zavr%c5%a1ni radovi-krovni pokrovi gradjevinska limarija

Mr.sc. Olga Magaš, dia GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI V. Cara Emina 5, tel.352-111 e-mail [email protected]

1

GF

POKROVI KOSIH KROVOVA Kosi krov je gornji završetak zgrade koji zaštićuje zgradu odozgo od svih utjecaja, a

ujedno sudjeluje u arhitektonskom oblikovanju zgrade. Kosi krov sastoji se od : 1. krovne konstrukcije (nosiva konstrukcija) 2. podloge za pokrov 3. pokrova Trajnost pokrova ovisi o: a) kvaliteti materijala u pogledu vodonepropusnosti (osnovna kvaliteta pokrova koja

se dokazuje atestima proizvođača) b) brzini oticanja vode koja ovisi o: - nagibu krova, izraženom na tri načina: stupnjevima, omjerom i postotkom - hrapavosti pokrova (što je glađi oticanje je brže) - obliku pokrova (užljebljeni oblik daje brže oticanje) c) ventilaciji tavana koju treba predvidjeti za zgrade u predjelima sa snijegom,

osobito ako ima veće strehe: - ventilacija kroz slabije zaptivanje pokrova - ventilacija kroz nazidak - ventilacija preko fazonskih komada kod dobro zaptivenih spojeva pokrova d) otpornosti materijala pokrova na pritisak, savijanje i sl. - pokrov treba imati

dovoljnu čvrstoću i elastičnost da može prenijeti i primiti uz vlastitu težinu i težinu snijega, vjetra, čovjeka i sl. Ne smije se ljuštiti niti prskati radi smrzavanja, niti omekšati kod zagrijavanja.

PODJELA POKROVA PREMA MATERIJALU

I. POKROVI OD PRIRODNIH MATERIJALA 1. Pokrovi organskog porijekla a) pokrov slamom i trskom: - nagib 45-80 - dobre osobine: vodonepropustan, paropropustan, dobra zvučna i toplinska

izolacija, mala težina, trajnost; - loše osobine: zapaljivost; b) pokrov drvom - daskama (22 mm debljine) na tri načina: - postava dasaka paralelno sa strehom - postava dasaka okomito na strehu - pokrivanje utorenim daščicama - šindrom, nagib 45-60. To su ručno cijepane

daščice od smreke i bora, ariša koja imaju paralelna vlakna bez čvorova. Duž 65-50-100, šir. 8-74 cm postavljaju se na letve 48/30, vrši se jednostruko i dvostruko pokrivanje šindrom.


2

GF

2. Pokrovi anorganskog porijekla a) pokrov od kamenih ploča škriljevca, ravnih deblj. 5-8 mm, bez štetnih primjesa. Tri su načina pokrivanja: engleski, francuski, njemački;

II. POKROVI OD UMJETNIH MATERIJALA 1. lima (ravne i valovite ploče od Al, Cu, Zn i pocinčanog čeličnog lima) 2. na bazi bitumena (jednostruka i dvostruka krovna ljepenka) 3. stakla (stakleni crijep, profilit, plexiglas) 4. plastike (tvrdi PVC , armirani poliester) 1. Pokrovi od keramike - pečene gline, izrađuju se u obliku: - ravnog biber crijepa (nagib 45º i više) - utorenog crijepa - jednostruko: nagib 33-45 º ,slaganje počinje na desnoj strani - dvostruko: najkvalitetnije, nagib 22-45 º - kupa kanalica (kvalilitetno pokrivanje, radi težine i oblika naročito se primjenjuje

u pomorskim krajevima, a kanali pospješuju oticanje vode; nagib 22-35 º). Podloga može biti: - oplata

- letve - betonska ploča - pleter Pokrivanje na podlozi od dasaka: na rogove se pribija oplata 24 mm debljine.

Upotreba žljebnjaka bez nosa, slažu se “usuho” i pričvršćavaju pocinčanim čavlima. Kod jačih vjetrova učvršćuju se pojačano vapnenim mortom po cijeloj površini. Inače prva dva reda odozdo, odozgo i sa strane.

Pokrivanje na podlozi od letava 48x48 mm za nagibe 22-25-30º, te letve 48x38 mm za veće nagibe 30-35º.

Letve paralelno sa strehom, slaganje počinje na lijevoj ili desnoj strani. Ako je žljebnjak s “nosom” zakači se za letve, a ako je bez “nosa” probuši se rupa svrdlom i prikuca pocinčanim čel. čavlom za letvu.

- mediteran crijep: kombinacija kanalnog i utorenog crijepa, vel. 40,5x24 cm, težina 2,9 kg/kom, na 1m 15 kom. crijepa, nagib od 22 na više. Pokrivanje krova je s desno na lijevo prema sljemenu.

Po načinu proizvodnje razlikujemo: - vučene crijepove (glinena masa protiskuje se kroz čelični kalup kroz kojeg se

masa “vuče” uz automatsko rezanje komada određenih dimenzija) - tlačene - prešane crijepove (glinena masa se “tlači” u čel. kalupima iz kojih se

dobivaju formirani elementi - crijepovi. Nakon sušenja od 5-10 dana peku se na temperaturi cca 900º C)

Prednosti glinenih pokrova: - nepropustljivost za vodu - postojanost na mraz - otpornost na savijanje - otpornost na udar - dugotrajan pokrov - mali troškovi održavanja


3

GF

Mane glinenih proizvoda: - veći nagibi - mali raspon nagiba - veće težine - veće dimenzije krovne konstrukcije Pokrivanje može biti: - jednostruko - rijetko pokrivanje (kod jednostavnih i proizvedenih objekata,

nagib 45 i više) - jednostruko - gusto pokrivanje (kvalitetnije pokrivanje nagib 33-60) - dvostruko - krunsko pokrivanje ( vrlo teški pokrov 33-60) 2. Pokrovi od azbest cementa a) ravne a.c. ploče “eternit” Nagib od 25-45, pokrivanje se vrši na oplati ili letvama. b) valovite a.c. ploče većeg formata Nagib krova 7-90, normalni nagib je od 17 na više. Brvljenje je obavezno kod malih

nagiba kod poprečnih i podužnih preklopa s trajno pl. el. kitom i “Bitrax” trakama. Kod brvljenja krova obavezno je zračenje tavana.

Postavljaju se na: - drvene gredice cca76/48 - oplatu 24 mm - čel. Profile - a.b.ploču Pričvršćuju se specijalnim vijcima s pokrivnom pločicom od lima ili plastike. c) valovite a.c. ploče manjeg formata “kaštelanke-salonitke” (nagib od 17-45) Azbest cement je smjesa azbestnih vlakanca raspoređenih u pravcu najvećih

naprezanja i visokovrijednog cementa s vodom. Vlačna masa se tlači u kalupe i nakon stvrdnjavanja dobiju se ploče velike čvrstoće na pritisak, ali male čvrstoće na savijanje.

Prednosti azbest-cem. pokrova: - vodonepropusne - lagane - vatrootporne - ne trunu niti korodiraju - lako se obrađuju - s vremenom imaju veću čvrstoću - postojane na visoku i nisku temperaturu, glatke površine Mane azbest-cem. pokrova: - mala čvrstoća na savijanje


4

GF

3. Pokrovi od tlačenog cementa ili valoviti bet. crijep -”strešnik” Pokrov je težak, vodonepropustan, vatrootporan, izdržljiv na niske i visoke

temperature. Nagib 17-56, postavlja se na letve s razmakom prema nagibu od 32-36 cm, preklop 6-7 cm.

4. Pokrov impregniranom bitumenskom krovnom ljepenkom Primjenjuje se za provizorne objekte radi ograničene trajnosti. Izvodi se kao: jedno

ispod drugog (paralelno sa strehom, od strehe prema sljemenu), rebrasto (na podlogu od dasaka pobijaju se trokutne drvene letvice okomito na strehu) i dvostruko (paralelno sa strehom).

Postavlja se na daščanoj podlozi ili bet. pločama obično od laganog betona. Upotrebljavaju se 4 vrste bit. ljepenki (karton impregniran i premazan obostrano bitumenom). Krovna ljepenka može biti neposuta ili obostrano posuta sitnim pijeskom.

a) krovna ljepenka se postavlja na daščanu oplatu i pričvršćava čavlima široke glave 25/25 mm, promjer 2,5 mm, duljine 25 mm.

b) na podlogu od laganog betona postavlja se pribijanjem čavlima kvadratnog oblika 2,5 mm, dulj. 28-30 mm.

c) na podlogu od teškog betona ugrađuju se drvene pakne i prikucana čavlima , nagiba 5-15

5. Pokrov od ravnog i valovitog lima Osnovne karakteristike: - lagan, vrlo strmi nagib od 3-6, a može biti vrlo strmi (valoviti lim), vatrootporan,

vodonepropustan, paronepropustan. Koristi se: - olovni lim (srednji vijek) - bakreni lim - poc. čelični lim - aluminijski lim (legura) - cinčani lim (legura); suvremeno građenje Nedostaci lima: lim “radi”. Istezanje lima na 10 m kod razlike od 100. Nagibi limova: - poc. čel. lim: 6-30 (ploče), 12-30 (valovite); - cinčani lim: 6-30 - bakreni lim: 6-30 - olovni lim: 6-35 Obavezno provjetravanje tavana osobito kod ravnih limova radi stvaranja

kondenzata i korozije uslijed vlaženja drvene krovne konstrukcije. Pokrovi od: - ravnih limenih ploča - profiliranih lim. ploča - lim. folija;


5

GF

Danas se primjenjuje legure Al, Zn, Cu, koje su otpornije na utjecaje zagađenja zraka. Bolji način zaštite lima od unutarnje i vanjske korozije produžuje vijek trajanja lima. Zaštite su umjetna oksidacija i zaštita s unutarnje strane lima postavom neutralnog sloja između lima i betonske ili drvene konstrukcije.

5.1. Pokrivanje ravnim pocinčanim čeličnim limom

Za pokrivanje upotrebljava se poc. čel. lim debljine 0,55-0.75 mm. Ploče vel. 100x200

cm. Podloga ravna oplata ili kosa krovna ploča. Spajanje ploča na tri načina: - zakivanjem - lemljenjem - prijevojima - najčešći način za primjenu pokrova od lima koji omogućuje

dilatiranje i bolju vezu s podlogom. Spajanje poprečnih strana ploče vrši se 1. stojećim prijevojem, a spajanje podužnih

strana ploče vrši se 2. ležećim prevojem.

5.2. Pokrivanje ravnim limovima od bakra, cinka i aluminija Ove vrste limova daju kvalitetnije pokrove. Po načinu vezanja su slični. Bakar, najkvalitetniji pokrov od lima za reprezentativne zgrade. Oksidira na zraku u

CuCO3, bakreni karbonat zelene boje (patina) koja štiti Cu od daljnje korozije pa čak i u vlažnoj atmosferi.

Aluminij, vrlo kvalitetan, više se upotrebljava u vidu legura osobito sa Mn, Mg i Si. Limovi se postavljaju kao ploče šir. cca 60 cm duž. do 5m. Pokrivanje: stojećim i ležećim prijevojima i pomoću trapezastih i peterokutnih letava.

5.3. Pokrivanje olovnim limom Najstarija vrsta materijala za pokrivanje kosih osobito zaobljenih krovova. Težak,

mekan vrlo trajan materijal oksidira u oksidni sloj štiti od daljnje korozije.

5.4. Pokrivanje profiliranim limom Noviji način pokrivanja limom. Prednosti: - ne treba daščanu ili bet. podlogu već gredice - veća čvrstoća na savijanje - bolja vrsta zaštite od propadanja - lagan pokrov - nagib 3-20


6

GF

5.5. Pokrivanje limenim folijama Folije debljine 0,1 , 0,2-0,4 mm, širina trake 60 cm, duljine 25-30 cm; folije su legure

Cu s kositrom Sn ili bronce. Podloga je daščana ili betonska i mora biti glatka (blanjanje daske zaribani beton) na podlogu se stavlja gola ljepenka na koju se bit. ljepilom lijepi folija.

Poliuretanski paneli - izopaneli: - od neobojenog ili obojenog Al ili Fe pocinčanog lima - dobra statička nosivost te zvučna i toplinska izolacija. 6. Pokrov staklom Za pokrivanje kosih i ravnih krovova primjenjuje se više vrsta stakla itd: - armirano staklo - brazdasto staklo - profilit staklo - staklene prizme - acryl staklo - termopan staklo (tavanski prozori). Staklom se obično pokrivaju: nadsvjetla,

tavanski prozori, ateljei, hale (npr. banke i sl.) stubišta.

6.1. Pokrivanje armiranim staklom

Arm. staklo proizvodi se valjanjem lijevanog stakla u kojeg se postavlja žičana mreža deblj. 0 3-10mm.

Nagib staklenog krova treba biti min. 35 radi spriječavanja zadržavanja snijega na krovu. To se može spriječiti kod manjeg nagiba krova ako se donja površina stakla zagrijava cijevima centralnog grijanja. Osim toga nagibom krova treba osigurati klizanje kondenzata niz staklenu površinu min. 15. Zagrijavanjem donje staklene površine može se spriječiti i stvaranje kondenzata.

Pokrivanje arm. staklom obično se vrši na čeličnim profilima. Razlikujemo pokrivanje pomoću kita i bez kita. Za zastakljivanje krova izrađuju se i

stakleni crijepovi koji su dimenzija kao i obični crijepovi od pečene gline.

6.2. Pokrivanje “profilit staklom”

“Profilit” ili “kopilit” je prozirno liveno staklo presjeka “U” koje se proizvodi postupkom kao beskrajna traka koja se siječe na potrebne dužine. Debljina stakla je 6-7 mm, izvode se i kao armirane ploče. Postavljaju se kao jednostruke i dvostruke ploče.

Prednost “profilit” ploča je da se ne postavljaju na čel. profile kao arm. staklo već se međusobno lijepe specijalnim ljepilom.


7

GF

6.3. Pokrivanje staklenim prizmama

Pokrivanje krovova staklenim prizmama više je primjenjivano kod ravnih krovova. Staklene prizme koriste se kao jednostruke profilirane kružnog oblika cca 220x220 mm, debljina stakla iznosi od 20-40 mm. Prizme su povezane preko arm. bet. rebara sa kojih se vežu betoniranjem na licu mjesta.

6.4. Pokrivanje acryl staklom “plexiglas”

Pokrivanje ili acryl staklo od plastične mase koja propušta cca 92% svijetlosnih zraka. Vrlo je otporan na udar, žilav je i čvrst. Ako se zapara lako se prepolira na temp. od 400. Od plexiglasa se izvode uglavnom kupole za osvijetljenje prostorija.

7. Pokrovi od plastike Primjenjuju se za pokrivanje - javnih zgrada (benzinske stanice, kiosci, nastrešnice i sl.) - industrijskih zgrada (tvorničke zgrade) - stambenih zgrada (vikendice i terase i sl.) Pokrovi od plastike dolaze uglavnom kao profilirane ploče u vidu polukružnih valova

i trapeza. Izvode se u boji kao prozirne i neprozirne ploče. Pl. šindra: pokrov od poliesterskih samogasivih smola armiranih staklenim vlaknima.


8

GF

RAVNI KROVOVI ili krovovi s neznatnim padom od 0.5% – 4% Ravni krov je gornji završni element zgrade bez nosive kose krovne konstrukcije čiji

slojevi su jedan iznad drugog u vrlo blagom, neznatnom padu radi odvoda vode. 1. Podjela prema postotku vlažnosti prostorije ispod prostorije:

NEPROVJETRAVANI RAVNI KROV (do 80% vlažnosti) Sastoji se od: - nosiva konstrukcija - sloj za nagib - difuzna izolacija (sloj za izjednačavanje parnih pritisaka i parna brana) - toplinska izolacija - hidroizolacija - sloj za zaštitu izolacije - insolacijska izolacija

PROVJETRAVANI RAVNI KROV (80-100% vlažnosti) - noseća donja konstrukcija - toplinska izolacija - zračni međuprostor - noseća gornja ploča - hidroizolacija - sloj za zaštitu hidroizolacije ili insolacijska izolacija

KOMBINIRANI RAVNI KROV - nosiva konstrukcija (ytong) - hidroizolacija - zaštita - insolacijska izolacija 2. Podjela ravnih krovova prema nagibu - s malim nagibom 0,5-1 - s normalnim nagibom 1-2,5 - s većim nagibom 2,5-4 - s velikim nagibom 4-15 - nagnuti ravni krovovi 15-40 (22)

3. Podjela ravnih krovova prema prohodnosti - prohodni (1-2,5) - neprohodni r. krov Prohodni ravni krovovi završavaju sa zaštitama od tvrdog materijala (ploče na pijesku

ili podmetačima). Služe za: - boravak ljudi i prolaze - ostava materijala - parkirališta Neprohodni ravni krovovi, dozvoljava se samo prolaz stručnim licima zbog

održavanja.


9

GF

5. Vrste slojeva ravnog krova prema fizikalnim svojstvima Ravni krovovi su obodne, vanjske konstrukcije, tkz. “peta horizontalna fasada” koja je najjače izložena svim vanjskim i unutarnjim utjecajima. a) vanjski utjecaji su : - sunčeve zrake - atmosferilije - zagađenja b) unutarnji utjecaji su : - toplina - vodena para koji difuzijom prolaze kroz ravni krov. Da bi ravni krov mogao osigurati zaštitu

unutarnjih prostorija od vanjskih utjecaja i stvoriti unutarnju mikroklimu koja odgovara određenim prostorijama, potrebno je da se konstrukcija ravnog krova može oduprijeti svim utjecajima. Zbog toga mora zadovoljiti slijedeće zaštite i to od :

1. štetnih sunčevih zraka 2. atmosferilija 3. toplinskih oscilacija 4. vodene pare Iz toga proizlazi, da ravni krov ispod kojeg su topli prostori, treba zadovoljiti

slijedeće izolacije : 1. insolacijsku izolaciju 2. hidroizolaciju 3. toplinsku izolaciju 4. difuznu izolaciju Osim toga, svaki ravni krov treba imati: 5. sloj za pad 6. stropnu nosivu konstrukciju 6. Insolacijska izolacija – zaštita od djelovanja sunčanih zraka - ujedno i završni

sloj ravnog krova, zaštićuje donje slojeve ravnog krova od djelovanja sunčanih zraka i mehaničkih oštećenja.

a) zaštita od djelovanja infracrvenih sunčanih zraka (toplinske) Insolacijskom izolacijom treba spriječiti prodor toplinskih sunč. zraka da

kondukcijom ne prodiru i ne zagrijavaju donje slojeve. Djelovanje sunč. zraka ovisi o: - kutu upada sunčevih zraka - boji završnog sloja - veličini krovne konstrukcije - akumulacionoj sposobnosti konstr. ravnog krova b) zaštita od djelovanja ultraljubičastih zraka


10

GF

Ultraljubičaste zrake štetno djeluju na hidroizolaciju koja je na bazi bitumena. One isušuju eterična ulja iz bitumenske baze. Radi toga bitumen postaje krt, tj. brzo stari.

7. zaštita ravnog krova od mehaničkih oštećenja

Insolacijska izolacija je ujedno i zaštitno-završni sloj koji može biti različit, a ovisi o

tome je li je krov: - prohodan ili neprohodan a) zaštita neprohodnog ravnog krova Ako je hidroizolacija izvedena na bazi bitumena izvodi se na slijedeći način:

a) slojem jednako granuliranog šljunka 03 cm do 05 cm u debljini 8-10 cm. S gornjim premazom (fasadex) bijele boje ili svijetlim šljunkom. Prema postojećem standardu JUS u F2 024 mogu se upotrijebiti gotove bit. trake s posipom kao završni sloj.

b) zaštita prohodnog ravnog krova Ima više načina zaštita: - propusnim čvrstim površinama u obliku ploča (ploče su od prirodnog ili

umjetnog kamena na podlošcima koji daju razmak kojim se postiže ventiliranje topline). - polupropusnim površinama. Ploče položene u pijesak: ploče 15/15 deblj. 1,5 cm 20/20 deblj. 2,0 cm u cem. mort ploče 30/30 deblj.3 cm 40/40 deblj.4 cm u pijesak - nepropusnim površinama: - armiranim poliesterom koji je ujedno i hidroizolacija. Mora imati guste dilatacije

radi rada poliestera. - cem. glazurom

8. Hidroizolacija - ili pokrov ravnog krova

Vrši funkciju zaštite od atmosferilija. Hidroizolacija mora uvijek biti u nagibu. Trajnost

hidroizolacije ovisi o više utjecaja: a) sunčanih zraka (ultraljubičastih i infracrvenih) b) zagađenosti atmosfere c) vodene pare pod pritiskom d) vrsti podloge ad. a UTJECAJ ULTRALJUBIČASTIH ZRAKA Hidroizolacija na bazi bitumena postaje krta jer ultraljubičaste zrake isušuju eterična

ulja u bitumenu. Potrebna je zaštita insolacijske izolacije. ad. a UTJECAJ INFRACRVENIH - TOPLINSKIH ZRAKA Hidroizolacija se zagrijavanjem rasteže. Nastaju naponi, ako su veći od čvrstoće

materijala dolazi do pucanja hidroizolacije. Potrebna je zaštita insolacijske izolacije.


11

GF

ad. c UTJECAJ PODLOGE Podloga treba biti: - čvrsta - suha - u nagibu Hidroizolacija s podlogom može biti: - potpuno slijepljena - djelomično slijepljena - neslijepljena MATERIJALI ZA HIDROIZOLACIJU Dva osnovna tipa materijala na bazi: 1. Bitumenskih veziva u vidu: - masa ili traka 2. Polimernih materijala u vidu: - masa ili traka; ad 1 MATERIJALI NA BAZI BITUMENSKIH VEZIVA a) u vidu mase - asfaltni mastiks Asfaltna masa sa spec. kamenim agregatom u obliku kamenog brašna. Postavlja se u

dva sloja: - osnovni sloj 5-8 mm - zaštitni sloj 10-15 mm. Nagib od 1-3 . b) u vidu bitumenskih traka, tkz. slojevita hidroizolacija. Najviše primjenjivana

hidroizolacija sastoji se od slojeva bit. traka i slojeva bit. masa. Broj slojeva ovisi o nagibu krova.

Prema pravilniku za slojevitu hidroizolaciju za nagibe od: 0,5 - 1 dolazi 5+6 1 - 2,5 dolazi 4+5 2,5 -18 dolazi 3+4 Ako se sastoji od bolje vrste bit. traka može se umanjiti za 1 sloj (npr. sa uloškom od

Al folije). ad 2 MATERIJALI NA BAZI POLIMERNIH MATERIJALA a) u vidu plastičnih folija b) u vidu plastičnih polimercementnih ili poliuretanskih masa (površinskih ili

dubinskih premaza) ad a) HIDROIZOLACIJA U VIDU PLASTIČNIH FOLIJA Dolaze pod nazivima tvornica npr. ”Trocal”, “Rhepanol”, “Baypren” Ecosil i sl. To su umjetne gume na bazi klorprenskog kaučuka, polisubutilena iz oblasti

termoplasta i elastomera. Ovi materijali su trajno elastičnim svojstvima i u najtežim atmosferilijama.

Osobine: - trajnije (garancija 20 god.)


12

GF

- otporne na atmosferske uvjete - otporne na svjetlost - savitljive, elastič ne - lako obradive i rad je jednostavniji Pl. trake se ne lijepe za podlogu. - trake dolaze u jednom sloju na čvrstu, suhu i ravnu podlogu (zaglađuje se

kitovima) - trake se međusobno lijepe “hladnim varanjem”, tekućinama koje otapaju masu. Nakon ljepljenja trake se moraju pritiskati na mjestu vara. Na krajevima se folija

upucava za vert. zid u vis cca 25-30 cm. Kod neprohodnih krovova kao završni sloj može doći sloj šljunka cca 6-8 cm. Kod prohodnih r. krovova kao završni sloj uzimaju se ploče na pijesku.

ad a POLIETILENSKE FOLIJE ILI POLIVINILKLORID deblj. 0,03-0,3 mm. Ne upotrebljavaju se za glavnu hidroizolaciju već kao pomoćni sloj jer su pretanke,

problem je spajanje traka. ad b MATERIJALI OD POLIMERNIH MATERIJALA U VIDU MASE

- POLIESTER To je poliesterska smola ojačana-armirana staklenim tkivom. Prednosti: - vodonepropusnost - postojani na atmosferilije - postojan na kem. utjecaje

- HIDROIZOLACIJA “ELASTOBIT” Proizvod KGK-Karlovac Hidroizolacijska masa u hladnom stanu, armirana staklenim tkivom (deblj. slojeva

oko 3 mm). Tamno smeđa pasta na bazi bit. emulzije koja je gotova za upotrebu. Primjena: za sanacije postojećih hidroizolacija. Postavlja se na vlažnu očišćenu

podlogu.

- HIDROIZOLACIJA OD POLIUTERANSKE TVRDE PJENE Nanaša se špricanjem bez postave ljepenke između podloge i hidroizolacije. REDOSLIJED POSTAVLJANJA HIDROIZOLACIJE na čvrstu, suhu i podlogu u padu

postavlja se: 1. HLADNI PREMAZ BITUMENA (bitumen otopljen u benzinu ili benzolu). Nanosi se

četkom ili špricom ako je podloga vlažna.


13

GF

2. PERFORMIRANA BIT. TRAKA s posipom okrenutim prema podlozi, postavljena na suho.

3. VRUĆI BIT. PREMAZ koji se točkasto vežu s podlogom (djelomično sljepljena hidroizolacija).

4. BITUMENSKE TRAKE + VRUĆI BIT. PREMAZI Bitumenske trake sastoje se od: - bitumenski premaz - uložak impregniran bitumenom - bit. premaz Ulošci su od: - impregnirani karton (bit. premaz) - jutana tkanina (bit. juta) - stakleni voal (voal bit), ”perverbit” - folije od Al (“albit”) - folije od Cu (“Cuverplast”) -Cu folija -bit. premaz -stakleni voal -bit. premaz -posip Novija vrsta bit. traka koje se ne lijepe vrućim bit. premazom već se deblji sloj bit.

premaza zagrijava plamenikom na licu mjesta. - veća postojanost (+140 do - 17) - veća elastičnost - veća otpornost na difuziju vodene pare - otporan na mikroorganizme. Trake se vare. Varenje se vrši zagrijavanjem mase s

butanskim plamenikom. Preklopi traka su 10-15 cm. Zavarena mjesta treba dobro pritisnuti. Spajanje bit. traka vrši se preklapanjem 5-10 cm i ljepljenjem i to tako da drugi sloj prelazi preko prvog sloja.

Slojevita hidroizolacija postavlja se na površine od a) betona b) metala c) topl. izolacijskih materijala d) drveta ad a) postava slojevite hidroizolacije na bet. podlogu. Podloga treba biti čvrsta, suha

i u padu. - hladni prednamaz - perforirana bit. traka na suho - vrući bit. premaz - bit. traka - vrući bit.premaz itd..


14

GF

ad b) na metalnu podlogu: dolazi rjeđe obično na valoviti ili ravni lim ad c) na topl. izolacijski materijal: način postave bit. traka i premaza ovisi o vrsti topl.

izolacijskog materijala 1. Ako je topl. izolac. materijal sa sistemom zatvorenih ćelija (npr.”stiropor”,

“foamglas”) onda se bit. trake i premazi isto postavljaju kao na bet. podlogu. Kod stiropora radi visoke temperature bit. premaza dolazi spec. samoljepiva traka

koja spriječava topljenje stiropora. 2. Ako je topl. izolac. materijal sa sistemom poluzatvorenih ćelija (npr. ćelijasti betoni,

poliuteranske pjene i sl.) postavlja se prvo sloj bit. ljepenke nevezano za podlogu. 3. Ako je topl. izolac. materijal sa sistemom otvorenih ćelija (npr. min. vuna, prirodna

vlakna i sl.) radi stišljivosti ne dolaze u obzir za podlogu hidroizolacije. ad d) na drvenu podlogu: prvi sloj se ne lijepi već se ukucava čavlima radi

provjetravanja oplate. Ostali se slojevi normalno lijepe. 1. TOPLI JEDNOLJUSKASTI R. KROV a) - zaštitne prom. ploče - estrih - hidroizolacija - beton za pad - pvc - topl. izolacija - parna brana - sloj za rasterećenje difuznog pritiska - ab ploča Beton za pad je iznad toplinske izolacije. b) - zašt. ploče - laki beton - dva nezaljepljena sloja - hidroizolacija - topl. izolacija - parna brana - sloj za rasterećenje difuznog pritiska - beton za pad - ab ploča Beton za pad je ispod toplinske izolacije 2. HLADNI DVOLJUSKASTI RAVNI KROV - podmetači od laganog betona - podmetač od pluta


15

GF

- toplinska izolacija - otvor za provjetravanje - ravna azbest cem.ploča - hidroizolacija - zaštita

9. Toplinska izolacija

Toplinska izolacija u ravnom krovu vrši višestruku funkciju i to: a) spriječava gubitak topline iz prostorija koje su neposredno ispod krova b) spriječava stvaranje kondenzata u krovnoj konsrukciji c) spriječava štetne pojave koje nastaju u nosivoj konstrukciji uslijed tehničkog

širenja (naprsline, vitoperenje i sl.) Debljina sloja toplinske izolacije određuje se toplinsko-difuznim proračunom

uzimajući u obzir vrstu primjenjenog materijala. Prema JUS U F2024 Toplinsko izolacijski materijali trebaju imati slijedeće osobine: - izrazito slabi provodnici topline - odgovarajuću čvrstoću - postojanost na višim temperaturama i temp. oscilacijama - nepromjenjivost zapremnine i oblika - suhoću - malo upijanje vlage - postojanost na atmosferilije - malu zapremninsku masu - lako obradiva i ugradiva Ovim osobinama odgovaraju sljedeći materijali: 1. PJENOPLASTI 2. EKSPANDIRANA PLUTA 3. MINERALNA ili KAMENA VUNA 4. STAKLENA VUNA I OSTALA MINERALNA VLAKNA 5. PLOČE OD PREŠANE SLAME 7. PLOČE OD DRVENIH VLAKANACA 8. PREŠANE IVERICE 9. PLOČE OD DRVENE VUNE 10. PJENUŠAVO STAKLO 11. LAGANI BETON 1. PJENOPLASTI su sintetički toplinsko izolacijski materijali različitog sustava: 1.1. POLISTIROL (STIROPOR) Primjenjuje se za krovne izolacije ako se osigura da na njega neće djelovati

temperature veće od 60C. 1.2. POLIURETAN (poliuretanska pjena)


16

GF

- temperature ne veće od 90 C, a kratkotrajne do 140 C. 1.3. POROFEN (pjenasti materijal na bazi fenolklormaldehidne smole) 2. EKSPANDIRANA PLUTA Dobiva se iz kore plutanog drveta koja se melje u zrnu zatim autoklavnim

ekspandiranim i prešanjem, vezuje u blokove i zatim sječe u ploče. 3. MINERALNA VUNA ( kamena vuna ) Za toplinsku izolaciju upotrebljava se samo za sve ravne krovove u vidu tvrdih ploča. 4. STAKLENA VUNA To su staklena bijela vlakna koja se proizvode u rastresitom stanju pločama, stakleni

voal i sl. Primjenjuje se samo za hladne ravne krovove. 6. BITUMEN PERLIT To je mješavina perlita i ugrijanog bitumena koji se ugrađuje u vrućem stanju. 7. PLOČE OD DRVENIH VLAKANACA Rjeđe se primjenjuju za ravne krovove. 8. PLOČE OD PREŠANE IVERICE Rijetko se upotrebljavaju. 9. PLOČE OD DRVENE VUNE Dolaze pod nazivom “heraklit” ploče, “tarolit”, “drvolit”... 10. PJENUŠAVO STAKLO (foamglas) Predstavlja do sada najbolji topl. izolacijski materijal. Ima sistem zatvorenih ćelija,

izvodi se od čiste staklene mase koja se tehničkim postupcima bitumenizira. Može se hodati, a ne upija vlagu niti paru.

11. MATERIJALI NA BAZI LAKIH AGREGATA I VEZIVA 11.1. ”KERAMZIT BETON” agregat je od lakih granula keramzita kuglice od

ekspandirane gline. 11.2. “PERLIT BETON” agregat je od lakih granula dobiven ekspandiranjem

“RIOLITA”. Toplinska izolacija od lakih betona ima u prosjeku velik koeficijent toplinske provodljivosti radi čega dolazi u sastavu s drugim materijalima.

Položaj topl. izolacijskog sloja može na ravnom krovu biti različit što ovisi o čvrstoći materijala. Najpovoljnije je da toplinsko izolacijski sloj bude što bliže gornjem završno zaštitnom element, tj. iznad hidroizolacije.

10. OBRNUTI KROV a) tip ravnog krova s toplinskom izolacijom iznad hidroizolacije Uvjet: čvrstoća na tlak, toplinska izolacija materijala mora biti veća od 30 N/cm . - spec. “OKIPOR” patent ploče (stiropor) - foamglas (pjenušavo staklo) b) tip ravnog krova s toplinskom izolacijom ispod hidroizolacije Uvjet: čvrstoća na tlak, topl. izolacija materijala veća od 25 N/cm . - stiropor - porofen


17

GF

- poliuteran c) tip ravnog krova s toplinsko izol. materijalom ispod sloja za pad Uvjet: čvrstoća na tlak, topl. izol. materijala veća od 20 N/cm . - min. vuna - drvena vuna - vlaknatice - pluta d) tip ravnog krova s dvije topl. izolacije: s unutrašnje i iznad stropne konstrukcije. Krov hladnjača i sl. prostore s vrlo niskim temperaturama. e) tip ravnog krova bez toplinske izolacije Nastrešnice, tj. krov iznad otvorenih prostora ili ako su prostorije s ispod 50%

vlažnosti i ne griju se. Napone uslijed zagrijavanja i hlađenja preuzima armatura u ploči.

11. Parna brana Postavlja se radi spriječavanja odnosno prodora vodene pare u gornje slojeve

ravnog krova. Izvodi se od paronepropusnih, visokovrijednih, hidroizolacijskih materijala. Radi

mogućnosti izlaska vodene pare u atmosferu postavlja se: SLOJ ZA IZJEDNAČAVANJE PRITISKA VODENE PARE TKZ. DRENAŽA VODENE PARE Postavlja se zbog smanjenja ukupnog pritiska vodene pare što se postiže jednolikim

rasporedom vodene pare. Zbog toga se izvodi od materijala koji imaju kanaliće u raznim pravcima. Za odvođenje vod. pare u atmosferu potrebno je izvesti posebne vrste završetaka: uz krajeve uzviši zid ili posebnim odušnicima za izlaz vodene pare.

1) Za prostorije koje imaju do 50% vodene pare ne postavlja se difuzna izolacija; 2) Za prostorije do 60% postavlja se samo parna brana bez drenaže vodene pare; 3) Za prostorije od 60-80% vodene pare postavljaju se oba sloja difuzne izolacije, tj.

parna brana i sloj za drenežu vod. pare. 4) Za prostorije od 80-100% vod. pare potrebno je navesti tkz. hladni ili provjetravani

ravni krov. Zbog velikog pritiska vod. pare izvodi se veći zračni prostor kroz kojeg prolazi i odlazi vodena para u atmosferu kroz spec. otvore ili odušnice. Zračni prostor je u ovom slučaju difuzna izolacija.

MATERIJALI ZA DIFUZNU IZOLACIJU a) parnu branu upotrebljava se bit. traka sa Al. folijom debljine 0,1 mm. Dobra parna brana je: dva sloja sintetičke folije. b) drenažu vod. pare, primjenjuje se perforirana bit. traka s uloškom od staklenog

tkiva sa posipom finog kvarcnog pijeska, a s druge strane grubi kvarcni pijesak 0 1-3 mm. Trake se postavljaju na suho s krupnim pijeskom prema dolje.


18

GF

12. Sloj za pad Padovi ravnog krova rješavaju se različito, a ovisi da li je prohodan ili neprohodan

krov, je li odvodnja putem oluka ili slivnika kroz zgradu. - prohodni r. krov ima blaži pad a iznosi od 0,5-2,5% uz uvjet da ima glatku

površinu - neprohodni r. krov ima veći pad od 2,5-cca 18% i više, može imati i hrapaviju

površinu Padovi ravnog krova mogu se postići na dva načina: 1. stropna konstrukcija u padu 2. pad postignut posebnim slojem za pad Sloj za pad izvodi se obično od laganog betona s agregatom od: - keramzita (ekspandirana glina) - perlita (eks. riolit) - siporexa (plinobeton -Al prah) Treba izvršiti dilataciju sloja za pad ako se nalazi iznad toplinske izolacije. 13. Stropna konstrukcija Kod ravnih krovova dimenzira se jače nego međukatna stropna konstrukcija, radi

većeg opterećenja od: snijega, vjetra, temperaturnih oscillacija Specijalni završni slojevi ravnih krovova

OZELENJENI RAVNI KROVOVI Sve češće se primjenjuju tkz. “ozelenjeni ravni krovovi”. Prednosti: - pružaju ugodan boravak - regeneriraju zrak - daju bolju topl. izolaciju donjim slojevima Slojevi: - zemlja + trava - staklena mrežica - glinoper - hidroizolacija - topl. izolacija - parna brana, sloj za pad te arm. bet. stropna konstrukcija;

RAVNI KROV SA ZAVRŠNIM SLOJEM VODE Voda ima veliku toplinsku akumulaciju, tj. sporo se zagrijava, a teško hladi jer voda

ima visoki koeficijent apsorpcije infracrvenih zraka. Slojevi: - voda 2,5-10 cm - hidroizolacija - topl. izolacija


19

GF

- parna brana - sloj za nagib - nepropusna konstrukcija Odvodnja ravnog krova može se vršiti na više načina: 1. način: odvod vode u oluke. Oluci mogu biti: viseći i stojeći. Ovaj način odvodnje

karakterističan je za neprohodne ravne krovove. 2. način: odvod vode u horizontalne kanale - jarke uz punu ogradu prohodnog

ravnog krova Odvod na vanjski vert. oluk i odvod na unutarnji vert. oluk. 3. način odvoda vode: odvod vode vrši se vodolovkama kroz unutarnje prostore. a) odvod vode kroz sredinu zgrade - za prohodne r. krovove: padovi su od 0,5-1%, najčešće 1-2,5%; - za neprohodne r. krovove: padovisu od 2,5-4%; TEHNIČKI DETALJI RAVNOG KROVA 1. IVIČNA RJEŠENJA UZ RUB R. KROVA: a) bez povišenja zida b) s povišenjem zida c) s olukom 2. IVIČNA RJEŠENJA UZ VIŠI ZID: a) za prohodni ravni krov b) za neprohodni ravni krov 3. PRODORI KROZ RAVNI KROV UZ: a) dimnjak b) vodolovku c) ventilaciju d) odušnice pare e) staklene kupole f) dilatacije kod prohodnog i neprohodnog ravnog krova


20

GF

GRAÐEVINSKA LIMARIJA

1.1.1. Građevinska limarija i njene karakteristike Građevinska limarija je jedna od djelatnosti limarskog obrta koja se odnosi na izradu

i postavu završnih elemenata od crnih i obojenih limova na objektima visokogradnje npr. oluci, opšavi, pokrovi i dr.

Limovi se razlikuju po: - materijalu (bakreni, cinčani, čel. i dr.) - debljini (fini, srednji grubi, konstruktivni) - obliku (ravni, valoviti, trapezasti) Karakteristike limova: - vodonepropusnost - paronepropustan - savitljivost - čvrstoća (konstruktivni lim) - trajnost CRNI LIMOVI su: želj. i čel. limovi; oksidiraju na zraku u Fe O , Fe (OH) , crvena i

smeđa rđa. Oksidni sloj otpada i ponovno radi toga se molekule troše ili nestaju, tj. crni metali korodiraju.

OBOJENI LIMOVI su: Cu,Zn,Pb,Al; oksidiraju na zraku u CuO, ZnO, PbO , Al O; oksidni sloj ne otpada i radi toga oksidni sloj čuva od daljnje oksidacije, tj. obojeni metali ne korodiraju!

1.1.2. Racionalizacija i industrijalizacija građevne limarije u odnosu na zanatski

način očituje se primjenom: a) kvalitetnog materijala b) vrstom, oblikom i ugradbom materijala c) zaštitom materijala d) primjenom gotovih elemenata a) klasični obojeni i crni limovi novijim tehnološkim postupcima postaju kvalitetniji u

pogledu čvrstoće, izgleda i dr. kvaliteta. Njihova trajnost, izgled i sl. poboljšavaju se naknadnom umjetnom oksidacijom, plastifikacijom i sl.

b) u novije doba sve više se priuzvode i primjenjuju limovi od legura. Legure se dobivaju taljenjem dvaju ili više osnovnih metala.Dobiva se novi materijal - metal odnosno limovi koji se odlikuju novim kemijskim i fizičkim svojstvima, a koja su bolja od osnovnih materijala. Obično se postiže bolja čvrstoća, tvrdoća, boja i sl.

c) posebn pažnja posvećuje se pravilnoj ugradbi i zaštiti limova od propadanja, osobito u gradovima sa zagađenom atmosferom. Naučnim istraživanjima i analizama rasvijetljeni su uzroci propadanja limova i način zaštite limova. Propadanje limova osobito pocinčanih može nastati iz više razloga i to zbog:

- atmosferske korozije - unutarnje korozije


21

GF

- elektrolize - temperaturnih oscilacija Korozija je nenamjerno razaranje ili trošenje materijala uslijed djelovanja fizikalnih,

fizikalno-kemijskih, kemijskih i bioloških utjecaja. ATMOSFERSKA KOROZIJA je spontano propadanje materijala pod fizikalnim,

kemijskim, elektrokemijskim i biološkim djelovanjem atmosfere. Korozija metala nastaje i kod makrogalvanskih članaka koji nastaju u kontaktu

metala s plemenitijim metalom (kao katoda) npr. Al profili propadaju u kontaktu sa željeznim ili bakrenim profilima.

PROPADANJE LIMOVA USLIJED:

1. ATMOSFERSKE KOROZIJE Javlja se kod veće vlažnosti (od 70% i više) u zagađenoj atmosferi. Stvaraju se štetni

spojevi - kiseline koji djeluju kao elektrolit, što izaziva elektrolizu lima. Zaštita od atmosferske korozije lima: 1. Premazivanje lima premazima (uljani i plastični premazi) 2. Umjetna oksidacija 3. Prevlačenje lima drugim materijalima koji su otporni na H SO i sl.( legure, guma,

plastika i sl.)

2. UNUTARNJE KOROZIJE Javlja se kod limova koji se postavljaju na betonske i drvene podloge bez zaštitnog

sloja. Radi temperaturnih razlika lima i podloge nastaje na sastavu lima i podloge

kondenzat, koji se nakuplja zbog slabije mogućnosti isušivanja. Ovlaživanjem podloge od betona ili drveta nastaju štetni spojevi koji utječu na propadanje lima odozdo (npr. bijela korozija cinka.)

ZAŠTITA LIMA od unutarnje korozije: potrebno je odvojiti lim od betonske ili drvene podloge postavom neutralnog - zaštitnog sloja (npr. krovna ljepenka).

3. ELEKTROLIZE

Nastaje kod spajanja različitih vrsta limova u prisustvu vode ili vlage. ZAŠTITA LIMA od elektrolize: treba postavljati samo jednu vrstu lima za glavni i

pomoćni materijal ili dva različita metala sa sličnim ili približno sličnim potencijalom.

4. TERMIČKIH OSCILACIJA Nastaje zbog temp. rada limova.Veæi “rad” limova nastaje kod: - većih temperaturnih razlika - većih dužina limova - većih koeficijenata stezanja ili rastezanja dotične vrste lima ZAŠTITA LIMA od temperaturnog “rada”: Da bi se spriječilo “pucanje” lima uslijed “rada” potrebno je smanjiti ukupnu dužinu

lima tj. treba izvesti dilataciju lima.


22

GF

d) PRIMJENA GOTOVIH ELEMENATA OD LIMA Gotovi elementi od lima su tvorničke proizvodnje sa većom točnosti u dimenzijama

radi tvorničke kontrole. Trebaju katalozi s gotovim oblicima i mjerama te uputama za montažu. Npr:

- horizontalni oluci i vert. od lima, plastike ili azbest cementa - opšavi za pokrivanje završetaka ravnog krova - fasadni i krovni elementi kao lim ili “sendvič” sa topl. izolacijom - vodolovke od lima i plastike i sl. 1.2. MATERIJALI ZA GRAÐ. LIMARIJU - vrste limova i legura

ČELIČNI LIM Čelični ili crni lim dolazi samo kao zaštićen s drugim metalom najčešće cinkom, rjeđe

Cu, Pb, Sn. ZAŠTITA ČEL. LIMA može biti: - metalni sloj - nemetalni sloj, emajl, silikati, uljeni naliči - organski sloj, katran, asfalt, guma ili plastika POCINČANO ČELIČNI LIM- Če + Zn Čelični lim prevučen prevlakom cinka debljine cca 0,065mm. Svojstva - ima veću čvrstoću, manje radi na temperaturnim oscilacijama i jeftiniji od

Zn, Cu i Al. Mane - lako puca kožica, osobito na preijevojima.

CINČANI LIM (Zn) Svojstva: srebrne boje jakog sjaja, čvrstoća za polovicu manja od čelika, jako

dilatira (3 x više od Če), oksidira u cinkov oksid mutno sive boje koji ga zaštićuje od daljnje oksidacije.

Propada od utjecaja svježeg vapna, cementa i ustajalog zraka, čađe i solne kiseline. Zaštita nakon 1 godine premazom uljanom bojom. Primjena za pokrove, prozorske klupčice, žljebove i sl. Danas se sve više koriste legure, TITANCINK, s trajnom, u proizvodnji izvedenom,

zaštitom lima. Proizvodnja u pločama 100x200 mm, deblj. od 0,3-0,8 mm

BAKRENI LIM (Cu) Svojstva: - žuto smeđe sjajne boje - veću čvrstoću i tvrdoću - postojan na atmosferilije i zato je najbolji lim, ali i najskuplji. - oksidira u (CuO) bakreni oksid ili hidroksid koji ga čuva od daljnje korozije; Propada od unutarnje korozije elektrolize. Zaštita: - na bet. ili daščanoj podlozi odvojiti slojem krovne ljepenke


23

GF

- upotrebljavati materijal iste elektronegativnosti Primjena: za pokrove, žljebove, opšave; Proizvodnja: - u pločama 100x200 cm deblj. 0,1-3,0 m/m;

1.2.1.4. OLOVNI LIM (Pb) Svojstva: - tamno sive boje, mekan - vrlo težak i skup - oksidira u (PbO) olovni oksid koji ga čuva od daljnje korozije; Propada od: utjecaja cementa i svježeg vapna. Zaštita: na betonskoj podlozi odvojiti slojem krovne ljepenke; Primjena: - za pokrove - za hidroizolaciju od podzemne vode; Proizvodnja: Trake šir. 100 cm, duž. 1000 cm (role), deblj. 1,0 - 6 m/m za građ. limariju.

1.2.1.5. ALUMINIJSKI LIM (Al) Svojstva: - ne dolazi u prirodi kao čisti metal, već se dobiva preradom iz boksita i to u dvije

faze: 1. iz boksita dobiva se čisti Al O 2. elektrolizom iz glinice dobiva se Al; - Al je lagan i mekan metal - na zraku oksidira i prevlaka ga štiti od daljnje korozije - oksidna prevlaka se teško skida i topi se tek kod 2000 C. Propada od: vapna i cementa. Zaštita: - između bet. podloge i lima postavlja se sloj krovne ljepenke - umjetno se oksidira kemijskim putem i elektrolizom Primjena: kao čisti metal malo se primjenjuje jer je mekan i male čvrstoće pa se

primjenjuje najviše u obliku legura i to za: pokrove, žljebove, dilatacijske trake, prozore i sl. Proizvodnja: - ploče 200x100 cm, deblj. 0,10-0,30 m/m - svitci - role šir. 60 cm dužine do 5m. 1.3. POVRŠINSKA OBRADA I ZAŠTITA LIMOVA a) mehanička obrada limova - BRUŠENJE za ispravljanje limova i za postizanje glatke površine - STRUGANJE kod čišćenja lima - PJESKARENJE kod čišćenja profiliranih površina lima - POLIRANJE za postizanje sjaja lima


24

GF

- ČIŠĆENJE za čišćenje limova od masnih mrlja ili mrlja od lemne vode b) kemijska obrada limova - LUŽENJE za čišćenje limova od masnih mrlja koje se nisu mogle očistiti

mehaničkim postupcima; - KEMIJSKO BOJENJE METALA - smeđa prevlaka - bruniranje; postupci kojima se

zaštićuje lim od utjecaja kisika, a naročito organskih kiselina. - METALNE PREVLAKE kojima zaštićujemo limove od čelika i Fe i to prevlakama

od Zn, Sn, i Pb koji su otporniji na koroziju; - UMJETNO OKSIDIRANJE; laki metali kao Al i njegove legure mogu se umjetno

oksidirati radi brže zaštite od korozije; c) premazi i prevlake - PREMAZ ULJANOM BOJOM kao zaštita lima od korozije ali slabija.

Premazivanje se vrši uljanom bojom, lakovima, koji kad se osuše stvaraju celuloidni zaštitni sloj;

- PLASTIČNE PREVLAKE kao novija zaštita limova sa plastičnim prevlakma koje mogu biti na bazi PVC;

1.4. SASTAVLJANJE LIMOVA 1.4.1. Lemljenje je spajanje limova u toplom stanju pomoću zagrijavanja drugog

metala koji ima niže talište od limova koji se spajaju. Na metalnom šavu - spoju se stvara legura. Lemljenje se primjenjuje kada se traži čvrsta i nepropusna veza za vodu.

1.4.2. Previjanje je najjednostavnije spajanje limova koje se sastoji u previjanju

jednog lima preko drugog ili oba zajedno. Izrađuju se: jednostruki i dvostruki sa stojećim i ležećim prevojom. Spajanje limova previjanjem predstavlja ujedno i dilataciju jer limovi mogu nesmetano raditi. Lim se pričvršćava za podlogu sponama ili podvezicama koje moraju biti od istog materijala kao i limovi; to su trake šir. 30-40 cm i zakivaju se po dva čavla. Spone mogu biti raznih oblika što ovisi gdje se nalaze.

1.4.3. Ljepljenje - u novije vrijeme limovi se lijepe spec. plastičnim ljepilima koji se

premazuju preko spoja i prešaju. Ljepljenje se može vršiti vrućim i hladnim postupkom. 1.4.4. Preklapanje - samo kod valovitih limova. 1.4.5. Zakivanje odn. sastavljanje dva lima pomoću zakovica koje trebaju biti od

istog materijala kao i i limovi. U zgradarstvu se primjenjuje malo odn. gdje se ne traži vodonepropusnost.


25

GF

ELEMENTI GRAÐEVINSKA LIMARIJA Elementi od lima izvode se za: 1. Sakupljanje i odvod vode s kosih i ravnih krovova a) horizontalni oluci Primaju vodu s krovnih površina i odvode u vertikalne oluke iz kojih se voda odvodi

u grad. kanalizaciju ili slobodno otiče izvan objekta. Horizontalne oluke dijelimo u više vrsta i to prema:

1) položaju na zgradi (spojeći i ležeći) 2) obliku (polukružni, pravokutni, ovalni) Veličina oluka se određuje računski prema najvećoj slivnoj površini krova: uzima se

za 1 m krovne površine 0,8-1,0 cm površine presjeka oluka. Da bi profili oluka bili skrojeni tako da od tabli 200x100 cm ne ostaju otpaci, veličina

oluka se određuje tabelom: krovna pov. razvij. šir. pov. presjeka oluka m2 cm cm2 r cm 50-60 25 52 7,5 70-90 28,5 71 8,5 120-150 33 117 10 150-190 40 152 12 250-220 50 254 15 Bolji su polukružni oluci s padom 0,5%, pravokutni oluci imaju pad 0,8 -1,0%, a

horizontalni oluci su dužine 1,0 ili 2,0 m, što ovisi o načinu krojenja ploča. Komadi od 1 ili 2 m sastavljaju se u radionici duž. 4-5 m. Preklopi se zakivaju i leme vel. 3 cm.

Oluk se postavlja na kuke od plosnog čelika - pocinčanog 25/6 cm i učvršćuje čavlima (2) na rogu.

DILATACIJA OLUKA Radi temperaturnih oscilacija lim “radi”, tj. kod viših temperatura se rasteže, a kod

nižih se steže. Preporučuje se da horizontalni oluci imaju dilataciju na dužini i to za: - poc. čel. lim na 9-12 m - bakreni lim na 9–10 m - aluminijski lim na 7-8 m - cinčani lim na 6 m. Dilatacija fuga - reška može se postaviti na najvišoj ili najnižoj točki oluka. a) VISEĆI OLUCI


26

GF

Najjednostavniji i najčešće primjenjivani oblik oluka kod kosih krovova sa strehom. Oštećenja su uočljiva i vidljiv je pad. Izvode se od poc. čel. lima i cinčanog lima. Pad oluka postiže se kukama koje se prikivaju za rog odozgo ili sa strane.

VISEĆI OLUCI OD PLASTIKE - izrađuju se od plastičnih masa na bazi tvrdog PVC-a ili prešanog poliestera. Dilatacije su gušće, od limenih oluka.

b) VERTIKALNI OLUCI Vertikalne cijevi koje primaju vodu iz horizontalnih oluka. Mogu biti: - okruglog oblika - četvrtastog oblika, pogodni za krajeve s nižom temperaturom jer se kod leda

lakše mogu deformirati dok okrugli pucaju. Vodu odvode u: - kanalizaciju - cisterne - slobodno otiču izvan zgrade Sastavljanje oluka po visini na svakih 1-2 m u radionici se preklapaju za 5 cm + leme.

Na gradilištu se sastavljaju na 4 m i preklop je veći. Kod dilatacije je preklop veći za cca 8-10 cm bez lemljenja.

c) SABIRNI TULJCI - VODOLOVKE - SLIVNICI Postavljaju se na prohodne ravne krovove za odvod vode s ravnog krova kroz

zgradu. POVRŠINA VODOLOVKA Pov. ravnog krova promjer površina s koje se slijeva vodolovke vodolovke voda u vodolovku m m / m cm do 150 70 38,5 do 250 100 78,5 do 400 125 122,66 Bolje je staviti dva manja slivnika radi začepljenja. 2. Pokrivanje istaka, streha i sl. (ili limeni opšavi) Lim se u principu ne bi trebao bušiti odozgo. Pričvršćivanje lima za podlogu obično

se vrši preko traka od jačeg lima iste vrste (radi elektrolize). 3. Dilatacijske trake Kod dilatacijskih reški treba omogućiti nesmetan rad konstrukciji, a uz to i zaštitu od

prodora atmosferilija.


27

GF

Najčešće se postavljaju limovi (trajni) u obliku “ lire” koji omogućuje stezanje i rastezanje traka a da ne pukne.

4. Prodori kroz krov moraju se dobro opšiti da ne dođe do propuštanja vode. Danas se rade

gotovi prozori od Al. legura koji služe za osvijetljenje i zračenje tavanskih stanova. a) tavanski prozor b) opšav dimnjaka c) krovne ventilacije - to su odušne ventilacije od kanalizacije. Vert. kanalizacijska

cijev 0 100 od lijevanog željeza, na tavanu prelazi u 0 150 od lima ili azbest cementa radi smrzavanja vod. pare.

zavr%c5%a1ni radovi-krovni pokrovi gradjevinska limarija

Documents