službeni glasnik općine kiseljak glasnici... · 2018. 1. 23. · donosi se regulacijski plan...

Službeni glasnik Općine Kiseljak Broj 4. 03.prosinac/decembar 2013. godina Godina XII

Općinsko vijeće Kiseljak Općinsko vijeće Kiseljak

1

Na temelju ĉlanka 13. Zakona o naĉelima lokalne

samouprave (''Sl. Novine FBiH'' broj: 49/06),

ĉlanka 25. Statuta Općine Kiseljak (''Sl. Glasnik

Općine Kiseljak'' broj 3/09), ĉlanka 28. i 33.

Zakona o prostornom ureĊenju (''Sl. Novine

KSB/SBK, broj 11/05), Općinsko vijeće Kiseljak

na 8. sjednici odrţanoj dana 10.07.2013. godine,

donosi:

ODLUKU O USVAJANJU

REGULACIJSKOG PLANA „KISELJAK III“

ZA PERIOD OD 2013-2023. GODINE

Ĉlanak 1.

Donosi se Regulacijski plan „KISELJAK III“ za

period od 2013-2023. godine (u daljnjem tekstu:

Plan),koji je izradila Sluţba za

gospodarstvo,urbanizam i prostorno

planiranje,(Općina Kiseljak).

Ĉlanak 2.

Plan se sastoji od tekstualnog i grafiĉkog dijela.

Tekstualni dio sadrţi:

- Opći ciljevi prostornog razvoja; - Posebni ciljevi prostornog razvoja; - Izvod iz urbanistiĉke osnove; - Projekcija razvoja i ureĊenje prostora; - Odluka o provoĊenju Plana. -

Grafiĉki dio sadrţi:

1. Izvod iz plana višeg reda

1.1.Izvod iz urbanistiĉkog Plana 2008-

2028.god..1:2500(sintezna karta postojećeg stanja)

2. Tematske karte postojećeg stanja

2.1. Dopunjena geodetska podloga sa fiziĉkom i

urbanom strukturom .............................1:2500

2.2. Sintezna karta postojećeg stanja.....1:2500

Na osnovu ĉlana 13. Zakona o naĉelima lokalne


ĉlana 25. Statuta Općine Kiseljak (''Sl. Glasnik

Općine Kiseljak'' broj 3/09), ĉlana 28. i 33.



na 8. sjednici odrţanoj dana 10.07.2013. godine,

donosi:

ODLUKU O USVAJANJU

REGULACIJSKOG PLANA „KISELJAK III“

ZA PERIOD OD 2013-2023. GODINE

Ĉlan 1.

Donosi se Regulacijski plan „KISELJAK III“ za

period od 2013-2023. godine (u daljnjem tekstu:

Plan),koji je izradila Sluţba za

gospodarstvo,urbanizam i prostorno

planiranje,(Općina Kiseljak).

Ĉlan 2.

Plan se sastoji od tekstualnog i grafiĉkog dijela.

Tekstualni dio sadrţi:

- Opći ciljevi prostornog razvoja; - Posebni ciljevi prostornog razvoja; - Izvod iz urbanistiĉke osnove; - Projekcija razvoja i ureĊenje prostora; - Odluka o provoĊenju Plana. -

Grafiĉki dio sadrţi:






urbanom strukturom ............................1:2500




2

2.3. Odnos prema postojećim graĊevinskim

gabaritima..............................................1:2500

3.Osnovna koncepcija

3.1.Granice obuhvata sa podjelom na zone..1:2500

3.1.a Namjena površine………………….1:2500

3.2.Razmještaj objekata sa namjenom, te

vertikalnim i horizontalnim gabaritima

objekata………………………………….1:1000

3.3.GraĊevinske i regulacijske linije postojećih i

novih objekata…………………………….1:1000

3.4.Plan parcelacije…………………….....1:1000

3.5.Promet i prometne površine…………..1:1000

3.6.Komunalna infrastruktura…………….1:1000

Ĉlanak 3.

Plan se izlaţe na stalni javni uvid kod Sluţbe za

gospodarstvo, urbanizam i prostorno planiranje.

Ĉlanak 4.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od

dana donošenja i bit će objavljena u „Sluţbenom

glasniku Općine Kiseljak“ i na oglasnoj ploĉi

Općine Kiseljak.

PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA

KISELJAK

Prof. Benis Topalović

Broj: 01/1-23-1566/13

Datum: 10.07.2013. godine

Na temelju ĉlanka 13. Zakona o naĉelima lokalne


ĉlanka 25. Statuta Općine Kiseljak (''Sl. Glasnik

Općine Kiseljak'' broj 3/09), ĉlanka 28. i 33.



na 8. sjednici odrţanoj dana 10. 07. 2013. godine,


gabaritima................................................1:2500






objekata………………………………...1:1000


novih objekata…………………………...1:1000

3.4.Plan parcelacije……………………....1:1000



Ĉlan 3.

Plan se izlaţe na stalni javni uvid kod Sluţbe za

gospodarstvo, urbanizam i prostorno planiranje.

Ĉlan 4.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od

dana donošenja i bit će objavljena u „Sluţbenom

glasniku Općine Kiseljak“ i na oglasnoj ploĉi

Općine Kiseljak.

PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA

KISELJAK

Prof. Benis Topalović

Broj: 01/1-23-1566/13

Datum: 10.07.2013. godine

Na osnovu ĉlana 13. Zakona o naĉelima lokalne


ĉlana 25. Statuta Općine Kiseljak (''Sl. Glasnik

Općine Kiseljak'' broj 3/09), ĉlana 28. i 33.



na 8. sjednici odrţanoj dana 10. 07. 2013. godine,



3

donosi:

ODLUKA

O PROVOĐENJU REGULACIJSKOG

PLANA „KISELJAK III“

I OPĆE ODREDBE

Ĉlanak 1.

Odlukom o provoĊenju Regulacijskog plana

„Kiseljak III“ utvrĊuju se uvjeti korištenja,

izgradnje, ureĊenja i zaštite prostora i naĉina

provoĊenja Regulacijskog plana „Kiseljak III“ za

period od 2013. do 2023.godine (u daljnjem

tekstu „Plan“), a naroĉito granice prostorne

cjeline, urbanistiĉko tehniĉki uvjeti za ureĊenje

graĊevinskog zemljišta, ureĊenje zelenih i

slobodnih površina,mjere sprjeĉavanja

nepovoljnog utjecaja na okoliš, te odnosi prema

postojećim objektima.

II SADRŢAJ PLANA

Ĉlanak 2.

Plan ĉine tekstalni dio i grafiĉki dio. Tekstualni

dio Plana sastoji se od tri dijela :

1. Izvod iz Urbanistiĉke osnove 2. Projekcija razvoja i ureĊenje prostora 3. Odluka o provoĊenju Regulacijskog plana

Grafiĉki dio Plana sadrţi :









gabaritima..............................................1:2500


donosi:

ODLUKA

O PROVOĐENJU REGULACIJSKOG

PLANA „KISELJAK III“

I OPĆE ODREDBE

Ĉlan 1.

Odlukom o provoĊenju Regulacijskog plana

„Kiseljak III“ utvrĊuju se uvjeti korištenja,

izgradnje, ureĊenja i zaštite prostora i naĉina

provoĊenja Regulacijskog plana „Kiseljak III“ za

period od 2013. do 2023.godine (u daljnjem

tekstu „Plan“), a naroĉito granice prostorne

cjeline, urbanistiĉko tehniĉki uvjeti za ureĊenje

graĊevinskog zemljišta, ureĊenje zelenih i

slobodnih površina,mjere sprjeĉavanja

nepovoljnog utjecaja na okoliš, te odnosi prema

postojećim objektima.

II SADRŢAJ PLANA

Ĉlan 2.

Plan ĉine tekstalni dio i grafiĉki dio. Tekstualni

dio Plana sastoji se od tri dijela :

1. Izvod iz Urbanistiĉke osnove 2. Projekcija razvoja i ureĊenje prostora 3. Odluka o provoĊenju Regulacijskog plana

Grafiĉki dio Plana sadrţi :









gabaritima..............................................1:2500




4





objekata………………………………….1:1000






III GRANICE PROSTORNE CJELINE

Ĉlanak 3.

Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 53,80 ha.

Podruĉje obuhvata Plana prikazano je na

grafiĉkom prilogu 3.1.“Granice obuhvata sa

podjelom na zone. Tekstualni opis uradit će se

(posebno) po obodima katastarskih parcela ili

prirodnim i izgraĊenim potezima i predstavljat će

sastavni dio ove Odluke.

Ĉlanak 4.

Svi elementi novih objekata : horizontalni i

vertikalni gabariti, regulacijske i graĊevinske

linije dati su u tekstualnom i grafiĉkom

dijelu Plana, koji zajedno s ovom Odlukom

predstavljaju jedinstvenu cjelinu za njihovo

tumaĉenje i primjenu.

IV UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE

POVRŠINA

Ĉlanak 5.

Uvjeti za odreĊivanje namjene površina odreĊenih

Planom, koje odreĊuju temeljno urbanistiĉko-

graditeljsko i prostorno ureĊenje te zaštitu





objekata………………………………….1:1000






III GRANICE PROSTORNE CJELINE

Ĉlan 3.

Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 53,80 ha.

Podruĉje obuhvata Plana prikazano je na

grafiĉkom prilogu 3.1.“Granice obuhvata sa

podjelom na zone. Tekstualni opis uradit će se

(posebno) po obodima katastarskih parcela ili

prirodnim i izgraĊenim potezima i predstavljat će

sastavni dio ove Odluke.

Ĉlan 4.

Svi elementi novih objekata : horizontalni i

vertikalni gabariti, regulacijske i graĊevinske

linije dati su u tekstualnom i grafiĉkom

dijelu Plana, koji zajedno s ovom Odlukom

predstavljaju jedinstvenu cjelinu za njihovo

tumaĉenje i primjenu.

IV UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE

POVRŠINA

Ĉlan 5.

Uvjeti za odreĊivanje namjene površina odreĊenih

Planom, koje odreĊuju temeljno urbanistiĉko-

graditeljsko i prostorno ureĊenje te zaštitu



5

prostora su:

- principi odrţivog razvoja;

- principi zaštite kulturnog i prirodnog nasljeĊa;

- principi racionalnoga, svrhovitog i razboritog

planiranja i korištenja prostora;

- osiguranja boljih uvjeta ţivota i

- pravila urbanistiĉke i prostorno-planerske struke.

Uvjeti odreĊivanja namjene površina Plana

odreĊeni su u skladu s mogućnostima proizašlim

iz zateĉene situacije na terenu, vaţećim Planovima

višeg reda i odredbama Zakona o prostornom

ureĊenju (Sluţbene novine KSB/SBK broj 11/05).

Ĉlanak 6.

UreĊivanje prostora kao što je ureĊivanje

zemljišta, izgradnja graĊevina te provedba drugih

zahvata u prostoru iznad površine terena, na

terenu ili ispod njega na podruĉju obuhvata Plana

moţe se obavljati iskljuĉivo u skladu s Planom.

Granica obuhvata Plana odreĊena je i ucrtana na

grafiĉkom prikazu br. 3.1. „Granica obuhvata sa

podjelom na zone“.

V DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA,

UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH

ĈESTICA I GRAĐEVINA

Ĉlanak 7.

Uvjeti za korištenje i ureĊivanje prostornih cjelina

u obuhvatu Plana moraju biti u skladu s:

- namjenom površina;

prostora su:

- principi odrţivog razvoja;

- principi zaštite kulturnog i prirodnog nasljeĊa;

- principi racionalnoga, svrhovitog i razboritog

planiranja i korištenja prostora;

- osiguranja boljih uvjeta ţivota i

- pravila urbanistiĉke i prostorno-planerske struke.

Uvjeti odreĊivanja namjene površina Plana

odreĊeni su u skladu s mogućnostima proizašlim

iz zateĉene situacije na terenu, vaţećim Planovima

višeg reda i odredbama Zakona o prostornom

ureĊenju (Sluţbene novine KSB/SBK broj 11/05).

Ĉlan 6.

UreĊivanje prostora kao što je ureĊivanje

zemljišta, izgradnja graĊevina te provedba drugih

zahvata u prostoru iznad površine terena, na

terenu ili ispod njega na podruĉju obuhvata Plana

moţe se obavljati iskljuĉivo u skladu s Planom.

Granica obuhvata Plana odreĊena je i ucrtana na

grafiĉkom prikazu br. 3.1. „Granica obuhvata sa

podjelom na zone“.

V DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA,

UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH

ĈESTICA I GRAĐEVINA

Ĉlan 7.

Uvjeti za korištenje i ureĊivanje prostornih cjelina

u obuhvatu Plana moraju biti u skladu s:

- namjenom površina;



6

-planiranom novom izgradnjom radi

unapreĊivanja ambijentalnih vrijednosti prostora;

-ureĊenjem postojeće i izgradnjom (dogradnjom)

nove cestovne mreţe i pješaĉkih površina;

-rekonstrukcijom postojeće i izgradnjom nove

komunalne infrastrukture;

-zaštitom od elementarnih nepogoda i ratnih

opasnosti;

-provedbom plana.

Oblikovanje prostora temelji se i usklaĊuje s:

-raznovrsnom tipologijom izgradnje u okviru

namjene površina;

-ureĊivanjem javnih zelenih površina, koje će

ostati neizgraĊene.

Ĉlanak 8.

Planirane namjene graĊevnih parcela u okviru

Plana su:

- individualno stanovanje;

-individualno stanovanje sa poslovnim sadrţajima;

- kolektivno stanovanje sa poslovnim sadrţajima;

- postrojenje za proĉišćavanje otpadnih voda;

- stećci;

- sport i rekreacija;

- parkovske površine;

- komunalna infrastruktura;

- promet i promet u mirovanju.

Planom je predviĊeno formiranje 4 zone razliĉitih

-planiranom novom izgradnjom radi

unapreĊivanja ambijentalnih vrijednosti prostora;

-ureĊenjem postojeće i izgradnjom (dogradnjom)

nove cestovne mreţe i pješaĉkih površina;

-rekonstrukcijom postojeće i izgradnjom nove

komunalne infrastrukture;

-zaštitom od elementarnih nepogoda i ratnih

opasnosti;

-provedbom plana.

Oblikovanje prostora temelji se i usklaĊuje s:

-raznovrsnom tipologijom izgradnje u okviru

namjene površina;

-ureĊivanjem javnih zelenih površina, koje će

ostati neizgraĊene.

Ĉlan 8.

Planirane namjene graĊevnih parcela u okviru

Plana su:

- individualno stanovanje;

-individualno stanovanje sa poslovnim sadrţajima;

- kolektivno stanovanje sa poslovnim sadrţajima;

- postrojenje za proĉišćavanje otpadnih voda;

- stećci;

- sport i rekreacija;

- parkovske površine;

- komunalna infrastruktura;

- promet i promet u mirovanju.

Planom je predviĊeno formiranje 4 zone razliĉitih



7

namjena. I to :

-Zona 1. obuhvaća dio prostora postojećeg

gradskog centra u kome su, pored javnih i

poslovnih objekata smješteni i objekti kolektivnog

i individualnog stanovanja, a to su objekti uz ulice

Bana Josipa Jelaĉića, Obala hrvatske mladeţi i

Radićeva. Ova zona će ostati zona centralnih

gradskih funkcija sa javnim i poslovnim

sadrţajem u kojoj se zadrţavaju postojeći objekti i

namjene. Površina zone je 7,22 ha.

-Zona 2. obuhvaća prostor sporta i rekreacije.

Površine ove zone je 8,93 ha.

-Zona 3. obuhvaća prostor u kome se nalaze

objekti stambeno-poslovne namjene. U zoni

dominiraju objekti kolektivnog stanovanja.

Površina ove zone je 7,59 ha.

-Zona 4. obuhvaća podruĉje u sjevernom dijelu

grada neposredno iza postojećih objekata

visokogradnje. Namjena zone je individualna

gradnja stambenih i stambeno-poslovnih objekata.

Površina zone je 20,08 ha.

Namjena i reţim korištenja graĊevnih parcela

odreĊena je na grafiĉkom prikazu 3.1.a. „Namjena

površina“. Reţim korištenja graĊevnih parcela

mora se uskladiti s planiranim ureĊenjem javnih i

zelenih površina, te mora omogućiti njihovo

ureĊenje.

VI VELIĈINA I OBLIK GRAĐEVNIH

PARCELA(IZGRAĐENOST,

ISKORIŠTENOST I GUSTOĆA

IZGRAĐENOSTI)

Ĉlanak 9.

Veliĉina i oblik graĊevnih parcela odreĊen je na

grafiĉkom prikazu br 3.4.“ Plan parcelacije“. Svi

namjena. I to :

-Zona 1. obuhvaća dio prostora postojećeg

gradskog centra u kome su, pored javnih i

poslovnih objekata smješteni i objekti kolektivnog

i individualnog stanovanja, a to su objekti uz ulice

Bana Josipa Jelaĉića, Obala hrvatske mladeţi i

Radićeva. Ova zona će ostati zona centralnih

gradskih funkcija sa javnim i poslovnim

sadrţajem u kojoj se zadrţavaju postojeći objekti i

namjene. Površina zone je 7,22 ha.

-Zona 2. obuhvaća prostor sporta i rekreacije.

Površine ove zone je 8,93 ha.

-Zona 3. obuhvaća prostor u kome se nalaze

objekti stambeno-poslovne namjene. U zoni

dominiraju objekti kolektivnog stanovanja.

Površina ove zone je 7,59 ha.

-Zona 4. obuhvaća podruĉje u sjevernom dijelu

grada neposredno iza postojećih objekata

visokogradnje. Namjena zone je individualna

gradnja stambenih i stambeno-poslovnih objekata.

Površina zone je 20,08 ha.

Namjena i reţim korištenja graĊevnih parcela

odreĊena je na grafiĉkom prikazu 3.1.a. „Namjena

površina“. Reţim korištenja graĊevnih parcela

mora se uskladiti s planiranim ureĊenjem javnih i

zelenih površina, te mora omogućiti njihovo

ureĊenje.

VI VELIĈINA I OBLIK GRAĐEVNIH

PARCELA(IZGRAĐENOST,

ISKORIŠTENOST I GUSTOĆA

IZGRAĐENOSTI)

Ĉlan 9.

Veliĉina i oblik graĊevnih parcela odreĊen je na

grafiĉkom prikazu br 3.4.“ Plan parcelacije“. Svi



8

individualni stambeni ili stambeno poslovni

objekti imaju svoje parcele koje sluţe za

korištenje objekta i njegovo redovno odrţavanje.

GraĊevne parcele u zonama individualnog

stanovanja i individualnog stanovanja sa

poslovnim sadrţajem mogu imati sljedeće

minimalne i maksimalne vrijednosti od 300 m 2

do

1000 m2. Tako je koeficijent iskoristivosti u

zonama individualnog stanovanja do 30 % u

odnosu na površinu parcele, a koeficijent

izgraĊenosti do 0,8.

GraĊevna parcela postojećeg objekta koja ima

površinu veću od maksimalno dozvoljene iz

prethodnog stava treba da bude podijeljena.

Ukoliko postoji opasnost da dijeljenjem parcele

doĊe do formiranja parcela manjih od minimalno

dozvoljenih površina, izuzetno se moţe odobriti

da graĊevna parcela postojećeg objekta ostane

veća od maksimalno dozvoljene.

Ĉlanak 10.

Kolektivni objekti sa poslovnim sadrţajem imaju

parcelu koja obuhvata površinu ispod objekta i

1,00 m širine oko samog objekta. Sav okolni

prostor bivše parcele prikljuĉuje se i od njega se

formiraju prostori javnih gradskih površina

pojedinih zgrada, blokova ili kompleksa, koji

prelazi u vlasništvo i na odrţavanje Općini.

Koeficijent iskoristivosti u zonama kolektivnog

stanovanja je do 50 % u odnosu na površinu zone,

a koeficijent izgraĊenosti je do 1,5. Parcele javnih

objekata obuhvata površinu ispod objekta i 1,00 m

širine oko samog objekta, a sav prostor bivše

parcele postaje javni gradski prostor.

VII VELIĈINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

(UKUPNA BRUTO IZGRAĐENA

POVRŠINA GRAĐEVINE, VISINA I

individualni stambeni ili stambeno poslovni

objekti imaju svoje parcele koje sluţe za

korištenje objekta i njegovo redovno odrţavanje.

GraĊevne parcele u zonama individualnog

stanovanja i individualnog stanovanja sa

poslovnim sadrţajem mogu imati sljedeće

minimalne i maksimalne vrijednosti od 300 m 2

do

1000 m2. Tako je koeficijent iskoristivosti u

zonama individualnog stanovanja do 30 % u

odnosu na površinu parcele, a koeficijent

izgraĊenosti do 0,8.

GraĊevna parcela postojećeg objekta koja ima

površinu veću od maksimalno dozvoljene iz

prethodnog stava treba da bude podijeljena.

Ukoliko postoji opasnost da dijeljenjem parcele

doĊe do formiranja parcela manjih od minimalno

dozvoljenih površina, izuzetno se moţe odobriti

da graĊevna parcela postojećeg objekta ostane

veća od maksimalno dozvoljene.

Ĉlan 10.

Kolektivni objekti sa poslovnim sadrţajem imaju

parcelu koja obuhvata površinu ispod objekta i

1,00 m širine oko samog objekta. Sav okolni

prostor bivše parcele prikljuĉuje se i od njega se

formiraju prostori javnih gradskih površina

pojedinih zgrada, blokova ili kompleksa, koji

prelazi u vlasništvo i na odrţavanje Općini.

Koeficijent iskoristivosti u zonama kolektivnog

stanovanja je do 50 % u odnosu na površinu zone,

a koeficijent izgraĊenosti je do 1,5. Parcele javnih

objekata obuhvata površinu ispod objekta i 1,00 m

širine oko samog objekta, a sav prostor bivše

parcele postaje javni gradski prostor.

VII VELIĈINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

(UKUPNA BRUTO IZGRAĐENA

POVRŠINA GRAĐEVINE, VISINA I



9

BROJ ETAŢA)

Ĉlanak 11.

U zonama individualnog stanovanja i

individualnog stanovanja sa poslovnim sadrţajem

dozvoljena je izgradnja objektima

katnosti:prizemlje+kat+potkrovlje, sa padovima

krovnih površine prema ulici (kosi krov od 15-

45◦).

Ukupna dozvoljena bruto površina graĊevine

izraĉunava se na osnovu veliĉine pojedine parcele

u skladu sa koeficijentom iskoristivosti (kis) i

koeficijentom izgraĊenosti (kig).

U zonama kolektivnog stanovanja će se odobriti

gradnja objekata katnosti min. prizemlje+3 kata,

do max. prizemlje+7 katova.

VIII NAMJENA GRAĐEVINA

Ĉlanak 12.

Namjena graĊevina, za sve graĊevne parcele,

odreĊena je na grafiĉkom prikazu br. 3.1.a.

„Namjena površina“.

Ĉlanak 13.

U zoni 4 odreĊenoj za individualno stanovanje

dozvoljena je izgradnja stambenih i stambeno-

poslovnih objekata. Namjena poslovnih prostora u

ovoj zoni odreĊuje se za obavljanje tihe poslovno-

trgovaĉke-usluţne djelatnosti (u pravilu manji

uredi, tihi obrt manjeg

obujma, manje trgovine, ugostiteljska djelatnost i

sl.). tj. sadrţaji koji ne stvaraju buku i prašinu, ne

zagaĊuju tlo, zrak iznad dopuštenog.

U zoni 3, zoni kolektivnog stanovanja u zgradama

sa poslovnim sadrţajem, takoĊer se odreĊuje

BROJ ETAŢA)

Ĉlan 11.

U zonama individualnog stanovanja i

individualnog stanovanja sa poslovnim sadrţajem

dozvoljena je izgradnja objektima

katnosti:prizemlje+kat+potkrovlje, sa padovima

krovnih površine prema ulici (kosi krov od 15-

45◦).

Ukupna dozvoljena bruto površina graĊevine

izraĉunava se na osnovu veliĉine pojedine parcele

u skladu sa koeficijentom iskoristivosti (kis) i

koeficijentom izgraĊenosti (kig).

U zonama kolektivnog stanovanja će se odobriti

gradnja objekata katnosti min. prizemlje+3 kata,

do max. prizemlje+7 katova.

VIII NAMJENA GRAĐEVINA

Ĉlan 12.

Namjena graĊevina, za sve graĊevne parcele,

odreĊena je na grafiĉkom prikazu br. 3.1.a.

„Namjena površina“.

Ĉlan 13.

U zoni 4 odreĊenoj za individualno stanovanje

dozvoljena je izgradnja stambenih i stambeno-

poslovnih objekata. Namjena poslovnih prostora u

ovoj zoni odreĊuje se za obavljanje tihe poslovno-

trgovaĉke-usluţne djelatnosti (u pravilu manji

uredi, tihi obrt manjeg

obujma, manje trgovine, ugostiteljska djelatnost i

sl.). tj. sadrţaji koji ne stvaraju buku i prašinu, ne

zagaĊuju tlo, zrak iznad dopuštenog.

U zoni 3, zoni kolektivnog stanovanja u zgradama

sa poslovnim sadrţajem, takoĊer se odreĊuje



10

namjena za obavljanje tihe poslovno-trgovaĉke-

usluţne djelatnosti.

Poslovni i trgovaĉki sadrţaji ne smiju ometati

funkcioniranje stambenog naselja.

Ĉlanak 14.

GraĊevine javne i društvene namjene, koji su

obuhvaćeni ovim regulacijskim planom su: djeĉji

vrtić, osnovna škola s pratećim sportskim

sadrţajima, sportsko rekreacioni centar,

administrativno poslovni centar, objekt pošte i

elektrodistribucije, policijska postaja, vatrogasni

dom, Hrvatski dom sa kino dvoranom.

Ĉlanak 15.

Pod javnim parkom podrazumijeva se

arhitektonski oblikovana javna parkovska

površina u funkciji stanovnika naselja, ali i

okolnog podruĉja.

Pod ostalim parkovskim površinama

podrazumijevaju se arhitektonski oblikovane

manje ili disperzno ustrojene javne zelene

površine u funkciji stanovnika naselja.

Pod javnim djeĉjim igralištem podrazumijeva se

arhitektonski oblikovana javna površina u funkciji

okupljanja i igranja djece ovoga naselja, ali i

okolnog podruĉja.

Ĉlanak 16.

Pod površinama infrastrukturnih sustava

podrazumijevaju se: prometnice, garaţno-

parkirališne površine, trafostanice i druge

infrastrukturne graĊevine koje omogućuju

neometano funkcioniranje svih sadrţaja

obuhvatnog podruĉja ovog regulacijskog plana.

IX SMJEŠTAJ I IZGRADNJA GRAĐEVINA

namjena za obavljanje tihe poslovno-trgovaĉke-

usluţne djelatnosti.

Poslovni i trgovaĉki sadrţaji ne smiju ometati

funkcioniranje stambenog naselja.

Ĉlan 14.

GraĊevine javne i društvene namjene, koji su

obuhvaćeni ovim regulacijskim planom su: djeĉji

vrtić, osnovna škola s pratećim sportskim

sadrţajima, sportsko rekreacioni centar,

administrativno poslovni centar, objekt pošte i

elektrodistribucije, policijska postaja, vatrogasni

dom, Hrvatski dom sa kino dvoranom.

Ĉlan 15.

Pod javnim parkom podrazumijeva se

arhitektonski oblikovana javna parkovska

površina u funkciji stanovnika naselja, ali i

okolnog podruĉja.

Pod ostalim parkovskim površinama

podrazumijevaju se arhitektonski oblikovane

manje ili disperzno ustrojene javne zelene

površine u funkciji stanovnika naselja.

Pod javnim djeĉjim igralištem podrazumijeva se

arhitektonski oblikovana javna površina u funkciji

okupljanja i igranja djece ovoga naselja, ali i

okolnog podruĉja.

Ĉlan 16.

Pod površinama infrastrukturnih sustava

podrazumijevaju se: prometnice, garaţno-

parkirališne površine, trafostanice i druge

infrastrukturne graĊevine koje omogućuju

neometano funkcioniranje svih sadrţaja

obuhvatnog podruĉja ovog regulacijskog plana.

IX SMJEŠTAJ I IZGRADNJA GRAĐEVINA



11

NA GRAĐEVNOJ ĈESTICI

Ĉlanak 17.

Smještaj graĊevina na graĊevnim ĉesticama,

odreĊen je:

-granicama gradivog dijela graĊevne parcele za

svaku graĊevinu;

-namjenom graĊevine i katnošću;

-naĉinom ureĊenja parkirališnih i parkovskih

površina graĊevnih ĉestica;

-udaljenošću od rubova graĊevnih ĉestica;

-graĊevnim pravcem (graĊevinska linija).

Ĉlanak 18.

Regulacionom linijom utvrĊuje se pojedinaĉna

graĊevna parcela.

GraĊevnom linijom utvrĊuje se graniĉna linija

zgrade u odnosu na druge objekte od kojih mora

biti odvojena zbog funkcionalnih, estetskih ili

zaštitnih razloga.

GraĊevna linija utvrĊuje se regulacijskim planom.

GraĊevna linija oznaĉava liniju po kojoj se gradi

odnosno iskolĉava zgrada, odnosno liniju koju

njen najistureniji dio ne smije preći.

Ĉlanak 19.

Dogradnja postojećih individualnih stambenih i

stambeno- poslovnih objekata i izgradnja novih

stambenih i stambeno- poslovnih objekata mora

zadovoljiti sljedeće kriterije:

-udaljenost graĊevne linije od ivice susjedne

parcele treba da iznosi minimalno 2,0 m ako

objekt na susjednoj parceli u pravcu fronta

NA GRAĐEVNOJ ĈESTICI

Ĉlan 17.

Smještaj graĊevina na graĊevnim ĉesticama,

odreĊen je:

-granicama gradivog dijela graĊevne parcele za

svaku graĊevinu;

-namjenom graĊevine i katnošću;

-naĉinom ureĊenja parkirališnih i parkovskih

površina graĊevnih ĉestica;

-udaljenošću od rubova graĊevnih ĉestica;

-graĊevnim pravcem (graĊevinska linija).

Ĉlan 18.

Regulacionom linijom utvrĊuje se pojedinaĉna

graĊevna parcela.

GraĊevnom linijom utvrĊuje se graniĉna linija

zgrade u odnosu na druge objekte od kojih mora

biti odvojena zbog funkcionalnih, estetskih ili

zaštitnih razloga.

GraĊevna linija utvrĊuje se regulacijskim planom.

GraĊevna linija oznaĉava liniju po kojoj se gradi

odnosno iskolĉava zgrada, odnosno liniju koju

njen najistureniji dio ne smije preći.

Ĉlan 19.

Dogradnja postojećih individualnih stambenih i

stambeno- poslovnih objekata i izgradnja novih

stambenih i stambeno- poslovnih objekata mora

zadovoljiti sljedeće kriterije:


parcele treba da iznosi minimalno 2,0 m ako

objekt na susjednoj parceli u pravcu fronta



12

planiranog objekta nema otvora na fasadi prema

planiranom objektu.


parcele treba da iznosi 2,5 m ako na susjednoj

parceli postoji izgraĊeni objekt koji u pravcu

fronta izgraĊenog objekta ima postojeće otvore

pomoćnih prostorija (sanitarija) na fasadi prema

planiranom objektu.


parcele treba da iznosi minimalno 3,0 m ako na

susjednoj parceli postoji izgraĊeni objekt, koji u

pravcu fronta izgraĊenog objekta ima otvore soba

na fasadi prema planiranom objektu.

Otvorima se ne smatraju dijelovi zida sagraĊeni od

staklene opeke i otvori s neprozirnim staklom

veliĉine 60 x 60 cm.

Balkoni, istaci, terase i otvorena stubišta ne mogu

se graditi na udaljenosti manjoj od 3 m od meĊe

susjedne graĊevne ĉestice.

Ĉlanak 20.

Poloţaj objekta, udaljenost od susjednih parcela,

orijentacija, katnost u zoni kolektivnog stanovanja

utvrĊeni su u grafiĉkom prilogu br 3.2.

„Razmještaj objekata sa namjenom, vertikalnim i

horizontalnim gabaritima objekta“, uz mogućnost

odstupanja 5% od predviĊene površine objekta.

Ĉlanak 21.

Izgradnja pomoćnih objekta (šupe, ljetne kuhinje,

ostave, nadstrešnice) moţe se odobriti samo na

graĊevnom zemljištu namijenjenom individualnoj

izgradnji (Zona 4.) pod uvjetima utvrĊenim ovom

Odlukom.

U zonama 1. 2. i 3. utvrĊenim ĉlankom br 8. ove

planiranog objekta nema otvora na fasadi prema

planiranom objektu.


parcele treba da iznosi 2,5 m ako na susjednoj

parceli postoji izgraĊeni objekt koji u pravcu

fronta izgraĊenog objekta ima postojeće otvore

pomoćnih prostorija (sanitarija) na fasadi prema

planiranom objektu.


parcele treba da iznosi minimalno 3,0 m ako na

susjednoj parceli postoji izgraĊeni objekt, koji u

pravcu fronta izgraĊenog objekta ima otvore soba

na fasadi prema planiranom objektu.

Otvorima se ne smatraju dijelovi zida sagraĊeni od

staklene opeke i otvori s neprozirnim staklom

veliĉine 60 x 60 cm.

Balkoni, istaci, terase i otvorena stubišta ne mogu

se graditi na udaljenosti manjoj od 3 m od meĊe

susjedne graĊevne ĉestice.

Ĉlan 20.

Poloţaj objekta, udaljenost od susjednih parcela,

orijentacija, katnost u zoni kolektivnog stanovanja

utvrĊeni su u grafiĉkom prilogu br 3.2.

„Razmještaj objekata sa namjenom, vertikalnim i

horizontalnim gabaritima objekta“, uz mogućnost

odstupanja 5% od predviĊene površine objekta.

Ĉlan 21.

Izgradnja pomoćnih objekta (šupe, ljetne kuhinje,

ostave, nadstrešnice) moţe se odobriti samo na

graĊevnom zemljištu namijenjenom individualnoj

izgradnji (Zona 4.) pod uvjetima utvrĊenim ovom

Odlukom.

U zonama 1. 2. i 3. utvrĊenim ĉlankom br 8. ove



13

Odluke strogo je zabranjena izgradnja pomoćnih

objekata

Izgradnja pomoćnih objekata odobrava se pod

uvjetom da su isti locirani iza stambenog objekta

tako da nisu u vizuri pješaka sa ulica, dakle

zabranjuje se izgradnja pomoćnih objekata na

prostoru izmeĊu stambenog objekta i ulice.

Dozvoljena katnost pomoćnih objekata je

prizemlje, maksimalne visine do vijenca 3,00 m,

padovi krovnih kosina treba da prate kosine

stambenih objekata.

Ĉlanak 22.

U ĉitavoj zoni obuhvata ovog regulacionog plana

strogo se zabranjuje izgradnja pušnica i

gospodarskih objekata.

Ĉlanak 23.

Izgradnja garaţa u urbanom podruĉju Kiseljaka

treba da se gradi u sklopu stambenog objekta,

odnosno da je ista vezana na stambeni objekt i s

njim ĉini graĊevnu cjelinu, ili u sklopu pomoćnog

objekta. Izgradnja garaţa kao samostalne cjeline

nije dozvoljena.

Ĉlanak 24.

Tolerancija za smještaj graĊevina u odnosu na

susjedne parcele će se odobriti u sluĉajevima kada

zbog nepotpunih i neaţurnih geodetskih podloga

podzemnih instalacija, doĊe do preklapanja

instalacija sa lokacijom objekta. Tolerancija za

smještaj graĊevina u odnosu na graĊevinsku liniju

prema ulici nije dozvoljena.

X OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Ĉlanak 25.

Odluke strogo je zabranjena izgradnja pomoćnih

objekata

Izgradnja pomoćnih objekata odobrava se pod

uvjetom da su isti locirani iza stambenog objekta

tako da nisu u vizuri pješaka sa ulica, dakle

zabranjuje se izgradnja pomoćnih objekata na

prostoru izmeĊu stambenog objekta i ulice.

Dozvoljena katnost pomoćnih objekata je

prizemlje, maksimalne visine do vijenca 3,00 m,

padovi krovnih kosina treba da prate kosine

stambenih objekata.

Ĉlan 22.

U ĉitavoj zoni obuhvata ovog regulacionog plana

strogo se zabranjuje izgradnja pušnica i

gospodarskih objekata.

Ĉlan 23.

Izgradnja garaţa u urbanom podruĉju Kiseljaka

treba da se gradi u sklopu stambenog objekta,

odnosno da je ista vezana na stambeni objekt i s

njim ĉini graĊevnu cjelinu, ili u sklopu pomoćnog

objekta. Izgradnja garaţa kao samostalne cjeline

nije dozvoljena.

Ĉlan 24.

Tolerancija za smještaj graĊevina u odnosu na

susjedne parcele će se odobriti u sluĉajevima kada

zbog nepotpunih i neaţurnih geodetskih podloga

podzemnih instalacija, doĊe do preklapanja

instalacija sa lokacijom objekta. Tolerancija za

smještaj graĊevina u odnosu na graĊevinsku liniju

prema ulici nije dozvoljena.

X OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Ĉlan 25.



14

Sve graĊevine se moraju projektirati u skladu sa

zakonima i drugim propisima koja ureĊuju

procese prostornog ureĊenja i graĊenja graĊevina,

a osobito u skladu s propisima kojima se ureĊuje

spreĉavanje stvaranja arhitektonsko-urbanistiĉkih

barijera za kretanje invalidnih osoba i drugih

osoba s posebnim potrebama.

Oblikovanjem graĊevine mora se zadovoljiti

neometano funkcioniranje svih sadrţaja graĊevine

i susjednih graĊevina.

Pri oblikovanju graĊevina posebnu paţnju treba

posvetiti horizontalnom i vertikalnom skladu

volumena graĊevine, te odabiru tipologije i

morfologije volumena. Treba voditi raĉuna o

funkcionalnosti i o skladu tlocrta i presjeka

graĊevine te ih ujednaĉiti u granicama

ekonomiĉnih odnosa bruto razvijene površine

graĊevine i neto površine graĊevine. GraĊevine

moraju imati obiljeţja kulture urbanog prostora.

Arhitektima se predlaţe inventivnost u

projektiranju zgrada prema najsuvremenijim

zahtjevima vremena i lokalnih uvjeta kojima se

moţe postići fleksibilna i adaptivna zgrada s

hibridnim funkcijama u granicama ekonomiĉnosti.

Radne, stambene i druge prostorije u okviru

stanova, poslovnih, javnih i drugih prostora

moraju zadovoljavati funkcionalne zahtjeve koji

proizlaze iz njihove namjene. Pri tome se sugerira

što više povećati volumen zraka u prostorima.

Glavni ulazi u zgrade planiraju se iz stambenih

ulica i pješaĉkih javnih površina s kojima graniĉe

njihove graĊevne ĉestice. Moraju biti vidljivi s

pristupne ceste i lako dostupni.

Iznad dijela podruma, koji u tlocrtu izlazi izvan

gabarita prizemlja omogućuje se ustroj terase ili

Sve graĊevine se moraju projektirati u skladu sa

zakonima i drugim propisima koja ureĊuju

procese prostornog ureĊenja i graĊenja graĊevina,

a osobito u skladu s propisima kojima se ureĊuje

spreĉavanje stvaranja arhitektonsko-urbanistiĉkih

barijera za kretanje invalidnih osoba i drugih

osoba s posebnim potrebama.

Oblikovanjem graĊevine mora se zadovoljiti

neometano funkcioniranje svih sadrţaja graĊevine

i susjednih graĊevina.

Pri oblikovanju graĊevina posebnu paţnju treba

posvetiti horizontalnom i vertikalnom skladu

volumena graĊevine, te odabiru tipologije i

morfologije volumena. Treba voditi raĉuna o

funkcionalnosti i o skladu tlocrta i presjeka

graĊevine te ih ujednaĉiti u granicama

ekonomiĉnih odnosa bruto razvijene površine

graĊevine i neto površine graĊevine. GraĊevine

moraju imati obiljeţja kulture urbanog prostora.

Arhitektima se predlaţe inventivnost u

projektiranju zgrada prema najsuvremenijim

zahtjevima vremena i lokalnih uvjeta kojima se

moţe postići fleksibilna i adaptivna zgrada s

hibridnim funkcijama u granicama ekonomiĉnosti.

Radne, stambene i druge prostorije u okviru

stanova, poslovnih, javnih i drugih prostora

moraju zadovoljavati funkcionalne zahtjeve koji

proizlaze iz njihove namjene. Pri tome se sugerira

što više povećati volumen zraka u prostorima.

Glavni ulazi u zgrade planiraju se iz stambenih

ulica i pješaĉkih javnih površina s kojima graniĉe

njihove graĊevne ĉestice. Moraju biti vidljivi s

pristupne ceste i lako dostupni.

Iznad dijela podruma, koji u tlocrtu izlazi izvan

gabarita prizemlja omogućuje se ustroj terase ili



15

ozelenjenoga krovnog vrta.

Spremišta u funkciji stanova mogu se organizirati

u podrumu, prizemlju, katovima i potkrovlju, a

spremišta u funkciji poslovnih i drugih sadrţaja

mogu se organizirati u podrumu i prizemlju. U

oblikovanju graĊevina upotrebljavat će se boje iz

spektra toplih pastelnih boja.

XI ODNOS PREMA POSTOJEĆIM

OBJEKTIMA

Ĉlanak 26.

Većina postojećih legalno izgraĊenih objekata su

uklopljeni u Plan i tretiraju se kao i novoplanirani

objekti.

Bespravno izgraĊeni objekti koji se svojom

pozicijom, namjenom, gabaritima, uklapaju u ovaj

regulacioni plan će se moći legalizirati, dok će se

svi oni objekti koji se nisu uklopili u plan ukloniti.

GraĊevine odreĊene za uklanjanje prikazane su na

grafiĉkom prikazu 2.2 „Sintezna karta postojećeg

stanja“.

XII UVJETI ZA IZGRADNJU

PRIVREMENIH OBJEKATA

Ĉlanak 27.

Privremeni objekti smatraju se montaţni objekti

kao što su kiosci za prodaju štampe, duhana, i

drugih artikala primjerenih ovoj vrsti prodaje.

Privremeni objekti se ne mogu graditi od ĉvrstih

materijala.

Izgradnja privremenih objekata podlijeţe istom

postupku odobravanja kao i za druge objekte

(urbanistiĉka suglasnost za privremene objekte,

odobrenje za graĊenje, odobrenje za upotrebu).

ozelenjenoga krovnog vrta.

Spremišta u funkciji stanova mogu se organizirati

u podrumu, prizemlju, katovima i potkrovlju, a

spremišta u funkciji poslovnih i drugih sadrţaja

mogu se organizirati u podrumu i prizemlju. U

oblikovanju graĊevina upotrebljavat će se boje iz

spektra toplih pastelnih boja.

XI ODNOS PREMA POSTOJEĆIM

OBJEKTIMA

Ĉlan 26.

Većina postojećih legalno izgraĊenih objekata su

uklopljeni u Plan i tretiraju se kao i novoplanirani

objekti.

Bespravno izgraĊeni objekti koji se svojom

pozicijom, namjenom, gabaritima, uklapaju u ovaj

regulacioni plan će se moći legalizirati, dok će se

svi oni objekti koji se nisu uklopili u plan ukloniti.

GraĊevine odreĊene za uklanjanje prikazane su na

grafiĉkom prikazu 2.2 „Sintezna karta postojećeg

stanja“.

XII UVJETI ZA IZGRADNJU

PRIVREMENIH OBJEKATA

Ĉlan 27.

Privremeni objekti smatraju se montaţni objekti

kao što su kiosci za prodaju štampe, duhana, i

drugih artikala primjerenih ovoj vrsti prodaje.

Privremeni objekti se ne mogu graditi od ĉvrstih

materijala.

Izgradnja privremenih objekata podlijeţe istom

postupku odobravanja kao i za druge objekte

(urbanistiĉka suglasnost za privremene objekte,

odobrenje za graĊenje, odobrenje za upotrebu).



16

Ĉlanak 28.

Privremeni objekti mogu ostati na mjestu gdje je

odobrena njihova izgradnja (odnosno postavljanje)

u najduţem roku od tri (3) godine.

Po isteku roka iz prethodnog stava, privremeni

objekt se na zahtjev organa uprave, koji je izdao

urbanistiĉku suglasnost za privremene objekte,

mora ukloniti, a prostor na kojem se objekt nalazi

mora se dovesti u prvobitno stanje.Izuzetno,

objekt se moţe ukloniti prije isteka roka u sluĉaju

privoĊenja zemljišta konaĉnoj namjeni.Po isteku

roka iz stavka 1 ovog ĉlanka, ukoliko zemljište

nije privedeno konaĉnoj namjeni odnosno ako se

lokacija objekta uklapa u Plan, na zahtjev stranke

rok se moţe produţiti po istom postupku.

Ĉlanak 29.

Kod postavljanja privremenih objekata moraju se

poštovati slijedeći kriteriji:

- dozvoljena katnost je prizemlje

-minimalna udaljenost privremenog objekta od

susjednog objekta je 6,0 m (ako susjedni objekt

ima otvore na fasadi prema privremenom objektu

odnosno 4,0 m ako nema otvore na fasadi)


ivice susjedne parcele iznosi 1,0 m,

- minimalna udaljenost privremenog objekta od

ivice kolovoza kategoriziranog puta je 5,0 m, a od

gradske saobraćajnice 3.0 m,

- privremeni objekt se ne moţe locirati u trokutu

preglednosti saobraćaja.

XIII UREĐENJE GRAĐEVNIH ĈESTICA

Ĉlanak 30.

Ĉlan 28.

Privremeni objekti mogu ostati na mjestu gdje je

odobrena njihova izgradnja (odnosno postavljanje)

u najduţem roku od tri (3) godine.

Po isteku roka iz prethodnog stava, privremeni

objekt se na zahtjev organa uprave, koji je izdao

urbanistiĉku suglasnost za privremene objekte,

mora ukloniti, a prostor na kojem se objekt nalazi

mora se dovesti u prvobitno stanje.Izuzetno,

objekt se moţe ukloniti prije isteka roka u sluĉaju

privoĊenja zemljišta konaĉnoj namjeni.Po isteku

roka iz stava 1 ovog ĉlana, ukoliko zemljište nije

privedeno konaĉnoj namjeni odnosno ako se

lokacija objekta uklapa u Plan, na zahtjev stranke

rok se moţe produţiti po istom postupku.

Ĉlan 29.

Kod postavljanja privremenih objekata moraju se

poštovati slijedeći kriteriji:

- dozvoljena katnost je prizemlje


susjednog objekta je 6,0 m (ako susjedni objekt

ima otvore na fasadi prema privremenom objektu

odnosno 4,0 m ako nema otvore na fasadi)


ivice susjedne parcele iznosi 1,0 m,

- minimalna udaljenost privremenog objekta od

ivice kolovoza kategoriziranog puta je 5,0 m, a od

gradske saobraćajnice 3.0 m,

- privremeni objekt se ne moţe locirati u trokutu

preglednosti saobraćaja.

XIII UREĐENJE GRAĐEVNIH ĈESTICA

Ĉlan 30.



17

Idejnim projektom javnih i zelenih površina

ureĊuju se svi zajedniĉki prostori naselja pri ĉemu

se odreĊuju elementi njegovoga identiteta.

UreĊenje ĉestica mora biti usklaĊeno s detaljnim

planom ureĊenja naselja i idejnim projektom

javnih i zelenih površina.

Ĉlanak 31.

Na graĊevnim ĉesticama graĊevina za kolektivno

stanovanje, graĊevina stambeno-poslovne

namjene predviĊa se izgradnja dijela površina za

garaţiranje i parkiranje, poţarnih putova,

parkovsko ureĊenih površina naselja te javnih

pješaĉkih površina.

Na ovim je graĊevnim ĉesticama zabranjena

izgradnja ograda.

Ĉlanak 32.

Na graĊevnim ĉesticama graĊevina javne i

društvene namjene predviĊa se izgradnja dijela

površina za garaţiranje i parkiranje, poţarnih

putova, parkovskih ureĊenih površina naselja te

javnih pješaĉkih površina.

GraĊevna ĉestica predškolske ustanove, odnosno

dio graĊevne ĉestice namijenjen predškolskoj

ustanovi, ograĊena je i namijenjena iskljuĉivom

korištenju djeĉjeg vrtića i djeĉjih jaslica.

Vanjski prostori osnovne škole posredno su ili

neposredno u funkciji odgojno-obrazovnoga

procesa. Na graĊevnoj ĉestici škole mora se

omogućiti ustroj površina na kojima će se odvijati

ti procesi.

Na vanjskim površinama osnovne škole treba

organizirati pješaĉke pristupe školi (uĉenika,

roditelja, nastavnika i osoblja) kao i kolni pristup

povezan s gospodarskim dvorištem. Prilazi ne

Idejnim projektom javnih i zelenih površina

ureĊuju se svi zajedniĉki prostori naselja pri ĉemu

se odreĊuju elementi njegovoga identiteta.

UreĊenje ĉestica mora biti usklaĊeno s detaljnim

planom ureĊenja naselja i idejnim projektom

javnih i zelenih površina.

Ĉlan 31.

Na graĊevnim ĉesticama graĊevina za kolektivno

stanovanje, graĊevina stambeno-poslovne

namjene predviĊa se izgradnja dijela površina za

garaţiranje i parkiranje, poţarnih putova,

parkovsko ureĊenih površina naselja te javnih

pješaĉkih površina.

Na ovim je graĊevnim ĉesticama zabranjena

izgradnja ograda.

Ĉlan 32.

Na graĊevnim ĉesticama graĊevina javne i

društvene namjene predviĊa se izgradnja dijela

površina za garaţiranje i parkiranje, poţarnih

putova, parkovskih ureĊenih površina naselja te

javnih pješaĉkih površina.

GraĊevna ĉestica predškolske ustanove, odnosno

dio graĊevne ĉestice namijenjen predškolskoj

ustanovi, ograĊena je i namijenjena iskljuĉivom

korištenju djeĉjeg vrtića i djeĉjih jaslica.

Vanjski prostori osnovne škole posredno su ili

neposredno u funkciji odgojno-obrazovnoga

procesa. Na graĊevnoj ĉestici škole mora se

omogućiti ustroj površina na kojima će se odvijati

ti procesi.

Na vanjskim površinama osnovne škole treba

organizirati pješaĉke pristupe školi (uĉenika,

roditelja, nastavnika i osoblja) kao i kolni pristup

povezan s gospodarskim dvorištem. Prilazi ne



18

smiju ometati rad školskih prostora.

Školsko je dvorište zasebna, osunĉana i od vjetra

zaštićena površina za odmor i igru uĉenika koja

takoĊer ne smije ometati rad u školi.

Zelene površine školske graĊevne ĉestice ureĊuju

se kao park.

Vanjski prostori za tjelesnu i zdravstvenu kulturu,

tj. školsko vjeţbalište povezani su sa sportskom

dvoranom, a namijenjeni su organizaciji nastave,

rekreaciji i sportskim igrama na otvorenom.

Ĉlanak 33.

Na graĊevnim ĉesticama javnih parkova, ostalih

parkovskih površina, javnih trgova, ljetne

pozornice s garaţom, ostalih pješaĉkih površina i

infrastrukturnih graĊevina predviĊa se parkovsko

ureĊenje površina naselja, javnih pješaĉkih

površina, te izgradnja poţarnih putova. Na ovim je

graĊevnim ĉesticama zabranjena izgradnja ograda.

Duţ svih pješaĉkih i pješaĉko-kolnih površina

potrebno je predvidjeti izgradnju sve potrebne

komunalne opreme (hidrantska mreţa, klupe,

koševi za smeće, oglasne ploĉe i sl.).

Iznimno od stavka 1. ovoga ĉlanka graĊevne

ĉestice trafostanice i plinske regulacijske stanice

dopušteno je ograditi ako je to potrebno radi

sigurnosti.

XIV UVJETI ZA POSTAVLJANJE

OGRADA, STUBOVA, SAMOSTALNIH

REKLAMNIH PANOA I OSTALE URBANE

OPREME

Ĉlanak 34.

Postavljanje ograda se dozvoljava prema

utvrĊenim parcelama objekata individualnog

smiju ometati rad školskih prostora.

Školsko je dvorište zasebna, osunĉana i od vjetra

zaštićena površina za odmor i igru uĉenika koja

takoĊer ne smije ometati rad u školi.

Zelene površine školske graĊevne ĉestice ureĊuju

se kao park.

Vanjski prostori za tjelesnu i zdravstvenu kulturu,

tj. školsko vjeţbalište povezani su sa sportskom

dvoranom, a namijenjeni su organizaciji nastave,

rekreaciji i sportskim igrama na otvorenom.

Ĉlan 33.

Na graĊevnim ĉesticama javnih parkova, ostalih

parkovskih površina, javnih trgova, ljetne

pozornice s garaţom, ostalih pješaĉkih površina i

infrastrukturnih graĊevina predviĊa se parkovsko

ureĊenje površina naselja, javnih pješaĉkih

površina, te izgradnja poţarnih putova. Na ovim je

graĊevnim ĉesticama zabranjena izgradnja ograda.

Duţ svih pješaĉkih i pješaĉko-kolnih površina

potrebno je predvidjeti izgradnju sve potrebne

komunalne opreme (hidrantska mreţa, klupe,

koševi za smeće, oglasne ploĉe i sl.).

Iznimno od stavka 1. ovoga ĉlana graĊevne ĉestice

trafostanice i plinske regulacijske stanice

dopušteno je ograditi ako je to potrebno radi

sigurnosti.

XIV UVJETI ZA POSTAVLJANJE

OGRADA, STUBOVA, SAMOSTALNIH

REKLAMNIH PANOA I OSTALE URBANE

OPREME

Ĉlan 34.

Postavljanje ograda se dozvoljava prema

utvrĊenim parcelama objekata individualnog



19

stanovanja i zadrţanih objekata individualne

stambene izgradnje. Ograde moraju biti od

rezistentnog materijala prilagoĊene ambijentu i

suvremenim trendovima.

Ograde parcela individualnih objekata mogu

biti: ţivica, metalni ili betonski stupovi na

temeljnom zidu maksimalne visine 60 cm

postavljeni u rasteru sa ispunom od drveta, metala

i kamena, ukupne maksimalne visine

ograde do 1,20 m prema ulici, odnosno 1,80 m

prema susjednoj parceli. Nije dozvoljeno

postavljanje ograda sa oštrim završecima, od

bodljikave ţice, betonskih elemenata, cigle i sl..

Ulazna vrata na uliĉnoj ogradi moraju se

otvarati prema graĊevnoj ĉestici, radi nesmetanog

odvijanja pješaĉkog i motornog prometa.

Ĉlanak 35.

Postavljanje javne rasvjete, oglasnih ploĉa, klupa,

korpi za otpatke, natpisa, reklama i sliĉno

potrebno je definirat projektom urbanog mobilijara

i vizualnih komunikacija.

Postavljanje stupova i samostalnih reklamnih

panoa izvršit će se u skladu sa uvjetima

utvrĊenim u urbanistiĉkoj suglasnosti i prema

odredbama ovog Plana.

Zabranjuje se podizanje reklamnih panoa, oglasa i

oznaka koje narušavaju vizure i zaklanjaju urbani

pejzaţ.

Stupovi i samostalni reklamni objekti, te

informativne ploĉe/panoi mogu biti pozicionirane

u smjeru prolaza pješaka (olakšana intuitivna

vidljivost), ali se ne smiju postavljati direktno na

ulaze ili izlaze iz zgrada te ne smiju ometati

vidljivost drugim sudionicima u prometu.

Ĉlanak 36.

stanovanja i zadrţanih objekata individualne

stambene izgradnje. Ograde moraju biti od

rezistentnog materijala prilagoĊene ambijentu i

suvremenim trendovima.

Ograde parcela individualnih objekata mogu

biti: ţivica, metalni ili betonski stupovi na

temeljnom zidu maksimalne visine 60 cm

postavljeni u rasteru sa ispunom od drveta, metala

i kamena, ukupne maksimalne visine

ograde do 1,20 m prema ulici, odnosno 1,80 m

prema susjednoj parceli. Nije dozvoljeno

postavljanje ograda sa oštrim završecima, od

bodljikave ţice, betonskih elemenata, cigle i sl..

Ulazna vrata na uliĉnoj ogradi moraju se

otvarati prema graĊevnoj ĉestici, radi nesmetanog

odvijanja pješaĉkog i motornog prometa.

Ĉlan 35.

Postavljanje javne rasvjete, oglasnih ploĉa, klupa,

korpi za otpatke, natpisa, reklama i sliĉno

potrebno je definirat projektom urbanog mobilijara

i vizualnih komunikacija.

Postavljanje stupova i samostalnih reklamnih

panoa izvršit će se u skladu sa uvjetima

utvrĊenim u urbanistiĉkoj suglasnosti i prema

odredbama ovog Plana.

Zabranjuje se podizanje reklamnih panoa, oglasa i

oznaka koje narušavaju vizure i zaklanjaju urbani

pejzaţ.

Stupovi i samostalni reklamni objekti, te

informativne ploĉe/panoi mogu biti pozicionirane

u smjeru prolaza pješaka (olakšana intuitivna

vidljivost), ali se ne smiju postavljati direktno na

ulaze ili izlaze iz zgrada te ne smiju ometati

vidljivost drugim sudionicima u prometu.

Ĉlan 36.



20

Urbana oprema se treba postavljati izvan zone

kretanja pješaka, a u sluĉaju ograniĉene širine

pješaĉkih staza opremu je nuţno postaviti u

skladu s mogućnostima koje dozvoljava prostor,

ali i forma i dizajn urbane opreme. Urbana oprema

se ne bi smjela postavljati:

‐unutar 2 metra od ruba motorne prometnice;

‐unutar 1m od stupa prometne signalizacije, stupa

javne rasvjete, stabla i sliĉno;

‐unutar podruĉja gdje bi bilo narušeno

kretanje pješaka u pješaĉkoj zoni i/ili

nogostupu;

‐u blizini zone komunalnog šahta (okna) ili

kanalizacije.

Kante i koševi za otpatke/kontejneri za smeće

ne smiju biti postavljeni direktno ispred ulaza

objekata, moraju biti postavljeni u zelene otoke i

moraju biti lako dostupni potencijalnim

korisnicima.

Klupe moraju biti jasno pozicionirane ka

prostoru prolaza pješaka i moraju biti

postavljene da u vizualno tehniĉkom smislu budu

sastavni dio prostora unutar kojeg se postavljaju.

Kiosci se ne smiju postavljati direktno na ulaze

objekata.

XV PRIKLJUĈENJE PARCELE NA

JAVNU PROMETNU POVRŠINU

I KOMUNALNU

INFRASTRUKTURU

Ĉlanak 37.

Prikljuĉke na javni put i mreţu instalacija treba u

svakom konkretnom sluĉaju projektirati i uskladiti

sa elementima danim u Planu, te prema

Urbana oprema se treba postavljati izvan zone

kretanja pješaka, a u sluĉaju ograniĉene širine

pješaĉkih staza opremu je nuţno postaviti u

skladu s mogućnostima koje dozvoljava prostor,

ali i forma i dizajn urbane opreme. Urbana oprema

se ne bi smjela postavljati:

‐unutar 2 metra od ruba motorne prometnice;

‐unutar 1m od stupa prometne signalizacije, stupa

javne rasvjete, stabla i sliĉno;

‐unutar podruĉja gdje bi bilo narušeno

kretanje pješaka u pješaĉkoj zoni i/ili

nogostupu;

‐u blizini zone komunalnog šahta (okna) ili

kanalizacije.

Kante i koševi za otpatke/kontejneri za smeće

ne smiju biti postavljeni direktno ispred ulaza

objekata, moraju biti postavljeni u zelene otoke i

moraju biti lako dostupni potencijalnim

korisnicima.

Klupe moraju biti jasno pozicionirane ka

prostoru prolaza pješaka i moraju biti

postavljene da u vizualno tehniĉkom smislu budu

sastavni dio prostora unutar kojeg se postavljaju.

Kiosci se ne smiju postavljati direktno na ulaze

objekata.

XV PRIKLJUĈENJE PARCELE NA

JAVNU PROMETNU POVRŠINU

I KOMUNALNU

INFRASTRUKTURU

Ĉlan 37.

Prikljuĉke na javni put i mreţu instalacija treba u

svakom konkretnom sluĉaju projektirati i uskladiti

sa elementima danim u Planu, te prema



21

grafiĉkim prilozima 3.5 „Promet, prometne

površine“, 3.5. „GraĊevinske i regulacijske linije

postojećih i novih objekata“, 3.6. „Komunalna

infrastruktura“.

XVI NAĈIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA

PROMETNOM I ULIĈNOM

INFRASTRUKTURNOM MREŢOM

Ĉlanak 38.

Prihvaćajući postojeću mreţu ulica i moguće

pravce razvoja općinskog središta u prostoru,

uraĊena je optimalna matrica ulica koja treba da

osigura brz i racionalan motorni gradski saobraćaj

i izvede ga na magistralne i regionalne putne

pravce, te osigura nesmetan i siguran pješaĉki

saobraćaj u cijelom naselju. Ovim rješenjem

regulacionog plana, mreţa putne komunikacije je

ostvarena preko ulica svrstanih i obiljeţenih

oznakama A, B, C, D, E, F, prema grafiĉkom

prilogu br. 3.5. „Promet i prometne površine“.

Ĉlanak 39.

Okosnicu cijelog reguliranog podruĉja ĉini

regionalna saobraćajnica, koja se proteţe

središnjim dijelom naselja i preko kruţnih tokova

se veţe za postojeći magistralni i regionalni

pravac. Kao takva će obavljati funkciju

zaobilaznice i rasteretit će frekvenciju gradskog

saobraćanja kroz sami centar Kiseljaka. Duţina

novoprojektirane regionalne saobraćajnice je cca

808,00 m, sa dvije kolovozne trake širine 6,60 m,

sa zaštitnim pojasom i pješaĉkim stazama ukupne

širine kolovoza 13,00 m (A), vidljivo u grafiĉkom

prilogu br 3.5..

Lokalna ulica (B) u duţini od cca 310,00 m, širine

kolovoza 11,00 m, sa obje strane predviĊeni su

zaštitni pojasevi od 1,00 m, te pješaĉke staze od

grafiĉkim prilozima 3.5 „Promet, prometne

površine“, 3.5. „GraĊevinske i regulacijske linije

postojećih i novih objekata“, 3.6. „Komunalna

infrastruktura“.

XVI NAĈIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA

PROMETNOM I ULIĈNOM

INFRASTRUKTURNOM MREŢOM

Ĉlan 38.

Prihvaćajući postojeću mreţu ulica i moguće

pravce razvoja općinskog središta u prostoru,

uraĊena je optimalna matrica ulica koja treba da

osigura brz i racionalan motorni gradski saobraćaj

i izvede ga na magistralne i regionalne putne

pravce, te osigura nesmetan i siguran pješaĉki

saobraćaj u cijelom naselju. Ovim rješenjem

regulacionog plana, mreţa putne komunikacije je

ostvarena preko ulica svrstanih i obiljeţenih

oznakama A, B, C, D, E, F, prema grafiĉkom

prilogu br. 3.5. „Promet i prometne površine“.

Ĉlan 39.

Okosnicu cijelog reguliranog podruĉja ĉini

regionalna saobraćajnica, koja se proteţe

središnjim dijelom naselja i preko kruţnih tokova

se veţe za postojeći magistralni i regionalni

pravac. Kao takva će obavljati funkciju

zaobilaznice i rasteretit će frekvenciju gradskog

saobraćanja kroz sami centar Kiseljaka. Duţina

novoprojektirane regionalne saobraćajnice je cca

808,00 m, sa dvije kolovozne trake širine 6,60 m,

sa zaštitnim pojasom i pješaĉkim stazama ukupne

širine kolovoza 13,00 m (A), vidljivo u grafiĉkom

prilogu br 3.5..

Lokalna ulica (B) u duţini od cca 310,00 m, širine

kolovoza 11,00 m, sa obje strane predviĊeni su

zaštitni pojasevi od 1,00 m, te pješaĉke staze od



22

po 1,50 m, prema urbanistiĉkom planu ima

pretenziju produţenju ka sjeverozapadu i

prikljuĉka na buduću izgraĊenu veliku gradsku

zaobilaznicu.

U duţini od 1.540,00 m je predviĊena gradnja

gradskih saobraćajnica (C) širine 9,00 m, sa obje

strane su predviĊene pješaĉke staze širine 1,50 m.

Za dio već izgraĊenih kolovoznih traka (D) u

ovom urbanom podruĉju, pješaĉke staze su

ureĊene samo sa jedne strane, tako da su se

planirani produţetci tih ulica takoĊer projektirani

na taj naĉin, da se ne bi narušavala vizualna

ravnoteţa, a i pješaĉki saobraćaj se na taj naĉin

odvija nesmetano. PredviĊena je gradnja cca

450,00 m ulica ove kategorije.

U duţini od cca 160,00 m, su predviĊene

jednosmjerne ulice (F) kolovozne trake širine 4,00

m sa pješaĉkom stazom sa jedne strane od 1,50 m.

Unutar kvartovskih naselja omeĊenih putnom

infrastrukturom, saobraćanje je omogućeno do

svake pojedinaĉne parcele i to dvosmjernim

internim ulicama širine 6,00 m, bez zaštitnih

pojaseva i pješaĉkih staza.

Sve prometnice u obuhvatu ovoga plana moraju

biti propisno oznaĉene horizontalnom i

vertikalnom signalizacijom, sukladno vaţećim

zakonskim propisima.

XVII JAVNA PARKIRALIŠTA

Ĉlanak 40.

Smještaj garaţno-parkirališnih mjesta (u daljnjem

tekstu: GPM) koja su u funkciji pojedine stambene

ili druge graĊevine odnosno njezina posebnog

dijela odreĊen je u grafiĉkom prilogu br. 3.5

„Promet i prometna infrastruktura“.

po 1,50 m, prema urbanistiĉkom planu ima

pretenziju produţenju ka sjeverozapadu i

prikljuĉka na buduću izgraĊenu veliku gradsku

zaobilaznicu.

U duţini od 1.540,00 m je predviĊena gradnja

gradskih saobraćajnica (C) širine 9,00 m, sa obje

strane su predviĊene pješaĉke staze širine 1,50 m.

Za dio već izgraĊenih kolovoznih traka (D) u

ovom urbanom podruĉju, pješaĉke staze su

ureĊene samo sa jedne strane, tako da su se

planirani produţetci tih ulica takoĊer projektirani

na taj naĉin, da se ne bi narušavala vizualna

ravnoteţa, a i pješaĉki saobraćaj se na taj naĉin

odvija nesmetano. PredviĊena je gradnja cca

450,00 m ulica ove kategorije.

U duţini od cca 160,00 m, su predviĊene

jednosmjerne ulice (F) kolovozne trake širine 4,00

m sa pješaĉkom stazom sa jedne strane od 1,50 m.

Unutar kvartovskih naselja omeĊenih putnom

infrastrukturom, saobraćanje je omogućeno do

svake pojedinaĉne parcele i to dvosmjernim

internim ulicama širine 6,00 m, bez zaštitnih

pojaseva i pješaĉkih staza.

Sve prometnice u obuhvatu ovoga plana moraju

biti propisno oznaĉene horizontalnom i

vertikalnom signalizacijom, sukladno vaţećim

zakonskim propisima.

XVII JAVNA PARKIRALIŠTA

Ĉlan 40.

Smještaj garaţno-parkirališnih mjesta (u daljnjem

tekstu: GPM) koja su u funkciji pojedine stambene

ili druge graĊevine odnosno njezina posebnog

dijela odreĊen je u grafiĉkom prilogu br. 3.5

„Promet i prometna infrastruktura“.



23

Parkirališne potrebe namiruju se gradnjom garaţa

u prizemlju objekata ili izgradnjom parkirališnih

površina unutar zona kolektivnog stanovanja.

Minimalne tlocrtne dimenzije jednog "okomitog"

GPM-a iznose 5,0 m X 2,5 m, a jednog

"uzduţnog" 5,5 m X 2,0 m.

Broj parkirališta i garaţa za pojedinu zonu ne

moţe se smanjivati, ali se moţe mijenjati odnos

broja parkirališnih i garaţnih mjesta tako da se ne

stvori manjak u pojedinoj zoni.

Ĉlanak 41.

Prilikom izrade tehniĉke dokumentacije za

izgradnju javnih parkirališta najmanje 5% GPM-a

treba biti dimenzionirano za parkiranje vozila

invalidnih osoba. Ova mjesta treba rasporediti

ravnomjerno po cijelom naselju.

Javna parkirališta unutar blokova za kolektivno

stanovanje

Ĉlanak 42.

Izgradnja i ureĊenje javnih parkirališta unutar

blokova za kolektivno stanovanje obveza je

investitorima objekata, dok će se po obavljenom

tehniĉkom prijemu objekta, isti će se predati u

vlasništvo Općini.

Broj parkirališnih mjesta unutar blokova za

kolektivno stanovanje, koji će se odrediti

investitoru za ureĊenje, biti će definirano

urbanistiĉko-tehniĉkim uvjetima u urbanistiĉkoj

suglasnosti za pojedini stambeni objekt, i

zahtijevat će se 1,3 mjesta po stambenoj jedinici.

XVIII JAVNE GARAŢE

Ĉlanak 43.

Parkirališne potrebe namiruju se gradnjom garaţa

u prizemlju objekata ili izgradnjom parkirališnih

površina unutar zona kolektivnog stanovanja.

Minimalne tlocrtne dimenzije jednog "okomitog"

GPM-a iznose 5,0 m X 2,5 m, a jednog

"uzduţnog" 5,5 m X 2,0 m.

Broj parkirališta i garaţa za pojedinu zonu ne

moţe se smanjivati, ali se moţe mijenjati odnos

broja parkirališnih i garaţnih mjesta tako da se ne

stvori manjak u pojedinoj zoni.

Ĉlan 41.

Prilikom izrade tehniĉke dokumentacije za

izgradnju javnih parkirališta najmanje 5% GPM-a

treba biti dimenzionirano za parkiranje vozila

invalidnih osoba. Ova mjesta treba rasporediti

ravnomjerno po cijelom naselju.

Javna parkirališta unutar blokova za kolektivno

stanovanje

Ĉlan 42.

Izgradnja i ureĊenje javnih parkirališta unutar

blokova za kolektivno stanovanje obveza je

investitorima objekata, dok će se po obavljenom

tehniĉkom prijemu objekta, isti će se predati u

vlasništvo Općini.

Broj parkirališnih mjesta unutar blokova za

kolektivno stanovanje, koji će se odrediti

investitoru za ureĊenje, biti će definirano

urbanistiĉko-tehniĉkim uvjetima u urbanistiĉkoj

suglasnosti za pojedini stambeni objekt, i

zahtijevat će se 1,3 mjesta po stambenoj jedinici.

XVIII JAVNE GARAŢE

Ĉlan 43.



24

Izgradnja javne garaţe je predviĊena na lokaciji

postojećeg parking prostora ispred zgrade APC-a.

Planirana je izgradnja jedne etaţe sa dodatnih 100

parking mjesta.

Ukupan broj parking mjesta iznosio bi 210.

XIX BICIKLISTIĈKE STAZE

Ĉlanak 44.

Uz regulirano korito rijeka Fojnice i Lepenice, na

cijelom obuhvatu urbanog podruĉja „Kiseljak III“

u duţini cca 1.140,00 m je predviĊena pješaĉka

(2,25m) i biciklistiĉka staza (2,00 m), uz

postavljanje rampi i ostalih pokretnih barijera radi

sprjeĉavanja ulaska vozila u pješaĉke zone.

XX UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE

I OPREMANJA KOMUNALNE

INFRASTRUKTURE I VODOVA

UNUTAR PROMETNIH I DRUGIH

JAVNIH POVRŠINA (OPSKRBA

PITKOM VODOM, ODVODNJA I

PROĈIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA,

OPSKRBA PLINOM, OPSKRBA

TOPLINSKOM ENERGIJOM,

ELEKTROOPSKRBA I JAVNA

RASVJETA)

Ĉlanak 45.

Planirana gradnja, te osnovni uvjeti rekonstrukcije

i opremanja komunalne infrastrukture i vodova

unutar prometnih i drugih javnih površina

(opskrba pitkom vodom, odvodnja i proĉišćavanje

otpadnih voda, opskrba plinom, opskrba

toplinskom energijom, elektroopskrba i javna

rasvjeta) prikazana je na grafiĉkom prikazu br.

3.6. „Komunalna infrastruktura“, te u

obrazloţenju Plana.

Izgradnja javne garaţe je predviĊena na lokaciji

postojećeg parking prostora ispred zgrade APC-a.

Planirana je izgradnja jedne etaţe sa dodatnih 100

parking mjesta.

Ukupan broj parking mjesta iznosio bi 210.

XIX BICIKLISTIĈKE STAZE

Ĉlan 44.

Uz regulirano korito rijeka Fojnice i Lepenice, na

cijelom obuhvatu urbanog podruĉja „Kiseljak III“

u duţini cca 1.140,00 m je predviĊena pješaĉka

(2,25m) i biciklistiĉka staza (2,00 m), uz

postavljanje rampi i ostalih pokretnih barijera radi

sprjeĉavanja ulaska vozila u pješaĉke zone.

XX UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE

I OPREMANJA KOMUNALNE

INFRASTRUKTURE I VODOVA

UNUTAR PROMETNIH I DRUGIH

JAVNIH POVRŠINA (OPSKRBA

PITKOM VODOM, ODVODNJA I

PROĈIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA,

OPSKRBA PLINOM, OPSKRBA

TOPLINSKOM ENERGIJOM,

ELEKTROOPSKRBA I JAVNA

RASVJETA)

Ĉlan 45.

Planirana gradnja, te osnovni uvjeti rekonstrukcije

i opremanja komunalne infrastrukture i vodova

unutar prometnih i drugih javnih površina

(opskrba pitkom vodom, odvodnja i proĉišćavanje

otpadnih voda, opskrba plinom, opskrba

toplinskom energijom, elektroopskrba i javna

rasvjeta) prikazana je na grafiĉkom prikazu br.

3.6. „Komunalna infrastruktura“, te u

obrazloţenju Plana.



25

Tehniĉke specifikacije graĊevina iz stavka 1. ovog

ĉlanka su okvirne, a toĉne specifikacije odredit će

se glavnim projektom.

Opskrba pitkom vodom

Ĉlanak 46.

Obuhvat ovog regulacijskog plana, urbano

podruĉje „Kiseljak III“ sa trenutnih cca 1500

stanovnika, je pokriveno potrebnim koliĉinama

pitke vode, snabdijevanje se vrši iz rezervoara

„Doci“.

Za buduće izgraĊene objekte, interna vodovodna

mreţa planirana je u skladu sa regulacijskim

rješenjem, i to dio naselja koji je predviĊen za

kolektivno stanovanje bi se vezao za vod koji je

trenutno poloţen do izgraĊenih kolektivnih

objekata, a koji zadovoljava potrebnim profilima

cijevi za sanitarnu i protupoţarnu potrošnju

(PEHD cijevi, profila Ø 100, NP 10 bara), a

dijelovi naselja za individualno stanovanje imaju

mogućnost prikljuĉka na lokalno poloţene

distributivne vodove (PEHD cijevi, Ø 80).

PredviĊeno je da se cijelo regulacijsko podruĉje

„Kiseljak III“ moţe snabdijevati iz trenutnog

vodoopskrbnog sustava iz rezervoara „Doci“,

meĊutim, kako se prikljuĉci na ovaj vodoopskrbni

sustav ne rade planski, novi prikljuĉci se izvode

po individualnim zahtjevima, tako ne moţemo

garantirati da će koliĉine vode biti dovoljne za

buduće snabdijevanje cijeloga podruĉja. MeĊutim

sa razvojem i izgradnjom novog vodoopskrbnog

sustava, a zbog povoljnog zemljopisnog poloţaja

urbanog podruĉja „Kiseljak III“, postoje svakako i

druge mogućnosti vodoopskrbe predmetnog

naselja, odnosno vodoopskrba za novih 3500

njegovih stanovnika, što ukupno ĉini 5000

stanovnika na cijelom reguliranom obuhvatu.

Tehniĉke specifikacije graĊevina iz stavka 1. ovog

ĉlanka su okvirne, a toĉne specifikacije odredit će

se glavnim projektom.

Opskrba pitkom vodom

Ĉlan 46.

Obuhvat ovog regulacijskog plana, urbano

podruĉje „Kiseljak III“ sa trenutnih cca 1500

stanovnika, je pokriveno potrebnim koliĉinama

pitke vode, snabdijevanje se vrši iz rezervoara

„Doci“.

Za buduće izgraĊene objekte, interna vodovodna

mreţa planirana je u skladu sa regulacijskim

rješenjem, i to dio naselja koji je predviĊen za

kolektivno stanovanje bi se vezao za vod koji je

trenutno poloţen do izgraĊenih kolektivnih

objekata, a koji zadovoljava potrebnim profilima

cijevi za sanitarnu i protupoţarnu potrošnju

(PEHD cijevi, profila Ø 100, NP 10 bara), a

dijelovi naselja za individualno stanovanje imaju

mogućnost prikljuĉka na lokalno poloţene

distributivne vodove (PEHD cijevi, Ø 80).

PredviĊeno je da se cijelo regulacijsko podruĉje

„Kiseljak III“ moţe snabdijevati iz trenutnog

vodoopskrbnog sustava iz rezervoara „Doci“,

meĊutim, kako se prikljuĉci na ovaj vodoopskrbni

sustav ne rade planski, novi prikljuĉci se izvode

po individualnim zahtjevima, tako ne moţemo

garantirati da će koliĉine vode biti dovoljne za

buduće snabdijevanje cijeloga podruĉja. MeĊutim

sa razvojem i izgradnjom novog vodoopskrbnog

sustava, a zbog povoljnog zemljopisnog poloţaja

urbanog podruĉja „Kiseljak III“, postoje svakako i

druge mogućnosti vodoopskrbe predmetnog

naselja, odnosno vodoopskrba za novih 3500

njegovih stanovnika, što ukupno ĉini 5000

stanovnika na cijelom reguliranom obuhvatu.



26

Prikljuĉenje interne mreţe na javnu vodovodnu

mreţu izvršiti će se u skladu sa konkretnim

uvjetima i zahtjevima JP „Vodovod i kanalizacija“

Kiseljak.

Odvodnja i proĉišćavanje otpadnih voda

Ĉlanak 47.

PredviĊena je izgradnja separatnog sustava

odvodnje oborinskih i fekalnih voda. Ovakav

sustav se nameće sam po sebi, jer omogućava

korištenje prirodnih okolnosti za prihvat i

transport oborinskih voda do najbliţih vodotoka, a

fekalne vode se odvode do postrojenja za

preĉišćavanje otpadnih voda i potom ispuštaju u

vodotok- rijeku Fojnicu.

Na postojećem kanalizacijskom vodu FB 500, na

dionici gdje se ulijeva u rijeku Lepenicu, predviĊa

se rekonstrukcija i izmještanje dijela ovog voda u

duţini cca 350 m. Usvojeni separatni sustav, sa

odvojenim cijevnim materijalom za fekalnu i

oborinsku kanalizaciju se vodi u putnom pojasu

postojeće mreţe ulica ovoga reguliranog podruĉja,

ostavlja mogućnost prikljuĉka za svaki stambeni

objekt, a ovim potezom bi se regulirala i odvodnju

oborinskih voda sa saobraćajnica. Duţina

fekalnog primarnog kanalizacijskog voda koji

pokriva ĉitavo podruĉje ovog regulacionog plana

iznosi cca 2.150,00 m, dok je predviĊena duţina

oborinskog kanalizacijskog voda cca 2.570,00 m

(PEHD cijevi, Ø 300 mm).

Prikljuĉenje interne mreţe na javnu kanalizacionu



Kiseljak. Sve vidljivo u grafiĉkom prikazu br. 3.6.

„Komunalna infrastruktura“.

Ovim regulacijskim planom je predviĊena

Prikljuĉenje interne mreţe na javnu vodovodnu



Kiseljak.

Odvodnja i proĉišćavanje otpadnih voda

Ĉlan 47.

PredviĊena je izgradnja separatnog sustava

odvodnje oborinskih i fekalnih voda. Ovakav

sustav se nameće sam po sebi, jer omogućava

korištenje prirodnih okolnosti za prihvat i

transport oborinskih voda do najbliţih vodotoka, a

fekalne vode se odvode do postrojenja za

preĉišćavanje otpadnih voda i potom ispuštaju u

vodotok- rijeku Fojnicu.

Na postojećem kanalizacijskom vodu FB 500, na

dionici gdje se ulijeva u rijeku Lepenicu, predviĊa

se rekonstrukcija i izmještanje dijela ovog voda u

duţini cca 350 m. Usvojeni separatni sustav, sa

odvojenim cijevnim materijalom za fekalnu i

oborinsku kanalizaciju se vodi u putnom pojasu

postojeće mreţe ulica ovoga reguliranog podruĉja,

ostavlja mogućnost prikljuĉka za svaki stambeni

objekt, a ovim potezom bi se regulirala i odvodnju

oborinskih voda sa saobraćajnica. Duţina

fekalnog primarnog kanalizacijskog voda koji

pokriva ĉitavo podruĉje ovog regulacionog plana

iznosi cca 2.150,00 m, dok je predviĊena duţina

oborinskog kanalizacijskog voda cca 2.570,00 m

(PEHD cijevi, Ø 300 mm).

Prikljuĉenje interne mreţe na javnu kanalizacionu



Kiseljak. Sve vidljivo u grafiĉkom prikazu br. 3.6.

„Komunalna infrastruktura“.

Ovim regulacijskim planom je predviĊena



27

izgradnja postrojenja za preĉišćavanje otpadnih

voda. Smješten je na desnoj obali Fojnice, na ušću

Lepenice u ovu rijeku nizvodno od Kiseljaka sa

prosjeĉnom kotom terena cca 466.00 mn.m..

Lokacija je odabrana kao najpovoljnija zbog

mogućnosti prikljuĉenja kanalizacije većine

naselja u općini, pristupa postrojenju, blizine

prikljuĉka elektriĉne energije i vode, ravnog

terena kao i blizine reci

službeni glasnik općine kiseljak glasnici... · 2018. 1. 23. · donosi se regulacijski plan...

Documents