slika 4. uzimanje uzoraka sondom slika 5. mješanje i...

2
Svrha analize tla Da bi se ustanovile količine i vrste hranjiva koje su potrebite pri gnojidbi, te vrijeme njihove primjene, treba izvršiti kemijska ispitivanja tla. Zbog toga je nužno obaviti uzimanje tzv. srednjih ili prosječnih uzoraka tla. Kemijskim ispitivanjima tla dovodi se do značajnog racionaliziranja u korištenju gnojiva, u odnosu kod nas zastupljene gnojidbe bez prethodne analize tla. Investiranje u analizu tla se mnogostruko isplati, jer se adekvatnom primjenom gnojiva mogu postići novčane uštede, povećanje priroda i veće dobiti. Što je prosječan uzorak tla? Prosječan uzorak u maloj masi predstavlja prosječan sastav tla na parceli s koje je uzorak uzet, jer je sastavljen od više pojedinačnih uzoraka. Sadržaj hranjivih elemenata u tlu je veoma raznolik, tj. neujednačen, pa zato prosječan uzorak daje pouzdanije rezultate o plodnosti tla. Prosječan uzorak se sastoji obično od 20 – 25 pojedinačnih uzoraka tla (što zavisi od veličine površine proizvodne parcele), koji se miješaju i pravi se prosječan uzorak. Uzorak koji se šalje na analizu mora biti reprezentativan što znači da ga je potrebno uzeti sa što više različitih mjesta na parceli i to na ispravan način. Ovisno o veličini i kvaliteti parcele određuje se broj „uboda“ sondom ili broj jama ako se uzorak uzima lopatom. Potrebno je izbjegavati mjesta gdje je bio deponiran organski gnoj ili gdje je nejednako bilo raspodijeljeno gnojivo tijekom prethodne godine, te rubove parcele. Trud pri pravilnom uzimanju uzorka tla je opravdan činjenicom da o rezultatima analize ovisi preporuka gnojidbe, a o tome i uspjeh cjelokupne proizvodnje. Veličina parcele s koje se uzima jedan prosječan uzorak zavisi od ujednačenosti terena. Ako se radi o manjim proizvodnim površinama, prosječni uzorak tla je dostatan kao reprezentant površine od 1 - 2 ha, a s velikih površina uzima se po jedan prosječni uzorak za svakih 3 - 5 ha (ponekad i više na homogenim terenima kod velikih plodorednih polja). Obično kod heterogenih terena ili kada je u pitanju usitnjenost posjeda, ta površina iznosi 0.1 do 1 ha. Dubine uzimanja uzoraka . Dubine sa kojih se uzimaju prosječni uzorci ovise o vrsti kulture koja će se uzgajati. Za povrtlarske i ratarske kulture uzorci se uzimaju do dubine oraničnog sloja, tj. s dubine od 0 – 30 cm. Čak i u slučaju produbljivanja oraničnog sloja, dovoljno je uzeti prosječan uzorak samo s te dubine, ukoliko je u pitanju istraživanje plodnosti tla, odnosno određivanje sadržaja hranjiva u pristupačnom obliku. Međutim, ako je cilj istraživanja utvrđivanje bogastva tla, tj. ukupnog sadržaja hranjiva, tada se kopa profil i uzorci uzimaju po genetskim horizontima. Na livadama za otkose ili na kultiviranim travnjacima, zbog specifičnog biljnog pokrivača i njegovog korijenskog sustava, uzorkovanje se vrši s dubine od 0 – 10 cm, s tim da se može uzeti i poseban uzorak s dubine od 10 – 20 cm. Kod biljaka koje se dublje ukorjenjuju (višegodišnje kulture), npr. voćke i vinova loza, uzimaju se po dva prosječna uzorka tla, s dubina od 0 – 30 i 30 – 60 cm, s površina koje su gore navedene. Prosječan reprezentativni uzorak dobije se miješanjem 20-ak pojedinačnih uzoraka tla uzetih hodajući cik-cak ili dijagonalno po parceli površine 1 ha. Slika 1. Shema uzorkovanja po Slika 2. Shema uzorkovanje po šahovskom rasporedu dijagonalom rasporedu Uzorke tla moguće je uzimati sondom ili lopatom. Sonda se vrtnjom zabija u tlo, a dobivena zemlja istrese se u kantu. Kod uzimanja uzorka tla lopatom, iskopa se jama, lopatom se vertikalno izgladi jedna strana jame i po njoj se odreže plastica tla. Uzorak tla u tom slučaju predstavlja sredina duž štihače širine 5 cm kad zemlju sa strane odrežemo nožem. Slika 3. Uzimanje uzorka ašovom Slika 4. Uzimanje uzoraka sondom Nakon uzimanja pojedinačnih uzoraka, iste usitnimo i sve zajedno pomiješamo u kanti. Od te smjese uzima se 0,5 do 1 kg tla koji se stavlja u čistu PVC vrećicu. Slika 5. Mješanje i pohranjivanje uzorka za analizu U slučaju da u tlu ima zaostalih biljnih ostataka (korijenje, nerazgradiva organska masa i sl.), treba ih ukloniti. Uz uzorak u ovlašteni laboratorij potrebno je dostaviti i sljedeće podatke: ime i prezime vlasnika, naziv parcele, dubina uzimanja uzoraka, pretkultura, za koju kulturu se traži preporuka, te datum uzimanja uzoraka. Takav uzorak predstavlja prosječan reprezentativni uzorak tla s parcele za koju se traži kemijska analiza te preporuka gnojidbe koja će poslužiti kao osnova za poboljšanje osobina tla.

Upload: others

Post on 27-Dec-2019

5 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Slika 4. Uzimanje uzoraka sondom Slika 5. Mješanje i ...faz.ba/sites/default/files/publikacije/letak Uputstvo za uzimanje uzoraka tla za...sondom ili broj jama ako se uzorak uzima

S v r h a a n a l i z e t l a

Da bi se ustanovile količine i vrste hranjiva koje su potrebite pri gnojidbi, te vrijeme njihove primjene, treba izvršiti kemijska ispitivanja tla. Zbog toga je nužno obaviti uzimanje tzv. srednjih ili prosječnih uzoraka tla. Kemijskim ispitivanjima tla dovodi se do značajnog racionaliziranja u korištenju gnojiva, u odnosu kod nas zastupljene gnojidbe bez prethodne analize tla. Investiranje u analizu tla se mnogostruko isplati, jer se adekvatnom primjenom gnojiva mogu postići novčane uštede, povećanje priroda i veće dobiti. Š t o j e p r o s j e č a n u z o r a k t l a ?

Prosječan uzorak u maloj masi predstavlja prosječan sastav tla na parceli s koje je uzorak uzet, jer je sastavljen od više pojedinačnih uzoraka. Sadržaj hranjivih elemenata u tlu je veoma raznolik, tj. neujednačen, pa zato prosječan uzorak daje pouzdanije rezultate o plodnosti tla.

Prosječan uzorak se sastoji obično od 20 – 25 pojedinačnih uzoraka tla (što zavisi od veličine površine proizvodne parcele), koji se miješaju i pravi se prosječan uzorak. Uzorak koji se šalje na analizu mora biti reprezentativan što znači da ga je potrebno uzeti sa što više različitih mjesta na parceli i to na ispravan način. Ovisno o veličini i kvaliteti parcele određuje se broj „uboda“ sondom ili broj jama ako se uzorak uzima lopatom. Potrebno je izbjegavati mjesta gdje je bio deponiran organski gnoj ili gdje je nejednako bilo raspodijeljeno gnojivo tijekom prethodne godine, te rubove parcele. Trud pri pravilnom uzimanju uzorka tla je opravdan činjenicom da o rezultatima analize ovisi preporuka gnojidbe, a o tome i uspjeh cjelokupne proizvodnje.

Veličina parcele s koje se uzima jedan prosječan uzorak zavisi od ujednačenosti terena. Ako se radi o manjim proizvodnim površinama, prosječni uzorak tla je dostatan kao reprezentant površine od 1 - 2 ha, a s velikih površina uzima se po jedan prosječni uzorak za svakih 3 - 5 ha (ponekad i više na homogenim terenima kod velikih plodorednih polja). Obično kod heterogenih terena ili kada je u pitanju usitnjenost posjeda, ta površina iznosi 0.1 do 1 ha.

D u b i n e u z i m a n j a u z o r a k a .

Dubine sa kojih se uzimaju prosječni uzorci ovise o vrsti kulture koja će se uzgajati.

Za povrtlarske i ratarske kulture uzorci se uzimaju do dubine oraničnog sloja, tj. s dubine od 0 – 30 cm. Čak i u slučaju produbljivanja oraničnog sloja, dovoljno je uzeti prosječan uzorak samo s te dubine, ukoliko je u pitanju istraživanje plodnosti tla, odnosno određivanje sadržaja hranjiva u pristupačnom obliku. Međutim, ako je cilj istraživanja utvrđivanje bogastva tla, tj. ukupnog sadržaja hranjiva, tada se kopa profil i uzorci uzimaju po genetskim horizontima.

Na livadama za otkose ili na kultiviranim travnjacima, zbog specifičnog biljnog pokrivača i njegovog korijenskog sustava, uzorkovanje se vrši s dubine od 0 – 10 cm, s tim da se može uzeti i poseban uzorak s dubine od 10 – 20 cm. Kod biljaka koje se dublje ukorjenjuju (višegodišnje kulture), npr. voćke i vinova loza, uzimaju se po dva prosječna uzorka tla, s dubina od 0 – 30 i 30 – 60 cm, s površina koje su gore navedene.

Prosječan reprezentativni uzorak dobije se miješanjem 20-ak pojedinačnih uzoraka tla uzetih hodajući cik-cak ili dijagonalno po parceli površine 1 ha.

Slika 1. Shema uzorkovanja po Slika 2. Shema uzorkovanje po šahovskom rasporedu dijagonalom rasporedu

Uzorke tla moguće je uzimati sondom ili lopatom. Sonda se vrtnjom zabija u tlo, a dobivena zemlja istrese se u kantu. Kod uzimanja uzorka tla lopatom, iskopa se jama, lopatom se vertikalno izgladi jedna strana jame i po njoj se odreže plastica tla. Uzorak tla u tom slučaju predstavlja sredina duž štihače širine 5 cm kad zemlju sa strane odrežemo nožem.

Slika 3. Uzimanje uzorka ašovom

S l i k a 4 . U z i m a n j e u z o r a k a s o n d o m Nakon uzimanja pojedinačnih uzoraka, iste usitnimo i sve zajedno pomiješamo u kanti. Od te smjese uzima se 0,5 do 1 kg tla koji se stavlja u čistu PVC vrećicu.

Slika 5. Mješanje i pohranjivanje uzorka za analizu U slučaju da u tlu ima zaostalih biljnih ostataka (korijenje, nerazgradiva organska masa i sl.), treba ih ukloniti. Uz uzorak u ovlašteni laboratorij potrebno je dostaviti i sljedeće podatke: ime i prezime vlasnika, naziv parcele, dubina uzimanja uzoraka, pretkultura, za koju kulturu se traži preporuka, te datum uzimanja uzoraka. Takav uzorak predstavlja prosječan reprezentativni uzorak tla s parcele za koju se traži kemijska analiza te preporuka gnojidbe koja će poslužiti kao osnova za poboljšanje osobina tla.

Page 2: Slika 4. Uzimanje uzoraka sondom Slika 5. Mješanje i ...faz.ba/sites/default/files/publikacije/letak Uputstvo za uzimanje uzoraka tla za...sondom ili broj jama ako se uzorak uzima

V r i j e m e u z i m a n j a u z o r a k a t l a

Kod provođenja istraživanja tla vrijeme uzorkovanja se određuje na osnovu definiranja zadatka istraživanja: za određivanje reakcije tla (pH) uzorkovanje je najbolje obavljati u jesen, za određivanje fizikalnih značajki – tijekom vegetacije, za određivanje fiziološki aktivnih fosfora i kalija u proljeće ili jesen. Ukoliko se prati dinamika mineralnog dušika u tlu, uzorci se uzimaju tijekom cijele godine ili po fazama vegetacije ili po nekom drugom definiranom planu uzorkovanja.

Uzimanje uzoraka tla za analizu, osim u iznimnim slučajevima, ne bi se smjelo obavljati u tzv. „nenormalnim ekološkim uvjetima tla“, a to je najčešće u vrijeme prevelike vlažnosti tla, jakih sušnih razdoblja, za vrijeme padanja oborina i u smrznutom stanju tla. U svim drugim slučajevima uzorke je najbolje uzimati kada je tlo slobodno, tj. Sa oranica poslije žetve usjeva, pa do pripreme tla za slijedeći usjev (od srpnja do listopada), iz voćnjaka poslije berbe (negdje u listopadu), a sa livada i pašnjaka poslije skidanja otkosa ili prije kretanja vegetacije.

Međutim, oni se mogu uzimati i u drugo vrijeme, pri čemu treba posebno paziti da se uzimaju prije bilo kakve gnojidbe.

C i j e n a a n a l i z e t l a

Cjena analize jednog uzorka tla uz gnojidbenu preporuku iznosi 65,00 KM (u iznos je uračunat PDV), a ukoliko je riječ o višegodišnim nasadima, odnosno dva uzorka tla i preporuka, cijena iznosi 123,50 KM. Ukoliko je riječ o većem broju uzoraka cijena se uvećava po uzorku za 58,50 KM .Slika 6. Izgled uplatnice

Gdje dos tav i t i uzorke t la na i sp i t ivanje?

Na PVC vrećice sa prosječnim uzorcima tla, stavljamo etiketu na koju se trebaju napisati osnovni podatci: ime vlasnika i adresa, lokalitet i postignuti prinos, naziv planiranog usjeva za koji se traži preporuka, datum uzorkovanja, površina parcele sa koje je uzorkovano i slični podatci. Takvi opremljeni uzorci se ostavljaju laboratoriju na analizu, a nejasno i nepotpuno označeni uzorci se ne primaju. Analitički postupak traje 10-15 dana (ovisno o stanju uzorka), a po rezultate analize i gnojidbenu preporuku se dolazi osobno.

Agrokemijski laboratorij ul. Biskupa Čule 10

88000 Mostar Telefon: 036 / 312 316 ; 036 / 335 063

Fax 036 / 335 051e-mail : [email protected] [email protected]

Federalni agromediteranski

zavod Mostar

Uputstvo za uzimanje uzoraka tla

za agrokemijsku analizu