Pravo osiguranjaSlajdovi sa predavanjauser 7/21/2011

UVOD Nastanak ideje osiguranja

Opasnosti - line i imovinske vrijednosti ovjeka su oduvijek bile izloene raznim opasnostima, rizicima a ovijek je bio prinuen da pronalazi razne naine zatite od mnogobrojnih opasnosti. Sam pojedinac nije mogao da obezbjedi adekvatnu zatitu svoje linosti I imovine od elementarnih nepogoda, tuih radnji ali I opasnosti koja je prijetila od posledica vlastite aktivnosti. Iz toga se javlja prirodna potreba za udruivanjem u zajednicu rizika. Prve zajednice rizika su prirodne zajednice rizika, koje su predstavljele odbranu od opasnosti bilo koje vrste u okviru porodice, seoske zajednice ii plemena. Pojava ideje raspodjele rizika- Prve zajednice rizika stvorene su svjesno i iskljuivo u cilju zatite od odreenih opasnosti putem uloga lanova te porodice (prema nekim autorima ovo je poetak osiguranja). Ova ideja podrazumijeva organizovanje zatite putem zajednice ugroenih istom opasnou, gdje uesnici te zajednice svojim ulozima formiraju zajedniki fond iz kojeg e se isplaivati naknada onome u ijim dobrima se rizik ostvari. Formiranje instutucije za raspodjelu rizika Vremenom je ideja respodjele rizika evoluirala i javlja se lice (institucija) sposobno da organizuje raspodjelu rizika. Tako dolazi do pojave posrednika izmeu mnotva uesnika rizine zajednice koja prikuplja sredstva potrebna za pokrie tetnih posljedica.

Jeziko porijeklo, znaenje i predmet osiguranja.

U prevodu sa veine jezika rije osiguranje znai sigurnost, bezbjednost, povjerenje u neto, garanciju od mnogih opasnosti. Rije osiguranje podrazumjeva institucionalizovanu i organizovanu drutveno korisnu privrednu djelatnost pruanja zatite osiguranika i treih lica od prijeteih opasnosti (rizika). Predmet osiguranja su svakovrsni rizici koje se sa sobom nosi ivot savremenog ovjeka kao to su: smrt, naruenje tjelesnog integriteta, unitenje ili oteenje imovine

2

Znaaj osiguranja1. Osiguranjem se obezbjeuje zatita linih i imovinskih dobara kako osiguranika tako

i treih lica. Osiguranje utie na poveanje nezavisnosti i slobode ovjeka, takoe predstavlja i neku vrstu tednje (naroito kod osiguranja ivota jer osiguranik moe zaloiti polisu osiguranja ili zahtjevati isplatu otkupne vrijednosti polise) a vrlo esto osiguranje je sredstvo za dobijanje kredita (banka trai da za kupovinu vozila bude zakljueno osiguranje tog vozila). 2. Osiguranje ima i veliki privredni znaaj-osiguranjem se akumuliraju velika finansijska sredstava u fond za pokrie teta koja se mogu deponovati i ulagati kod banaka, ulagati u HoV, obveznice, akcije ili u stvarna prava u skladu sa zakonom.3. Osiguranjem se bagovremeno i efikasno saniraju nastale tete. 4. Osiguranje ima i preventivni znaaj-prevencija se istovremeno javlja kao funkcija

djelatnosti ali i kao element ugovora o osiguranju.5. Meunarodna uloga osiguranja se ostvaruje na dva naina:

Zakljuivanjem direktnog osiguranja na teritoriji strane drave i time posjedovanja odreenog portfeja stranih rizika Putem reosiguranja, tj prenoenjem djela rizika na stranog reosiguraa.

Funkcije osiguranja

Zatita imovine i lica kao najvanija funkcija osiguranja se ostvaruje kroz isplatu teta iz unaprijed formiranog novanog fonda nastalog participacijama velikog broja lica (osiguranika)

Imovina koja je nastupanjem tete unitena ili oteena e se nadomjestiti ili reparirati isplatom naknade ili osigurane sume Zatitna funkcija osiguranja se ostvaruje i kroz lina osiguranja (osiguranje ivota, osiguranje od posljedica nesrenog sluaja) jer predstavlja jednu vrstu tednje korisne za osiguranika. U sluaju da se rizik ostvari u linim (neimovinskim) dobrima, saniranje i zatita naruenog zdravlja se obezbjeuje kroz novanu satisfakciju kojom e se ublaiti bol zbog nastupanja osiguranog sluaja Osiguranje ostvaruje svoju zatitnu funkciju i kroz osiguranje od graanske odgovornosti, kao na primjer, u sluaju osiguranja od autoodgovornosti, osiguranja od djelatnosti i dr, jer se istim tite i osiguranici i trea lica

Isplata naknade ili ugovorene sume3

Isplata naknade ili ugovorene sume kao funkcija osiguranja Isplata naknade tete odnosno osigurane sume je uslov i svrha postojanja instucije osiguranja i njegova najvanija funkcija Novani fond koji se formira uplatama velikog broja osiguranika prije svega slui da se osiguraniku ili treem licu isplati naknada ili ugovorena svota u novcu povodom dogaaja koji predstavlja osigurani sluaj, na primjer, tete, koja je nastupila na njegovim imovinskim ili neimovinskim dobrima.

Preventivna funkcija osiguranja

Ostvaruje se kroz obaveze drutva za osiguranje da:

1. preduzima mjere za spreavanje i suzbijanje rizika koji ugroavaju osiguranu imovinu i lica 2. odredi marginu solventnosti u pogledu svog ukupnog poslovanja, 3. formira sredstva za obezbjeenje solventnosti kroz stvaranje tehnike rezerve za sve ugovore o osiguranju zakljuene u zemlji i inostranstvu 4. obrazuje Garantni fond koji predstavlja jednu treinu margine solventnosti, a koji ne smije biti manji od propisanog iznosa za pojedine vrste osiguranja

Uslovi funkcionisanja osiguranjaDa bi se formirao fond namjenjen za pokrivanje teta u toku jedne godine potrebno je na naunoj osnovi, uz pomo statistinih podataka i metoda aktuarske matematike, putem zakona velikih brojeva i rauna vjerovatnoe odrediti ukupan iznos novanih sredstava koji u obliku premije treba godinje da ue u tzv.osiguravajui fond koji je dovoljan za pokrivanje teta koje e nastati u toj godini, te formirati neophodne rezerve.

Uz pomo matematiko-statistikih zakonitosti vri se grupisanje, raspodjeljivanje i selekcija rizika . Grupisanje i raspodjela rizika se vri pomou matematiko-statistikih zakonitosti to podrazumjeva da se statistki podaci odnose na odreenu rizinu zajednicu (grupu) koja pokazuje potrebnu disperziju, homogenost i uestalost rizika Zajednica rizika jeste grupa fizikih ili pravnih lica koji ele da podjele rizik koji e nekoga od njih neminovno pogoditi. Teret rizika po pojedinom lanu e biti utoliko manji, koliko broj anova rizine zajednice bude vei. Disperzija rizika podrazumjeva uslov da rizik pogodi to manji broj lanova zajednice kako bi svaki lan snosio samo neznatan dio rizika, jer ako bi rizik pogodio sve ili preteno sve lanove zajednice, svrha osiguranja se nebi mogla ostvariti. Zbog toga su4

neki dogaaji kao na primjer : rat, ekonsmske krize, prirodne katastrofe, po pravilu ne osiguravaju.

Homogenost rizika znai uslov da se u jednu zajednicu rizika grupiu slini rizici (odgovornost, kraa, poar, nezgoda), jer e statistika jedino na taj nain odraziti tanu proporciju izmeu svakog pojedinog rizika i premija koje slue za njegovo pokrie.

Slini (homogeni) rizici se, po pravilu, grupiu na nain koji odgovara podjeli na pojedine vrste osiguranja. (autoodgovornost, nezgoda, auto kasko, poar). Uestalost rizika O uestalosti nekog dogaaja se moe govoriti pod uslovom da se isti odreeni broj puta i u odreenom vremenskom intervalu ostvario u prolosti. Tek na osnovu dogaaja koji su se ostvarili u prolosti, a predstavljaju realizaciju nekog rizika, moe se prosuivati o uestalosti i oekivanoj realizaciji toga rizika u budunosti. Da bi se mogao utvrditi zakon vjerovatnoe ostvarenja nekog rizika, potrebna je odreena uestalost toga rizika. Na primjer, statistiki podaci o broju saobraajnih nezgoda i vrstama posljedica u odreenom periodu, statistiki podaci o vremenskim nepogodoma na osreenom podruju, podaci o mortalitetu stanovnitva, o povredama na radu i sl. Zakon velikih brojeva i raun vjerovatnoe Zakon velikih brojeva, kao osnovica teorije vjerovatnoe, daje mogunost da ustanovimo zakonitost u ponavljanju jedne pojave, da neizvjesnost ili sluajnost pretvorimo u izvjesnost, odnosno zakonitost. Pomou Zakona velikih brojeva drutvo za osiguranje moe da izrauna broj odreenih rizika i da isti stavi u odnos sa osiguravajuim fondom koji treba da oformi za pokrivanje teta u odrenom vremenskom periodu obrauna. Raun vjerovatnoe, pored zakona velikih brojeva predstavlja naunu osnovu tehnike osiguranja, jer se pomou njega odreuju anse realziovanja jednog rizika, odnosno stepen mogunosti nastupanja osiguranog sluaja.

Selekcija rizika podrazumjeva odluku osiguravaa da li e preuzeti odreeni rizik. Naime, na osnovu rezultata naunih metoda utvrivanja zajednice odreenih rizika, osigurava donosi odluku da li e odreeni rizik ili grupu odreenih rizika preuzeti, vodei pri tome rauna o ravnotei prihoda i rashoda osiguravajueg drutva u tom smislu da isuvie veliki rizici ne narue navedenu ravnoteu.

Definicija osiguranja u teoriji i zakonodavstvu5

Osiguranje je odnos koji nastaje na osnovu ugovora ili zakona, u kome jedna strana, osigura, preuzima obavezu da drugoj strani, osiguraniku ili treem licu u iju se korist osiguranje zasniva (korisniku, beneficijaru) nadoknadi tetu kod imovinskog osiguranja, odnosno isplati ili isplauje odreenu sumu novca kod linog osiguranja, u sluaju da nastupi predvien dogaaj (osigurani sluaj) i uz uslov da mu osiguranik uplauje odreene iznose novca u predvienim rokovima (premija osiguranja) Ugovorom osiguranju obavezuje se ugovara osiguranja da plati odreeni iznos organizaciji za osiguranje (osigurava), a organizacija se obavezuje da, ako se desi dogaaj koji predstavlja osigurani sluaj, isplati osiguraniku ili nekom treem licu naknadu, odnosno ugovorenu svotu ili uini neto drugo (l.897 ZOO)

Javno i privatno osiguranjeJavno (socijalno) osiguranje Javno osiguranje je obaveznog i prinudnog karaktera

(na primjer: zdravstveno i penzijsko osiguranje) Nalazi se pod pretenom kontrolom drave Fond za osiguranje se obezbjeuje obaveznim doprinosima koji se prinudno naplauju od obveznika prava iz socijalnog osiguranja spadaju u lina prava i kao takva su neprenosiva i nenasljediva i nezastariva, a osiguranik se ne moe punovano odrei prava iz socijalnog osiguranja

Privatno ili premijsko osiguranje Po pravilu je dobrovoljno, a izuzeztno moe biti i obavezno (na primjer osiguranje od autoodgovornosti) Nastaje zakljuenjem ugovora o osiguranju Drava nema veih ingerencija u poslove osiguranja Prava iz privatnog osiguranja su prenosiva, nasljediva i zastariva6

Razvoj osiguranjaStari vijek

Tragovi osiguranja se mogu nai ve kod starih naroda, u Egiptu, Grkoj i Rimu u obliku zajednica za pokrivanje trokova sahrane (collegia funeratica) iz doprinosa lanova zajednice za sluaj smrti jednog od lanova U pomorskom pravu otoka Rodosa (Lex Rhodia de iactu) postojala je obaveza zajednikog snoenja tete uesnika pomorskog poduhvata nastale usljed bacanja tovara u more Za istoriju osiguranja je znaajna pojava tzv pomorskog zajma

(fenus nauticum) koji je dobijao brodar ili zapovjednik broda za potrebe pomorskog poduhvata. Zajam se ne vraa u sluaju ako brod bude uniten za vrijeme pomorskog poduhvata za koji je zajam dat. Ako se pak pomorski poduhvat uspjeno zavri, zajam se vraa uz kamate i do 60%. Srednji vijek

cehovi i gilde (zanatska staleka udruenja koja su svojim lanovima obezbjeivala naknadu tete) Osiguranje se prvobitno javlja u vidu akcesornog pravnog posla uz pomorski zajam Prvi oblici osiguranja slini dananjem pojavljuju se u Engleskoj u vidu pomorskog osiguranja, a potom i drugih vrsta osiguranja (najee od poara). Isto vai i za druge evropske zemlje (Njemaka, Francuska, Holandija) gdje se sredinom 17 vijeka donose prvi zakoni o osiguranju, a poetkom 18 vijeka formiraju i velika osiguravajua drutva (LLoyd, Fire Office, Hamburger Feurkasse) Tontine osiguranje (Lorenzo Tonti 1630-1635 g) udruenje u kojem svaki njegov lan uplauje izvjesnu sumu novca iz kojih sredstava se formira kapital koji se u odreenom trenutku dijeli na preivjele lanove udruenja (zajednice lanova) i to bilo u obliku rente ili vidu kapitala Tontine nema karakter posla osiguranja jer ne postoji pokrivanje rizika po zakonima statistike, a stvorena zajednica je samo administrator izmeu lanova zajednice koji igraju na sreu.

Osiguranje u jugoslovenskim zemljama Razvoj osiguranja do kraja II svj. Rata7

-

pomorsko osiguranje u Dubrovakoj Republici (osiguravali su se brod,teret i vozarina) cehovsko osiguranje u Sloveniji Na teritoriji Srbije, osiguranje je bilo regulisano Srpskim graanskim zakonikom iz 1844 godine, Zakonom o osiguravajuim drutvima od 1892 godine (odnosio se samo na strana osiguravajua drutva) i Zakonom o akcionarskim drutvima, koji se odnosio na domaa osiguravajua drutva. U Hrvatskoj (osim Dalmacije) je vaio Hrvatsko-ugarski trgovaki zakon iz 1875 godine Dalmacija i Slovenija - Austrijski zakon o ugovoru o osiguranju iz 1917 godine Vojvodina - Maarski Trgovaki zakon iz 1875 godine Crna Gora - Opti imovinski zakonik iz 1898 godine BIH Bosanski Trgovaki zakon iz 1883 godine Drutva za osiguranje su bila u privatnoj svojini, a osiguranjem su se uglavnom bavila strana osiguravjua drutva Vladao je pravni partikularizam

-

Osiguranje u jugoslovenskim zemljama nakon II svjetskog rata ukidanja privatnih osiguravajuih drutava i istovremenog osnivanja Dravnog osiguravajueg zavoda 1945 godine, koji je obavljao sve poslove osiguranja, izuzev socijalnog osiguranja 1961 godine , donoenjem Zakona o osiguravajuim zavodima i zajednicama osiguranja dolazi do decentralizacije sistema upravljanja u poslovima osiguranja i prenoenja nadlenosti na republike Nakon 1974 godine dolazi do dalje decenralizacije, a osiguravjui zavodi se organizuju kao samostalna preduzea na principima radnikog samoupravljanja Zakonom o osnovama sistema osiguranja imovine i lica iz 1976 godine se uvodi sistem ogranienog pokria poetkom devedesetih godina i disolucije bive zajednike drave SFRJ, uoava se tendencija privatizacije u svim sektorima privrede, pa time i u oblasti osiguranja Osiguranje u jugoslovenskim zemljama - nastavak

Osiguranje u Republici Srpskoj Do 2000 godine primjenjuje se Zakon o osnovama sistema osiguranja imovine i lica koji je donijela biva SFRJ8

-

Nakon 2000 godine Republika Srpska donosi vlastite propise iz oblasti osiguranja i po ugkedu na raniji jugoslovenski zakon oblast osiguranja regulie cjelovito Od 2005 godine osiguranje se regulie sa vie razliitih zakona kojima se reguliu statusna i obligaciono-pravna pitanja iz oblasti osiguranja

-

Izvori prava osiguranjaNormativni i interpretativni Normativni izvori su: - zakoni - podzakonski akti, - ugovori, - uslovi osiguranja, - uzanse - Obiaji Mogu biti statusnog i obligacionog karaktera. Interpretativni izvori prava osiguranja -

sudska praksa pravna nauka

Izvori statusnog karaktera

Zakoni o drutvima za osiguranje koji su poetkom 2005 godine usvojeni u oba entiteta ureuju pitanja od znaaja za osnivanje,upravljanje,poslovanje i prestanak drutava za osiguranje

9

Zakon o agenciji za osiguranje u B i H regulie oblast osiguranja u Bosni i Hercegovini na nain da se obezbijedi neophodna koordinacija zakona o osiguranju u oba entiteta Zakon o preduzeima u RS i Zakon o privrednim drutvima u FBiH koji na opti nain reguliu poslovanje privrednih drutava, kao i drugi posebni propisi kao to su Zakon o steajnom postupku, Zakon o raunovodtsvu, Zakn o dev.poslovanju i dr. Podzakonski propisi entitetskih Agencija za osiguranje

Izvori obligacionog karaktera Zakon o obligacionim odnosima (ZOO) koji u l.897-965 sadri odredbe o ugovoru o osiguranju ZOO ne regulie plovidbena osiguranja, obezbjeenje kredita,

posredovanje u osiguranju, reosiguranje, niti obavezna osiguranja

Zakoni o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostalim obaveznim osiguranjima od odgovornosti i Zakoni o posredovanju u osiguranju

Opti i posebni uslovi osiguranja

Po pravnoj prirodi uslovi osiguranja su sastavni dio ugovora o osiguranju koji svoje dejstvo zasnivaju na osnovu saglasnosti ugovornih strana Opti uslovi su pravila kojima se na opti nain, u skladu sa zakonom, utvruje sadraj buduih ugovora o osiguranju

-

-

Posebni uslovi osiguranja predstavljaju konkretne, od drutva za osiguranje prethodno pripremljene odredbe ugovora o osiguranju o kojima ugovorne strane pregovaraju prilikom zakljuenja ugovora. Obiaji su danas dopunski izvor prva osiguranja

10

-

Najvie se primjenjuju u pomorskom i ostalim transposrtnim osiguranjima, pri emu se istie poseban znaaj meunarodnih poslovnih obiaja, koji se prilagoavaju domaim uslovima Uzanse kao trgovaki obiaji (naroito Opte uzanse za promet robom koje je donijela Glavna dravna arbitraa FNRJ 1954 godine) se mogu primjenjivati i u pravu osiguranja pod odreenim uslovima: da za njihovu primjenu postoji jasno izraena volja ugovornih strana da nisu u suprotnosti sa ZOO i da dopunjuju zakonske odredbe

-

-

Sudska praksa i pravna nauka predstavljaju interpretativne izvore prava osiguranja, jer ne stvaraju pravo, ve ga tumae, kroz uoavanje i objanjavanje pravnih pojava

Sistem prava osiguranjaPodjela osiguranja prema mjestu ostvarenja rizika1. kopneno osiguranje, 2. pomorsko osiguranje 3. vazduno osiguranje

4. transportno osiguranje Transportno osiguranje se nadalje dijeli na kopneno, rijeno, pomorsko i vazduno osiguranje Podjela osiguranja prema predmetu osiguranja-

Predmet osiguranja su imovina fizikih i pravnih lica, kao i neimovinska dobra fizikih lica pa otuda ova tradicionalna podjela na osiguranje imovine i osiguranje lica Karakteristike osiguranje imovine : rizik koji se pokriva osiguranjem moe biti realizovan samo na imovini nekog lica, kao to je, na primjer, nastupanje tete na njegovim stvarima ili pak nastanak obaveze da nadoknadi tetu-dug iz odgovornosti

-

- predmet koji je izloen riziku ima materijalnu vrijednost koja se moe izraziti u odreenom broju novanih jedinica-

cilj osiguranja je obaveza naknade tete koja moe nastati kada doe do realizaciji rizika11

prava iz osiguranja mogu imati samo lica koja imaju materijalni interes da se teta ne dogodi Karakteristike osiguranja lica: rizik koji se pokriva osiguranjem moe biti realizovan samo na linosti osiguranika ili osiguranog lica, odnosno nejgovim linim dobrima kao to su: ivot, tjelesni i duhovni integritet, zdravlje ili pak radna sposobnost. Lina dobra o kojima je rije nemaju materijalnu vrijednost vrijednost, pa stoga nisu procjeniva u novcu cilj osiguranja nije naknada tete jer su lina dobra ovjeka jer su lina dobraovjeka neprocjenjiva naknada iz osiguranja kod osiguranja lica ne predstavlja novani ekvivalent nastaloj teti, ve kontraprestaciju (protivinidbu) plaenoj premiji osiguranja i odreuje se potpuno nezavisno od iznosa mogue tete materijalni interes na strani osiguranika nije uslov za ostvarenje prava iz osiguranja

-

-

-

-

Podjela osiguranja prema nainu nastanka ugovora o osiguranju-

U zavisnosti da li ugovor o osiguranju nastaje po samom zakonu ili pak voljom ugovornih strana, osiguranje se djeli na obavezno i dobrovoljno osiguranje Obavezno osiguranje znai da se za odreena lica zakonom ustanovlja obaveza zakljuenja odreenih vrsta ugovora o osiguranju pod prijetnjom odreenih posljedica uvodi se za pokrivanje rizika koji ugroavaju trea lica i rizika koji predstavljaju optu opasnost Obavezno osiguranje karakterie i to da ono nastaje i bez ugovora o osiguranju i u odsustvu istoga, kao na primjer u sluaju kada tree lice, kao pjeak pretrpi tetu od vozila iji vlasnik odnosno korisnik motornog vozila nije zakljuio ugovor o osiguranju od odgovornosti za tete priinjene treim licima (ugovor o osiguranju od autoodgovornosti) ili od vozila iji vlasnik ostane nepoznat

-

-

-

Podjela osiguranja prema nainu podjele rizika - reosiguranje i saosiguranje-

Ugovorom o reosiguranju reosigurava kao jedna ugovorna strana preuzima obavezu da drugoj ugovornoj strani, osiguravau (koji ostaje sam i u cjelini odgovoran za obaveze prema svojim osiguranicima) , plati dio iznosa ili cio iznos koji je ovaj platio ili treba da plati osiguraniku, a osigurava preuzima obavezu da reosiguravau plati odreenu premiju Saosiguranje postoji kada vie osiguravaa na osnovu sporazuma dijele izmeu sebe rizik iste vrste koji se odnosi na isti predmet osiguranja, stim da svaki na sebe uzima12

-

dio osigurane sume ili osigurane vrijednosti , ali tako da ukupan zbir njihovih pokria ne prelazi osiguranu vrijednost Podjela prema nainu organizovanja osiguranja premijsko i uzajamno osiguranje

Premijsko osiguranje je obligacioni odnos u kojem uesnici rizine zajednice obezbjeuju zatitu iz osiguranja putem premija osiguranja koje plaaju drutvu za osiguranje (osiguravau) kao licu koje se u vidu zanimanja bavi djelatnou osiguranja Uzajamno osiguranje (za razliku od premijskog) se sprovodi bez posrednika (lica koje je u vidu zanimanja bavi poslovima osiguranja) i to tako da svi uesnici rizine zajednice putem odreeih uloga (kotizacija) obrazuju jedan fond iz kojeg e se isplaivati naknade ako se desi osigurani sluaj

Podjela prema broju subjekata i objekata - individualna i kolektivna osiguranja-

Individualno osiguranje - osigurava se jedno lice ili pak jedan predmet osiguranja Kolektivno osiguranje - osigurava se vie lica i vie predmeta osiguranja (stvari, lica ili imovina, odgovornost) Na primjer : kolektivno osiguranje radnika od posljedica nesrenog sluaja na poslu i van posla, kolektivno osiguranje uenika, studenata, sportista, lovakig drutava, kolektivno osiguranje ivota, te osiguranje usjeva i plodova, osiguranje stoke Kolektivno osiguranje se javlja i u obliku osiguranja od odgovornosti u sluaju kolektivnog osiguranja lanova profesionalnih udruenja od odgovornosti usljed obavljanja profesije (kolektivna odgovornost advokata, ljekara, notara i dr.)

-

Obavezna literatura: 1. Prof.Dr. Predrag uleji : Pravo osiguranja V izdanje Centar za publikacije Pravnog fakulteta u Beogradu, 2005 g.13

2. Zakon o obligacionim odnosima (Sl.list SFRJ br. 29/78, 39/85, 45/89 i 57/89) (Sl. glasnik Republike Srpske, br. 17/93, 3/96 i 74/04) (Sl. list Republike BiH br. 2/92, 13/93 i 13/94) 3. Zakon o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostalim obaveznim osiguranjima (Sl.glasnik Republike Srpske br.17/05 i 64/06) 4. Zakon o osiguranju o odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti (Sl.novine Federacije BiH br.27/05) 6. Zakon o posredovanju u osiguranju (Sl.glasnik Republike Srpske br.17/05 i 64/06) 7. Zakon o posredovanju u privatnom osiguranju (Sl.novine Federacije BiH br.24/05) 8. Zakon o drutvima za osiguranje (Sl.glasnik Republike Srpske br.17/05,1/06 i 64/06) 9. Zakon o drutvima u privatnom osiguranju (Sl.novine Federacije BiH br.27/05) 10. Zakon o preduzeima (Sl.glasnik Republike Srpske br.24/98 sa kasnijim izmjenama i dopunama)

I. Elementi graansko-pravnog odnosa osiguranja1.Objektivni elementi rizik osigurani sluaj suma osiguranja i premija osiguranja.

2. Subjektivni elementi osigurava

osiguranik (ugovara osiguranja, korisnik osiguranja, osigurano lice) zastupnik osiguranja posrednik osiguranja.

1. Rizik pojam i elementi

14

Rizik je mogunost nastupanja neizvjesnog i od volje zainteresovanog lica nezavisnog dogaaja koji sa aspekta javnog poretka moe biti obuhvaen osiguranjem, a ne sam dogaaj koji predstavlja njegovo ostvarenje. U ZOO, a i u praksi osiguranja, pojam rizika se neopravdano izjednauje sa pojmom osiguranog sluaja. Elementi rizika Mogunost nastupanja dogaaja (realizacije rizika) Da bi se neki rizik realizovao u obliku dogaaja koji predstavlja osigurani sluaj, potrebno je da je takav dogaaj mogu, dakle da uopte moe nastupiti. Tako na primjer, da bi nastala teta na nekoj stvari potrebno je prvenstveno da takva stvar postoji odnosno da uopte moe biti izloena riziku. Ako u trenutku zakljuenja ugovora o osiguranju osigurana stvar vie ne postoji ili

vie ne moe biti izloena riziku, ugovor o osiguranju e biti nitav.

Neizvjesnost dogaaja Mogunost nastupanja dogaaja odnosno realizacije rizika mora biti neizvjesna, jer pokrivanje rizika koji e sigurno, sasvim izvjesno, nastupiti u odreeno vreme znailo bi za osiguranika uklanjanje aleatornosti ugovora i vodilo bi zakljuivanju posla suprotnog javnom poretku i moralu. Objektivna neizvjesnost postoji kada se ne zna da li e se rizik uopte ostvariti (da li e vozilo biti ukradeno, da li e doi do oluje, poara i slino ili se pak zna da e doi do ostvarenja rizika (na primjer: smrti) , ali se ne zna vrijeme kada e se to dogoditi. Objektivna neizvjesnot ne postoji u slijedeim sluajevima pa se u zakonodavnoj i sudskoj praksi ne priznaje vanost zakljuenog ugovora o osiguranju: -kada se rizik realizovao prije zakljuenja ugovora o osiguranju, (na primjer: dolo je do klizanja zemljita kojem je nalazi osigurani graevinski objekat koje je zapoelo prije zakljuenja ugovora, iako teta nije nastala do trenutka zakljuenja ugovora o osiguranju objekta) -kada vie nema mogunosti da se rizik ostvari, -kada se rizik nalazi u ostvarivanju u trenutku zakljuenja ugovora iako teta jo nije nastala,

15

-kada ostvarenje rizika po redovnom roku stvari neposredno predstoji (na primjer: u sluaju visokog vodostaja rijeke i pretee opasnosti od poplave, ugovor o osiguranju usjeva od poplave u takvim okolnostima smatra se nitavim) Subjektivna neizvjesnost ostvarenja rizika tie se subjektivnog odnosa ugovornih strana prema injenici ostvarenja rizika, odnosno saznanja ugovornih strana da je osigurani rizik nastupio ili da je njegovo nastupanje sasvim izvjesno. Ako je neka od ugovornih strana, u trenutku zakljuenja ugovora, znala ili morala znati da se rizik realizovao ili je da je izvjesno da e se realizovati, takav ugovor o osiguranju je nitav.

Nezavisnost dogaaja od volje zainteresovanih lica Osiguravajue pokrie rizika se uvijek iskljuuje ako je dogaaj koji je pokriven osiguranjem prouzrokovan voljom nekog lica zainteresovanog u poslu osiguranja. (Ako je osiguranik namjerno (voljno) prouzrokovao dogaaj koji predstavlja ostvarenje rizika koji je obuhvaen osiguranjem, osigurava nee biti u obavezi da isplati naknadu ili ugovorenu svotu.) Namjera -namjerno realizovanje osiguranog sluaja uvijek povlai iskljuenje obaveze osiguravaa da isplati naknadu tete ili osiguranu sumu i to bilo direktno kada osigurava odbija da u takvom sluaju isplati naknadu osiguraniku ili pak indirektno putem prava osiguravaa da po isplati naknade oteenom licu obrati odgovornom licu (osiguraniku koji je postupao namjerno) sa zahtjevom za regres isplaenog iznosa. Gruba nepanja u osiguranju od odgovornosti je pokrivena osiguranjem (uz izuzetak odgovornosti zbog vonje u pijanom stanju, pod uticajem narkotika, bez vozake dozvole i sl.), to nije sluaj sa ostalim vrstama osiguranja (osiguranje imovine , osiguranje lica.) Uzrona veza Postojanje uzrone veze izmeu radnje zainteresovanog lica i nastanka osiguranog sluaja je uslov za zakljuak da da postoji uticaj volje na ostvarenje rizika. (Tako na primjer, postoji uticaj volje na ostvarenje rizika (nastanak saobraajne nezgode) ako je pijano stanje u kojem se osiguranik nalazio u trenutku nezgode u uzronoj vezi sa nastankom saobraajne nezgode i tete koja je iz nje proistekla). Doputenost rizika Da bi mogao biti predmet pravnog posla osiguranja, dogaaj koji bi mogao nastupiti i posljedice koje proizvodi moraju odgovarati unaprijed utvrenim zahtjevima javnog poretka i morala, to znai da se, na primjer, nee moi osigurati one tetne posljedice koje su rezultat namjerno poinjene tetne radnje, tetne posljedice krijumarenja, zakonom zabranjenjih djelatnosti , krivina odgovornost itd.-

Ogranienje rizika16

Ogranienje znai ugovorno ili zakonsko odreivanje koji rizici mogu biti pokriveni osiguranjem.-

Zakonska ogranienja rizika postoje:

kada zakonodavac propisuje posebne uslove koji se moraju ispuniti da bi rizik mogao biti obuhvaen osiguranjem (pozitivna ogranienja) kada zakonodavac potpuno iskljuuje odreene rizike (negativna ogranienja) kao u sluaju:-

-

. namjernog prouzrokovanja tete (l.920 ZOO) . tete prouzrokovane nedostacima osiguranje stvari (l.930 ZOO) . tete prouzrokovane ratnim operacijama, pobunama i nemirima (l.931 ZOO) . samoubistva osiguranika (l.949 ZOO) . namjernog prouzrokovanja nerenog sluaja (l.950 ZOO) itd.

Ugovorna ogranienja rizika mogu biti : pozitivna kada se ugovorom ili uslovima odreuju obiljeja opasnosti koja se pokriva)-

negativna (kada se odreeni rizici ugovorom jednostavno iskljuuju).

(Tako se, na primjer, ugovorom o osiguranju i uslovima osiguranja blie odreuju neki dogaaji koji predstavljaju mogue rizike, pa se tako odreuje opisno ta se u smislu ugovora smatra poarom, ta se smatra saobraajnom nezgodom , ta se smatra olujnim vjetrom itd. ) 2.-

Osigurani sluaj

Osigurani sluaj je dogaaj koji je unaprijed predvien ugovorom o osiguranju ili zakonom ijim nastupanjem nastaju glavne obaveze za ugovorne strane u ugovoru o osiguranju. Prema ZOO osigurani sluaj je budui, neizvjestan i od iskljuive volje zainteresovanih lica nezavistan dogaaj s obzirom na koji se zakljuuje osiguranje. Osigurani sluaj treba posmatrati i sa aspekta vremena i mjesta njegovog nastanka, kao i sa aspekta da li se rizik realizovao u cjelini djelimino. Osnovni uslov je da se osigurani sluaj dogodi u periodu dok traje osiguravajue pokrie. Zato je vrijeme nastanka osiguranog sluaja odluno obavezu osiguravaa.17

-

-

-

Za njegovu obavezu je bitno kada je teta nastala, a ne vrijeme kada je nastao uzrok tete, niti vrijeme kada je utvrena teta i njena visina.-

Mjesto gdje je nastao osigurani sluaj je relevantno u pravu osiguranja zbog toga to se moe uzeti da je osigurani sluaj nastupio samo ako je nastao na mjestu koje predvieno ugovorom o osiguranju. (Tako, na primjer, prema uslovima o osiguranju imovine od poara sredstva preduzea su osigurana i na mestu obrade, na mjestu prerade, kao i kada se nalaze kod lica kojima su data na opravku , zakup ili poslugu). Nastupanjem osiguranog sluaja rizik moe biti ostvaren u cjelini (kada nastupi potpuna - totalna teta) ili pak samo djelimino (kada nastupi djelimina teta). Ako je nastupanjem osiguranog sluaja osigurani predmet prestao da postoji zbog totalne tete, i sam ugovor o osiguranju prestaje, kao i obaveze koje iz njega proistiu. U sluaju djelimine tete, osiguranje ne prestaje, ali se postavlja da li se osigurana suma umanjuje za iznos isplaene naknade. Prema rjeenjima iz ZOO (l.925 st.6 ) i ustaljenim stavovima sudske prakse, u sluaju djelimine tete ne dolazi do modifikacije osigurane sume. 3. Suma osiguranja

-

-

-

Suma osiguranja je ugovorom ili zakonom odreen novani iznos koji predstavlja gornju granicu obaveze osiguravaa. Kod osiguranja lica suma osiguranja se izjednaava sa naknadaom iz osiguranja koju osigurava isplauje kada nastane osigurani sluaj. Kod ove vrste osiguranja ona je bitan sastojak ugovora ugovora o osiguranju i predstavlja iskljuivo mjerilo obima obaveze osiguravaa. Kod osiguranja stvari osigurana suma nije bitan sastojak ugovora o osiguranju i predstavlja iznos na koji je stvavr odnosno imovinski interes osiguran, ukoliko iz sadrine ugovora o osiguranju ne proistie ta drugo. Osigurana suma kod osiguranja stvari je samo jedan od parametara za izraunavanje naknade iz osiguranja, jer na visinu naknade iz osiguranja utiu i drugi elementi kao to je vrijednost osigurane stvari i visina pretrpljene tete. I kod osiguranja stvari osigurana suma je gornja granica obaveze osiguravaa. Kod osiguranja od odgovornosti, osigurana suma se utvruje na osnovu pretpostavke o teti koja nekom moe biti nanesena. Ona nije bitan, ve sporedan sastojak ugovora o osiguranju (accidentalia negotii). Kod nekih oblika ove vrste osiguranja esto se dogaa da zakonodavac propisuje minimalnu sumu pokria. Takav sluaj je i u naem zakonodavstvu kod obaveznog osiguranja od autodgovornosti.18

4. Premija osiguranja Premija je svota novca koju je osiguranik odnosno ugovara osiguranja duan da plati kao naknadu za izvrenje obaveze osiguravaa iz ugovora o osiguranja. Premija se u teoriji definie kao cijena snoenja rizika ili cijena osiguranja i predstavlja bitan element ugovora o osiguranju, jer je besplatno preuzimanje obaveze snoenja rizika od strane osiguravaa suproptno pojmu osiguranja. Ona se moe plaati odjednom za cijeli period osiguranja (miza premija) ili pak sukcesivno, u odreenim vremenskim intervalima dok traje pravni odnos osiguranja Bruto premiju ine dva osnovna satojka premije i to : neto premija (tehnika, funkcionalna) i reijski dodatak (pogonski, trokovni dodatak). Neto premija ili tehnika premija slui za izvravanje obaveza po osnovu ugovora o osiguranju Reijski dodatak sui za podmirenje trokova osiguravajueg druva. Tehnika premija se dijeli na riziko i tednu premiju. Riziko premija po nazivu i sutini tano odgovara riziku za odreeni vremenski period na koji se odnosi i pokriva sve tete koje nastanu u periodu za koji se plaa, tanije u tekuoj poslovnoj godini. tedna premija je karakteristina za tzv.lina osiguranja i slui izravnavanju rizika. tedna premija se nadalje dijeli na premiju sigurnosti (dodatak za rezervu sigurnosti) i matematiku premiju (dodatak za matematiku rezervu). Matematika premija je opteprihaena kod osiguranja ivota i njena sredstva imaju karakter tednih uloga koji se vode na posebnom raunu. Premija sigurnosti slui za naknadu eventualnih katastrofalnih teta i garant je solventnosti osiguravaa.

5. Subjekti osiguranja Osigurava je ugovorna strana u ugovoru o osiguranju koja preuzima obavezu da isplati odreenu svotu novca ili uini to drugo, ako se dogodi osigurani sluaj. To je po pravilu drutvo za osiguranje osnovano i organizovano u skladu sa zakonom. U smislu Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostalim obaveznim osiguranjima, osiguravem se smatraju i Zatitni fondovi u entitetima.19

Prema vaeim zakonskim propisima statusnog karaktera, drutvo za osiguranje je akcionarsko drutvo registrovano u Republici Srpskoj ili drutvo za uzajamno osiguranje registrovano u Republici Srpskoj, kao i drutvo za osiguranje koje nije iz Republike Srpske, ali obavlja djelatnost u skladu sa odredbama Zakona o drutvima za osiguranje. Osnivanje drutva za osiguranje je usko vezano i za pribavljanje dozvole za rad koju izdaje Agencija za osiguranje Republike Srpske, jer djelatnost neposrednog osiguraja za pokrivanje rizika u Republici Srpskoj moe obavijati samo drutvo za osiguranje koje dobilo dozvolu Agencije. Osnivai drutva za osiguranje mogu biti domaa ili strana fizika ili pravna lica. Oblici drutva za osiguranje su akcionarsko drutvo za osiguranje i drutvo za uzajmno osiguranje.

1.AKCIONARSKO

DRUTVO ZA OSIGURANJE

Na akcionarsko drutvo za osiguranje se primjenjuju opti propisi o privrednim drutvima i to Republici Srpskoj Zakon o preduzeima, a u Federaciji BiH , Zakon o privrednim drutvima. U republici je u toku donoenje novog Zakona o privrednim drutvima. Zakonom se propisuje minimalni osnivaki kapital za pojedine djelatnosti osiguranju koji se kree od 1.000.000 3.000.000,00 KM. Kapital mora biti u potpunosti uplaen u novcu prilikom osnivanja drutva i ne smije poticati iz sredstava kredita koji je odobrilo drutvo u iji kapital se vri uplata, iz sredstava kredita odobrenih od banke u druge namjene, niti iz sredstava iji je povrat garantovalo drutvo za osiguranje u iji kapital se vri uplata. Akcije akcionarskog drutva za osiguranje mogu glasti samo na ime.

Akcionarsko drutvo za osiguranje mora kumulativno odravati: iznos akcionarskog kapitala koji nije manji od minimalno potrebnog osnivakog kapitala marginu solventnosti, garantni fond Akcionarsko drutvo za osiguranje ima svoje organe uprave u skladu sa Zakonom o preduzeima. Ti organi su: Skuptina,20

Upravni odbor, Nadzorni odbor Direktor drutva

2. DRUTVO

ZA UZAJMNO OSIGURANJE

Drutvo za uzajmno osiguranje je privredno drutvo za osiguranje sa pravnim subjektivitetom u kome lanovi drutva zajedniki garantuju da e funkcionisati i dati naknadu ako se desi osigurani sluaj na osnovu naela uzajamnosti i solidarnosti. Osniva se iskljuivo u cilju djelatnosti neposrednog osiguranja, a mogu ga osnovati kako fizika, tako i pravna lica. Drutvo ne smije imati manje od 250 lanova ako je ovlaeno da pokriva samo jednu vrstu rizika, niti manje od 300 lanova ako je ovlaeno da pokriva vie od jedne vrste rizika. lanovi drutva odgovaraju za obaveze drutva ogranieno. U drutvu za uzajamno osiguranje najmanje prihoda od doprinosa drutva mora poticati od lica koja su lanovi drutva. Drutvo ne smije imati godinji obrt koji je vei od 2.000.000 KM. Drutvo za uzajmno osiguranje, po pravilu, ne obavlja poslove osiguranja od odgovornosti vlasnika motornih vozila , brodova i vazduhoplova, osiguranje od opte graanske odgvoornosti, niri poslove osiguranja kredita i garancija. Organi drutva su skuptina, upravni odbor od najmanje 3 lana, nadzorni odbor i direktor.

Zatitni fondU republici Srpskoj i Federaciji BiH se osniva Zatitni fond sa ciljem da pokriva tete koje pretrpe rtve saobraajnih nezgoda koje ne mogu biti nadoknaene sistemom obaveznog osiguranja od autoodgovornosti. Zatitini fond nadoknauje tete na licima iz saobraajnih nezgoda koje su se dogodile na teritoriji RS/FBiH u sluaju da lice odgovorno za tetu ostane nepoznato, kao i tete na licima i stvarima koje potiu od21

vozila iji vlasnik odnosno korisnik nije zakljuio ugovor o osiguranju od autoodgovornosti za tete priinjene treim licima, uz uslov da posjed na vozilom ima lice sa prebivalitem na teritoriji RS/FBiH.

Zatitini fond plaa naknadu tete na licima i tete na imovini kada je protiv drutva za osiguranje registrovanog u RS/FBiH pokrenut postupak posebne likvidacije zbog steaja ili zbog oduzimanja dozvole za rad, zbog neispunjavanja finansijskih obaveza po Zakonu o drutvima za osiguranje i Zakonu o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostalimobaveznim osiguranjima. Vano je napomenuti da se u smislu Zakonu o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostalimobaveznim osiguranjima Zatini fond smatra osiguravaem.

Osiguranik je lice koje zakljuuje ugovor o osiguranju u svoje ime i za svoj raun.

Ako se ugovor o osiguranju zakljuuje za svoj raun, onda je lice koje zakljuuje ugovor sa osiguravaem istovremeno osiguranik, ugovara osiguranja i korisnik osiguranja odnosno pod pojmom osiguranik se podrazumjevaju i ugovara osiguranja i korisnik osiguranja. Ako se ugovor o osiguranju zakljuuje za tu raun (tua dobra i linost su izloeni riziku) , u ugovoru se pojavljuju: ugovara osiguranja kao stipulant, osigurava kao promitent, a tree lice kao korisnik osiguranja - beneficijar. Nazive ugovara osiguranja i korisnik osiguranja treba koristiti samo u sluaju ako se radi o ugovoru o osiguranju za tu raun, odnosno u korist treeg Korisnik osiguranja je lice koje je razliito od osiguranika i koje se pojavljuje kao

beneficijar kod ugovora o osiguranju u korist treeg, a naroito kod ugovora o osiguranju za tu raun i ugovora o osiguranju za koga se tie. Osnovna razlika izmeu osiguranika i korisnika osiguranja je u tome to je osiguranik ugovorna strana u ugovoru o osiguranju, a korisnik osiguranja to nije. Korisnik osiguranja je van ugovora o osiguranju u trenutku njegovog zakljuenja, a moe se u toj ulozi pojaviti kako kod linih tako i kod imovinskih osiguranja. Osigurano lice je ono u ijem ivotu treba da nastupi osiguranjem predvien dogaaj kao to je smrt, bolest, invalidnost. To je lice od ije smrti, bolesti, inavlidnosti zavisi isplata osigurane sume odnosno naknade iz osiguranja. Posrednici i zastupnici u osiguranju

Posredovanje u osiguranju obavljaju brokeri u osiguranju i zastupnici u osiguranju registrovani u posebnom registru koji vodi Agencija za nadzor osiguranja Republike Srpske.22

Broker u osiguranju je pravno ili fiziko lice koje samostalno obavlja djelatnost sa iskljuivim zadatakom da u ime osiguranika i reosiguranika, radi osiguranja ili reosiguranja rizika, povee lica koja trae osiguranje ili reosiguranje i drutva za osiguranje ili reosiguranje i da , kada je potrebno pomogne u pripremi i izvravanju tih ugovora, naroito u sluaju podnoenja zahtjeva za naknadu. Zastupnik (agent) u osiguranju obavlja poslove u ime i za raun drutva za

osiguranje. To je fiziko ili pravno lice (drutvo) koje je osigurava ovlastio da zakljuuje sve ili samo neke vrste ugovora o osiguranju.

Agencija za nadzor osiguranja Agencija za nadzor osiguranja je samostalna i neprofitna organizacija sa svojstvom pravnog lica osnovana sa ciljem zatite lica koja imaju pravo na osiguravajue pokrie i naknadu iz osiguranja, kao i dobrobita industrije osiguranja. Agencija ima regulatornu i nadzornu funkciju. Regulatorni ciljevi Agencije su: 1. nadzor nad primjenom zakona i podzakonskih akata iz oblasti osiguranja i drugih propisa, 2. regulisanje rada drutava za osiguranje i posrednika u osiguranju,3. stvaranje povjerenja trita u poslove osiguranja,

4. spreavanje finasijskog kriminala kroz zabranu obavljanja poslova osiguranja koji su u suprotnosti sa zakonom,5. edukacija o koristima i rizicima koji su povezani sa razliitim vrstama neivotnog i

ivotnog osiguranja, pruanje informacija i savjeta, 6. savjetovanje i zatita potroaa u skladu sa prirodom ukljuenih rizika i stepenom iskustva i strunou potroaa Agencija je ovlaena i da vri kontrolu djelatnosti i poslovanja drutava za osiguranje preko strunih lica iz reda pravnika, revizora i aktuara. Organi upravljanja Agencije su Upravni odbor i Direktor.

23

1. Ugovor o osiguranju Ugovorom osiguranju se obavezuje ugovara osiguranja da plati odreeni iznos drutvu za osiguranje (osiguravau), a osigurava se obavezuje da, ako se desi dogaaj koji predstavlja osigurani sluaj, isplati osiguraniku ili nekom treem licu naknadu, odnosno ugovorenu svotu ili uini neto drugo. Dakle, u ugovoru o osiguranju postoje dvije ugovorne strane i to : osigurava koji ima

obavezu da drugoj strani u tom pravnom odnosu-osiguraniku ili treem licu kao korisniku, ako se u blioj ili daljoj budunosti, desi dogaaj koji predstavlja osigurani sluaj, isplati naknadu (tete) - u sluaju imovinskog osiguranja (osiguranje imovine i osiguranje od odgovornosti), odnosno, odreenu sumu novca - u sluaju osiguranja lica (osiguranje ivota, osiguranje od posljedica nesretnog sluaja) i ugovara osiguranja, koji ima obavezu da plati odreeni iznos novca organizaciji (drutvu) za osiguranje, koji se zove premija osiguranja.

2.

Odnos ugovora o osiguranju i drugih slinih pravnih poslova

2.1. Ugovor o osiguranju i ugovor o igri na sreu Neizvjesnost nastupanja nekog dogaaja je okolnost koja je zajednika kod ugovora o osiguranju i ugovora o igri na sreu. (kocka, opklada i sl.) Meutim , osiguranje se razlikuje od igara na sreu po cilju, jer cilj osiguranja je obezbjeenje zatite od rizika, dok je cilj igre na sreu da se nastupanjem nekog neoekivanog dogaaja ostvari dobit. 2.2. Ugovor o osiguranju i ugovor o tednji Zajedniki element osiguranja i tednje je obezbjeenje izvjesne ekonomske potrebe koja moe nastupiti u budunosti. Kod osiguranja to moe biti, na primjer potreba da24

se oteena stvar popravi, odnosno da se uspostavi ona imovinska sutuacija u kojoj se oteeni osiguranik nalazio prije nastupanja tete, a kod tednje da se odreena imovinska situacija obezbjedi odnosno odrava. Sredstva koja se nalaze na tednji su vlasnitvo tedie i on moe, po pravilu, uvijek zatraiti njihovu isplatu od banke a potom ih upotrijebiti po svom nahoenju. Kod osiguranja, a posebno onih imovinskih, pravo na isplatu novanih sredstava

(naknade iz osiguranja) nastaje tek kada i ako se dogodi osigurani sluaj. 2.3. Ugovor o osiguranju i ugovor o jemstvu Jemstvo podrazumjeva postojanje obaveze glavnog dunika, to znai da je obaveza jemca zavisna, akcesorna, od obaveze glavnog dunika i da e nastupiti samo ako glavni dunik ne ispuni svoju obavezu. Meutim, kod ugovora o osiguranju, obaveza osiguravaa nije akcesornai i ne zavisi

od ispunjenja neke druge obaveze, ve od nastupanja osiguranog sluaja. Prema tome, za razliku od obaveze jemca, obaveza osiguravaa nije tua obaveza za koju on garantuje da e je ispuniti, ve njegova vlastita i samostalna obaveza koja nastupa ako se ostvari dogaaj koji predstavlja osigurani sluaj. 2.4. Ugovor o osiguranju i ugovor o doivotnoj renti - U sluaju osiguranja lica, naknada iz osiguranja se, prema ugovoru, moe isplaivati i u vidu rente (osiguranje rente). - Kod ugovora o doivotnoj renti, davalac rente se obavezuje da e primaocu rente isplaivati odreeni iznos novca u vidu rente i to u odreenim vremenskim intervalima. - Meutim, kod od ugovora o osiguranju osiguranik isplauje osiguravau premiju u novcu kao naknadu za pruanje osiguravajueg pokria, a kod ugovora o doivotnoj renti, primalac izdravanja, moe plaati davaocu izdraavanja naknadu bilo u novcu ili mu prenijeti u svojinu odreene stvari. - Davalac izdravanja, takoe moe rentu isplaivati bilo u novcu ili pak u stvarima. 2.5. Ugovor o osiguranju i ugovori o djelu i nalogu Osnovna razlika izmeu ugovora o djelu i ugovora o nalogu, s jedne strane i ugovora o osiguranju, s druge strane, je to se ugovorom o djelu i ugovorom o nalogu ugovara izvravanje odreenih faktikih radnji (fizikog ili intelektualnog rada) ili pak obavljanje odreenih pravnih radnji, dok se ugovorom o osiguranju ugovara pruanje odreene usluge u vidu osiguravajueg pokria. Osim toga, ugovori o djelu ili nalogu ne sadre izraen element aleatornosti, to je

karakteristika ugovora o osiguranju.25

3. Karakteristike ugovora o osiguranju Ugovor o osiguranju je dvostrano obavezan ugovor - Ugovorom o osiguranju nastaju obaveze za obje ugovorne strane. - Obaveza jedne strane ini osnov obaveze druge strane, to znai da su obaveze ugovornih strana uzajamno vezane - Neispunjenje obaveze jedne strane, daje pravo drugoj strani da istakne prigovor neispunjenja (exeptio non adimpleti contractus); jedna strana u ugovoru ne moe traiti ispunjenje obaveze od druge strane samo ako i sama nije ispunila svoju obavezu. Ugovor o osiguranju je aleatoran ugovor Aleatornost ugovora o osiguranju znai da u trenutku zakljuenja ugovora nije poznata visina i uzajamni odnos prestacija ugovornih strana, jer od nastupanja nekog neizvjesnog dogaaja zavisi da li e i u kojoj mjeri neka od ugovornih strana neto dobiti ili pak izgubiti. Prema ZOO ugovor o osiguranju je formalan pravni posao.

-

l.901 st.1 ZOO : Ugovor o osiguranju je zakljuen kad ugovarai potpiu polisu osiguranja ili list pokria.

Ipak, pravilo ZOO da je ugovor zakljuen kada ugovarai potpiu polisu osiguranja ili list pokria, nije apsolutnog karaktera je od njega postoje znaajna odstupanja i to: - odstupanja predviena zakonom, - odstupanja u korist osiguranika i - odstupanja primjenom pravila o konvalidaciji ugovora kojima nedostaje forma

26

Zakonom predvieni sluajevi odstupanja od pismene forme ugovor a o

osiguranju ako je osiguravau uinjena pismena ponuda za zakljuenje ugovora sa svim potrebnim elementima, a on je u roku od 8 dana ne odbije, smatrae se da je prihvatio ponudu i da je ugovor o osiguranju zakljuen. (l.901 st.2 i 3 ZOO) osim toga zakon dozvoljava i mogunost da osigurava uslovima osiguranja predvidi sluajeve u kojima ugovor o osiguranju nastaje samim plaanjem premije. (Vidi l.903 ZOO)

Odstupanja od pismene forme u interesu osiguranika (l.902 st.2 ZOO)

Odstupanje u interesu osiguranika postoji u situaciji kada osiguranik treba da

blagovremeno i brzo, zakljuenjem ugovora o osiguranju, dobije osiguravajue pokrie odnosno osigura robu, obzirom da nema vremena da odlazi kod osiguravaa radi potpisa polise, ve ponudu za zakljuenje ugovora alje telegramom, e-mailom, telefaksom i sl. Odstupanja od pismene forme primjenom pravila o konvalidaciji ugovora kojima nedostaje forma To e biti sluaj, kada je ugovor o osiguranju, koji je trebao biti sainjen u pismenoj

formi, izvren u cjelini od strane ugovornih strana, pa se stoga smatra punovanim, iako nema propisanu pismenu formu, s izuzetkom samo onih situacija kada iz cilja zbog koga je forma propisana oigledno proizilazi to drugo. Obzirom da se princip formalnosti ugovora o osiguranju uveden u ZOO ne odnosi na one oblasti koje ZOO ne regulie, to znai da se princip konsenzualnosti ugovora o osigranju ne dovodi u pitanje u plovidbenom osiguranju, reosiguranju i osiguranju potraivanja. Ugovor o osiguranju je ugovor po pristupu

- Ugovara osiguranja, odnosno osiguranik, kao slabija strana u ugovoru o osiguranju nema mogunosti da utie na sadrinu ugovora o osiguranju, a posebno onih odredaba koje su ve stipulirane u unapred pripremljenim uslovima osiguravaa, nego mu ne preostaje nita drugo nego da ih prihvati, odnosno istima pristupi, zbog ega se ugovori o osiguranuju i smatraju ugovorima po pristupu ili adhezionim ugovorima. - Inae, zakonodavac propisuje pravila da se uslovi smatraju sastavnim dijelom ugovora o osiguranju, da se isti zbog neravnopravnog odnosa ugovornih strana, gotovo po pravilu tumae u korist slabije ugovorne strane, odnosno osiguranika, a na tetu osiguravaa kao27

strane koja je uslove kao dio ugovora o osiguranju unaprijed sastavila i pripremila. Takoe postoji i opta pretpostavka da opti uslovi mogu imati dejstvo samo ako su bili poznati ugovornoj strani koja im pristupa. Ugovor o osiguranju je ugovor sa trajnim (sukcesivnim) izvrenjem obaveza

- izvrenje ugovornih obaveza se protee na dui vremenski period, - u sluaju raskida ugovora o osiguranju, pravna dejstva raskida se ne prostiru retroaktivno, ve vae samo za budunost, slijedom ega osigurava, po pravilu zadrava plaene premije do trenutka raskida ugovora tj. za period dok je trajalo osiguravajue pokrie; - ugovori o osiguranju koji su zakljueni na odreeno vrijeme mogu se i preutno obnavljati; - promjenjene okolnosti, a posebno okolnost pogoranja rizika su od uticaja na dalju sudbinu ugovora. Ugovor o osiguranju je ugovor meusobnog povjerenja - Meusobno povjerenje ugovornih strana (uberrimea fidei) podrazumjeva lojalno ponaanje meu stranama ugovornicama prilikom ispunjenja meusobnih obaveza, - Uberrimea fidei zahtjeva od obje ugovorne strane potovanje naela savjesnosti i potenja u ugovornom odnosu. (l.12 ZOO) - Od osiguranika se se trai da na vrijeme prijavi osiguravau nastupanje osiguranog sluaja kao i sve okonosti poslije njegovog nastupanja koje su od znaaja za izvrenje obaveze osiguravaa, a od osiguravaa se zahtjeva ekspeditivnost u procjeni i isplati naknade iz osiguranja. Ugovor o osiguranju kao ugovor robnog prometa i kao ugovor graanskog prava - ako se ugovor o osiguranju zakljuuje sa licem koje je subjekt privrednog prava, takav ugovor o osiguranju je ujedno i ugovor robnog prometa u smislu Optih uzansi za promet robom, odnosno ugovor u privredi, u smislu Zakona o obligacionim odnosima koji pod ugovorima u privredi smatra i ugovore novanog prometa u privredi. - ako se ugovor o osiguranju zakljuuje sa licima koji nisu subjekti privrednog prava, onda je takav ugovor o osiguranju, ugovor graanskog prava. Poslovi osiguranja se i po ZOO i po Optim uzansama smatraju poslovima prometa robe. - razlikovanje ima znaaj i za razgranienje stvarne nadlenosti privrednih i graanskih sudova.

4.

Predmet ugovora o osiguranju

Predmet ugovora o osiguranju je ono to predstavlja predmet obaveza osiguravaa i

osiguranika, a to su premija osiguranja i naknada iz osiguranja ili pak druga inidba osiguravaa ukoliko je ona bitan uslov posla po prirodi ili volji stranaka. Predmet ugovora je bitan element ugovora o osiguranju.28

Kao i za druge ugovore graanskog prava, za predmet ugovora o osiguranju se zahtjeva da je odreen, dozvoljen i mogu. Pojam predmeta ugovora o osiguranju treba razlikovati od pojma predmeta osiguranja. Naime, u praksi osiguranja se esto govori da je predmet osiguranja osigurana stvar ili osigurano lice. Meutim ovdje nije rije o predmetu obaveza ugovornih strana, ve o predmetu na kome se moe realizovati rizik.

5.

Zakljuenje ugovora o osiguranju

Zakljuenje ugovora o osiguranju je normirano : - optim propisima o zakljuenju ugovora sadranim u odredbama l.26-45 ZOO (izjava volje, pregovori, vrijeme i mejsto zakljuenja ugovora, ponuda , trenutak zakljuenja ugovora) , - posebnim pravilima sadranim u l.901 ZOO kojima se normiraju pitanja ponude za zakljuenje ugovora o osiguranju koju je ugovara osiguranju uinio osiguravau, - Rije je o pravilima kojima se ureeuje oblik ponude za zakljuenje ugovora o osiguranju, vrijeme za koje ponuda vezuje ponuenog, prihvat ponude utanjem i trenutak zakljuenja ugovora ukoliko je rije o prihvatu ponode utanjem. Neka pitanja se ureuju optim uslovima osiguravaa i Uzansama. 5.1. Ponuda za zakljuenje ugovora o osiguranju Ponuda je jasna i konkretna izjava volje, koju, po pravilu, ini osiguranik osiguravau. Mora da bude potpuna i da sadri sve bitne elemente budueg ugovora o osiguranju: ugovorne strane, premiju osiguranja, rizik koji se pokriva osiguranjem, lica ili stvari koje su izloene riziku, vrijednost osigurane stvari i interes (kod osiguranja stvari) i osiguranu sumu (kod osiguranja lica). Uslovi osiguravaa ne smatraju se ponudom, ve se mogu smatrati samo pozivom da se uini ponuda. 5.1.1. Forma ponude Ponuda, kao izjava volje, moe se uiniti svim nainima na koji se moe ispoljiti, a u osiguranju, ponuda se, po pravilu ini usmeno ili pismeno. Od ovog pravila ima odstupanja u sluajevima koji su kada zakon izriito zahtjeva da ugovor o osiguranju bude zakljuen u posebnoj formi. Takav sluaj imamo u odredbi l.901 ZOO: - kada se ponuda ini osiguravau, ona vezuje ponudioca za odreeno vrijeme jedino ako je uinjena u pismenoj formi i ima dejstvo na momenat zakljuenja ugovora i dejstvo u pogledu prihvatanja od osiguravaa, jedino ako je uinjena u pismenoj formi.29

U poslovima osiguranja je uobiajeno da se ugovori o osiguranju zakljuuju putem

ponuda sainjenim na posebnom pismenom obrascu osiguravaa koji sadri pitanja od znaaja za procjenu rizika i na koja osiguranik treba da odgovori. 5.1.2. Dejstvo ponude Ponuda proizvodi za ponudioca pravna dejstva i prije nego to je prihvaena tako to se: - ponudilac obavezuje da svoju ponudu odri i zakljui ugovor pod ponuenim uslovima, - ponuda ne moe opozvati do odreenog vremena. Ako se ponuda ini izmeu prisutnih lica ona treba da bude prihvaena bez odlaganja, inae se smatra odbijenom, s izuzetkom situacije ako iz okolnosti proistie da je ponuenom pripada izvjestan rok za razmiljanje . - Ako je prilikom injenja ponude, ponudilac ostavio rok, ponueni se o istoj mora izjasniti u tom roku. - Ako se ponuda ini izmeu odsutnih lica, a nije odreen rok za prihvatanje, ona vezuje ponudioca samo za onoliko vremena koliko je po redovnom toku stvari potrebno da ponuda stigne ponuenom, da je ovaj razmotri, o njoj odlui i da odgovor o prihvatanju stigne ponudiocu. - Pismena ponuda uinjena osiguravau za zakljuenje ugovora o osiguranju vezuje ponudioca, ako on nije odredio dui rok, za vrijeme od osma dana od dana kada je ponuda prispela osiguravau, a ako je potreban lekarski pregled, onda za vreme od trideset dana. (l.901 st.2 ZOO) - Ponuda se moe opozvati ako izjava o opozivu stigne ponuenom prije ponude ili u isto vrijeme kad i ponuda. 5.2. Prihvat ponude Izjava o prihvatanju ponude proizvodi pravno dejstvo pod slijedeim uslovima: - da je izjava o prihvatanju ponude uinjena od ovlatenog lica, - da je izjava o prihvatanju ponude u svemu saglasna sa ponudom, - da je izjava o prihvatanju ponude blagovremena, - da je izjavom o prihvatanju ponude izraena namjera da se ugovor o osiguranju zakljui Izjava o prihvatanju ponude se mora dati u roku za izjanjenje koji je ostavio ponudilac, ili odmah (ako rok nije ostavljen, a stranke su prisutne),odnosno u istom roku u kojem je ponudilac vezan ponudom. Ako je izjava o prihvatu uinjena sa zakanjenjem, onda se ona smatra kao nova ponuda koja je uinjena od strane ponuenog. Prihvat ponude se, po pravilu, ini u slobodnoj formi, mada stranke mogu ugovoriti i odreenu formu. Prihvat ponude se moe manifestovati neposredno - izjavom, ili posredno konkludentnom radnjom. (na pr. slanjem preporuenog pisma ponudiocu, predajom polise osiguranja osiguraniku, plaanjem premije osiguranja, kao i svakom drugom radnjom prihvaenom u praksi osiguranja).

30

Ako se zakonom zahtjeva posebna forma za zakljuenje ugovora o osiguranju, kao to

je pismena forma u sluaju iz l.901 ZOO, onda i prihvatanje ponude mora biti u propisanoj (pismenoj) formi. utanje ponuenog, u pravilu, ne znai prihvatanje ponude, mada postoje izuzeci koji se ba zbog toga trebaju usko tumaiti. utanje ponuenog, naime, moe znaiti prihvatanje ponude u sluajevima kada se radi o ugovornim stranama koje su u stalnim i viegodinjim poslovnim odnosima iz osiguranja, kada se radi o nastavljanju sa izvrenjem ugovora po isteku vremena za koji je on vaio. Ova se pravila, u poslovima osiguranja, uglavnom odnose na osiguravaa, tako da njegovo utanje o ponudi, u navedenim situacijama i pod iznesenim uslovima, znai prihvatanje ponude. Kada se osiguranik nalazi u ulozi ponuenog, ova pravila ne vae, pa se stoga nee smatrati da njegovo utanje , znai prihvatanje ponude uinjene od strane osiguravaa. 5.3. Kada se smatra da je ugovor o osiguranju zakljuen ? Ako se radi o zakljuenja ugovora izmeu odsutnih ugovornih strana: ugovor je zakljuen onog asa kada ponudilac primi izjavu ponuenog da prihvata ponudu. Ako se ugovor o osiguranju zakljuuje na formalan nain, ugovor se smatra zakljuenim u trenutku potpisivanja polise osiguranja ili lista pokria od strane osiguranika. Ako se ugovor zakljuuje utanjem osiguravaa (kada se njegovo ne odgovaranje na ponudu smatra prihvatom ponude), ugovor se smatra zakljuenim u trenutku kada je ponuda prispjela osiguravau. Ako je to propisano Uslovima osiguravaa, ugovor nastaje samim plaanjem premije. U sluaju ugovora o obaveznom osiguranju, ali i u drugim sluajevima kada je to u interesu osiguranika, prema teoriji izjave , ugovor o osiguranju se smatra zakljuenim u trenutku kada osigurava primi uredno podnesenu prijavu za osiguranje.

6. Polisa osiguranja6.1. Pojam i znaaj polise Rije polisa potie od latinske rijei policeri koja u prevodu na na jezik znai obeavati. Polisom osigurava (kao promitent) obeava da e ispuniti svoju obavezu. To je isprava koja se sainjava u odreenoj formi prilikom zakljuenja ugovora ili neposredno poslije toga, a sadri sve bitne elemente ugovora o osiguranju. Polisa osiguranja je : - dokaz da je zakljuen ugovor o osiguranju jer predstavlja dokumenat koji redovno prati ugovor o osiguranju bez obzira da li je navedeni ugovor o osiguranju, prema propisima, formalan ili pak konsesualan. - legitimacija osiguranika, jer se prezentiranjem polise osiguranik se legitimie pred osiguravaem kao nosilac prava iz osiguranja. U osiguranju uglavnom vai pretpostavka da je imalac polise ujedno i osiguranik. - forma ugovora o osiguranju, ako je forma bitan element ugovora o osiguranju (forma ad solmentitatem)31

isprava o dugu, hartija od vrijednosti Po pravilu, polisa osiguranja se izdaje na unaprijed pripremljenom obrascu.-

6.2. Sadraj polise Polisa mora da sadri : - ugovorne strane - predmet osiguranja (osigurana stvar ili osigurano lice) - rizik koji je obuhvaen osiguranjem, - vrijeme koliko osiguranje traje i period pokria, - sumu osiguranja ili naznaku da je osiguranje neogranieno, - premiju ili doprinos - datum izdavanja - potpise ugovornih strana Ako se radi o polisi za osiguranje ivota, ona pored navedenih sastojaka obavezno

-

sadri: ime i prezime lica na iji se ivot osiguranje odnosi, datum roenja lica na iji se ivot osiguranje odnosi dogaaj ili rok od koga zavisi nastanak prava da se trai isplata osigurane sume.

6.3 Vrste polisa osiguranja Pomorske ili kopnene polise Razlikovanje se vri prema vrsti osiguranja u kojoj se pojavljuju i nose obiljeja rizika prema mjestu gdje se on moe realizovati. Individualne i kolektivne polise Podjela se vri prema krugu lica koji se osigurava. Individualna polisa se odnosi na jedno lice kao osiguranika, a kolektivna na vie lica, kao osiguranika. Kolektivna polisa u praksi sadri i poseban spisak u koji se unose imena osiguranih lica, ukoliko je rije o osiguranju sa naznaenjem imena osiguranika. Ako se radi o kolektivnom osiguranju bez naznaenja imena osiguranih lica, onda su osiguranjem obuhvaena sva lica koja su po slubenoj evidenciji lanovi neke organizacije, radnici nekog preduzea. Pojedinane i generalne polise - Karakteristine su za transportno osiguranje. Pojedinanom polisom je osigurana jedna odreena stvar ili odreena poiljka robe u tano odreenom prevoznom sredstvu i na odreenoj relaciji. Generalnom (optom) polisom je osigurana sva roba u prevozu odreenog osiguranika. Flotantna ili otpisna polisa je polisa koja se izdaje na ukupnu vrijednost svih poiljki, a zatim se poslije otpremanja svake pojedine poiljke, sukcesivno, otpisuje32

njena vrijednost od iznosa polise sve dok se potpuno ne iscrpi i tada se gasi. Koristi se kod isporuka veih koliina robe koja je rasporeena na dui vremenski period. Specificirana polisa je ona kod koje je obaveza osiguravaa ograniena na iznos pojedine vrste robe u okviru globalne opsigurane sume. Blanket polisa je ona kojom su obuhvaene razne vrste robe tako da osigurava jami za svaku od njih u uokviru ukupne osigurane sume koja je odreena u polisi. Valutirane (taksirane polise) su one polise kod kojih je tano odreenao sigurana suma, a nevalutirane (otvorene) su one kod kojih je samo odreen nain na koji se osigurana suma moe odrediti. Kargo polisa se odnosi na robu koja se osigurava, a kasko polisa se odnosi na prevozno sredstvo koje se osigurava. 6.4. Pravna priroda polise osiguranja Polisa kao dokaz postojanja ugovora o osiguranju Pored toga to je dokaz o postojanju ugovora o osiguranju, polisa osiguranja moe predstavljati i dokaz o izvrenoj obavezi , kao na primjer, u sluaju kada je na njoj konstatovano da je premija plaena. U naem pravnom sistemu polisa osiguranja ne predstavlja dokaznu formu ugovora o osiguranju (forma ad probationem) , jer se postojanje ugovora o osiguranju moe dokazivati i drugim dokaznim sredstvima kao to su svjedoci, isprave i sl. Polisa kao forma ugovora o osiguranju U obliku forme ugovora o osiguranju (pismena forma ili forma ad solemnitatem), polisa se moe pojaviti kada je to propisano zakonom ili kada je ugovoreno. Uslov pismene forme ugovora o osiguranja je ispunjen kada stranke potpiu polisu ili list pokria. Polisa kao isprava o dugu Ako je ugovoreno da e osigurava isplatiti naknadu samo uz predaju polise, onda je polisa tzv. kvalifikovana isprava o dugu i ima znaaj za obje ugovorne strane, a prvenstveno za osiguravaa koji nakon predoenja i predaje polise lake provjerava tanost odtetnog zahtjeva i isplauje naknadu. Polisa kao sredstvo legitimacije Ako je u polisi navedena legitimaciona klauzula, polisa dobija svojstvo kvalifikovanog legitimacionog papira. U ovom sluaju polisa glasi na ime (poznat je povjerilac), ali sadri i odredbu da se dug iz polise moe isplatiti i svakom drugom licu imaocu takve isprave. U naem pravu, polisa kao legitimaciona isprava se pojavljuje naroito u sluaju kada se unaprijed ne zna ko e biti korisnik osiguranja, tj.kod tzv. osiguranja za raun koga se tie. Polisa kao hartija od vrijednosti Prema sporazumu ugovornih strana, polisa moe glasiti na odreeno lice, po naredbi ili na donosioca. Polisa na donosioca se najee javlja u pomorskom osiguranju i predstavlja prezentacioni legitimacioni papir. Osigurava je ovlaten da ispituje legitimaciju donosioca polise, ali se moe osloboditi obaveze ako isplatu izvri donosiocu koji nije ovlaten, osim u sluaju ako je postupao zlonamjerno ili sa grubom nepanjom.33

Polisa se moe prenijeti na drugog ali samo u pogledu potraivanja naknade iz osiguranja nastalog poslije osiguranog sluaju, a ne i u pogledu zajhtjeva za cjelokupnu obavezu snoenja rizika od strane osiguravaa. U osiguranju ivota, polisa ne moe glasiti na donosioca, ve samo na ime i po naredbi. Polisa po naredbi se javlja u transportnom osiguranju (kopnenom i pomorskom) i prenosi se indosamentom.

7. List pokria List pokria je isprava koja se izdaje u sluajevima kada jo uvijek nema

dovoljno elemenata da se saini polisa osiguranja, a koja e kasnije biti zamjenjena polisom. Naroito se koristi kod transportnih osiguranja, pomorskog osiguranja kao tzv.slip. List pokria je isprava koja privremeno zamjenjuje polisu osiguranja i sadri bitne sastojke ugovora o osiguranju. List pokria moe predstavljati definitivnu potvrdu da je zakljuen ugovor o osiguranju, tako da osiguranje djeluje od izdavanja lista pokria, a ne od izdavanja polise, bez obzira na injenicu to e list pokria kao privremena isprava o osiguranju kasnije biti zamjenjena polisom osiguranja. Meutim, postoje i situacije kada list pokria samo konstatuje privremeni sporazum izmeu ugovornih strana sa ogranienim dejstvom i to najee izmeu osiguranika i zastupnika osiguravaa, dok ne stigne konani odgovor o prihvatanju ponude, kada polisa zamjenjuje list pokria.

8 . Vrste osiguranja s obzirom na vreme trajanja Povratno osiguranje Ugovor o osiguranju se uobiajeno zakljuuje sa dejstvom za budunost, dakle s obzirom na zatitu od rizika ije ostvarenje tek predstoji. Meutim ugovorne strane se mogu sporazumjeti da osiguranje djeluje i retroaktivno, dakle za period koji prethodio zakljuenju ugovora. U tom sluaju se radi o povratnom osiguranju. Kod povratnog osiguranja rizik se moda ve ostvario ili je prestala mogunost njegovog ostvarivanja, ali ugovorne strane o tome nemaju saznanje, za njih rizik postoji samo u njihovim mislima, on je za njih zamiljen odnosno putativan. Krakorono , viegodinje i dugorono osiguranje34

Kratkorono osiguranje postoji ako je ugovor o osiguranju zakljuen sa rokom trajanja

od jedne godine dana ili krae. Kratkorono osiguranje je poznato u transportnom osiguranju (osiguranje se odnosi samo na vrijeme odreenog putovanja, za vrijeme zadravanja robe na putu, u carinskom skladitu. Kratkorono osiguranje je poznato je i kod osiguranja stvari na sajmovima i traje za vrijeme odravanja sajma ili izlobe. Viegodinje osiguranje se zakljuuje za vrijeme od preko jedne godine dana ili vie godina. Viegodinji ugovori su uobiajeni kod osiguranja ivota. Dugorono osiguranje je osiguranje sa neodreenim rokom trajanja kod kojeg se odreuje samo dan poetka osiguranja i nastavlja se iz godine u godinu.

9.

Poetak dejstva ugovora o osiguranju

U osiguranju se poetak dejstva ugovora o osiguranju po pravilu razlikuje od trenutka zakljuenja ugovora. Formalni poetak osiguranja je momenat zakljuenja ugovora o osiguranju. Materijalni poetak osiguranja je trenutak kada poinje dejstvo ugovora o osiguranju, odnosno trenutak od kada poinje obaveza osiguravaa da pokriva rizik. Tehniki poetak osiguranja je trenutka kada poinje obaveze osiguranika da plaa premiju osiguranja. Ako drugaije nije odreeno, ugovor o osiguranju poinje da proizvodi svoje dejstvo poev od dvadesetetvrtog asa dana koji je u polisi oznaen kao dan poetka trajanja osiguranja, pa sve do svretka poslednjeg dana roka za koji je osiguranje ugovoreno (l.922 st.1 ZOO) 9.1. Uslovljavanje poetka dejstva osiguranja plaanjem premije U ugovorima o osiguranju i u optim i posebnim uslovima osiguravaa poetak dejstva ugovora o osiguranju se esto uslovljava nekom radnjom osiguranika i to po pravilu plaanjem premije u cjelini ili djelimino. Poetak dejstva se u uslovima osiguravaa najee uslovljava plaanjem prve premije. Plaanje premije se tako postavlja kao odloan uslov za nastupanje dejstva ve zakljuenog ugovora o osiguranju. Prema pravilu sadranom u odredbi l.913 st.1 ZOO i optim uslovima veine drutava za osiguranje, poetak dejstva ugovora o osiguranju je uslovljen plaanjem premije, jer obaveza osiguravaa da isplati naknadu ili osiguranu sumu poinje narednog dana od uplate premije, ako se premija plaa prilikom zakljuenja ugovora. U ovom sluaju odlono dejstvo ugovora o osiguranju djeluje samo u odnosu na osiguravaa, odnosno na njegovu obavezu isplate naknade ili osigurane sume, tako da se odlae samo njegova obaveza iz ugovora o osiguranju. 9.2. Preutno produenje ugovora o osiguranju (tacita reconductio)35

Kod svih osiguranja sa odreenim rokom trajanja, dejstva ugovora o osiguranju se gase istekom roka trajanja osiguranja. Izuzetak od ovog pravila prestavlja preutno produenje ugovora o osiguranju nakon isteka njegovog trajanja. Do toga e doi u sluajevima kada ugovorne strane u ugovoru o osiguranju i nakon isteka roka za koje osiguranje bilo zakljueno nastavljaju da izvravaju svoje obaveze kao da je ugovor i dalje na snazi. Preutno produenje ugovora je i generalna osobina veine ugovora graanskog prava sa trajnim izvrenjem obaveza.

10.

Obaveze ugovornih strana

Zakljuenjem ugovora o osiguranju za osiguravaa i osiguranika nastaje vie obaveza

koje se prema vremenu izvravanja mogu podijeliti na: o obaveze u trenutku zakljuenja ugovora, o obaveze u toku trajanja osiguranja i o obaveze kada nastupi osigurani sluaj. Obaveze osiguravaa U trenutku zakljuenja ugovora o osiguranju osigurava ima obavezu da:

- prihvati ponudu (samo kod tzv.obaveznih osiguranja), - da obavijesti osiguranika o uslovima osiguranja i da mu preda uslove U toku trajanja osiguranja osigurava ima slijedee obaveze: - da stvara rezerve osiguranja, - da sprovodi mjere prevencije i represije, - da obavlja radnje u vezi sa polisom (zamjena nestale polise amortizacija, potvrda polise, cesija polise, zaloga polise) Kada nastupi osigurani sluaj osigurava ima slijedee obaveze: - da isplati naknadu iz osiguranja ili osiguranu sumu, - da snosi trokove spasavanja iznosa koji osigurava ima obavezu da nadoknadi osiguraniku koji je isti imao u izvrenju svoje zakonske obaveze da sprijei ili pak smanji posljedice koje proizvodi osigutrani sluaj Obaveze osiguranika U trenutku zakljuenja ugovora o osiguranju osiguranik ima obavezu da:

- prijavi okolnosti od znaaja za ocjenu rizika, - da plati prve premije osiguranja U toku trajanja osiguranja osiguranik ima slijedee obaveze: - plaanje premije osiguranja - obavjetavanje osiguravaa o promjenama rizika,36

- spreavanje nastupanja osiguranog sluaja Obaveze osiguranika kada nastupi osigurani sluaj su :

- obavjetavnje osiguravaa o nastupanju osiguranog sluaja i drugim okolnostima - otklanjanje i smanjenje tete ili obaveza spaavanja

11.

Osiguranje za tu raun

Ugovor o osiguranju se moe zakljuiti kao ugovor o osiguranju u svoje ime i za svoj

raun, kao ugovor o osiguranju u svoje ime, a za tu raun, te kao ugovor o osiguranju u tue ime i za tu raun. Ugovor o osiguranju u svoje ime i za svoj raun je ujedno i najei sluaj ugovora o osiguranju. Kod osiguranja u svoje ime i za svoj raun isto lice se pojavljuje i kao ugovara osiguranja i kao osiguranik. Ugovor o osiguranju u svoje ime i za svoj raun zakljuuje osiguranik, pa je on istovremeno i ugovorna strana. On je ujedno i nosilac prava i obaveza, kao i lice u ijoj imovini se realizuju ekonomski efekti toga osiguranja. Kod osiguranja u tue ime i za tu raun osiguranik je takoe ugovorna strana, ali prilikom zakljuenja ugovora neko lice nastupa u njegovo ime i za njegov raun bilo da ga zastupa u svojstvu zastupnika osiguranja, ili da postupa kao nezvani vrilac njegovoih poslova (negotiorum gestor). Kod ugovora o osiguranju u svoje ime, a za tu raun dolazi do razdvajanja lica koje na sebe, kao ugovorna strana, preuzima obaveze iz ugovora o osiguranju (ugovaraa osiguranja) od lica kojem po pravilu pripadaju prava iz ugovora o osiguranju (korisnika osiguranja). Osiguranje za tu raun postoji onda kada jedno lice ugovara osiguranja zakljui ugovor u svoje ime, a za raun drugog lica - korisnika osiguranja, koje ne uestvuje u ugovoru niti je u njemu predstavljeno preko zastupnika ili na neki drugi nain. U ugovoru o osiguranju za tu raun participiraju obavezno tri lica i to : osigurava koji ima obavezu da plati naknadu iz osiguranja ili osiguranu sumu kada nastupi osigurani sluaj; ugovara osiguranja koji sa osiguravaem zakljuuje ugovor o osiguranju i obavezuje se da plati premiju i korisnik osiguranja, koji ne uestvuje u ugovoru i za iji je raun ugovor o osiguranju zakljuen i koji trpi posljedice nastupanja osiguranog sluaja radi ega mu pripada pravo na naknadu iz osiguranja.37

Osiguranje za tu raun sa odreenim korisnikom postoji ako je korisnik osiguranja

unaprijed poznat osiguravau i ugovarau osiguranja. Osiguranje za raun koga se tie, postoji ako korisnik osiguranja nije unaprijed poznat, ve se ugovorom o osiguranju samo predviaju objektivni kriteriji za njegovo odreivanje. Ugovor o osiguranju za tu raun je naao primjenu u mnogim granama osiguranja. Tako pored pomorskog osiguranja, ovaj ugovor nije rijedak u transportnom osiguranju kada prevoznik osigurava robu koju prevozi, zatim u sluaju kada skladitar osigurava robu koju je smjestio u skladite, kada bankar osigurava depozite itd.

Pojavljuje se i kod: osiguranja lica od posljedica nesrenog sluaja kada prevoznik osigurava svoje putnike, kada trgovako preduzee osigurava svoje muterije; kod osiguranja od odgovornosti , kada sopstvenik motornog vozila osigurava od odgovornosti koja moe nastati usljed upotrebe tog vozila svakog ovlatenog vozaa, draoca, suvozaa i dr. Ugovorom o osiguranju za tu raun se zasnivaju pravni odnosi izmeu vie lica i to: ugovaraa osiguranja, osiguravaa i korisnika osiguranja. Te odnose emo posmatrati : - izmeu ugovaraa osiguranja i osiguravaa, - izmeu ugovaraa osiguranja i korisnika osiguranja - izmeu osiguravaa i korisnika osiguranja. Pravni odnos ugovaraa osiguranja i osiguravaa se iscrpljuje u injenici da oni uestvuju u zakljuenju ugovora i pri tome neposredno utiu na sadraj meusobnih prava i obaveza. Pravni odnos izmeu ugovaraa osiguranja i korisnika osiguranja iz ugovora o osiguranju za tu raun je zasnovan na nekom drugom pravnom odnosu izmeu ovih lica koji je prethodio zakljuenju ugovora o osiguranju. Taj pravni moe biti i nametnut zakonskim propisom, kao na primjer, u sluaju obaveze poslodavca da osigura zaposlene, ili obaveze vlasnika sredstva javnog prevoza da osigura putnike od posljedica nesrenog sluaja. Pravni odnos izmeu osiguravaa i korisnika osiguranja podrazumjeva pravo korisnika iji je interes osiguran da se obrati za naknadu osiguravau. To njegovo pravo je nesposredno. Korisnik ima obavezu da prezentira i preda ispravu o osiguranju (polisu) osiguravau kakao bi realizovao svoje pravo iz polise odnosno naplatio naknadu ili osiguranu svotu. Sve prigovore koje moe uputiti ugovarau osiguranja, osigurava moe istaknuti i korisniku osiguranja. Obaveze koje u trenutku zakljuenja i trajanja osiguranja, te u sluaju nastupanja osiguranog sluaja ima ugovara osiguranja prema osiguravau, terete i korisnika osiguranja. Po svojoj pravnoj prirodi ugovor o osiguranju za tu raun je najblii ugovoru u korist treeg lica.38

12. -

Prestanak ugovora o osiguranju

Ugovor o osiguranuju, moe prestati: istekom vremena, prestankom postojanja predmeta osiguranja, ponitenjem ugovora, raskidom ugovora, usljed smrti, prestanka rada ili steaja ugovorne strane, kada se ostvare neke druge injenice, kao to je na primjer kada u sluaju osiguranja od posljedica nesrenog sluaja osiguranik postane duevni bolesnik, kada stvar koja je izloeba riziku promjeni vlasnika, kada doe do smanjenja rizika itd. Prestanak ugovora o osiguranju istekom vremena Ugovor o osiguranju koji je zakljuen na odreeno vrijeme, prestaje kada istekne vrijeme za koje je ugovor zakljuen. Istek roka trajanja osiguranja moe biti precizno odreen u ugovoru, ali moe biti i odrediv. Ako je rok trajanja ugovora unaprijed odreen, osiguranje prestaje istekom poslednjeg dana roka trajanja. Ako rok trajanja osiguranja nije odreen, stranke ugovaraju da e se smatrati da je rok istekao nastupanjem nekog dogaaja ili izvrenjem neke radnje. Tako u sluaju osiguranja robe na sajmovima , smatra se da osiguranje prestaje u trenutku kada se stvari po zavretku sajma utovare radi odnoenja. U ovom sluaju ugovor prestaje da proizvodi dejstva samo za budunost (ex nunc), tako da dejstva koja je ugovor proizveo u prolosti ostaju u potpunosti. Ve zasnovane obaveze moraju izvriti, jer iste traju sve do nastupanja zastarjelosti.

Ugovor o osiguranju koji je zakljuen na neodreeno vrijeme moe otkazati svaka

ugovorna strana pismenim putem i pod odreenim uslovima, koji su razliiti za odreene vrste osiguranja. Ugovorna strana koja ne eli da produi ugovor o osiguranju sa neodreenim trajanjem mora o tome obavjestiti drugu ugovornu stranu najkasnije 3 mjeseca prije isteka tekue godine osiguranja. U tom sluaju ugovor prestaje u 24 asa poslednjeg dana tekue godine osiguranja. Kao to se moe vidjeti rok u kojem se ugovor o osiguranju sa neodreenim trajanjem moe otkazati i otkazni rok nisu jedno te isto i ne treba ih mijeati. Ako je, na primjer, propisano da se ugovor moe otkazati, najkasnije na tri mjeseca prije isteka tekue godine osiguranja, to znai da e se ugovor o osiguranju preutno produiti i za narednu godinu, ako se otkaz uini nakon isteka toga roka. Dejstva otkaza meutim ne nastupaju odmah, niti poslije iseka odreenog rokaotkaznog roka, ve tek na kraju tekue godine osiguranja. Trenutak nastupanja dejstva otkaza i trenutak isteka tekue godine osiguranja se u ovom sluaju poklapaju, bez obzira da li je otkaz dat na 3 mjeseca prije isteka tekue godine ili ranije. .39

U sluaju osiguranja imovine, ugovor o osiguranju prestaje : - ako rok trajanja ugovora nije odreen - svaka ugovorna strana ga moe raskinuti sa danom dospjelosti premije uz obavezno pismeno obavjetenje druge strane najkasnije 3 mjeseca prije dospjelosti premije; - u sluaju osiguranja imovine zakljuenog sa rokom trajanja osiguranja koji je dui od 5 godina - svaka ugovorna strana moe po proteku ovog roka, uz otkazni rok od 6 mjeseci, izjaviti drugoj strani da ugovor raskida. Dejstva otkaza ugovora na neodreeno vrijeme se odnose samo na budunost (ex nunc), tako da ve zasnovana prava i obaveze iz ugovora o osiguranuju ostaju u vanosti. Prestanak ugovora o osiguranju usljed prestanka postojanja predmeta osiguranja Kada u toku trajanja osiguranja prestane da postoji predmet osiguranja (stvar ili lice u pogledu kojega je zakljuen ugovor o osiguranju) , prestaje i sam ugovor o osiguranju odnosno, posao osiguranja. Predmet osiguranja moe prestati nastupanjem osiguranog sluaja ili iz nekog drugog razloga koji ne predstavlja osigurani sluaj. Prestanak predmeta osiguranja usljed nastupanja osiguranog sluaja Tako, na primjer rizik koji je obuhvaen ugovorom o osiguranju ivota moe biti

realizovan nastupanjem smrti nekog lica ili ako to lice doivi odreene godine ivota. Dakle, kada kod osiguranja ivota nastupi smrt osiguranika, prestaje da postoji predmet osiguranja, a time i sam ugovor o osiguranju. Kod osiguranja od posljedica nesrenog sluaja rizik se u potpunosti ostvaruje nastupanjem smrti ili invaliditeta osiguranika u procentu od 100%, a samo osiguranje prestaje u roku od 24 asa od kada navedene posljedice budu utvrene. Kod osiguranja imovine, osiguranje prestaje kada nastupanjem osiguranog sluaja doe do potpunog unienja stvari koja je predmet osiguranja (totalna teta). Ugovor o osiguranju prestaje da proizvodi dejstva za budunost (ex nunc), ali obzirom da je rije o aleatornom ugovoru, premija osiguranja pripada osiguravau za cijeli tekui period osiguranja u kojem je osigurani sluaj ostvaren. Prestanak predmeta osiguranja usljed nastupanja dogaaja koji ne predstavlja

osigurani sluaj (dogaaja koji nije predvien u polisi) Sluajevi kada stvar ili lice na koje se odnosi osiguranje prestanu da postoje iz uzroka koji nije naveden u polisi, upodobljavaju se sa pravnim situacijama propasti stvari kao predmeta obaveze kod ugovora obligacionog prava. Ukoliko se ispune gore navedeni uslovi, ugovor o osiguranju prestaje, ali samo za budunost, tako da dejstva zasnovana ugovorm ostaju. Tako ostaje obaveza plaanja premije, odnosno osigurava nije duan da vrati uplaene premije za itav period osiguranja, ve vraa samo iznos premije za neiskoriteno vrijeme trajanja osiguranja, dakle srazmjerno preostalom vremenu neiskoritenog osiguranja.40

Prestanak ugovora o osiguranje zbog nitavosti ugovora

Do ponitenja ugovora o osiguranju dolazi ako je uzrok nitavosti postojao u trenutku zakljuenja ugovora o osiguranju. Nitavost moe biti apsolutna, ako su predmet i kauza ugovora protivni zakonu ili moralu, ili pak relativna, ako postoje nedostatci volje kod ugovornih strana u vidu zablude, prinude, prevare i prijetnje. Nitavost se moe odnositi kako na ugovor u cjelini, tako i na njegove pojedine klauzule. Ako je ugovor nitav, onda se u pogledu dejstva smatra kao da nije ni postojao. Uzroci nitavosti se procjenjuju u trenutku zakljuenja ugovora, tako da nitavost djeluje ex tunc, dakle od trenutka zakljuenja. Meutim, gore reeno se,odnosi samo na apsolutnu nitavost ugovora o osiguranju, dok u sluaju relativne nitavosti postoje mogua odstupanja u skladu sa voljom ugovornih strana. Prestanak ugovora o osiguranju usljed raskida ugovora Za razliku od nitavosti kada do prestanka ugovora dolazi iz razloga koji su postojali u trenutku zakljuenja ugovora o osiguranju, u sluaju raskida ugovora o osiguranju, do prestanka ugovora dolazi iz uzroka koji nastali nakon zakljuenja ugovora o osiguranju. U tom slulaju, inae punovaan ugovor o osiguranju, gasi se. Raskid ugovora o osiguranju, u principu, djeluje ex tunc. Ipak , u ugovorima o osiguranju, se esto ugoovara da raskig djeluje za ubudue (ex nunc), tako da ve zasnovana dejstva ugovora ostaju i dalje. U tom sluaju, ugovor o osiguranju ne prestaje, odnosno ne proizvodi dejstvo prestanka obaveza ab initio, nego tek od momenta raskida. Do jednostranog raskida zbog promjenjenih okolnosti moe doi pod slijedeim

uslovima propisanim u l.133-136 ZOO: da je poslije zakljuenja ugovora dolo do promjena okolnosti zbog izvanrednih dogaaja; da je usljed promjenjenih okolnosti dolo do oteanog ispunjenja obaveza jedne strane ili se zbog njih ne moe ostvariti svrha ugvoora, da se nastupanje promjenjenih okolnosti ne moe upisati u krivicu ugovorne strane koja se na njih poziva, tj. da nije rije o okolnostima koje je ona bila duna da u vrijeme zakljuenja ugovora uzme u obzir ili ih je mogla izbjei ili savladati; da je oigledno da ugovor vie ne odgovara oekivanjima ugovornih strana i da bi po optem miljenju bilo nepravino odrati ga na snazi, da ne postoji jai interes druge strane da ugovor odri na snazi ili da tome ne protivrijei cilj ugovora, normalni rizik kod ugovora te vrste, trajanje i dejstvo iz vanrednih dogaaja itd. , u kom sluaju dolazi do revizije ugovora. Na raskid ugovora o osiguranju se generalno i u nedostatku posebnih pravila, primjenjuju opta pravila graanskog prava o raskidu ugovora zbog neizvrenja sadrana u odredbama l.124-132 ZOO, o docnji (l.324-326 ZOO), o pravu na41

naknadu tete zbog zadocnjenja (l.262 ZOO) i osloboenju od odgovornosti dunika za tetu (l.263 ZOO). Ugovor o osiguranju se moe raskinuti zbog :

- neprijavljivanja okolnosti od znaaja za procjenu rizika, - zbog neplaanja premije osiguranja, - zbog neprijavljivanja pogoranja rizika (kod nas se ugovor iz navedenog razloga ne moe raskinuti, ve se vri revizija ugovora osiguranju).

Raskid ugovora o osiguranju imovine zbog neplaanja premije Ako premija ne bude plaena o dospjelosti osigurava je duan da osiguraniku urui preporueno pismo sa obavjetenjem o dospjelosti premije, a ako ovaj ni u roku od 30 dana od uruenja pisma ne plati premiju, ugovor o osiguranuju prestaje po samom zakonu. Ovaj rok ne moe istei prije nego to protekne 30 dana od dospjelosti premije. Po isteku naknadnog, tzv. poeknog roka od 30 dana, ugovor prestaje po samom zakonu i bez posebne izjave osiguravaa da raskida ugovor. Osiguranik je u sluaju prestanka ugovora duan da plati premiju koja je dospjela do prestanka ugovora, odnosno cio iznos premije za tekuu godinu osiguranja, ako je do dana prestanka ugovora nastao osigurani sluaj za koji je osiguranik duan da plati naknadu. Ugovor o osiguranju, u svakom sluaju, prestaje pa samom zakonu ako premija ne bude plaena u roku od godinu dana od dospjelosti. Prestanak ugovora po sili zakona djeluje za ubudue, dakle ex nunc, tako da osigurava, u ovom sluaju, ima pravo da zahtjeva premiju od osiguranika za cijelu godinu na ijem poetku je premija dospjela, dakle za vrijeme dok je ugovor bio na snazi, kao i pravo na kamate. Vano je utvrditi koji se trenutak, u svakom konkretnom sluaju i kod svake vrste osiguranja imovine, smatra trenutkom dospijea premije, te da li se pod dospijeem smatra dospijee cjelokupne premije za odreeni period osiguranja ili se pak dospijeem premije smatra i dospijee nekog njenog dijela odnosno obroka u toku trajanja perioda osiguranja.? Smatramo da premiju kao naknadu za snoenje osiguravajueg pokria treba posmatrati u cjelini za jedan cijeli obraunski period. Premija koja se plaa prilikom zakljuenja ugovora dospjela je odmah, u trenutku zakljuenja ugovora o osiguranju, a ona ije je plaanje ugovoreno nakon zakljuenja ugovora, dospijeva kada dospije cijeli njen iznos koji je ugovoren. Ako je ugovoreno da se premija plaa u ratama, ona dospijeva tek kada dospije poslednja rata, jer se tek dospijeem poslednje rate iscrpljuje cijelokupni iznos ukupno dugovane premije. Zakanjenje u plaanju pojedinih rata (obroka) premije nije od znaaja na primjenu odredbe l.913 st.3 i 4 ZOO (na primjenu te odredbe utie samo neplaanje premije u42

cjelini po proteku zakonom odreenih rokova), ve je samo od uticaja na nastanak prava na kamate, kao i na poetak toka zakonske zatezne ili ugovorene kamate na svaki pojedini obrok premije. Zakljueni ugovor o osiguranju ostaje na snazi i proizvodi pravno djestvo jednu godinu od dospjele, a neplaene premije. Osiguranje po sili zakona prestaje godinu dana nakon dospjelosti premije i takav prestanak ugovora dejstvuje ex nunc tj. od dana ispunjenja uslova za prestanak ugovora (godinu dana od dospjelosti) a ne ex tunc (od trenutka zakljuenja ili pak dospjelosti same premije za plaanje. Dospjelost premije se rauna u odnosu na cijelu premiju za odreeni period osiguranja (godinju premiju), a ne u odnosu na pojedine rate premije, kako se zagovara u odlukama nekih drugostepenih sudova u BiH. Raskid ugovora o osiguranju lica zbog neplaanja premije Do prestanka ugovora o osiguranju ivota ne moe doi ako je premija plaena najmanje za dvije godine trajanja osiguranja, jer osiguranik moe zahtjevati otkupnu vrijednost osiguranja bez obzira da li je prestao sa plaanjem premije ili se pak vri redukcija osigurane sume. Inae, van ovog sluaja osiguranje prestaje ako dospjeli obroci premije ne budu plaeni za tri uzastpona mjeseca, u kom sluaju se smatra da je osiguranik odustao od ugovora. Posljedice prestanka se ogledaju u tome da osiguranje prestaje za budunost, a do tada plaene premije se ne vraaju. Ovo samo vrijedi kod osiguranja ivota, ali ne i kod osiguranja lica od posljedica nesrenog sluaja, u kom sluaju vae opte odredbe o posljedicama neplaanja premije odnosno raskidu ugovora zbog neplaanja premije koje vai za imovinska osiguranja, a to znai da u obzir dolazi i primjena l.913 ZOO. Prestanak ugovora usljed smrti, prestanka rada, ili steaja jedne od ugovornih strana Steaj osiguranika U sluaju steaja osiguranika osiguranje se nastavlja izmeu steajne mase i osiguravaa. Svaka strana ima pravo da ugovor raskine u roku od tri mjeseca od dana otvaranja steaja, u kom sluaju se primjenjuje naelo djeljivosti premije i steajna masa ima pravo na dio premije koji odgovara preostalom vremenu osiguranja. Raskig ugovra ne djeluje retroaktiovno (ex tunc) , ve djeluje za ubudee (ex nunc). Steaj osiguravaa Prema l.923 st. 2 ZOO u sluaju steaja osiguravaa , ugovor o osiguranju prestaje po isteku mjesec dana od dana otvaranja steaja. Osiguranje dejstvuje u vremenu od 30 dana od dana otvaranja steaja. Ako se u tom roku desi osigurani sluaj osiguranik ima pravo na naknadu iz osiguranja, a duguje osiguravau premiju i za taj period osiguranja. Ako je premija plaena unaprijed, osiguranik ima pravo na povraaj dijela premije za vrijeme za koje osiguranje vie ne tee.43

Ostali naini prestanka ugovora o osiguranju 1. kod osiguranja od posljedica nesrenog sluaja, kada osiguranik postane duevno bolestan ili kada istekne godina osiguranja u kojoj osiguranik navri 70 godina ivota, ako nije drugaije ugovoreno; 2. kada stvar koja je izloena riziku promjeni vlasnika, 3. kada poslije zakljuenja ugovora doe do smanjenja rizika, osiguranik predloi smanjenje premije, a osigurava na to ne pristane, 4. kad osigurava u toku trajanaja osiguranja promjeni uslove i tarife premija, a osiguranik na to ne pristane

13. Konkurencija iz prava iz osiguranja i prava na naknadu tete Kumulacija naknade tete i osigurane sume, znai istovremeno ostvarivanje

naknade po oba pravna osnova (dakle i po osnovu odgovornosti za tetu i po osnovu osiguranja) , odnosno ostvarivanje oba prava u cjelini, tako da oteeni iz oba osnova dobije vie nego to iznosi teta koju je pretrpio. Nasuprot iznesenom, ne radi se kumulaciji ako oteeni pored naknade iz osiguranja kojom je samo djelimino pokrio tetu , trai od tetnika razliku do pune naknade tete. Osnovi koji imaju pravnu prirodu naknade tete i za cilj obeteenje ne mogu se kumulirati, jer se oteenom teta nadoknauje samo jedanput. Nasuprot tome, osnovi koji takav karakter nemaju, ve predstavljaju kontraprestaciju plaenoj premiji osiguranja, mogu se kumulirati. Kod osigu