenosnom podru~ju Opatija u oùjku 2004. godinezamijenjen je sabirni~ki sustav 400 kV u TS Melinapokraj Krasice. Ovaj zahtijevan, opseàn i stru~an posaoobavljen je u rekordnom roku i bez ijedne ozljede naradu, unato~ nepovoljnjim klimatskim uvjetima.

Da bi se posao priveo kraju, bilo je potrebno zamijeniticijevne sabirnice promjera 160 s 220 milimetara dulji-ne tisu}u metara. Tako|er je trebalo dograditi 56 koma-da ~eli~ne konstrukcije za potporne izolatore tezamijeniti 112 komada potpornih izolatora. Moralo se izamijeniti krute veze elasti~nim Al-ê vezama te ugra-diti 2 000 metara antivibracijskog uèta u sabirnice. Da-kako, nu`na je bila i antikorozijska za{tita na svimrekonstruiranim dijelovima te rekonstrukcija popre~nihkrutih veza izme|u VN aparata. Taj je posao podrazumi-jevao rezanje popre~nih veza i ubacivanje spojnih ele-menata za omogu}avanje pokretljivosti spojnih veza.

Dinamika radova odvijala se prema planu prilago|enomte{kim vremenskim uvjetima. U ponedjeljak 1. oùjkapredvi|eni isklop bio je odgo|en zbog iznimno lo{ihvremenskih uvjeta, a 2. oùjka se nije moglo po~etizbog kvara u TS Konjsko. U srijedu 3. oùjka isklju~enaje glavna sabirnica i zapo~eli su radovi na sekcioniranuGS. Tog dana u popodnevnim satima isklju~en je DV400 kV Diva~a i nastavljeni su radovi. Sljede}ih dananastavljeni su radovi prema unaprijed utvr|enom planu,dakako i u nedjelju u vrlo oteànim uvjetima. Vrijeme jeu ponedjeljak 8. oùjka bilo jo{ nepovoljnije, ali su ra-dovi nastavljeni u malo smanjenom opsegu.

Prema planu, prva etapa je zavr{ena do 20. oùjka2004. godine. Za opisanu rekonstrukciju utro{eno jepribli`no {est milijuna kuna.

Na kraju ovog kratkog izvje{}a o opse`nim, vrlostru~nim i nu`nim radovima na TS Melina, treba svaka-ko naglasiti da se rad odvijao prigodom vrlo niskih tem-peratura, po snijegu koji je nemilice padao te jakoj buri.Rad se prekidao tek kada je brzina vjetra bila ve}a od 40kilometara na sat. Samo onaj koji je iskusio kako je bo-raviti na buri koja pu{e preko snijega brzinom od 40 ki-lometara na sat, moè znati kako je bilo ljudima raditipo takvom vjetru na visini s metalnim predmetima. Svikoji su sudjelovali u tom pothvatu zasluùju ~estitke.

U vrijednost i kvalitetu obavljenog posla uvjerilo se iizaslanstvo Uprave HEP-a na ~elu s ~lanom Uprave zaprijenos mr. sc. Ivicom Toljanom, koje je obi{lo TS Me-lina, kojemu je doma}in bio direktor PrP Opatija Juraj[imuni}.

Ivica Tomi}

koraci


Zamjena sabirni~kog sustava 400 kV u TS Melina odvijala se u iznimno lo{im vremenskim uvjetima: premda jeoprema bila prikladna - zimska, kada se urote bura i snijeg, hladno}a dopire do kosti

Nesvakida{nji prizor uzburkanoga snijega u TSMelina gdje su se radovi prekidali samo kadaje brzina vjetra prelazila 40 kilometara na sat...

...smirenje, ali studen ne popu{ta

Prigodom prezentacije o obavljenimradovima izaslanstvu Uprave HEP-ana ~elu sa ~lanom Uprave za prijenosmr. sc. Ivicom Toljanom

O kvaliteti radova gosti su se uvjerili na licu mjesta

Kapa i kapulja~a glavu ~uva

OTOK VIR VI[E NIJE NI NA NEBU NI NA ZEMLJI

KVALITETAN REZULTAT NAKONDESET GODINA PREGOVORA

DOÊKALI smo napokon i to da otok Vir postane na{. Poslijevi{e od desetlje}a, koliko je trebalo da razum nadvlada sitneinterese, otok je u{ao u sustav Hrvatske elektroprivrede.

Da podsjetimo, taj otok sjeverne Dalmacije ve} je dugo go-dina energetski ni na nebu, ni na zemlji. Naime, elektri~nuenergiju i ra~une za potro{ak isporu~ivao mu je HEP, a po-strojenja i mreè su bile u vlasni{tvu drugih, privatnih tvrtki.Nepostojanje legalno isho|enih dokumenata, nemogu}nostodobravanja regularnih priklju~aka na elektri~nu mreù, ne-postojanje uvida u stvarno stanje te iste mreè i nemo-gu}nost njenog kvalitetnog i stru~nog odràvanja izrodilo jenizom pote{ko}a, prije svega potro{a~ima, ali i prvom naudaru - Distribucijskom podru~ju Elektra Zadar. U posljed-nje vrijeme se ipak osjetio pomak nabolje, poglavito u po-sljednje dvije godine, kada su se razgovori i dogovoriUprave HEP-a i predstavnika virskih tvrtki intenzivirali i, evo,urodili kvalitetnim plodom. Koliko kvalitetnim, predstojinam jo{ vidjeti.

ELEKTROENERGETSKI OBJEKTI UOSNOVNA SREDSTVA HEP-a

Ugovorima o kupoprodaji, koji su nedavno potpisani, HEPje u svoja osnovna sredstva preuzeo ili }e tek preuzeti trafo-stanice i mreù visokog i niskog napona toga otoka.

Za{to je toliko vremena i truda trebalo uloìti u ovaj spora-zum objasnio nam je jedan od ~lanova pregovara~kog tima,direktor DP-a, Nikola Dellavia. On se prisjetio vremena i zbi-vanja posljednjih godina protekloga stolje}a, kada su prvizahtjevi za izgradnju mreè virskih potro{a~a po~eli stizatina adresu DP-a. Rat je jo{ harao ovim prostorima, Zadar iDalmacija bili su bez ikakvog ili sigurnog napajanja, pa jerazumljivo da se novac nije mogao utro{iti u mreù za vi-kendice. Ipak, HEP je ponudio projekt napajanja otoka,izra|en u Elektrodalmaciji Split, a revidiran u Energetskominstitutu "Hrvoje Poàr". Prema projektu, trebalo je izna}i 34milijuna tada{njih njema~kih maraka za rje{enje, tako|ertada{njih 4.000 vikend objekata na otoku Viru. (danas ihima pribli`no 10.000, op.p.)

PRESUDILO VIJE]E ZA REGULACIJUENERGETSKIH DJELATNOSTI

Predstavnicima op}ine Vir i odbora za elektrifikaciju, kojih jebilo blizu trideset, re~eno je da podijele posao izme|u sebe.Tako je op}ina trebala izgraditi visoki napon i trafostanice, asvaki odbor isfinancirati mreù niskog napona prikupljanjemnovca od vlasnika objekata Na drugoj strani, Elektra Zadar }epriklju~iti svakoga tko donese potvrde o sudjelovanju u ovimdvjema elektrifikacijama. O potezima koji su potom uslijedili,ni do danas nisu ispostavljeni ~isti ra~uni. Op}ina Vir je po-tom dala koncesiju tvrtki "Infrastruktura" (kasnije u ste~aju) zaizvo|ene visokonaponske mreè (100 km kabela) i 14 trafo-stanica, a odbori su za niski napon angaìrali su razli~iteizvo|a~e, preteìto tvrtku "NISA".

rje{enje


OBJE MRE@E, ONA KOJU SMO VE] PREUZELI I ONA KOJU ]EMO TEK PREUZETI, IMAJUPRIBLI@NO JEDNAKE NEDOSTATKE: KABELI SU PREPLITKO UKOPANI, NA POJEDINIMPARCELAMA PETLJE SU IZNAD ZEMLJE POD NAPONOM, U RAZVODNIM ORMARIMA VI[E KABELADOVEDENO JE NA JEDNU PRUGU OSIGURAÂ, NA JEDAN PRIKLJUÂK OD 75 mm2 PRIKLJUÊNOJE DO 20 OBJEKATA, SPAJANJA SU PROVEDENA NA RAZLIÎTE NAÎNE, A NAJMANJE NATEHNI^KI PROPISANE, NIZU OBJEKATA NISU SPOJENA UZEMLJENJA...

Tijekom toga vremena broj objekata, {to zna~i i potro{a~ana otoku je rastao, a HEP je poku{avao preuzeti upravlja-nje nad tom mreòm. Odlukom Vije}a za regulaciju uprav-ljanje elektroenergetskim postrojenjima i mreòm pripaloje HEP-u i savjetovano je vlasnicima mreà na ovom otokuda ih predaju u na{a osnovna sredstva. Nakon pune dvijegodine traènja zajedni~kog jezika HEP je, uz dogovorenunaknadu, od tvrtke "Heres" preuzeo kabelsku mreù niskognapona iz TS Prezide 2 s tri trafo podru~ja i mreù iz TSMiljkovica. Od tvrtke "Nisa" HEP }e preuzeti (i platiti) ob-jekte nakon {to spomenuti vlasnici otklone njihove nedo-statke, a rije~ je o mreì niskog napona iz devet trafopodru~ja.

PREDSTOJI OPSE@AN POSAO

- Premda prema na{im propisima te mreè nisu u tehni~kiispravnom stanju, mi smo u potpunosti suglasni sa stavomVije}a za regulaciju prema kojemu bi svi potro{a~i elektri~neenergije u Hrvatskoj trebali biti izjedna~eni, a {to na Viru dosada nije bio slu~aj. Stoga }emo mi uloìti potreban napor, a~eka nas doista jako puno posla, kako bi mreà toga otokado kraja ove godine bila u cijelosti dovedena u valjano sta-nje i kako bi u sljede}oj godini svi potro{a~i napokon bili iz-jedna~eni - poru~io je N. Dellavia.

Dovo|enje mreè u ispravno stanje, premda je na{a obve-za samo u manjem dijelu energetske infrastrukture otoka,prema mi{ljenju na{ih sugovornika, dipl.in`. Petra Piase-volija, rukovoditelja Pogona Zadar i dipl.in`. BrankaBur~ula, rukovoditelja Odjela odràvanja, bit }e mukot-rpan posao.

Ve} danas su svakodnevno po ~etiri ekipe na terenu, pre-gledavaju postrojenja i zapisuju svaku nepravilnost.

- Prema drugom kupoprodajnom ugovoru mi nismo ob-vezni otkloniti nedostatke, ali ipak mi moramo ukazati nanepravilnosti i zatraìti od dosada{njih vlasnika da ih otklo-ne. Tako|er }emo usporedo morati ispravljati i tehni~kudokumentaciju - kaè B. Bur~ul. - Obveze iz prvog ugovorave} smo preuzeli i na{i ljudi ve} rade. Treba znati da je naovom otoku pribli`no 140 kilometara mreà niskog naponas priklju~nim kabelima, da je na toj mreì 2.700 potro{a~a ida je to stra{no puno rada. Ali èlja nam je da na otokuuvedemo red i to }emo obaviti. Do ljeta namjeravamo pu-stiti u rad i tri nove trafostanice.

MRE@E S PUNO NEDOSTATAKA

A, za{to svi govore o velikom poslu koji ih ~eka (poglavitoelektra{e iz Pogonskog ureda Nin), otkrio nam je P. Piase-voli:

- Obje mreè, ona koju smo ve} preuzeli i ona koju }emotek preuzeti, imaju pribli`no jednake nedostatke: kabeli supreplitko ukopani, na pojedinim parcelama petlje su iznadzemlje pod naponom, u razvodnim ormarima vi{e kabeladovedeno je na jednu prugu osigura~a, na jedan priklju~akod 75 mm2 priklju~eno je do 20 objekata, spajanja su pro-vedena na razli~ite na~ine, a najmanje na tehni~ki propisa-ne, nizu objekata nisu spojena uzemljenja... Sve u svemu,s obzirom na te{ko}e koje nas u izvo|enju ~ekaju, to je kaoda radite sve novo, jer ta su postrojenja u vi{esrtukom mi-nusu, zna~i, pau~ina, mali presjeci, slab napon, mreè na-rasle na ~udovi{no nepropisne razmjere - zaklju~io jerje~ito P. Piasevoli.

Prema fotografijama koje vam predstavljamo, rekli bi daDP Elektru Zadar ~eka puno posla i velika ulaganja. Ali,kada sve bude gotovo, imat }emo jo{ jedan dio hrvatskeobale prema slici Hrvatske elektroprivrede. I, bilo je ve}krajnje vrijeme da se to i provede.

Vero~ka Garber


HE OZALJ

STAROJ DAMI TREBA PUNO NJEGEI PONEKI LIFTINGUPRAVO na Svjetski dan voda, 22. oùjka i vjerojatno naj-

ki{ovitijeg dana ove godine, posjetili smo 96-godi{nju damukoja se jo{ uvijek izvrsno drì za svoje godine. Dakako, rije~

je o HE Ozalj, gdje nas do~ekuju Mirko Kranj~ec, rukovodi-

telj Pogona i Tehni~ke slu`be i Nikola Val~i}, koordinator po-

slova i poslovo|a. Ovdje je ~ini se uobi~ajeno da svi rade

duple poslove, {to i ne ~udi s obzirom da, kako odmah doz-

najemo, u HE Ozalj (1 i 2) radi samo 22 radnika. S tim gole-

mim problemom nedostatka ljudi ve} se dugo hrvaju i ne

znaju do kada }e. Ljudi odlaze u mirovinu, a nove ne primaju

i u postoje}im uvjetima upitna je i organizacija redovite pro-

izvodnje Elektrane. Dvanaest ljudi iz smjene nemaju kada

iskoristiti u potpunosti svoje godi{nje odmore, a o slobod-

nim danima da se i ne govori.

Za postoje}i stupanj automatike, koji je jo{ daleko od one

prave, treba im barem 26 radnika. A ako se èli smanjiti po-

treban broj ljudi, nu`no je uloìti znatnija sredstva u Elektra-

nu, kako bi se iz HE Ozalj 1 moglo upravljati i s HE Ozalj 2.

Tada bi se oslobodilo ~etiri uklopni~ara, koji bi se mogli

angaìrati na odràvanju i investicijama, gdje im tako|er

manjkaju ljudi elektro i strojarske struke.

POVE]ANA UKUPNA SNAGAHE Ozalj 1 i 2 ukupne snage 5,5 MW na pet agregata u ideal-

nim uvjetima daje maksimalnu dnevnu proizvodnju od

134.000 kWh, {to je porast za 14.000 kWh od 1995. godine

kada su zamijenili turbine 1, 2 i 3 u HE Ozalj 1 i pove}ali

snagu svakog agregata za 140 kW. Ina~e,ukupna godi{nja

proizvodnja je 24 milijuna kWh.

Pro{le godine, koja je bila jedna od pet najlo{ijih hidrolo{kih

godina u povijesti Elektrane, proizvedeno je samo 19,6 mili-

juna kWh. Rije~nu ljepoticu Kupu, obja{njava nam M.

Kranj~ec, ina~e obiljeàva - promjenjivost i buji~nost, vodanai|e, pa je nema. Njezin minimalni protok iznosi osam

kubi~nih metara u sekundi, a maksimalni se kre}e blizu

1.200 kubi~nih metara u sekundi. Za pogon svih pet agregata

potrebno je 85 kubika, a sva ve}a voda se, naàlost, prelije-

va. Kao i toga dana, kada je velika voda Kupe odlazila neisko-

ri{tena. Prema zabiljeènim podacima, u dotocima Kupe

postoji pri~uva za 120 dana pogona jo{ jednog takvoga agre-

gata. Razmi{ljalo se ovdje, kako ~ujemo, o pro{irenju HE

Ozalj, ali problem je osnovna oprema. Naime, ~injenica je da

se u ovu Elektranu zna~ajnije ne ulaè, a Ozalj 2, koji je u po-

gonu od 1952. godine, vapi za ve}im zahvatom. Zbog ogra-

ni~enih sredstava prisiljeni su provoditi etapne zahvate, kao

{to je bio slu~aj i sa HE Ozalj 1, gdje su rje{avali jednu po

jednu turbinu, pa sljede}e godine vratila... Na sli~an }e se

na~in morati zamijeniti i turbine u HE Ozalj 2, kao i vratila s

onima novih hidrauli~nih obilje`ja.

NAJVI[E POSLA NAGRA\EVINSKOM ODR@AVANJU

Vrijeme maksimalne proizvodnje HE Ozalj je u razdoblju od

listopada do svibnja, dok se preostali su{ni mjeseci koriste

za remont. Doznajemo i {to je sve u~injeno tijekom pro{lo-

godi{nje potpune obustave Elektrane u razdoblju od 15. lip-

nja do 1. kolovoza.

Najzna~ajniji poslovi su se odnosili na dugo godina zapo-

stvaljeno gra|evinsko odràvanje, primjerice, konsolidaciju

temeljne zone HE Ozalj 1 i za{titu od podzemnih voda. Posao

je uspje{no obavljen, ~ime je sprije~en gubitak vode iz aku-

mulacije i za{ti}en temelj stare prekrasne zgrade-dvorca.

Obavljeni su i radovi na elektro-strojarskoj opremi, kao {to su

revizije turbina pomo}nog pogona, uzbudnih sustava i elek-

izravno


HE OZALJ, UNATO^ VISOKOJ DOBI OD 96 GODINA, AZAHVALJUJU]I PONAJPRIJE DOBROJ SKRBI NJEZINA SAMO 22RADNIKA, POUZDANO SVAKE GODINE SUSTAVU OSIGURAVAIZME\U 20 I 24 MILIJUNA kWh, OVISNO O HIDROLO[KIMOKOLNOSTIMA I "RASPOLO@ENJU" RIJEKE KUPE

Mirko Kranj~ec, rukovoditelj Pogona HE

Ozalj: s postoje}im brojem ljudi dolazi u pi-

tanje i organizacija redovne proizvodnje

Toga dana ovdje je bio i Marin Vilovi}, gra|evinski inènjer iz

PP HE Jug, koji u HE Ozalj pomaè pri poslovima gra|evinskog

odràvanja

Katarina Rubido i Jasna Val~i} rje{avaju sve ekonomsko-fi-

nancijske i tajni~no-administracijske poslove

Strojobravara Stjepana Fembera snimilio smo

uz novu sinkronizaciju HE Ozalj 2

Poslovo|a Nikola Val~i} uz novu signalizacijuVo|a smjene za HE Ozalj 1 i 2 Miroslav Novosel: ~im je

poja~an dotok svi agregati idu u pogon

tri~ne za{tite, napajanja vlastite potro{nje, kao i manji re-

monti na hidromehani~koj opremi.

Od investicija pro{le su godine zavr{ili prvu fazu rekonstruk-

cije plo~e signalizacije u HE Ozalj 1, potom rekonstrukciju

sinkronizacije generatora i DV polja u HE Ozalj 2, a nabavili

su i dizelski agregat za nu`nu rasvjetu. Prema rije~ima M.

Kranj~eca, iskoristili su sva raspoloìva sredstva, kako na

odràvanju, tako i na investicijama.

Od njihovih ovogodi{njih planova izdvojimo najva`nije rado-

ve na odràvanju, za {to je ukupno ove godine predvi|eno

1,67 milijuna kuna, a rije~ je o sanaciji obalnog zida izlaznog

kanala i betoniranju dna izlaznog kanala Ozlja 1 ({to je i naj-

zna~ajniji zahvat i tro{ak na odràvanju), sanaciji kamene

obloge brane i injektiranju izme|u kamene obloge i trupa

brane. Planirano je i odràvanje elektro i strojarske opreme.

Prema ovogodi{njem Planu investicija te{kom 900.000

kuna namjeravaju rekonstruirati pogon pribranskih zatva-

ra~a u Ozlju 1 i dovr{iti drugu fazu signalizacije, SDV Ozlja2, za {to su ve} u tijeku pripremni radovi. Jedna od va`nijih

budu}ih zada}a bit }e i rekonstrukcija generatora u Ozlju 1,koji je u funkciji jo{ od po~etka rada Elektrane davne 1908.

godine. Doznajemo da se sve rekonstrukcije i zahvati u

Ozlju 1 rade sukladno ~injenici da je pod za{titom industrij-

skih spomenika, zbog ~ega ne smiju raditi ni{ta {to bi

zna~ajno izmijenilo obilje`ja opreme, a osobito gra|evin-

skog dijela.

Za kraj ostavljamo razmi{ljanja na{ih doma}ina o budu}nosti

Elektrane i njezinom ìvotnom i radnom vijeku. Va`no je na-

glasiti da, unato~ visokoj starosti i neprimjerenim ulaganji-

ma, jo{ nikada nije do{lo u pitanje njezino funkcioniranje. A

reìm njezinog rada pode{ava se raspoloìvim dotocima, koji

i kada su najminimalniji omogu}uju uvijek rad jednog ili ba-

rem polovice stroja. Objekti Elektrane i njezina sigurnost nisu

bili upitni ~ak ni kada je 1966. godine zabiljeèna najve}a

(stogodi{nja) voda Kupe kod Ozlja, ~ija je razina tada bila

ve}a za ~ak tri metra od sada{nje. Sve to potvr|uje kvalitetu

projektiranja i izgradnje tog objekta s po~etka pro{log stol-

je}a, ali dakako i veliku skrb njenih radnika. Unato~ tomu {to

ih je, kao {to smo ve} naveli - premalo. Poslovo|a N. Vla{i}

kaè da kada je on do{ao u HE Ozalj 1978. godine bilo je 33

radnika. Danas ih je ~ak 11 manje, s tim da su im dvojica ko-

lega na duljem bolovanju. Donedavno su, ipak, skoro sve ra-

dove na odràvanju elektro-strojarske opreme i na

investicijama radili sami, {to ubudu}e vi{e ne}e stizati, ve}

}e sve vi{e morati koristiti vanjske izvo|a~e. A èlja im je da

se pomlade s nekoliko novih ljudi, pa da ih nau~e poslu i da

mogu sve sami raditi, jer tako se ljudi educiraju i drè u kon-diciji, a {tede se i ovako nedostatna sredstva. Doznajemo jo{

i da se za{tita na radu ovdje provodi dosljedno prema propi-

sima, pa unatrag tri godine nisu imali povreda na radu.

LICEM U LICE S POSTROJENJEMObilazak pogona zapo~injemo s dvojkom, gdje nalazimo

Stjepana Fembera, strojobravara, koji privremeno zamjenjuje

uklopni~ara kako bi on mogao iskoristiti koji dan starog

godi{njeg odmora. Potom odlazimo na drugu stranu nabuja-

le Kupe, koja trenuta~no preljeva 200 kubi~nih metara u se-

kundi, do jedinice, gdje najprije razgovaramo s Josipom

Mihali}em, VKV strojarom s 31 godinom staà u HE Ozalj 1.

Dijele}i sudbinu svih smjenskih hepovaca napominje kako je

gola pla}a (bez smjena) neprimjerena, a i nagra|ivanje nije

ba{ najsretnije rije{eno. A kada je pet mjeseci godi{nje izvan

smjene i radi na odràvanju, mjese~no gubi i po tisu}u kuna.

K tomu, ljude ~ini nezadovoljnima i to {to im slobodni dani

padaju u dane vikenda, ~ime su - kaè - ka`njeni. Sre}a je

{to ih zdravlje jo{ sluì, pa nema puno bolovanja, ali godine

~ine svoje i starijim radnicima sve je teì no}ni rad.

Miroslav Novosel je vo|a smjene za Ozalj 1 i 2 (Ozalj 2 ima

samo uklopni~ara) s 26 godina odra|enih upravo ovdje. Nje-

gova je zada}a koordinacija rada i organizacija proizvodnje,

24-satno pra}enje vodostaja Kupe i prilago|avanje proizvod-

nje. Smjenski rad, kaè, ima svoju teìnu, a slobodne dane

koriste samo kada im usko~i u zamjenu netko od kolega.

Na kraju obilazimo novu signalizaciju, novu telefonsku cen-

tralu i novi dizelski agregat te nose}i leàj turbine 1, na ko-

jem su rekonstruirani vode}i leàjevi zbog ekolo{kih razloga.

Naime, blazinice vi{e nisu od kovine, koju je valjalo podma-

zivati uljem (koje je odlazilo u Kupu), ve} su gumene, a

uskoro }e biti na probi i najnovije - teflonske. Naime, Elektra-

na ìvi u suglasju s prirodom ve} skoro cijelo stolje}e, a tako

namjerava i dalje. Zna~ajnijim financijskim ulaganjima nje-

zin ìvotni vijek moè se produljiti za daljnjih 40-50 godina.

Dragica Jurajev~i}


Pogled na zapjenjenu Kupu i HE Ozalj 1

Vode}i leàjevi su rekonstruirani zbog eko-

lo{kih trazloga

VKV strojar u HE Ozalj 1 Josip Mihali}: sre}a je da nas zdravlje

sluì

POPRAVAK PODMORSKOG KABELA 10 kV PREVLAKA - PAG

PROBOJ KABELA NA DIJELU KOJI JENJEGOVAN I [TI]EN MOREM I PIJESKOM(?)DI SI NAS ovo doveja, Mate? Da danas umremo ne bi nasna{lo - ne sutra, nego ni u sedmi misec kad je najè{}a sezo-na - bio je prvi Zoranov komentar kada je ugledao uski pojaspje{~ane pusto{i na koji smo se tog ranog oùja~kog jutraparkirali. Jer, o~i su nam bile kratkog dometa. Gusta sivobi-jela magla, u kojoj smo se ve} nakon nekoliko koraka gubiliiz vida, neprozirnom zavjesom zastrla je pozornicu neba.More smo nalazili mirisom.

ODJEDANPUT SMOZARONILI U BJELINU

A, kada smo se toga jutra iz Splita zaputili prema mjesturada, morskoj uvali koja podmorskim kabelom (35)10 kV po-vezuje otok Pag i kopno pokraj Prevlake na podru~ju DP Elek-tre Zadar, jo{ je bio mrak, ali nas je ve} iznad Trogirapozdravljalo Sunce i mislili smo da }e dan biti upravoizmi{ljen za poslove popravka podmorskog kabela. Vedrina,unutra{nja i vanjska, pratila nas je do {ibenskog mosta. Tadasmo se odjedanput na{li u dimu, barem smo tako promislilikada smo u tu bjelinu zaronili. Kao u vrhnje. Da je baremispod njega bila kava!? Nastavili smo veselo }akulati, uvjere-ni da je u dalmatinskom podneblju magla kratkog daha. Ali,to je bilo jo{ jedno iznena|enje. Nije nas napu{tala do Zadra,pa dalje do Prevlake, pa jo{ malo dalje do nepoznate kote namorskoj obali, koju je Mate Miji}, dipl.ing. iz Slu`be izgrad-nje i usluga splitske Elektrodalmacije i voditelj dana{njih po-slova, prepoznao po tko zna ~emu. Vjerojatno po obli`njojkabelskoj ku}ici koja nam je bila prvo odredi{te i orijentir.Prije toga smo, na ulazu u Prevlaku, do~ekivali kamion s po-slovo|om Jokom Vojkovi}em, elektromonterima VinkomBrali}em i Zoranom Krn~evi}em te radnikom MiromZebi}em, potom dizalicu s dizali~arem Du{kom Viskovi}em ina kraju kombi sa zadarskim roniocem i na{im ~estim poma-ga~em u podmorskim poslovima, Stipom Radasom. U kolonismo, strmim zemljanim putem si{li na plaù i probudiliusnule trske.

OSEKA UKOPALA SPLAV U PLI]AKU

Iskrcavanje je svojom bukom podsjetilo na stare ratne filmove.I dok je njih grijao posao, ja sam bezuspje{no to poku{avalaposti}i fotografskim aparatom, ali vlaga i hladno}a su nad-ja~ale. Du{ko je spustio ba~ve za splav, Stipe je po{ao traìtibrod za ispomo}, za kojega smo mislili da se u magli izgubio,a svi zajedno su po~eli sklapati budu}e radno mjesto - splavkoju je Mate ve} u Splitu dijelom konstruirao.

- A, lipoga li elektri~arskog posla - primjetio je Zoran dok je za-bijao ~avle u daske.

- Elektri~ar sve triba znat radit - odgovara mu Vinko i mjeri da-ske metrom.

-A, {ta }emo mi u Europu? Ona ovo ne bi znala napravit - misliZoran.

Nakon sat vremena splav je bila gotova i po~elo je njenospu{tanje u more. Ali prevelika oseka ukopala ju je na mjestu.

-Sada triba molit Boga za plimu - kaè Mate.

- Oli nisi to ve} jutros u~inija -upita netko.

- Jesam, ali uvik ima neko ja~i - odgovara Mate, misle}i naonoga koji je molio za maglu i oseku.

êkali smo. Netko Sun~evu toplinu i svjetlost, netko more.Du{ko i ja traìmo {koljke. Iz obli`njeg mandra}a - male,jednostavne, rukom skrojene lu~ice za samo dva kai}a,isplovljavaju brodice jedna za drugom. Vlasnici odlaze u obi-lazak svojih ovaca na obli`njem oto~i}u Viri}u. Uz njihovupomo} na{a je splav izgurana u dublji dio uvale, premda secijelo ovo podru~je moè bolje prohodati nego preplivati.

zapis s terena


Iskrcavanje u magli... je li to dalmatinska plaà?

Dizali~ar Du{ko Viskovi} je vrijeme o~ekivanjaplime iskoristio za skupljanje {koljkiNasukana splav u pli}aku i magli

Kona~no je solav isplovila - sigurni su ljudi i ure|aji

Upravo zbog plitke uvale nije se mogao koristiti brod za po-pravak kabela, kojim se ta ekipa ina~e koristi, nego se moralokonstruirati splav koja moè podnijeti odgovaraju}u teìnu.

KVAR ZBOG SLABOG OLOVA U KABELU ITO S DOLJNJE STRANE(?)

Sunce izranja malo prije podneva, u po~etku bljedunjavo i sla-ba{no, ali ubrzo sve sna`nije i smjelije. Tada smo napokonugledali svijet oko sebe. Stotinjak metara od plaè ukotvljen jebrod za ispomo}.

Nasuprot nama je otok Pag, iza njega obrisi su snjegova Vele-bita. Lijevo od nas je otok Vir. Oko nas tek probu|eni galebovi.

Mate daje znak za ukrcaj. Splav uz pomo} Stipe i broda stiè naodredi{te. Stipe brzo otkriva kabel na samo metar dubine ipo~inje njegovo dizanje na splav, a potom popravak. Svi su nasplavi, ~ak i rezervni kabel. I svi rade. A, {to su to oni napravili?

– Izradili smo prvu od dvije prijelazne spojnice, oja~ali je do-datnim cijevima za vodonepropusnost i sve to zavr{ili stavlja-njem manète sa staklenim vlaknima, tako da moè preuzeti svamehani~ka naprezanja koja se u kabelu mogu pojaviti, ukratkoje objasnio Mate. Objasnio mi je da je kvar nastao zbog slabogolova u kabelu i to, a {to je vrlo neobi~no, s doljnje strane. Na-ime, naj~e{}e se na{i podmorski kabeli o{te}uju fizi~komagresijom, sidrenjem ili ostima, a ovaj je kabel doìvio probojna onom dijelu koji je bio krajnje njegovan i {ti}en morem ipijeskom. Potom je Josip Santini iz Odsjeka kabelske mreèzadarskog DP-a obavio ispitivanje oba kabelska zavr{etka iutvrdio da kabel zadovoljava sve uvjete, ~ak su i parcijalna iz-bijanja na kabelu bila manja od 5 pC.

Sumrak se ve} po~eo hvatati na{ih sjena kada je posao prive-den kraju. Prva spojnica je izra|ena, kabel nje`no vra}en namorsko dno, a splav usidrena i spremna za sutra{nji nastavak.Iskrcali smo se podno virskog mosta, prebacili u kopnena pre-vozna sredstva i u Zadar stigli za mraka. Dobro nas raspo-loènje nije napustilo niti u trenutku kada smo se ugledali podsvjetlima elektrike. Sre}om da je pola dana bila magla, jer sunam lica i u onoj preostaloj polovici potpuno promijenila opis.Crvenjela su se nadugo i na{iroko, dakako od sunca.

POTRO[AÎ NISU OSJETILI KVARZAHVALJUJU]I STAROJ 10 kV

PODMORSKOJ VEZI

Sutradan je napravljena i druga spojnica, a zadarski kolegeBranko Bur~ul, rukovoditelj Odjela odràvanja i Marko Mi{uri},voditelj Odsjeka kabelske mreè, dopunili su mi {toriju o kabelu(35) 10 kV Prevlaka - Pag. Za{to i 35 kV, odmah }u objasniti.Kabel je, naime, do izgradnje Oto~ne veze radio pod naponom35 kV, a nakon toga je pre{ao pod 10 kV napon. Kvar je nastaokrajem kolovoza 2003. godine. Uz njega je vezano napajanjepribli`no 3.000 potro{a~a, koji nisu bili ugroèni jer na istommjestu u moru postoji jo{ jedna 10 kV kabelska veza koja je,premdao nepouzdana i stara, ipak dobro odradila svoj posao.

êkalo se dugo na radnike Elektrodalmacije, ali i na lijepo istabilno vrijeme koje je nu`no za takvu vrstu popravaka.

- Ono {to ja èlim naglasiti jest ~injenica da su kvarovi podmor-skih kabela sve u~estaliji i da }e ih, naàlost, biti sve vi{e, jer jeod na{ih 100 kilometara podmorskih kabela njih 65 starije od40 godina. Svi kabeli 10 kV su olovni i ve}ini je ve} o{te}enavanjska izolacija. Mislim da bi trebalo pri HEP-u osnovati komi-siju koja }e obaviti pregled svih PKB i odrediti plan njihovezamjene, da nam se ne dogodi da svi istodobno po~nu strada-vati. Tako|er je ~est slu~aj da u trenutku nastanka kvara ne po-stoji i rezervni kabel jednakoga tipa, pa se naj~e{}e radeprivremena rje{enja, {to nikako nije kvalitetno i dugoro~no. Sveto dodatno poskupljuje ionako skupe poslove - zaklju~io je B.Bur~ul.

Krenuli smo put Splita, uvjereni da }e svaki uspje{no obavlje-ni posao jo{ vi{e u~vrstiti dobre odnose i veze na{ih dvajupriobalnih DP-a.

Vero~ka Garber

KVAROVI PODMORSKIH KABELA SVE SU UÊSTALIJI I BIT ]E IH NA@ALOSTSVE VI[E JER, PRIMJERICE, OD 100 KILOMETARA PODMORSKIH KABELA 65JE STARIJE OD 40 GODINA, SVI KABELI 10 kV SU OLOVNI I VE]INI JE VE]O[TE]ENA VANJSKA IZOLACIJA. STOGA BI TREBALO PRI HEP-u OSNOVATIKOMISIJU KOJA ]E OBAVITI PREGLED SVIH PKB I ODREDITI PLAN NJIHOVEZAMJENE, DA SE NE DOGODI DA SVI ISTODOBNO PO^NU STRADAVATI


Vinko Brali} ~istimjesto spoja

ZoranKrn~evi}grijekabelskulapu

Voditelj posla Mate Miji} postavlja poja~anuizolaciju

Spojnica je zavr{ena! Jo{ samo manèta sa staklenimvlaknima... i kabel moè u more

Kabel se odmata i nje`nopostavlja na jastuke

Josip Santini iz zadarskogOdsjeka kabelske mreèispitao je kabel s kopnenestrane

DP ELEKTRA VARA@DIN

OSIGURATI UVJETE ZAPOVE]ANU POTRO[NJU

SVE intenzivniji razvoj grada Vara`dina, ~emu je svakako po-godovala izgradnja auto ceste Zagreb-Gori~an, ~ini Vara`dinsve zanimljivijim inozemnim ulaga~ima. [iri se i njegova in-dustrijska zona, rastu potrebe za elektri~nom energijom, takoda vara`dinska Elektra postaje jedno od distribucijskih po-dru~ja s najve}im porastom potro{nje. Unatrag nekoliko go-dina, taj se porast ovdje kre}e izme|u 5 i 10 posto, a u 2003.godini zabiljeìli su makismalnu prodaju od ~ak 440 milijunakWh. S najnovijim i najva`nijim novostima u DP ElektraVara`din upoznaje nas direktor Zvonko Ro`mari}.

Da jedina vara`dinska TS 110/10 kV, ~ija je snaga od 55MW potpuno iskori{tena, ne bi postala usko grlo daljnjempove}anju potro{nje - vara`dinski elektra{i upravo rade nanjezinoj kapitalnoj dogradnji s jo{ jednim transformatorom40 MVA, za {to je projekt ve} izra|en. Investicijski zahvat

vrijedan 15 milijuna kuna ove }e se godine i zavr{iti te }eomogu}iti priklju~enje novih potro{a~a - Tvornice sto~nehrane Koka (6 MW), Industrijske zona Jalkovec (2 MW),Slobodne zone (10 MW), talijanske tekstilne tvornice Cal-cedonija (2 MW) i drugih, koji ~ine ~ak 20 posto potro{njeu gradu.

Tijekom 2003. godine DP Elektra Vara`din, vi{e nego rani-jih godina, ostvarila je i vlastite investicije. Izme|u ostalo-ga, ugradili su vi{e od 2.000 betonskih stupova uniskonaponsku mreù, {to odgovara rekonstrukcji pri-bli`no 60 kilometara niskonaponskih mreà. Jednako tako,zabilajeìli su i zna~ajne poslove na podru~ju usluga -novi priklju~ci poznatih ulaga~a i odràvanje javne rasvje-te na cijelom podru~ju DP-a.

Zajedno s op}inama, gradovima i @upanijom, s kojima iina~e imaju jako dobru suradnju, rje{avaju svoje sive zone,koje su osobito izraène u pograni~nim mjestima sa Slove-nijom. Tako su 2003. godine zapo~eli s realizacijom zajed-ni~kog projekta Ministarstva za javne radove, Vara`dinskeùpanije i HEP-a, za koji je potpisan tripartitni ugovor o za-jedni~kom trogodi{njem financiranju projekta vrijednog 30milijuna kuna, kojim }e se rekonstruirati niskonaponskemreè i interpolirati nove trafostanice u tom pograni~nompodru~ju. Time bi se napokon u potpunosti razgrani~ilaelektroenergetska postrojenja sa Slovenijom, gdje se na{ih30 potro{a~a jo{ uvijek napaja elektri~nom energijom izslovenskog elektroenergetskog sustava. Realizacija togaprojekta zapo~eta pro{le godine, nastavlja se tijekom 2004.i 2005.

Kaìmo i to da DP Vara`din biljeì osjetno smanjenje brojaradnika, pa ih sada ima samo 320 (prije Domovinskoga rataje radilo 450 radnika) prosje~ne starosti 44 godine. Premavaè}oj sistematizaciji, manjka ~ak 50 montera, pa im jenu`no {to prije se pomladiti i broj~ano poja~ati.

izravno


ZBOG SVE IZRA@ENIJEG POVE]ANJA POTRO[NJE ELEKTRI^NE ENERGIJE, OVE ]E SE GODINE UTS 110/10 kV VARA@DIN UGRADITI JO[ JEDAN TRANSFORMATOR SNAGE 40 MVA

Rekonstruira-na je i zgradavara`dinskeMunjare, koja}e sljede}egodine obi-ljeìti 110godina va-ra`dinskogsvjetla

Zvonko Ro`mari}, direktor DP Elektra Vara`din: nala-zimo se me|u DP-ima s najve}im porastom po-tro{nje elektri~ne energije

Matilda Kel~ec, dipl. in`. gra|evinarstva: prije dvijegodine krenuli smo s ure|enjem starih fasada grad-skih TS 10/04 kV

TS Zagreba~ka 2, prije

DRUKÎJE LICE GRADSKIHTRAFOSTANICA

Budu}i da smo u Vara`dinu zapazili izgled gradskih tran-sformatorskih stanica, druk~iji od drugih, od direktora Z.Ro`mari}a i Matilde Kel~ec saznajemo o ideji i njenojprovedbi. Naime, DP Elektra Vara`din je jo{ prije dvijegodine zapo~ela akciju ure|enja malih gradskih trafo-stanica (TS 10/04 kV), jer od njih ukupno 700, vi{e odpolovice je smje{teno u gradu. Naime, brojne zastarjelefasade gra|evina vapile su za obnovom (pribli`no 100), amnoge od njih bile su platno za iìvljavanje dizajnera gra-fita. Budu}i da su naru{avale ukupnu sliku lijepoga ba-roknog grada Vara`dina, kako saznajemo, i Grad je voljanpomo}i, a za akciju dotjerivanja zainteresirane su i poje-dine vara`dinske tvrtke, s tim da bi se na obnovljene TSistakle i njihove reklame. S obzirom na ~injenicu da jepotrebno urediti i krovi{ta ve}ine tih trafostanica, akcijaje zapo~ela sanacijom krovi{ta. To je ve} u~injeno na 25trafostanica tipa tornji} tehnikom PVC folija, a ure|eni sui bravarija i okoli{. U tijeku su i pripreme za sanaciju kro-vi{ta trafostanica - ku}ica, koje }e ubudu}e imati kosekrovove.

Prve dvije trafostanice ~ije su fasade bljesnule novim sja-jem su TS Zagreba~ka 2 i TS Banfica, jer je odlu~eno dase najprije dotjeraju one u gradu i uz glavne prometnice. Idanas, nakon dvije godine, njihova pro~elja su netaknuta,jer se oslu{kivalo bîlo i obilje`ja dijela grada gdje su onesmje{tene. Danas su one ukras svome gradu. Akcija senastavlja i vjerojatno }e trajati godinama, jer je rije~ o ve-likom broju trafostanica. Najva`nija je ideja i prvi pravi ko-rak.

Vara`dinski su elektra{i nedavno rekonstruirali i zgradustare Munjare, svoje najstarije trafostanice. Kako }e slje-de}e godine obiljeìti 110 godina prvog vara`dinskogsvjetla, do tada - doznajemo - u Munjari planiraju otvoritiprigodni muzej.

Dragica Jurajev~i}

TS Banfica nekad ...

... i danas - svaka TS nosi prepoznatljivu poruku

TS Zagreba~ka 2 poslije rekonstrukcije fasade

Na 25 trafostanica tipa tornji} ure|eno je krovi{te, a bit }ei fasade kada do|u na red

39

MOGU]A ULOGA U ODR@IVOM RAZVOJU HRVATSKE

STOLJE]E OBNOVLJIVE ENERGIJE

UZ ENERGETSKU efikasnost, obnovljivi izvori energije ~ine jedan od temelja odrìvog razvojaenergetike zbog njihovog nedvojbenog doprinosa za{titi okoli{a i klime, zapo{ljavanju i lokal-nom razvoju te sigurnosti opskrbe energijom i smanjenju uvoza energije.

Uz konvencionalne obnovljive izvore energije (ogrjevno drvo i hidroenergija srednjih i ve}ih sna-ga), koji su ve} dulje vremena prisutni u energetici, kraj 20. i po~etak 21. stolje}a obiljeèni surelativno brzim ulaskom novih obnovljivih izvora energije na svjetsku energetsku pozornicu, oso-bito energije vjetra i Sunca.

O~ekuje se da }e udjel obnovljivih energija u ukupnoj energiji stalno rasti u 21. stolje}u, koje sesve vi{e naziva i stolje}e obnovljive energije.

Hrvatska je s jedne strane relativno siroma{na fosilnim gorivima, odnosno neobnovljivim izvori-ma energije, kojih se ve} danas uvozi pribli`no 60 posto od ukupne energije sa trendom rasta,dok je s druge strane relativno bogata obnovljivim izvorima energije, ~iji potencijal se nedovo-ljno iskori{tava.

Prema ~l. 14. Zakona o energiji RH "kori{tenje obnovljivih izvora je u interesu Republike Hrvat-ske", ali se to jo{ nedovoljno provodi u praksi.

PROCIJENJENI POTENCIJALOBNOVLJIVE ENERGIJE U HRVATSKOJ

Za razliku od fosilnih goriva, gdje se govori o rezervama i resursima, kod obnovljivih izvora ener-gije je uobi~ajeno govoriti o godi{njim potencijalima proizvodnje energije, i to kako slijedi.

• Prirodni (teoretski) potencijal je ukupno raspoloìvi potencijal obnovljivih energenata.

• Tehni~ki potencijal je dio prirodnog potencijala, iskoristiv raspoloìvim tehnologijama uz za-dana ograni~enja prostora i okoli{a.

• Ekonomski potencijal je dio tehni~kog potencijala koji se u vrijeme procjenjivanja isplati zadru{tvo u cjelini, uklju~uju}i dio vanjskih tro{kova.

Na temelju Nacionalnih energetskih programa obavljena je procjena potencijala obnovljive ener-gije u Hrvatskoj, a rezultati procjene prikazani su u tablici 1.

Iz tablice 1 i slike 1 mogu se izvu}i sljede}e va`nije konstatacije.

• Hrvatska je u 2000. iskori{tavala samo pribli`no 15 posto ekonomskog ili 1 posto tehni~kogpotencijala obnovljivih izvora energije, a najve}i potencijal obnovljive energije u Hrvatskoj po-stoji u solarnoj energiji, slijedi energija biomase i otpada, a potom preostali potencijal hidroe-nergije te geotermija.

Zanimljivo je pogledati kako se odnosi procijenjeni ekonomski potencijal obnovljive energijeprema ukupno potro{enoj energiji i proizvodnji fosilnih goriva u Hrvatskoj, {to je prikazano naslici 2.

Iz slike 2 proizlazi, da je neiskori{teni ekonomski potencijal obnovljive energije u Hrvatskoj:

• pribli`no dva puta ve}i od proizvodnje nafte i plina u Hrvatskoj 2000.

• u stanju pokriti pribli`no 70 posto ukupne potro{nje energije u Hrvatskoj 2000. i odgovaraju}esmanjiti potro{nju fosilnih goriva.

PREDNOSTI VE]EG KORI[TENJA OBNOVLJIVE ENERGIJENajva`nije prednosti ve}eg kori{tenja potencijala obnovljive energije u Hrvatskoj su:

• za{tita okoli{a, klime i zdravlja,

obnovljiva energija


BUDU]I DA JE HRVATSKA RELATIVNO SIROMA[NA FOSILNIM GORIVIMA I RELATIVNO BOGATAOBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE, RAZUMNO JE I OPRAVDANO DA BEZ ODGA\ANJA ZAPO^NEKORISTITI NJIHOV NEISKORI[TENI POTENCIJAL

Tablica 1. Procjena neiskorištenog potencijala obnovljive energije u Hrvatskoj

VRSTA ENERGIJE NEISKORIŠTENI POTENCIJAL (Mten/god.) Korištenje 2000(Mten/god.)

Prirodni Tehnièki Ekonomski

1. Solarna energija 6384,0 71,6 2,84 0

2. Vjetroenergija 22,9 1,9 0,30 0

3. Biomasa i otpad 3,4 1,9 1,43 0,334

4. Geotermija 11,9 1,2 0,24 0

5. Male HE 0,1 0,1 0,05 0,009

Ukupno nove obnov-ljive energije 6422,3 76,7 4,86 0,343

6. Velike HE 1,7 0,5 0,5 0,525

UKUPNO 6424 77,2 5,36 0,868

Mten = milijuna tona ekvivalent nafte

Slika 1. Neiskori{teni potencijali obnovljive energije u Hrvatskoj

Slika 2. Ekonomski potencijal obnovljive energije u odnosu prema ukupnoj po-tro{nji i proizvodnji fosilnih goriva u Hrvatskoj 2000.

• zapo{ljavanje i lokalni razvoj,

• potpora javnosti,

• smanjenje uvoza i platnog deficita,

• pove}anje energetske neovisnosti i sigurnosti opskrbe energijom,

• povoljno financiranje.

Ubrzani razvoj i {irenje obnovljive energije zauzelo je va`no mjesto u energetskoj politici Europ-ske unije, SAD i brojnih drugih dràva.

ZA[TITA OKOLI[A, KLIME I ZDRAVLJAProizvodnja energije iz obnovljivih izvora znatno manje o{te}uje okoli{, klimu i zdravlje od proiz-vodnje energije iz fosilnih goriva. To se odraàva u tzv. vanjskim tro{kovima energije, koji jo{nisu me|unarodno priznati i sadràni u cijenama pojedinih vrsta energije, ali se postupno uk-lju~uju u njih na razli~ite na~ine (porezi na emisije {tetnih i stakleni~kih plinova, diferenciraniporezi na proizvodnju energije i drugo).

Opse`na istraìvanja vanjskih tro{kova proizvodnje elektri~ne energije iz obnovljivih i neobnovlji-vih izvora (fosilna goriva) u Europskoj uniji dala su rezultate prikazane na slici 3.

Iz slike 3 je vidljivo da su o{te}enja okoli{a, odnosno vanjski tro{kovi proizvodnje elektri~neenergije bitno ve}i kod fosilnih goriva nego kod obnovljivih energija.

Ublaàvanje klimatskih promjena, unato~ izostanku ratifikacije Kyoto protokola, ostaje jedan odklju~nih problema za{tite okoli{a i zdravlja sa prijete}im porastom temperature zraka i razinemora uz sve ~e{}e ekstremne vremenske pojave (poplave, oluje, su{e i sli~no). Stoga se nastav-ljaju napori za globalno prihva}anje mjera za smanjenje emisija stakleni~kih plinova, gdje je ulo-ga obnovljivih energija opet nezaobilazna.

ZAPO[LJAVANJE I LOKALNI RAZVOJJedan od zna~ajnih problema Hrvatske je velik broj nezaposlenih.

Slika 4 pokazuje da je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj vi{e nego dvostruko ve}a od prosjekaEuropske unije, a uz to postoje i velike razlike izme|u pojedinih ùpanija u Hrvatskoj, {to je znaknejednolikog razvoja ùpanija u Hrvatskoj. To se o~ituje i u velikim razlikama narodnog dohotkapo stanovniku, koji se kre}e u rasponu od pribli`no 15000 USD (Zagreb) do 2500 USD u pojedi-nim ùpanijama.

Brojne analize i prakti~na iskustva iz dràva s uspje{nim razvojem obnovljivih energija pokazuju,da uz smi{ljeni pristup obnovljive energije omogu}avaju relativno ve}e zapo{ljavanje od drugihoblika energije i brì razvoj lokalnih zajednica.

U tom smislu, "solarizacija" Dalmacije u kombinaciji sa propan-butan plinom vjerojatno pred-stavlja povoljniju opciju od prirodnog plina iz magistralnog plinovoda.

POTPORA JAVNOSTINema dvojbe da veliki dio javnosti Hrvatske daje prednost obnovljivim izvorima energije preddrugim vrstama energije. To su pokazala sva dosada{nja istraìvanja javnog mnijenja, a osobitouvjerljivo i najnovije istraìvanje OIEE 2003. Ono je, primjerice, pokazalo da vi{e od 90 postoispitanika daje prednost skupljim izvorima energije s manje negativnih u~inaka na okoli{ predjeftinijim izvorima energije s vi{e negativnih utjecaja na okoli{.

SMANJENJE UVOZA I PLATNOG DEFICITABrì rast uvoza od izvoza jedna je od negativnih obilje`ja hrvatskog gospodarstva, koja pove}avadeficit platne bilance Hrvatske u razmjeni s inozemstvom (slika 5), a time i inozemni dug.

Slika 5 pokazuje ubrzanje rasta deficita platne bilance, koje se nastavilo i u 2003. godini.

Deficit platne bilance izazvan je razlikom uvoza i izvoza roba, koja raste brè od prihoda iz sektorausluga (turizam i drugo).

Energetika s platnim deficitom od pribli`no 1000 MUSD, zajedno s poljoprivredom, je jedan odsektora koji najvi{e doprinosi deficitu platne bilance Hrvatske.

Ve}e kori{tenje obnovljive energije omogu}ilo bi smanjenje uvoza fosilnih goriva i time sma-njenje deficita platne bilance u razmjeni s inozemstvom.

POVE]ANJE ENERGETSKE NEOVISNOSTI I SIGURNOSTIOPSKRBE ENERGIJOM

Uvoz energije u Hrvatskoj malo je iznad prosjeka Europske unije, a strategija energetskog razvit-ka Republike Hrvatske predvi|a znatan rast udjela uvozne energije (slika 6).

Uvozna energetska ovisnost Hrvatske 2000. bila je pribli`no 10 posto vi{a nego u Europskoj uni-ji. Do 2030. udjel uvoza energije bi se u Hrvatskoj pove}ao na 68-81 posto, ovisno o scenarijurazvoja, {to je tako|er vi{e nego u EU.

Ve}a energetska ovisnost dràve zna~i ve}u izloènost poreme}ajima opskrbe i cijena na svjet-skom trì{tu energenata, {to ugroàva gospodarski razvoj. Ja~i oslonac na obnovljive energijesmanjuje uvoznu energetsku ovisnost i s tim povezane poreme}aje u opskrbi i cijenama energije.

Sigurnost opskrbe elektri~nom energijom pove}ava se i ve}om primjenom manjih decentralizi-ranih elektrana i kogeneracija, koje u znatnoj mjeri pove}avaju stabilnost elektroenergetskog su-stava. To su, izme|u ostalog, pokazale i analize uzroka velikog raspada elektroenergetskihsustava na sjeveroistoku SAD i jugoistoku Kanade u ljeto 2003., kad je pribli`no 50 milijuna sta-novnika ostalo bez elektri~ne energije, uklju~ivo i New York. Sli~no je bilo i iskustvo s nekolikove}ih raspada elektri~ne energije 2003. godine u Europi. Ni hrvatski elektroenergetski sustav nijeimun na ispade elektri~ne energije {ireg opsega, kao {to su pokazala tri ve}a regionalna raspadana zagreba~kom podru~ju i u Dalmaciji posljednjih nekoliko godina.

POVOLJNO FINANCIRANJES obzirom na op}epriznatu pozitivnu ulogu u odrìvom razvoju, obnovljive energije su sve vi{epredmet povoljnih uvjeta financiranja, kako u izgradnji, tako i u pogonu. Njihov razvoj poti~e sekroz nekoliko programa Europske unije, kroz trgovanje emisijama stakleni~kih i drugih {tetnihplinova, a sve ve}i broj me|unarodnih banaka i financijskih institucija razli~itim mjerama poti~erazvoj obnovljivih energija diljem svijeta. Jedan od primjera takve politike su tzv. Ekvator na~elaSvjetske banke i Me|unarodne financijske korporacije iz lipnja 2003. godine, koji definirajuna~ela projektnog financiranja, a koje su ve} prihvatile brojne banke u svijetu. Tu su projekti vri-jednosti ve}e od 50 MUSD svrstani u tri kategorije.

• Kategorija A: Predloèni projekti, koji imaju znatne negativne nepovratne utjecaje na okoli{,moraju imati Procjenu utjecaja na okoli{ - (PUO) sa cjelovitim pregledom mjera za umanjivanjei ublaàvanje tih negativnih utjecaja.

• Kategorija B: Predloèni projekti, ~iji su negativni utjecaji na okoli{ manji nego kod kategorijeB, pa je i opseg PUO skromniji.


Slika 3. Vanjski tro{kovi proizvodnje elektri~ne energije

Slika 4. Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj i EU 2001.

Slika 5. Deficit platne bilance Hrvatske (6)

Slika 6. Udjel uvoza energije u Hrvatskoj i EU

• Kategorija C: Predloèni projekti imaju minimalne ili nikakve negativne utjecaje na okoli{.

Specifi~nost obnovljivih energija su relativno visoki stalni tro{kovi ulaganja kapitala i niskitro{kovi pogona, za razliku od neobnovljivih energija, odnosno fosilnih goriva (slika 7).

Takva struktura tro{kova obnovljivih energija, koja zahtijeva relativno velika ulaganja prijepo~etka pogona, jedna je od prepreka njihovom {irenju, koja se kompenzira povoljnim uvjetimafinanciranja i razli~itim poticajnim mjerama.

I u Hrvatskoj postoje odre|ene poticajne mjere za obnovljive energije, od kojih je najva`niji Fondza za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost (od 1. sije~nja 2004. godine), u kojem se o~ekuje50÷60 M�/god. za spomenuti {iroki spektar namjena.

Znatno ve}i potencijal sredstava za financiranje projekta odrìvog razvoja postoji u realizaciji ini-cijative "Zamjena dugova za odrìvi razvoj". Samo 1 posto hrvatskog inozemnog duga iznosi pri-bli`no 240 MUSD!

NEDOSTACI OBNOVLJIVE ENERGIJENaj~e{}i prigovori protivnika obnovljive energije svode se naj~e{}e na sljede}e:

• preveliki tro{kovi - visoke cijene energije,

• nepouzdana isprekidana dobava,

• mala gusto}a energije - velike povr{ine.

Svaki od ovih prigovora nije primjenljiv na sve vrste obnovljivih energija.

PREVELIKI TRO[KOVI - VISOKE CIJENE ENERGIJES mikroekonomskog stajali{ta, znatan dio obnovljivih energija jo{ nije konkurentan fosilnim go-rivima. Razlozi tomu, s jedne strane, su u jo{ nedovoljnoj razvijenosti dijela tih tehnologija, ne-razvijenoj serijskoj proizvodnji i oteànom prodoru na trì{te, a s druge strane u relativno visokimsubvencijama koje na razli~ite na~ine jo{ uvijek imaju fosilna goriva.

Me|utim, s makroekonomskog stajali{ta, uzimaju}i u obzir vanjske tro{kove proizvodnje energi-je (slika 3), obnovljive energije su ve} danas dobrim dijelom konkurentne fosilnim gorivima, od-nosno nude niè ukupne tro{kove energije.

No, i s mikroekonomskog stajali{ta - {irenjem trì{ta, razvojem tehnologija i serijskom proizvod-njom - tro{kovi obnovljive energije se smanjuju za razliku od cijena fosilnih goriva, kojenaj~pe{}e rastu i k tomu su izvrgnute nepredvidivim skokovima i djelovanju monopola.

Tako primjerice, cijena uvoznog prirodnog plina iz Rusije Hrvatsku stoji ~ak pet puta vi{e od nje-gove cijene u Rusiji. (slika 8).

Dakako da tolika razlika cijena ruskog plina proizlazi i iz ~injenice da se plin od Rusije do Hrvat-ske doprema magistralnim plinovodom, koji prolazi kroz vi{e dràva, od kojih svaka napla}ujemarè za njegov prolazak.

NEPOUZDANA ISPREKIDANA DOBAVA ENERGIJEDobava solarne energije, hidroenergije i energije vjetra odvija se isprekidano s dnevnim i/ili se-zonskim varijacijama, koje ~esto nisu predvidive. U manjoj mjeri to vrijedi i za dobavu biomase,koja je predvidivog sezonskog obilje`ja. Geotermalna energija i energija otpada su prakti~ki kon-stantne tijekom godine.

Ta djelomi~na nepredvidivost dobave obnovljive energije stvara probleme planerima energetskihsustava, osobito kod energije vjetra.

Me|utim, taj problem je ublaèn kombinacijom vi{e vrsta obnovljivih energija, ~ije varijacijedobave se u pravilu ne poklapaju. Osim toga, pojedine varijacije obnovljive energije se poklapa-ju s varijacijama potro{nje energije, kao primjerice - solarna energija je raspoloìva danju, kad jei elektri~no optere}enje ve}e nego no}u, a hidroenergija i energija vjetra su intenzivnije u hlad-

nijem dijelu godine, kad se u na{im krajevima tro{i vi{e elektri~ne energije. Hrvatska raspolaèznatnim akumulacijama hidroenergije, jer je vi{e od 80 posto snage HE akumulacijske naravi(slika 9).

Tako visoki udjel akumulacijske hidroenergije omogu}ava hrvatskom elektroenergetskom susta-vu kompenzaciju znatnih varijacija optere}enja i proizvodnje elektri~ne energije. To zna~i da uk-lju~ivanje i ve}ih iznosa obnovljivih energija u takav sustav ne bi trebalo predstavljati ve}iproblem.

MALA GUSTO]A ENERGIJE - VELIKE POVR[INEObnovljivi izvori energije u pravilu imaju manju gusto}u energije, {to zna~i da njihova postroje-nja zauzimaju ve}e povr{ine tla. Tako primjerice, kod solarne energije velike povr{ine po jedinicisnage zauzimaju solarni kolektori ili fotonaponski moduli, kod biomase je rije~ o velikimpovr{inama plantaè energetskih biljki, kod energije vjetra su vjetroturbine raspore|ene na veli-kim povr{inama kopna ili mora, a kod hidroenergije akumulacijska jezera zauzimaju velikepovr{ine terena.

Me|utim, te razlike gusto}e energije i zauzete povr{ine tla izme|u obnovljivih i neobnovljivih iz-vora energije se bitno smanjuju ili ~ak i mijenjaju predznak, kad se uzmu u obzir s jedne straneciklusi fosilnih i nuklearnih goriva (rudnici ugljena i urana, naftna i plinska polja, postrojenja zadobivanje nuklearnog goriva...), a s druge strane vi{enamjensko obilje`je obnovljivih energija(akumulacije hidroelektrana, koje sluè za navodnjavanje, vodoopskrbu i regulaciju rijeka; napodru~ju vjetroelektrana se razvija poljoprivreda, solarni kolektori i fotonaponski moduli se in-staliraju na stambenim, poslovnim i drugim zgradama).

BROJNE PREDNOSTI

Vrlo je vjerojatno da }e se konstatacija o 21. stolje}u kao stolje}u obnovljive energije dokazati upraksi.

Brojne prednosti obnovljivih izvora energije (za{tita okoli{a, klime i zdravlja, zapo{ljavanje i lo-kalni razvoj, potpora javnosti, smanjenje uvoza i platnog deficita, pove}anje energetske neovi-snosti i sigurnosti opskrbe energijom, povoljno financiranje) znatno nadma{uju njihovenedostatke (preveliki tro{kovi - visoke cijene energije, nepouzdana isprekidana dobava, mala gu-sto}a energije - velike povr{ine).

S obzirom da je Hrvatska relativno siroma{na fosilnim gorivima i relativno bogata obnovljivim iz-vorima energije, razumno je i opravdano da bez odga|anja pristupi iskori{tavanju njihovog nei-skori{tenog potencijala.

Pripremio: mr. sc. Vladimir Poto~nik

obnovljiva energija


MOGU]A ULOGA U ODR@IVOM RAZVOJU HRVATSKE

NAJVE]I POTENCIJAL OBNOVLJIVE ENERGIJE U HRVATSKOJ POSTOJI U SOLARNOJ ENERGIJI,SLIJEDI ENERGIJA BIOMASE I OTPADA, A POTOM PREOSTALI POTENCIJAL HIDROENERGIJE TEGEOTERMIJA

Slika 7. Struktura tro{kova proizvodnje elektri~ne energije

Slika 8. Cijene ruskog plina u Rusiji i Hrvatskoj (HR1 - 19. velja~e 2004.)

Slika 9. Struktura snage hrvatskih hidroelektrana (4)

VELIKI PORAST IZGRADNJE VJETROELEKTRANA U SVIJETU

JEDINSTVENI PRIMJERDINAMIKE RAZVOJA I RASTA

ISKORI[TAVANJE ENERGIJE VJETRA -GLOBALNO STANJE

Vjetroelektrane, kao izvori elektri~ne energije u suvre-menim elektrenergetskim sustavima su, kao reakcija naglobalne ekolo{ke i energetske probleme, u posljednjihdeset godina doìvjele izniman tehnolo{ki i tehni~kirazvoj, s fantasti~nim trendom porasta instaliranih ka-paciteta u svijetu, a osobito u zemljama Europske Unije(slika 1). Zahvaljuju}i tomu, daljnja predvi|anja razvo-ja vjetroenergetike su vrlo optimisti~ku, odnosno u svimvarijantama predstavljaju vjetroelektrane kao vrlo bitanizvor elektri~ne energije u budu}nosti. Takva pred-vi|anja ocjenjuju se realnim, jer je vjetar neiscrpanenergent, a njegovi potencijali prelaze globalne potrebeza elektri~nom energijom. Ipak, vjetar }e zbog svojestohasti~ke naravi, imati ograni~en udjel u proizvodnjielektri~ne energije jedne zemlje i u svijetu zbog pitanjarezerve, regulacije, sigurnosti...(slika 2.).

PREDNOSTI VJETROENERGIJE

Ve} na sada{njem stupnju razvoja, vjetroelektrane supostale konkurentne klasi~nim izvorima elektri~ne ener-gije, kako prema cijeni tako i prema kvaliteti energijekoju proizvode (slika 3). U ekolo{kom pogledu, suvre-mene vjetroelektrane spadaju u najprihvatljivije izvoreelektri~ne energije. Ekolo{ki aspekt se sve vi{e potenci-ra i pri definiranju cijene elektri~ne energije, {to dodat-no stimulira ulaganja u vjetroenergetiku. Osimekologije, prednost vjetroelektrana nad drugim izvorimaje i kratko razdoblje izgradnje, {to je osobito va`no zaelektrenergetske sustave u kojima se problem nedostat-ka proizvodnih kapaciteta mora brzo rje{avati.

Iskustva europskih zemalja (sada{nje stanje i razvojvjetroenergetike - slika 4.), ukazuju na nu`nost uk-lju~ivanja vjetroenergetike u nacionalnu strategiju raz-voja energetike Hrvatske. U tom pogledu, prvi korak bibio utvr|ivanje vjetroenergetskog potencijala, pogodnihlokacija za izgradnju vjetroelektrana (tu su potencijalniinvestitori napravili velike korake) i uklju~ivanjedoma}e industrije u cjelokupni proces. Za to Hrvatskaima sve preduvjete, ali to treba dobro osmisliti u okvirudràvnih institucija.

Razvoj vjetroenergetike u svijetu u proteklom desetlje}u(1993. - 2003.) najbolje ilustrira prosje~na godi{njastopa rasta instalirane snage novih vjetroelektrana koja,primjerice, za dràve EU iznosi 31 posto, a ukupno usvijetu 29 posto. Ukupni instalirani kapaciteti pove}aose 500 posto od 1997. - sa 7.636 MW na 39.294 MWna kraju 2003. godine. Te{ko je prona}i sli~an primjertakve dinamike rasta u bilo kojoj industriji, a pogotovo uelektroenergetici. Pri tomu treba imati u vidu da je tre-nuta~no industrija vjetroenergetike u svijetu dostiglavrlo respektabilan iznos investiranja - 6.8 milijarda eura

UKUPNI INSTALIRANI KAPACITET VJETROELEKTRANA POVE]AO SE 500 POSTO OD 1997.GODINE - SA 7.636 MW NA 39.294 MW NA KRAJU 2003., SA 6.8 MILIJARDA EURAINVESTIRANJA U 2002., ODNOSNO 8 MILIJARDA EURA U 2003. GODINI, S TIM DA DOMINANTNUULOGU U PROIZVODNJI VJETROELEKTRANA IMAJU TRI EUROPSKE DR@AVE - NJEMA^KA, DANSKAI [PANJOLSKA S UKUPNIM UDJELOM OD 87 POSTO SVJETSKE PROIZVODNJE

Slika 1. Instalirana snaga vjetroelektrana u europskim zemljama (Izvor EWEA)

Slika 2a. Ostvarena proizvodnja elektri~ne energije u svijetu 2002. godine (izvor EdF)

energija vjetra


u 2002. godini, odnosno 8 milijarda eura u 2003. Do-minantnu ulogu u industriji (proizvodnji) vjetroelektranaimaju tri europske dràve - Njema~ka, Danska i [pa-njolska s ukupnim udjelom od 87 posto svjetske proiz-vodnje.

Po~etkom 2004. godine ukupna instalirana snaga vje-troelektrana u svijetu iznosila je 39.294 MW, od ~ega uEuropi 28.706 MW. Tijekom 2003 godine u pogon jeu{lo novih 8.133 MW od ~ega u Europi 5.467 MW(Njema~ka 2.645, [panjolska 1.377 MW Austrija 276MW. MW, Danska 205 MW ...), a u SAD-u 1.687 MW,u Indii 408 MW, u Japanu 272 MW. (slika 6),

PROCJENE: 2020. GODINE - 425 TWhIZ ENERGIJE VJETRA

Realne procjene daljnjeg razvoja tako|er su vrlo optimi-sti~ne. Procjene EWEA (The European Wind EnergyAssociation) za 2010. godinu ukazuju na ukupno 75 GWinstalirane snage vjetroelektrana u EU s prosje~nomgodi{njom proizvodnjom od 167 TWh, za {to je potreb-no investirati pribli`no 50 milijarda eura. Procjena za2020. godinu iz istog izvora je 180 GW snage (21 postood ukupno instalirane snage, a 37 posto od novoinstali-rane snage u promatranom razdoblju) i 425 TWh ener-gije (12,1 posto ukupne proizvodnje).

Premda samo na europsko podru~je otpada pribli`no73 posto trenuta~no instaliranih kapaciteta vjetroelek-trana, i druge regije se javljaju kao zna~ajno potencijal-no trì{te. Ukupno 60 zemalja {irom svijeta trenuta~noaktivno sudjeluje u vjetroenergetici, a procjenjuje se daukupan broj u tom sektoru zapo{ljava pribli`no 110.000ljudi.

Vaàn poticaj razvoju energije vjetra je stvarna potrebaza kontroliranjem klimatskih promjena. Ve}ina zemaljasvjesna je da se mora ozbiljno smanjiti emisija plinovakoji uzrokuju efekt staklenika. Energija vjetra nudi izvor~iste energije, bez emisije {tetnih plinova kao {to suuglji~ni dioksid i ostali nusproizvodi izgaranja fosilnihgoriva.

Drugi vaàn ~imbenik koji u Europi utje~e na izgradnjuvjetroelektrana je vrlo velika energetska ovisnost ouvoznim primarnim energentima i nastojanje pojedinihzemalja da se ta ovisnost smanji te smanjenje svjetskihrezervi primarnih energenata, osobito nafte i plina io~ekivani rast njihovih cijena (slika 8.). Na slici 7. sevidi stupanj (postotak) energetske neovisnosti pojedi-nih europskih zemalja i SAD-a u razdoblju od 1960. do2001. godine. Za zemlje Europske unije to iznosi samo50 posto, a u najgorem poloàju je Italija koja pokrivasamo 17 posto njenih primarnih energetskih potreba,{to }e u idu}em razdoblju znatno utjecati na stanjetrì{ta elektri~ne energije u njenom susjedstvu.

KONKURENTNOSTVJETROELEKTRANA NA TR@I[TU SVE

VE]A

S razvojem trì{ta naglo opadaju tro{kovi vezani za ener-giju vjetra. Proizvodni tro{kovi elektri~ne energije iz vje-troelektrana, primjerice, samo u posljednjih pet godinasmanjili su se za 20 posto. Energija vjetra na povoljnimlokacijama ve} danas predstavlja ozbiljnu konkurencijunovim termoelektranama, ~ak i ako se ne ra~una s dodat-nim tro{kovima za termoelektrane, odnosno ako sera~una s trì{nim cijenama elektri~ne energije (bez poti-caja za obnovljive izvore). Dugoro~no promatrano,uvaàvaju}i procjene o pove}anju cijena primarnih ener-

VELIKI PORAST IZGRADNJE VJETROELEKTRANA U SVIJETU

Slika 3. Cijena vjetroenergije

Slika 4. Instalirani proizvodni kapaciteti vjetroelektrana u Europi(Izvor EWEA)

Slika 5. Prosje~ni godi{nji postotni porast instaliranih kapaciteta u proizvodnji elektri~ne energije u svijetu urazdoblju od 1993. do 2002. godine (Izvor EdF)

energija vjetra


genata i smanjenju cijena opreme za vjetroelektrane,konkurentnost vjetroelektrana na trì{tu elektri~ne energi-je bit }e sve ve}a, {to }e u relativno bliskoj budu}nostidovesti sektor vjetroenergetike najmanje u ravnopravanpoloàj s klasi~nim izvorima elektri~ne energije. Dodatni~imbenik u prilog vjetroelektranama u Europi je dobropoznato neraspoloènje javnosti prema termoelektrana-ma na ugljen i nuklearnim elektranama, problemi s osi-guranjem novih plinoopskrbnih trasa i rizici povezani splinskim sektorom, {to bitno suàva prostor za izgradnjutakvih novih proizvodnih kapaciteta.

DOBAR PRIMJER [PANJOLSKE

[panjolska je, mo`da, najbolji primjer uspjeha energijevjetra, koji je nastao sinergijom dobre razvojne politike,uklju~iv{i zakonsku i tehni~ku regulativu, proizvo|a~aopreme, investitora, financijskog sektora i elektroener-getskog sektora u cjelini. U [panjolskoj je 1993. godineu pogonu bilo samo 52 MW vjetroelektrana, dok je kra-jem 2003. ukupna snaga vjetroelektrana iznosila 6.202MW. [panjolska je, prema iskori{tavanju energije vjetra,na tre}em mjestu u svijetu (iza Njema~ke i SAD-a).Primjerice, [panjolska }e 2007. godine proizvoditi vi{eelektri~ne energije iz vjetra nego {to }e biti potro{njaelektri~ne energije u Hrvatskoj u toj godini. Razvoj jeusmjeren na vi{e regija, od razvedene atlanske obale nasjeverozapadu do Navarre planina i sun~anih visoravniCastilla la Mancha. Prvi Zakon kojim je stvorenaodre|ena podloga za razvoj obnovljivih izvora elektri~neenegije donesen je 1994. godine. Prema njegovimodredbama, sve elektroenergetske tvrtke su bile du`ne ti-jekom razdoblja od pet godina pla}ati zajam~enu dodat-nu cijenu za energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora.Krajem 1998. godine Vlada je potvrdila svoju odluku no-vim Zakonom, kojim se sustav postupno uskla|uje s ot-varanjem europskog elektroenergetskog trì{ta iuvo|enjem stvarne konkurencije. Tijekom 2003. godinecijena koju je odredila vlada iznosi 6.2 eurocenta/kWh,{to ~ini energiju vjetra jako privla~nom investicijom (po-vrat kapitala pribli`no 10 godina). Premda su nacionalnizakoni doista va`ni, odlu~uju}i utjecaj na razvoj energijevjetra u [panjolskoj imaju regionalne vlasti, koje su pre-poznale zna~aj izgradnje vjetroelektrana i otvaranje novihradnih mjesta (17.000 zaposlenih i 350 tvrtki u tom sek-toru). Motiv je potpuno jasan: tvrtke koje èle razvijati iz-vore energije vjetra u regiji moraju osigurati da njihovainvesticija poti~e lokalnu ekonomiju i koristi {to vi{e ma-terijala iz lokalne proizvodnje. [panjolski razvojni modeltemelji se na zajedni~kim ulaganjima konzorcija koji po-vezuju elektroprivredu, regionalne vlasti i proizvo|a~evjetroelektrana. Vrlo bitan ~imbenik je i otvoren pristupod strane financijskih institucija. Ve}e {panjolske bankesu spremne kreditirati projekte iskori{tavanja energijevjetra, bez obzira {to nije poznato koliko }e dugo trajatitrenuta~ni sustav cijena. Glavni tehni~ki problem pred-stavljala je lo{a mre`na infrastruktura u pojedinim dijelo-vima zemlje. Problem se sada rje{ava sporazumom opodjeli tro{kova nadogradnje mreè izme|u skupina ula-ga~a, s tim da }e u kona~nici svi imati koristi od po-bolj{anja. Manji ulaga~i jo{ uvijek nailaze na problemeprigodom postizanja dogovora s operatorom mreè. Upuno slu~ajeva doga|a se da elektroprivrede iskori{tava-ju svoj monopolisti~ki poloàj te izbjegavaju ili odga|ajudavanje pristupa mreì.

(U idu}em broju o trenuta~nom stanju i perspektivi vje-troenergije u Hrvatskoj).

Pripremio: Marko Lovri}

Slika 6. Instalirani kapaciteti vjetroelektrana tijekom 2003. godine (8.133 MW) i ukupno (39.294 MW) na kraju2003. godine (Izvor EWEA i AWEA)

Slika 8. Ostvarenje i predvi|anje cijena primarnih energenata (Izvor IEA)

Slika 9. Vjetropark u pokrajini Navarra- [panjolska


Slika 7. Stupanj energetske neovisnosti pojedinih dràva (Izvor EdF)

KONÂR - IN@ENJERING ZA ENERGETIKU I TRANSPORT d.d.

KVALITETAN TEHNI^KI IN@ENJERING

PREDSTAVLJANJEM prvog u nizu dru{tava GrupeKon~ar - Elektroindustrija d.d., odnosno tvrtku KONÂR- Inènjering za energetiku i transport d.d. (skra}enoKONÂR - KET) zapo~eli smo na{u malu odiseju posegmentu poslovanja koncerna nazvanog Energetika itransport, kojem je HEP iznimno vaàn poslovni partner.Dakako, vrijedi i obrnuto.

Za{to smo, govore}i o Core Businessu Grupe KONÂR,zapo~eli upravo s ovim dru{tvom nije te{ko odgovoriti.Naime, upravo je KONÂR - KET ona karika koja jezaduèna za realizaciju sloènih objekata i postrojenjaza koja su opremu proizvela dru{tva iz poslovnog susta-va KONÂR. U praksi to izgleda ovako: proizvodnadru{tva slobodna su i samostalna u proizvodnji i prodajisvojih proizvoda na trì{tu, ali kada je u odre|eni posaouklju~eno vi{e dru{tava, KET objedinjuje ponude i reali-zaciju poslova prema investitoru.

OD TRGOVACA DO VRHUNSKIHSTRU^NJAKA ZA IN@ENJERING

Kako sva dana{nja KONÂR dru{tva imaju svoga pretkau istoimenom velikom sourski organiziranom poduze}uosnovanom prije nekoliko desetlje}a, tako i KONÂR -KET zna svoje podrijetlo. Kada se 1991. godine raspaoInènjerng za objekte i postrojenja sa 1400 radnika,samo njih 240 uspjelo je sa~uvati svoja radna mjesta,preraspore|ena u tri nove tvrtke sa po 80 radnika:Inènjering za industriju, Monta`ni inènjering i Inènje-ring za energetiku i transport (KET). Po~etni samostalnikoraci nisu bili ni laki ni osobito uspje{ni, jer ratno vri-jeme nije pogodovalo poslovima i afirmaciji, nego je tobilo vrijeme destrukcije, neima{tine i nepovjerenja.Stoga su tih nekoliko godina preìvljavali prodavaju}iupravlja~ku opremu i usluge. U zemlji se nije gradilo, au inozemstvo se nije moglo, jer su poku{aji nu|enjapadali ve} na po~etnom koraku - izdavanju bankovnihjamstava. Prvi ozbiljniji izleti u inozemstvo zapo~eli sutek 1995. godine s dvjema hidroelektranama u Kolum-

biji. Godinu dana kasnije dobijaju posao u Gr~koj, naHE Messochora snage 2 x 90 MW.

Rukovodstvo KET-a, svjesno va`nosti ljudskih potenci-jala, zapo~elo je zapo{ljavati mlade, perspektivnestru~njake. I postupno, na njihovom znanju, radnom en-tuzijazmu i angaìranosti graditi novi, moderni, tehni~kiimage tvrtke. Time su onima nedobronamjernima, kojisu ih svrstavali u trgovce, izbili adute iz ruke. Slijede}idosljedno svoju poslovnu strategiju, a to je biti tvrtkakoja pruà kvalitetan tehni~ki inènjering, koja je prven-stveno usmjerena na izgradnju elektroenergetskih obje-kata i sustava upravljanja i tvrtka koja s osobitombrigom njeguje znanja o vo|enju projekta - stvorili sutimove koji su mogli ponuditi sve - od projektiranja i or-ganiziranja izgradnje do pu{tanje u pogon. Ovisno o ra-zini poznavanja tehnologije postrojenja, KET jeosposobljen izvoditi postrojenja prema na~elu klju~ uruke (hidroelektrane, trafostanice...) ili biti partner nosi-telju tehnologije koji rje{ava pomo}na postrojenja (ba-lance of plant), primjerice, termoelektranama ilipostrojenjima u petrokemiji.

RASADNIK MLADIH STRU^NJAKA

KONÂR - KET d.d. djeluje na nekoliko poslovnih po-dru~ja, na {to upu}uje i vrlo razvedena organizacijskashema. Djelatnost mu se odvija kroz sedam poslovnihjedinica (PJ), a to su:

• Proizvodnja elektri~ne energije (proizvodnja elek-tri~ne energije, vodoprivreda, ekologija),

• Prijenos elektri~ne energije,

• Transport i Pomorstvo (elektri~na vu~na vozila, stabil-na postrojenja elektri~ne vu~e, signalizacija, pomor-stvo),

• Sustavi upravljanja i za{tite (daljinsko vo|enje, auto-matika, za{tita, komunikacije, tehni~ka za{tita, razvojSW, servis),

• Distribucija elektri~ne energije, industrija, cestograd-nja,

• Projekt niskopodni tramvaj (razvojni projekt nisko-podnog tramvaja za grad Zagreb) i

• Zajedni~ki poslovi (financije, ra~unovodstvo, nabava,poslovni informacijski sustav, op}i poslovi).

Konce ove razgranate organinizacije u svojim rukamasigurno drì dvo~lana Uprava dru{tva: predsjednik TomiDuèvi} i ~lan Miljenko Kova~ec.

Danas KET broji 189 zaposlenika. Visoku stru~nu spre-mu ima njih 120, od ~ega su 102 inènjerske struke, apolovica njih, to~nije 48, su ovla{teni inènjeri. Od 400diplomiranih inènjera, koliko ih radi u Grupi KONÂR,ovdje ih se okupila jedna ~etvrtina. Znanstveni stupanjmagistra ima deset inènjera, dok ih se osam pripremaza stjecanje ovog stru~nog, odnosno znanstvenog stup-nja: Mi smo rasadnik mladih stru~njaka, kaè predsjed-nik Uprave Tomi Duèvi}, i argumentira to podatkom dasu 52 fakultetski obrazovana zaposlenika KET-a mla|aod 35 godina.

Kako ovdje svi vole u~iti, prosje~no njih ~etrdesetakgodi{nje poha|a te~ajeve stranih jezika, a ~esti su i nate~ajevima informatike, specijalisti~kim i projek-tantskim te~ajevima. Svake je godine nekolicina per-spektivnih mladih rukovoditelja na popisu polaznikaposlovnih {kola, a svi direktori obvezni su pro}igodi{nje barem jednu visoko specijalisti~ku obuku uinozemstvu.

POLOVICA UKUPNOG PRIHODAOSTVARENA NA GRADILI[TIMA HEP-a

Od svog osnutka KET biljeì postojani rast ukupnog pri-hoda koji se do 2000. godine kretao na razini 25 miliju-na eura. Sljede}e, 2001. godine, raste na 35 milijuna, ave} 2002. godine iznosi 50 milijuna eura.

U 2003. godini ukupni prihod dosegnuo je rekordnubrojku od 100 milijuna eura, odnosno 760 milijuna

na{i partneri

SLIJEDE]I DOSLJEDNO POSLOVNU STRATEGIJU, A TO JE BITI TVRTKA KOJA PRU@A KVALITETAN TEHNI^KI IN@ENJERING,KOJA JE PRVENSTVENO USMJERENA NA IZGRADNJU ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATA I SUSTAVA UPRAVLJANJA ITVRTKA KOJA S OSOBITOM BRIGOM NJEGUJE ZNANJA O VO\ENJU PROJEKTA - KONÂR - IN@ENJERING ZA ENERGETIKU ITRANSPORT STVORIO JE TIMOVE KOJI MOGLI PONUDITI SVE - OD PROJEKTIRANJA I ORGANIZIRANJA IZGRADNJE DOPU[TANJA U POGON

Ovdje je smje{tena oprema na kojoj se simulira rad sustava HEP-a Radnici Kon~ar KET-a na terenu - u HE Sinj

46

kuna. Uzimaju}i u obzir ukupan broj zaposlenih to je iz-nosilo 530.000 eura po zaposlenom, {to je rezultatsvjetske razine za tvrtke inènjering djelatnosti.

Hrvatska elektroprivreda je njihov najve}i pojedina~niposlovni partner, zahvaljuju}i kojem su u pro{loj godiniostvarili, prema podacima dobivenim od ~lana UpraveMiljenka Kova~eca, polovicu ukupnog prihoda.

- U strukturi ukupnog prihoda izvozu je pripalo 30 posto,HEP-u 50 posto te 20 posto ostalim doma}im kupcima.U ovoj godini HEP }e zadràti svoju polovicu, izvoz }evjerojatno pokriti 20 posto realizacije, a preostalih 30posto ostali doma}i kupci. Ukupan prihod iznosit }e pri-bli`no 60 milijuna eura, odnosno 460 milijuna kuna.

Kaù da nastoje biti strate{ki partner HEP-a u realizacijisloènih projekata i istodobno posti}i maksimalno u iz-vozu. Da ova dva cilja nije uvijek lako uravnoteìti poka-zuje ~injenica da je zaokupljenost realizacijom navelikim doma}im projektima u pro{loj godini rezultiralalo{ijim u~inkom u ugovaranju na vanjskim trì{tima:

- U ovoj godini smo planirali realizaciju vi{u od pro{lo-godi{nje, ali smo zbog reduciranja investicija na H@-urebalansirali plan. "Stand by" investicija u H@-u, za kojusmo imali pripremljene ugovore, smanjit }e nam plani-ranu realizaciju za pribli`no 20 posto, àli se predsjednikUprave, ali optimisti~ki brzo nalazi izlaz: Ono {to ve}imamo ugovoreno omogu}ava nam stabilno poslovanjeu ovoj godini. Odga|anje poslova na doma}em trì{tunastojat }emo kompenzirati izvozom, ~iji bi udjel u na{ojrealizaciji trebao biti barem 40 posto. Svjesni smo da sukvalitetni pomaci u izvozu te{ko ostvarivi, posebice kadase nude sloène tehnologije. Me|utim, vra}anje ugledasustavu KONÂR u izvo|enju sloènih objekata navanjskim trì{tima smatramo svojim najve}im poslovnimizazovom, ali istodobno i uvjetom za opstanak KET-a.Zato je upravo sada, kada se aktivnosti na velikimdoma}im projektima privode kraju, pravi trenutak da seposvetimo, bri`ljivo i promi{ljeno, obradi potencijalnihvanjskih trì{ta. Dakako, bitna pretpostavka na{eg uspje-ha je i svijest uklju~enih proizvodnih dru{tava iz na{egSustava da je kvaliteta proizvoda ne{to o ~emu se ne ra-spravlja te da je svjetski priznata cijena osnovni kriterijprolaza ponude na me|unarodnim natjecanjima.

Trenuta~no u KET-u realiziraju deset velikih projekata,trideset srednjih i vi{e od tri stotine manjih ugovora.Me|u velike projekte svrstavaju:

• TS Ernestinovo i @erjavinec

• HE Peru}a, te hidroelektrane u Albaniji, Sloveniji,Makedoniji i Indiji

• Hrvatske ceste (tunel Sv. Rok i tunel Kapela) te

• Elektrovu~no postrojenje Zapre{i}.

USLUGA PREMA NAÊLUKLJU^ U RUKE

Kako su za nas zanimljive ~etiri od sedam prije spome-nutih poslovnih jedinica, pozornost usmjeravamo nanjih.

PJ Proizvodnja elektri~ne energije orijentirana je nasloène inènjering poslove u hidroelektranama. Uovom segmentu posla nude cjelovitu uslugu premana~elu klju~ u ruke za opremanje objekta u suradnji sproizvo|a~em turbina.

Zbog sli~nosti tehnologije i jednakih proizvodnih par-tnera (naime, proizvo|a~i turbina naj~e{}e proizvode icrpke), jedna manja ekipa njihovih stru~njaka orijenti-

rala se na vodoprivredu. Premda ovo podru~je poslo-vanja za sada ne doprinosi zna~ajnije u ostvarivanjuukupnog prihoda, smatraju ga vrlo perspektivnim i na-stoje ga oja~ati, s obzirom da eksploatacija pitke vodedobiva sve vi{e na zna~aju.

U strategiji razvoja ove PJ krupnim slovima ispisan jeizvoz, {to se posljednjih godina i ostvaruje sa zavidnimrezultatima: U pro{loj godini, kaè rukovoditelj Mirko@upan, od 17 ugovora samo dva su realizirana sHEP-om, dok su ostali nosili potpise partnera iz Sloveni-je, BiH, Makedonije, Gr~ke, pa ~ak i daleke Indije.

Me|u svoje va`ne reference odra|ene posljednjih godi-na u HEP-u izdvajaju: HE Vinodol (rekonstrukcija gene-ratora), HE Senj (sustav uzbude), HE Orlovac, HEVara`din, HE Senj i HE Gojak (upravljanje).

BACAMO RUKAVICU HEP-u

Do ljudi iz PJ Prijenos elektri~ne energije nije lako do}i.I tako ve} dvije godine. Pa gdje su, pitate se?! Kod nas -u HEP-u. Doslovno su se preselili na na{a dva najve}agradili{ta: 400 kV TS Ernestinovo i @erjavinec. I dok jeErnestinovo ve} zavr{eno, TS @erjavinec }e umjesto u18 ne ba{ realnih mjeseci biti zavr{ena u 24 mjeseca. Ikao {to su to za HEP dva strate{ki va`na i dragocjena vi-sokonaponska objekta, tako su i za KONÂR - KET ovodvije iznimno va`ne i dragocjene reference:

- Zahvaljujem vode}im ljudima HEP-a koji su nam uka-zali povjerenje povjeriv{i nam izvedbu sloènih i va`nihobjekata, ne samo za EES Hrvatske ve} i ovog dijela Eu-rope, kaè predsjednik Uprave Tomi Duèvi}, i dodaje:Uvjereni smo da su nam ovi uspje{no realizirani objekti,na kojima su na{i partneri iz sustava KONÂR testiralisvoje nove proizvode, a mi svoje znanje i mogu}nosti,otvorili dobre perspektive na podru~ju prijenosa elek-tri~ne energije, kako u HEP-u, tako i na inozemnimtrì{tima, na kojima }emo sada spremnije nastupati.

Direktor tog Projekta Tihomir Kapor tako|er sada lak{edi{e. Priveo je kraju veliki i zahtjevan posao koji jednomnara{taju stru~njaka mo`da naleti samo jedanput u rad-nom vijeku i to ako imaju sre}u. Trenuta~no je skoncen-triran na nova nu|enja u izvozu, posebice na natje~aj zadeset trafostanica za koje su, po~etkom velja~e, dalijednu kvalitetnu i povoljnu ponudu.

- U na{im nastojanjima u izvozu vrlo dobro bi do{la i su-radnja s HEP-om. Naime, vi imate izvrsne stru~njake,~ija pomo} nam je bila dragocjena i tijekom realizacijeprojekata Ernestinovo i @erjavinec. Oni bi mogli osnovatitim ili dru{tvo s kojim bismo i mi rado nastupali u ino-zemstvu. Ovo "bacanje rukavice" HEP-u utemeljeno je nana{im iskustvima s me|unarodnog trì{ta, gdje su namizravni konkurenti ~esto inènjering kompanije iznikle uokruènju velikih elektroprivreda poput: IBERDROLE,Union Fenoza, ENEL-a...

STRU^NJACI ZA SREDNJENAPONSKETRAFOSTANICE, MA GDJE ONE BILE

Velikim brojem izgra|enih distribucijskih trafostanicamoè se pohvaliti PJ Distribucija i njen direktor BrankoZajec. Iskustva ste~ena na izgradnji takvih objekata uHEP-u primjenljiva su i na raznim industrijskim postro-jenjima, a pro{lu godinu, osim poslova kod nas (tran-formatorske stanice Poèga, Mursko Sredi{~e, Vodice,Predavac, Kutina...) obiljeìli su mnogi poslovi na na-pajanjima razigrane cestovne infrastrukture.

Tomi Duèvi}, pred-sjednik Uprave Kon-~ar KET-a d.d.:zahvaljujem vode}imljudima HEP-a napovjerenju za izvedbusloènih i va`nih ob-jekata

Miljenko Kova~ec, ~lanUprave Kon~ar KET-ad.d.: HEP je na{ naj-ve}i pojedina~ni par-tner zahvaljuju}i kojemsmo u pro{loj godiniostvarili polovicu uku-pnog prihoda

Tihomir Kapor, direk-tor Projekta TS Erne-stinovo i @erjavinec: una{im nastojanjima uizvozu dobro bi namdo{la suradnja sHEP-om, koji imaizvrsne stru~njake - s~ijim bi timom mirado nastupali u ino-zemstvu

Stjepan Dragi}evi},direktor PJ Upravlja-nje i za{tita - najpro-pulzivnije, najmla|e inaj{kolovanije po-slovne jedinice

Vesna Zadravec, vo-de}i sistem inènjer,daljinski rje{ava svakiustanovljeni kvar su-stava daljinskog vo|e-nja, sukladno ugovoruo odràvanju

47

Kako je, me|utim, podru~je industrije vrlo {iroko, odlu~ilisu se da svoje marketin{ke aktivnosti usmjere na tek neko-liko tehnologija, odnosno prema ciljanim kupcima.

SIMULIRAJU NA[E SUSTAVEUPRAVLJANJA

Sa svojih {ezdeset zaposlenika, najve}a PJ Upravljanje iza{tita bavi se: Sustavima daljinskog upravljanja, Susta-vima upravljanja u trafostanicama, Automatizacijom hi-droelektrana i crpnih stanica, Elektri~nom za{titom svihvrsta postrojenja, Komunikacijskim sustavima u energe-tici, Razvojem HW i SW i Sustavnim odràvanjem instali-ranih sustava. Kao programska i sklopovska potpora,glavninu poslova ova PJ realizira u okviru ugovora za cje-lovita postrojenja, koje sklapaju druge poslovne jedinicezaduène za proizvodnju, prijenos i distribuciju.

- Na ovom segmentu na{eg poslovanja naslanjamo svo-ju djelatnost preteìto na proizvodima (Hardwareu) kojikupujemo od velikih svjetskih proizvo|a~a, pa im mi ov-dje udahnjujemo "du{u", odnosno projektno ih rje{ava-mo, parametriramo, programiramo i pu{tamo u pogon,kaè predsjednik Uprave Tomi Duèvi} i vrlo uvjerljivododaje: Smatramo se jednim od najja~ih i najkonkuret-nijih inènjeringa sustava upravljanja i za{tite u hidroe-lektranama i trafostanicama na ovim prostorima.

Tijekom trinaest godina radnog vijeka KONÂR - KET-a,modernim sustavima upravljanja i za{tite opremljen je

veliki broj na{ih postrojenja. S HEP-om su sklopiliugovor o odràvanju sustava procesne informatike -daljinskog upravljanja, koje je jo{ osamdesetih godinapro{log stolje}a instalirao negda{nji kon~arev Inènje-ring za objekte i postrojenja. U okviru tog dugoro~nogugovora djelomi~no je obnovljena, odnosno modernizi-rana do razine da moè funkcionirati, glavnina sustavadaljinskog vo|enja u Prijenosu i Distribuciji, koji su ve}bili na kraju svog ìvotnog vijeka.

Posebno su ponosni na zamjenu hardwarea i programskepotpore NDC-a inozemnog isporu~itelja, koju su obaviliza rekordnih ~etiri mjeseca tijekom 2000. godine.Druènje s NDC-om nastavili su i pro{le godine, kada suga povezali na Electronic Highway (Europsku mreù ope-ratora elektroprijenosnih sustava), a ova godina bit }e uznaku izrade programa za odràvanje stabilnosti radaEES-a Hrvatske i susjednih zemalja BiH i Slovenije, suk-ladno pravilima UCE-a (tzv. kontrolni blok).

Direktor Stjepan Dragi~evi} nagla{ava da je ova PJ naj-propulzivnija, najmla|a i naj{kolovanija. S HEP-omsura|uju na automatizaciji HE i sustavima upravljanja iza{tite u TS: Na TS Ernestinovo i @erjavinec smo, u su-radnji s va{im stru~njacima, razradili moderno tehni~korje{enje koje je, u pojedinim segmentima, prvi put primi-jenjeno na takvim postrojenjima. Dugoro~no za HEP radi-mo na projektu automatizacije srednjenaponske mreè.

Zapo~eli smo prije ~etiri godine i do sada instalirali vi{eod 150 ure|aja za automatizaciju srednjenaponske mreè(rastavne naprave i distribucijske stanice) koje se u pot-punosti temelje na vlastitom razvoju. Najzna~ajnije poslo-ve napravili smo u ovom projektu za Elektru Zagreb, a uidu}im godinama vjerojatno }e se posao na automatizacijisrednjenaponske mreè privesti kraju na cijelom teritorijuHrvatske.

[etaju}i njihovim laboratorijima ustanovila sam da oniimaju opremu kojom mogu simulirati svaki sustav uprav-ljanja koji imamo u HEP-u, odnosno njih vi{e od 90 po-sto. Prema ugovoru o odràvanju na ustanovljeni kvarmoraju reagirati u roku od 24 sata. To mi je potvrdila i Ve-sna Zadravec, na radnom mjestu vode}eg sistem inèn-jera koja, ~im vidi da se automatski pali upozoravaju}alampica instalirana iznad njenog ra~unala, odmah stavljaslu{alice. I daljinski rje{ava problem. Jer od preko dvje-sto ìvih sustava moè se sva{ta o~ekivati: Ja ovdjedeùram i primam poruke s terena gdje su instalirani su-stavi daljinskog vo|enja. Poku{avam pomo}i usmenimkonzultacijama na temelju onoga {to vidim na ra~unalu.Zaklju~ujem {to treba mijenjati, aktiviram dijagnostiku ikod pogona i kod ispitivanja.

Uvjerila sam se da ovdje spavanja na poslu - nema. Jer,lampica, i to ona upozoravaju}a, upravo po~inje `mirkati.


na{i partneri


Laboratorij pun kompjutora, ali i zelenila da se "lak{e di{e"

Rasklopno postrojenje HE Messochora gdje je Kon~ar KET primijenio novo rje{enje sabirnica, druk~iji nego u objektima HEP-a

ELPLAST d.o.o.

VLASTITI RAZVOJ IPROIZVODNJAKABELSKOG PRIBORA

PROIZVODNJA i sklapanje kabelskog pribora za niski i srednjinapon, proizvodnja monta`nog pribora, sklapanje telekomuni-kacijskih spojnica, isporuka spojnog i monta`nog pribora zaopti~ke kabele (kao generalni zastupnik opti~kog programatvrtke F&G), projektiranje i inènjering te razvoj i istraìvanjenovih proizvodnih linija - podru~ja su aktivnosti Elplastad.o.o., dugogodi{njeg partnera Hrvatske elektroprivrede. Touspje{no doma}e poduze}e za proizvodnju elektrotehni~kihproizvoda, unutra{nju i vanjsku trgovinu, u kojemu je velikapozornost posve}ena razvojnim projektima vlastitih proizvoda,osnovano je osamdesetih godina pro{log stolje}a. Nalazi se uStupniku pokraj Zagreba i zapo{ljava 11 ljudi, a svoje proizvo-de plasira na doma}e i inozemno trì{te. Osim HEP-a, me|udoma}im kupcima su mu HT, H@, Hrvatske ceste i drugi.Pro{le godine je dobio certifikat ISO 9001 - 2000. Elplast, va-lja naglasiti, jedini u Hrvatskoj proizvodi odvodnike prenaponai za{titu sabirnica.

- Posebno smo ponosni na vlastiti razvoj kabelskog pribora i na~injenicu da smo jedini u na{oj zemlji s takvim proizvodnimprogramom, nagla{ava direktor Elplasta Damir Crni~ki.

PROIZVODNJA I KONTROLA PROIZVODA -VLASTITI RAZVOJ

Kabelski pribor je proizveden, nagla{ava, u skladu s visokimstandardima kvalitete, koja se bri`ljivo provjerava od po~etkaproizvodnog procesa do kona~nog proizvoda na trì{tu. Razvoji dizajn proizvoda temelji se na primjeni modernih ra~unalnihprograma koji omogu}avaju to~no provo|enje sloènih pro-ra~una i konstrukcija kabelskog pribora prema zahtjevima stru-ke i kupaca. Pribor je u cijelosti ispitan prema vaè}imme|unarodnim standardima (DIN VDE, CENELEC, IEC).

I ispitivanje proizvoda je ovdje dignuto na visoku razinu. Vlastitaispitna stanica za kontrolu proizvoda, razvijena u Elplastu, dodat-ni je element na temelju kojeg to poduze}e zadovoljava naj-stroè europske norme. Stanica je vezana za ra~unalo, tako dasu obrada i mjerenja u elektroni~kom obliku. Proizvodi iz linije,pokazuje neumoljivo ta stanica, skoro su stopostotno ispravni.

Ovdje je, vjerovali ili ne, skoro sve doma}eg podrijetla, ~ak istrojevi za proizvodnju. Od konstrukcije do njihove kona~neprimjene, sve je djelo ljudi zaposlenih u Elplastu.

NOVI PROIZVOD: METALOKSIDNIODVODNICI PRENAPONA

U Elplastu nemaju namjeru {iriti lepezu njihovih proizvoda,nego se bave kabelskim priborom. Kao veliku novinu u njiho-

vom proizvodnom programu izdvajaju metaloksidne (cink-ok-sidne) odvodnike prenapona, s ~ijim se razvojem, i to vlastitimsnagama, ovdje zapo~elo prije tri godine. O kvaliteti tog proiz-voda svjedo~i i ÖVE markica CTI-a, be~kog instituta, jedinogkoji se bavi verificiranjem prenaponske za{tite za ovaj dio Eu-rope. Ona, ustvari, zna~i da se Elplastov odvodnik prenaponamoè koristiti u Europskoj uniji, odnosno da je izra|en premanjenim najvi{im standardima. Njegova nostrifikacija obavljenaje u Institutu za elektroprivredu.

- U odnosu na poznate izvedbe, pobolj{ali smo konstrukcijuodvodnika prenapona, ~ime mu je pove}ana pouzdanost iìvotni vijek, kaè Marijan Altus, koji je u Elplastu zaduèn zarazvojne projekte. Od njega saznajemo i tehni~ke pojedinosti oodvodniku prenapona (MOSA - metaloxide surge arrester),koji se koristi za za{titu izolirane i neizolirane niskonaponskemreè, niskonaponske strane distribucijskih transformatora,elektri~nih motora, ku}nih priklju~aka i sli~no. Osnovni dio ni-skonaponskog metaloksidnog odvodnika prenapona je neline-arni otpornik (varistor) koji se pri normalnom pogonskomnaponu pona{a kao izolator. Nailaskom prenapona, on postajevodljiv te odvodi prenaponski elektromagnetski val.

- Metaloksid konstantno vodi malu struju te, osim kod udaragroma, ne pregara, niti prestaje s radom, {to nije bio slu~aj kodkatodnog odvodnika koji se prije koristio. Bit je u tomu da kodovog novog proizvoda nema nikakvog odràvanja, {to je velikikorak naprijed, tuma~i M. Altus prednosti nove tehnologije.

Na jedan dio kontaktne bravice u odvodniku u~vr{}ena je si-gnalna plo~ica fluorescentno ùte boje koja signalizira njego-vu neispravnost, odnosno aktiviranost, ~ime se vrlojednostavno odre|uje lokacija neispravnog odvodnika. Ta akti-viraju}a bravica, koja omogu}ava signalizaciju vidljivu sazemlje, patentirani je izum Elplastovih stru~njaka. U razvojuproizvoda vodilo se ra~una i o njegovoj {to jednostavnijojmontaì.

Odvodnik prenapona prikladan je za vanjsku i unutra{njuugradnju. Moè se montirati na goli vodi~, na samonosivi ka-bel, na transformator, a pogodan je i za unutra{nju montaù uormare. U planu je, saznajemo, razvoj takvog proizvoda i zasrednji napon do 36 kV. Sljede}i je korak metaloksidni odvod-nik s opti~kom signalizacijom.

- Dvije su klju~ne prednosti na{eg srednjenaponskog odvodni-ka: njegova signalizacija i to {to ne ostaje u kratkom spoju. To jeteoretski rije{eno i zapo~injemo razvoj u kojemu }emo se mi

prilagoditi HEP-ovim zahtjevima u distribucijskim mreàma,nakon {to HEP razvije svoju signalizaciju, kaè M. Altus.

S obzirom da je Hrvatska specifi~na zemlja s velikim klimat-skim razlikama u pojedinim dijelovima, Elplastov odvodnikprenapona konstruiran je tako da bude prikladan za sve vre-menske uvjete te je izra|en od UV stabilnih i ekolo{kih materi-jala.

- Na{e znanje primijenili smo u praksi i dobili verificiran proiz-vod, zaklju~uje Damir Crni~ki.

ZA[TITA SABIRNICA - JEDINSTVENA IJEDNOSTAVNA RJE[ENJA

U Elplastu izdvajaju da imaju i jedinstvena rje{enja za za{titusabirnica od malih ìvotinja, do kojih su do{li upravo u surad-nji s hepovcima i nakon njihovih sugestija. [to manja uporabaplamenika i {to ve}a ru~na montaà vijcima - pokazalo se kaoprihvatljivo i prakti~no rje{enje, koje su u Elplastu imali naumu dok su razvijali proizvode za za{titu sabirnica. Za za{titugolih sabirnica upotrebljavaju se toploskupljaju}e cijevi, a zaza{titu spojeva s izolacijskim elementima izolacijske kape iku}i{ta izra|ene od polypropilena. Konstrukcija omogu}avapotpuno brtvljenje spojnog mjesta bez upotrebe dodatnihbrtvenih materijala. Nakon za{tite, mjerna mjesta za naponskuprovjeru su dostupna bez dodatnih radova, {to je omogu}enokonstrukcijom spoja izolacijske kape i ku}i{ta. Montaà za{titene zahtijeva posebne alate ni znanja. I ovdje se koriste speci-jalni materijali koji su UV stabilni.

Ukratko, prednosti takvog na~ina za{tite su laka montaà i de-montaà, odnosno laki pristup radi kontrolnog mjerenja.Po~etkom ove godine, ono je prvi put u HEP-u primjenjeno uPogonu Krièvci, DP Elektra Bjelovar, odakle su ve} stigle po-zitivne ocjene tog funkcionalnog rje{enja. U HEP-u, napominjuu Elplastu, postoje potporni izolatori starije izvedbe koji nisupromijenjeni, a kojima oni mogu prilagoditi svoje proizvode zaza{titu.

Uz dugogodi{nju suradnju s HEP Distribucijom, spomenimoda je Elplast dosad uspje{no sura|ivao i s HEP Prijenosom.Prvi opti~ki kabel u prijenosovom za{titnom uètu na DV Du-brovnik - Komolac isporu~en je 1992. godine upravo iz Elpla-sta, a tu je i Oto~na veza, dalekovodi Zagreb-Rijeka, DonjiMiholjac - Na{ice, Li~ka veza...

Na stranici www.elplast.hr moè se pogledati cijeli proizvodniprogram i sve novosti iz rada ove doma}e tvrtke.

Tatjana Jalu{i}

na{i partneri

ELPLAST JEDINI U HRVATSKOJ PROIZVODI ODVODNIKE PRENAPONA I ZA[TITU SABIRNICA, A KAO VELIKA NOVINAU PROIZVODNOM PROGRAMU IZDVAJAJU SE METALOKSIDNI ODVODNICI PRENAPONA, S ÎJIM SE RAZVOJEM UELPLASTU ZAPOÊLO PRIJE TRI GODINE

Damir Crni~ki, Marijan Altus i Danijel Trbus iz Elplasta

U Elplastu suponosni nasvoju ispitnustanicu za kon-trolu proizvoda

Montaà od-vodnika prena-pona u tvor-ni~koj haliElplasta

49

NOVIJI PRISTUPI TEORIJI VODSTVA I RUKOVO\ENJA

TE@I[TE NA EMOCIONALNO-MOTIVACIJSKIM PROCESIMA ITRANSFORMACIJSKIM OBLICIMA VODSTVA

U POSLJEDNJA dva desetlje}a ispitivanja vodstva i ru-kovo|enja u organizacijskom kontekstu obiljeìle su te-orije u kojima dominantne pojmove predstavljajukarizmatsko, vizionarsko, transformacijsko i inspirativnovodstvo. Rije~ je o teorijama koje, unato~ odre|enimkonceptualnim razlikama tvore relativno koherentnucjelinu, a bave se procesima i obrascima vodstva kojisu doskora bili skoro zanemareni. Dok je u ranijim teori-jama teì{te bilo na racionalnim procesima i transakcij-skim oblicima vodstva, u novijim je teorijama teì{te naemocionalno-motivacijskim procesima i transformacij-skim oblicima vodstva.

TRANSAKCIJSKO ITRANSFORMACIJSKO VODSTVO

Osnovne zna~ajke transakcijskog i transformacijskogvodstva opisao je Burns (1978) u svojoj knjizi o poli-ti~kim vo|ama i politi~kom vodstvu. Prema njegovumi{ljenju, tranaskcijski i transformacijski tip vodstvanalaze se na suprotnim krajevima istog kontinuuma. Najednom se kraju nalaze vo|e koji prepoznaju {to njihovisljedbenici èle, postavljaju pred njih odre|ene zahtje-ve i, ako ih oni ispune, zadovoljavaju njihove potrebe iinterese. Odnos izme|u vo|e i sljedbenika temelji se naprocesu razmjene (transakcije) u okviru kojeg se prego-vara {to se za {to razmjenjuje i utvr|uje zadovoljava lirazmjena obje strane. Na drugom kraju se nalaze tran-sformacijski vo|e koji su u stanju pridobiti i mobiliziratisvoje sljedbenike za postizanje dugoro~nijih ciljeva iostvarenje vlastitih potreba vi{ega reda (u Maslowlje-vom smislu). Djeluju}i na njihove emocije, stavove io~ekivanja, takvi vo|e poti~u sljedbenike na prih-va}anje zajedni~kog cilja ili vizije i da svoje neposredneosobne interese podrede interesima grupe i organizaci-je. Ili, kao nagla{ava Burns, transakcijski vo|e "pristu-paju sljedbenicima s namjerom da razmjene ne{to zane{to; poslove za glasove ili subvencije za priloge kam-panji" dok transformacijski vo|e stupaju u odnose sasljedbenicima na takav na~in "da poti~u jedni druge navi{u razinu motivacije i morala".

TRANSFORMACIJSKI OBLICI VODSTVA- NAJAKTIVNIJI I NAJUÎNKOVITIJI

Potaknut Burnsovim djelom, Bass (1985.) je preuzeo iiscrpnije razradio pojmove transakcijskog i transforma-cijskog vodstva u danas jednu od najutjecajnijih orga-nizacijskih teorija vodstva. Za njega oba tipa vodstvapredstavljaju sloène, vi{edimenzionalne konstruktekoji tvore razli~iti obrasci pona{anja ili stilovi vodstva.Ti se stilovi me|usobno razlikuju po razini aktivnostivo|e, odnosno intenzitetu interakcije sa sljedbenicimate po u~inkovitosti. Najaktivniji i naju~inkovitiji su tran-sformacijski oblici vodstva, potom slijede pojedinitransakcijski stilovi, dok krajnje neaktivan i neu~inkovitobrazac pona{anja vo|e predstavlja tzv. liberalni stil(laissez fair). Premda liberalni stil ne spada ni u tran-

sformacijski ni u tranzicijski tip vodstva, Bass ga jeuvrstio u svoj model "potpunog raspona vodstva" kakobi obuhvatio cjelokupan repertoar pona{anja vo|a s ob-zirom na stupanj njihove aktivnosti i u~inkovitosti.

TRADICIONALNO NAJVA@NIJI OBLIKVODSTVA JE KARIZMA

Prema zna~aju, sredi{nje mjesto u modelu zauzimatransformacijsko vodstvo - konstrukt vi{eg reda koji sesastoji od ~etiri me|usobno povezana, ali konceptualnorazli~ita oblika vodstva. Tradicionalno najva`niji me|unjima je karizma ili, kako ga Bass naziva, idealizirani ut-jecaj. Karizma se obi~no definira kao oblik vodstva uokviru kojega vo|a svojom li~no{~u i/ili pona{anjemdjeluje na emocije, vjerovanja i vrijednosti podre|enih ipostiè da se s njim nastoje indentificirati i opona{atiga. Karizmati~ni vo|a pove}ava ponos, odanost i samo-pouzdanje podre|enih te ih usmjerava k zajedni~komcilju ili viziji. Inspirativna motivacija ozna~avapona{anje vo|e koje se reflektira u jasnom i jednostav-nom obrazlaganju odre|enog poèljnog, atraktivnogcilja i davanja smisla svemu {to treba u~initi kako bi secilj ostvario. Pruàju}i smisao i izazov u radu, takvivo|e inspiriraju svoje zaposlenike i poti~u ih na ulaga-nje dodatnih napora. Intelektualna stimulacija podrazu-mijeva ono pona{anje vo|e kroz koje se poti~ezaposlenike da u radu zauzimaju nove perspektive, dastare probleme rje{avaju na nove na~ine, da koriste vla-stite kreativne sposobnosti te da stalno preispituju svo-ja dostignu}a i uloèni napor. Povrh toga, vo|a }epotaknuti i poduprijeti podre|ene u preispitivanju, kakonjegovih, tako i njihovih stavova, vrijednosti i o~ekiva-nja. Individualizirana briga je klju~na razlikovna zna~ajkatransformacijskog vodstva. Ona ozna~ava individualizi-rani pristup svakom pojedinom sljedbeniku te razumije-vanje i sudjelovanje u sljedbenikovim problemima irazvojnim potrebama. Jednako tako, individualiziranabriga predstavlja nastojanje vo|e da prepozna, razumijei zadovolji trenuta~ne potrebe svojih sljedbenika teoplemeni te potrebe i koristi ih za razvoj sljedbenika navi{e razine potencijala.

POZITIVNO POTKRJEPLJENJE,A NE KOREKTIVNI KRITICIZAM

Uz ~etiri komponente transformacijskog vodstva, Bassje u revidiranom modelu potpunog raspona indentifici-rao i tri transakcijska stila. Za razliku od transformacij-skog oblika vodstva, izme|u kojih nema razlike upogledu aktivnosti i u~inkovitosti vo|e, transakcijskistilovi se me|usobno razlikuju na obje dimenzije. Na-jaktivniji i naju~inkovitiji oblik transakcijskog vodstva jesituacijsko nagra|ivanje. Ono se odnosi na situacijskopotkrjepljenje pona{anja podre|enih, gdje vo|aobja{njava {to i kako ~initi da bi se za uloèni napor do-bila odgovaraju}a nagrada. Naglasak je na pozitivnompotkrjepljenju, a ne na korektivnom kriticizmu, negativ-

noj povratnoj informaciji i situacijskom ka`njavanju kao{to je slu~aj s druga dva oblika vodstva - aktivnom i pa-sivnom upravljanju odstupanjima. Aktivno upravljanjeodstupanjima (managament-by-exception-active) po-drazumijeva kontinuirano nadgledanje aktivnosti po-dre|enih i poduzimanje korektivnih akcija ako se pojavepogre{ke ili ako zaposlenici nisu ispunili o~ekivanja,odnosno odre|eni unaprijed dogovoreni standard.Budu}i da aktivno prati aktivnosti, vo|a moè anticipira-ti odstupanja prije nego {to prerastu u ozbiljni problemi u skladu s tim odmah reagirati. S druge strane, pasiv-no upravljanje odstupanjima ozna~ava takav oblik tran-sakcijskog vodstva u okviru kojeg vo|a ne nadgleda radzaposlenika, ve} samo intervenira kad do|e do odstu-panja od standarda. U pravilu, vo|a ~eka da se obavi za-datak i, ako on nije obavljen u skladu s njegovimo~ekivanjima, reagira kriti~ki i prema potrebi ka`njavazaposlenika. Kona~no, krajnji oblik pasivnosti vo|epredstavlja izbjegavanje bilo kakvih akcija. U tomslu~aju, rije~ je o jednom obliku (ne)rukovodnogpona{anja kojeg Bass naziva liberalni stil. Vo|a u stvariizbjegava svoje du`nosti: ne prati rad podre|enih, nedaje povratnu informaciju, ne motivira ih, ne poduzimakorektivne akcije i ne preuzima odgovornost za njihovepostupke. Liberalni stil stoga predstavljja posebni, naj-neu~inkovitiji i najnepoèljniji obrazac rukovodnogpona{anja.

BASS RAZLIKUJE OPTIMALNI ISUBOPTIMALNI PROFIL VODSTVA

Jedna od temeljnih zna~ajki Bassove teorije jest po-stavka da se u repertoaru pona{anja svakog vo|e moèpojaviti bilo koji od navedenih oblika rukovodnogpona{anja. Ovisno o okolnostima, isti vo|a moè kori-stiti i transformacijske i transakcijske oblike vodstva, aliu~estalost manifestiranja pojedinog stila razlikuje se odvo|e do vo|e, a oni odre|uju njegov individualni profil injegovu u~inkovitost. Zato Bass razlikuje optimalni i su-boptimalni profil vodstva. [to ~e{~e vo|a koristi tran-sformacijske oblike vodstva i situacijsko nagra|ivanje,a rje|e upravljanje odstupanjima i liberalni stil, to jebliì optimalnom profilu vodstva kojeg obiljeàva visokau~inkovitost i zadovoljstvo podre|enih. I obrnuto, ako~e{}e manifestira suprotni sklop pona{anja, to je bliìsuboptimalnom profilu vodstva koje obiljeàva niskau~inkovitst i nezadovoljstvo podre|enih. Prema tomu,nasuprot Burnsu koji drì da transakcijski i transforma-cijski tip vodstva predstavljaju me|usobno isklju~iveprocese, gdje je vo|a ili jedno ili drugo, Bass smatrada su najbolji oni vo|e koji manifestiraju obje vrstepona{anja. U skladu s njegovom hipotezom jedno-smjernog pove}anja, transformacijsko vodstvo nijezamjena za transakcijsko, ve} se na njega nadogra|uje ipove}ava njegovu u~inkovitost.

Pripremio: Branko Prpi}

[TO Ê[]E VO\A KORISTI TRANSFORMACIJSKE OBLIKE VODSTVA I SITUACIJSKO NAGRA\IVANJE, A RJE\EUPRAVLJANJE ODSTUPANJIMA I LIBERALNI STIL, TO JE BLI@I OPTIMALNOM PROFILU VODSTVA KOJEG OBILJE@AVAVISOKA UÎNKOVITOST I ZADOVOLJSTVO PODRE\ENIH I OBRNUTO - AKO Ê[]E MANIFESTIRA SUPROTNI SKLOPPONA[ANJA, TO JE BLI@I SUBOPTIMALNOM PROFILU VODSTVA KOJEG OBILJE@AVA NISKA UÎNKOVITOST INEZADOVOLJSTVO PODRE\ENIH

izbor


MILENIJSKA FOTOGRAFIJA

[KRINJE - ÛVARICE POVIJESTINA TRGU Josipa bana Jela~i}a, 19. oùjka o.g. je ìvljenego obi~nim petkom. Neupu}eni su radoznalo zapitkivali o~emu je rije~, a mi smo s nestrpljenjem ~ekali po~etak na-javljenog nesvakida{njeg doga|aja. Naime, toga danato~no u 13 sati i 25 minuta filmski snimatelj i umjetni~kifotograf [ime Strikoman zapo~eo je snimati novu milenij-sku fotografiju "[krinje - ~uvarice povijesti". Radi toga seispred spomenika bana Josipa Jela~i}a okupilo nekolikostotina u~enika O[ Josipa Jurja Stossmayera i zagreba~ke9. gimnazije, koji su donijeli blizu 100 {krinja iz razli~itihvremenskih razdoblja, koje su sami izradili prema zamisliprof. likovne kulture Dijane Nazor.

Snimanje milenijske fotografije sponzorirali su Grad Zagreb,Rivijera [ibenik, {ibenska Krka i Hrvatska elektroprivreda.Upravo stoga smo i mi svjedo~ili tom doga|aju, ~ak i sudje-lovali, jer su za snimanje fotografije kori{tene i 30-metarskeljestve DP-a Elektra Zagreb. Najnovija milenijska fotografija[. Strikomana ro|ena je iz pti~je perspektive.

Okupljeni mladi ljudi radosno su i razigrano pljeskali i maha-li, a mnoge radoznale o~i s poja~anom pozorno{}u proma-trale su nastajanje fotografije, koja }e svjedo~iti budu}imnara{tajima o vremenu godine 2004. Kako je bilo, najboljegovore fotografije.

Dragica Jurajev~i}

nedvakida{nji doga|aj

[krinje su izradili u~enici O[ Josipa Strossmayera i zagreba~ke 9. gimnazije

Nesvakida{nja ìvost na Trgu bana Josipa Jela~i}a- sprema se snimanje milenijske fotografije

Vladimir Mi~ik, u njegovih 26 elektra{kih godina upravljanja s30-metarskim ljestvama, prvi puta za namjenu u takvoj nesvaki-da{njoj prigodi

[ime Strikoman spreman je vinuti se u visine

51

Hepove i vatrogasne ko{are nit na nebu nit na zemlji (zgrada u po-zadini pokazuje na kakvoj su visini radili neustra{ivi snimatelji)

Razdraganost mladih ljudi zapisana je milenijskom fotografi-jom iz pti~je perspektive

PODRU@NICA DIREKCIJA I STRU^NE SLU@BE

AKTIVNOSTI SUKLADNE MOGU]NOSTIMA

U O@UJKU, njegovoga posljednjeg dana, Godi{njuskup{tinu odràla je i Podru`nica umirovljenika Direkci-ja i stru~ne slu`be, kojoj je uz delegate nazo~io i mr. sc.Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a. Nazo~ni su biliPetar Kuzele iz Hrvatske stranke umirovljenika, MarkoJuri{i}, dopredsjednik i Stjepan \urek, tajnik Zajedniceudruga umirovljenika HEP-a te Ante Star~evi}, pred-sjednik Podru`nice Elektre Zagreb.

Ivan Mravak, koji je unato~ brojnim obvezama èlio iz-ravno pozdraviti umirovljenike iz sjedi{ta HEP-a i infor-mirati ih o najnovijim kadrovskim promjenama i stanjuu HEP-u, rekao je da Uprava nastavlja kontinuitet rada,bez obzira na promjene. Do kraja travnja, najavio jePredsjednik, Uprava }e dovr{iti program svoga rada ukojem }e na prvom mjestu biti sigurnost kupaca elek-tri~ne energije. S obzirom na sve ve}i porast potro{njeelektri~ne energije, u programu Uprave posebno }e bitinagla{ena potreba novih proizvodnih objekata, s tim da}e se vrlo brzo morati izgraditi barem jedna elektrana. Udistribucijskoj mreì, nastavio je, u tijeku je nekolikova`nih projekata, a iznimno je va`no smanjiti razinu gu-bitaka elektri~ne energije na razinu manju od 10 posto.[to se ti~e budu}nosti HEP-a, ustvrdio je da je naj-va`nije u okviru Direktive EU odràti jedinstveni HEP.Nepoèljno je da HEP od subjekta postaje objekt trì{taelektri~ne energije, jer Uprava èli da HEP bude jaki re-gionalni igra~ i da se {iri.

Predsjednik Uprave osvrnuo se i na sve izraèniji pro-blem starosne strukture i potrebu pomla|ivanja, osobitotehni~kog kadra tvrtke, s tim da se ukupan broj ljudimora smanjiti. Na pitanje o privatizaciji HEP-a rekao jeda }e Uprava u svom programu dati svoj odgovor. Nakraju je I. Mravak umirovljenicima zaèlio puno aktivno-sti i uspje{noga rada, obe}av{i im potporu Uprave.

Predsjednik Podu`nice Du{ko Borsky izvijestio jeSkup{tinu o aktivnostima Upravnog odbora u proteklom

jednogodi{njem razdoblju, koji je radio sukladno finan-cijskim mogu}nostima. Jednokratnu financijsku pomo}primilo je 34 umirovljenika i {est obitelji umrlih umi-rovljenika. Ovim se putem zhvalio svim ~lanovimaUpravnog odbora na radu, kao i na deùrstvima poned-jeljkom od 10 do 12 sati u prostoriji Podru`nice u sje-di{tu HEP-a. Na kraju je upoznao umirovljenike smogu}no{}u zajedni~kog odlaska na izlet u Dubrovnik sPodru`nicom Elektre Zagreb od 7. do. 9. svibnja ovegodine te s nabavom ulaznica za kazali{ne predstave popopularnim cjenama.

Nakon {to je Biserka Stilinovi} podnijela financijsko iz-vje{}e, umirovljenici su informirani i o aktivnostima Za-jednice udruga umirovljenika HEP-a i Hrvatske strankeumrovljenika na rje{avanju dugogodi{njih umirovlje-ni~kih problema.

Marko Juri{i}, potpredsjednik Zajednice i Petar Kuzele,potpredsjednik Gradske organizacije HSU, iscrpno suizvijestili i ovu Skup{tinu, kao i sve ranije odràne, osvim pro{logodi{njim aktivnostima na ostvarenju umi-rovljeni~kih prava. A najva`nija je ~injenica da umirov-ljenici imaju svoja tri zastupnika i da im je HDZ upotpisanom Sporazumu obe}ao ispraviti sve dosa-da{nje nepravde, s ~ime se je ve} krenulo. Umirovljeni-ci su, naime, preko HSU postali nezaobilazna politi~kasnaga, zaklju~eno je na Skup{tini.

Dragica Jurajev~i}

umirovljenici


SASTANAK UDRUGE UMIROVLJENIKA HEP-a SLAVONIJE I BARANJE - PODRU@NICE OSIJEK

S UMIROVLJENICIMA U BUDIMPE[TU I NA MOREU sjedi{tu DP Elektroslavonija, 15. oùjka o.g. odràn je sastanak Udruge umirov-ljenika HEP-a Slavonije i Baranje - Podru`nice Osijek, na kojem je nazo~ilo ~ak105 umirovljenika na{e tvrtke. Brojni su ~lanovi taj sastanak iskoristili za obnovugodi{nje ~lanarine, koja iznosi 30 kuna. Ali, ~lanarina }e se mo}i obnavljati i sva-kog tre}eg ponedjeljka u mjesecu u sjedi{tu - [etali{te kardinala Franje [epera uOsijeku. Sve ostale informacije koje zanimaju umirovljenike mo}i }e se dobiti sva-koga ponedjeljka od 17 do 19 sati na telefonski broj 031/244-115.

Prigodom sastanka bile su izloène fotografije s prvog putovanja Podru`nice uVukovar i Ilok, a budu}i da se takav izlet pokazao kao pun pogodak odlu~eno jeda se putovanja i druènja intenziviraju. Kako su okupljene izvijestili predsjednikPodru`nice Osijek Antun Ra~ki i dopredsjednica Ana Na|, planirani su izleti postarim dvorcima u Slavoniji, dvodnevni izlet u Budimpe{tu (27. i 28. travnja) teljetovanje u Primo{tenu od 12. do 19. lipnja ove godine. U planu je posjet i raz-gledavanje TS Ernestinovo, proljetni izlet po okolici Jankovca, toplice u Bizovcuza bolesne ~lanove, dok }e ujesen biti organiziran posjet starim dvorcima u Za-gorju i Mariji Bistrici, a bit }e ponovljen i izlet u Vukovar i Ilok.

D. Karna{Osje~ki umirovljenici odazvalis su se sastanku u velikom broju

PREDSJEDNIK UPRAVE MR. SC. IVAN MRAVAK OBE]AO JE HEPOVIMUMIROVLJENICIMA POTPORU UPRAVE HEP-a

Mr.sc. Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a, potanko jeupoznao nazo~ne s promjenama i stanjem u HEP-u

Predsjednik Podru`nice Du{ko Borsky informirao je delegate o pro{logodi{njim aktivnostima

GODI[NJA SKUP[TINA ZAJEDNICE UMIROVLJENI^KIH UDRUGA HEP-a

GODINA USPJE[NIH AKTIVNOSTI

ZAJEDNICA umirovljeni~kih udruga Hrvatske elektropri-vrede odràla je 25. oùjka redovnu Godi{nju skup{tinu,na kojoj se raspravljalo o brojnim zna~ajnim prethodnimi budu}im zada}ama. Na po~etku se delegatima obratioAnte Despot, ~lan Uprave za proizvodnju, koji ih je poz-dravio uime Uprave HEP-a te im obe}ao da }e HEP uvijek

misliti na svoje umirovljenike te ih moralno i financijskipodupirati.

Nakon izvje{taja Predsjedni{tva o ranije donesenimodlukama, koje je Skup{tina potvrdila - Ivan Sokoli},predsjednik Predsjedni{tva Zajednice podnio je izvje{tajo radu Zajednice i Predsjedni{tva tijekom 2003. godine.Podsjetio je kako je 17. listopada 2002. godine odrànaOsniva~ka skup{tina Zajednice, a brojne aktivnosti nje-nog Predsjedni{tva sukladne Programu rada, mogu sepodijeliti na one unutar i izvan HEP-a.

Temeljnu zada}u, osiguranje materijalnog utemeljenja zarad umirovljeni~kih udruga i podru`nica te ja~anjepoloàja umirovljenika u HEP-u, Zajednica uspje{no pro-vodi, a tako }e djelovati i nadalje, traè}i da se u svimpogonima izi|e ususret podru`nicama i njihovim aktiv-nostima. Nadalje je I. Sokoli} naglasio da o~ekuju dobrusuradnju i s novom Upravom, te da }e Predsjedni{tvo idalje pratiti sva zbivanja u HEP-u.

Pro{le su godine znatno ve}e aktivnosti Predsjedni{tvabile izvan HEP-a, s obzirom na predizborne aktivnosti, a srezultatima izbora i sa svoja tri zastupnika u Saboru umi-rovljenici mogu biti vrlo zadovoljni, ocijenio je I. Sokoli}.Ipak, valja se uklju~iti i u izbore na lokalnim razinama,kako bi i tamo imali svoje zastupnike.

Predsjedni{tvo je nadalje, prema rije~ima I. Sokoli}a, ra-spravilo i Sporazum koji su 3. prosinca 2003. godinepotpisali HDZ i HSU, ocjenjuju}i ga za umirovljenike po-voljnim. [to se ti~e povrata duga umirovljenicima, VladaRepublike Hrvatske je osnovala Povjerenstvo koje do lip-nja ove godine treba predloìti na~in rje{enja tog dugo-godi{njeg problema.

Nakon izvje{taja o financijskom poslovanju Zajednice u2003. godini, delegati su izvje{taje raspravili i prihvatili,zaklju~uju}i da je postignut veliki napredak glede ostva-renja prava umirovljenika, a jo{ treba pri~ekati i vidjetiho}e li se ostvariti sva dana obe}anja.

Ivan Sokoli} je nazo~ne upoznao i s Nacrtom sporazuma oosnovanju Koordinacije umirovljeni~kih udruga Hrvatske,{to je dogovoreno na sastanku 5. velja~e o.g. radi cjelovi-tog pobolj{anja materijalnog i dru{tvenog poloàja umi-rovljenika. Koordinaciju }e ~initi Matica umirovljenikaHrvatske, Sindikat umirovljenika Hrvatske, Dru{tvo Hrvat-ski umirovljenik, Zajednica umirovljeni~kih udruga MUP-a,Zajednica umirovljenika javnih poduze}a - INE, HEP-aH@-a, HT-a, HP-e i Saveza invalida rada Hrvatske.

Na kraju je Skup{tina prihvatila i prijedlog da se zapo~asnog ~lana Predsjedni{tva Zajednice imenuje Boìdar[irola, jedan od osniva~a hepovih umirovljenika.

Dragica Jurajev~i}

umirovljenici

[ESTU redovnu Skup{tinu, koja je ove godine i iz-borna, Podru`nica PrP-a Zagreb odràla je 26. oùjka.Nakon izbora radnih tijela, predsjednik A. [aler jepodnio izvje{taj o radu s iscrpnim osvrtom na orga-niziranje hepovih umirovljenika. Spomenute su ipote{ko}e u organizaciji kulturno - zabavnog ìvotaPodru`nice, ponajvi{e zbog fizi~ke udaljenosti ~lano-va. Naime, PrP Zagreb pokriva veliko podru~je, pa sui njegovi umirovljenici ra{trkani. Sukladno svom Pro-gramu rada, Podru`nica je bila najaktivnija na po-dru~ju socijalne skrbi i financijske pomo}i~lanovima. Sudjelovala je u nabavi skupih lijekova iu financijskoj pomo}i obiteljima umrlih ~lanova. Na-dalje, delegati su upoznati i s mogu}nostimakori{tenja odmarali{ta po povoljnijim uvjetima te otijeku privatizacije HEP-a i dionicama.

U raspravi je ukazano na mogu}nost organiziranja za-jedni~kih izleta uz ve}i anga`man ~lanova Upravnogodbora i financiranje prijevoznih tro{kova od stranePodru`nice za umirovljenike iz udaljenijih mjesta, kao{to su âkovec, Virovitica, Nova Gradi{ka. Jednakotako je predloèno da se Upravni odbor pove}a za jo{dva nova ~lana, kako bi se vi{e mogao angaìrati nakulturno-zabavnom programu za sve ~lanove Po-dru`nice. Nakon prihva}anja Programa rada, prihva}enje prijedlog kandidacijske komisije da se predsjednikui ~lanovima Upravnog odbora (sa dodatna dva ~lana)produlji mandat za jo{ dvije godine. Izabrana su i dvadelegata za predstoje}u Skup{tinu Udruge umirovlje-nika Zagreb.

A. [aler

POSTIGNUT JE VELIKI NAPREDAK U OSIGURANJU UMIROVLJENI^KIH PRAVA, ÎME JEZAUSTAVLJENO NJIHOVO DUGOGODI[NJE IGNORIRANJE

Ante Despot, ~lan Uprave HEP-a za proizvodnju uimeUprave HEP-a obe}ao je umirovljenicima financijskui moralnu potporu

Sa Izborne skup{tine Podru`nice PrP-a Zagreb

IZBORNA SKUP[TINA PODRU@NICE UMIROVLJENIKA PrP-aZAGREB

VI[EKULTURNO-ZABAVNIHSADR@AJAPRODULJEN MANDAT DOSADA[NJEM PREDSJEDNIKU IUPRAVNOM ODBORU


PODRU@NICA UMIROVLJENIKA ELEKTRE ZAGREB

I NADALJE ME\UNAJAKTIVNIJIMAU SJEDI[TU HEP-a 23. oùjka o.g. Izbornu skup{tinuodràla je i Podru`nica umirovljenika Elektre Zagreb,kojoj su uz delegate nazo~ili i gosti - Edo Virgini uimeHEP-a, @eljko [imek uime DP Elektra Zagreb, MirkoJuri{i} i Stjepan \urek uime Zajednice uduga umirov-ljenika HEP-a te Du{ko Borsky, predsjednik Podru`niceDirekcija i stru~ne slu`be.

Nakon izbora radnih tijela Skup{tine, predsjednik AnteStar~evi} podnio je izvje{}e o aktivnostima Po-dru`nice tijekom proteklog jednogodi{njeg razdoblja,koje je jo{ jedanput potvrdilo pri~u da je ta Podru`nicajedna od najaktivnijih me|u svim podru`nicama hepo-vih umirovljenika. Naime, prioritetna je uvije skrb onajugroènijim njenim ~lanovima.

Tako su tijekom pro{le godine, na temelju prikupljenihpodataka i posjeta teè bolesnim i socijalno nju-groènijim umirovljenicima, kao i na temelju prispje-lih molbi, dodijelili nov~ane pomo}i za 35mirovljenika te isplatili pomo}i obiteljima 25 umrlihumirovljenika.

Podru`nica je aktivna, kao i ranijih godina, na kultur-no-zabavnom podru~ju - za svoje ~lanove redovito or-ganizira posjete kazali{tima, izlete i zajedni~kadruènja. Tako su pro{le godine umirovljenici Po-dru`nice bili u prigodi posjetiti Brijune, Vukovar-Ilok,Vinsku cestu Jastrebarsko - Boltina hià te Samobor-ski fa{nik. Pro{le su godine umirovljenici koristili he-pova odmarali{ta, vi{e nego proteklih godina.

- Na{a je Podru`nica sa 400 u~lanjenih umirovljenika(od njih ukupno 680), najve}a u Zajednici udrugaumirovljenika HEP-a s kojom dobro sura|uje, kao i sazagreba~kom Udugom, naglasio je A. Star~evi}. Jed-nako tako dobru suradnju ostvaruju i sa svojom Elek-trom, ~iji ~elni ljudi imaju razumijevanja i pomaùaktivnosti svojih doju~era{njih kolega.

U nastavku Skup{tine Marko Juri{i}, dopredsjednikZajednice udruga umirovljenika HEP-a, upoznao jenazo~ne s novonastalim okolnostima u ostvarivanjuumirovljeni~kih prava. Kao {to je poznato, Hrvatskastranka umirovljenika uspjela je na posljednjim parla-mentarnim izborima izboriti svoja tri zastupnika uHrvatskom saboru, a sklopljeni sporazum sa HDZ-om

daje ozbiljno jamstvo da }e umirovljenicima napokonsvanuti bolji dani. Umirovljenici sa malo vi{e od mili-jun ljudi i predstavljaju veliku, ali jo{ uvjek nedovoljnoiskori{tenu snagu. Zbog toga je, nastavio je, upravo utijeku organiziranje svih umirovljeni~kih udruga u Re-publici Hrvatskoj, koje povezuju zajedni~ki interesi,kako bi zajedni~ki ustrajali u ostvarenju svojih prava.

Potpredsjednik gradske organizacije Hrvatska strankaumirovljenika i hepov umirovljenik Petar Kuzele,tako|er se osvrnuo na golemo zaostajanje mirovina inagomilani dug tijekom posljednjih deset godina. Utom su razdoblju pla}e porasle za ~etiri puta, a mirovi-ne samo dva i pol puta. Sada su umirovljenici pruìlidrugu {ansu HDZ-u da ispravi nepravdu prema njima,{to je sve i dogovoreno u potpisanom sporazumu.Zaklju~ak je da su stvari krenule na bolje, pa bi ve}po~etkom sljede}e godine omjer pla}a i mirovina tre-bao iznositi 100 prema 50 (sada je taj omjer 100 pre-ma 42).

Nakon financijskih izvje{}a uslijedio je izbor za novogpredsjednika Podru`nice, Upravnog i Nadzornog od-bora te delegata Skup{tine Udruge umirovljenika Za-greb. Za predsjednika je jednoglasno ponovno izabrandosada{nji predsjednik Ante Star~evi}, koji se zahva-lio na ukazanom povjerenju, naglasiv{i kako su za nji-hov dobar rad zaslu`ni svi ~lanovi Nadzornog iUpravnog odbora. Jedina tajna njihove aktivnosti jezajedni~ki cilj - neprestani napor da pomognu ~lano-vima Podru`nice i omogu}e im ostvarenje {to vi{esadràja, {to namjeravaju raditi i dalje, kako je defini-rano u prihva}enom Programu rada za idu}e razdoblje.A. Star~evi} je ponovno pozvao sve zainteresiraneumirovljenike HEP-a da se {to prije prijave za dva za-nimljiva izleta. Prvi je jednodnevni izlet 24. travnja uâkovec, a drugi je trodnevni izlet od 7. do 9. svibnjau Dubrovnik.

Nakon slu`benog dijela Skup{tine, umirovljeni zagre-ba~ki elektra{i i njihovi gosti nastavili su ugodnodruènje u restoranu, a to je uvijek prigoda za pri-sje}anje na davne aktivne godine, ali i za dogovor onovim zanimljivim aktivnostima.

Dragica Jurajev~i}

umirovljenici

STRAH OD OTVORENOGPROSTORA

DJETINJSTVOKAO OPASNAVREMENSKABOMBAAGORAFOBIJA se opisuje kao nepodno{ljiva tjeskobakoju izaziva udaljavanje od pretpostavljene sigurnostidoma. Jedan od prvih simptoma agorafobije je nespo-sobnost oti}i u kupnju. Na neki na~in, agorafobija je me-tafora za povijesno zapla{ivanje i ugnjetavanje èna.

UZ ODRASTANJE NA BRZINU

@ene u kojih se javlja agorafobija naj~e{}e potje~u iz obi-telji u kojima se nisu tolerirali dje~ji interesi. One su bileprisiljene odrasti na brzinu, postati samopouzdane i neovi-sne. U dje~joj dobi one se prikrivaju pona{anjima i osobi-nama koje im pruàju iluziju snage i samodovoljnosti. Uzreloj dobi ta fasada se, me|utim, po~inje uru{avati.

@ena koja pati od agorafobije zapravo se vra}a dje~jem,ovisni~kom pona{anju koje je propustila kao dijete. Onase dovodi u poniàvaju}e i neizvjesno stanje ovisnosti ovelikodu{nosti drugih ljudi. Poput roditelja, osoba odkoje o~ekuje brigu moè se, dakako, pona{ati tako da sepovu~e ili ne{to zahtijeva.

Agorafobi~no pona{anje moè se tuma~iti na jo{ jedanna~in: kao izlika za ne{to drugo. Mo`da èna, primjerice,nesvjesno èli ostaviti muà, ali ta pomisao u nje izazivasna`nu krivnju koju joj name}e njezin moralni kredo. Onastoga potiskuje poriv odlaska od njega. Poriv zamjenjujesvjesnom fobijom koja uklju~uje napu{tanje ku}e.Poku{aj izlaska iz ku}e u èninu umu izaziva osje}aj kriv-nje te potiskivanja osje}aja. Kona~ni je rezultat narasta-ju}i strah i opsesivno razmi{ljanje o nemogu}nostiizlaska iz ku}e.

Djetinjstvo obiljeèno kroni~nom invazijom na osobnostograni~ava odrasloj osobi slobodu druènja, kretanja ivanjskih kontakata. Takva invazija mogla se izraàvati ci-jelim nizom povreda osobnosti, od izigravanja povjere-nja, osporavanja prava na druk~ije mi{ljenje, neuvaàvanjaosje}aja, nametanja iracionalnih vjerovanja, sve dofizi~kih prijetnji i seksualnog zlostavljanja. Takvo dje-tinjstvo popra}eno bogatom ma{tom moè biti opasnavremenska bomba.

TRAUME ZBOG NAPU[TANJA IZANEMARIVANJA

Trauma se definira kao podraàj koji uni{tava osobnost iizaziva razli~ite simptome te onesposobljuje traumompogo|ene osobe. Ali, trauma moè biti i nedostatak po-draàja - napu{tanje i zanemarivanje.

Nekoliko je doga|aja koji u ranom djetinjstvu obveznoutje~u na djetetov osje}aj sigurnosti ili straha. Jedan je~imbenik - prisutnost ili odsutnost, fizi~ka ili emocional-na, onih koji trebaju brinuti o djetetu. Drugi je - ugoda isigurnost {to je pruà zagrljaj nasuprot stanju u kojem jedijete ostavljeno samo. Od klju~ne je va`nosti to {to dje-ca nau~e o svojim tijelima, svojim spolnim organima tena~in na koji se prema tomu odnose odrasli. Djecu obli-


Za predsjednika podru`nice ponovno je jednoglasno izabran Ante Star~evi}

kuje, zna~i, to {to u svezi s ulogom mu{karaca i ènanau~e prate}i pona{anje i rije~i odraslih.

Ako je ènino mjesto u ku}i, agorafobija je oblik èninogpasivnog protesta. To je separatizam osobe koja se po-vla~i, to je nespremnost u sudjelovanju, odbijanje u su-radnji o bilo kojem ìvotnom pitanju. Jo{ jedno oboljenjekoje najvi{e onesposobljava ène.

POKORNOST OBOGALJI @ENU

Kao kulturno okruènje mi urotni~ki sudjelujemo uzasu`njivanju èna.... @ene jo{ nisu za (iste) poslove iz-van ku}e pla}ene jednako kao i mu{karci. Za lo{epona{anje djece okrivljujemo majke kao da samo oneutje~u na njihove ìvote. Kada suci sude mu{karcima zazlo~ine protiv èna, kao da sklapaju urote sa silovateljimai kriminalcima, analizom kako su - kada se zlo~in dogo-dio - ène bile odjevene, gdje su se nalazile ili kolikomora da su popile.

@enama se stalno upu}uje jednaka glasna poruka: to nijesigurno, to nije sigurno, to nije sigurno. Ograni~enja na-metnuta ènama golema su i pojedine ène, mo`da zbogstresa ili traume iz pro{losti, ugrade ta ograni~enja u per-cepciju vlastite osobnosti. Na neki na~in, agorafobija jemetafora za povijesno zapla{ivanje i ugnjetavanje èna.Stolje}ima je èna bila podu~avana mrziti samu sebe,ograni~avati se i samoka`njavati. U ekstremnim okolnosti-ma èna se po~inje bojati da }e izgubiti kontrolu. Izgubivjeru u to da moè sama odre|ivati svoj ìvotni pravac isama se probijati. Osje}aj za osobnost i za osobnu sigur-nost tako je neodre|en da ona osje}a kako nema drugogizbora ve} osamiti se iza barikade ~etiri zida svojegadoma. Takva èna prestaje istraìvati i drugima prepu{taodgovornost za vlastiti ìvot. Pokornost je doista obogalji.

SAMOPOVRJE\IVANJE

SUPROTNOUOBI AJENOJLJUDSKOJSKLONOSTI KAIZBJEGAVANJU BOLISAMOPOVRJE\IVANJE je {okantna stvarnost o kojojmnogi ljudi najradije ne bi govorili - svaki oblik {tetnogili potencijalno {tetnog oblika pona{anja koje nije samo-ubila~ke naravi. U jednaku kategoriju s namjernim una-kaènjem lica te samopovrje|ivanjem tijela moè sestaviti i pu{enje, prejedanje i namjerno izlaganje riziku.

Neposredno autodestruktivno pona{anje definira se kaonamjerno izazivanje trenuta~ne i konkretne tjelesne ozlje-de. Posredno autodestruktivno pona{anje odnosi se naopetovane oblike pona{anja koje se javlja odre|eno vri-jeme i na kraju izazove samopovrje|ivanje. Kad je rije~ oposrednim oblicima, osoba naj~e{}e ne priznaje posto-janje autodestruktivnih elemenata.

Samopovrje|ivanje je te{ko razumjeti jer je suprotnouobi~ajenoj ljudskoj sklonosti ka izbjegavanju boli itraènju zadovoljstva. Ono pod upit stavlja na{a vjerova-nja u to {to bol i zadovoljstvo zapravo jesu. Namjerapona{anja u tijeku kojih se ~ovjek samopovrje|uje jest tada se umanji intenzivan osje}aj ljutnje, napetosti ili de-

presije. Taj proces uklju~uje gubitak ili prijetnju gubit-kom. Osoba koja samu sebe povrje|uje osje}a rast na-petosti, ali je nije u stanju izraziti. Kako se spomenutiosje}aj uve}ava, samopovrje|iva~ po~inje napu{tati vla-stito tijelo, depersonalizira se i podvaja kao li~nost. Po-stupak povrje|ivanja sluì joj za umanjivanje napetosti, stim da osoba obi~no ne osje}a bol i zatim se vra}a u svo-je tijelo. U biti, takva osoba stvara fizi~ku bol koja joj od-vra}a pozornost od napornih osje}aja s kojima se te{konosi.

SVE VI[E LJUDI KOJI SE SVJESNOPOVRJE\UJU

Pona{anje {kodljivo za takvu osobu moè se, zna~i, upo-trijebiti kao samopodraàj, kao bijeg od zastra{uju}ihosje}aja praznine i gubitka. în samopovrje|ivanja sluìkao jedan od na~ina umanjivanja nepodno{ljive napeto-sti ili kao sredstvo davanja odu{ka neizrecivom bijesu.Samopovrje|ivanje moè tako|er biti jedan od na~inaosje}anja u trenutku kada je ~ovjek iznutra prakti~kiosje}ajno umrtvljen. Broj slu~ajeva samopovrje|ivanjazna~ajno je porastao proteklih godina. Sumnja se,me|utim, kako ih je jo{ vi{e jer se takva pona{anja i daljeu velikoj mjeri ne obznanjuju.

U odre|enim slu~ajevima, samopovrje|ivanje je rezultatkulturolo{ki prihva}enih oblika preinaka ljudskog izgleda.Primjerice, mogu se pu{tati preduga~ki nokti ili kosa.Moè se pretjerati i u ukra{avanju tijela. Bu{enje u{ijunakitom koji pokriva cijeli rub uha i u{nu resicu primjerje bjesomu~nog pretjerivanja u ina~e prihvatljivom po-stupku ukra{avanja tijela.

Smatra se da samopovrje|ivanje nije ni u kakvoj vezi sasamoubojstvom, jer je motivacija razli~ita. Samopov-rje|iva~i napadaju odre|eni dio tijela s namjerom izazi-vanja psihi~kog olak{anja. Samoubojstvo je, pak,napad na cijelo tijelo, a olak{anje nastupi prethodno,kada se o tomu donese odluka.

ODVAJANJE OD RODITELJA -PRESUDNO ZA

SAMOPOVRJE\IVA^KO PONA[ANJE

Samopovrje|iva~ka pona{anja obi~no zapo~inju tijekommladena{tva. Nekoliko oblika dje~jeg / ili mladena~kogpona{anja moè doprinijeti razvoju sklonosti prema sa-mopovrje|ivanju. Dje~ji uvjeti uklju~uju gubitak jednogroditelja, povredu ili operaciju, fizi~ko i / ili seksualnozlostavljanje, roditeljsko nasilje i pojavu impulzivnog,autodestruktivnog pona{anja unutar obitelji. îni se dasu tri doìvljena gubitka iz djetinjstva presudna za samo-povrje|iva~ko pona{anje: davanje djeteta na tu|u njegu,

smje{taj u dom i rastava braka. U svakom tom slu~ajunastupi odvajanje od roditelja na neutvr|eno vrijeme.îni se kako oblici dugotrajne razdvojenosti za dijetepredstavljaju izniman izazov, s kojim ono ne moè izi}ina kraj. Svaki od tih uvjeta postavlja pozornicu zapoja~anu osjetljivost na gubitak, za utemeljenje iskrivlje-ne ili otu|ene predstave o sebi te za opona{anje obi-teljskog modela. Pote{ko}e vezane uz predstavu ovlastitom tijelu mogu biti povezane s preboljelomdje~jom bole{}u. Djeca mogu po~eti povezivati bol,nagr|ivanje ili operativne oìljke s osiguravanjem brige injege. Osje}aj otu|enja od vlastitog tijela tako|er je jakokarakteristi~an za djecu koja su bila seksualno zlostavlja-na. Autodestruktivno pona{anje ~esto je me|u `rtvamaincesta.

PUBERTETSKE PROMJENE KAOPRIJETE]E I ZASTRA[UJU]E

Razvoju samopovrje|iva~kog pona{anja mogu doprinije-ti sljede}a adolescentska iskustva: gubitak voljene oso-be, izolacija od vr{njaka i konflikt s njima te otu|enje odvlastitog tijela - umrtvljenje kakvo opisuju ljudi koji ima-ju slab ili nikakav kontakt sa svojim tjelesnim osje}ajima.Tinejdèri koji pribjegavaju samopovrje|ivanju ~e{}eimaju poreme}ene prehrambene navike, ne vode ra~unao osobnom izgledu i imaju pote{ko}a kod seksualneidentifikacije te obolijevaju od kroni~nih, odnosno te{kihoboljenja. Postoji sna`na povezanost izme|u samopov-rje|ivanja i poreme}aja u prehrambenim navikama. Kodadolescenata koji su u djetinjstvu iskusili osje}ajotu|enja od vlastitog tijela u ve}oj mjeri postoji velikamogu}nost da }e pubertetske promjene doìvjeti kao pri-jete}e i zastra{uju}e.

Moè biti da samopovrje|iva~ izabire odre|enopona{anje - rezanje ìla na zglavku ruke, ubode, ~upa-nje kose, tetoviranje, ga{enje opu{aka na koì ili gric-kanje noktiju - zato {to ba{ ono metafori~ki izraàvanjegove gubitke iz djetinjstva i na~in na koji je doìviopovredu svoje osobnosti. U tom svijetu samopov-rje|ivanje iskazuje obiteljske tajne i potisnutu bol.

Osobe koje se samopovrje|uju vjeruju kako su njihova ti-jela odvratna, kako zasluùju ka`njavanje i zasluùju dase s njima postupa strogo. Tijelo se koristi kao sredstvoizraàvanja onoga {to se na drugi na~in ne moè izraziti.Postoji vjerovanje da se neugodni osje}aji mogu svladatitako da se poduzme odre|ena radnja. Sva tri spomenutauvjerenja predstavljaju naru{avanje osobnosti i svako do-prinosi autodestruktivnim pona{anjima.

Ante-Ton}i Despot, dr. med.


ìvot

POBUNA OPERNIH PJEVAÂ U HNK ZAGREB

PJEVAÂ IMA I NEMA (2)

REDOVITI ~itatelji HEP Vjesnika pouzdano }e se sjetitikako smo u ovoj kolumni jo{ 1997. godine u Uskr{njemdvobroju, s nazivom "Pjeva~a ima i nema" ustvrdili izme|uostalog "Mi Hrvati imamo puno pjeva~a, ali naàlost skorouop}e nemamo pjeva~kih pedagoga koji bi te pjeva~enau~ili pjevati, tako da za svaki malo ozbiljniji operni pro-jekt angaìramo pjeva~e iz inozemstva".

Eto, sada smo, nakon pobune opernih pjeva~a u HNK Za-greb dobili potvrdu na{ih davnih upozorenja. Sindikatopernih solista i opernog zbora urgentno zahtijevaju smje-nu Mladena Tarbuka, intendanta koji je `rtveno janje i"~ijim }e uklanjanjem sa rukovode}eg mjesta svi problemibiti rje{eni?" Sindikat su razljutile intendantove izjave da uansamblu postoji osmero ljudi koji ne pjevaju i koje je onusporedio s mafijom (?). Zbog toga su po~etkom oùjkaodràli konferenciju za novinare ispred zgrade HNK na ko-joj su javnost izvijestili i o ostalim njihovim nezado-voljstvima (veliki honorari inozemnih pjeva~a, lo{akomunikacija unutar kazali{ta, poreme}eni me|uljudskiodnosi) te zatraìli Tarbukovu smjenu.

ZBORA[I - NAJNEOBRAZOVANIJIDIO OPERE

Istini za volju, mnogi od tih problema proizlaze iz toga {tose ne primjenjuje Zakon o kazali{tima, a u kojem su poje-dini ~lanci u oprjeci sa Zakonom o radu. îni se, me|utim,kako je sindikat presko~io nekoliko stuba, jer se nijepoku{ao dogovoriti s Upravom unutar ku}e, ne samo s in-

tendantom ve} ni sa ravnateljem opere, baleta i drugim ru-kovoditeljima. Sindikalci su se obratili izravno ministruBoì Bi{kupi}u sa pismom, ne samo spomenutim proble-mima, ve} i prituàba na intendanta, a poslali su pismo ipremijeru Ivi Sanaderu te Petru Selemu, predsjednikuOdbora za obrazovanje, znanost i kulturu u kojem su iznijeli~etiri va`ne to~ke zbog kojih su nezadovoljni. To su: tehno-logija rada kazali{ta, uspostava upravnog ili kazali{nogvije}a, lo{i me|uljudski odnosi te repertoar i financiranje.

Povjerenica Opere i Zbora Jasenjka Spehnjak nagla{avanezadovoljstvo intendantovim izjavama pojedinim mediji-ma koji se svode na to da su "zbora{i najneobrazovanijidio opere te neiskori{tena i potro{ena grla". Sindikalcimasmeta veliki broj premijera i izbor naslova "koji je rastjeraopubliku". Smeta im i to {to se inozemnim tre}erazrednimsolistima daju enormno visoki honorari koji doseù i do15.000 eura, dok doma}i solisti dobivaju tisu}u eura...Solisti i Zbor su o~ito iskopali ratnu sjekiru protiv inten-danta, ali i njegovih teatarskih ambicija.

INTENDANT OSOBA S OGRANIÊNIMSPOSOBNOSTIMA

Prvu pobjedu su "pobunjenici" izborili! Intendant je u svo-jevrsnom ku}nom pritvoru te }e medijima izjave davatisamo u prisutnosti ~lanova sindikata ili Radni~kog vije}a,kao da je osoba s ograni~enim sposobnostima?! S drugestrane gledano, M. Tarbuk je u svom mandatu skoro udvo-stru~io broj premijera i znatnije nego do sada otvorio vrata

inozemnim umjetnicima. Koliko se zna, nije gomilao novedugove, ali muku mu~i sa starim iz ere svog prethodnikaGeorgija Para.

Me|utim, druga strana medalje pokazuje potpuno druk~ijusliku. Maestro M. Tarbuk, kao uostalom i drugi intendantihrvatskih opernih ku}a, svjesni su ~injenice da u Hrvatskojvi{e nema onog segmenta koji operu ~ini najprivla~nijom,ali i najskupljom umjetno{}u, a to su pjeva~i - solisti!Mladi ljudi koji zapo~inju karijeru u na{im opernimku}ama imaju divne glasove, svi su preteìto lijepi, scen-ski uporabivi, ali malo tko me|u njima zna pjevati. Jer pje-vanje je jedno, a vokalna tehnika je potpuno ne{to drugo!Profesori vokalne pedagogije su naj~e{}e negda{nji sjajnipjeva~i, me|u kojima su mnogi ostvarili svjetsku karijeru.Naàlost, to im ne jam~i i uspje{nu karijeru pedagoga. Na-ime, za pjeva~ku pedagogiju pouzdano ne vrijedi sintagmakoja dovr{ava u trijumfu kolektivne osrednjosti. Jer, indivi-dualna nastava, a eklatantan je primjer vokalna pedagogija- munjevito iskazuje rezultate: kakav profesor - takav stu-dent. A rezultat imamo: potpuno pomanjkanje dobro {ko-lovanih opernih solista.

POTREBNO DODATNO [KOLOVANJEVOKALNIH PEDAGOGA

Kako u praksi, to~nije, na premijernoj predstavi, primjericePuccinijeve "Tosce", mladi nedou~eni tenor moè otpjevatiariju Cavaradossija "Recondita armonia"? Dakako, ili disto-nira ili mu puca glas u visinama! U istoj predstavi zamisli-mo mla|ahnu Toscu sa zahtjevnom arijom "Vissi d'arte"?Bez solidnog appoggia glas se u visini ljulja, iska~u ìle navratu... Kako, primjerice, bas s potpuno krivim appoggiomuz klavikularno disanje moè otpjevati prolog Fiesca izVerdijeva "Simona Boccanegre"? Moè, ali uz golemi gr~koji mu trese ramena? E, pa moè li se pred premijernupubliku s takvim glasovima? Izlaz je u angaìranju za tuprigodu inozemnih pjeva~a. Znamo li, me|utim, da kvali-tetni pjeva~i u opernom svijetu imaju ugovore za tri godineunaprijed, onda maestro Tarbuk i ostali intendanti kupujujeftinu robu za skupe novce!

Sli~no stanje je i me|u zborskim pjeva~ima - dugogo-di{nje pjevanje s nedou~enom vokalnom tehnikom tro{iglasnice puno brè od normalnog. Ako idu u mirovinu,zborski pjeva~i }e dobiti manje novca od radnika zagre-ba~ke "îsto}e" s jednakim staòm! Sve nabrojano nerje{ava se pobunom i aktiviranjem sindikata, ve} izmje-nom zakonskih akata koji omogu}uju starijim akademskimpjeva~ima raniji odlazak u mirovinu sa solidnim iznosom,jer svi su oni umjetnici i ~asno su otpjevali svoj sta`.

Rje{enje tog problema, osobno, vidim u dodatnom {kolo-vanju vokalnih pedagoga. Ne moraju i}i Carlu Bergonzijukoji napla}uje 20.000 njema~kih maraka za tromjese~nostudiranje, ima i jeftinijih pedagoga u Italiji. Jer, kako obja-sniti podatak da Hrvatska ima 20.000 diplomiranihlije~nika i ni jednog, doslovce niti jednog, vokalnog peda-goga s diplomom!

Ratko ângalovi}

RAZGOVOR POD STUPOM

Ivo Santica

MAESTRO MLADEN TARBUK, KAO UOSTALOM I DRUGI INTENDANTI HRVATSKIH OPERNIH KU]A,SVJESNI SU ÎNJENICE DA U HRVATSKOJ VI[E NEMA ONOG SEGMENTA KOJI OPERU ÎNINAJPRIVLA^NIJOM, ALI I NAJSKUPLJOM UMJETNOSTI, A TO SU PJEVAÎ - SOLISTI

oko kulture


TRAGOM POVIJESNIH NALAZA: ISTRA@IVA^KA AVANTURA

ZLATNA NARUKVICA IZ BILJAKADA surfaju}i na internetu prona|ete ne{to zanimljivo, ni slutiti ne moète kamo }e vas to odvesti uistraìvanju. Ako u jedno od traìla upi{ete BELLYE, otvorit }e vam se puno web-stranica. Istraìvanjem otomu {to u svijetu pi{u o Bilju, Baranji upisao sam ma|arsku verziju imena Bilja. Jedna od mnogobrojnihstranica koje su se otvorile imala je naslov BRACELETE PROCEDENTE DE BELLYE (YUGOSLOVIA) sa sli-kom zlatne narukvice. Znao sam da je u biv{oj dràvi bilo dva Bilja: jedno u Hrvatskoj, a drugo u Sloveniji.Jedino, hrvatsko Bilje ima i sinonim na ma|arskom Bellye te se moglo zaklju~iti da je rije~ o zlatnoj na-rukvici koja je, vjerojatno, prona|ena u Bilju. Bio je to po~etak istraìva~ke avanture.

Dalje, na spomenutoj {panjolskoj web stranici, moglo se zaklju~iti da je rije~ o ilustraciji u knjizi iz po-vijesti umjetnosti te da slika narukvice ilustrira odre|eno razdoblje. Iz kontakta s web-masterom saznaosam da je to knjiga koja je izdana samo na {panjolskom jeziku, pa mi je e-mailom poslao skeniranu fo-tografiju zlatne narukvice.

Potom, u Dràvnom arhivu u Osijeku, listaju}i po knjizi Varady: Baranya multja es jelenje, na{ao sampopis artefakata s podru~ja Baranje, izme|u ostalog i to da je u Bilju prona|ena zlatna narukvica koju jearheolog Pulsky smjestio u bron~ano doba, a arheolog Hampel u puno kasnije razdoblje, doba seoba.Moje istraìvanje se nastavilo. Uspostavio sam mnogobrojne kontakte s muzejima u Ma|arskoj,poku{avao sam u antikvarijatima prona}i arheolo{ke glasnike (Archeologiai Ertesito) u kojima je, na-vodno, objavljena informacija. Saznao sam da je o toj narukvici pisala ma|arska arheologinja AmaliaMozsolics i da su u njenoj knjizi 1973. objavljeni podaci o arheolo{kim nalazima iz bron~anog doba, ame|u ostalim i o toj narukvici. Bezuspje{no sam poku{avao nabaviti spomenutu knjigu. Ipak, iz kontak-ta s Nacionalnim muzejom iz Budimpe{te, saznao sam da se zlatna narukvica iz Bilja nalazi u Be~u uNaturhistorische Museumu. Pisao sam, slao e-mail poruke na adresu toga muzeja, ali do danas nisamdobio odgovor. Potvrdu da se zlatna narukvica iz Bilja nalazi u Be~u na{ao sam i u knjizi Sir LawrenceGowinga A History Of Art.

Preostaje mi jo{ utvrditi kada, gdje, kako i tko je prona{ao taj predivni predmet koji zasluùje mjesto usvim knjigama povijesti umjetnosti. Zbog toga, nastavljam s traganjem u nadi da }u uspjeti nabaviti itraènu knjigu: A. Mozsolics, Bronze- und Goldfunde des Karpatenbeckens Depotfundhorizonte vonForró und Ópályi (Budapest 1973).

Ako ste znatièljni i ako posjetite web stranicu http://www.artehistoria.com/historia/obras/8596.htmnai}i }ete na promijenjeni tekst. Naime, danas tamo stoji: BRACELETE PROCEDENTE DE BELLYE(CROACIA), zahvaljuju}i razumijevanju web-mastera tih stranica.

Darko Varga

prije i poslije


S MOJE PONISTRE

OKUPATORHO]EPOSAO

Ju~er je êdo podnio molbu za ponovni prijam u radni odnos. Odmah sam se vratiotrinaest godina unatrag.

[esnaestog rujna 1991. godine u rano jutro s jo{ dvadeset gardista stigao sam uselo s tridesetak ra{trkanih ku}a. Nekoliko sati traìli smo odgovaraju}i prostor i nakraju se smjestili u ove}u staju, doru~kovali i potom ugledali po{tara. Stara Marakoja nas je primila, predvidjela je da }e nas ~etnici uskoro napasti jer je po{tar nji-hov kadar. Odmah smo se rasporedili po dvojica na obrambene poloàje i po~eli seukopavati. Nakon pola sata zapo~elo je gruvanje iz tenkovskih cijevi. Bili smo nao-ruàni kala{njikovima iz kojih do tada nismo bili u prigodi zapucati, a na raspola-ganju smo imali po tri okvira metaka, dovoljno samo za nekoliko rafala. Na nasslabo, skoro nikako naoruàne, nagrnulo je 36 oklopnih vozila i dvjestotinjakjugo-vojnika i ~etnika u pje{adijskoj pratnji. Zvuci motora tenkova i oklopnih tran-sportera, pucnjava i neprijateljski povici nisu na nas djelovali optimisti~no. Kako seoduprijeti okupatoru? Povla~enje je bila jedina mogu}a odluka. Kamion~i} i Rena-ultova ~etvorka bili su nam uz noge jedina nada za spas. U tom selu nikad do tada (ani poslije) nisam bio, pa nisam poznavao teren. Naàlost, nisu ni ostali. Pomo} ni-smo mogli traìti, a i da jesmo, kada bi do{la? Jedna grupa mojih suboraca probilase glavnom cestom. Njih sedam u Renaultu!!! Dvojica su nestala i tek petnaestakdana kasnije saznali smo da su izvukli ìvu glavu. Nas dvanaest usko~ili smo u ka-mion~i}. Nakon stotinjak prije|enih metara na{li smo se skoro nasuprot tenku. Dokje cijev okrenuo prema kamion~i}u ve} smo tr~ali nizbrdo, potom u dva skoka pre-sko~ili skoro presahli poto~i} te po~eli tr~ati uzbrdo. Izme|u niskog raslinja ~izmesu upadale u {krape, ali èlja za preìvljavanjem bila je toliko jaka da smo poskaki-vali kao Blanka Vla{i}. Tenkovima i transporterima bili smo mete kakve se samopoèljeti mogu, ako je protivnik èljan crvenila izazvanog pogocima. Te{ko su nasmogli proma{iti. Vrlo te{ko! A ipak, proma{ili su! Svi smo ostali ìvi, a tr~anje pre-ma slobodi i ìvotu trajalo je dok nismo pre{li desetak kilometara...

U proteklih pet godina u mojem DP-u primili smo vi{e molbi za povratak, odnosnoponovni prijam u radni odnos, napisane od biv{ih elektra{a koji su, kako kaù, bilizavedeni pa su, dodajem, pucali, mo`da ba{ na mene... Kao {to napisah, zadnji jebio êdo...

[to mislim o podnositeljima molbi, valjda znate ili barem pretpostavljate. Zna sekakva je sudbina takvih molbi...

No, {to ako nas Europa i razni "dobronamjernici" prisile da êdu i ostale biv{e elek-tra{e primimo natrag na posao? êdu, koji je pucao u mene, vas ili nekog tre}eg,svejedno. Uf! A, s druge strane, {to ako je êdo namjerno proma{io? Jer, te{ko daje mogao proma{iti...

Ruku na srce, ipak, i êdo i njegovi istomi{ljenici biv{i elektra{i, bili su na drugoj(okupatorskoj) strani. Neka ih zaposli elektroprivreda dràve za koju su se borili. Ito~ka!

Dr Aèn

OTMICA DIREKTORAPro{log ponedjeljka u 8,15 sati zazvonio je telefon. S druge strane oglasio se ozbi-ljan, dubok, miran i hladan glas: "Oteli smo va{eg direktora. Pripremite otkupninuod sto tisu}a eura u stinim nov~anicama s nepovezanim serijskim brojevima. Akopozovete policiju, aktivirat }emo eksploziv u trafostanici Mala loà. Javljam se zatrideset minuta s novim uputama." Tuuu tu tu... nastavilo je tuliti kad je iz ruke tajni-ce ispala telefonska slu{alica.

U izvanrednoj okolnosti sastao se Kolegij. [to u~initi? Koga zvati: policiju, obitelj,banku ili Upravu? Ma kakvu banku - odakle novac Podru~ju!? Vrijedi li direktor Po-dru~ja toliko eura? - upitao je glavni informati~ar. Treba li otmi~arima ponuditi manjiiznos? Kolegij je odlu~io od Uprave zatraìti upute. Uprava je bila brza i jasna: oba-vijestiti Policiju, podi}i novac, ne zvati direktorovu obitelj, ~ekati upute otmi~ara.

Policija je skeniranjem otkrila da je poziv upu}en s mobitela direktora Podru~ja, aubrzo ga je i na{la u kontejneru za sme}e u sredi{tu grada. Trafostanica Mala loàje, ako je suditi po oznaci na ulaznim vratima, doista bila minirana.

Uskoro je direktorov zamjenik primio poziv s uputom o mjestu i na~inu razmjeneskupe torbe i direktora.

To~no u 10 sati u kafi}u Balancana, direktorov zamjenik predao je praznu torbumla|ahnoj plavu{i, a trenutak kasnije u kafi} je u{etao direktor podru~ja. Time jeuspje{no zavr{ila vje`ba koju je osmislio Tim za koordinaciju poslova sigurnosti.Ma nije, {alim se, sve sam ja izmislio.

U posljednjih petnaest godina u Hrvatskoj je sve mogu}e. Je li mogu}a i otmicadirektora podru~ja? A tek predsjednika ili ~lana Uprave?! Ho}emo li znati pravodob-no i ispravno reagirati? Dakako da ho}emo. Ne damo mi na{e direktore i Upravu.

Dr Aèn

LEDENJACI U PAKLU

Sivi od vru}ina i pro{arani dubokim pukotinama, mo}ni{vicarski alpski gle~eri smanjuju se pod ljetnim suncemrekordnom brzinom. Znanstvenici se ne moraju nu`noslagati oko uzroka toplinskoga vala koji je podigao tem-perature u Europi, ili o tomu koliko ljudi doprinose glo-balnomu zatopljenju; ali visoko gore u Alpama, rezultatisu vidljivi. Alpski ledenjaci, izvori{ta nekoliko najve}iheuropskih rijeka, ve} se vi{e od stolje}a povla~e, ali gu-bitak se leda (pro{le godine) ubrzao zbog porasta tempe-rature. "Brzina otapanja je tri do ~etiri puta ve}a oduobi~ajene," rekao je Charly Wuilloud, predsjednik odje-la prirodnih opasnosti pri dràvnom {umarskom odjelu.

Izvor podataka: Reuters News Service, via Planet Ark

[vicarski permafrost se otapa. Kako led postaje nestabil-niji, prijetnja nesre}a zbog obru{avanja stijena u Alpamapostaje sve ve}a. Na Matterhorn je penja~ima ve} za-branjen pristup. 50 posto podzemnih voda u [vicarskojzaga|eno je pesticidima. Kad bi to bilo sve... Jer, Japancive} rade bolje satove, u ostatku svijeta sira ima vi{e negose u knjizi dade natiskati, a ~okolada... Tu ne pomaè nisvizac koji je omata u staniol; vidjeli ste snimke; a jeftinijeradne snage doista nema.

Ostala je Ricola, ostale su ljubi~aste krave, ostale su bankei njihovi novi proizvodi, hitovi kao {to su skrivanja podataka,dokumenata, skupog a beskorisnoga kamenja, ù|enihmetala, i drugih ~udnovatih roba u podalpskim trezorima.Ali, priroda koja je izvornu [vicarsku ~inila doista jedinstve-nom, otkazuje vjernost istini s nekada{njih razglednica.

Nije da se bojim za [vicarce. Oni su toliko poslovno pa-metniji od ostatka Europe da }e potrajati prije nego ih si-tuacija sravni, a kamoli ulekne u odnosu na druge narode.Bojim se, zapravo, za drugu malu zemlju, kojoj je prirodapodarila nepojmljivu raznolikost i neizmjerna bogatstva namalo kvadratnih kilometara, ali tamo se bogatstva rasta-paju pod vru}im, nespretnim prsti}ima uro|enika. U slici:

Kamera obilazi oko velikoga stola za kojim sjede ljudi i go-ste se, a naokolo je mnogo posluìtelja. Oni na stol dono-se svakojakih |okanija, kako se omaklo jednom biv{emprijatelju. Kako zabava ide, sve se vi{e gostiju podnapilo.Vidjev{i to, i posluìtelji putem gricnu i srknu. S vreme-nom, polako i prisjednu za stol, me|u goste. Malo kasni-je, svi su se na to navikli, i gostiju bude kao ~arolijom, svevi{e. Iz dalekih prostora, uletjet }e u orbitu oko stola noviradnik. Prije ili poslije, serija tih pojava }e se ponoviti. Za-bava se nastavlja, u pjesmi i zveci ~a{a lete sati, dani,tjedni, tiho poput bijelih sova. I tada:

Na stolu, sve manje hrane. Za stolom, sve vi{e gostiju.Oko stola, sve manje posluìtelja. U prostoru, sve vi{edaljine. U daljini, sve vi{e mraka. I radne ti{ine.

Posljednja slika: svi sjede za praznim stolom i osvr}u sepreko ramena, pogledavaju}i u mrak iza le|a, mrak iz ko-jega vi{e nitko ne dolazi i ni{ta ne donosi. Zlokobna ti{inanajavljuje ne{to ru`no i opasno. Me|u negda{njim gosti-ma i posluìteljima ima nelagode, ali vi{e nema razlika.Jedni i drugi, jednaki u jelu i pi}u, sada su tek...

Jer, polako im postaje jasno; naokolo i daleko, u svemir-skomu mraku ima i drugih stolova... ima pohlepnih, imagladnih... a meso je odnekud moralo stizati.

Jo{ treba objasniti za{to slikom vlada mrak. Prvo, zato jerse ljudi mraka boje, nenavikli da se svim osjetilima sluèpodjednako. [estim ~ulom ponajmanje. Potom stoga, dabolje opi{em {to se vidi u krugu koji svije}a nasred stola

moè dose}i. I na kraju, svi znaju da je svjetla nekad i bilo;mnogo rasko{noga svjetla koje je sjajilo posvuda, iznad,pa i izme|u stolova te hladne poslovne svemirske gostio-nice. Ali kako se zabava razmahala, broj se svjetiljakapo~eo smanjivati. Svjetla su se bez zvuka, upozorenja iprecedensa gasila.

Jer vi{e nije bilo nikoga da o njima brine.

ODJEK POBJEDE

Pobje|uju}i u ime svih zagovornika oceana, savezni jesud u Kaliforniji ju~er odredio (datum ~lanka!) da Ame-ri~ka mornarica ne smije globalno primjenjivati novi so-nar za traènje podmornica, jer je vojska propustilapo{tivati savezne zakone prigodom utvr|ivanja moè lisonar na{koditi kitovima i ostalim morskim ìvotinjama.Istodobno, sutkinja Elizabeth Laporte odbacila je zahtjeveokoli{taraca, da se potpuno zabrani uporaba sonara urazdoblju mira.

Naloìla je Mornarici i organizacijama za{tite okoli{a dadogovore plan koji bi omogu}io ograni~enu uporabu tetehnologije u podru~jima koja se ne smatraju bogatimamorskim ìvotinjama. Okoli{tarci, koji su godinama do-kazivali da veoma glasni zvuci niske frekvencije koje so-nar emitira mogu uzrokovati ozbiljne povrede kitova,dupina i pliskavica, bili su odlukom zadovoljni. Ali Bu-shova administracija koja u ime nacionalne sigurnostièli podrezati okoli{ne zakone, mogla bi zaobi}i sudskuzapovjed, ako kroz Kongres proguraju zakon koji bi omo-gu}io {iru uporabu takve tehnologije sonara.

Izvor podataka: San Francisco Chronicle, Jane Kay, 27.kolovoz 2003.

Kaè jedan me|u poznanicima koji, kako se {alimo, nosiglavu samo da mu ki{a ne bi padala u èludac: "[to te toli-ko boli o kitovima, komu oni trebaju, zar ne zna{ da svakitjedan na cestama gine vi{e ljudi nego {to kitova uop}eima?"

Upravo sam ga stoga ovako i najavio. Prepoznat }e selako, ako ikada pro~ita {togod dulje od naslova s kutije ci-gareta. Za {to nema znatnije vjerojatnosti. A takvih su namuzoraka H. Sapiensa doista prepune i prometnice, i sta-dioni, i druga mjesta izvorno zami{ljena kao kvalitetnija.Ali protiv toga nemam ni{ta. Mislim, ni{ta djelotvorno.

Roditeljima koji èle da im djeca izrastu pametnija sigurno}e se dopasti eko - igra Imanema. Idealna je za obiteljskeve~eri, umjesto manje ma{tovitih TV dometa.

Prvi zapo~inje s pitanjem: [to bi bilo... i tu treba smislitine{to ludo, naizgled nemogu}e, ne{to {to ni u snu... reci-mo: ...kad bi nestalo mi{eva? Ostali uokrug redom odgo-varaju, reagiraju}i na nevolju kako najbolje znaju i umiju.Odgovori moraju slijediti obja{njive logi~ke linije. Nastav-lja se iz stanja koje je spomenuo prethodnik. Ne}ete mo}ipovjerovati kamo i dokle vas to moè odvesti!

Poku{ajte na takav na~in istraìti kakav bi bio svijet beznafte, ili ìvot bez stabala; samo s travama i grmljem, ilida ne smije{ u}i u otrovno more. [to bi bilo bez kokoso-vih oraha, bez komaraca, bez bilo ~ega {to vam se sadapri~inja normalnim dijelom postojanja, ìvljenja ili okoli-ne? Igra zavr{ava kad se nijedan igra~ po redu odgova-ranja ne moè vi{e ni~ega novoga prisjetiti. Vidjet }etekako svijet moè nestati iz naoko bezna~ajna razloga!

Druga igra, Preìvljavanje, jo{ je jednostavnija, a tako|ervrlo pou~na i otkriva svega i sva~ega o ljudima koji suvam najbliì. Uobi~ajen scenario izgleda ovako:

U jednoj okladi uloìli ste ìvot. Ne doslovce; ve} svojsada{nji na~in ìvota. Va{ protivnik se obvezao da }e vas,ako izgubi, doìvotno i obilno zbrinjavati. Zna~i, mogli steosvojiti ili izgubiti - dobar ìvot. Sre}a je vre}a, pa ste ok-ladu izgubili.

Morate bezuvjetno otputovati na daleki otok. Tamo }eteostati do kraja ìvota, bez ikakvih izgleda na povratak.Donde se moè samo avionom, jer je putovanje brodompreopasno. Otok je tropski. Okrugao. Promjer dvije milje.Ima ìvotinja, nema ljudi.

Zbog ograni~ene nosivosti, moète ponijeti najvi{e tonutereta u sanduku koji }e padobranom spustiti u pli}ak. Usanduk ne stane nijedan predmet dulji od dva metra. Da-kako, osim uèta. Klimatske okolnosti su vam poznate.Ograni~enje potrep{tina je ukupna teìna i dimenzije san-duka. Polazite za tjedan dana. [to }ete ponijeti?

Svaki igra~ treba sastaviti popis, s naznakama predmetakoje misli ponijeti, i to u ograni~enjima zadanima napo~etku pri~e. Nakon toga, slijedi analiziranje svakogasanduka i obja{njenja sadràja. Kad je svaki igra~ obja-snio i opravdao svoj izbor, naglo koliko i naravno dolazi dopromjena okolnosti.

Prvi je avion u kvaru. Mogu}e je ponijeti samo pet stotinakilograma, jer druga je letjelica smanjene nosivosti, otokje daleko pa avion nosi najve}i teret u obliku goriva za do-let i povratak. Svi trebaju reducirati stvari. Na polovicu.

Onda opet smanjite. Varijacije su mogu}e, kako je vidlji-vo, do u beskraj. Sa tropskoga otoka, scena se za~asmoè preseliti na arkti~ki led, usred pustinje, ili navrh Ve-lebita. Transport ograni~ite dimenzijama ili drugim poseb-nostima. Na primjer, nema metalnih predmeta. Svi znajuda se uvjeti iz oklade moraju po{tivati. Prema tomu, gu-bitnik se mora prilagoditi okolnostima. Moè biti te{ko, alijama~no je i zabavno.

Moj nesretni poznanik s po~etka teksta uvijek i svakamonaj~e{}e nosi oru`je i municiju i uvijek je neprijateljski ok-renut okolini u koju padobranom slije}e. Kad ga upozori-mo da na taj na~in ne}e mo}i dugo boraviti u okoli{u, onkaè: "Pa {ta onda, nitko ne ìvi vje~no."

Zato mo`da nije lo{e prilagoditi pravila jednim malim pri-vidnim paradoksom. Ne {aljite ljude u novi ìvot nadoìvotno. Najavite mogu}nost povratka u sada{nje okol-nosti. Kroz nekoliko godina. Zanimljivo je kako ljudi kra}irok bolje razumiju.

Usput, bolje }ete procjenjivati one kojima su izjave puneekstrema poput Nitko, Svi, Uvijek, Nikad, Ni{ta, Sve... i Ja.

PRECRTAVANJE RISA

Ugroèni Iberijski ris bliè je izumiranju nego ikada, {to jeizravna posljedica serije uni{tavaju}ih poàra koji supro{loga ljeta zahvatili Portugal, u razdoblju vala vru}inakoji je prekrio kontinent. Tek je negdje 120 primjeraka risaostalo u divljinama Portugala i jugozapadne [panjolske,kao ostatak od 3000 ìvotinja iz razdoblja {ezdesetih godi-na. Dijelom zbog krivolova koji je prorijedio vrstu tihma~aka {iljatih u{ki, glavni je problem ipak u manjku riso-ve lovine, divljega kuni}a. Bolest je izbrisala mnogokuni}a, a potom su poàri uni{tili tisu}e hektara njihovastani{ta. "Glavni problem risa, manjak lovine, postao jeupravo jo{ ve}i," rekao je Eduardo Goncalves, predsjednikkonzervacijske grupe SOS Lynx, "Nalazimo se pred prvimizumiranjem velike ma~je vrste u modernomu dobu."

kugla na kosini (XV.)


Pregr{t svakodnevnih sli~ica na{eg svijetaSkuplja~, prevoditelj i komentator: M. Filipovi}

Izvor podataka: Terra Daily, Agence France-Presse, 27.kolovoz 2003.

Pribliìli smo se pravoj tragediji, jednoj od onih klasi~nih,jednoj od krupnih plo~a dobre namjere me|u onima koji-ma je poplo~an put u pakao. Ljudima je manje zamjetno dasvakoga dana nestaje {est ìvih vrsta, jer misle da je rije~ odalekim, nepotrebnim oblicima ìvota koje nismo jeli, ni-smo dràli u kavezima, nismo prera|ivali u mast protivbora, pa stoga nisu ni~emu ni sluìle. Risa ljudi poznaju, tu}e se ìvotinju htjeti sa~uvati, makar na naivan na~in koji to-liko ~esto zovemo znanstvenim. Opet, u tom pogledu sveje manje klasi~nih umnjaka koji su znanost koristili za podu-piranje svojih dohodaka i kongresnoga turizma, a pojavljujese nara{taj kojemu je svanulo; koliko od realnog uvida ustanje stvari, toliko i od pogleda na neke me|u prethodnici-ma, slavljene bijeloko{ulja{e praznih o~iju.

Ris je na~elom klozet-papira povu~en na egzistencijalnunizbrdicu, jer je netko iz nehaja upropastio njegov izvorprehrane. Da, moèmo kazati i daje bila rije~ o masov-nom oboljenju, o epidemiji me|u kuni}ima, ze~evima iostalom sitnom {umskom ìvlju, ali ni bolest nije do{la sMarsa. I previ{e se razloga epidemijama natje~e za statusnajva`nijega. Od parceliranja stani{ta i zaga|enja okoli{a,preko neodgovaraju}e redukcije prirodnih neprijatelja,mogu}e i zbog umjetnoga uzgoja i kriànja rasa, tko }esve konce pohvatati, kuni}u je krenulo krivo. Prije kuni}avjerojatno je stradala i lisica, prirodni broja~ ze~je popula-cije, a u narodu poznata po koko{ima. I tako, otkrivaju}ikako kula od karata reagira na izmaknutu kartu, gledamokako se ru{i i jedna od naizgled ja~ih: toplokrvni sisavac.To razumijemo bolje nego {to razumijemo nebrojene kva-drilijune pobijenih mikroba (~isto ~isto i blistava bjelinaistinske ~isto}e savr{ene bijelosti nebeske bljedunjavosti,

odsad u novom, jo{ {arenijem pikl pakl poklonpakovanju...). Razumijemo bolje i od pogleda na TV slikuodrije{ene mreè pod kojom srebrna tijela trzavo umiru,dave}i se od zraka, dok slu{amo stereo monoton kojituma~i tone i dolare. Jer razumjeti ribe nismo ni poku{ali.Risa àlimo ~ak i kvalitetnije nego ptice, koje pred o~imana{e svijesti i zakona znani neznanci li{avaju stani{ta,pale}i i àre}i zbog svojih interesa. Damice omotane ukrzno sve ~e{}e gledamo prijekim okom, jer bolje razumi-jemo doga|aje u kavezima spojenima na ispu{nu cijev uuzgajali{tima krzna{a. Zmijske cipele jo{ nam nisu doprledo savjesti, ali praznovjernih veli~anja neshva}ene prirod-ne uloge pojedinih ìvotinja ne moèmo se osloboditi.Pogledajmo samo {aljiv izbor imena u uobi~ajenu vojno-mu nazivlju!

ôvjek, kako to naivcima gordo zvu~i, èli preuzeti, uvijeki svugdje, svu kontrolu, ali ne èli je trajno. Tek toliko, ~inise, da vidi moè li. Kao malome djetetu, za~as }e mu do-saditi i prihvatit }e se ~ega drugog. Ne bude li vi{e risa,brinut }e nezvano i netraèno brige kakvoga drugog stvo-renja. Uporno i savjesno. Dok ne nestane.

KOZOM PROTIV KOROVA

Ako vam nije palo na pamet da pozovete nekoliko tucetakoza u svoje dvori{te, mo`da jo{ nije kasno. Sretno stado~etverono`nih grickalica korova moè o~istiti invazivnevrste i drugo neèljeno bilje bez konkurencije i to djelot-vorno{}u prijateljskom prema okoli{u. [a~ica pastira uzapadnom dijelu Sjedinjenih dràva zara|uje za ìvot pre-voze}i svoje kozli}e i jari}e s jedne zakorovljene parcelena drugu. Hillary Rosner, okoli{na novinarka i nova vla-snica dvori{ta isku{ala je taj zadnji krik trenda, da bi otomu kasnije napisala izvje{taj pun pohvala.

Izvor podataka: Grist Magazine, Hillary Rosner

U nas jo{ nitko nije, ~ini se, do{ao na ideju da bi koza mo-gla pomo}i u rje{avanju pitanja ambrozije, modernog uzro-ka moderne alergije, ili da bi organiziranom ispa{omdjelotvorno smanjili mogu}nost {irenja poàra. Stremljenjasu vidljiva samo prema kozli}ima, naj~e{}e s ra`nja, dok sebavljenje drugim aspektima kozarstva ili ov~arstva prepu{tazaboravu. Ili, tu`no kako ve} moè biti, nekomu drugom.

Najtu`nije je ipak kada se {ansa u cijelosti mijenja za po-drumske sobi~ke u gradovima. Poslije malo vremena, kadmiris kostrijeti djelomice izvjetri, novi gra|anin se moèslobodno pretvarati da je koza strana rije~ i bez ikakvihprimisli quasi otmjeno prionuti oglodavanju njezine djece.

Nerijetko sam pratio razgovore o zanemarivanju o~ite i,hmm, multidisciplinarne koristi od kozarstva i ov~arstva.Redovito se, i to ve} u prvih pet minuta, dogodi zdravadoza inspiracije, plus ultra ~u|enje {to vlada ne podijelizainteresiranima i nezaposlenima manja stada i na petgodina ih oslobodi pla}anja poreza. To se, dakako, moèu~initi prate}i i reguliraju}i djelatnost, da se uistinu po-mogne razvoju tih stada i sprije~e malverzacije. Lokacijeza napasanje moè zamijetiti svatko koji je, putuju}i, skre-nuo pogled s ceste; praznih prostranstava nam ne man-jka! Ipak, u razvoju gospodarstva takvih ideja o~ito nema.Opet, ~ak i uz o~igledne i o~evidne ljude nesposobne zabilo kakav odgovoran rad, ne mogu vjerovati da me|u to-likim brojem nezaposlenih nema podobnih za takvu dje-latnost. Bit }e da je ipak rije~ samo o visini mnogihuzdignutih nosova.

A zapravo, opet je vidljiva samo {teta. Jer ideja je dobra.Proizvodnja hrane jedini je pravi internacionalni posao, aHrvatska ima... Ali to nas vra}a na po~etak.


OÛVATI ENDEMSKO BILJE

RUSCUS HYPOGLOSSUM L. - [IROKOLISNA VEPRINAPriprema za ulazak Hrvatske u Europsku uniju obavljase intenzivno u svim segmentima dràvnog ìvljenja idjelovanja. Ministarstvo nadle`no za za{titu okoli{a Re-publike Hrvatske tako|er je uklju~eno u taj program teu suradnji sa HEP-om formulira nacrt zakona o za{titiprirode vezan za aktivnosti HEP-a kod izgradnje iodràvanja elektroenergetskih objekata - vezano za flo-ru i faunu. Zatraèna je pomo} HEP-a da svojim prije-dlozima i dugogodi{njim iskustvom sa terena obogati iunaprijedi taj projekt. Posebnom osjetljivo{}u premaza{titi roda, HEP je primjerom dokazao svoj stav prematpm pitanju konkretiziranom kroz prijedloge Ministar-stvu. Zanimljiv je podatak da ZDV-i raznih naponskihrazina, odnosno koridori kojima prolaze, pokrivaju veli-ke i raznovrsne vegetacijom obrasle povr{ine. Nu`no ihje odràvati i sje~om raslinja, odnosno tarupiranjem iliraznim motornim alatima kositi i ~istiti. Prigodom~i{}enja trasa stradavaju mnoge rijetke, pa ~ak iza{ti}ene vrste biljaka. Bitno je da u vremenu koje do-lazi, na postoje}im kartama trasa ZDV-a evidentiramo iozna~imo mjesta sa za{ti}enim raslinjem u svrhuupoznavanja sjeka~a koji ~iste trasu. Pri redovnimgodi{njim pregledima trasa i ZDV-a lako se mogu

uo~iti i prijaviti mjesta na kojima raste endemsko biljete ih ucrtati u karte (imamo brojeve na skupovima). Su-radnju treba aktivirati i na lokalnoj razini s ljudimazaduènim za ekologiju.

Na podru~ju HEP-a Poèga, dio zra~nih dalekovoda pro-lazi kroz za{ti}eno podru~je Parka prirode Papuk, gdjedjeluje stalna slu`ba. Dio ZDV-a koji prolazi kroz {umskepredjele prema Zve~evu rekonstruiran je poluizoliranimvodi~ima u svrhu sigurnosti napajanja, a smanjena jedevastacija prosjeka {to se pokazalo jako dobrim rje{e-njem. Poè{ko gorje je bogato raznolikom vegetacijom imnogim vrstama endemskog bilja me|u kojima suobi~na tisa, ozimnica, boìkovina, lovorski i crveni liko-vac, kockavica, {irokolisna veprina (RUSCUSHYPOGLOSSUM L.) i mnoge druge vrste. Posebno jeizloèna istrebljenju {irokolisna veprina radi prodaje natr`nicama i cvje}arnama za dekoraciju, a svoju draìsti~e za Boì}nih blagdana kada se u pazu{ku listi}a po-javi prekrasna crvena bobica. Hrvatske {ume su prekom-jernom sje~om smanjile biljno bogatstvo, pa akouspijemo i nekoliko ogrmi}a sa~uvati ispod na{ih trasa,bit }emo iznimno sretni! Mirko Vei}, Poèga

Posebno izloèno istrebljenju - {irokolisnaveprina

VEDRANA RUDAN: LJUBAV NA POSLJEDNJI POGLED

ZAKONOM [AKE PROTIVZAVJETA LJUBAVIPOSLJEDNJIH godina, kada se sti{alo ratno nasilje, po-zornost na{eg dru{tva sve se vi{e usmjerava prema onommirnodopskom. A to je nasilje svih vrsta, od najraspro-stranjenijeg u obitelji, do onog u {kolama, domovima, nastadionima, radnim mjestima... Nasilje obuhva}a punotoga: od ve}eg ili manjeg psihi~kog ili fizi~kog uznemira-vanja, pa do onog koje zavr{ava tragi~nim posljedicamakakvo je, primjerice, ubojstvo. Zajedni~ko mu je to da jeuvijek usmjereno prema onom slabijem i nemo}nijem. Uprilog ~injenici da je nasilni{tvo postala masovna i nimalobezazlena pojava u svim sredinama govori i jedan od po-sljednjih na{ih biltena s kraja pro{le godine, u kojem jeobjavljen Pravilnik o postupku i mjerama za za{titu dosto-janstva radnika. On nas {titi od uznemiravanja koje, uz to{to ima obilje`ja kaznenog djela, predstavlja i osobitote{ku povredu obveze iz radnog odnosa.

MRA^NA STRANA BRAKA

[to je to u ljudskom bi}u {to ga, u pravilu od malihnogu, tjera prema - nasilju, pitanje je kojim se mnogibave, svatko na svoj na~in, po~ev od psihologa, psihija-tara, sociologa, pedagoga, socijalnih radnika, ~uvarajavnog reda i mira, sudaca, pa do novinara i spisatelja.Od svih nasilja svakako se najvi{e zgraàmo nad onimgdje su `rtve djeca, ali ni{ta manje ni onim nad ènama.Tom nasilju bila je posve}ena i jedna od emisija Latinice,koju je njen autor Denis Latin nazvao Mra~na strana bra-ka. Sve ~e{}e se po na{im ve}im gradovima organizirajujavni istupi me|unarodnih organizacija i nevladinihudruga protiv tog i takvog zlostavljanja èna. Jo{ su namu svjeèm sje}anju kartonski likovi u prirodnim veli~ina-ma s imenima èna ubijenih od njihovih supruga i par-tnera tijekom pro{le godine ispred kojih smo, sazebnjom, nevjericom i ogor~enjem, zastajali naJela~i}evom placu ili u splitskoj Marmontovoj ulici. A nazloslutno pitanje: koja je sljede}a?! nismu dugo ~ekaliodgovor. Stigao je, naàlost, iz Osijeka, Sinja... Stoga iosnivanje sigurnih ku}a (poput onih u Istri) na anonim-nim adresima, u kojima }e se na odre|eno vrijemeudomljavati ugroène ène i njihova malodobna djeca,postaju nu`nost i na{eg dru{tva. Jer o~ito je da u na{imdomovima ima sve vi{e stuba niz koje mi ène, ovako ne-spretne i s dvije lijeve noge, sve ~e{}e padamo. A kodpada ti se sva{ta moè dogoditi. Od onog da poplavi{ inatekne{ ispod oka, pa do toga da se okiti{ hematomimapo cijelom tijelu, lomi{ zube, nerijetko i kosti. Sve u sve-mu, da bismo sa~uvale krhki i nes(p)retni tjelesni inte-gritet morale bismo, jo{ dok smo male, barem nau~itihodati. [to jo{ uvijek nije jamstvo da se ne}emo, u tre-nucima inspiracije na{ih sparing partnera, poskliznuti. Itako vi{e puta, ba{ kao iz onog vica o Muji, sucu, ~akiji ibanani.

PSOVKA KAO IZRAZ NEMO]I

Jedna od go{}a u ve} spomenutoj Latinici bila je i rije~kanovinarka, kolumnistica tjednika Nacional i spisateljicaVedrana Rudan, autorica poznatog romana Uho, grlo, no`,

koji je ve} u tri navrata adaptiran za kazali{nu scenu i pre-vo|en na vi{e jezika. Taj njen prvjenac vrlo brzo slijedidrugi roman Ljubav na posljednji pogled u izdanju AGM-a,Biblioteka Azbest (Zagreb, 2003.).

Ne mogu re}i da sam gorljiva zagovornica spisateljskogstila Vedrane Rudan. Uz svu moju liberalnost, nara{tajnu ispolnu pripadnost, koja me ~ini bliskom autorici, psovkanije moj odabir u izri~aju, ma o ~emu se pisalo i ma kolikovjerno to oslikavalo govor na{ svagda{nji. Posebice ne hi-perprodukcija psovki, koja obiljeàva prvi roman i njegovujunakinju Tonku. Me|utim, prihva}am i autori~ine razloge,navedene u jednom od mnogih intervjua: Ne smatram dasu psovke po sebi ne{to dobro ili lo{e, niti su po sebi pro-vokacija. Psovka je u mojoj knjizi samo izraz nemo}i ~ovje-ka pred Mo}i, pred silom.

Opekav{i se, kao ~itateljica, na tom prvom romanu-vulka-nu ovaj drugi se nekako lak{e probavlja. Premda se, za-pravo, nastavlja i produbljuje jednaka tema zlosretneènske sudbine. Me|utim, ovoga puta nema rata, nemanepoèljnih krvnih zrnaca u rodoslovlju, nema izvanbra~nedjece i svega onoga {to uz to ide. Autori~ina pozornostponovno se fokusira na ènu - `rtvu, Tildu. U svim godina-ma njenog ìvota, u neposrednoj blizini uvijek je bio nekinasilnik: prvo otac, kojem je bila dijete, potom suprug, skojim je imala dijete. A nasilje kao da nose u genima i na-silnici i `rtve, prvi da ga prakticiraju, drugi da ga strpljivopodnose, jer njemu je izloèna Tilda, ali i njena majka, ba{kao i svekrva. Svaka unutar svoja ~etiri zida, daleko od po-gleda javnosti. Knjiga je napisana kao Tildin podulji mo-nolog u kojem se ona brani pred sucima za ubojstvomuà. Ona, zapravo, prepri~ava svoj ìvot, u isje~cima,nabacano i rastrgano, na trenutak vra}aju}i se u pro{lost,na trenutak opet iznose}i sada{nje doga|aje. S prizorimaiz bra~nog ìvota isprepli}u se prizori iz lova~kog ìvotakoji je, za njenog supruga, va`niji od onog bra~nog. Lovuje sve podre|eno, a ubojstvo srne, u kojem njezin mu` to-liko uìva, dovest }e i do jednako tako krvavog raspletanjihovog braka.

ZA NASILNIKA NEMA PRAVILA, ZANASILNI[TVO OPRAVDANJA

Po ~emu je ova knjiga druk~ija od drugih?! Po tomu {to jenetko u na{oj knjièvnosti, po prvi put, na ovaj na~in, ot-voreno prozborio o èni - `rtvi, èni koja je sazrijev{i izavr{iv{i {kolu imala sve pretpostavke da, pobjegav{i odzlostavljanja u primarnoj obitelji, kona~no prodi{e, budesamostalna i sretna. Kao zalog te sre}e u sekundarnoj obi-telji trebao je biti naizgled bri`ljiv odabir bra~nog druga:pametnog, zgodnog i uvaènog suca koji bi, prema naraviposla, ako ve} ne prema vlastitoj naravi, trebao znati {tojest, a {to nije prihvatljivo pona{anje. Ako ve} ne u ljud-skom, a ono barem u moralnom, pravnom, odnosnodru{tvenom smislu. Ali, kada vas kadija i tuì i sudi ondatu pravde nema, a o sre}i da i ne govorimo.

Uz sve ve} spomenute zamjerke na ikonografiju spisa-teljstog stila Vedrane Rudan, jedno joj treba priznati: ima

petlju (ona bi to rekla druk~ije, ali razumijemo se). Proz-borila je otvoreno, bez dlake na jeziku, o svoj bijedibra~nih i obiteljskih odnosa, koju se nastoji o~uvati odpogleda i intervencije sa strane. Jer, sve {to je zami{ljenokao dobro i lijepo, a brak i obitelj to jesu, odabir krivogpartnera moè uni{titi, pretvoriti u pakao. Vedrana je htjelare}i ono {to se svakodnevno potvr|uje u praksi, a to je~injenica da za portet zlostavlja~a nije bitna dob, naobraz-ba, materijalni i dru{tveni status. Nasilnici su i mladi i sta-ri i imu}ni i oni koji sastavljaju kraj s krajem, oni bez {kolei oni s diplomama, oni {to metu ulice i oni {to s godinamapometu ljudsku du{u i dostojanstvo. Pravila nema, pa jenasilnika tim teè prepoznati na prvi pogled, kadazapo~inju mnoge ljubavne pri~e s neizvjesnim zavr{et-kom. A taj, naàlost, moè biti tragi~an za oboje, poputovog u romanu o ljubavi na - poslednji pogled.


u svijetu knjiga


UZ SVE ZAMJERKE NA "IKONOGRAFIJU" SPISATELJSTOG STILA VEDRANE RUDAN, JEDNO JOJ TREBAPRIZNATI: IMA PETLJU, JER PROZBORILA JE OTVORENO, BEZ "DLAKE NA JEZIKU", O SVOJ BIJEDIBRA^NIH I OBITELJSKIH ODNOSA, KOJU SE NASTOJI OÛVATI OD POGLEDA I INTERVENCIJE SASTRANE

Ako skuì{, u nekim godinama to mora{ skuìti, da jepri~a o sre}i samo manipulacija dobropla}enih psihi-jatara, psihologa i autora priru~nika Kako u~initi prvikorak i taknuti zvijezde, sve je lak{e. Sre}e nema, udvoje najmanje, zato, ~emu analize, dugi razgovori,potreba da se nekome ne{to objasni. Nitko nikoga neslu{a. Nikad on ne}e shvatiti o ~emu ja govorim. Ve-lika je stvar ako kuìm da on ne kuì. Oti}i ne mogu.Bojim se. Ponekad }u zaurlati, da sebe uvjerim dasam ìva. On }e urlati ~e{}e. Dobit }u udarac u gla-vu, slomit }e mi ruku ili nogu, ìvot }emo provesti uratu do ruba istrebljenja. Morat }u se ~uvati samo-saàljenja, opakih misli da je drugima bolje, la`nihspoznaja kako borba ima smisla, potrebe da ga pro-mijenim, nade da }e se sam promijeniti, nastojanjada mu kaèm da nisam kriva. Morat }u vi{e {utjeti,{utjeti, {utjeti. On nikad ne}e prije}i rub. Njega i netreba prelaziti, j.... `rtvu koja se ne rita, nego leì, kre-pana i krvava, me|u nogama pobjednika. Nije to to.Junaku treba ìva `rtva. Ni ma~ak se ne igra s mrtvimmi{om. Mi{ moè biti na~et, crijeva vani, jedno okona sredini kuhinje, rep ispod ormara, ali, sve dok semi~e, ma~ki je zanimljiv. Kad se zauvijek smiri,ma~ka odlazi zijevaju}i i na sve strane pokazuje male,o{tre zube. On je ma~ka, ja sam mi{. (str. 198)

DAN OLWEUS: "NASILJE ME\U DJECOM U [KOLI"

TO SE, DOISTA, DOGA\A I NAMA

SVAKODNEVNO nas mediji obasipaju doga|ajima koji seodnose na nasilje me|u u~enicima osnovnih i srednjih {kola,glazbeni spotovi te jumbo plakati upozoravaju na nasilje, a uposljednje vrijeme bullying i mobbing su ~esto spominjanitermini. Dok se osnovno{kolci naj}e{}e sluè {akama i no-gama, srednjo{kolci pernice dopunjavaju noèvima, ~ak ipi{toljima. Istraìvanje u Hrvatskoj koje je proveo Institut zadru{tvena istraìvanja ukazuje da je od noèva do pi{tolja kodsvojih vr{njaka vidjelo 37 posto u~enika u ~etverogodi{njimsrednjim {kolama te 24 posto gimnazijalaca.

Najsvjeìji doga|aji u domovima s tragi~nim posljedicamazastra{uju i upozoravaju da su djeca sve vi{e izloèna agresi-ji. Granica se ~ak pomi~e prema dolje, jer to o~ito nisu samodje~ja posla kada se dogodi da u jaslicama dijete krvni~ki iz-grizu druga djeca. Na àlost, zna se da je svako peto dijetezlostavljano i da me|u djecom postoji "mreà reketarenja", aulaskom u pubertet javlja se i vrlo suptilno seksualno zlo-stavljanje.

Uvrijeèno je mi{ljenje da agresivno pona{anje djeca u~e ododraslih, a {kola i vr{njaci idealno su mjesto i meta za doka-zivanje takvog modela pona{anja. Premda postoji programpod nazivom Prevencijom protiv nasilja, koji se bavi edukaci-jom u~enika i nastavnika, jo{ se traè najpovoljniji modelikoji bi se primjenjivali u praksi.

Kako se s tim problemima "bore" Skandinavci opisano jeknjizi "Nasilje me|u djecom u {koli" Dan Olweusa, ~ija rad-nja zapo~inje sedamdesetih godina pro{loga stolje}a.

Nasilni{tvo je, na àlost, vrlo stara pojava, ali je tek ranih se-damdesetih godina zapo~elo sustavnije prou~avanje i to pre-teìto u Skandinaviji. Krajem osamdesetih i devedesetihgodina nasilni{tvo me|u {kolskom djecom potaknulo jeistraìvanja u Japanu, Nizozemskoj, Engleskoj, Kanadi,SAD-u i Australiji.

MOBBING/BULLYING

Mob, izvorna engleska rije~, podrazumijeva ve}u i anonimnuskupinu ljudi uklju~enu u zlostavljanje, a izraz se ~esto koristii kada jedna osoba napada ili mu~i drugu. Pojam napadanja -mobbing ili nasilni{tva - bullying ozna~ava stanje u kojemjedna osoba zlostavlja drugu, kao i kada je skupina odgovor-na za zlostavljanje. Meta je preteìto pojedinac. Op}a je ocje-na da je nasilni{tvo zna~ajan problem u osnovnim i niìmsrednjim {kolama, kao i da 60 do 70 posto u~enika uop}e nesudjeluje u nasilni{tvu - ni kao mete, ni kao po~initelji. Doksu dje~aci skloniji nasilni{tvu tjelesnim sredstvima, dje-voj~ice radije koriste suptilnije na~ine zlostavljanja, kao {tosu klevetanje, {irenje glasina, manipulacije u odnosima.

Tipi~ne su `rtve pla{ljivije te nesigurnije nego ostali u~enicite, op}enito, oprezne, osjetljive, tihe. Pate od pomanjkanjasamopo{tovanja i imaju negativan stav prema sebi. Misle dasu proma{eni, glupi, neprivla~ni. Pasivne `rtve su pla{ljive inaj~e{}e su tjelesno slabije, a za manju skupinu `rtava podnazivom provokativna `rtva svojstven je spoj prestra{enih iagresivnih reakcija. Ti u~enici imaju problema s koncentraci-jom i izazivaju razdraènost i napetost oko sebe. Pojedini su ihiperaktivni.

Kada se u~enike pitalo za{to se odre|ena djeca zlostavljaju,oni su to pripisavali razlikama u vanjskom izgledu, poput pre-tilosti, boje kose, neobi~nog dijalekta ili no{enja nao~ala.Pokazalo se da to nije u potpunosti to~no, osim kad je u pi-tanju fizi~ka slabost.

NASILNICI

Me|u psiholozima i psihijatrima uvrijeèno je mi{ljenje dasu pojedinci-agresivci zapravo tjeskobni i nesigurni.Me|utim, istraìvanja su pokazala da su tjeskoba i nesigur-nost u nasilnika vrlo slabo izraèna.

Stav im je pozitivan prema nasilju i kori{tenju nasilnih sred-stava. Nagla{ena je naglost i potreba da vladaju drugima, tje-lesno su nadmo}ni, a su}ut prema `rtvama u njih skoro i nepostoji. U~enici koji sudjeluju u nasilni{tvu, a ne poduzimajuinicijativu, ozna~eni su kao pasivni nasilnici, odnosno prati-telji. Nasilnike obi~no okruùje manja skupina od dvoje - tro-je prijatelja. Pribli`no 60 posto nasilnika barem je jedanputbilo osu|ivano do 24. godine, a razina kriminala kod biv{ih`rtava u ranoj zreloj dobi bilo je prosje~no, odnosno ispodprosjeka. @rtve se ~esto izoliraju od vr{njaka, a djeca kojanisu `rtve ~esto se priklanjaju nasilnicima, jer se boje da ioni ne zavr{e kao `rtve.

ODGOJ

Vaàn je emocionalni odnos roditelja, obi~no majke premadjetetu. Nedostatak topline i brige pove}ava opasnost odkasnije nasilnosti i neprijateljstva prema drugima. S druge,pak, strane popustljivost prema djetetu i dopu{tanje nasil-ni~koga pona{anja dovodi do pove}ane djetetove agresiv-nosti. Zna~i, ni premalo ni previ{e nije dobro. îmbenik kojidoprinosi agresivnosti u djece je "potvr|ivanje snage" odstrane roditelja, poput tjelesnog ka`njavanja i nasilnih emo-cionalnih izljeva. ]ud djeteta tako|er je va`na. Ukratko, di-jete }e izrasti u uravnoteènu i samostalnu osobu ako jeokruèn ljubavlju i brigom. Ipak, trebaju postojati granicedopu{tenog pona{anja, a svakako valja izbjegavati tjelesnoka`njavanje.

Sukobi me|u roditeljima stvaraju nesigurne odnose za djecu.Istraìvnja pokazuju da sukobi {to ih roditelji vode u ~etiri okaimaju manje negativan u~inak, nego oni koji se odvijaju preddjetetom. Olweus je ustanovio da nasilnika-u~enika ima usli~nom omjeru u svim dru{tvenim slojevima, kao i u~eni-ka-`rtve. O~ito je da je nasilje zna~ajan problem, a nastavnici~ine razmjerno malo da mu se suprotstave, dok roditelji zna-ju premalo o tomu ~emu su sve njihova djeca izloèna iliupletena u {koli. Stoga ne iznena|uje da `rtva ponekad obez-vrijedi sebe do tog stupnja da samoubojstvo postaje jedinimmogu}nim rje{enjem. Suzdràvanje od djelotvornog supro-stavljanja problemima nasilnik/`rtva u {koli zna~i njihovopre{utno prihva}anje.

PREPOZNAVANJE ZNAKOVA

Znakovi su podijeljeni na primarne i sekundarne. Primarniznakovi podrazumijevaju zadirkivanje na neugodan na~in, ru-ganje, omalovaàvanje, ismijavanje, prijetnje, uzimanje nov-ca, razbacivanje knjiga, trganje odje}e.

Sekundarni znakovi odnose se na isklju~enje iz skupinevr{njaka za vrijeme odmora i stanke za objed te se ~ini da`rtve nemaju ni jednog dobrog prijatelja u razredu. Birani suzadnji za skupne igre i nastoje biti u blizini nastavnika ili dru-gih odraslih osoba tijekom odmora. Doimaju se boja`ljivimai nesigurnima, utu~eni su i nesretni. Bezvoljni su i pre-stra{eni od jutarnjeg odlaska u {kolu, slabog su teka, imajustalne glavobolje ili bolove u trbuhu. Biraju "nelogi~an" putdo {kole i iz {kole.

[TO MO@EMO UÎNITI ?

U {kolama u [vedskoj pokrenut je intervencijski program.Cilj je bio, koliko je to god mogu}e, smanjiti postoje}e pro-bleme nasilnik/`rtva u {kolskom okruènju i izvan njega tesprije~iti pojavu drugih problema.

Program je bio primjenjivan u 42 {kole u Bergenu. Bilo jeobuhva}eno 28 osnovih i 14 srednjih {kola. Prva provjerabila je 1983. godine, slijede}a godinu dana kasnije te jo{jedna 1985. godine.

Uo~eno je zna~ajno smanjenje nasilja - ~ak i do 50 posto.U~inci su bili zamjetniji nakon dvije godine. Zna~ajno sesmanjilo op}enito protudru{tveno pona{anje poput vandaliz-ma, tu~njave, kra|e, opijanja ili neopravdanih izostanaka.Intervencijski program nije utjecao samo na postoje}i pro-blem viktimizacije, nego je zna~ajno smanjio i broj novih`rtava. Istodobno je uo~eno ve}e zadovoljstvo u~enika {kol-skim ìvotom.

PREGLED INTERVENCIJSKOG PROGRAMA

• Op}i uvjeti

- Osvije{tenost i obvezanost.

• Mjere na razini {kole

- Priru~nik s upitnicima,- [kolski sastanak u svezi s problemima nasilnik/`rtva,- Bolji nadzor tijekom odmora i stanke za uìnu,- Vi{e privla~nih dje~jih igrali{ta,- Telefonski kontakti,- Sastanci nastavnici - roditelji,- Nastavni~ka grupa koja radi na razvijanju dru{tvenog

okruènja u {koli,- Roditeljski kruòci.

• Mjere na razini razreda

- Razredni propisi protiv nasilni{tva: obja{njenja, pohvale ikazne,

- Redoviti razredni sastanci,- Igranje uloga, literatura,- Suradni~ko u~enje,- Zajedni~ke pozitivne razredne djelatnosti,- Razredni sastanak nastavnik - roditelj/u~enici.

• Mjere na individualnoj razini

- Ozbiljni razgovor s nasilnicima i sa `rtvama,- Ozbiljni razgovori s roditeljima te djece,- Kori{tenje ma{te roditelja i nastavnika,- Pomo} "neutralnih" u~enika,- Pomo} i potpora roditeljima (izrada odgovaraju}ih bro{ura

za roditelje i sli~no),- Raspravlja~ke grupe roditelja nasilnika i `rtvi,- Promjena razreda ili {kole.

Ve} smo daleko odmakli od osamdesetih godina, iskustva izaklju~ci su poznati, a nama se sve to doista doga|a.

Silvana Prpi}

u svijetu knjiga


DDK U DP ELEKTRA KOPROVNICA

TRE]INA ZAPOSLENIH - DARIVATELJI KRVIKrajem velja~e o.g. odràna je Godi{nja skup{tina DDK Elektre Koprivnica (Pogon Koprivnica i stru~neslu`be). Darko Fajdi}, predsjednik DDK, podsjetio je na njihov doprinos sa 131 dozom krvi u osiguranjudovoljnih koli~ina ove dragocjene teku}ine tijekom protekle godine i zahvalio poslovodstvu njihovog DP-ana razumijevanju. Dakako da je i vrlo va`na ostvarena primjerena suradnja s djelatnicima za transfuzijuOp}e bolnice Koprivnica i Gradskim dru{tvom Crvenog krià Koprivnica.

Na kraju je zahvalio svima od 70 njihovih darivatelja krvi ({to je jedna tre}ina ukupno zaposlenih), me|ukojima je i sedam èna, naglasiv{i kako imaju i ~etiri zlatna darivatelja s vi{e od 75 davanja krvi. To su:Stanko Orlovi}, Valent Bartolec, Josip Kuhar i Darko Fajdi}. Osim toga postoje 23 darivatelja sa vi{e od 50davanja. Koprivni~ki elektra{i time potvr|uju svoju humanost i plemenitost, za {to je njihovo Dru{tvo dobi-lo brojna priznanja. Ipak, najva`nije im je saznanje da su pomogli nekomu u nevolji.

D.J.Snimio: Goran Pakasin

ìvot

Mali kulinarski atlas svijeta (16)

AL@IRS vodicom od naran~ina cvijeta*Demokratska Narodna Republika Alìr (Al - Gumhuriya al Gazairiya al Di-muqratiya ash Ska'biya) na Sredozemlju je ome|ena Tunisom i Libijoms jedne te Marokom i Zapadnom Saharom s druge strane, a premaafri~kom jugu Nigerom, Malijem i Mauretanijom.

Premda prevladava topla i vru}a, dobrim dijelom i pustinjska klima te je~ak pribli`no 82 posto zemlje neplodno, u sjevernim predjelima uz prio-balje Mediterana, nalaze se brojni vinogradi, maslinici, plantaè agrumai datulja, a razvijeno je i ov~arstvo.

Tragovi civilizacije seù i do nekoliko tisu}lje}a unatrag kada su ovdjeìvjeli Numi|ani, a na stijenama gorja Tassili - n - Ajjer prona|eni su icrteì ljudskih i ìvotinjskih likova jo{ iz doba neolita. Alìr su kasnijekolonizirali mnogi drugi narodi i carstva poput Kartaàna, Rimljana,Van-dala, Arapa, [panjolaca, Turaka i Francuza da bi svoju nezavisnost tazemlja stekla tek 1962. godine.

Alìrska kuhinja formirana je prvenstveno pod utjecajem arapske i medi-teransko-francuske kuhinje te ima puno sli~nosti s kuhinjama cijele sje-vernoafri~ke mediteranske regije.

SLATKO MESO (LAHM LHALOU)

Sastojci: 1 kg janje}e lopatice ili ple}ke bez kostiju, 300 g suhih {ljivabez ko{tica, 1/2 `li~ice soli, 2 `lice masno}e, 60 g oguljenih badema,100 g {e}era, 1/2 {tapi}a cimeta, 2 `lice vodice naran~ina cvijeta.

Priprema: Meso operemo, obri{emo, nareèmo na kocke (kao

za gula{) i posolimo. U loncu zagrijemo masno}u i na njoj na-

glo poprìmo meso uz okretanje. Meso izvadimo, a u lonac s

preostalom masno}om stavimo bademe, {e}er i smrvljeni

{tapi} cimeta, promije{amo, dolijemo 2,5 dl vode i vodicu od

naran~ina cvijeta te mije{aju}i zakuhamo. Dodamo janjetinu

sa sokom od mesa i pokriveno lagano pirjamo jedan sat. Pri-

bli`no 15 minuta prije kraja umije{amo suhe {ljive i dovr{imo

jelo. Kao prilog serviramo riù ili kuskus (couscous).

PIKANTNO PILE S POPE^CIMA OD SIRA (SFERIA)

Sastojci: pile od otprilike 1,5 kg, 1 glavica luka, 2 `lice maslaca, 1/2 `li~icemljevenog cimeta, 1 `li~ica soli, navr{ak noà papra, 250 g slanutka, 2 `licenasjeckanog per{ina;

Za umak: 1 ùmanjak, 1 `li~ica limunova soka;

Za pope~ke: 50 g bijelog kruha bez kore, 6 `lica mlijeka, 1 jaje, 1/2`li~ice mljevenog cimeta, 1/4 `li~ice soli, 100 g naribanog ementalera,1 `li~ica vodice naran~ina cvijeta i 2,5 dl ulja.

Priprema: Pile razreèmo na osam dijelova te poprìmo na

maslacu zajedno sa sitno nasjeckanim lukom. Dodamo cimet,

sol, papar, ocije|eni slanutak i 2,5 dl vode, zakuhamo i pokri-

veno pirjamo pribli`no jedan sat. Meso izvadimo i sloìmo na

plitku zdjelu, okruìmo pope~cima od sira, pokrijemo slanut-

kom te prelijemo umakom i posipamo per{inom.

Pope~ke pripremimo od bijelog kruha narezanog na kocke

kojeg smo namo~ili u mlijeku, ocijedili te glatko izmije{ali s

jajetom, cimetom, solju, sirom i vodicom od naran~ina cvi-

jeta. Od tako dobivene smjese oblikujemo plosnate okrugli-

ce koje isprìmo na ulju.

Umak pripremimo od ùmanjka kojeg razmutimo s limuno-

vim sokom i 1,25 dl teku}ine ostale od pirjanja piletine.

Umak potom zagrijemo (ne smije zakipiti) i njime prelijemo

meso i slanutak.

____________

*Vodica od naran~ina cvijeta je aromati~na teku}ina koja se dobija kaonusprodukt kod destilacije naran~ina cvijeta, a moè se nabaviti u ve}imili specijaliziranim trgovinama.

Putuje i kuha: Darjan Zadravec(U sljede}em nastavku: Koreja)

RADNICI HEP-a U OSIJEKU - DOBRI STRIJELCI

U OÊKIVANJU ZAINTERESIRANIHU DISCIPLINI "serijska zra~na pu{ka" u Gradskoj ligi Osijeka nema premca ènskoj ekipi HEP-a, dok mu{ki sa-stav nosi epitet viceprvaka ovog natjecanja za 2003. godinu. Najbolji HEP-ovi natjecatelji u strelja{tvu vje`baju uskloni{tu Termoelektrane-toplane na Zelenom polju, ure|enom za tu svrhu. Kako je rije~ o specifi~nom {portu,postoji potreba za obnavljanjem fonda pu{aka, nabave streljiva, meta, a bilo bi ljepo predstavljati HEP u ekipnoprepoznatljivoj {portskoj opremi.

Tijekom lige, i mu{ki i ènski dio HEP-ovih strijelaca trenira dva puta tjedno, a èlja im je omasovljenje ovoga{porta unutar tvrtke te pozivaju osje~ke hepovce zainteresirane za strelja{tvo da se jave voditelju LeonarduMili}u. Uz njega u mu{kom su sastavu i: Zlatko Peri{ki}, Slavko Cvetkovi}, Zdenko Bajhard, Zdravko Baliki},Antun @ivkovi} i Davor Klibert. @enski dio ekipe ~ine: Svjetlana Bezmarevi}, Gordana Maltar, Zdenka Dànko iSuzana Brki}.

D. Karna{

Osje~ki strijelci u skloni{tu TE-TO Osijek, ure|enom za njihove treninge

Prigodom Godi{-nje skup{tine DDKElektre Koprivni-ca: tijekom pro-tekle godine DDKje sa 131 dozomkrvi pomogao dakoli~ina ove dra-gocjene teku}inebude dostatna po-trebama ljudi

62

[PORTSKO DRU[TVO ELEKTRA VARA@DIN

USPJE[NIH 25 GODINA

[PORTSKO dru{tvo Elektra Vara`din ove godine obiljeàva25 godina uspje{noga rada, {to je i povod za razgovor sa@eljkom Rodekom, njegovim dugogodi{njim predsjedni-kom i jednim od osniva~a. Odmah na po~etku kaè: kao daje bilo ju~er kada smo osnivali Dru{tvo, a uspjeli smo gaodràti i ponosni smo {to njegov rad nikada nije prekinut.

U po~etku njihovo [portsko dru{tvo imalo je maksimalanbroj ~lanova, ~ak 290, te pet klubova (nogomet, karate,kuglanje, stolni tenis i strelja{tvo) i ~etiri sekcije(ko{arka, rukomet, ribolov i {ah). I nije bilo ~lanstvasamo na papiru, svi su aktivno sudjelovali ili u natjecanjuili u {portskoj rekreaciji.

Prisjetio se je @eljko i negda{njih radni~ko-{portskih igarai Elektrijada na razini tada velike Elektre Zagreb, kao i RSIna razini grada Vara`dina, gdje su postizali dobre rezultate.Tako je bilo sve do rata, kada je skoro sve zamrlo i ugasilose. Njihovo se Dru{tvo na vrijeme preregistriralo kao[portsko dru{tvo za rekreaciju, a kugla~ki klub tada se od-cijepio i ostao natjecateljski. Tada je smanjen i broj ~lano-va, kojih je danas ukupno 160. Budu}i da su i oni svestariji, jer niti u njihovom mati~nom DP-u nema podmlat-ka, rekreacijske discipline prilago|avaju se dobi ~lanova, asudjeluju samo na natjecanjima rekreacijskog i festival-skog obilje`ja.

U Vra`dinu su najja~i u {portskoj rekeraciji (dobitnici su iPlakete za razvoj {portske rekreacije od Saveza za {portskurekreaciju Hrvatske), a i ~lanovi su Saveza za {portsku rek-reaciji [port za sve Vara`din, ~iji je @eljko tako|er pred-sjednik. Redovito svake godine sudjeluju i u na susretima{portskih rekreativaca u Rovinju.

Pro{le je godine sudjelovalo osam ~lanova [D ElektraVara`din u Salzburgu na Europskom festivalu {portske rek-reacije, na kojem su sudjelovali rekreativci iz 25 europskihzemalja. Njihova predstavnica Breda Rudni~ki tamo jeosvojila tre}e mjesto u pikadu.

Zajedno sa jo{ ~etiri hrvatska grada (Zagreb, Osijek, Sisak iMali Lo{inj) Vara`din je 2003. godine obiljeìo Svjetskidan {porta 26. svibnja, koji su bili u me|unarodnoj konku-renciji s gradovima sli~ne veli~ine iz Izraela. Cilj je bioangaìrati i evidentirati {to vi{e ljudi toga dana za rekreaci-ju. Tako su Vara`dinci sa 12,5 tisu}a angaìranih rekreati-vaca bili uspje{niji od svog izraelskog konkurenta, dok jeZagreb bio malo slabiji od Jeruzalema. Prema rije~ima @.Rodeka, u Hrvatskoj se ne njeguje dovoljno {portska rek-reacija, za ~ije poticanje su nu`ni stru~njaci.

Na{i vara`dinski rekreativci ve} godinama imaju na raspo-laganju u podrumu poslovne zgrade prostor sa spravamaza rekreaciju u zimskim mjesecima - stolni tenis, pikado,{ah, karambol i mali fitness centar. Trenuta~no se taj pro-stor preure|uje zbog zastarjelih instalacija, pa se nadajuda }e biti ponovno u funkciji barem do Godi{nje skup{tine20. prosinca, kada }e [portsko dru{tvo obiljeìti ~etvrtstolje}a svoga postojanja. Povrh toga, [D ima zakupljeneterene za kuglanje, ko{arku, mali nogomet i tenis.

Na pitanje kako financiraju svoje aktivnosti doznajemo daosim mjese~ne ~lanarine od 20 kuna, potrebna sredstvaprikupljaju i sudjelovanjem u razli~itim akcijama, primjeri-ce, ru{enju starih mreà i sli~no. Ve} godinama sanjanisan o vlastitim terenima za rekreaciju u Optujskoj ulici,gdje je smje{ten Pogon Vara`din i skladi{te DP-a, sada se- kako se ~ini - bliì svome ispunjenju. Naime, ove godine

namjeravaju krenuti sa zemljanim radovima, a potom }easfaltirati terene za nogometno i rukometno igrali{te (koje}e se mo}i koristiti za ko{arku i obojku) te urediti teren zatenis (na le{u). Tako }e im se ostvariti stara èlja, a iz-gra|ene terene koristit }e ponajvi{e budu}i nara{taji.

Jedanput godi{nje vara`dinski i ~akove~ki elektra{i organi-ziraju me|usobne {portske susrete u kuglanju, strelja{tvu,nogometu, bo~anju, tenisu, ribolovu i {ahu, a èlja im jeuklju~iti ve}i broj distribucijskih podru~ja. No, kako namna kraju kaè @eljko, sve to, kao i vodstvo [portskogdru{tva, trebaju preuzeti mlade snage, s novim idejama inovim entuzijazmom. Jer, dvadesetogodi{nji anga`man natom podru~ju polako izaziva zasi}enje.

Dragica Jurajev~i}

{portska rekreacija


JEDNO OD AKTIVNIJIH [PORTSKIH DRU[TAVA U HEP-u OKUPLJA SKORO POLOVICU ZAPOSLENIH UDP ELEKTRA VARA@DIN, KOJI SUDJELUJU U BROJNIM NATJECANJIMA REKREACIJSKOGA OBILJE@JA UGRADU, U HRVATSKOJ I IZVAN NJE

Prostor [D u podrumu poslovne zgrade trebao bi im biti ponovno na raspolaganju krajem godine

@eljko Rodek, jedan od osniva~a i dugogodi{njipredsjednik [D Elektra Vara`din

Breda Rudni~ki, svestrana {portska rekreativka, naEuropskom festivalu {portske rekreacije u Salzburguosvojila je broncu u pikadu

ZAHVALATek kada je ~ovjeku pomo} najpotrebni-

ja, tada postaje svjestan dobrote onih

koji mu pomaù kada mu je to najteè.

Moji kolege iz TE-TO Zagreb bili su mi

pri ruci kada sam zbog bolesti bio one-

sposobljen i nisam si mogao pomo}i.

Ali, najvrednija je bila njihova moralna

potpora i saznanje da nisam sam i da

se uvijek mogu osloniti na njih, na moje

dugogodi{nje kolege i prijatelje.

Stoga im se ovom prilikom najiskrenije

zahvaljujem. Ne mogu izdvojiti nikoga

posebno, jer se bojim da bih mogao ne-

koga izostaviti.

Hvala vam {to ste mi olak{ali moje

te{ke dane!

Dubravko Kati}

kri`aljka


Odgonetka kri`aljke iz pro{log broja (vodoravno):

Emanuel Lasker, Lavoslav [varc, enigmat, ~elo, Majer, imitati, Ema,tunolov, T, natpisi, upola, t, iota, acisal, Arktida, Istra, Roar, ius, M, Sc,N(ina) B(adri}), Katlanovo, Ans, kiema, dno, Nives, emisar, panjine,ogar, `, gar, MI, Oziris, dijete, Anamur.

ZVONIMIR VAVRO, RONILAC

ZA[TITITI VODU

ZVONIMIR Vavro, VKV monter iz Deùrne slu`be PogonaSisak je sa 33 godine elektra{kog staà pravi veteran uDP Elektra Sisak. Poznat je i kao predsjednik Regional-nog odbora za sredi{nju Hrvatsku UHB HEP-a. Svoje-dobno je bio aktivan igra~ ragbija ~ak 15 godina i ubiv{oj dràvi sa svojim klubom osvajao prva mjesta.No, ovoga puta s njim razgovaramo o potpuno drugojtemi. Kao dugogodi{nji ronilac, a sada i samostalni ro-nilac sa tri zvjezdice, na{ je sugovornik vrlo aktivni ~lansisa~ke Udruge za za{titu prirode Kvirin.

Mjesto ro|enja je, kaè, odredilo njegovu sudbinu.Ro|en pokraj stare sisa~ke Munjare i pokraj Kupe, da-kako da je postao i elektra{ i ronilac. Odlazimo na prek-rasan sisa~ki olimpijski bazen, gdje u okviru[portsko-rekreacijskog centra njihova Udruga Kvirinima svoju prostoriju. Tamo doznajemo sve zanimljivostio njegovim velikim ljubavima - vodi, ronjenju i za{titiprirode.

Ljubav prema vodi navela ga je na ronila{tvo, kojim seozbiljnije bavi jo{ od 1987. godine. Potom je u Domo-vinskom ratu 1991. godine ranjen kao hrvatski branitelj,zbog ~ega je proveo sedam mjeseci u bolnici i potomna rehabilitaciji u Opatiji. Stjecajem okolnosti tamo gaje posjetila skupina djece iz osnovne {kole, a presudanje - kaè - bio susret s desetgodi{njom djevoj~icomAndreom. Tada je odlu~io da èli raditi s djecom i odtada se posvetio djeci i njihovom ekolo{komosvje{}ivanju. Potom, doznajemo, u Sisku je 1997. go-dine osnovana Udruga za za{titu okoli{a i podvodne ak-tivnosti KVIRIN (sv. Kvirin je za{titnik Siska), kojaprovodi brojne ekolo{ke aktivnosti vezane uz ronjenje, aodazivaju se i svim sli~nim akcijama {irom Hrvatske.

Udruga KVIRIN ima 212 prijavljenih ~lanova, od ~ega jeaktivno pedesetero djece i podjednaki broj odraslih. Sva-ke godine, izme|u ostaloga, u ljetnjim mjesecima ~istekorito rijeke Kupe, dok djeca skrbe o ~i{}enju obale, aredovito sudjeluju i u ure|enju Parka prirode Lonjskopolje. Sli~ne aktivnosti provode i na moru. U svojojUdruzi imaju 20 ronilaca i za{titara prirode, koji zajednos njim ~esto sudjeluju i u ronila~kim radovima, kao {tosu to primjerice za Vodoprivredu i sisa~ki Vodovod, ili ra-dovi kod Jamni~kog mosta, gdje su snimali stanje min-skih naprava i sli~no. Godi{nje sudjeluju u desetakronila~kih akcija od Drave, Kupe, Save pa sve do mora.

Zvonimir Vavro je, zajedno s roniocima sisa~kog Klubaronioca, jo{ 1993. godine sudjelovao i u pretraìvanjusvih sisa~kih kupali{ta izme|u @eljezni~kog i Novogmosta, gdje su prona{li i izvadili desetak topni~kih idrugih projektila te bombi. Kod èljezni~kog mosta suprona{li i 250 kilograma te{ku zrakoplovnu bombu, za-ostalu na dnu Kupe jo{ iz Drugog svjetskog rata. Te{koje i sagledati posljedice za Sisak i njegove stanovnikeda je bomba eksplodirala...

No, vratimo se veselijoj strani djelovanja ove Udruge. Z.Vavro kaè da imaju tri-~etiri profesorice, koje podu~ava-ju djecu o ekologiji, a na bazenima djeca u~e plivanje ironjenje. Odràvaju i ronila~ke te~ajeve za djecu od se-dam do 13 godina, dok ~etrnaestogodi{njaci mogu ve}

polagati i ronila~ki ispit. Nakon svladavanja ronjenja sopremom (maska, dihalica, peraje) slijede pripreme zaone koji èle roniti na dah Potom slijedi ispit za ronioca sjednom zvjezdicom (s bocom). Obuka se odràva u ba-zenu, a ispiti se polaù u rijeci ili jezeru. Dakako da je zasve to nuàn prethodni lije~ni~ki pregled. Tijekom sedamproteklih godina osposobili su 15 roniolaca sa jednomzvjezdicom.

Za sve, pa i za ronjenje nu`na je primjerena financijskapotpora. A, ronila~ka oprema je skupa, kako saznajemo.Naime, komplet takve opreme stoji blizu ~etiri tisu}ekuna, a najskuplji je pojas za spa{avanje, ~ija je cijenapribli`no dvije tisu}e kuna. Snalaze se kako znaju i umi-

ju. Kako su im skromna sredstva od Saveza {portova,nedostatna sredstava priskrbljuju i pisanjem programaMinistarstvu za{tite okoli{a za razli~ite institucije. Takosu i autori programa Ronjenje u o~uvanju voda. Diosredstava osiguravaju ronila~kim akcijama. [to se ti~e

opreme, pojedini ~lanovi imaju vlastitu, dio opremeima Udruga, ali itekako im trebaju sponzori. Jedan odnjih mogao bi biti, nastavlja Z. Vavro, i HEP koji je jak uekologiji, a k tomu ~esto koristi ronila~ke usluge. Pre-ma njegovim saznanjima u na{oj tvrki ima pribli`no 30ronilaca, koje bi volio okupiti i organizirati za HEP kori-sne ekolo{ke akcije, primjerice ~i{}enje Plominskogzaljeva. Nadalje, èlja im je i potreba imati kvalitetan fo-tografski aparat za podvodna snimanja, {to si u privat-noj reìji ne mogu nikako priu{titi.

Svaka ljubav iziskuje i puno vremena, a Zvonimir cjelo-kupno njegovo slobodno vrijeme poklanja radu u Udru-

zi. S ljubavi prema vodi i ekologiji uspio je zaraziti isvoju mla|u k}erku, sedamnaestogodi{nju Aleksandru,koja je tako|er aktivni ~lan KVIRIN-a i ronilac spoloènim ispitom.

Kvirinovci su vrlo aktivna i svestrana druìna, a na krajurecimo da su i dobitnici brojnih priznanja za za{tituokoli{a. Lijepo je druìti se ljudima, a pritom ~initi ne{tokorisno, jer voda jest ìvot, zaklju~io je na kraju na{ su-govornik Z. Vavro.

Dragica Jurajev~i}

na{i izvan HEP-a


Zvonimir Vavro uz svoju omiljenu rijeku - Kupu

ZVONIMIR VAVRO I OSTALI AKTIVNI ^LANOVI UDRUGE KVIRIN,UDRU@ILI SU LJUBAV PREMA VODI I ZA[TITI PRIRODE, AREZULTATI SU VIDLJIVI DILJEM LIJEPE NA[E

Z. Vavro u ronila~koj opremi kod Pokupskog

S eko-akcije u Rovinju

IVAN BALINT, NAVIJA^

HAJDUK JE MOJA PRVA LJUBAVSVATKO od nas ima neku skrivenu ljubav, ne{to ~ime jezaokupljen izvan radnog vremena i gdje se ostvaruje onajnepatvoreni, iskonski dio njega. Pa ako u poslu ponekad izabu{avamo ili glumimo ono {to nismo kako bismo zara-dili za kruh na{ svagda{nji, u onom {to radimo slobodnimodabirom, i u samo na{e vrijeme, naj~e{}e uìvamo. Tusmo strastveni onoliko koliko smo u stanju biti, tu smo ve-dri i nasmijani, ali i ljuti i agresivni do mjere koju nam na{temperament, osobnost i kultura dopu{taju. Ovoga putapisat }emo o navija~koj strasti, te{ko mjerljivoj s drugimstrastima.

Na{ kolega Ivan Balint, koji u splitskom PrP-u radi ve} 26godina, prvo kao voza~ a sada kao dostavlja~, nije tipi~nihobist kakve vam predstavljamo u ovoj rubrici. On seni~im ne bavi aktivno, pa ipak je aktivniji od mnogih o ko-jima smo pisali. Jer on je - navija~. A navijati moète rav-no 24 sata dnevno i to bez prestanka. On upravo to radi,lijeè i budi se s jednakom mi{lju, koju moèmo stopiti ujednu jedinu mo}nu rije~ - HAJDUK!

Ivan je, jo{ kao desetogodi{nji dje~ak i zaljubljenik u ba-lun, donio jednu za njega vrlo va`nu odluku: igrati ne}e,navijati ho}e! Odlu~io je to jedne nedjelje davne 1968.godine, kada je sa stabla (dobro ste pro~itali) u blizinisplitskog Starog placa odgledao svoju prvu utakmicu. Apotom se tek ro|ena ljubav postupno razvijala, iz treningau trening, iz utakmice u utakmicu. S hajdukovcima je pro-putovao cijelu biv{u dràvu, a i{ao je i do Saint Ettiena iHamburga. Istina, tamo splitski bijeli nisu uspjeli, pa su tobili tu`ni i te{ki trenuci za Ivana kada je, kaè, plakao kaomalo dijete:

- Ne samo da sam gledao sve Hajdukove utakmice negosam navijao i na beogradskoj Marakani, na sarajevskojGrbavici, ni{kom âiru... Nema stadiona u sada nam su-sjednim dràvama na kojemu nisam bio, navijao, plje-skao, ponekad i zazvi`dao...

POKOPAJTE ME UHAJDUKOVU DRESU

Desetlje}ima voliti jedan {port, i u njemu jedan klub, nijeuvijek ni lako ni jednostavno, ni jeftino. Jer, navija~i su

svojevrsni nomadi, sele se sa stadiona na stadion, iz gradau grad, iz dràve u dràvu... Ali, i u najteìm trenucimana{lo se vremena i novaca za put i pokoji sendvi~. Taj duginavija~ki ìvot i Torcida donijeli su mu brojna iskustva,poznanstva, druènja sa suparni~kim navija~ima, putova-nja koja u drugim okolnostima vjerojatno ne bi mogao sebipriu{titi. Ali, uz Hajduka je sve bilo nekako lak{e i nekakoostvarivo. Jer, kao i svaka ljubav, tako je i ova nadahnjiva-la, gurala naprijed i s godinama jo{ vi{e ja~ala. I prenijelase na djecu, sina Tibora i k}erku Ivonu, a i suprugu Mariju.Marija, koja je tako|er na{a kolegica iz splitskog PrP-a, upo~etku se borila protiv te eksplozije navija~kih emocija, apotom se predala do te mjere da mu se ponekad i pridruìna utakmici kada gostuje Dinamo. Shvatila je da boriti se sprvom ljubavlju svog supruga nije u~inkovito, a ni nu`no.Ljubav prema bilima ne ugroàva sve one druge ljubavi zakoje, u Ivanovom srcu, ima dovoljno mjesta.

To da je navijanje svojevrsna neizlje~iva bolest govori isljede}i podatak. Naime, tijekom Domovinskog rata Ivanje i na boji{nici ispod uniforme nosio dres bilih. Kada bibilo gusto i kada se bojao za ìvot, znao je re}i svojimsuborcima: poginem li, pokopajte me u Hajdukovu dresu!

U sje}anju nosi nekoliko nara{taja izvrsnih Hajdukovihigra~a koje je gledao tijekom ovih ~etvrt stolje}a, kolikomu traje navija~ki sta`. Kaè da voli sve koji su pred nje-govim o~ima sazrijevali, zabijali i branili golove, dobijalii gubili utakmice, ali da na prvo mjesto ipak stavlja [ur-jakov i Jerkovi}ev zlatni nara{taj.

STOP NASILJU NA TERENUI IZVAN NJEGA!

Svoje dugogodi{nje ~lanstvo u Torcidi Ivan je posljednjihgodina zamijenio ~lanstvom u Dru{tvu prijatelja Hajduka,odnosno radom u Izvr{nom odboru Povjerenstva NK Haj-duk. Razo~aran je nasiljem na stadionima i izvan njih,koje je i kod nas sve u~estalije.

- Pisao sam ve} svima nadle`nima, HNS-u, Odboru zazakonodavstvo, MUP-u, s ciljem da se zaustave neredi na{portskim terenima. Nekoliko huliganskih skupina maltre-tira cijelu dràvu, ljudi se po~inju bojati i}i na utakmice,

ne usude se s klupskim obilje`jima hodati po gradu,putovati iz Splita u Zagreb, Rijeku, Zadar... Imam mnogoprijatelja u Zagrebu, zajedno smo se borili u Vukovaru, natamburici svirali i uz nju pjevali Dinamovu i Hajdukovuhimnu. Bili smo, tih devedesetih godina, uvjereni da susva neprijateljstva iza nas. [to je sad ovo do{lo ne mogushvatiti, primjerece nedavne doga|aje kraj Dugopolja.Nije to ona "Torcida" kojoj sam nekada pripadao, niti je tonavijanje kakvom su me u~ili.

Ivan se potrudio da i{~ita zakone drugih dràva koji seodnose na ka`njavanje agresivnih navija~a, posebice en-gleski koji je dobio preko njihovog splitskog konzulata.Zalaè se i za na{ zakon koji bi se strogo provodio i vratiomir na stadione, ali i u srca onih koji vole svoj klub tolikoda ne mrze druge klubove i njihove navija~e:

- Ja sam, imenom i prezimenom, protiv nasilja, kaè ka-tegori~ki Ivan Balint, koji se sje}a da je i u vrijeme nje-gove mladosti dolazilo ponekad do tu~njave me|unavija~ima, ali sve bi ostalo na {akama. Danas je sve topuno opasnije, nekako "krvolo~nije", a to onda vi{e nemaveze, ne samo s ljubavlju prema timu, nego ni~ovje~no{}u op}enito.

O Ivanu i njegovom navijanju ve} su objavljivale i drugenovine, jer on je - na svoj na~in -. postao i za{titni znaksplitskog Kluba. Ovim napisom pridruùjemo se onimakoji su u njemu prepoznali onu lijepu, ljudsku stranu na-vija~ke strasti koja je, kao takva, dragocjena i dobrodo{lasvakom klubu.


na{i izvan HEP-a

FOTOZAPA@AJ

UMJESTO DA MIRUJE, ONSE UTRKUJE !DOK sam ovo snimala, o~ima svojim vjerovala nisam. Akomu }u onda, pitate se?! Nije da nikad nisam vidjela trka}iautomobil. Ali, prvi put sam za volanom jednog takomo}nog automobila, s puno konja, vidjela jednog na{eg ko-legu. I to ne bilo kojeg. Bio je to, vjerovali ili ne, na{ pravnikGordan Papi}, zvani Gogo, iz splitskog PP HE Jug koji je, damoje ~u|enje bude ve}e, od prije nekoliko mjeseci umirov-ljenik. I to onaj s punim radnim staòm, pa mu ra~unajte go-dine. Mogu samo re}i da su respektabilne i pomalojubilarne, upravo ovog oùjka. I umjesto da sada miruje, igrabri{kulu, ~uva unuku ili vodi psa u {etnju, {to je tako|er vrloin - on bi se utrkivao. Ne znam s kim i ne znam gdje, ali zarje to i va`no. Jedino {to je ovdje va`no je srce u junaka, aho}e li izdràti, i srce i junak, javit }u vam nakon utrke. Uzkomentar, da ni mirovina nije za svakoga.

[email protected].

66

GORDAN PETKOVI],TRIATLONAC

TRIATLON[PORT BUDU]NOSTI

- PRIPREMAM se za sudjelovanje na Olimpijadi 2012.godine, povjerio nam je njegove planove Gordan Petko-vi}, triatlonac, osamnaestogodi{njak, sin na{e kolegiceLidije koja radi u Sektoru za poslovnu informatiku. A {toje to triatlon?

U vrijeme kada {port, osobito onaj vrhunski, prelazi gra-nice mogu}ega i name}e nove standarde, kada se po-stavlja pitanje koji su dometi ~ovjeka - {porta{a udokazivanju mo}i tjelesnih sposobnosti, sve cjenjenijipostaju {portovi koji obuhva}aju vi{e disciplina. Oniimaju vi{e karaktera, pretpostavljaju svestranost {por-ta{a. Upravo je takav {port triatlon, koji obuhva}a tri te-meljna {porta - plivanje, biciklizam i tr~anje. Premda uHrvatskoj jo{ nije dovoljno poznat, polako osvaja svijet.

Drago nam je {to smo, po elektroprivrednog liniji, bili uprigodi iz prve ruke saznati malo vi{e o tom obe}ava-ju}em {portu. Dakako, od Gordana i njegova trenera Iva-na Ivezi}a.

Od 1996. godine djeluje Triatlon savez, a danas postojepo tri triatlon kluba u Istarskoj i u Zagreba~koj ùpaniji te300 liceciranih natjecatelja.

Triatlon klub "Petar Zrinski", saznajemo od Ivana Ivezi}a,profesora kineziologije, jedinog trenera triatlona u Hrvat-skoj, trenera u Klubu, ali i trenera dràvne reprezentacije- osnovan je nakon sudjelovanja Hrvatske na Drugimsvjetskim vojnim igrama 1999. godine. ^lanovi Kluba~ine okosnicu dràvne reprezentacije, a sudjelovali su nadva europska, kao i na svjetskom prvenstvu te na svimzna~ajnijim natjecanjima. Na temelju rezultata, triatlonspada u ~etvrtu kategoriju {porta.

U organizaciji Kluba, u rujnu 2003. godine odràna su nat-jecanja Svjetslog kupa na Jarunu, koji je za discipline toga{porta "raj na zemlji".Sudjelovali su natjecatelji iz 24 zem-lje i svi su ponijeli lijepa iskustva iz Hrvatske, sa Jaruna.

U oùjku je zapo~ela triatlon liga s natjecanjima svakesubote i zavr{ava u listopadu.

ZAHTJEVAN, PREKRASANI SKUP [PORT

Sude}i prema zadovoljstvu, ali i prema rezultatima - Gor-dan, student Prometnog fakulteta, prona{ao je svoj {port.Ranije se bavio tenisom, ko{arkom i tr~anjem u {koli, alinakon {to je prije dvije godine krenuo u vode triatlona, tuse i zadrào. Svakodnevno ima dva treninga s tim da pli-vanje (tri do ~etiri kilometra, prema programu za pliva~e -natjecatelje) trenira svakoga dana, a tr~anje i vo`nju bicik-lom naizmjeni~no. U samo dvije godine skupio je brojnemedalje: osam s dràvnoga prvenstva (zlatna medaljaekipno, pojedina~no ~etiri srebrne medalje i tri bron~anemedalje), 15 sa Kupa Hrvatske, srebrna medalja na otvo-renom prvenstvu Slovenije, srebrna na me|unarodnomnatjecanju u Italiji u mjestu Grado i Udine te na natjecanjuKup Alpe Adria koji tradicionalno zavr{ava na Mljetu, gdjese od deset boduje najboljih pet utrka, gdje je Gordan bioukupno tre}i...Na pitanje koje od tri triatlonske disciplinenajvi{e voli, Gordan je odgovorio:

- Kada sam se po~eo baviti triatlonom, plivanje mi je bilonajteè, a tr~anje najlak{e. Sada najvi{e volim plivanje i tusam znantno popravio rezultat.

ODLUÛJU]A - [TOPERICAKako saznajemo od Gordanova trenera, Gordan postièrezultate koji prema{uju o~ekivanja. Mjera za sve jesamo {toperica, a ona ne laè. Gordanov uzor u Klubu jeZvonko ûbri}, najbolji triatlonac, student ~etvrte godi-ne Ekonomije, a Gordan je uzor drugima. Premda jetriatlon zahtjevan {port, trener I. Ivezi} sa zado-voljstvom nagla{ava da su u najve}em broju sve odli~nistudenti ili su ve} zavr{ili fakultete. Gordan i Zvonko su,prema postignutim rezultatima, odsko~ili od ostalih nat-jecatelja.

Trenuta~no se pripremaju za europsko i svjetsko prven-stvo, a Z. ûbri} i za Olimpijske igre 2008. godine u Pe-kingu.

TRI U JEDNOMS obzirom na poznato stanje u hrvatskom amaterskom{portu, zanima nas kakvi su uvjeti treniranja i kako pokri-vaju tro{kove.

- Kao trener sam boravio na pripremama u Francuskoj imoram re}i da nisam saznao ni{ta nova, odnosno samosam dobio potvrdu da dobro radim. Me|utim, uvjeti tre-niranja u Francuskoj su daleko bolji nego u Hrvatskoj.Triatlonci su smje{teni na jednoj lokaciji, poput olimpij-skoga sela, imaju vrhunske trenere, {portske terene - sta-dione i bazene i sve je dobro organizirano, od smje{tajado prehrane, kaè nam I. Ivezi} i nastavlja:

- Puno toga pla}amo sami, odnosno obitelji pronalazedonatore. Rije~ je o skupom {portu, jer je potrebna kvali-tetna oprema (bicikl, pliva~ko odijelo te tenisice za tre-ning i posebne tenisice za natjecanje), a moramo pla}ati iterene za treninge, odnosno kori{tenje bazena. Triatloncimoraju imati kompletnu opremu kao pliva~i, biciklisti itrka~i i jednako tako prostore za treninge. Treneri se,primjerice, ne mogu financirati, a s obzirom na ~etvrtukategoriju {porta, postoji velika potreba za njima.

Premda taj prekrasni (i skupi) {port jo{ nije na{ao prim-jereno mjesto pod suncem u Hrvatskoj za razliku od ,primjerice, Australije gdje je triatlon {port broj jedan iliSAD-a gdje postoje posebni kampovi za natjecatelje iposebni seminari za trenere, triatlon polako osvaja i na{emlade {porta{e.

Dakako, va`na je atmosfera u Klubu, a kako smo se uvje-rili rije~ je o ljudima kojima ne manjka entuzijazma, jerrezultati tjeraju naprijed. Veliku moralnu i financijskupotporu pruàju roditelji, ali mogu}nosti postoje samodo odre|ene granice. Rije~ je o ozbiljnom {portu, gdjeve} danas triatlonci promi~u ugled Hrvatske u svijetu.Mlade ljude koji su spremni uloìti trud - imamo, ali tre-ba im potpora i pomo}. Najvi{e financijska, dakako.

Ðurða Sušec

nadarena djeca

Ivan Ivezi}, profesor kineziologije, jedini trener triatlona u Hrvatskoj - trener u klubu "Petar Zrinski" i trener dràvnereprezentacije i Gordan Petkovi} - triatlonac koji obe}ava

Natjecatelji pred ulazak u vodu - Gordanu je plivanje upo~etku bilo najteè, me|utim danas vi{e nije tako

Skok na bicikl jer svaka je sekunda drago-cijena

67

A sada - tlo je pod nogama

sna@ni- · 2016-05-10 · sna@ni-integriranihep zavr{en je prvi ciklus kadrovskih prom-jena,...

Documents