POSLOVNE FINANCIJE PODUZEĆA• UVOD: Pojam i predmet upravljanja financijama, Financijska funkcija poduzeća,

Kategorijalni aparat financija poduzeća, Financijska okolina poduzeća, Organizacijski oblici poduzeća, Investicijske odluke, Vremenska vrijednost novca.

• OSNOVE VREDNOVANJA: Međuovisnost rizika i profitabilnosti, Rizik i neizvjesnost, Kvantifikacija i mjerenje rizika, Rizik portfolia, Vrijednost dionica, Vrijednost obveznica, Trošak kapitala.

• BUDŽETIRANJE KAPITALA: Pravila budžetiranja kapitala, Metode analize investicijskih projekata, Projekcije novčanih tokova, Izbor optimalnog projekta, Analiza osjetljivosti projekata.

• UPRAVLJANJE OBRTNIM KAPITALOM: Upravljanje novcem i utrživim vrijednosnim papirima, Upravljanje potraživanjima, Upravljanje zalihama, Kratkoročni izvori financiranja.

• DUGOROČNO FINANCIRANJE: Instrumenti dugoročnog financiranja, Investicijski zajmovi, Leasing, Financiranje dionicama, Financiranje obveznicama, Problemi i dileme dugoročnog financiranja.

• STRUKTURA KAPITALA: Poslovna i financijska poluga, Poslovni i financijski rizici, Optimalna struktura kapitala.

• FINANCIJSKA ANALIZA, PLANIRANJE I KONTROLA: Financijska analiza, Analiza financijskih izvještaja, Financijsko predviđanje, Interni i eksterni rast poduzeća, Kriza, sanacija, stečaj i likvidacija poduzeća.POJAM POSLOVNIH FINANCIJA PODUZEĆA

• Znanstvena disciplina i praktična vještina upravljanja novcem.• Dijele se na osnove i upravljanje poslovnim financijama.• Upravljanje poslovnim financijama poduzeća naziva se financijskim menadžmentom.• Nazivaju se poslovnim zato što su vezane za poslovne aktivnosti poduzeća i

motivaciju dobiti. OBJEKT UPRAVLJANJA FINANCIJAMA PODUZEĆA

• Mala poduzeća mogu biti objekt UFP. Ali je glavni objekt DIONIČKO DRUŠTVO: - legalni entitet odvojen od vlasnika društva, kojeg karakterizira:

• tvrtka, pod kojom može posjedovati imovinu, tužiti i biti tuženo • permanentnost poslovanja, odvojena od stalnosti vlasnika • kapital prezentiran u prenosivim dionicama • limitira odgovornost vlasnika u visini uplaćenog dioničkog kapitala • ovlaštena uprava čija je vlast ograničena zakonom, osnivačkim aktima, internim

aktima o upravljanju i voljom dioničara koji su ih izabrali • visoki troškovi osnivanja • profit dioničkog društva je predmet oporezivanja (problem dvostrukog oporezivanja)

OBLICI POSLOVNE ORGANIZACIJE PODUZEĆA• Korporacija je dominantan oblik poslovne organizacije: u razvijenim ekonomijama

oko 80% neto profita stvaraju korporacije.• Glavne strane u korporaciji (dioničkom društvu) su dioničari, uprava i nadzorni odbor.

Dioničko poduzeće može biti:• javno – kotira na burzi• zatvoreno – dionička društva koja imaju ograničene mogućnosti pribavljanja kapitala,

imaju ograničen broj dioničara; kako poduzeće raste, rastu i njegove potrebe za kapitalom – odlazak u javnost: uvrštavanjem vrijednosnih papira poduzeća na tržište kapitala Kod zatvorenog poduzeća – financiranje može biti pomoču kredita, emisija dionica, samofinanciranje, iz profita, amortizacije.

1

UPRAVLJANJE FINANCIJAMA PODUZEĆA• osnovni nedostatak: ograničen broj investitora kojima se mogu ponuditi v.p. na upis• amortizacija: porezne uštede jer rashodi razdoblja smanjuju prihode razdoblja i manja

je osnovica za porez; amortizacija se promatra kao prihod. • javna i zatvorena društva (ograničena u pogledu nabavljanja kapitala) • kada poduzeće nema dovoljno kapitala, mora ga pribaviti iz vanjskih (eksternih)

izvora. Ako je poduzeće „zatvoreno“, banka će mu uglavnom dati kredit, ali postoje ograničenja kod emitiranja dionica (dionice se prvo nude već postojećim dioničarima; postoji ograničen broj investitora koji mogu investirati i pružiti poduzeću potreban kapital) dovodi do javne kotacije poduzeća, tako da svi zainteresirani investitori mogu kupiti dionice (to se radi putem javnog natječaja/upisa › nastaje veći broj potencijalnih investitora i mogućnost prikupljanja većeg iznosa kapitala

• kada zatvorenost poduzeća postane ograničavajući faktor razvoja, poduzeće „prelazi“ u javno OBJEKT UPRAVLJANJA FINANCIJAMA PODUZEĆA

• Objekt upravljanja financijama poduzeća je javno dioničko društvo jer u njemu dolaze do izražaja različite metode financiranja poslovanja.

• Na javnom d.d. može se naučiti sve što se tiče financijskog menadžmenta. • Javno d.d. nudi svoje dionice cjelokupnoj investitorskoj javnosti. • Dnevno je izloženo tržištu kapitala. • Ima razvijen financijski sektor kao poseban odjel na čelu s financijskim menadžerom. • U malim poduzećima sve se nalazi u sklopu računovodstva (brzo bi se iscrpio predmet

proučavanja financija poduzeća). NEDOSTATCI JAVNOG DIONIČKOG DRUŠTVA

• transparentnost – (poduzeće i podaci o poslovanju moraju biti dostupni svima – potencijalnim investitorima, ali i konkurentima); postoji strah od javnosti

• dividendna politika poduzeća ovisi najviše o strukturi dioničara; ako su dioničari fizičke osobe s manjim udjelom, oni preferiraju isplatu dividendi nad reinvestiranjem; ako su dioničari institucionalni investitori (financijske institucije), njima više odgovara reinvestiranje.OSNOVNI CILJ POSLOVANJA PODUZEĆA

• Osnovni cilj poslovanja poduzeća je povećanje njegove tržišne vrijednosti (povećanje bogatstva dioničara); sve poslovne odluke imaju utjecaj na tržišnu vrijednost, što je EVA veća, veća je i vrijednost poduzeća

• Je li povećanje bogatstva dioničara opravdano sa stajališta društvene zajednice, zaposlenika i klijenata?

• Rast zaposlenosti je veći u poduzećima koja maksimiziraju svoju vrijednost, jer ta poduzeća rastu, razvijaju se, trebaju više zaposlenika

• Zaposlenost se povećava u :• poduzećima u kojima su menadžeri ujedno i vlasnici • bivšim državnim poduzećima koje su kupili privatni investitori ?• Sa stajališta šire društvene zajednice:

- Treba također razmišljati da se poslovanjem poduzeća ne umanji bogatstvo budućih generacija (ekologija, etika poslovanja)

• ako se poveća osobno bogatstvo, raste potrošnja, raste GDP.

2

FAKTORI KOJI UTJEČU NA CIJENU DIONICE1. očekivani novčani tokovi

• poduzeće vrijedi (prema metodama procjene) kolika je vrijednost njegova kapitala, ali zapravo vrijedi onoliko koliko je sposobno generirati buduće novčane tokove.

• dva elementa procjene: budući novčani tokovi u ek. vijeku + rezidualna vrijednost kapitala na kraju tog razdoblja. 2. planirano dospijeće budućih novčanih priljeva

• mora se procijeniti kojom dinamikom će pritjecati 3. rizičnost njihova dospijeća

• vjerojatnost ostvarivanja procijenjenih novčanih tokova TRI DETERMINANTE BUDUĆIH NOVČANIH TOKOVA1. prihodi od prodaje – novčani tokovi iz redovne aktivnosti poduzeća

• trenutna razina prihoda • planirana stopa rasta u kratkom roku • održiva stopa rasta u dugom roku

2. operativni troškovi 3. investicije – ulaganja u trajna obrtna sredstva FAKTORI KOJI UTJEČU NA RAZINU I RIZIČNOST OČEKIVANIH NOVČANIH TOKOVA

• proizlaze iz dvije domene:• odluke financijskog menadžera – koliko je on sposoban • odluke o investicijama – proizvodne linije, procesi, mkt. strategija, pokrivenost

tržišnih segmenata • odluke o financiranju • okruženje

ULOGA FINANCIJSKOG MENADŽERA• Povećanje vrijednosti imovine (bogatstva) dioničara. • Uloga financijskog menadžera u ostvarivanju cilja poduzeća: • posredovanje između potrebe za imovinom poduzeća i njegove financijske okoline. • poduzeće je investitor i investicija. • Menadžerska odgovornost: • za financijske i investicijske odluke u poduzeću • maksimalizaciju bogatstva dioničara – maksimalizacija vrijednosti dionica.

OSTALI ORGANIZACIJSKI OBLICI• INOKOSNO PODUZEĆE • trgovac pojedinac • najjednostavniji oblik poduzeća • predstavljeno osobom vlasnika • kapital se formira početnim ulogom vlasnika, a uvećava se periodično ostvarenjem

dobiti • vlasnik može uložiti sredstva kupujući kapital ili zatražiti kredit od banke.

Prednosti: • sam svoj šef – samostalno raspolaganje vlastitim vremenom • minimalni troškovi osnivanja • dobit poduzeća ne podliježe porezu na dobit već porezu na dohodak

Nedostaci: • ograničene mogućnosti rasta i razvoja jer je 1 vlasnik • neograničena odgovornost za dugove poduzeća • ograničeni izvori financiranja – samofinanciranje • životni vijek poduzeća uvjetovan životnim vijekom vlasnika.

3

ORTAČKO PODUZEĆE

• dvije ili više osoba dijele ostvarene profite i gubitke • osniva se ugovorom o ortaštvu

Dva osnovna tipa: 1. opće ortačko poduzeće

• najčešći oblik ortaštva • razlikuje se od inokosnog poduzeća samo po broju vlasnika • prednosti i nedostaci inokosnog poduzeća odnose se i na ortaštvo • nedostacima se mogu dodati mogući nesporazumi među ortacima

2. limitirano ortačko poduzeće – komanditno društvo • ortaci podijeljeni na komplementare i komanditore • komplementari (opći ortaci) odgovaraju za dugove poduzeća svom svojom imovinom • komanditori (slični dioničarima) limitirano pravo upravljanja i učešća u dobiti i

limitirana odgovornost u visini uloga. ULOGA FINANCIJSKOG MENADŽERA

• Interno financiranje: financiranje zadržanom dobiti i amortizacijom (spada u vlastito financiranje)

• Eksterno financiranje: financiranje za koje poduzeće prikuplja sredstva izvan granica poduzeća, može biti:

• vlastiti – vlasnički vrijednosni papiri • tuđi – krediti, dužnički vrijednosni papiri

NAJVAŽNIJE ODLUKE FINANCIJSKOG MENADŽERA• Najvažnije odluke poslovnih financija za koje odgovara financijski menadžer:

U koje projekte investirati novac? • odluke o investicijama u dugoročnu realnu i financijsku imovinu poduzeća • - cilj svakog projekta jest da uveća, tj. doda vrijednost na postojeću vrijednost kapitala • - nedostatak › nemogućnost kontroliranja dioničara • - poslovanje mora biti transparentno › promjene mora oglašavati na burzi, ali time

postaje zanimljiviji konkurenciji • - profit nije glavni cilj poduzeća!

Iz kojih izvora financirati investicije? • - odabir između različitih instrumenata financiranja • - odluke o strukturi kapitala • - pribaviti kapital po što nižem trošku.

NAJVAŽNIJE ODLUKE FINANCIJSKOG MENADŽERAIsplaćivati dividende i u kojem iznosu?

• Područje dividendne politike poduzeća:• Odluke o investicijama u dugoročnu realnu i financijsku imovinu poduzeća - cilj

svakog projekta jest da uveća, tj. doda vrijednost na postojeću vrijednost kapitala - nedostatak: nemogućnost kontroliranja dioničara - poslovanje mora biti transparentno.

• Promjene mora oglašavati na burzi, ali time opet postaje zanimljiviji konkurenciji.- odnosi se na razvojnu politiku poduzeća, ali dividendna politika u poduzeću vezana je za strukturu dioničara, ako postoji nekoliko „važnih“ ulagača koji su „snažni“ u procesu donošenja odluke i ako su oni institucionalni investitori njima dividenda ne znači puno, predstavlja se računovodstveno kao financijska imovina i u interesu im je reinvestiranje tih dividendi; ako su dioničari fizičke osobe politika se temelji barem na djelomičnom isplaćivanju dividendi.

4

• Sve odluke financijskog menadžera trebaju doprinositi temeljnom cilju poduzeća: povećanju bogatstva dioničara kroz povećanje ukupne vrijednosti poduzeća na tržištu:

• EVA (Economic Value Added) • Egzaktno pokazuje je li poslovanje poduzeća u obračunskom razdoblju dodalo

vrijednost na već postojeću vrijednost poduzeća. • EVA = neto dobit – trošak na ukupni kapital poduzeća (godišnja razlika) • EVA = uloženi kapital × (stopa povrata na uloženi kapital – prosječni ponderirani

trošak kapitala). • Što je EVA veća, veće je bogatstvo dioničara.

OSNOVE VREDNOVANJAProfitabilnost i riziciTemeljni pojmovi

• Vrijednost – Označava koliko nešto vrijedi. Može biti objektivna mjera prema nečemu

sličnom s poznatom vrijednošću ili subjektivan osjećaj korisnosti nečega za pojedinca. Imovina ima vrijednost samo ako donosi vlasniku neku zaradu.

• Cijena – Novčani izraz vrijednosti imovine. Iznos koji kupac plaća za nešto. Ovisi o

vrijednosti, ali je stvar konsenzusa postignutog pregovorima o kupoprodaji. • Mogućnost (da se nešto plati) – uvjetuje hoće li se kupoprodaja i ostvariti.

Koncepti vrijednosti

Matematičko određenje ekonomske vrijednosti

TT kV

kV

kVW

)1(

1

)1(

1

1

1221

• W - vrijednost profitabilne imovine • V -očekivani novčani tokovi • K - diskontna stopa - stopa kapitalizacije • T - vrijeme pritjecanja novčanih tokova

T

tt

t

k

VW

1 )1(

tk

T

tt IIVW

1

t godine (razdoblja) nastajanja novčanih tokova

5

RIZIK• Poznavanje nekog stanja u kojem se kao posljedica neke odluke može javiti niz

rezultata. • Pri tome je poznata vjerojatnost svakog nastupanja i svakog pojedinog rezultata. • Može se ukalkulirati u troškove.• Rizik se može mjeriti.

NEIZVJESNOST• Poznavanje nekog stanja u kojem se kao posljedica neke odluke može javiti niz

rezultata pri čemu nije poznata vjerojatnost nastupanja rezultata ili je njeno poznavanje zanemarivo.

• Neizvjesnost je subjektivne prirode.Neizvjesnost se ne može mjeriti.Rizik financijske imovine

• Rizik da se neće ostvariti očekivani prinos na financijsku imovinu. • Za prinos se najčešće uzima ukupan prinos (prinos za razdoblje držanja). • Rizik financijske imovine procjenjuje se kao: – rizik imovine u izolaciji– individualni rizik – rizik portfolia – kontribucija rizika imovine rizičnosti portfolia.

Rizik imovine u izolaciji• Varijabilnost prinosa na imovinu prema očekivanom prinosu. • “Volatilnost” prinosa. • Ukupni rizik imovine odnosno financijskog instrumenta ili vrijednosnog papira. • Raspršenost distribucije vjerojatnosti prinosa na investiciju.

Distribucija vjerojatnostistanje vjerojatnost

privrede nastupanja A Brecesija 0,25 0,00 -5,00normalno 0,50 10,00 10,00boom 0,25 20,00 25,00

prinos dionica

Očekivana vrijednost

Izračun očekivane vrijednostistanje vjerojatnost

privrede nastupanja A B A Brecesija 0,25 0,00 -5,00 0,00 -1,25normalno 0,50 10,00 10,00 5,00 5,00boom 0,25 20,00 25,00 5,00 6,25ukupno 1,00 10,00 10,00

prinos dionica ponderirani prinos

6

Diskretna i kontinuirana distribucija

Grafički prikazi:

Varijanca i standardna devijacija

n

iikikk yEk

1

2)(

2)()( )(var

1

)(var

2

1)(

2)()(

T

EkT

tkt

kk

Izračun varijance i standardne devijacijestanje vjerojatnost

privrede nastupanja A B A B A B A B A Brecesija 0,25 0,00 -5,00 0,00 -1,25 -10,00 -15,00 100,00 225,00 25,00 56,25normalno 0,50 10,00 10,00 5,00 5,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0boom 0,25 20,00 25,00 5,00 6,25 10,00 15,00 100,00 225,00 25,00 56,25ukupno 1,00 10,00 10,00 50,00 112,50

7,07 10,610,71 1,06

prinos dionica ponderirani prinos odstupanja kvadrati odstupanja ponderirani kvadrati

varijancastandarnda devijacijakoeficijent varijacije

Izbor investicije• Između investicija istih očekivanih prinosa odabire se ona koja ima manju varijancu ili

standardnu devijaciju. • Pravilo za riziku nesklona investitora. • Izbor veće korisnosti.

Dionica Cstanje vjerojatnost

privrede nastupanjarecesija 0,25normalno 0,50boom 0,25ukupno

0,47standarnda devijacijakoeficijent varijacije

25,00

C

50,007,07

15,00

0,0010,00

100,000,00

100,00

1,257,506,25

-10,00

25,00

ponderirani kvadratiprinosC C C C

ponderirani prinos

25,000,00

odstupanja kvadrati odstupanja

5,0015,00

Izbor investicije• Između investicija istih varijanci ili standardnih devijacija odabire se ona koja ima viši

očekivani prinos. • Pravilo za riziku nesklona investitora. • Izbor veće korisnosti.

7

Koeficijent varijacije

• Relativna mjera disperzije distribucije • Omjer standardne devijacije i očekivane vrijednosti prinosa • Pomaže sagledavanju rizičnosti investicija različitih očekivanih vrijednosti

)()(

kk E

v

Standardizirano obilježje• Mjera površine ispod normalne krivulje • Tablice površine ispod normalne krivulje • Alat za procjenu vjerojatnosti ostvarivanja minimalno prihvatljivog prinosa

)(ki Ek

Z

ciljaniprinos A B C A B C A B C A B C10,00 10,00 10,00 15,00 7,07 10,61 7,07 0,00 0,00 0,71 50 50 758,00 10,00 10,00 15,00 7,07 10,61 7,07 0,28 0,19 0,99 61 58 840,00 10,00 10,00 15,00 7,07 10,61 7,07 1,41 0,94 2,12 92 83 98

očekivani prinos standardna devijacija standardizirano obilježje vjerojatnost ostvarenja

Subjektivna vs objektivna distribucija• Ex-ante distribucija vjerojatnosti – gotovo da i ne postoji – bacanje novčića, bacanje kockice • Prognoza distribucije vjerojatnosti – ex-ante: subjektivno određena – ex-post: objektivizirana iz povijesnih podataka • Dva izvora rizika pri donošenju odluka – rizik povezan s procijenjenom distribucijom – rizik određivanja distribucije vjerojatnosti

Portfolio• Portfelj, mapa, lisnica – mapa u kojoj se čuvaju različiti vrijednosni papiri • Kombinacija profitabilne imovine koju drži pojedinac ili tvrtka sa svrhom zarađivanja • Investicijska strategija koja se zasniva na diversifikaciji ulaganja

Rizik portfolia• Varijabilnost prinosa na portfolio prema očekivanom prinosu • “Volatilnost” prinosa portfolia • Raspršenost distribucije vjerojatnosti prinosa portfolia • Ovisi o međuovisnosti profitabilnih i rizičnih karakteristika imovinskih oblika i načina

njihova kombiniranja u portfoliuDistribucija vjerojatnosti portfolia

• Očekivana vrijednost i varijanca odnosno standardna devijacija portfolia • Parametre distribucije vjerojatnosti određuju: – očekivane vrijednosti i varijance (standardne) devijacije investicija u portfoliu – vrijednosna učešća investicija u portfoliu – korelacija profitabilnosti investicija u portfoliu • kovarijance između investicija • koeficijenti korelacije između investicija

8

Očekivana vrijednost portfolia

• Linearna funkcija vrijednosnog učešća investicija u portfoliu • Ponderirana sredina očekivanih vrijednosti investicija u portoliu, gdje su ponderi

vrijednosna učešća investicija u portfoliu

p

jjkk wEE

jp1

)()(

Varijanca portfolia• Ne predstavlja linearnu funkciju vrijednosnog učešća • Ovisi o: – vrijednosnom učešću – varijancama investicija – korelaciji između investicija • kovarijance • koeficijenti korelacije • Izračunavanje: – iz distribucije vjerojatnosti prinosa portfolia • pojedinačni prinosi jesu linearne funkcije vrijednosnog učešća • suma ponderiranih kvadrata odstupanja pojedinačnih prinosa od

očekivane vrijednosti – iz matrice kovarijanci investicija u portfoliu

Matrica dviju investicija u portfoliu

)(2

);()(2

)( varcovvarvarBBAAP kBkkBAkAk wwww

)(2

);()(2

)( varcovvarvarBBAAP kBkkBAkAk wwww

22);(

222 )1()1(BBABAAP kBkkkkBAkAk wwww

Kovarijanca• Mjera korelacije • Mjera usklađenosti kretanja prinosa na dvije investicije • Ponderirana suma umnožaka odstupanja od očekivanih vrijednosti

i

n

ikBikAiBA yEkEk

BA))((cov

1)()();(

Koeficijent korelacije• Mjera usklađenosti kretanja prinosa na dvije investicije • Odnos kovarijance i umnožaka standardnih devijacija dvije investicije • Kreće se u rasponu od -1 do +1

)()(

);();(

cov

BA kk

BABA

9

Redukcija rizika prema veličini koeficijenta korelacije

• Redukcija rizika

Efikasan portfolio• Mogući portfolio – sve moguće kombinacije nekih investicija • Efikasan portfolio – dominantan portfolio • portfolio koji ima najviši očekivani prinos u istoj rizičnoj skupini

portfolia odnosno • portfolio koji ima najmanji rizik između skupa portfolia istih

očekivanih prinosa – princip dominacije - izabire se samo efikasan portfolio

Efikasan portfolio - slučaj dvije investicije

rizik/nagrada A Bočekivana profitablnost 10 16standardna devijacija 8 20

dionice

Slučaj dvije investicije

A (w) B (1-w) prinos rizik prinos rizik prinos rizik1,00 0,00 10,00 8,00 10,00 8,00 10,00 8,000,75 0,25 11,50 11,00 11,50 7,81 11,50 1,000,50 0,50 13,00 14,00 13,00 10,77 13,00 6,000,25 0,75 14,50 17,00 14,50 15,13 14,50 13,000,00 1,00 16,00 20,00 16,00 20,00 16,00 20,00

mogući portfolio s najmanjim rizikom1,00 0,00 10 80,86 0,14 10,84 7,430,71 0,29 11,75 0

slučaj II.r = 0,0

slučaj III.r = -1

učešće dionicau portfoliu

slučaj I.r = +1,0

Slučaj više investicija• Više dionica:

broj standardna korelacija sdionica u devijacija tržišnimportfoliu portfolia indeksom

1 7,00 0,542 5,00 0,633 4,80 0,754 4,60 0,775 4,60 0,79

10 4,20 0,8515 4,00 0,88

10

Rizik tvrtke

• Rizik:

Efikasan portfolio

Tržišni portfolio

Krivulje indiferencijeDva investitora A i B

11

Izbor optimalnog portfolia

• Izabire se samo efikasan portfolio – portfolio na efikasnoj granici • Izabire se portfolio kojim će investitor postići maksimalnu korisnost – portfolio koji je tangenta krivulje indiferencije investitora na efikasnu granicu – portfolio s najvećom korisnošću za investitora – optimalan portfolio za investitora

Smjer tržišnih vrijednosnica

Relevantni rizik investicije• Uklapanje investicije u investicijski portfolio – kako će se investicija odraziti na rizik investitorova portfolia – dio ukupnog rizika investicije koji nije reduciran diversifikacijom • Za investitora koji drži dobro diversificirani portfolio relevantan je samo sistematski

rizik investicije Izračunavanje očekivanog prinosa kod portfelja prema Van Hornu

RP = S ( Wj )( Rj )RP je očekivani prinos na portfelj,Wj udio ili ponder ukupnih sredstava investiranih u vrijednosnicu j,Rj očekivani prinos za vrijednosnicu j,m ukupan broj različitih vrijednosnica u portfelju.

Izračunavanje standardne devijacije kod portfeljasP = S S Wj Wk sjk

Wj udio ukupnih sredstava investiranih u vrijednosnicu j,Wk udio ukupnih sredstava investiranih u vrijednosnicu k,sjk kovarijanca između mogućih prinosa za vrijednosnice j i k.

12

Matematička formulacija karakterističnog regresijskog pravca

ß koeficijent• Mjera sistematskog rizika vrijednosnog papira

)(2

);(cov

M

Mj

k

kk

• Mjera intenziteta kretanja prinosa na vrijednosni papir prema kretanju prinosa cjelokupnog tržišta

);()(

)(

Mj

M

j

kkk

k

Pravac tržišta kapitala

Pravac tržišta kapitala• Nova efikasna granica – portfolio sastavljen od nerizičnog ulaganja i rizičnog portfolia M – postiže se uz veću korisnost za investitora • Portfolio M – najpoželjniji portfolio – tržišni portfolio • nastoje ga ostvariti svi investitori • tržište je efikasno • brzo eliminira bilo kakve neravnoteže

13

Oblik pravca tržišta vrijednosnog papira - Formula pravca tržišta vrijednosnog papira)( FMFj kkkk

Klasifikacija dionica prema ß• Prosječna dionica – promjene prinosa odgovaraju promjenama tržišta – ß = 1 • Agresivna dionica – promjene prinosa intenzivnije od promjena tržišta – ß > 1 • Defanzivna dionica – promjene prinosa slabije od promjena tržišta – ß < 1

Izračunavanje očekivanog prinosa kod portfelja prema Van HorneuRP = S ( Wj )( Rj )

RP je očekivani prinos na portfelj,Wj udio ili ponder ukupnih sredstava investiranih u vrijednosnicu j,Rj očekivani prinos za vrijednosnicu j,m ukupan broj različitih vrijednosnica u portfelju.Izračunavanje standardne devijacije kod portfelja

sP = S S Wj Wk sjk

Wj udio ukupnih sredstava investiranih u vrijednosnicu j,Wk udio ukupnih sredstava investiranih u vrijednosnicu k,sjk kovarijanca između mogućih prinosa za vrijednosnice j i k.Izračunavanje očekivanog prinosa kod portfelja

RP = S ( Wj )( Rj )RP je očekivani prinos na portfelj,Wj udio ili ponder ukupnih sredstava investiranih u vrijednosnicu j,Rj očekivani prinos za vrijednosnicu j,m ukupan broj različitih vrijednosnica u portfelju.Što je kovarijanca?

s jk = s j s k r jk

sj standardna devijacija za vrijednosnicu j,sk standardna devijacija za vrijednosnicu k,rjk koeficijent korelacije između mogućih prinosa za vrijednosnice j i k. Koeficijent korelacijeStandardizirana statistička mjera linearne veze između dviju varijabli.Njegov raspon ide od -1.0 (savršeno negativna korelacija), preko 0 (nema korelacije), do +1.0 (savršeno pozitivna korelacija).Matrica ponderiranih kovarijanciPortfelj s 3 vrijednosnice:

Stupac 1 Stupac 2 Stupac 3Redak 1 W1W1s1,1 W1W2s1,2 W1W3s1,3 Redak 2 W2W1s2,1 W2W2s2,2 W2W3s2,3 Redak 3 W3W1s3,1 W3W2s3,2 W3W3s3,3 sj,k = kovarijanca između mogućih prinosa za vrijednosnice j i k.

14

Rizik portfelja i primjer očekivanog prinosa• Stvarate portfelj od dionice A i dionice B. Ulažete $2.000 u dionicu B i $3,000 u

Dionicu A. Očekivani prinos i standardna devijacija dionice B je 9% i 13,15%. Očekivani prinos i standardna devijacija dionice A je 8% i 10,65%. Koeficijent korelacije između B i A je 0,75.

• Koliki su očekivani prinos i standardna devijacija portfelja?Izračunavanje očekivanog prinosa kod portfeljaWB = $2,000 / $5,000 = 0.4 WA = $3,000 / $5,000 = 0.6 RP = (WB)(RB) + (WA)(RA) RP = (0.4)(9%) + (0.6)(8%)RP = (3.6%) + (4.8%) = 8.4%Izračunavanje standardne devijacije kod portfeljaPortfelj s dvije vrijednosnice:

Stupac 1 Stupac 2Redak 1 WB WBsB,B WB WA sBA Redak 2 WA WB sA,B WA WA sA,A

Matrica s portfeljem od dvije vrijednosnice Izračunavanje standardne devijacije kod portfeljaPortfelj s dvije vrijednosnice :

Portfelj s dvije vrijednosnice : Stupac 1 Stupac 2

Redak 1 (.0028) (.0025)Redak 2 (.0025) (.0041)

Izračunavanje standardne devijacije kod portfelja

sP = 0,0028 + (2)(0,0025) + 0,0041sP = SQRT(0,0119)sP = .1091 ili 10.91%Izračunavanje standardne devijacije kod portfeljaPogrešan način je pojedinačno izračunavanje vagane sredine:sP = .4 (13.15%) + .6(10.65%)sP = 5.26 + 6.39 = 11.65%10.91% = 11.65% Ovo je NETOČNO.ZaključakDionica A Dionica B Portf elj Prinos 9,00% 8,00% 8,40% Stand.Dev. 13,15% 10,65% 10,91% CV 1,46 1,33 1,26Portfelj ima NIŽI koeficijent varijacije zbog diversifikacije.

15

Diversifikacija i koeficijent korelacije

Diversifikacija i koeficijent korelacijeKombiniranje vrijednosnica koje nisu u savršeno pozitivnoj korelaciji reducira rizik. Ukupni rizik = Sistematski rizik+nesistematski rizikSistematski rizik je promjenljivost prinosa na dionice ili na portfelje koja je povezana s promjenama prinosa na tržištu kao cjelini.Nesistematski rizik je promjenljivost prinosa na dionice ili portfelje koja se ne može objasniti općim tržišnim kretanjima. Može se izbjeći kroz diversifikaciju

Ukupni rizik = Sistematski rizik+nesistematski rizik

Faktori jedinstveni za određenu kompaniju ili djelatnost. Nagli štrajk, novi konkurent, tehnološko otkriće.

Model procjenjivanja cijene financijske imovine (CAPM)CAPM je model koji opisuje vezu između rizika i očekivanog (zahtijevanog) prinosa; u tom je modelu, očekivani prinos na vrijednosnicu bezrizična stopa plus premija na osnovi sistematskog rizika vrijednosnice.CAPM pretpostavke1.Tržišta kapitala su učinkovita.2.Da niti jedan investitor nije dovoljno velik da bi utjecao na tržišnu cijenu dionice.3.Svi investitori su suglasni o mogućim performansama pojedinih vrijednosnica. 4.U obzir se uzima bezrizična vrijednosnica čiji je prinos tijekom razdoblja ulaganja sa sigurnošću poznat,5. Tržišni portfelj običnih dionica koji se predočuje svim raspoloživim običnim dionicama i ponderira u skladu s njihovim ukupnim tržišnim vrijednostima.

16

Karakterističan smjer

Što je Beta?Indeks sistematskog rizika.Mjeri osjetljivost prinosa dionice na promjene prinosa tržišnog portfelja.Beta portfelja je ponderirani prosjek beta pojedinih vrijednosnica iz portfelja.Karakteristični smjerovi i različite bete

Smjer tržišnih vrijednosnicaRj = Rf + bj(RM - Rf)

Rj je zahtijevana stopa prinosa za dionicu j,Rf bezrizična stopa,bj je beta koeficijent za dionicu j RM očekivani prinos za tržišni portfelj.Smjer tržišnih vrijednosnica

Prikupljanje beta – Mogu se koristiti povijesni podaci ako se prošlost smatra dobrim surogatom za budućnost. – Mogu se koristiti i podatci agencija koje daju bete za kompanije čijim se dionicama aktivno

trguje, obično se temelje na tjednim ili mjesečnim prinosima za prethodne tri do pet godina,Value Line Investment Survey , Standard an Poor su neke od tih agencija.

17

BUDŽETIRANJE KAPITALAPojam budžetiranja kapitala

Postupak donošenja odluka o dugoročnim investicijama u realnu poslovnu imovinu poduzeća

Postupak donošenja odluka o dugoročnim investicijskim projektima Ocjena financijske efikasnosti investicijskih projekata Dugoročne financijske odluke

Projekti prema modelu tekućih novčanih tokova Konvencionalni novčani tokovi ravnomjerni rastući s početnim negativnim novčanim tokovima Nekonvencionalni s konačnim negativnim novčanim tokovima problem troškova prestanka

Projekti prema odlučivanju “Da” ili “ne” razmatranje individualne učinkovitosti problem upravljačkih opcija Međusobna uvjetovanost međusobno vezani projekti međusobno isključivi projekti stvarno financijski Rangirajući problem optimalizacije budžeta kapitala

Projekti prema ekonomskoj međuovisnosti Međusobno neovisni projekti neovisnost novčanih tokova projekata ovisnost u okviru budžeta kapitala i rizika poslovanja Međusobno ovisni projekti supstituirajući komplementarni

Projekti prema postojećem poslovanju Zamjena: radi održavanja poslovanja, radi smanjenja troškova, uz ekspanziju Ekspanzija: postojećeg poslovanja, novog poslovanja, diversifikacija Ostalo: istraživanje i razvoj, sigurnost, kozmetičke investicije

18

Projekti prema modelu rasta Interni ulaganje u postojeće poslovanje i ulaganje u izgradnju vlastitih kapaciteta Eksterni stjecanje poslovnih operacija i tržišta drugih poduzeća ulaganja u aktivnosti fuzije i akvizicije

Postupak budžetiranja kapitala Pronalaženje investicijskih oportuniteta Prikupljanje podataka Određivanje novčanih tokova Određivanje budžeta kapitala Vrednovanje i donošenje odluke Analiza izvođenja i prilagođavanja

Važnost budžetiranja kapitala Dugoročno usmjeravanje poslovanja Velika vrijednost ulaganja Predviđanje budućeg poslovanja Određivanje najpogodnijeg vremena ulaganja Dugoročno upravljanje vrijednošću poduzeća

Metode financijskog odlučivanja

Vrste investicija Financijske: ulaganja u financijsku imovinu dionice, obveznice i drugi vrijednosni papiri te s njima izjednačena imovina Realne: ulaganja u dugoročne investicijske projekte fiksna i permanentna tekuća imovina Neopipljive: ulaganja u neopipljivu imovinu patenti, licence i sl.

19

Karakteristike financijskih investicija

Visok stupanj likvidnosti Laka modifikacija investicijskog portfolia Laka identifikacija troška i učinaka ulaganja (neograničena) djeljivost Lako kombiniranje u investicijskom portfoliu Lako izvođenje investicija u fazama Homogenost Zamjenljivost Dokumentirana povijest Kvantitativni aspekt ulaganja

Karakteristike realnih investicija Nizak stupanj likvidnosti Upitna modifikacija investicijskog portfolia Problematičnost identifikacije troška i učinaka ulaganja Ograničena djeljivost Problem prilagođavanja Otežano izvođenje investicija u fazama Nehomogenost Upitna zamjenljivost Upitna dokumentiranost povijesti Kvantitativni i kvalitativni aspekt ulaganja

Karakteristike projekata Dugoročni karakter ulaganja Vremenski raskorak između ulaganja i učinaka ulaganja Međuovisnost investiranja i financiranja Rizik i neizvjesnost

Financijska efikasnost projekta Očekivani novčani tokovi projekta iznos očekivanih novčanih tokova vrijeme efektuiranja i dinamika pritjecanja novčanih tokova projekta Diskontna stopa trošak kapitala poduzeća rizik projekta

20

Novčani tokovi projekta

Investicijski troškovi ulaganja u fiksnu imovinu ulaganja u povećanje neto obrtnog kapitala Tekući čisti novčani tokovi tekući (poslovni) novčani primici tekući (poslovni) novčani izdaci Rezidualna vrijednost Konačna vrijednost fiksne imovine Oslobađanje neto obrtnog kapitala

Formulacija novčanih tokova

Ft novčani tokovi projekta It investicijski troškovi Vt tekući čisti novčani tokovi Rt primici od rezidualne vrijednosti T cjelokupni životni vijek projekta t godine (razdoblja) u životnom vijeku

Trošak kapitala Ponderirani prosječni trošak kapitala - ukupni trošak kapitala temeljni standard profitabilnosti tvrtke • veza internog i eksternog pristupa financijama • granica oportunosti namjeravanih aktivnosti odgovara rizičnosti poslovanja tvrtke inkrementalni (marginalni) trošak kapitala • granica investicijskog horizonta tvrtke • budžet kapitala prema inkrementima troška kapitala

21

Trošak kapitala kao granica investicijskog horizonta

Prihvatljivi samo oni projekti koji obećavaju profitabilnost višu od troška kapitala tvrtke

Prihvatljivi samo projekti s pozitivnom čistom sadašnjom vrijednošću

Marginalni trošak kapitala Trošak dodatne jedinice kapitala Rastuća funkcija razine investiranja Marginalna stopa prinosa na investicije Padajuća funkcija razine investicija Investicijski horizont

22

Inkrementalni trošak kapitala Prihvatljivi samo oni projekti koji obećavaju profitabilnost višu od troška kapitala

tvrtke. Prihvatljivi samo projekti s pozitivnom neto sadašnjom vrijednošću.

Prilagođavanja riziku Relevantni rizik investicijskog projekta problem rizika tvrtke s projektom problem rizičnosti dionica tvrtke s projektom Problem sigurnih odluka odluke o oblicima financiranja trošak novoemitiranog duga nakon poreza

Vrste projekata Razlikovanje projekata prema raznim kriterijima Klasifikacije projekata pomažu podrobnijem opisu projekta Kriteriji razvrstavanja ovise o klasifikatoru ovise o stajalištu s kojeg se promatra projekt

Kriteriji razvrstavanja projekata aktivnost na koju se odnose opseg ulaganja investicijsko razdoblje odnos investicijskih troškova i učinaka ulaganja model tekućih novčanih tokova odlučivanje o projektu ekonomska međuovisnost postojeće poslovanje model rasta

Projekti prema aktivnosti na koju se odnose Proizvodni projekti Marketinški projekti Transportni projekti Projekti informatizacije poslovanja poduzeća Projekti istraživanja i razvoja

23

Projekti prema opsegu ulaganja Vrste projekata veliki mali Važnost klasifikacije za postupak budžetiranja kapitala troškovi budžetiranja utjecaj na postojeći portfolio poslovnih operacija utjecaj na inkrementalni trošak kapitala

Projekti prema investicijskom razdoblju Vrste projekata kratkoročni srednjeročni dugoročni Važnost klasifikacije za postupak budžetiranja kapitala politika financiranja dugoročno određivanje budžeta kapitala

Projekti prema odnosu investicijskih troškova i učinaka ulaganja Klasifikacija tipova projekata PIPO - jednokratno ulaganje jednokratni učinci PICO - jednokratno ulaganje višekratni učinci CIPO - višekratno ulaganje jednokratni učinci CICO - višekratno ulaganje višekratni učinci Primjena kriterija financijskog odlučivanja

Tipovi investicijskih projekata

Projekti prema modelu tekućih novčanih tokova Konvencionalni novčani tokovi ravnomjerni rastući s početnim negativnim novčanim tokovima Nekonvencionalni s konačnim negativnim novčanim tokovima problem troškova prestanka

Projekti prema odlučivanju “Da” ili “ne” razmatranje individualne učinkovitosti problem upravljačkih opcija Međusobna uvjetovanost međusobno vezani projekti međusobno isključivi projekti • stvarno • financijski Rangirajući problem optimalizacije budžeta kapitala

24

Projekti prema ekonomskoj međuovisnosti Međusobno neovisni projekti neovisnost novčanih tokova projekata ovisnost u okviru budžeta kapitala i rizika poslovanja Međusobno ovisni projekti supstituirajući komplementarni

Projekti prema modelu rasta Interni ulaganje u postojeće poslovanje i ulaganje u izgradnju vlastitih kapaciteta Eksterni stjecanje poslovnih operacija i tržišta drugih poduzeća ulaganja u aktivnosti fuzije i akvizicije

Postupak budžetiranja kapitala Pronalaženje investicijskih oportuniteta Prikupljanje podataka Određivanje novčanih tokova Određivanje budžeta kapitala Vrednovanje i donošenje odluke Analiza izvođenja i prilagođavanja

Važnost budžetiranja kapitala Dugoročno usmjeravanje poslovanja Velika vrijednost ulaganja Predviđanje budućeg poslovanja Određivanje najpogodnijeg vremena ulaganja Dugoročno upravljanje vrijednošću poduzeća

Specifičnosti zamjene Sučeljavanje dvije struje novčanih tokova novčani tokovi nove imovine novčani tokovi postojeće imovine Suprotstavljene struje novčanih tokova odražavaju se na investicijske troškove neto novčane tokove iz poslovanja Problem vijeka efektuiranja

Novčani tokovi zamjene Neto investicijski troškovi Investicije u zamjenu (i/ili ekspanziju) Oslobađanje postojeće imovine Neto novčani tokovi iz poslovanja Operativne prednosti nove opreme Neto učinak amortizacije Ostale porezne uštede Rezidualna vrijednost nove opreme

25

Neto investicijski troškovi troškovi stjecanja nove opreme + povećanje neto obrtnog kapitala = Bruto investicijski trošak – utržak od rezidualne vrijednosti stare opreme –porezne uštede (gubici) na neamortiziranoj vrijednosti – eventualne druge uštede (gubici) =Neto investicijski trošak

Operativne (poslovne) prednosti Neto prihodi

prihodi nove opreme - prihodi stare opreme = povećanje prihoda

Neto rashodi rashodi nove opreme - rashodi stare opreme =        povećanje (smanjenje) rashoda

Operativne prednosti neto prihodi –neto rashodi =  neto dobit – porez na dobit = operativne prednosti

Neto učinak amortizacije Amortizacija nove opreme –Amortizacija stare opreme Razlika amortizacije x Stopa poreza na dobit ±Porezne uštede od amortizacije

Ostale porezne uštede Ostali neoporezivi izdaci ×Stopa poreza na dobit =Porezne uštede na ostalim neoporezivim izdacima

Rezidualna vrijednost nove opreme Utržak od rezidualne vrijednosti nove opreme –Porez na rezidualnu vrijednost =Neto primitak od rezidualne vrijednosti nove opreme Oslobađanje neto obrtnog kapitala = Ukupna rezidualna vrijednost nakon poreza

26

Vijek efektuiranja• Dolazi do izražaja kad se zamjenjuje oprema koja se još može koristiti • Uobičajeno se rješava kroz izjednačavanje vijeka efektuiranja nove opreme s

preostalim vijekom efektuiranja stare– preko rezidualne vrijednosti nove opreme – problem utvrđivanja rezidualne vrijednosti nove oprema

Primjer zamjene• Razmatra se zamjena opreme nabavljene pred 5 godina za 15.000. Procijenjeni vijek

efektuiranja u vrijeme nabave iznosio je 10 godina. Oprema je amortizirana pravocrtno prema predvidivom vijeku trajanja.

• Oprema se može zamijeniti s novom, nabavne vrijednosti 24.000 koja će u preostalom vijeku trajanja stare opreme smanjiti operativne troškove s 14.000 na 8.000 bez dodatnog angažiranja obrtnog kapitala. Oprema će se amortizirati pravocrtno u preostalom vijeku efektuiranja stare opreme.

• Rezidualna vrijednost nove opreme je 4.000. Stara se oprema može prodati za 4.200, a troškovi demontaže su 200. Trošak kapitala tvrtke iznosi 10%, a porez na dobit 25%

27

Paradoks zamjene• Tvrtka raspolaže sa strojem nabavljenim pred 6 godina. Troškovi stjecanja su iznosili

180.000, a amortiziran je pravocrtno. Stroj je imao procijenjeni vijek trajanja 12 godina. Sadašnja rezidualna vrijednost iznosi 10.000

• Stari stroj može se zamijeniti s novim nabavne vrijednosti 30.000. Stroj se može koristiti u preostalom vijeku trajanja starog u kojem će se amortizirati pravocrtno. Trošak kapitala tvrtke iznosi 15%, a marginalni porez na dobit 30%.

• Kolike bi čite novčane tokove trebala donositi zamjena ako a novi stroj nema rezidualnu vrijednosta je rezidualna vrijednost novog stroja 6.000

Određivanje najpovoljnijeg vremena zamjene• Prema kriteriju čiste sadašnje vrijednosti – zamjenu treba obaviti onda kada je čista sadašnja vrijednost upotrebom

postojeće imovine najveća – varijante određivanja vijeka efektuiranja • DCF metoda – varijanta kriterija čiste sadašnje vrijednosti koja polazi od pretpostavke da će

stara i nova imovina imati iste poslovne čiste novčane tokove

28

UPRAVLJANJE OBRTNIM KAPITALOM

Međuovisnost tekuće imovine i tekućih obveza Tokovi sredstava

Obrtni kapital • Investicije poduzeća u tekuću imovinu – tekuća imovina poduzeća – financiranje tekuće imovine poduzeća • Sa stajališta financiranja – bruto obrtni kapital • ukupna tekuća imovina i njeno financiranje – neto obrtni kapital • dio tekuće imovine i njeno financiranje

Tekuća imovina • Novac (i utrživi vrijednosni papiri) • Avansi i drugi prijelazni oblici • Zalihe – materijala – proizvodnja u toku – gotovi proizvodi – trgovačka roba • Potraživanja i drugi prijelazni oblici

Neto obrtni kapital • Tekuća imovina umanjena za tekuće obveze

poduzeća • Dio tekuće imovine poduzeća koji se financira

dugoročno • Permanentna tekuća imovina poduzeća

Upravljanje neto obrtnim kapitalom • Koncept upravljanja obuhvaća – Investicije u tekuću imovinu – Korištenje tekućih obveza za financiranje • Upravljanje – tekućom imovinom – tekućim obvezama • Upravljanje likvidnošću poduzeća

29

Likvidnost

• Likvidnost = protočnost • Likvidnost poslovanja • sposobnost cirkulacije imovine u poslovnim procesima poduzeća • Likvidnost imovine • unovčivost imovine • stupnjevi likvidnosti imovine poduzeća • broj metamorfoza koju imovina mora proći u redovnom odvijanju

poslovnih procesa Upravljanje tekućom imovinom

• Međuovisnost rizika i nagrade – sigurnost se povećava s povećanjem stupnja držanja likvidne tekuće imovine – povećano držanje tekuće imovine smanjuje profitabilnost poslovanja • Permanentna tekuća imovina – sposobnost cirkulacije imovine – rizici transformacije imovine u poslovnim procesima

Upravljanje tekućim obvezama • Dugoročno VS kratkoročno financiranje – Prednosti tekućih obveza • fleksibilnost • troškovi • odnosi s bankarima – Nedostaci tekućih obveza • rizik refinanciranja • rizik kamatnih stopa

Međuovisnost rizika i nagrade upravljanja tekućim obvezama • oslanjanje na tekuće obveze povećava rizik poslovanja • oslanjanje na tekuće obveze smanjuje likvidnost poslovanja • oslanjanje na tekuće obveze povećava profitabilnost poduzeća

30

Zlatna pravila financiranja 1. zlatno pravilo Dugoročna ulaganja trebaju se financirati iz dugoročnih izvora financiranja; moramo paziti jer možemo postati insolventnim ako se financiramo iz kratkoročnihizvora. Vodimo se načelom sigurnosti. 2. zlatno pravilo Povremene potrebe za sredstvima financiraju se iz kratkoročnih izvora. Načeloprofitabilnosti. Izvori pozajmljeni na duži rok, veća je kamatna stopa, veći troškovi.

3. zlatno pravilo Dio povremenih potreba poduzeća trebalo bi financirati iz dugoročnih izvora, kako bi se stvorila određena rezerva sigurnosti. Ako poduzeće ne ostvari financijski plan, tj. ako nije naplatilo svoja potraživanja, važno je da postoje rezervna sredstva.

Spontano financiranje • Financiranje koje nastaje kroz uobičajeno poslovanje poduzeća • Smanjuje razinu potrebnog formalnog financiranja (koje se temelji na ugovoru ili

odluci o zadržavanju zarada) • Fluktuira s poslovnom aktivnošću • Ima komponentu permanentnosti

Oblici spontanog financiranja • Uobičajeni trgovački krediti dobavljača • Uobičajen način isplate plaća • Uobičajen način plaćanja poreza • Neraspodijeljena tekuća dobit

Strategije financiranja obrtnog kapitala • Konzervativna strategija – prevladava načelo sigurnosti – formiranje rezervi sigurnosti • Agresivna strategija – prevladava načelo profitabilnosti – nedovoljno fundiranje tekuće imovine

31

Model upravljanja neto obrtnim kapitalom • Planiranje potreba – određivanje permanentne tekuće imovine – određivanje strategije upravljanja neto obrtnim kapitalom • Održavanje potrebnog obrtnog kapitala – upravljanje tekućim investicijama – upravljanje tekućim obvezama • Implementacija

Pretpostavke modela • Kriterij upravljanja – maksimalizacija profita – kratkoročni izraz maksimalizacije vrijednosti • Predmet upravljanja – pojedinačne vrste tekuće imovine – komponente vrijednosti • količine • cijene

Granice tolerancije • Nužnost odstupanja – velik broj pojedinačnih vrsta – različita dinamika inputa i outputa – fluktuacije cijena • Način upravljanja – upravljanje pomoću izuzeća – utvrđivanje optimalne zone – toleriranje razumnih fluktuacija cijena

32

Upravljanje pomoću izuzeća • Grupiranje svih vrsta prema vrijednosti – metoda ABC • Dnevno upravljanje sa značajnijim vrstama tekuće imovine • Iskustveno upravljanje s beznačajnim vrstama tekuće imovine

Optimalna zona • Trošenje tekuće imovine je kontinuirano, a nabavljeno diskontinuirano • Planirane veličine su nužno prosječne, a stvarne trenutačne koje osciliraju oko

prosjeka

Kontinuitet poslovanja • Primarno ovisi o količini potrebnih inputa • Cijene inputa osciliraju • Toleriraju se razumne oscilacije cijena inputa radi održanja kontinuiteta poslovanja • Značajnija odstupanja cijena treba ispitati

Planiranje potreba • Izravno planiranje – minimalizacija ukupnih troškova držanja tekuće imovine – troškovi stjecanja i troškovi držanja • Neizravno planiranje – vrijeme vezivanja tekuće imovine u procesima – korištenjem koeficijenta obrtaja • Aproksimativni pristup – metoda postotka od prodaje – analiza ponašanja tekuće imovine prema promjenama obujma prodaje

Eliminacija odstupanja • Pribavljanjem potrebnih oblika tekuće imovine • Transformacijom postojećih oblika tekuće imovine u potrebne • Vraćanjem tekuće imovine izvorima sredstava • Refinanciranjem - promjenama strukture obveza

33

Upravljanje novcem i utrživim vrijednosnim papirima Osiguranje likvidnosti poslovanja i solventnosti poduzeća Motivi držanja novca

• Transakcije – Tvrtka mora raspolagati novčanim saldom kako bi uredno podmirivala obveze

plaćanja nastale iz poslovanja • Predostrožnost – Tvrtka drži novac kao rezervu sigurnosti za pokriće nepredviđenih obveza

plaćanja • Špekulacija

Prednosti držanja novca • Realizacija diskonta od dobavljača • Održavanje kreditnog rejtinga • Iskorištavanja povoljnih tržišnih oportuniteta • Osiguranje od izvanrednih okolnosti • Osiguranje od sezonskih i cikličkih padova

Utrživi vrijednosni papiri • Supstitut novca – izdašniji od novca – rizičniji od novca • Privremene investicije – za financiranje sezonskih ili cikličkih poslova – za udovoljavanje poznatih financijskih potreba • otplate dugova • financiranje investicija

Tehnike upravljanja novcem • Utemeljene načelom solventnosti • Solventnost – tehnička: platežna sposobnost, sposobnost plaćanje dospjelih obveza u

rokovima dospijeća – bilančna: da je fer vrijednost imovine poduzeća veća od vrijednosti njegovih

obveza • Sinkronizacija novčanog toka – novčani primici i novčani izdaci – važnost tehnike plaćanja

34

Tehnike plaćanjaVirmansko plaćanje -inicijativa plaćanja je na dužniku ,problem usklađenosti organiziranih plaćanja Čekovno plaćanje -inicijativa plaćanja je na vjerovniku ,problem prikupljanja čekova,vrijeme naplate čekovaelektroničko plaćanjeIzbor vrijednosnih papiraa)Međuovisnost rizika i nagrade b)Rizici (rizik nenamirenja, rizik događaja, rizik cijene, rizik inflacije, rizik likvidnosti c)Usporedbe profitabilnostiKratkoročno financiranje-financiranje s dospijećem do 1 g.Oblici kratkoročnog financiranja: a)trgovački krediti , b)narastajuće stavke c)bankarski krediti, d)komercijalni papiri , e)factoringa) Trgovački krediti-Oblik spontanog financiranja koji rezultira iz redovnih poslovnih transakcija

– slobodne trgovačke kredite i – naplatne trgovačke kredite

Slobodni trgovački krediti• Značaj ovog oblika financiranja ovisi o – uobičajenim rokovima tekućih plaćanja – obujmu poslovne aktivnosti • godišnja veličina obveza prema dobavljačima • Troškovi financiranja – bez troškova – oprtunitetni trošak kroz rabat na unaprijedna plaćanja

Naplatni trgovački krediti• Sadrže trošak financiranja u slučaju plaćanje iznad uobičajenog – diskont ako je plaćanje unutar uobičajenog – kamate na odgodu plaćanja • Trošak trgovačkog kredita potrebno je svesti na godišnju razinu – aproksimativni trošak

efektivni trošakb)Narastajuće stavke-oblik spontanog financiranja , ne izaziva troškove financiranja

• obračunate plaće (obujam poslovne aktivnosti veličini zaposlenosti uobičajeni način isplate)

• obračunati porezi (Ne izaziva troškove financiranja,obujam poslovne aktivnosti )• neraspodijeljena tekuća dobit (obujam poslovne aktivnosti )

Prodajni uvjeti: 2/10 neto 30

35

Kratkoročni bankarski zajmovi-Alternativa držanju novcaKarakteristike:a)Dospijeće-kratkoročni oblik financiranja, dospijeće unutar godine dana, najčešće do tri mjeseca, mogućnost obnavljanja kreditnog aranžmana, namjena financiranje povremenih potreba, alternativa držanju novcab)Fleksibilnost-mogućnost prilagođavanja potrebama poduzeća dužnika -minimalizacija troškova kredita Razlikovanje zajmova prema fleksibilnosti Fiksni kredit Karakteristike :odobrava se i pušta u tečaj u ukupnom iznosu ,vraća se odjednom ili u ratama Nema fleksibilnosti:mora se uzeti u visini maksimalne potrebe,problem neiskorištenih sredstava ,vraćanje u ratama - mogućnost prilagođavanja smanjivanju potreba.Okvirni kredit Karakteristike odobrava se do određenog iznosa i pušta u tečaj prema zahtjevima debitora, vraća se odjednom ili u ratama Fleksibilnost prilivi od puštanja zajma u tečaj mogu se prilagoditi dinamici nastajanja potreba,vraćanje u ratama - mogućnost prilagođavanja smanjivanju potrebaRevolving kredit Karakteristike odobrava se maksimalni iznos zajma kroz razdoblje trajanja,do tog iznosa debitor se može stalno zaduživati nakon vraćanja dijela zajma Najfleksibilniji lako se prilagođava nastajanju i smanjenju potreba za sredstvima ,eliminira rizik refinanciranjac)Kolateral Po pravilu su to osigurani krediti

– zalogom robe – zalogom isprave o vlasništvu robe – zalogom potraživanja – prodajom potraživanja

Vrste kredita – akceptni – avalni – diskontni (eskontni) – kontokorentni – lombardni – rambursni

d)Kompenzirajući saldo :-banke mogu tražiti od debitora da drži određena sredstava na računu za vrijeme trajanja kreditnog odnosa

– minimalni iznos – prosječni saldo • povoljnije radi fleksibilnosti i • radi troškova zajma

-povećava troškove zajmae)Trošak bankarskog zajma:-ovisi o načinu ugovaranja kamata

– Jednostavne kamate – Diskontne kamate – Nadodane kamate na rate – Jednostavne kamate uz kompenzirajući saldo – Diskontne kamate uz kompenzirajući saldo

-problem troškova odobravanja kredita

36

Jednostavne kamate

Nominalna vrijednost zajma i nominalne kamate plaćaju se na kraju kreditnog odnosa Nominalna kamatna stopa razlikuje se od efektivne ako kreditni odnos ne traje godinu dana efektiva kamatna stopa

• jednogodišnji zajam

• ke - efektivna kamatna stopa

• ispodgodišnji zajam

11 mne kk

• kn - nominalna kamatna stopa • m - trajanje zajma prema godini

Diskontne kamate

Debitor prima nominalnu vrijednost umanjenu za kamate efektivna kamatna stopa

• jednogodišnji zajam

n

ne k

kk

1

• ispodgodišnji zajam

11

m

e KN

Kk

• K - nominalne kamate (diskont) • N - nominalna vrijednost zajma

Nadodane kamate na rate Kamate se nominalnom kamatnom stopom obračunavaju na iznos duga i nadodaju na nominalnu vrijednost duga koji se vraća u jednakim obrocima kroz vrijeme (godina)

• aproksimativna stopa

•• ka - aproksimativna stopa

efektivna kamatna stopa metodom interne stope profitabilnosti putem otplatnih rata izračunatih anuitetskim faktorom

37

Jednostavne kamate uz kompenzirajući saldo

• Kompenzirajući saldo umanjuje raspoloživa sredstva zajma • Zbog toga je potreban veći iznos zajma • Efektivna kamatna stopa računa se kao i za jednostavne kamate

• N nominala zajma • P potrebna sredstva • R sredstva raspoloživa za saldo • s stopa kompenzirajućeg salda

Diskontne kamate uz saldoPotrebna sredstva računaju se kao i u slučaju jednostavnih kamata samo što se udjel salda mora uvećati za udjel diskonta Izračunavanje efektivne kamatne stope identično kao i za slučaj diskontne kamate bez saldaDUGOROČNO FINANCIRANJE

Financiranje • dinamički proces osiguranja novca potrebnog vremenski neograničenom kontinuitetu

poslovanja poduzeća

Posrednička funkcija financijskog managera

1 pribavljanje novca za financiranje realne imovine potrebne poslovanju poduzeća 2 investiranje novca u realne imovinske oblike 3 dezinvestiranje - vraćanje novca kroz poslovanje poduzeća 4 (a) definanciranje - vraćanje novca investitorima i/ili plaćanje naknade za kapital 4 (b) reinvestiranje novca - samofinanciranje

Izvori sredstava-sve pravne ili fizičke osobe od kojih poduzeće pribavlja sredstva, bilo koje namjene, bilo kojeg pojavnog oblika i na bilo koje vrijeme odnosno na bilo koji rok -vlasnici, kreditori, dobavljači, kupci, država, radnici

38

s

RPN

1s

PN

1

Imovinsko-pravne obveze

• Poduzeće preuzima obveze prema izvorima prilikom pribavljanja sredstava • Obveze se odnose na: – vraćanje sredstava i plaćanje naknade – pažljivo gospodarenje sredstvima i isplatu naknade

Izvori financijskih sredstava• Pravne ili fizičke osobe od kojih poduzeće pribavlja financijska sredstva • Dio izvora sredstava • Najznačajniji izvori financijskih sredstava – banke i druge financijske institucije – kupci vrijednosnih papira poduzeća • Mogu se pojaviti i svi drugi izvori sredstava

Izvori financiranjaSvi izvori sredstava i oni koji to nisu u računovodstvenom i formalno-pravnom smislu

– neraspodijeljeni dio dobiti – amortizacija

Najširi pristup analizi izvora financiranja poslovanja i ekspanzije poduzeća

Metode financiranja• Izravna (direktna) metoda – Izravan odnos poduzeća i izvora – Izravan novčani tok od izvora prema poduzeću• Neizravna (indirektna) metoda – Neizravan odnos poduzeća i izvora – Novčani tok se odvija preko posrednika – Posrednici: financijske institucije • investicijske banke • drugi posrednici

Instrumenti financiranja• Ugovori – Pojedinačni – Opći - emisija vrijednosnih papira • Spontanost • Odluke – Interne odluke – Eksterne odluke

39

Financiranje emisijom vrijednosnih papira

• Prednosti prema izravnom financiranju – mogućnost pribavljanja potrebnog kapitala – mobilnost kapitala – izvođenje poslovnih kombinacija • Nedostaci emisije vrijednosnih papira – troškovi emisije – tržišna ovisnost kapitala

Troškovi emsije u postotku od vrijednostiVrijednost emisije Troškovi emisije

Mil. USD Obveznice Preferencijalne dionice Obične dioniceIspod 1,0 14,0 - 22,01,0 – 1,9 11,0 - 16,92,0 – 4,9 6,2 - 12,45,0 – 9,9 3,2 2,6 8,110,0 – 19,9 1,9 1,8 6,020,0 – 49,9 1,4 1,7 4,650,0 i više 1,1 1,6 3,5

Investicijsko bankarstvo• Posredovanje pri emisijama vrijednosnih papira i, uopće, posredovanje pri financiranju

projekata • Financijske institucije koje posreduju pri emisijama vrijednosnih papira na principu

trgovina • Veletrgovci vrijednosnim papirima

Funkcije investicijskih bankara• Savjetodavna – analiza oportunosti emisije i oblikovanje emisije • Distribucijska – stvaranje pogodne mreže za upis i otkup emisije • Potpisnička – preuzimanje rizika emisije – obveza otkupa cijele emisije po određenoj cijeni

40

Potpisnički sindikat

• Sindikat investicijskih bankara koji se udružuju za otkup jedne emisije • Formira ga vodeći investicijski bankar koji pregovara s potencijalnim emitentom • Razlozi formiranja – potrebna sredstva za otkup emisije – povećanje distribucijske mreže – povećanje atraktivnosti emisije

PROCES DISTRIBUCIJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA

Potpisnički raspon• Razlika u cijeni emisije koju plaća krajnji kupac prema cijeni koju prima emitetnt • Izvor zarade trgovine vrijednosnim papirima – vodeći investicijski bankar – potpisnički sindikat – grupa prodavatelja • Uobičajeno se iskazuje u postotku od tržišne vrijednosti emisije

41

Metode emisije

• Eksterna – prava emisija vrijednosnih papira – razlikovanje • privatna i javna • ograničena i otvorena • izravna i neizravna • Interna – redistribucija vlasničke glavnice poduzeća

INVESTICIJSKI ZAJMOVI Bitne karakteristike investicijskog zajma

• Povjerenje • Dospijeće • Namjena • Osiguranje • Vlasništvo imovine • Vlastito učešće • Način i troškovi puštanja u tečaj • Grace razdoblje • Amortizacija • Trošak investicijskog zajma

Povjerenje• Bitan odnos koji se mora uspostaviti između davatelja i korisnika zajma – davatelj mora vjerovati da će mu se sredstva vratiti u dogovorenom iznosu i

dogovorenom dinamikom – korisnik mora vjerovati da će mu se sredstva doznačiti prema dogovorenim

uvjetima • Nema bespovratnog zajma

Dospijeće i namjena• Po pravilu se radi o srednjoročnim zajmovima, rjeđe dugoročnim, s dospijećem do 5

godina • Koriste se za financiranje investicija u fiksnu imovinu – dospijeće se prilagođava vijeku efektuiranja fiksne imovine – nikad ne prelazi ekonomski vijek upotrebe fiksne imovine

42

Osiguranje

• Osigurani zajmovi • Osiguranje – imovinom koja se nabavlja uz zajam – hipotekom na drugu imovinu poduzeća – drugim oblicima osiguranja • Osiguranje očekivanim novčanim tokovima – zahtjev za business planom ili inv. projektom kojim se dokazuje isplativost

namjeravane investicijeVlasništvo imovine

• Poduzeće postaje titular vlasništva nad imovinom nabavljenom investicijskim zajmom • Nakon vraćanja zajma poduzeće može iskoristiti učinke rezidualne vrijednosti te

imovine – prednost u odnosu na najam imovine

Vlastito učešće• Po pravilu banke zahtijevaju vlastito učešće u nabavi namjeravane imovine • Svojevrsno osiguranje od pada vrijednosti imovine koja je založena za vrijeme trajanja

kreditnog odnosa • Vlastito učešće može se osigurati iz – vlastitih izvora – na drugi način iz tuđih izvora

Način i troškovi puštanja u tečaj• Najčešće se pušta u tečaj tako da kreditor plaća račune dobavljača povezane s

nabavkom fiksne imovine. – osiguranje namjenskog trošenja sredstava – dodatna kontrola namjenskog trošenja sredstava • Dodatni zahtjevi za puštanje u tečaj. – dokaz o osiguranju vlastitog učešća – eventualna dodatna dokumentacija – moguće zaračunavanje troškova puštanja u tečaj

Razdoblje počeka• Razdoblje u kojem miruje servisiranje duga. • Otplata duga i plaćanje kamata slijedi nakon isteka ovog razdoblja. • Kamate kroz razdoblje počeka uračunavaju se u osnovicu duga. • Oslobađa dužnika tereta servisiranja duga za vrijeme izgradnje i uhodavanja

poslovanja.Amortizacija zajma

• Način otplate duga i isplate pripadajućih kamata • Po pravilu se radi o anutetskoj (serijskoj) amortizaciji • Anuiteti mogu biti – jednaki – s jednakim otplatnim kvotama – nejednaki

Amortizacijski plan• Plan otplate duga i isplate kamata • Ovisi o tipu anuiteta kojima se servisira dug • Primjer investicijskog zajma – iznos duga: 100.000 kn – razdoblje otplate: 5 godina

43

– godišnje kamate: 12% – amortizacija prema tipu anuiteta

Jednaki anuiteti

Jednake otplatne kvote

Nejednaki anuiteti Amortizacijski plan

godina anuitet kamate otplatna kvota ostatak duga0 1000001 12000 12000 0 1000002 12000 12000 0 1000003 32000 12000 20000 800004 29600 9600 20000 600005 67200 7200 60000 0

ukupno 152800 52800 100000

Trošak investicijskog zajma• Po pravilu se utemeljuje kamatna stopa na godišnjoj razini • Problem troškova puštanja kredita u tečaj – najčešće kao jednokratne naknade banci – mogući troškovi kolaterala – troškovi umanjuju utržak od primljenog zajma • Interkalarne kamate

Investicijski zajam VS emisija obveznica • Novac se može mnogo brže pribaviti zajmom nego emisijom obveznica • Veća je fleksibilnost glede uvjeta ugovaranja zajma • Nema registracije zajma kod komisije za vrijednosne papire • Naknadne promjene uvjeta lakše su kod zajma • Troškovi stavljanja zajma u tečaj niži su nego kod emisije obveznica • Kamatna stopa niža je kod emisije obveznica • Zajmovi su ograničeni oblici financiranja • Zajmovi su, po pravilu, strogo namjenski oblici financiranja • Zajmovi, po pravilu, traže vlastiti udjel financiranja

44

44Jednaki anuiteti

Izračun godišnjeg anuiteta

iznos duga 100000anuitetski faktor 0.27741godišnji anuitet 27741

amortizacijski plan

godina anitet kamate otplatna kvota ostatak duga0 1000001 27741 12000 15741 842592 27741 10111 17630 666293 27741 7995 19746 468844 27741 5626 22115 247695 27741 2972 24769 0

ukupno 138705 38705 10000012%

• Zajmovi se amortiziraju višekratno • Dospijeće zajma, po pravilu, je dulje od obveznica

Leasing je:• Sporazum, potvrđen pisanim ugovorom koji omogućuje poduzeću kontrolu i upotrebu

određene imovine bez prenošenja isprave o njenom vlasništvu • Metoda eksternog financiranja koja ima karakteristike duga • Oblik dugoročnog (srednjoročnog) financiranja poduzeća

45

Investicijski zajam VS leasing• Čimbenici odluke najam/kupnja – inicijalni novčani izdatak kupnje na zajam – investicijski porezni kredit – amortizacija – troškovi leasinga vs troškovima zajma – rezidualna vrijednost imovine – kreditni kapacitet

Analiza odluke najam/kupnja• Tehnikom čiste sadašnje vrijednosti – komparacijom sadašnjih vrijednosti troškova najma i troškova kupnje – niža sadašnja vrijednost troškova uz iste ostale čiste novčane tokove znači veću

čistu sadašnju vrijednost • Tehnikom interne stope profitabilnosti – komparacijom internih stopa profitabilnosti troškova najma i troškova kupnje – niža interna stopa niži jedinični troškovi

Primjer odluke najam/kupnja • Razmatra se nabavka opreme u vrijednosti 11.000 čija će vrijednost nakon 10 godina

efektuiranja iznositi 2000 • Trošak kapitala tvrtke iznosi 10%, a porez na dobit 50%

46

KUPNJA

• 6%-tni kredit s jednakim anuitetima kroz 10 godina • vlastito učešće 1000 • investicijski porezni kredit 385 • linearna amortizacija opreme kroz 10 godina

LEASING • na 10 godina • godišnji troškovi leasinga 1500 • troškovi leasinga plativi su – krajem razdoblja – početkom razdoblja

Anuitet = 10000 * 0,1358 = 1358 Otplatni plan investicijskog zajma

anuitet0 100001 1358 600 758 92422 1358 555 803 84393 1358 506 852 75874 1358 455 903 66845 1358 400 958 57266 1358 343 1015 47117 1358 282 1076 36358 1358 217 1141 24949 1358 148 1210 1284

10 1358 74 1284 013580 3580 10000 59802

ostatak dugagodina

ukupno

kamate otplatna kvota

Porezni učinci• Investicijski porezni kredit = prema pretpostavljenoj mogućnosti 385 • Rezidualna vrijednost nakon poreza = utržak od rezidualne vrijednosti 2000 = neamortizirana vrijednost 0 = oporeziva vrijednost 2000 = porez (50%) 1000 = rezidualna vrijednost nakon poreza 1000

Troškovi kupnje nakon poreza

diskontniizdatak faktor - 3%

0 1000 0 0 0 385 615 1.000 6151 1358 600 1100 1700 850 508 0.971 4932 1358 555 1100 1655 828 531 0.943 5003 1358 506 1100 1606 803 555 0.915 5084 1358 455 1100 1555 778 581 0.888 5165 1358 400 1100 1500 750 608 0.863 5246 1358 343 1100 1443 722 637 0.837 5337 1358 282 1100 1382 691 667 0.813 5428 1358 217 1100 1317 659 700 0.789 5529 1358 148 1100 1248 624 734 0.766 563

10 1358 74 1100 1174 587 771 0.744 57410 -2000 -1000 -1000 0.386 -386

14580 11000 14580 6675 5905 5535

porezatrošak nakon diskontirani

iznosporezneamortizacija

godina

ukupno

kamate amortizacija

3580

i kamate uštede

47

Trošak leasinga nakon poreza

diskontnifaktor -3%

0 750 1.000 0 7501 750 750 0.971 728 7282 750 750 0.943 707 7073 750 750 0.915 686 6864 750 750 0.888 666 6665 750 750 0.863 647 6476 750 750 0.837 628 6287 750 750 0.813 610 6108 750 750 0.789 592 5929 750 750 0.766 575 575

10 750 0.744 558 0ukupno 7500 7500 6398 6590

sadašnja vrijednostkraj razdoblja početak razdobljagodina

trošak leasinga nakon porezakraj razdoblja početak razdoblja

Financiranje obveznicama Amortizacija

• Osnovni sustavi amortizacije – Jednokratni • najčešći način amortizacije • kuponske obveznice i obveznice bez kupona – Višekratni - anuitetski - serijski • Kombinirana – kombinacija jednokratnog sustava amortizacije s amortizacijskim fondom – sinking fond

Računovodstveni termini• Autorizirane (odobrene) obveznice • Emitirane obveznice • Neemitirane obveznice • Trezorske obveznice • Glavne obveznice • Potpuno plaćene obveznice • Premija na obveznice • Diskont na obveznice

Knjigovodstvena vrijednost obveznice

48

Tretman premije (diskonta)

• Amortiziraju se do dospijeća obveznice – pravocrtna metoda – metoda efektivnih kamata • Porezni tretman – ispravljaju iznos kamata kao odbitne stavke od oporezive dobiti – premija - smanjuje godišnji iznos kamata • unaprijed primljen povrat prevelikih kamata – diskont - povećava godišnji iznos kamata • unaprijed plaćena razlika nedovoljnih kamata

Knjigovodstvena vrijednost obveznice

Moguća obilježja obveznica• Ovise o opcijama vezanim uz obveznice – otkupljivost • opoziv obveznica • otkup na zahtjev vlasnika – amortizacijski fond • sinking fond – konverzija obveznica – punomoći za kupnju

Opoziv obveznica• Opcija kojom emitent zadržava pravo opoziva obveznica prije dospijeća i njihovog

otkupa po cijeni opoziva • Opcija koja štiti interes emitenta obveznica • Opozive obveznice

Cijena opoziva • cijena po kojoj se mogu otkupiti opozvane obveznice • viša od nominalne vrijednosti • obeštećenje vlasnika za prijevremeni otkup • premija opoziva • razlika cijene opoziva i nominalne vrijednosti • često padajuća funkcija vremena do dospijeća

Otkup obveznica• Opcija dana vlasnicima kojom mogu zatražiti iskup obveznica prije njihova dospijeća – otkupljuju se protekom određenog vremena od zahtjeva vlasnika – može se dati i kao put opcija s trenutnim izvršenjem • Štiti interese vlasnika • Razlikovanje obveznica – otkupljive obveznice (na zahtjev vlasnika) – put obveznice

49

Amortizacijski fond

• Fond temeljem kojeg se emisija kuponskih obveznica postepeno amortizira prije dospijeća

• Fond se osniva kod neke financijske institucije (poslovne banke) koja njime upravlja – uplate u fond vrše se temeljem plana predviđenog emisijom obveznica – kombinacija jednokratne i višekratne amortizacije • amortiziraju se cijele obveznice • sinking fond – amortizacijski fond za opozive obveznice – amortizacija uvijek uz nižu cijenu obveznica

Konverzija obveznica• Opcija dana vlasnicima kojom mogu zamijeniti obveznicu za određeni broj običnih

dionica emitenta • Zaslađivač emisije • Omogućava vlasniku zarade u slučaju porasta cijena običnih dionica• Cijena konverzije - cijena po kojoj se mogu zamijeniti obveznice za dionice • Odnos konverzije - broj dionica koje se mogu steći konverzijom • nominalna vrijednost • cijena konverzije

Punomoći za kupnju• Opcija pridružena uz obveznicu kojom vlasnik može kupiti obične dionice emitenta po

fiksnoj cijeni • Zaslađivač emisije • Omogućava vlasniku zarade u slučaju porasta cijena običnih dionica• Izvršna cijena - cijena po kojoj se mogu kupiti dionice emitenta • Punomoći su, po pravilu, odvojive od obveznica netom nakon emisije - postaju

zasebni vrijednosni papiri • VARANTI

Razvrstavanje obveznica• Prema emitentu – državne – municipalne – korporacijske• Prema obilježjima – prave – s opcijama• Prema nominali – standardne – male (baby bonds)• Prema riziku – ratnig grupa – vrlo rizične (junk bonds)

Refundiranje duga• Postupak zamjene postojećeg duga s novim • Ponovno zaduživanje • Razlozi za refundiranje – produljenje dospijeća dugova koji dospijevaju – smanjenje troškova duga – oslobađanje od restriktivnih klauzula postojećih dugova

50

Postupak refundiranja

• Akordom – pregovor tvrtke dužnika i postojećeg vjerovnika – moguće produljenje dospijeća dugova ili njihova prijevremena namira – trošak refundiranje • Opozivom – za opozive dugove – trošak opoziva - premija opoziva • Otkupom na tržištu – za utržive dugove – trošak otkupa - cjenovni raspon

Financiranje običnim dionicama Temeljne vrste dionica

• Obične (redovne) dionice – prave korporacijske dionice – nose sva “vlasnička” prava • Preferencijalne (prioritetne, povlaštene) dionice – hibridne dionice – prioritet naplate dividendi i likvidacijske mase prema običnim dionicama

Prava dioničara• Rezidualna prava – na zarade – na imovinu • Pravo glasa • Pravo prvokupa • Ostala prava – pravo prodaje neovisno do društva emitenta – limitirana odgovornost – pravo primitka periodičnih izvještaja – pravo uvida i kontrole poslovnih knjiga

51

Pravo glasa

• Po pravilu vezano uz obične dionice – jedna dionica jedan glas – dionice bez prava glasa • Važan izbor ovlaštenih direktora – metode izbora ovlaštenih direktora • većinsko glasovanje • kumulativno glasovanje• Većinsko glasovanje – svaki se direktor bira zasebno – svaka dionica nosi jedan glas – potpuna kontrola direktora uz većinski paket dionica – 50% + 1 dionica• Kumulativno glasovanje – svi se direktori biraju zajedno – svaka dionica nosi onoliko glasova koliko se direktora bira – omogućava manjini izbor određenog broja direktora – omogućava kontrolu s manjim paketom dionica od kontrolnog – značajan udjel već s 20 do 25% dionica

• Nd broj dionica potreban za izbor određenog broja direktora • Ns ukupan broj dionica s pravom glasa • D broj direktora koji se biraju • d broj direktora koji se žele izabrati

Nominalna vrijednost• Nije ključni sastavni element dionice • Opredjeljuje upis u sudski registar • Zabrana emisije ispod nominalne vrijednosti • Opredjeljuje računovodstvenu poziciju glavnih običnih dionica • Dionice bez nominalne vrijednosti – registracija određene vrijednosti – određena vrijednost zamjenjuje nominalnu

Računovodstveni termini• Autorizirane (odobrene) dionice • Emitirane dionice • Neemitirane dionice • Trezorske dionice • Glavne dionice • Potpuno plaćene dionice • Kapitalni dobitak (premija na dionice)

52

Knjigovodstvena vrijednost dionice

Emisija s pravima• Pravo prvokupa – opcija koja štiti inters emitenta obveznica od • razvodnjavanja kapitala • gubitka stečene kontrole • Najčešće se provodi emisijom izvedenih vrijednosnih papira “prava” (prvokupa)• Prava – osiguravaju pravo prvokupnje postojećim dioničarima – izvedena iz nove emisije dionica – imaju privilegiranu upisnu cijenu dionica – samostalni vrijednosni papira – kratkoročni vrijednosni papiri

Postupak emisije prava• datum oglašavanja • datum kada dionice ostaju bez prava – s pravima – bez prava • datum slanja prava • datum istjecanja važenja

Shematski prikaz

53

Vrijednost prava

• R vrijednost prava • onPS vrijednost dionice s pravom • exPS vrijednost dionice bez prava • S upisna cijena • NS broj prava potrebnih da se kupi nova dionica • N0 broj glavnih dionica prije emisije • NE broj emitiranih dionica • G0 vrijednost glavnice prije emisje • GE vrijednost novoemitirane glavnice

Preferencijalne dionice• Preferencijalni položaj – prema običnim dionicama • preferencije na dividende • preferencije na likvidacijsku masu – nominalna vrijednost • Ostale karakteristike – variraju između pravih obveznica i običnih dionica – više klasa preferencijalnih dionica

Preferencijalne dividene• Fiksne po dionici ili u postotku od nominale – kumulativne – nekumulativne • Pravo participacije – dodatno pravo nekih participativnih preferencijalnih dionica – udjel u zaradama iznad fiksnih dividendi – najčešće se veže uz isplatu običnih dividendi

Pravo glasa• Ne nose u normalnim okolnostima • Garantira im se u slučaju da im kroz neko vrijeme nisu isplaćene preferencijalne

dividende • Zaštitno pravo odobrenja novih emisija, fuzija, prodaje imovine i sličnih akcija koje

mogu ugroziti stečeni preferencijalni položajOpcije koje nose

• Opoziv • Otkup na zahtijev vlasnika • Konverzija • Pridružene punomoći • Amortizacijski fond – postepeno povlačenje – sinking fond

54

STRUKTURA KAPITALA

Poluga • Izraz preuzet iz prirodnih znanosti - mehanika • Pokazuje kako se upotrebom sile na duljem putu može izvršiti ista količina rada kao i

većom silom na kraćem putu

Pristup poslovnog dohotka • Niži troškovi duga ostaju isti s povećanjem zaduživanja • Troškovi glavnice rastu s povećanjem zaduživanja tako da ukupni trošak kapitala

ostaje isti za sve strukture kapitala • Za vrednovanje je važan samo poslovni dohodak, a ne i njegova raspodjela na

investitore poduzeća tako da struktura kapitala ne utiče na vrijednost poduzeća

Tradicionalni pristup • Trošak duga niži je od troška glavnice • Troškovi duga i troškovi glavnice rastu s povećanjem zaduživanja • Postoji optimalna struktura kapitala – s povećanjem zaduživanja prosječni se trošak kapitala smanjuje do jedne točke – nakon toga rast pojedinačnih troškova kapitala izaziva povećanje ukupnog

troška kapitala

55

MM revolucija

• Početni model razmatra uvjete savršenog i potpuno efikasnog tržišta • Vrijednost poduzeća određuju učinci njegovih investicija, a ne način na koji se ti

učinci dijele između kreditora i vlasnika • Struktura kapitala nema utjecaja na vrijednost poduzeća

MM s porezom na dobit• Tvrtke plaćaju porez na dobit - nesavršenost tržišta • Kamate se izuzimaju iz oporezive dobiti - stvaraju porezni zaklon • Tvrtka s dugom vrijedi više od tvrtke bez duga za sadašnju vrijednost poreznog

zaklona • Nema optimalne strukture kapitala

MM s porezom na dobit

56

Troškovi bankrota

• S povećanjem dugova povećava se opasnost da tvrtka bankrotira • Troškovi bankrota terete prinose investitora: – vlasnika i – kreditora • Investitori ugrađuju troškove bankrota u svoje zahtjeve za prinosom razmjerno

povećanja zaduženosti tvrtke

MM i troškovi bankrota

Druge nesavršenosti tržišta• Osobni porez investitora – porezi na prihod od kapitala i kapitalne dobitke – smanjuju prednosti poreznog zaklona • Transakcijski troškovi – provizije i cjenovni te kamatni rasponi – smanjuju mogućnosti prilagođavanja investicijskih pozicija i postupaka

arbitražeZaključna razmatranja

• Teorija kompromisaDvostruko djelovanje dugova na vrijednost

– povećanje vrijednosti zbog poreznog zaklona – smanjenje vrijednosti zbog rasta izvjesnosti troškova bankrota • Postoji optimalna struktura kapitala • Ciljana struktura kapitala – na nižem stupnju zaduženosti od optimalne – utjecaj asimetričnosti informacija i tržišnih šansi

Teorija hijerarhije financijskih izbora• Asimetričnost informacija – Dobri izgledi – Loši izgledi • Profesionalni manedžment – Slobodni novčani tok – Problemi financijske lagode• Hijerarhija izbora – Zadržavanje zarada – Sigurni dugovi – Rizični dugovi

57

– Emisija hibridnog kapitala – Emisija vlastitog kapitala

58

Poluga u ekonomiji

• U ekonomiji izraz poluga označava – intenzivniju promjenu jedne varijable izazvanu promjenom druge varijable – svojevrsni multiplikator – elastičnost jedne varijable u odnosu na drugu • Najčešće se koristi za označavanje upotrebe duga u financiranju poslovanja ili nekog

poslaMeđuovisnost rizika i nagrade

• Upotreba poluge izaziva dvosmjerne učinke – proizvodi uspješne rezultate pod povoljnim okolnostima • povećanje ukupnih zarada i • zarada po dionici – izrazito smanjuje učinkovitost pod nepovoljnim okolnostima • povećanje poslovnog i • financijskog rizika

“Klasičan” slučaj polužja • Poslovna poluga – povećanje zarada vs poslovni rizik • Financijska poluga – povećanje zarada po dionici vs financijski rizik • Kombinirano djelovanje poslovne i financijske poluge

Poslovna poluga • Upotreba suvremene tehnike i tehnologije • Oslanjanje na fiksne faktore • Značajan udjel fiksnih troškova • Povećanje poslovnog rizika – treba pokriti fiksnu komponentu • Mogućnost povećanja zarada – degresija fiksnih troškova s rastom poslovanja

Primjer djelovanja poluge

59

Prijelomna točka

• Kombinacija A q = 1.600.000 / 40 =

= 40.000

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

• Kombinacija B q = 600.000 / 30

= 30.000 q

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

Rizik/nagrada

60

Točka indiferencije

• Obujam poslovne aktivnosti uz koji dvije kombinacije faktora daju iste zarade • Ovisi o odnosu struktura troškova kombinacija

vAvA

fBfA

BAtt

TTT

– TA=B točka indiferencije – A upotreba poluge – B oprezniji pristup – Tf fiksni troškovi – tv jedinični varijabilni troškovi

Stupanj poslovne poluge • Mjera djelovanja poslovne poluge – pokazuje multiplikativni učinak promjene poslovne aktivnosti na promjenu zarada – brža promjena zarada uvjetovana promjenom poslovne aktivnosti • Koeficijent elastičnosti zarada na promjene poslovne aktivnosti • Pokazatelj poslovnog rizika

Kvantifikacija stupnja

q%

Π%SDOL

• za koliko postotaka će se promijeniti zarade ako se poslovna aktivnost promijeni za jedan posto

fv

vDOL Ttpq

tpqS

)(

)(

• u uvjetima linearnog modela profita • odnos kontribucije i zarada

61

Što je to poslovni rizik?

• Neizvjesnost budućih poslovnih zarada • Mogućnosti preciznog predviđanja budućih zarada • Varijabilitet budućih zarada oko očekivanih

Neki faktori poslovnog rizika • Neizvjesnost potražnje (jedinice prodaje) • Neizvjesnost budućih cijena • Neizvjesnost cijena inputa • Neizvjesnost životnog vijeka proizvoda • Stupanj poslovne poluge – intenzivira faktore poslovnog rizika – veća elastičnost zarada na moguće promjene

Tipična situacija međuovisnosti rizika i nagrade poslovne poluge

Financijska poluga • Upotreba dugova i drugih oblika financiranja s fiksnim naknadama • Oslanjanje na fiksne naknade • Povećanje financijskog rizika – treba pokriti fiksne naknade financijerima • Mogućnost povećanja zarada po dionici – degresija fiksnih naknada s rastom zarada

62

Primjer djelovanja poluge

Financijski planStrukutra financiranja A B C DA. Dugovi, a` 1.000; k=8 Emitirana količina 0 2500 5000 7500 Emitirana vrijednost 0 2500000 5000000 7500000 Godišnje kamate 0 200000 400000 600000B. Glavnica, a` 250 Emitirana količina 40000 30000 20000 10000 Emitirana vrijednost 10000000 7500000 5000000 2500000C. Potreban kapital 10000000 10000000 10000000 10000000D. Zaduženost Stupanj zaduženosti 0% 25% 50% 75% Odnos duga i glavnice 00:01 01:03 01:01 03:01

Proračun zarada A B C DR = 0% Zarade prije kamata i poreza 0 0 0 0

Kamate 0 200000 400000 600000Zarade prije poreza 0 -200000 -400000 -600000Porez (50%) 0 -100000 -200000 -300000Zarade nakon poreza 0 -100000 -200000 -300000Broj dionica 40000 30000 20000 10000Zarade po dionici 0 -3,33 -10,00 -30,00

R = 6% Zarade prije kamata i poreza 600000 600000 600000 600000Kamate 0 200000 400000 600000Zarade prije poreza 600000 400000 200000 0Porez (50%) 300000 200000 100000 0Zarade nakon poreza 300000 200000 100000 0Broj dionica 40000 30000 20000 10000Zarade po dionici 7,50 6,67 5,00 0,00

R=8% Zarade prije kamata i poreza 800000 800000 800000 800000Kamate 0 200000 400000 600000Zarade prije poreza 800000 600000 400000 200000Porez (50%) 400000 300000 200000 100000Zarade nakon poreza 400000 300000 200000 100000Broj dionica 40000 30000 20000 10000Zarade po dionici 10,00 10,00 10,00 10,00

R=12% Zarade prije kamata i poreza 1200000 1200000 1200000 1200000Kamate 0 200000 400000 600000Zarade prije poreza 1200000 1000000 800000 600000Porez (50%) 600000 500000 400000 300000Zarade nakon poreza 600000 500000 400000 300000Broj dionica 40000 30000 20000 10000Zarade po dionici 15,00 16,67 20,00 30,00

Točka indiferencije • Kada je profitabilnost imovine jednaka kamatnoj stopi na dugove tvrtke • Isplatiti se koristiti dug dok se ostvaruje profitabilnost viša od kamatne stope • Zarade (prije kamata i poreza) uz koju dvije različite strukture kapitala realiziraju iste

zarade po dioniciStupanj financijske poluge

• Mjera djelovanja financijske poluge – pokazuje multiplikativni učinak promjene zarada prije kamata i poreza na

promjenu zarada po dionici – brža promjena zarada po dionici uvjetovana promjenom zarada prije kamata i

poreza • Koeficijent elastičnosti zarada po dionici na promjene zarada prije kamata i poreza • Pokazatelj financijskog rizika

63

Kvantifikacija stupnja

Π%

EPS%SDFL

• za koliko posto će se promijeniti zarade po dionici ako se zarade prije kamata i poreza promijene za jedan posto

KΠ

ΠSDFL

KTtpq

TtpqS

fv

fvDFL

)(

)(

• odnos zarada prije kamata i poreza i zarada prije poreza

Što je to financijski rizik? • Neizvjesnost budućih zarada po dionici • Upotreba financijske poluge (dugovi i povlaštene dionice) • Dodatni rizik za dioničare zbog upotrebe poluge

Financijski vs poslovni rizik • Poslovni rizik ovisi o čitavom nizu faktora kao što su potražnja, konkurencija,

proizvodi i poslovna poluga • Financijski rizik ovisi isključivo o formiranju strukture kapitala - što se upošljava više

dugova rizik je veći • Financijski je rizik prisutan i pri korištenju povlaštenog kapitala

64

Tipična situacija međuovisnosti rizika i nagrade financijske poluge

Kombinirano djelovanje polužja • Intenzivno korištenje polužja • Intenzivno korištenje poslovne i oprezan pristup financijskoj poluzi • Intenzivno korištenje financijske i oprezan pristup poslovnoj poluzi • Oprezno korištenje polužja

Kombinirani stupanj • Mjera kombiniranog djelovanja polužja – pokazuje multiplikativni učinak promjene poslovne aktivnosti na promjenu

zarada po dionici – brža promjena zarada po dionici uvjetovana promjenom poslovne aktivnosti • Koeficijent elastičnosti zarada po dionici na promjene poslovne aktivnosti • Pokazatelj ukupnog rizika

Kvantifikacija stupnja

q%

EPS%SDKL

• za koliko postotaka će se promijeniti zarade po dionici ako se poslovna aktivnost promijeni za jedan posto

KTtpq

tpqS

fv

vDFL

)(

)(

• u uvjetima linearnog modela profita umnožak stupnjeva poslovne i financijske poluge odnos kontribucije i zarada nakon poreza

65

Multiplikativno djelovanje

DFLDOLDKL

fv

fv

fv

vDKL

SSS

KTtpq

Ttpq

Ttpq

tpqS

)(

)(

)(

)(

Tradicionalno se je smatralo da struktura kapitala utječe na vrijednost tvrtke i da postoji optimalna struktura kapitala Prva teorijska razmatranja

• David Durand (1952.) razvio je tri pristupa strukturi kapitala – pristup neto dohotka – pristup poslovnog dohotka – tradicionalni pristup

Pristup neto dohotka • Pretpostavlja se da tvrtka može povećavati kapital uz konstantne troškove glavnice i

duga • Troškovi duga niži su od troškova glavnice • Što se više dugova upošljava u strukturi kapitala trošak kapitala je niži pa je i

vrijednost tvrtke veća • Ne postoji optimalna struktura kapitala

Pristup neto dohotka

66

Pristup poslovnog dohotka • Niži troškovi duga ostaju isti s povećanjem zaduživanja • Troškovi glavnice rastu s povećanjem zaduživanja tako da ukupni trošak kapitala

ostaje isti za sve strukture kapitala • Za vrednovanje je važan samo poslovni dohodak, a ne i njegova raspodjela na

investitore poduzeća tako da struktura kapitala ne utiče na vrijednost poduzeća

Tradicionalni pristup

MM revolucija• Početni model razmatra uvjete savršenog i potpuno efikasnog tržišta • Vrijednost poduzeća određuju učinci njegovih investicija, a ne način na koji se ti

učinci dijele između kreditora i vlasnika • Struktura kapitala nema utjecaja na vrijednost poduzeća

67

MM s porezom na dobit• Tvrtke plaćaju porez na dobit - nesavršenost tržišta • Kamate se izuzimaju iz oporezive dobiti - stvaraju porezni zaklon • Tvrtka s dugom vrijedi više od tvrtke bez duga za sadašnju vrijednost poreznog

zaklona • Nema optimalne strukture kapitala

MM s porezom na dobit

Troškovi bankrota• S povećanjem dugova povećava se opasnost da tvrtka bankrotira • Troškovi bankrota terete prinose investitora: – vlasnika i – kreditora • Investitori ugrađuju troškove bankrota u svoje zahtjeve za prinosom razmjerno

povećanja zaduženosti tvrtkeMM i troškovi bankrota

68

Druge nesavršenosti tržišta• Osobni porez investitora – porezi na prihod od kapitala i kapitalne dobitke – smanjuju prednosti poreznog zaklona • Transakcijski troškovi – provizije i cjenovni te kamatni rasponi – smanjuju mogućnosti prilagođavanja investicijskih pozicija i postupaka

arbitražeZaključna razmatranja

• Teorija kompromisaDvostruko djelovanje dugova na vrijednost

– povećanje vrijednosti zbog poreznog zaklona – smanjenje vrijednosti zbog rasta izvjesnosti troškova bankrota • Postoji optimalna struktura kapitala • Ciljana struktura kapitala – na nižem stupnju zaduženosti od optimalne – utjecaj asimetričnosti informacija i tržišnih šansi

Teorija hijerarhije financijskih izbora• Asimetričnost informacija – Dobri izgledi – Loši izgledi • Profesionalni manedžment – Slobodni novčani tok – Problemi financijske lagode• Hijerarhija izbora – Zadržavanje zarada – Sigurni dugovi – Rizični dugovi – Emisija hibridnog kapitala – Emisija vlastitog kapitala

FINANCIJSKA ANALIZA, PLANIRANJE I KONTROLAPojam, sadržaj i vrsteFinancijska analiza

• Može joj se dodijeliti niz sadržaja • Često se pogrešno reducira na analizu financijskih izvještaja – Izvještaji jesu baza podataka za analizu – Financijska analiza ne iscrpljuje se samo na podacima iz izvještaja • Za određenje pojma treba poći od objekta i predmeta financijske analize

69

Financijska analiza• Objekt izučavanja je poduzeće – mjesto posredovanja temeljnih mikroekonomskih subjekata – proizvođača i

potrošača – financijsko povezivanje poduzeća s okolinom • Poduzeće se povezuje s financijskom okolinom preko svojih instrumenata financiranja

– vrijednosni papiri – Predmet izučavanja financijske analize• Fokusira se na financije poduzeća – Instrumenti financiranja – Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti • U središtu razmatranja vrijednost – Vrednovanje – Upravljanje vrijednošću

Vrijednost• Suvremena financijska analiza usmjerena je utemeljenju i upravljanju vrijednošću • Vrijednost se primarno opredjeljuje ekonomskim konceptom – novčani tokovi kao izraz ekonomskih dohodaka – međuovisnost rizika i nagrade – sadašnja vrijednost očekivanih novčanih tokova

Financijska analiza• Analiza vrijednosti i upravljanje vrijednošću – Vrijednosnih papira – Bilo koje imovine – Poduzeća kao specifične investicijske imovine • Dva pristupa analizi vrijednosnih papira (financijskih instrumenata) – Interni – Eksterni

Interna financijska analiza• Analizira vrijednosne papire i druge financijske instrumente poduzeća sa stajališta

upravljanja poduzećem u cilju povećanja bogatstva vlasnika • Upravljačke financije • Korporacijske financije • Poslovne financije

Eksterna financijska analiza• Analizira vrijednosne papire i druge financijske instrumente poduzeća sa stajališta

upravljanja vrijednosnim papirima u investitorovom portfoliu s ciljem povećanja prinosa na portfolio

• Analiza vrijednosnih papira • Investicijska analiza • Portfolio teorija

70

Interna vs eksterna analiza• Tradicionalno razlikovanje ogleda se u dvije zasebne grupe disciplina • Suvremeno se razlikovanje svodi na dubinu istraživanja područja financijske analize – Interno se usmjerava na upravljanje vrijednošću za dioničare uz ograničenja

tržišta kapitala – Eksterno se usmjerava na upravljanje portfoliom investicija uz ograničene

spoznaje poduzetih i namjeravanih akcija menadžmenta poduzeća čiji su instrumenti čine neki portfolio

– Izlaženje u javnost i suradnja poduzeća s investicijskim kućama sve više briše tradicionalnu podjelu, posebice u uvjetima snažnog razvitka tzv. tržišta korporacijske kontrole Interna vs eksterna analiza

• Financijske vs realne investicije • Financijske investicije – Investicije u financijsku imovinu – Primarno vrijednosni papiri • Realne investicije – Investicije u realnu imovinu – Profitabilni investicijski projekti

Financijska imovina• Visok stupanj likvidnosti • Homogenost • Gotovo neograničena djeljivost • Lako utvrđivanje veličine investicije i učinaka investicije • Lako kombiniranje i korištenje principa diversifikacije

Realna imovina• Često nelikvidna • Izrazito niska homogenost • Nizak stupanj djeljivosti • Teško utvrđivanje veličine investicije i učinaka investicije • Kombiniranje i diversifikacija ograničena na različite projekte velikih vrijednosti

Povijest financijske analize• Analiza vrijednosnih papira – Tehnička analiza – Analiza financijskih izvještaja – Uključivanje ekonomskih čimbenika u analizu • Razvoj korporacijskih financija • Intenzivniji razvoj fundamentalne analize • Integracija interne i eksterne analize

Investicijska analiza• Dio cjelokupne financijske analize – Eksterni pristup financijskoj analizi – Analiza vrijednosnih papira • Vrednovanje financijskih instrumenata • Upravljanje vrijednošću portfolia • Djelatnost financijskih analitičara • Teorijska financijska disciplina – investicijska teorija

71

Razgraničenje investicijske analize

Suvremena financijska analiza• Započinje 1952. Markowitzevom modernom teorijom portfolia • Teorije tržišta kapitala – Indeksni modeli – CAPM i APT • Hipoteza efikasnog tržišta • Binomno vrednovanje

72