Marmelada od smokava Ispis E-mail * * * * * * 1 2 3 4 5

(11 votes) MIARA 2 kg smokava 60 dkg ecera

2 vanilin ecera 1 limun Kako ljeti ima puno smokava u okolici moje kuce gdje je priroda nedirnuta, redov ito napravim marmeladu od smokava. Priprema: Smokve djelomicno ogulim,ne cijele i izre em svaku na 3-4 komada .U veli ku tecu od inoksa stavim smokve , ecer,vanilin eceri i limun izrezan na fetice.Tecu stavim na laganu temperaturu uz stalno mije anje.Kada se smokve stope sa ecerom ma lo i povecam temperaturu.Kuhanje traje otprilike 2,5 do 3 sata uz stalno mije anje . Ulijevanje marmelada u staklenke: Staklenke prokuhamo i iscijedimo od vode.Gotovu toplu marmeladu ulijemo u vruce staklenke.Napunjene staklenke stavimo u pec da se sve skupa sterilizira.Dr imo 10 minuta da uhvati koricu. Kad se marmelada ohladi zatvorimo staklenke.

Nadete li se ovo ljeto u blizini Molata, malog otoka zadarskog arhipelaga, obave zno ga posjetite. Na ovom slikovitom otoku osim u neobicnom miru i opojnim miris ima mediteranskog raslinja mo ete u ivati i u bo anstvenom okusu pite od otockih smokv i i rogaca. Pita je, uz ostale specijalitete, u ponudi u malom ugostiteljskom ob rtu Bazilio (Molat 23) u otockoj lucici, a svakodnevno je pece vlasnica gospoda Senka Jovic. Gospoda Senka koja je inace majstorica za razlicite pite, pitu od rogaca i smokv i sprema prema starom receptu svoje bake Antice koja je rodena na otocicu Rava p repunom stabala rogaca. Uz svoju neodoljivo ukusnu pitu, gospoda Senka preporucu je i poseban, neobicno aromatican liker koji priprema od ljekovite biljke kadulj e koje na Molatu ima u izobilju. Naravno, ako vas ovo ljeto put i more ne nanesu na slikoviti Molat, prema prilo en om receptu sami ispecite pitu od smokvi i rogaca te u svojem domu u ivajte u njeno m neodoljivom mediteranskom okusu i mirisu.

govora na d em od smokava 1. raull on 28. Kolovoz, 2008. 7:07 Kolicina : 3 kg zrilih smokava,90 dkg cukra, 2 vanilin ecera,3 lice korice o d limuna i narance i 2 lice ruma. Priprema : Smokvi odstraniti peteljku i dio kore., koliko uspijete. Nije v a no ocistiti cijelu koru jer ona daje odlican ukus. U veliku tecu od rosfaja ubaciti oci cene i izrizane smokve na komadice. Smo kva se mo e i samliti.Ubaciti cukar ,vaniliju , korice od narance i limuna i rum. Kuvati na laganoj vatr i uz stalno mi anje da ne zagori.Kuva se otprilike 2 do 2,5 sata, dok se ne zgusne . Priprema staklenki : Staklenke se stave prokuvati kao i limeni zatvaraci. Kad je mermelada skuvana tako da bude zgusnuta i ujedno toliko tecna ulije moje u staklenke. Sterilizacija: Nakon to smo prokuvali staklenke, toplu marmeladu ulijemo u njih i ponovo s tavljamo u toplu pec da samo malo provre u staklenkama marmelada. Nakon toga staklenke vadimo iz peci i pokrijemo cistom kuhinjskom krpom do k se ohlade.Sutradan ih zatvaramo poklopcima ili plasticnom folijom. Nije potrbno dodavati nikakav konzervans. Marmelada je dosta trajna.

Kuglice od suhih smokvi Fini blagdanski kolaci, jednostavni za pripremu, a jedinstvenog osvje avajuce vocn og okusa smokvi i narance. Preporucujemo kuglice raditi tri do cetiri dana ranij e, kako bi se prije poslu ivanja posu e na zraku. 500 gr smokava 50 gr krupno mljevenih oraha 1 cijela naranca sok od 1/2 limuna 160 gr kristal ecera 1/2 dcl ruma 2 rebra cokolade Samljeti u pastu suhe smokve i cijelu narancu, pa dodavati krupno mljevene orahe , sok od limuna, rum, ecer, rastopljenu cokoladu, rukom sve dobro izmje ati. Kada s u sastojci dobro umje ani, raditi kuglice, uvaljati ih u kristal ecer, stavljati u papirnate ko arice. Prije poslu ivanja par dana su iti na zraku. Tagovi: blagdan, bo icni kolaci, naranca, orah, smokve Va i prijedlozi i mi ljenja ? Jedan odgovor na Kuglice od suhih smokvi 1. cattiva on 23. Sijecanj, 2009. 20:44

mijesam mljevene smokve sa pettit keksima orah mi ubije okus smokve i osta lo isto samo sto ne radim kuglice nego u obliku kruske (dekorativnije je) za pet eljku upotrijebim cokoladni stapic

Tema tjedna: Svje e smokve Ureduje Karin Mimica - Ignatoski, prof. Svje e smokve Smokva je voce Mediterana i dobro uspijeva samo u suhoj i vrucoj klimi. Cim je k lima su a, smokva je bolja. Smatra se da su iz zapadne Azije prenesene du Mediteran a, a ostaci smokava su pronadeni pri iskopavanju gradova iz 5000. godine prije K rista. Ka u da je bila omiljeno voce Kleopatre, spominje je Homer u Ilijadi i Odis eji, a Biblija u rajskom vrtu. Nekada se koristila kao zamjena za kavu. Registri rano je 19 vrsta smokava, dok se kod nas najce ce dijele na tamne i svijetle i ran e i kasne. Za ove ce recepte biti dobra ona koju imate. Ako ne potamanite sve on ako svje e, bez icega. Za cjepidlake informacija da je bogata ecerima, vlaknastom s trukturom, magnezijem. Zbog velike kolicine alkala preporuca se onima koji ele pr estati pu iti. Treba ih brati/kupovati dnevno jer ne mo e izdr ati svje a u fri ideru du e o d tri dana. Zato je izbjegavaju transportirati na kontinentalna tr i ta, a kada to u cine posti e solidno visoku cijenu. Ne podnosi du e od 300 sati temperaturu ispod 0C, pa u hladnijim krajevima mo e opstati samo ako ju se zimi pokriva. Ako se slu ite s tablom uberite samo one smokve koje skoro otpadaju, te su najslade. Brzo brati s mokve dok vam ne uteknu. Bacite ih u pro ek, punite sirom, neka vam budu nadahnuce za novi umak. Ako ste s mora nemojte ni slucajno ici u posjet prijateljima iz kontinetalnih kr ajeva bez vrecice smokava. Oni ih cijene jo vi e od vas. Za zimu ih mo ete sacuvati s u enjem, napraviti d em od smokava, marmeladu od smokava, slatko od smokava. U primo rju je stari dobri obicaj u znak dobrodo lice ponuditi gosta suhim smokvama i raki jom. Nemojte ga ba vi prekidati. Kao samomstalno jelo mo ete probati Smokve s ovcji m sirom i pr utom i Smokve u tijestu. Moj omiljeni recept sa smokvama su Smokve s medom i vinom. Vrijedi probati i Smokve punjene vrhnjem, Smokve zapecene u medu i Smokve s pi kotima. Na i stari recepti za kolace isticu Smokvenjak s otoka Visa, a tu je i Savijaca od smokava iz sjevernog primorja. Nakon njih mogu slijediti Kr ema od smokava i Sladoled sa smokvama.

Kogo: Konzerviranje smokava i ljiva (Ponedjeljak, 16 Lipanj 2008) - Autor Kogo - Zadnja Promjena () Danas u gastroserijalu pi emo o ljivama i smokvama. Prvi recept koji je na Kogo prip remio je ljive u rumu i ide ovako: opere se 5 kg izabranih ljiva i pusti ocijediti, a u drugu posudu stavi se 1 kg eer a i 0,5 l vode da sve prokuha 15 minuta. U taj eer se stave ljive, tako da sve skupa kuha jo 5 minuta. Nakon toga se ocijede lji ve i odmah poredaju u zagrijane staklenke. U sok se doda 1,5 dcl ruma i kuha daljnjih 5 minuta, pa tako vreli so k prelije po ljivama i odmah zatvori celofanom namoenim u alkohol. Ovako spremljene ljive odlian su kompot, a mogu se po slu iti zimi uz aj, a takoer za pripremanje okruglica i savijaa... Pi e: Kogo

Sunanje

ljiva

Nasla e se u staklo vrsto 3 kg lijepih i zrelih ljiva sa 75 dkg stuenog eera. Staklo se ne smije posve napuniti da voe ima prostora za vrenje. Dno stakla mora biti oblo eno eerom a i gornji sloj mora biti eer. Zatim se zave e staklenka s pergament papirom i ostavi na suncu 5-6 dana. Okree se svaki dan stakla da sunce jednakomjerno suna ljive. Onda se pohrani na suho, hladno mjesto za zimu. Su ene smokve na dalmatinski Za su enje smokava obino se odaberu bolje vrste i vee smokve. Smokva za su enje bere s a stabla kada je posve zrela, ak kada je prezrela, t.j. kada se sama na stablu pone sme urati. Beru se pomnjivo je dna po jedna rukom, da im se ne povrijedi ko ica. Pri su enju treba smokvu probrati i odvojiti crnu od bijele, veliku od male, jer p ri pakovanju iste imaju bolji izgled. Prije su enja smokava preporuljivo ih je jo e sumporaju dobiju lijepu prozranu boju. u svje em stanju sumporati. Smokve, koje s

Smokve se obino su e na daskama ili istim lancunima. Ne smije nikako na dlakavim tka ninama, jer se lako lijepe dlake. Osu ene smokve preporuljivo je uroniti u vruu morsku ili zasoljenu slatku vodu, a to se ini da ne propuste eer iz sebe. Kompot od smokava Uzmu se zrele, tvrde smokve i svaku se nabocka akalicom. Poliju se vruom vodom i na kon par minuta ocijede. Napose se kuha za 1 kg voa 50 dkg eera sa a om vode. Kad je ovo gotovo doda se nekolik o klinia i ipka vanilije, sve provrije i tada se dodaju smokve svaka sa peteljkom jedna po jedna i pusti da u sirupu zakipi. Izvade se i slo e u porculansku zdjelu, a sok se jo prokuha da postane gust, pa polije povrh smokava. Ohlaeno se slo i u fla e, ozgo doda a icu ruma i dobro zave e. http://www.dugirat.com - Dugi Rat Online! Powered by Mambo Open Source Generated : 22 August, 2009, 22:37 Kompot od smokava na drugi nain Rastopi se 50 dkg eera sa l vode i u ovo se doda pola limuna izrezana na kolutove, 1 kg sa peteljkom svje ih smokava da kuva na laganoj vatri 3 sata. Zatim se skine sa vatre, slo i u fla e irokog grla, povrh nalije l ruma i ohlaeno slo i, zave e dvostrukim pergament papirom i spremi. Dok se smokve kuhaju prodrma se vi ekratno posudom da sok bude kao med.

Slatko od smokava u

eeru

Izaberu se dosta tvrde smokve s peteljkom i obri u mokrom krpom. Napose se ukuha z a 1 kg smokava 20 dkg eera sa malo vode da postane ut (karamelan), pak se u ovo slo e smokve i doda jo komad cimet a, ipku osjeckane vanilije i isjeckanu koru limuna. Kuha se na laganoj vatri 2 sata, neprestano tresui posudom da ne zagori. Potpuno ohlaeno se slo i u fla e jedna do druge, a povrh polije rumom i zave e, te spremi na suho zrano mj esto. Poslu i se uz a icu dobre domae rakije ili nekog likera. Slatko od smokava Uzme se napola zrele smokve sa peteljkom, stave u vruu vodu 5 minuta, onda u hlad nu da se osvje e. Svaka se smokva olju ti i ostavi sa peteljkom da ostane neo teena. Napose se kuha sirup za 1 kg voa 70 dkg eera sa a om vode. Kad je sirup gotov, izre e se na kolutove 1 limun, ipka vanilije i stave smokve da kuhaju 1 sat. Kad postanu prozirne izvade se i ohlaene slo e u fla e, a ozgo polije sok, zave e i spremi. Smokve ukuhane specijalno Uzmu se male smokve u veliini oraha i prokuhaju 5 minuta u devet voda, a svaki se put stave u istu hladnu vodu. Kad se prokuhaju u petoj vodi svaka se nabocka akalicom. Poslije osmog kuhanja olju ti s e gornja ko ica i stavi kuhati deveti put, te ostavi preko noi hladiti. Ujutro se utisnu svakoj smokvi po tri komadia du guljasto izrezane limunove kore, a zatim se uini sirup za 1 kg voa 2 kg eera i l vode. U gotov sirup se stavi par kolutova li muna, korijen od vanilije, dobro opjeni i doda smokve da kuhaju dok postanu prozirne. Ohlaeno se spremi u fla e, zave e slijedei dan i spremi na suho hladno mjesto. Na ovaj nain se prave i zrele rajice.

preuzeto s http://www.cvijet.info/savjeti/kategorije/11/savjet/105.aspx i nadopu njeno dodatnim tekstovima i slikama SMOKVA OBICNA : Ficus carica (L.) DIVLJA SMOKVA : Ficus caprifilus (Tsch.& Rav.) PORODICA : Moraceae (dudovi) FARMAKOPEJSKI NAZIV : Caricae fructus NARODNA IMENA : smokvica, smokvenica, figovnik, bjelica, crnica, petrovaca STRANA IMENA : Fig-tree, figuier commun, Feige, fico

RAZMNO AVANJE

SADNJA, SJETVA

. Sjeme je sitno,

klijavost traje godinu dana, posijano u proljece pocinje klijati kroz 30 dana. Rijetko se razmno ava iz sjemena jer se iz njega razvije poludivlja smokva zvana g lu ica. Razmno ava se reznicama, povaljenicama i kalemljenjem. OPIS : glede stani ta nije izbirljiva kako polo aja tako tla. Smokva raste kao samon ikla biljka izmedu kamenja i zidova ili se uzgaja ( ssp. domestica).

STABLJIKA : listopadno drvo ili grm koje posti e promjer od preko 1,5 m sa azgranatom kro njom.

irokom r

KORA : pepeljasto siva, svijetla i glatka, obiluje gustim mlijecnim sokom kao i svi ostali dijelovi biljke.

LISTOVI : listovi su naizmjenicni, vrlo polimorfni razliciti, ko asti, s gornje st rane hrapavi, a s donje strane malo pahuljasto dlakavi. Tamnozeleni su sa petelj kom 3-6 cm. Vr ni pupovi su jajoliki s dugim u iljenim vrhom s 2-3 zelenkaste ljuske, a bocni pu povi su okruglasti i do 0,5 cm dugi sa vi e ljuski.

CVIJETOVI : su jednospolni (iznimno dvospolni), vrlo su maleni na kratkim stapka ma ima ih mnogo. Ima ih 3 vrste: mu ki sa tri pra nika, enski s tuckom i enski steriln i. OPLODNJA (preuzeto s http://www.istrianet.org/istria/flora/fruit-nuts/smokva1.ht m) Botanicka vrsta smokva ima dvije podvrste - pitoma smokva i divlja smokva. Pitoma smokva ima samo enske cvjetove. Divlja smokva i kri anac divlje i pitome smo kve u svojoj cvasti sadr i enske "siskaste" i mu ke cvjetove. Pitoma smokva ima proljetnu i ljetnu, a divlja proljetnu, ljetnu i jesenskozimsk u cvatnju. U proljetnoj cvasti su enski cvjetovi "nerazvijene plodnice" i iz njih nastaju kao plod cvjetunica ili petrovaca (kraj lipnja ili srpanj). Ljetna cvat ima dvovrsne enske cvjetove - cvijet "razvijene plodnice" i cvijet "nerazvljene plodnice" iz kojih nastaju ljetno-jesenski plodovi (polovina kolovoza i rujan). Za neke sorte s cvjetovima "razvijene plodnice'" potrebna je kaprifikacjja, opra i vanje pomocu polena prene enog s mu kih cvjetova. Ovo preno enje mo e obaviti samo smokv ina osica, koja u cvatu divlje smokve provodi citav svoj ivotni razvojni ciklus. U praksi se pokazalo da je kaprifikacija za neke sorte neophodna (Petrovaca), ko d drugih samo korisna (Zlatna smokva) ili potpuno nepotrebna (Zamorcica). Stoga, ponekad je vrlo va no da je u blizini pitome smokve zasadena divlja smokva. U Her cegovini je uobicajeno da poljoprivrednici odlaze do udaljenijih stabala divlje smokve gdje ubiru cvatove te ih zatim u obliku vijenca postavljaju radi " enidbe'" na grane Petrovace.

KORIJEN : korjenov sustav je dobro razvijen i prilagodava se terenu. PLOD : plodovi su kru koliki mesnati i nastaju iz citavih enskih cvatova, razlicit e su velicine, na povr ini su goli, u zrelom stanju najce ce uti, smedi, rjede ljubic asti ili potpuno tamni. Postoji oko 50 kultiviranih oblika u odnosu na plod. Pra vi plodovi su sitne tvrde ora ice. Plod je vrlo socan i sladak.

KEMIJSKI FARMAKOPEJSKI SASTAV : su ene smokve su bez vitamina. Zato u suhim smokv ama ima preko 50 % gro danog ecera. U 100 grama sirove smokve ima 17,5 mg. magnezij a Napomene : vrlo je zanimljivo opra ivanje smokve koje se vr i kaprifikacijom - pomocu osica iz vrste Blastophaga grossorum

koje prenose polen s mu kih cvjetova divlje smokve. Takoder opra ivanje vr i i osica B lastophaga psenes,

zato uz nasade pitomih smokava uvijek mora biti i stabala divlje smokve. Smokve s bijelim slojem, u kojemu se nalaze gljivice to uzrokuju glavobolju i bol ove u elucu, treba prije jela temeljito oprati u vrucoj vodi, isprati i posu iti pa tek onda jesti. Taj bijeli sloj nije kristalizirani ecer ni bra no, kako se obicn o u trgovini ka e.

selektivno preuzeto s http://www.opcina-starigrad.hr/HTML/Uzgoj_smokve.html UZGOJ SMOKAVA Od oko 1.500.000 t svjetske proizvodnje smokve vi e od 80% proizvodi Sredozemlje. Najveci proizvodaci i izvoznici su Turska, Grcka, Italija, Al ir, Maroko i panjolsk a. (uzgoj smokve u svijetu 2005.) Poslije masline, smokva je najra irenija vocka od Istre do Dubrovackog primorja, a u manjoj mjeri u Dalmatinskoj zagori, neretvanskoj dolini (sve do Konjica) i du blje u kopnu kao pojedinacna stabla uz pasivnu za titu dok su biljke mlade (opaska Henoh :icon_mrhappy: ). S oko 855.000 stabala polovicom osamdesetih godina, br oj rodnih stabala smanjen je na oko 600.000. Hrvatska je 1996. godine proizvela oko 6.240 t svje ih plodova, 3.360 t potro eno je u svje em stanju, a proizvedeno je 9 20 t su enih smokava. Smokve kod nas proizvode obiteljska gospodarstva bez vecih preradbenih kapacitet a. Malo je vocnjaka smokve. Uglavnom raste pojedinacno ili po nekoliko desetaka

stabala, cesto u okviru vinograda. Ekolo ki uvjeti Smokva je suptropska vocka. Pri izboru proizvodnoga prostora treba voditi racun a o tomu. Podrucje uspje nog uzgoja smokve prote e se do 400 m nadmorske visine. Smrzava na -10 do -22 C. Otpornost ovisi o stanju vocke, ishrani, tlu i vlazi. St arija stabla podnose bez vecih o tecenja -16 do -17 C, a mlada, nenjegovana zebu ve c na -8 C. Na slabijim tlima i nakon su noga ljeta smokve su podlo nije smrzavanju. V isoke topline podnose dobro, pa su one po eljne u vrijeme zriobe, ako nema su e. Naj bolje plodove smokva daje pri toplinama od 37 do 38 C, s dovoljno vlage. Za rast i rodnost treba dosta svijetla. To treba znati pri odredivanju razmaka sadnje i uzgojnoga oblika. Iako je vocka semiaridnih podrucja, smokva povoljno reagira na navodnjavanje. Za uzgoj joj treba oko 800 mm padalina godi nje. U vecim, intenzivnim vocnjacima pot rebno je osigurati nekoliko navodnjavanja od pocetka srpnja do kraja kolovoza, r adi ravnomjernog rasta, bubrenja, velicine plodova i ukupnoga uroda, bez opasnos ti od raspucavanja (va no za stolne sorte). Su u dobro podnose odlike Petrovaca bije la i Zimnica, a Petrovaca crna, Zamorcica i Tiermulica ne. Zbog cestih su a, da bi smo ocuvali vlagu i smanjili isparavanja, tlo moramo nastirati organskim tvarima (mulch). Najbolja su lak a, karbonatna i propusna tla. Na te kim, glinastim tlima plodovi su slabije kakvoce. Nasad na plitkim tlima, s manje hranjiva, slabo rodi i ima krac i vijek iskoristivosti. Najbolji rast i rodnost posti e se na redovito obradivanim i plodnim vinogradarskim tlima. Sposobnost tla da ocuva vlagu ima najveci utjec aj na kolicinu i kakvocu uroda. Korjenov sustav smokve ima dobru sposobnost prodiranja u dublje i bocne slojeve kroz pukotine tla pronalazeci tako potrebnu vlagu i hranjivo. Tako da zavr eci kor jena znaju biti udaljeni od stabla i do 12 metara. Stablo u povoljnim uvjetima naraste i vi e od 8 m. Cvjetovi su u zatvorenim cvatov ima. Postoje proljetni, ljetni i jesenski cvat. Oplodnju obavi smokvina osica, c ija licinka prezimi u jesenskom cvatu divlje smokve. Plodovi se oblikuju iz oplo denih i neoplodenih cvjetova (iz neoplodenih partenokarpijom-zametanje bez oplod nje). Sorte i podloge Smokva se razmno ava vegetativno (kori tenjem zelenih dijelova) i generativno (iz sj emena). Sadnice se najce ce proizvode o ivljavanjem reznica, a iskusno domacinstvo m o e svoj smokvik obnavljati i vlastitim sadnicama. Smokva se mo e cijepiti na sjemen jak ili na divlju smokvu. Kod nas se uzgaja veliki broj sorti, razlicitih po vre menu zriobe (dvorotke i jednorotke) i boji ko ice ploda (crnice i bjelice). Nekima treba opra ivanje peludom divlje smokve (kaprifikacija), koji prenosi smokvina os ica (blastophaga).Od glavnih sorti gospodarski znacaj imaju dvorotke bjelice (pe trovaca bijela i bjelu a), dvorotka crnica (zlatulja), jednorotka bjelica (zamorci ca) i jednorotka crnica ( araguja), od pratecih sorti dvorotka bjelica (vodenjaca) , dvorotka crnica ( entile), jednorotke bjelice (modrulja, karginja, zimica, lopud ka) i jednorotka crnica (bru etka), a od sporednih ili lokalnih dvorotka crnica (p etrovaca crna) i jednorotka bjelica. Petrovaca bijela, vrlo rodna, izrazito stolna sorta, najvi e se uzgaja u srednjoj i ju noj Dalmaciji, manje uz obalu i na sjevernim otocima. Bujna stabla razvijaju dva cvata. Prosjecan plod prvog cvata ima 60 do 100 g. a drugog 50 g. Oploduje s e kaprifikacijom. Ko a ploda je svijetlozelena, a meso blijedo medeno ru icasto, vrl o socno, ugodno slatko. Plodovi se sortiraju odmah nakon berbe (u vocnjaku), jer zbog velike socnosti ne podnose dulji prijevoz i rukovanje. Odlika se preporucu

je za uzgoj na plodnim tlima u blizini vecih potro ackih, turistickih sredi ta. Bjelu a, vrlo ra irena u dolini Neretve ju noj i srednjoj Dalmaciji, bujnoga je stabla , obilno rodi, a cvate dva puta. Proljetni cvat od degeneriranih enskih cvjetova, omesnati i izraste do normalne velicine, ali nikada nije jestiv. Ljetni cvat ra zvije jestiv plod, produljen kratkim vratom, prosjecne te ine od 40 do 70 g. Dozri jeva u prvoj dekadi kolovoza, a razdoblje zriobe je kratko (mjesec dana). Plodov i su dobre kakvoce, prikladni za prijevoz i potro nju u svje emu stanju i su eni. Meso je svijetlo bijelo ispod ko e i blijedo medeno u unutarnjem dijelu, vrlo socno, u godno slatko. Zamorcica, na a najbolja i najra irenija sorta, uzgaja se du cijele obale, a najvi e na Krku, Hvaru i Korculi, oko Metkovica i u dolini Neretve do Mostara. Na i iseljenici su ju ra irili Kalifornijom. Otporna je na su u i hladnocu, bujna je i ro dna, odlikuje se odlicnim plodovima za potro nju u svje emu stanju i za su enje. Tipic na je jednorotka s degeneriranim enskim cvjetovima. Kru koliki plod ima duguljasti vrat, tanku svijetlo zelenu ko icu, a uckasto zelenu u vrijeme dozrijevanja. Meso j e vrlo socno i slatko, ugodne arome. Suhi plodovi ove odlike su vrlo cijenjeni z bog nje ne, tanke ko ice i mekog finog mesa. Plodovi su sitniji od drugih gospodarsk i znacajnih sorti. Da ko ica ne bi tamnila nakon su enja, prije su enja se sumpori. Pr eporucuje se za uzgoj na dubljim, plodnim tlima koja dobro gospodare vlagom. araguja, najbolja od crnica jednorotki, pro irena je u ju noj Dalmaciji, a najvi e na K orculi i u Konavlima. Preporuca se za tr i ni uzgoj. Stabla su srednje bujna i vrlo rodna. Uspijeva i na manje plodnim tlima. Okruglasto plosnati, sivo crveno ljubi casti plodovi dozrijevaju od polovice kolovoza do polovice listopada, a nakon pr vih jesenskih ki a skloni su raspucavanju. Dobri su svje i, a su eni zbog debele ko ice slabije kakvoce od zamorcica i bjelu a. Socno, vrlo slatko, kiselkasto meso je bij elo uto, u sredini intenzivno crveno. SORTE (preuzeto s http://www.istrianet.org/istria/flora/fruit-nuts/smokva1.htm) Prema vecini autora, na osnovi sposobnosti plodono enja te boje poko ice sve se sort e grupiraju na // Na sjevernojadranskom podrucju prisutne su sorte prema naveden oj grupaciji: dvorotke bijele Petrovaca bijela Lokalno: Bombini, Zucherini, glavna, najra irenij a sorta u Istri i Slov. prim. vrio dobro rodi. plodovi nastaju nakon proljetne i ljetne cvatnje Bjelica (talij. Dottato) Lokalno: Bianchi (Istra), Belica (Slov. prim.), prikladna za t ransport. Fico della Madona Ra irena u Istri i Sl. prim. osrednje kvalitete. kofioti U Slov. prim. zvana Petrovaca, Cvjetunica - osobite kvalitete. crne Petrovaca crna Bolje kvalitete ljet. jes. piod (Krk i Slov. prim.) Zlatna smokva (Fico d'oro) Jo uvijek slabo zastupljena, vrto dobre kvalitete, treba je pro iriti jednorotke bijele Zamorcica Najra irenija na cijelom podrucju - Krk, Cres, Istra; plodovi odlicne kvalitete, prikladna za su enje. plodovi nastaju samo nakon ljetne cvatnje Karginja Razni lokalni nazivi, najvi e oko Crikvenice, dobre kvalitete, prikladna za su enje. crne aragulja crna Vrlo rasprostranjena (Istra, Senj, Krk), dobre kvalitete, prik ladna za su enje. Bru etka Plod vrlo dobar, treba je pro iriti. PETROVACA BIJELA: list (1/3 prirodne vel.) cvjetunica (1/2) ljetno - jesenski plod (1/2) prema C. Omcikus

ZLATNA SMOKVA: list (1/3) cvejtunica (1/2) ljeto - jesenski plod (1/2), prema C. Omcikus

Sustavi uzgoja Nekada se preporucivao uzgoj smokava u zdru enoj sadnji s vinovom lozom ili maslin om. Vinova loza posadena izmedu redova smokve, davala je znacajan prihod do pune rodnosti smokvi, kada bi ju njezine kro nje zasjenile i smanjile joj urod. Nakon 20 godina loza bi propadala, a smokvik bi ostajao jo 25 do 30 godina u punoj rodn osti. Pri sadnji s maslinama smokve su se su ile nakon 30 do 40 godina, a masline su se iskori tavale jo znatno du e. Intenzivno, namijenjeno tr i tu, smokva se najvi e uzgaja slobodne, prirodno oblikovan e kro nje, a preporucuje se oblik popravljene vaze s tri osnovne kosturne grane. V isina debla za bujne sorte je 100, a za manje bujne 60 do 80 cm. Gustoca sklopa ovisi o bujnosti sorte i plodnosti tla. Zbog poluekstenzivnog uzgoja ili zdru ene sadnje s maslinom i vinovom lozom, ranije se sadilo na vece razmake (od 7 x 6 do 10 x 10 m). Novi vocnjaci smokava se sade s razmakom od 6 m izmedu redova i od 4 do 5 m u redu (od 330 do 460 stabala po hektaru). Gusti sklop daje ranije i pr osjecno vece urode. OBRADA I GNOJIDBA (preuzeto s http://www.istrianet.org/istria/flora/fruit-nuts/s mokva1.htm) Pojedinacna stabla smokve razasuta su posvuda na okrajcima njiva, unutar vinogra darskih nasada, u vrtovima i drugim raznm mjestima. Tako se usporedo s glavnom ku lturom (vinova loza, povrce i sl.) i smokva njeguje, obraduje i gnoji. Osnovno je da je tlo u kojem se smokvin korijen iroko razgranao dobro razrahljeno , prozracno, s primjerenom vla no cu. Stoga na onim mjestima gdje se smokva ne obrad uje zajedno s glavnom kulturom potrebno je u jesen izvr iti dublju obradu, a tokom vegetacije obavljati povremeno plicu kultivaciju prvenstveno za odstranjivanje nepo eljnih korova. Smokva je dosta otporna na su u, ali na plicim i ljunkovitim terenima trebalo bi pr istupiti vi ekratnim natapanjima u srpnju ili kolovozu. Kao i kod svih poljoprivrednih kultura, u tlu gdje raste smokva treba biti dovol jno organske tvari, koja omogucuje bolje iskori tavanje potrebnih hraniva iz tla. Dakako, nu no je i prisustvo glavnih mineralnih hraniva - du ika, fosfora i kalija. Iskustva o ishrani i gnojidbi smokve su danas jo dosta oskudna, ali mo e se preporu citi sljedeca gnojidba: u u 1 u jesen iza berbe zaorati NPK 7:20:30 2 kg po stablu; proljece kod prve obrade Urea 1 kg po stablu i kg po stablu. svibnju KAN irom dopiranja kro nje.

Gnojivo treba rasipati podno stabla tetnici i bolesti

Ce ce bolesti smokve jesu upljikavost (Phillosticta sycophilia) i rda lista (Uredo fici). Od tetnika nalazimo smokvinu buhu (Homotoma ficus),

smokvina moljca (Simaethis nemorana), smokvina medica (Ceroplastes rusci), mediteransku vocnu muhu (Ceratitis capitata), cvrcke (Empoasca flavescens) te smokvina podkornjaka (Hypoborus ficus) Zbog utjecaja ki e, vjetra, sunca, mraza i dugotrajne su e plod puca, nastaju suncan e o egotine, o tecenja od mraza. (smokva poslije mraza koncem 10 mjeseca u Vrscu-Tasana poslala) Za titu provoditi prema ekolo kim principima ili integrirano ovisno o opredjeljenju uzgajivaca. ZA TITA (pogledati preporuke na http://www.istrianet.org/istria/flora/fruit-nuts/ smokva1.htm) Berba i prirodi Smokva pocinje radati trece godine nakon sadnje. Gospodarsku vrijednost smokvik dobiva, ovisno o sorti i tehnologiji, pete ili sedme godine. Redovita rodnost po cinje nakon osme godine i traje dulje od 50 godina. Plodovi se beru u vi e navrata , jer ne dozrijevaju u isto vrijeme. Vrlo su osjetljivi, pa ih treba pa ljivo brat i. Za su enje se beru kada se pocinju sme uravati. Na tr i te se iznose plodovi prve, dr uge i ekstra klase.