MOJ PRIJATELJ

ŠKOLSKI ČASOPIS UČENIKA I UČITELJAOSNOVNE ŠKOLE „MILAN AMRUŠ“

Slavonski Brod, 2010.

DRAGI NAŠI PRIJATELJI!

Kao što smo i obećali nakon školskog podlistka evo novog broja lista „Moj prijatelj “. Ove godine kako smo zacrtali kurikulumom intenzivnije smo se bavili povezivanjem škole i obitelji. Iako smo to činili i svih ovih godina stekli smo ogromno iskustvo o potrebi takvog povezivanja. Upoznali smo barem jednu obitelj iz svakog razrednog odjela u njihovom domu, učenici su bolje upoznali obitelji svo-jih prijatelja, dom u kojem žive, što je rezultiralo boljom klimom u razredu. Družili smo se na zajedničkim izletima i radili u školi na različitim projektima i radionicama. Škola sada bolje poznaje cijelu problematiku obitelji, a otvorena je mogućnost bliže suradnje i komunikacije s više povjerenja i suradničkih odnosa. Razmatrajući pozitivne učinke te suradnje na Učiteljskom vijeću, Vijeću roditelja, roditeljskim sastancima i satu razrednika odlučili smo takav oblik suradnje nastavi-ti i dalje. Tijekom godine uz redovnu nastavu redale su se različite aktivnosti u suradnji s lokalnom zajednicom i mnogo njih rezultiralo je brojnim nagradama. Ponosni smo učenicima naše škole, a o svemu podrobnije čitajte na sljedećim stranicama...

Ravnateljica Mirjana Jakovčev, prof.rehabilitator

UREDNIŠTVOGlavni urednik:Mirjana Jakovčev, prof.rehabilitator

Članovi uredništva:Zdenka Begić, Barica Ivančević, Ivana Marić, Ivan Pehar, Karlo Plehandžić

Učitelji suradnici:Ivana Marić, Antonija Maričević, Marta Prohaska

Učenici suradnici:Karlo Plehandžić, Katarina Mađer,

Roditelji suradnici:Jadranka Petrović,

Tehnički obradio i pripremio:Ivan Pehar,dipl.učitelj r.n. i informatike

DONATORIGrad Slavonski BrodRTL TelevizijaOsnovna škola „Ivan Filipović“, Velika Kopanica

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbiAdventistička crkvaBaptistička crkvaEvangelistička crkvaOmladinski evanđeoski centar „Tri anđela“ Montaža „Đuro Đaković“ Lions Club „Brođanka“ Branka i Ante ĐurekWet ČirićBrodski bikeri

Zahvaljujemo se medijima (novinama, rad-iju i televiziji) na podršci i praćenju naših aktivnosti.

KAZALOTrebamo novu školu 4RTL pomaže djeci 6Moj poziv - učiteljica Barica Ivančević 8Značaj suradnje obitelji škole 10Moja obitelj 11Povezivanje škole i obitelji 12Kompetencije za roditeljsku ulogu 14Povratak 16Mali recepti velikih kuhara 17Smanjenje stresne situacije u obitelji i školi 18Učenička zadruga Tkanica 20Izložba radova i sudjelovanje na smotrama i radionicama 21Iz naših bilježnica 22Intervju s Vidom Vučetićem 24U Orahovici - suradnja s Crvenim križem 25Dani kruha - Od zrna do kruha 26Školski projekt “Od stare tkanine do novog ruha” 28Prezentacija rada eko aktivnosti u Gunji 29Akcija uređenja okoliša škole 29Sudjelovanje na Međunarodnom eko kvizu škola 29Nastup na plesnoj reviji 1.KORAK 30Suradnja s Učiteljskim fakultetom Slavonski Brod 31 Srednjom medicinskom školom 31 Gradskom knjižnicom - Mala škola stripa 32Što se događalo iza kulisa na predstavi “Šuma Striborova” 33Aktivnosti kroz godinu 34Stručni skupovi - Županijsko stručno vijeće 38Intervju s novim školskim osobljem 39

uvjeti rada...

Trebamo novu školuRAVNATELJICA MIRJANA JAKOVČEV, prof.rehabilitator

Osnovna škola „Milan Amruš“ jedina je škola u Brodsko-posavskoj županiji za odgoj i rehabilitaciju učenika s teškoćama u razvoju. Školu polaze učenici s područja cijele županije temeljem Rješenja županijskog ureda za prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehničku kulturu. Školu pohađaju učenici s lakom mentalnom retardacijom razvrstani u raz-rede od prvog do osmog ( dva četvrta razreda i dva sedma razreda), učenici s umjerenom i težom mentalnom retardacijom razvrstani u odgojno obrazovne skupine: S1 (od 11 do 14 godina), S2 (od 14 do 17 godina), S3 (od 17

do 21.godine), S4 ( od 7 do 11 godina), S5 ( od 17 do 21 godine) i skupine učenika s autizomom (SA1 i SA2). Škola ima i dva odjela za produženi stručni postupak (PSP1 i PSP2). Ove školske godine upisana su 94 učenika u 19 odjela. Škola zbog nedostatka prostora radi u dvije smjene, što je otežavajuća okol-nost naročito za učenike osmog razreda koji moraju mijenjati učionice po rasporedu sati, a samostalno teško pamte gdje se odvija nastava. Osim toga neki razredi moraju dijeliti prostor s rehabilitacijskim pro-gramima što zahtijeva sasvim drugu opremu, pa se učitelji moraju truditi da takav prostor prilagode najbolje što mogu. Inače unutrašnji prostor ne zadovoljava potrebe nastave, niti higijenske standarde. Učionice su bez umivaonika, a prostorije za skupine su tako male da se dijete u kolicima jedva može kretati. Škola nema ni potrebne kabinete za tehničku, glazbenu i likovnu kulturu, nema školsku biblioteku, sobu za relaksaciju, glazboterapiju, artterapiju, niti jedan učitelj nema kabinet, nemamo priručnu ambulantu sa sobom za izolaciju (zbog djece koja imaju epilepsiju), nema nikakvog spremišta za alate, sobe za domara i spremišta za arhivu, didaktički i drugi materijal potreban za nastavu. Garderoba je isto tako duž hodnika s klupicama koje nisu primjerene za učenike jer su iste visine i učenici s motoričkim smetanja ih uopće ne mogu koristiti. Adaptirana kuhinja i blagavaonica su male, učenici jedu u nekoliko smjena. Za učenike je orga-niziran ručak, pa je problem što nemamo nikakvo spremište za hranu, odvojen toalet, tuš i pros-tor za presvlačenje za kuharicu što bi po zakonu trebali imati. Inače prostor škole nije osmišljen tako da bude funkcionalan, nego se moralo koris-titi postojeće stanje, učionice su rastepene širom i ne postoji nikakva logičnost i povezanost između skupina i razreda.Tako na primjer u prostoriju za skupine djece s težim smetnjama i skupine djece s autizmom ulazi se iz dvorane za tjelesnu i zdravstvenu kulturu što otežava rad i često onemogućava nastavu.

4

Osim toga dvorana za tjelesnu i zdravstvenu kulturu premala je za sportske aktivnosti, nema primjerenu gar-derobu, sanitarne čvorove i tuševe. Sve to onemogućava suvremeno organiziran rad u jednoj smjeni i organizaciju izvanškolskih aktivnosti. Da bi doprinijeli poboljšanju uvjeta rada potražili smo pomoć kroz donacije i raspisane natječaje. Javili smo se na natječaj „RTL pomaže dje-ci“ pa smo opremili prostoriju produženog stručnog

postupka. Time smo omogućili učenicima kvalitet-niji boravak u školi.Škola je sagrađena 1960. godine na površini od oko 2 900 m2, okružena je sa svih strana ulicama Ivana pl. Trnskog, Ksavera Šandora Đalskog i Vatroslava Lisinskog. Takva lokacija vrlo je opasna za učenike naše škole koji ne razumiju prometne situacije i ne znaju se samostalno koristiti pješačkim prijelazima na kojima nema semafora. Zbog blizine prometnice buka je prevelika pa ometa nastavu naročito u topli-jim vremenima kada se ne mogu otvarati prozori. Vanjski prostor oko škole je premali jer se nje-gov dio koristi kao sportsko igralište. Na tako ma-lom prostoru ipak smo uspjeli postaviti ljuljačke, penjalicu i pješćanik. U okolišu škole nema mogućnosti za uređenje vrta i voćnjaka ali smo ipak us-

pjeli urediti cvjetnjak, posaditi ruže uz ograde i urediti kamenjar. Igralište i pločnik oko škole pun je rupa. Iako smo uz pomoć poduzeća „Cestar“ veće rupe sanirali, manje rupe su opasne za kretanje učenika, a u vrijeme kišnih dana na stazama leže lokve vode što znatno otežava prilaz školi.

Svake godine pa i ove ističemo da je škola neprimjerena za školovanje naših učenika i da je potrebno izgraditi novu školu naročito stoga što se broj učenika povećava, pa se bojimo da ćemo sljedeće godine morati raditi u tri smjene što neće biti lako organizirati zbog prijevoza učenika. Kako se pitanje izgradnje nove škole sporo rješava potrebno je učiniti sanaciju cijele zgrade kako bi bila primjerena za rad učenika naše škole.Unatoč neprimjerenim, neprilagođenim i nedostat-

nim prostorima za rad uspjeli smo ostvariti zavidne rezultate i pomake u odgojno-obrazovnom radu s učenicima, te se nadamo da će se problem izgradnje nove škole uskoro riješiti.

uvjeti rada...

5

RAD U ...

RTL pomaže djeciNATAŠA PAVIĆ, PROF.REHABILITATOR

Produženi stručni postupak jeneposredanoblikodgojno-obrazovnogradakojisetemeljinaskupini djece školskog uzrasta od prvog do četrvrtog razreda osnovne škole. To je osmišljeno or-ganizirano vrijeme prije ili poslije nastave prema stručno prilagođenom programu.Djeca rade u malim skupinama gdje uče i usvajaju određeni red, pravila ponašanja, sudjeluju u zajedničkim igrama, vode slobodan razgovor, slušaju priče, gledaju slike i TV emisije, igraju se igračkama i didaktičkim sredstvima, te borave na svježem zraku.

U PSP-u prije svega se stvaraju radne navike, tj. pišu se domaće zadaće, uči se gradivo, po-navlja i utvrđuje znanje iz pojedinih predmeta. Osim rada, stvaraju se higijenske navike kao što su pranje ruku prije obroka, te pranje zubi nakon obroka. U skupini učenici uče komunikacijske vještine kao što su poštivanje odraslih, međusobno poštivanje, uvažavanje različitosti i tolerancija. Bitno je da djeca usvoje i “čarobne riječi” kao što su - molim, hvala, izvoli i oprosti. Škola se kandidirala na raspisani natječaj Udruge “RTL pomaže djeci” sa zahtjevom za opremanje učionice PSP-a. Želim istaknuti da je rad i učenje u PSP-u uvelike poboljšala ta donacija, čiji projekt je napisala ravnateljica škole Mirjana Jakovčev. Kvalitetnom i funkcionalnom opremljenošću sobe za produženi stručni postupak pozitivno se utječe na cjelokupan razvoj djece s teškoćama u razvoju. S obzirom na dužinu vremena koje djeca provode u školi važno je da prostori budu kvalitetno opremljeni u skladu s potrebama pedagoškog i rehabilitacijskog rada. Rad u ovako opremljenom prostoru je zasigurno učinkovitiji i bolji nego do sada. Djeca su oduševljena šarenim tepihom, lego kockicama, didaktičkim materijalom koji stimulira razvoj okulomotorike, senzomotorike, fine i grube motorike. Brojati je puno lakše naučiti uz pravu brojalicu, a učenje i razvijanje senzomotoričke sposobnosti je zabavnije uz mnoštvo šarenih didaktičkih igračaka. Uz ovakve sadržaje svakodnevno učenje postaje radost i zadovoljstvo, a time je i glavni cilj ovoga projekta ispunjen. Da bi naš PSP kvalitetno funkcionirao neophodno je stvor-iti dobru, iskrenu i prijateljsku atmosferu, povjerenje, te skladan i dobronamjeran odnos učenika i učiteljica.

6

7

MOJ POZIV

PREDSTAVLJAMO UČITELJICU

Barica IvančevićDEFEKTOLOG

Rođena sam u Gradini, 4. 1. 1946. godine, gdje sam pohađala i osnovnu školu. Učiteljsku školu završila sam uPakracuitamostanovalauđačkom domu. Počela sam ra-

diti u osnovnoj školi u Gradini. Izvanredno sam završila studij razredne nastave na Pedagoškoj akademiji uZagrebu. U međuvremenu sam se udala i rodila sina Dražena. Nakon toga preselila sam sa suprugom u Slavonski Brod , te radila godinu dana u OŠ „Ivan Mitrović“ Vrpolje. Poslije sam se zaposlila u OŠ „21. travanj“ u Slavonskom Brodu.

Upisalasamstudijdefektologijeiposvetilaseradusdjecoms teškoćama u razvoju. Tada sam rodila i sina Krešimira. Rad u školi s djecom s teškoćama je vrlo zahtjevan, ali unatoč svemu tu sam ostala do kraja svog radnog vijeka. Predajem likovnu kulturu, a u slobodno vrijeme bavim se slikanjem, imam smisla za likovno izražavanje. S likovnim radovima učenika sudjelovala sam na mnogim likovnim izložbama na kojima su učenici dobili priznanja, diplome i nagrade. Vodim i Učeničku zadrugu, a zajedno sa svojim surad-nicima sudjelovala sam na mnogim županijskim i republičkim smotrama s izuzetnim uspjehom. Dobila sam mnoge diplome i nagrade za rad i zalaganje u radu s djecom.

8

Barica IvančevićDEFEKTOLOG

MOJ POZIV

9

Značaj suradnje obitelji i školeIvana Marić, dipl.pedagoginja i psihologinja

STRUČNI TEKST

Roditelj je prvi učitelj i najbolji poznavatelj svog djeteta. Također je i najutjecajniji odgajatelj, zbog emocionalne povezanosti s djetetom. Djeca u školu dolaze s velikom količinom znanja i umijeća, zato roditelje promatramo kao primarne učitelje u obrazovanju djece.Obitelj je najsnažniji čimbenik oblikovanja djeteta, njegovog karaktera, navika, oblika ponašanja i njezin utjecaj najsnažnije djeluje u predškolskom i mlađem školskom dobu.Djeca promatraju svijet oko sebe, gledaju i primjenjuju postupke odraslih osoba, posebno onih s kojima provode dosta vremena. Ona se na taj način identificiraju s odraslima. Identifikacija je pro-ces, ne odvija se brzo, niti je istog intenziteta kod sve djece. Djeca se najbrže identificiraju i žele oponašati članove obitelji, a kasnije u školi učitelje. Roditelji i učitelji su najvažniji primjeri (modeli) za djecu. Roditelji se često nisu posebno pripremali za svoju odgojnu funkciju i nedostaje im pedagoško-psihološko znanje. U tome im može mnogo pomoći škola. Odgojno - obrazovne zadatke teško je izvršiti bez bliske suradnje roditelja i učitelja. Dobrom suradnjom roditelja i škole usklađuju se od-gojne mjere u obitelji i školi. Škola i obitelj trebaju vršiti jedinstven utjecaj na učenike. Od dobro organizirane i jasno usmjerene suradnje škole i obitelji ovisi ostvarivanje osnovnih ciljeva odgoja. Roditelji i učitelji su od-govorni za svestran i harmoničan razvoj mladih. Oni se brinu da dijete zavoli školski rad, da s lakoćom i osjećajem zadovoljstva izvršava svoje školske obveze, da se kulturno ponaša u školi i na ulici, da slobodno vrijeme provodi organizirano i korisno i da vrši izbor sadržaja zabave koji će doprinijeti bogaćenju njegove osobnosti. U uvjetima prisne suradnje roditelja i učitelja moguće je stalno pratiti

rad i razvoj učenika, pružati mu neophodnu pomoć, iznalaziti uzroke eventualnih teškoća, ukazatinapropusteipoticatinormalnetokoverazvoja. U ovakvim uvjetima brzo se otklan-jaju uzroci neuspjeha u pojedinim predmeti-ma, osujećuju i korigiraju pojave nepoželjnog ponašanja.

Škola je najpogodnija institucija koja može i treba organizirati odgojni i edukativ-ni rad s roditeljima. Postoje različiti oblici su-radnje obitelji i škole: individualni razgovori, roditeljski sastanci razrednog odjela, sastanci manjih skupina roditelja, zajednički sastanci svih roditelja, nastavnika i učenika, zajedničke akcije, program osposobljavanja za roditelje (škola za roditelje), tiskani materijal i infor-macije za roditelje, posjet nastavnika obitelji.Bez prisne, sadržajno bogate i planski usmjerene suradnje između obitelji i škole ne može biti govora o punom uspjehu u odgoju i obra-zovanju, razvijanju svestranosti, stvaralaštva i samostalnosti mladih, a sve to u skladu s nji-hovim mogućnostima i sposobnostima.

učenik Filip A. (6.razred)

10

MOJA OBITELJ

MOJA OBITELJ

Moja je obitelj velika. Imam tri brata, seku i roditelje. Živimo u Starim Perkovcima. Brat Ivica je oženjem i ne živi s nama. Seka se udala i živi u Garčinu. Često joj idemo u posjetu. Braća Matej i Jozo idu u školu, kao i ja. Tata dijeli reklame, a mama je kod kuće i brine se za sve nas. Ja puno volim svoju obitelj.

JURE DEGMEČIĆ, 7.B

MOJA OBITELJ

Ja imam mamu, tatu i sestre Dolores i Moniku. Sestra Monika se udala i živi u Slavon-skom Brodu. Moja obitelj živi u Bukovlju. Ja sam najmlađi i svi se brinu za mene. Mama me svaki dan vozi u školu. Moj tata radi. On pravi asfalt za ceste. Ja volim igrati igrice. Mi smo sretna i zadovoljna obitelj.

ANTONIO BUBALO, 7.B

MOJA OBITELJ

Ja živim u Svilaju. Živim u obitelji s mamom, tatom, bratom i bakom. Moj tata je poljoprivrednik i puno radi. U nekim poslovima mu pomaže i mama. Baka i mama rade u vrtu. Imamo i domaće životinje: krave, svinje, kokoši i tri psa. Najdraži mi je Žućko. Ja volim svoju obitelj.

MARKO KOLUNDŽIĆ, 7.B

MOJA MAMA

JURE DEGMEČIĆ: Ja volim svoju mamu. Pomažem joj u kućanskim poslovima.MARKO SOLAR: Moja mama je dobra. Ja slušam svoju mamu.MARKO KOLUNDŽIĆ: Ja volim svoju mamu. Ona se brine za mene.ANTONIO BUBALO: Moja mama je nježna i brižna.

ŠTO JE LJUBAV?

Ljubav je srce! (SULTAN GUSHANI, 5. RAZRED)

Ljubav je kad se u nekoga zaljubiš. (FILIP ANUŠIĆ, 6. RAZRED)

Ljubav je kad se netko voli. (ANTONIO BUBALO, 7.B RAZRED)

Ljubav nam daje snagu. (JURE DEGMEČIĆ, 7.B RAZRED)

...riječi i misli učenika zapisala učiteljica Zdenka Begić.

Rekli su o svojoj obitelji....

11

škola i obitelj Povezivanje šk ole i obitelji

U srijedu, 23.rujna, učenici, roditelji i zaposlenici naše škole bili su na zajedničkom izletu pod motom “Na Poloju s obitelji i školom”. Izlet je organiziran u cilju boljeg povezivanja obitelji i škole. Svi su na izlet ponijeli dekice i rekvizite za igru te nije manjkalo zanimljivih aktivnosti. Različite sportske aktivnosti za učenike, roditelje i djelatnike škole organizirao je učitelj TZK Vid Vučetić. Igrali smo:- stolni tenis (M.Stipešević, voditelj izvanškolskih aktivnosti) - igru loptom i platnom - 2 nogometne utakmice(učenici–učiteljice; učenici-djelatnici). Dok je jedna ekipa igrala nogomet, druge dvije pripremale su se za likovnu i glazbenu radionicu. Likovnu radionicu vodile su učiteljice Jasna Biljan i Barica Ivančević. Zajedno s djecom izradile su 3 prekras-na plakata na temu “Sava, voda, ribice, školjkice”.Glazbenu radionicu vodila je učiteljica Alenka Jozić. Uz igru i ples naučili smo pjesmice “Ribar”, “Teče, teče bistra voda”, “Pliva patka preko Save”. Zajedno s nama na izletu, kao naši gosti, bili su i članovi Udruge za pomoć osobama s mentalnom retardacijom, Klub “Regoč”, članovi Školskog odbora, djelatnici Centra za socijalnu skrb, volonteri i prijatelji. Druženje smo završili uz ručak – ukusni čorbanac naše teta Senke. Cijeli događaj bio je medijski popraćen u našim lokalnim novinama i na televiziji. Ugodno druženje završili smo u 14.00 sati, a već sutra smo ponovo bili u školskim klupama.

Izlet s obiteljima na Poloju

U posjeti obitelji Martinovićautor: ALENKA JOZIĆ

Učenici šestog razreda sa svojom razrednicom Alen-kom Jozić 20. listopada posjetili su obitelj Martinović u nji-hovoj pizzeriji „Megy“ nazvanoj po kćeri Magdaleni, našoj učenici. Dočekala nas je Magdalena s majkom i osobljem piz-zerije. Učenici su s velikim zanimanjem slušali i vidjeli kako se prave pizze i kiflice koje nam je Magdalena sama pripremi-la. Sve je bilo jako ukusno i lijepo servirano. Pridružila nam se i majka učenice Mie, Dubravka Kolesarić, pa se susret pretvo-rio u pravi obiteljski dan.Magdalena nam je pokazala svoj kutak za igru, ljuljačku i mačku koja je njezin kućni ljubimac. Poslije pizze svi smo za-pjevali i zaplesali. Djeca su uživala i sretna se vratila u školu. Još danima se pričalo o slasnoj pizzi i prekrasnom druženju.

12

Povezivanje šk ole i obitelji škola i obiteljU posjeti obitelji Dretvić

autor : NIKOLINA SENTIĆ

Izlet na Sovsko jezeroautor: MARINA T. DAMIČEVIĆ

Roditelji učenika Stjepana Poljakovića pozvali su roditelje i učenike iz trećeg razreda na izlet. Pozivu su se odazvali obitelji učenika Džida i Anušić, a ja sam povela svoje sinove.Ujutro smo došli kod obitelji Mire i Pere Poljaković. Dočekali su nas u svojoj obiteljskoj kući u Grabarju.Jutro je bilo prekrasno. Obišli smo kuću i dvorište. Pridružila nam se obitelj Anušić (Željko, Željka i njihova djeca Filip, Veronika, Kristijan i Kruno). Krenuli smo prema Sovskom jezeru. Vozili smo se kroz šumu. Promatrali smo šumu u jesen. Ima puno hrasta, bukve, jasena i zaštićenih stabala. Došli smo na Sovsko jezero. Muškarci su pekli janje i roštilj. Žene ko žene su brbljale. Djeca su se igrala i uživala na livadi, ljuljačkama, toboganu, klackalicama, na nogometnom igralište. Sve smo isprobali. S djecom smo obišle Sovsko jezero, šumu, vidjeli zaštićene biljke, otišli do vidikovca, izvora. Tata Džida bio je zadužen za snimanje i fotografiranje. Poslije ručka je slijedilo nešto slatko, naravno naše mame peku najbolje kolače. Djeca su uživala, bila su odlična, poslušna, zadovoljna i vesela. Žao nam je što s nama nisu bili obitelj Ergović i Samardžić. Zahvalju-jemo obitelji Poljaković uz “moramo to ponoviti”.

Učenici 4. A razreda posjetili su dom i obitelj svog prijatelja iz razreda. Marko Dretvić živi u Gradištu, okolici grada Županje pa je put do tamo bio dosta dug, ali tako smo imali prilike vidjeti koliko naš Marko prijeđe kilometara svakodnevno. Iz škole smo krenuli ujutro u pratnji ravnateljice i vozača. Kada smo došli tamo, Marko i njegova mama su nas čekali pred kućom. Bilo je pravo zadovoljstvo i veselje za sve izaći iz kombija i potrčati zajedno s Markom njegovim dvorištem. Njegova mama nas je odmah upoznala s malom obiteljskom farmom. Djeca su se silno raz-veselila što mogu izbliza vidjeti svinje i kokoši, te se poigrati s Markovim psom. Također smo bili u vrtu i na stanu gdje Markovi mama i tata imaju plastenike u kojima uzgajaju salatu, kupus, luk i ostalo povrće. Uživali smo u velikom i prostranom dvorištu gledajući našeg Marka kako spretno i uspješno vozi svoj bicikl, a njegova mama nam je pokazala svoj motor, te svakog učenika provozala na njemu. To je bio vrhunac dana!Nakon razgledavanja ušli smo u kuću gdje nas je Markova sestra Matea dočekala s postavljenim stolom za ručak. Fino smo ručali i popili sok, a tada nas je iznenadila torta koju je Markova mama pripremila samo za nas. Nakon torte smo se poigrali u Markovoj sobi, a onda je polako došlo vrijeme za polazak kući. Uvijek ćemo pamtiti ovaj posjet Markovom domu, te smo zahvalni obitelji što nas je tako lijepo ugostila. Nadamo se da ćemo se opet ovako sastati i lijepo zabaviti.

13

STRUČNI TEKST

Kompetencije za roditeljsku uloguantonija maričević ,prof.rehabilitator

Roditeljstvo je igranje novih, uzbudljivih uloga, a cilj u toj igri roditeljstva nije pobjeda, nego rješenje koje sve čini sretnima. Odgoj djeteta je vještina koju roditelj i odgajatelj mogu i trebaju učiti i naučiti. Savršeno roditeljstvo je roditeljstvo za koje postoji plan. Ono je proces u kojem roditelji sa svim svojim ljudskim manama i slabostima daju sve od sebe kako bi odgojili sposobnu, odgovornu i sretnu djecu. Ne postoji univerzalno rješenje koje će uvijek uroditi plodom, ali prema autorici knjige “Savršeno roditeljstvo”, Elizabeth Pantley, svaku situaciju s djetetom lakše je rješiti ako se pridržava nekoliko važnih pravila, neovisno o tome za koje se rješenje odlučili. Ta pravila ona naziva “Ključevima savršenog roditeljstva”.

Ključevi savršenog roditeljstva:

1. PreuzmiteglavnuriječAko djetetu nije jasno da ste vi šef, čak i manji problemi mogli bi uzrokovati velike glavobolje. Prvi korak u preuzimanju glavne riječi sastoji se u tome da sebi dopustite da imate glavnu riječ i počnete očekivati od djeteta da vas sluša. 2. Recite im, nemojte ih molitiČesta pogreška koju roditelji čine jest da djecu mole, umjesto da im kažu da nešto učine. Riječi koje izaberete odrediti će hoće li dijete vaše traženje shvatiti kao da je to nešto što može i ne mora učiniti ili kao nešto što se od njega zahtjeva.Npr.: Umijesto “Voljela bih da siđeš!” bolje je reći “Tu se ne možeš penjati. Molim te, siđi!”, ili umijesto “Pokupi svoje stvari, dobro?” bolje je reći “Molim te uzmi svoj ruksak, jaknu i cipele.”

3. Kadaneštokažete,toimisliteDjeca imaju radar koji im točno govori kada odrasli uistinu misle ono što kažu, a kada nije tako. Uvi-jek mislite ono što kažete i to već od prvi put kada to kažete, a to znači da nakon što djetetu jasno kažete što od njega tražite prelazite s riječi na djela. Budite dosljedni!

4. BuditekratkiiodređeniPod svaku cijenu klonite se prodiko-blebitisa, čiji najočigledniji simptom je uzrujana rečenica koja teče bez prestanka, isprekidana najzapaženijim dijelovima prijašnjih uspješnih monologa. Budite određeni u opisima, ali upotrijebite što manje riječi!!!

5. Nemojtepopustitipredprigovaranjem,cmizdrenjemipritiscimaAko dobro radite svoj posao roditelja, mnogo se puta vaše odluke djeci neće svidjeti. Kad dijete prigovara, cmizdri i preklinje vas to je znak da se trebate maknuti od djeteta i naučiti ga da svojom

14

upornošću ne može promijeniti vaše stavove. Najvažniji cilj roditelja nije da usreći svoju djecu na kratkoročnoj osnovi, već da odgoji sposobne i odgovorne ljude.

6. Dajtedjecimogućnostizbora,postavljajteimpitanjaPrvenstveni cilj svakog djeteta je da se osamostali, a umjesto da se protiv toga bori, mudar roditelj iskoristiti će to u svoju korist. Najbolji izbor je uključiti djetetove vještine donošenja odluka i iskoristiti njegovu želju da ima nadzor nad svojim životom i svojim stvarima.

7. UpotrebljavajtepravilairutineKućne obveze, domaća zadaća, obroci, odlazak na spavanje, izlazak iz kuće ujutro. To su sve stvari od kojih se sastoji život i ukoliko imamo precizno određene pravila i uigrane rutine, stvari će teći same od sebe. Stoga se isplati uložiti vrijeme u određivanje obiteljskih prioriteta, pravila i rasporeda za uobičajene svakodnevne rutine. Kada se zna što se očekuje puno je manje prigovaranja i žaljenja, a djeca puno više surađuju.

8. Sagradite temelje od ljubavi, povjerenja ipoštovanja Razmislite o svakodnevnoj komunikaciji s djecom. Pobrinite se da glavna poruka koju im šaljete bude:“Volim te,vjerujem ti i poštujem te.”. To ćete učiniti tako da: im poklonite vaše vri-jeme, slušate ih, hvalite i potičite ih svakog dana, recite im da ih volite, vjerujete im i poštujete ih. 9. Prvorazmislite,atekondaneštoučiniteTrenutci u kojima nešto činite prije nego što ste o tome razmislili najgori su trenutci roditeljstva. To su trenutci u kojima ste izgubili strpljenje – kada vrištite, urlate, prijetite ili udarate. Proces savršenog roditeljstva ne možemo naučiti slučajno. Potrebno je istraživati, razmišljati i planirati kako bismo odlučili koje je najbolje rješenje za svaki problem.

Bitiroditeljponekadjeteškoizahtjevamnogonapora.Nijeuvijeklakopokušavatibitidoslje-dan, uvijek misliti kako na pravi način komunicirati s djetetom, čistiti njegov nered i uvijek ga nečim zapošljavati. Ali ne padajte u malodušnost. Sve se to može svladati osmjehom.

STRUČNI TEKST

15

RODITELJI SURADNICI

Borba naše obitelji za bolju budućnost počinje u Austriji, dobro organiziranoj srednjoeuropskoj zemlji. Međutim, svakim novim buđenjem, osjećaj čežnje za domom, bivao je sve veći. Odluka je pala! Povratak je ono što smo svi željeli.Strepili smo, misleći da će dosta vremena ipak trebati za adaptaciju, ali smo i sami bili iznenađeni osjećajem povratka na svoje. Ova jutra osvježena rosom daju osjećaj slobode. Večeri ukrašene zvjezdanim zlatovezom na nebu, pružaju spokoj. Tako smo mirni i sretni.Boraveći u Austriji nismo zapažali koliko smo razdvojeni i nemirni u srcu. Naša obitelj ovdje provodi puno više vremena zajedno. Prepuni smo obveza oko kuće, ali ih svi radimo s ljubavlju. Uživamo u mirisima pokošene trave, cvijeću i prirodi koja smiruje. Ana je zadovoljna novim profesorima i prijateljima u školi. Pohađa različite aktivnosti kao što su kuglanje, folklor, pjevanje i gluma. Puno više se kreće i uživa u sva-kom susretu s poznatim licima koja ju okružuju. Njena braća, također se vesele slobodnom druženju i igri bez granica na obližnjem školskom dvorištu. Ovdje osjećamo radost u svemu što radimo. Bili smo umorni strojevi s neograničenim radnim vremenom, a sada smo ljudi puni ljubavi i ushićenja životom.

PovratakJADRANKA PETROVIĆ,

MAJKA UČENICE ANE PETROVIĆ

16

DOMAĆI KUKURUZNI KRUH1 kg kukuruznog brašna (prosijanog)1 kg mekanog bijelog ili krušnog brašna1 kocka svježe germe2 žlice šećera1 žlica masti4 dag soli

Najprije izmrviti germu, staviti šećer i 2 žlice bijelog brašna i 1 dcl vode. To sve izmiješati i ostaviti na toplom da se digne. Za to vrijeme pofuriti kukuruzno brašno s 1 l kipuće vode i dobro promiješati. Kada se ohladi do mlakog izmiješati s mekanim brašnom na dasci. Sada do-dati germu koja se pomalo dignula, te dodati 1 žlicu masti i sol. Sve zajedno izmijesiti s 1 l mlake vode. Napraviti otprilike oblik posude, koja se prethodno namaže mašću, te staviti tijesto u njega. Tijesto se treba dizati malo iznad ruba posude. Pećnicu treba ugrijati na 250°C i peći 10 minuta, te nakon toga smanjiti temperaturu na 200°C i peći oko 1 sat da se pri tome ne otvara pećnica. Nakon 1 sat izvaditi kruh, pokriti ga aluminijskom folijom i peći još sat i 20 minuta.

VOĆNI KOLAČ4 jaja1 šalica šećera (2 dcl)1 šalica ulja2 šalice oštrog brašna1 jogurt1 prašak za pecivo1 vanili šećervoće po želji (breskve,višnje...)Jaja,šećer i vanili šećer dobro izmiksirati, zatim dodati ulje i jogurt. U smjesu dodajemo žlicu po žlicu brašna u koje smo dodali prašak za pecivo, miksati na maloj brzini. Kad je smjesa gotova izliti ju u namašćeni i pobrašnjeni lim. Pećnicu prethodno zagrijati na 200 stupnjeva. Peći 25 minuta na istoj temperaturi.

KIFLICE 60 dag glatkog brašna1 prašak za pecivo1 kiselo vrhnje (20 dag)2 dcl toplog mlijeka1 instant suhi kvasac1 dcl uljaPomiješati brašno, prašak za pecivo i jednu malu žličicu soli. Dodati ulje i kiselo vrhnje te sve za-jedno dobro izmješati. Posebno pomiješati toplo mlijeko, suhi kvasac i jedni veliku žlicu šećera, te uliti u smjesu od brašna. Sve zajedno zamjesiti u glatko tijesto te oblikovati kiflice. Oblikovane kiflice posložiti u namašćen lim te ostaviti na toplome 10 – 15 min. Pećnicu zagrijati na 180 stupnjeva, ki-flice peći 20 min.

U SLAST!

Mali recepti velikih kuhara

katarina mađer, skupina s5

SKUPINA S3

17

STRUČNI TEKST

Smanjenje stresne situacije u obitelji i školi

marta prohaska, prof.rehabilitator

Koliko god volimo i štitimo svoju djecu, te im želimo omogućiti sigurno i sretno djetinjstvo, ne možemo ih poštedjeti svakog oblika stresa, događaja koji donose tugu, kao primjerice preseljenje, bolest djeteta ili nekog člana obitelji, smrtni slučaj u obitelji , razvod roditelja, nasilje ili ovisnosti u obitelji, a tu su i utjecaji modernog svijeta sa sve većim prikazima nasilja i katastrofa na različitim medijima (TV, Internet...). Djeca se u takvim situacijama ne snalaze, ne mogu ih racionalizirati, zbunjuju ih jer su izvan njihove kontrole. Stoga im treba pomoći vratiti samopouzdanje, osjećaj sigurnosti, ljubav i nadu u sretnu budućnost.

Reakcije školskog djeteta na traumatski događaj i intervencijeTipičnereakcijenatraumatskidogađaj Sisanje palca Razdražljivost Agresivno ponašanje u školi ili kod kuće Natjecanje s mlađom braćom i sestrama za roditeljsku pažnju Noćni strahovi, strah od mraka Izbjegavanje škole Povlačenje iz društva vršnjaka Gubitak interesa ili slaba koncentracija u školi Regresivno ponašanje Glavobolja ili drugi tjelesni simptomi Depresija

Kakomogupomoćiučiteljiiroditelji Strpljivost i tolerancija Igrokazi na temu određene krizne situacije Razgovori s odraslim osobama Privremeni opušteniji odnos prema učenju i rezultatima Mogućnost za strukturiranje obveza u školi i kod kuće

Najvažnija uloga kako odgajatelja, tako i roditelja jest slušati i razumjeti dijete, dati mu priliku da osjećaje pokaže na način koji odgovara njegovoj dobi, jer to potiče djetetov emo-cionalni razvoj.

18

STRUČNI TEKST

Važno je držati se nekoliko osnovnih načela:

1.Naučitipromatrati– dobro je voditi bilješke o svakom djetetu, one će uključivati podatke o tome s kim se najviše druži, koje su mu aktivnosti najzanimljivije, koliko je bogat njegov rječnik, koliko često se sukobljava s dugom djecom i slično.2.Bitidjetetunaraspolaganju – biti dostupan, ohrabrivati dijete da govori o svojim osjećajima ili da ih izrazi kroz igru kako bi bilo bolje shvaćeno.3. Znatikadatražitipomoć – razne stručnjake važno je uključiti što prije, što se prije počne raditi na problemu, veća je vjerojatnost da će biti riješen.

NasiljeuobiteljiObiteljsko nasilje štetno djeluje na dijete jer ga lišava osjećaja sigurnosti, dijete stječe dojam da je svijet nesigurno mjesto. U takvim situacijama, dijete je često pred psihološkim izborom: identificirati se s agresorom ili ostati bespomoćno. Učeći po modelu, dijete shvaća da je agresivnost jedini način za rješavanje problema.Djeca mogu postati prestrašena i povučena. Mlađa djeca često sebe okrivljuju za izazivanje roditeljskog bijesa, dok starija djeca sebe okrivljuju jer nisu intervenirala ili spriječila napad. Često se mogu “isključiti” – jednostavno nauče ne suosjećati. Javljaju se problemi s koncentracijom u školi, a u dosta slučajeva i PTSP /posttraumatski stresni poremećaj/, koji je posljedica osjećaja nemoći. Odrasli ponekad ne mogu pomoći djeci – s obzirom da su i sami istraumatizirani.Mala djeca mogu prihvatiti obiteljsko nasilje kao normalan način života.

BolestiovisnostiuobiteljiinjihovutjecajnadijeteDjetetu treba osigurati stalnost i sigurnost održavajući stalan dnevni raspored aktivnosti. Sva-ko obećanje dano djetetu treba održati. Dijete treba razuvjeriti da je ono krivo za ovisnost roditelja. Razvijati djetetovo povjerenje u ljude. S obzirom da se dijete uglavnom povlači u sebe, potrebno mu je pomoći da razvije vještine samoizražavanja – kroz različite medije – crtež, dramsko izražavanje i slično. Roditeljima treba preporučiti knjige o ovisnosti, predložiti stručnu službu koja im može pomoći ukoliko djeluje u zajednici, te svakako podupirati roditelja koji se odlučio na odvikavanje.

MalisavjetizakrajPokažite djetetu mnogo ljubavi i topline kroz tjelesni dodir i riječi. Često mu ponavljajte ko-liko ga volite i koliko vam znači – zagrlite ga, poljubite, potapšajte po leđima. To ga sigurno neće razmaziti, a može mu puno pomoći. Odvojiti vrijeme, strpljivo i sa zanimanjem saslušati i razumjeti svoje dijete vrjednije je od bilo kojeg poklona koji mu možete kupiti.

19

rad zadruge

Učenička zadruga “Tkanica”

IZRADA SUVENIRA “DOMAĆI”(idejno rješenje - antonija maričević)

Slavonski Brod - Grad bajki dobio je naziv po poznatoj spisateljici Ivani Brlić Mažuranić koja je u svojoj kući koja se nalazi na glavnom gradskom trgu napisala bezbroj priča i bajki. Njezini likovi ožive svake godine u vrijeme obilježavanja njezinih dana u koje smo se i mi uključili. Ove godine posebno mjesto je zauzela bajka „Šuma Striborova“, a najviše su nas zadivili razigrani i vedri mužići od jedva pola lakta, u crvenim opančićima, s bradom i ko-som sivom poput pepela i očiju crnih poput ugljena. Pošto mi nismo obična osnovna škola, naše učiteljice su se pobrinule da svatko dobije priliku i uplete svoje prstiće u obilježavanje Dana Ivane Brlić Mažuranić. Osmislile su malene Domaće od vune, organizirale radionice i posebno vrijeme u kojem smo motali malene čovječuljke i vježbali naše prstiće. Domaće smo pakirali u kutijice koje su napravile naše učiteljice i učitelji, a kako smo to odlično napravili, mnogi su za naš rad bili zainteresirani.

Naše Domaće otkupili su Turistička zajednica grada Slavonskog Bro-da i Gradska knjižnica kao dio turističke ponude za Dane Ivane Brlić Mažuranić. Prikupljena sredstva smo iskoristili za nabavu potrebnih didaktičkih materijala.

ANTONIJA MARIČEVIĆ

20

rad zadrugeIzložbe radova i sudjelovanja na smotrama i radionicama

VODITELJICE ZADRUGE BARICA IVANČEVIĆ & JASNA BILJAN

Povodom Dana Ivane Brlić Mažuranić imali smo izložbu učeničkih radova u prostorima Gradske knjižnice. Izložbu su postavili učenici i učiteljice Barica Ivančević i Jasna Biljan.

Povodom Dana Ivane Brlić Mažuranić učenici naše škole Ivana Ćuma, Ana Pergl, Vineto i Sultan Gushani, Danijel Babić i Josipa Cvitković sudjelovali su na likovnim radi-onicama u Galeriji Ružić. Oslikavali su drvene tanjure na temu Licitarsko srce. Radovi učenika izloženi su u pro-storu Galerije.

Učenice Anastazija Bubulović, Ivana Ćuma i Ana Pergl te učiteljice Barica Ivančević i Jasna Biljan sudjelovale su na Državnoj smotri učeničkih zadruga u Puli. Izlagali su tradicionalne predmete iz narodne baštine koje su učenici tijekom godine marljivo izrađivali na sekcijama: vezilje, drvomodelari, keramičari te na tkanju.

21

Dana 24. svibnja 2010. u Cerniku je održana 8. međužupanijska smotra učeničkih zadruga. Učenici naše škole i ove godine osvojili su 1. mjesto, te idu na Državnu smotru učeničkih zadruga koja će se održati u Prevlaci.

iz naših bilježnica

Antonio Vuković, 4.B, Priroda i društvo Goran Rujek, 4.B, Hrvatski jezik

Mateo Fogadić, 4.B, Hrvatski jezik Antonio Vuković, 4.B, Hrvatski jezik“Oproštaj s lastavicom”

22

iz naših bilježnica

Anamarija Olić, 4.A, Matematika Anamarija Olić, 4.A, Matematika

Petar Matijević, 4.A, Priroda i društvo Marko Dretvić, 4.A, Priroda i društvo

23

INTERVJU S...

s Vidom Vučetićem, prof. TZK-aUČENIK KARLO PLEHANĐŽIĆ

Mali novinar Karlo Plehandžić intervjuirao je učitelja Vida, profesora tjelesne i zdravstvene kulture.

Učenik Karlo:Koliko rezultata iz sportskih natjecanja planirate osvojiti u ovoj godini? Učitelj Vid:Državno prvenstvo osnovnih škola će se održati u Osijeku i planiramo se vratiti se sa zlatnom medaljom.

Učenik Karlo:Možete li mi reći da li se djeca dovoljno trude?Učitelj Vid:Nisam baš zadovoljan, mogli bi oni to i bolje.

Učenik Karlo: Da li učenici naše škole mogu trenirati nekakav sport kao što to rade djeca u redovnim školama. Moj brat Borna trenira nogomet, pa me zanima da li je to moguće i ovdje?Učitelj Vid:Moramo odvojiti profesionalni sport od rekreativnog, što znači da svi mogu sudjelovati u onome za što su zainteresirani, a za profesionalni sport treba pokazati određene sposobnosti.

Učenik Karlo:Čujem da ste vi također i učitelj skijanja!? Koja su pravila skijanja?Učitelj Vid: Skijanje je zanimljiv sport koji zahtijeva određene kriterije, npr. mora se paziti kakvi su uvjeti na stazi, mora se prilagođavati brzina, paziti koliki je broj natjecatelja na stazi i naravno odgovarati za tu osobu koju učiš skijati.

Učenik Karlo: Kakvi su uvjeti u našoj školi za školske treninge i održavanje sata tjelesne kulture?Učitelj Vid: Nisam baš zadovoljan jer imamo lošu dvoranu koja je neprilagođena potrebama učenika i onemogućava zadovoljavajući rad.

Učenik Karlo: Da li volite svoj posao i što radite u slobodno vrijeme? Koji je vaš najdraži sport?Učitelj Vid:Najdraži sport mi je skijanje. Da, volim svoj posao, a slobodnog vremena i nemam baš previše.

Učenik Karlo: Hvala što ste mi odgovorili na sva moja pitanja i želim vam puno sreće na školskim natjecanjima.

24

ŠKOLA U PRIRODI

U ORAHOVICI ...suradnja s Crvenim križem

autor: Ivana Đaković

U razdoblju od 7. do 12. rujna 2009.godine, učenici naše škole boravili su u centru Crvenog križa “Merkur” u Orahovici. Školu u prirodi u cijelosti je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. U Orahovici je boravilo 36 učenika u pratnji 7 učitelja i jedne medicinske sestre. Svaki dan za učenike je organizirana nastava iz nastavnih predmeta:- priroda i društvo, upoznavanje uže i šire okoline – jesen, uočavanje promjena u prirodi, šuma,- hrvatski jezik i glazbena kultura – tekstovi i pjesmice vezane uz pojam jeseni,- svakodnevna briga o sebi – osobna higijena tijela. Za učenike su organizirane različite igre na svježem zraku, obilazak znamenitosti grada Ora-hovice (vlak Ćiro, vodenica ), obilazak jezera u Orahovici. Kao i uvijek, djeca su se najviše veselila večernjem plesu i svakodnevnom kupanju u bazenu. U realizaciji plana i programa učiteljima su po-mogli učitelji plivanja Zoran i Hrvoje, a ugodnom boravku pridonijeli su i ostali djelatnici Centra „Merkur”. Sretni i zadovoljni vratili smo se kući u nadi da ćemo sljedeće godine sve ponoviti!

25

PROJEKTNI DANI Dani kruha - “Od zrna do kruha”

U danima od 19. do 23. listopada 2009. godine odgojno-ob-razovni rad u našoj školi odvijao se kroz sadržaje kojima su obilježeni Dani kruha i dani zahvalnosti za plodove zemlje. Za učenike i roditelje organizirane su razne aktivnosti i radionice na temu „Od zrna do kruha“. Cilj je bio upoznati učenike s nastajanjem kruha (od zrna do kruha) te razvijati svijest o važnosti zdrave prehrane.

Učenici su proveli sljedeće aktivnosti i radionice u okviru projektnog dana: -Izradaslikaodtijestaipečenjepizze – učenici prvog razreda, te skupine SA1, SA2, S1 i S4 naučili su kako se pravi tijesto koje su poslije oblikovali i od kojeg su izrađivali slike. U izradi su im pomogli roditelji i učitelji. Tijesto koje su izradili iskoristili su i za spravljanje pizze kojom su se svi počastili. -Izradakvasa,pečenjekruhaikolača – učenici 2. razreda i sku-pina S5 uz pomoć učiteljica Nataše Pivac i Tatjane Miljević izrađivali su kvas, naučili kako i zašto se koristi, naučili su kako se spravljaju kruh i kolači. -Pečenjekruhaikolača – Učenici iz skupina S2 i S3 naučili su spravljati ukusne kekse i kolače kojima su razveselili sve djelatnike škole i svoje prijatelje iz školskih klupa. -Likovnaradionica–izradaplakataodsjemenki. Učenici 3. i 4.B razreda su uz vodstvo učiteljica izradili plakate i slike od sjemenki. Prikupili su različite vrste sjemenki a na satu su razgovarali o izgledu sje-mena, načinu i vremenu sadnje, o žetvenim običajima. Izrađenim plakati-ma su ukrasili svoje učionice. Slike od sjemenki izrađivali su i učenici u PSP1 i PSP2 uz pomoć učiteljica Nataše Pavić i Marije Vukojević. -Posjetmlinu„Pracny“ – Učenici 5.A i 5.B razreda išli su u pos-jet pekarnici i mlinu „Pracny“. Naučili su gdje i od čega nastaje brašno, vidjeli kako se melje žito, te kako se sije brašno i sipa u vreće. Vidjeli su peći u kojima se peku topla i ukusna peciva kojima su ljubazni domaćini počastili učenike i nastavnike. -Posjetpekarniciobrtničkeškole – Učenici 7.A, 7.B i 8. razreda posjetili su pekarski praktikum Obrtničke škole. Upoznali su se s tehnologi-jom i procesom proizvodnje raznih pekarskih proizvoda. Vidjeli su kako se mijesi tijesto, koji su sas-tojci potrebni za spravljanje ti-jesta, što sve možemo dodavati

u brašno te koje sve aparate možemo koristiti u proizvodnji kruha i ostalih pekarskih proizvoda. Voditeljica praktikuma učenicima je objasnila kako postati učenik obrtničke škole te izabrati zvanje pekara. Učenici koji izaberu ovo zanimanje moraju voditi računa o osobnoj higijeni,

26

Dani kruha - “Od zrna do kruha” PROJEKTNI DANI

te higijeni radnog mjesta, propisanom odijevanju, kulturi ophođenja sa suradnicima. Na kraju posjeta domaćini su sve učenike i učitelje darivali ukusnim buhtlama. -PosjetPoljoprivrednomgospodarstvu„Dretvić“ – Povodom obilježavanja Dana kruha, ali i u cilju boljeg povezivanja obitelji i škole, učenici 4.A razreda posjetili su Poljoprivredno gospodarstvo „Dretvić“ i obiteljski dom Marka Dretvića, svog prijatelja iz razreda. Vidjeli su plastenike i povrće koje u njima uzgajaju Markovi roditelji (kelj, kupus, krumpir, luk, paprika itd.), razne poljoprivredne alate, traktor i motore. Vidjeli su i domaće životinje - kokoši i svinje. Od Markovih roditelja dobili su na dar veliku košaru punu povrća i bili su počašćeni ukusnim ručkom i tortom. -PosjetpizzerijiMegi – Učenici 6.razreda išli su u posjet pizzeriji „Megi“. - Prodaja pekarskih proizvoda i kolačanatržnici – Skupine S3 i S5 su s učiteljicom Iva-nom Đaković prodavale kolače i kvas na Gradskoj tržnici, a prihod od prodaje upotrijebili smo za potrebe škole. Petar i Jakov govorili su za SBTV o

svemu što smo radili u školi povodom Dana kruha.

-PredavanjeprofesoricePandurić – Profesorica Božica Pandurić, koja radi u Poljoprivrednoj školi „Antun Matija Reljković“, održala je predavanje za naše učenike i pokazala im film „Žetva na stari način“. Vidjeli smo kako se nekada sijala, žela pšenica, kako se pravi brašno. Pokazala je učenicima i kako se sade sjemenke pšenice. -Državna smotraDani kruha–dani zahvalnosti zaplodovezemlje. Učenici Jakov Mrđan, Petar Marić, Maja Perčić i Ivana Ćuma su s učiteljicama Tatjanom Miljević i Nikolinom Pivac predstavljali našu školu, Grad Slavonski Brod i Brodsko-posavsku županiju na Državnoj smotri Dana kruha održanoj u Vodicama 11. listo-pada 2009.godine. Predstavili

su krušne proizvode i plodove zemlje naše županije, stare brod-ske kolače, slavonske suhomesnate proizvode, mliječne proizvode, rano jesensko voće i povrće, te stari pomalo zaboravljeni pribor i alat za pripremu kruha i stare poljoprivredne alate (načve, srp, modlice za kolače, stari mlin za kavu).

ZAKLJUČAK – Nakon što su uspješno obilježili Dane kruha u našoj školi, usvojili nova znanja i vještine, učenici su bili zadovoljni i ponosni na svoj uloženi trud i postignute rezultate. Naučili smo puno o nastajanju kruha i krušnih proizvoda, lijepo se zabavili te zasladili kolačima koje smo izrađivali.

27

Ekološka osviještenost uključuje i brigu o tekstilnoj reciklaži jer odbacujući odjevne predmete zagađujemo naš planet. Po našim saznanjima u Hrvatskoj ne postoje specijalizirana odlagališta tekstila te se taj problem rješava sporadično, a provode ga neke manje udruge i organizacije koje ili recikliraju odjeću ili sakupljaju i doniraju građanima u potrebi (Crveni križ, Caritas,..). U ovoj eri naglašenog potrošačkog društva u kojem vladaju zakoni nepotrebne potrošnje, kupovina poznatih marki odjeće i nagomilavanja odjevnih predmeta bez potrebe, došli smo na ideju ekološkog rješenja tog problema. Ovim školskim projektom želimo razviti svijest naših učenika, učitelja i roditelja o bespotrebnim financijskim izdatcima za odjevne predmete i prikazati mogućnosti izrade novih odjevnih predmeta od starih ili recikliranje odjevnih predmeta koji nisu više za nošenje.

Projekt „Uz malo mašte do novog ruha ili tepiha“ započeli smo 11. siječnja 2010. godine. Projekt se sastoji od nekoliko etapa provedbe a to su: • EDUKACIJA - niz edukativnih predavanja za roditelje, učenike i članove lokalne zajednice o mogućnostima zbrinjavanja tekstilnog otpada. U tijeku nastavnog procesa upoznali smo učenike viših razreda s vrstama tekstila, gdje se proizvodi, što se sve od njega radi, posjetili trgovačke radnje i obrte za izradu narodnih nošnji. Organizirali smo prezentaciju za učenike, učitelje, roditelje i članove lokalne zajednice o mogućnostima zbrinjavanja tekstilnog otpada.

• PRIKUPLJANJE - u ovoj etapi uz pomoć roditelja, učenika i lokalne zajednice prikupili smo tekstilni otpad u prostorima naše škole.• DEMONSTRACIJA - ova etapa se satojala od više aktivnosti koje su uključivale: razvrstavanje prikupljene odjeće (skupine S3 i S5), suradnje s poznatom brodskom etno kreatoricom odjeće Tajanom Jurišić (radionica o kreativnom i modnom ukrašavanju stare odjeće novim modnim detaljima i sitni krojački popravci stare odjeće), recikliranje prikupljene odjeće koja se više ne može ponovo upotrijebiti.• PRAKTIČAN RAD - Radionica za izradu nove odjeće od stare za roditelje i učitelje odvijala se jedanput mjesečno po 120 minuta. Radili smo šivanje novih ukrasa, marama, dugmadi, sitne prepravke rukava, ovratnika. Radionica za izradu nove odjeće od stare za učenike odvijala se jedanput tjedno po 90 minu-

ta. Učenici su nakon trijaže odjeće odvojili odjeću koja je za recikliranje i u tijeku je priprema traka za tkanje (odvajanje dugmadi, zatvarača, čipke, ukrasa) i namatanje u klupko.• EVALUACIJA - Organizirali smo modnu reviju za učenike, učitelje, roditelje i građanstvo – svi sudionici koji su sudjelovali u izradi nove odjeće od stare mogli su ponijeti te nove odjevne predmete kući nakon revije.O provedenom programu obavijestili smo lokalne medije (novine, radio) te na taj način prezenti-rali građanstvu postignuća, motivirali ih na pravilno korištenje odjevnih predmeta i utjecali na smanjenje potrošnje. Kako je ovaj školski projekt inovativan i originalan, prijavili smo ga i na raspisani natječaj tvrtke Tehnix koja je prepoznala kvalitetu projekta i dodijelila nam prvu nagradu za najinovativniji projekat i donaciju za daljnju provedbu projekta recikliranja i popravka stare odjeće. Ovo priznanje daje nam potvrdu kvalitete rada učenika i učitelja u našoj školi što nas veseli i hrabri u novim budućim projektima i školskim aktivnostima. Slijedi iznenađenje za Dan škole.

“Od stare tkanine do novog ruha”

školski projekt

EKO ŠKOLA

28

Akcija uređenja okoliša škole

DRAGANA ĆORKOVIĆ

U sklopu eko programa naše škole ove godine na redovitom godišnjem susretu Eko škola 2. veljače u Gunji sudjelovali smo na prezentaciji eko projekata škola. Na susretu Eko škola sudjelovale su škole iz Nove Gradiške, Nuštra, Komletinaca, Okučana, Otoka, Sibinja, Vukovara, Tordinaca i Slavonskog Broda sa prezentacijama svojih eko projekata koje su vodili njihovi eko koordinatori. Tema ovogodišnjih prezentacija je bila “Održiva potrošnja - održivi raz-vitak”. Eko koordinator škole, učitelj Ivan Pehar prezentirao je eko projekt naše škole pod nazivom „Od stare tkanine do novog ruha“ kojim smo pobudili veliki interes svih gostiju, kako učitelja tako i učenika ostalih škola. Dok su se projekti ostalih škola bazirali uglavnom na uštedi resursa i energije koje troše unutar škole naš projekt je inovativan i originalan. Zasnovan je na ideji i želji da se uključe obitelji naših učenika u edukaciju i provedbu programa održive potrošnje kroz ponovnu uporabu i prenamjenu stare tkanine i odjeće u svrhu uštede resursa, ali i smanjenja financijskih izdataka u obiteljima. Nije potrebno navesti kako je ova prezentacija u Gunji zaslužila veliki pljesak nazočnih, kao jedna nova ideja koja nudi svjež pogled na mogućnosti uštede i ekološke osviještenosti. Nakon prezentacija škola naši domaćini priredili su domjenak uz koji nije izostala pjesma i ples. Radujemo se novim susretima i razmjenama ideja s drugim školama i u narednoj školskoj godini.

Prezentacija rada eko aktivnosti u Gunji EKO KOORDINATOR IVAN PEHAR

EKO ŠKOLA

Dio školskog dvorišta u kojem se nalazi kamenjar je ujedno i najljepši dio školskog dvorišta. Jedan kamenjar se nalazi ispred polukružnog ostakljenog unutarnjeg kutka škole u kojem se nalazi akvarij i različito cvijeće. Sva djeca vole boraviti u tom živom kutiću škole i promatrati ribe i kamenjar. Ove godine zima je bila duga i bijela. Snijeg je pokrivao zemlju gotovo do polovine mjeseca travn-ja. Kada je napokon odlučio otići nazad na Sjeverni pol, ostavio je naš kamenjar ogoljen, prepun polegnutog cvijeća i šaša. Učenici i učitelji očistili su ga od stare trave, uvelih biljaka, grančica i smeća. Prekopali smo i oplijevili kamenjar ispred prozora škole i učionice četvrtog razreda. Djeca su sa zanimanjem promatrala dok smo iz kamenjara grabljama izvačili otpad. Kada smo prekopali kamenjare, očistili smo i ostatak školskog dvorišta od smeća. Nekoliko dana poslije biljke su u potpunosti oživjele. Probudile su se ljubičice, zumbuli, jaglaci, a šaš je potjerao prekrasno novo bijelo zeleno lišće. Uživali smo u ovom poslu i čekamo da prestane padati kiša kako bi ga ponovo mogli uljepšati.

Sudjelovanje na Međunarodnom eko kvizu škola IVANA ĐAKOVIĆ

Domaćin međužupanijskog eko kviza međunarodnih eko škola koje rade po posebnom programu ove godine je bila osnovna škola iz Virovitice.Naša škola sudjelovala je s ekipom od četiri učenika pod na-zivom „Domaći“. Natjecanje je održano 14.05.2010. u prostorima škole. Na natjecanju su sudjelovale ekipe iz Zagreba, Karlovca, Osijeka i Koprivnice. Natjecanje se sastojalo od tri dijela: prikaz projekta, usmeni dio, praktični dio. Učenici naše škole još jedanput su dokazali da su pravi mali ekolozi, da brinu o očuvanju okoliša i pravilnom korištenju prirodnih bogatstava naše zemlje. Domaćini su izvanredno organizirali kviz tako da je bilo puno mikropauza koje su potrebne našim učenicima kako bi im koncentracija pažnje bila bolja. Pauze su bile ispunjene pjesmom, plesom, kratkim vježbicama, gostima i zanimljivostima koje su uveselja-vale učenike. Ždrijebom smo odredili da je sljedeći domaćin škola iz Karlovca. Za sve sudionike domaćini su organizirali ručak i razgledanje grada. Šteta što smo imali malo vremena pa smo uspjeli vidjeti samo franjevački samostan i centar gada, te se nadamo da ćemo se vratiti ponovo.

29

Učenici plesne skupine ANASTAZIJA, Anastazija Bubulović, Jakov Mrđan, Josip Babić, Vineto Gushani i Zoran Artmagić sa svojim voditeljicama Alenkom Jozić i Jasnom Biljan sudjelovali su 23. travnja na Plesnoj reviji 1. KORAK u OŠ Bogoslava Šuleka s točkom Afrički lovački ples.

Cilj plesne revije bio je promovirati ples i pokazati kako sedjecauosnovnoškolskomobrazovanju mogu uspješno baviti plesom. Gosti revije bili su članovi plesne skupine Si-

novi sa svojim voditeljem Ćirom koji je imao kratku obuku osnovnih koraka hiphopa.PORUKA UČENIKA - Želimo pokazati da nas nikakva teškoća ne može onesposobiti da se uključimo u život lokalne zajednice. Mi smo ponosni učenici naše škole i imamo što za poka-zati.

Anastazija: “Iako ne čujem, ritam Afrike udara u mom srcu, plešem jer se želim uključiti, PRIHVATITTE ME.”

Nastup na plesnoj reviji 1.KORAKautor: ALENKA JOZIĆ

PLESNA REVIJA

30

SURADNJA S...

Učiteljskim fakultetom Slavonski Brod

Srednjom medicinskom školom

Brodski studenti Učiteljskog fakulteta, budući učitelji razredne nastave sa svojim profesorima i ove su godine posjetili našu školu (30. i 31. ožujka). Prisustvovali su predavanju koje je za njih održala ravanteljica škole s ciljem upoznavanja posebnos-ti naše škole i rada u njoj. U školi su se upoznali s učenicima i njihovim učiteljima koji im pružaju ljubav i podršku, te nesebično pomažu u radu prema njihovim sposobnostima i interesima.

Studenti Učiteljskog fakulteta prisustvovali su nastavi hrvatskog jezika kod učiteljice Zdenke Begić i matematike kod učitelja Zvonka Šabića kako bi upoznali posebnosti rada na nastavnom satu, čestu izmjenu aktivnosti i različitost zadatka koji su prilagođeni učenikovim sposobnostima. Postavljanjem pitanja na kraju nastavnih sati su po-kazali da ih je ovo područje rada veoma zainteresir-alo.

ZDENKA BEGIĆ, DEFEKTOLOG

Učenici Medicinske škole, smjer fizioterapeut, su u sklopu nastavne prakse posjetili našu školu, te održali nekoliko različitih radionica s našim učenicima. Radionice za djecu su bile raspoređene kao skup vježbi, a to su: fizikalna rehabilitacija, fizikalna masaža i radna terapija. Pošto većina djece s teškoćama, posebno s tjelesnim invaliditetom, imaju izrazite teškoće s percepcijom prostora, te selfconceptom, vježbe naših učenika s mladim terapeu-tima su bile obostrano vrlo korisne, a pokazalo se i vrlo zabavne. Fizikalna rehabilitacija je uključivala self-concept, odnosno orijentaciju na vlastitom tijelu, orijentaciju tijela u prostoru, pokretanje kroz prostorne prepreke, prolaz kroz poligon vježbi na strunjačama. Fizikalna masaža je našim učenicima bila vrlo opuštajuća i zabavna, a korištenje rekvizita kao što su “senzice”, tkanina, teža lopta i slično dodatno su djelovali na doživljaje vlastitog tijela i opuštanje. Radionica za radnu terapiju je bila puna smijeha i veselja jer su naši gosti pomogli djeci napraviti kojekave ukrase od gumbića, perlica, vrpci i šljokica. Na kraju radionica učenici Medicinske škole su bili oduševljeni našom školom, s našim malim vježbačima, njihovim raspoloženjem, veseljem i toplinom. Bilo im je bilo i žao što je nastavni dan završio jer su imali još toliko ideja i entuzijazma za, kako su rekli, zabavu, a ne praksu.

NATAŠA ČOŠIĆ, PROF. REHABILITATOR

31

suradnja s gradskom knjižnicom i.b.m.

Slavonski Brod i strip napokon se vole javno. Posebno mi je zado-voljstvo to konstatirati, jer, u cijeloj akciji institucionalnog spajanja našeg grada i umjetnosti stripa, ulogu je igrala i moja malenkost – veliki zalju-

bljenik u magiju pričâ ispričanih u slikama, uprizorenih u kadrovima, smještenih u čarobne kvadrate oživljene vještim rukama majstora grafike. Što se službenog povezivanja Broda i stripa tiče, krenimo redom. Na moj poticaj, a u organizaciji Dječjeg odjela Gradske knjižnice i u suradnji s autorom izložbe, te uglednom osječkom Udrugom ljubitelja stripa Stri-pOs čiji sam vanjski član, u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod 10. rujna 2009. otvorena je izložba Genije i Supermandleki uglednog hrvatskog strip-crtača, profesora, pjesnika, humorista i dizajnera Ivice Bednjanca.Izložba je bila svojevrstan uvod i djelotvorna pobuda da Dječji odjel u suradnji sa školama organizira strip-radionice Mala škola stripa, a strip-crtači i „učitelji“ crtanja stripa bili su pedagozi i umjetnici iz Osijeka i Za-greba. Tako je pod mentorstvom mladog osječkog ilustratora Roka Idžojčića i uvaženog zagrebačkog strip-crtača porijeklom iz Slavonskog Broda Stanka Bešlića Mala škola stripa prošla kroz niz županijskih i gradskih osnovnih i srednjih škola gdje je došlo do prave eksplozije dječjeg strip stvaralaštva, a strast crtanja obuzela je na stotine učenika. Razmišljalo se o dobrom scenariju, učilo se što je to tema, karakterizacija likova, oblačić, rakurs, plan, montaža, a mlade ruke su primjenjivale različite grafičke tehnike. Pravi kreativni inkubator! Ni-malo ne sumnjam, obzirom na viđeno, da će se za pojedine od brodskih strip-pilića nadaleko čuti. Na svom proputovanju kroz Brod Mala škola stripa je došla i u OŠ „Milan Amruš“, školu za djecu s teškoćama u razvoju gdje radim kao učitelj-defektolog. Radionica je organizirana na poticaj same ravnatelji-ce Mirjane Jakovčev, koja je pokazala kako pomno prati sve suvremene trendove na području terapijskih metoda, i uz veliku pomoć Gradske knjižnice i Udruge StripOs. Sudjelovalo je desetak učenika svih razreda. Radionica je, pod vodstvom već spomenutog ilustratora Roka Idžojčića i uz pomoć nastavnice likovne kulture Barice Ivančević, koja je, moram naglasiti, prekinula bolovanje kako bi mogla sudjelovati, bila tako uspješna i feedback djece tako pozitivan, a dva školska sata tako premalo da mi je, na moje veliko zadovoljstvo, ravnateljica predložila organiziranje cjelogodišnje izvan nastavne aktivnosti vezane za strip kao terapiju. Povodom toga udruga StripOs donirala je školi tridesetak vrlo vrijednih strip-albuma.Samastrip-terapija jeneštonovo i nešto što jene samokod nas nego i u Europi i svijetu tek u začetku. No kada bolje pogledate takvo što u biti nije novost. Biblioterapija je već godinama afirmirana terapijska metoda. Biblioter-apija je, u doslovnom smislu, terapija knjigama. Književni tekst (proza, poezija, mit, legenda... ili u našem slučaju strip i/ili grafička novela) i književna izražajna sredstva (pop-ut metafore, usporedbe, alegorije, rime, ritma) planski se upotrebljavaju kako bi potakli različite načine rješavanja problema i reduciranja stresa, tj. opustili nas kao čitatelje ili slušatelje. Između književnosti i čitatelja/slušatelja oduvijek postoji uzajamno djelovanje - tekst čitatelju nudi bogatstvo neproživljenog iskustva ili podsjećanje na neke vlastite doživljaje, dok čitatelj uzvraća emocional-nom reakcijom koja dovodi do katarze. Za biblioterapiju se kaže da je “staro iscjeliteljsko umijeće u novom ruhu.” A kako je strip forma nastala križanjem književnosti, filma i likovne umjetnosti i u brojnim mogućnostima suodnosa tih sastavnica je otvoreno, plodno i neiscrpno polje kreativnosti onda možete i sami zamisliti koje još mnoge mogućnosti, a i prednosti strip kao terapijska metoda pruža. Tako se na primjer crtanjem potiču misaone snage i koncentracija, a u slikanju, primjerice, boje neposredno

Mala škola stripa u našoj školiALEKSANDAR LUKIĆ,prof.defektolog

32

djeluju na osjećaje, a duševni život stječe nove životne impulse. Često puta se, zahvaljujući širokim mogućnostima umjetničkog izražavanja, likovnim terapijama potiče kreativnost koja vodi jačanju imuniteta i omogućuje brži oporavak bolesnika. Općenito je art terapijski pristup naročito pogodan u radu s djecom, jer koristi njima svojstven simbolički jezik crteža, igre i neverbalne komunikacije.

Na kraju možemo zaključiti kako je u povijesti svog postojanja strip prevalio stvarno dug statusni put - od trivijalnog proizvoda industrije zabave preko ravnopravnog predstavnika umjetnosti koji je dobio čak i svoj broj – 9, do terapijske metode koja, iako u začetku, ima svijetlu budućnost. Došavši u Brod kao etablirana vrijednost, pohodivši škole, posjetivši djecu sa smislom za likovno izražavanje, naišao je, da tako kažem, na razumijevanje, pa čak i preuzeo pedagošku i edukacijsku ulogu, ulogu inventivnog sredstva tumačenja postojećeg svijeta i odnosa, ali i stvaratelja izmaštanih svjetova. Djeca su se okušala u stvaranju stripa, tog svojevrsnog formativnog temeljca koji je na neki način i njih same oblikovao. Crpila su djeca, uz pomoć strip formi, ono inventivno i kreativno u njima dokazujući i sebi i neuništivoj djeci u odraslima da je ljudska mašta istovremeno pokretač, osvajač i putokaz.

Učenici naše škole u suradnji s Udrugom i Klubom „Regoč“ su za Dane Ivane Brlić Mažuranić pripremili pred-stavu „Šuma Striborova“. Predstava se održala 20. 04. u 11 sati u Gradskoj knjižnici. Teško je bilo dobiti izjave učenika jer su svi sudionici bili u frciipaniciokonastupa… Kako će izgledati, da li ćemo sve uspjeti pokazati što smo uvježbali, hoće li se publici svidjeti?Bilo je učenika koji su bili nestrpljivi da izađu na pozornicu i pokažu što znaju pa su se učitelji malo ljutili što su djeca

nemirna i nestašna, ali se zapravo vidjelo da su i oni u strahu kako će sve ispasti. Međutim bilo je više onih dobrih i uspješnih, sretnih trenutaka kao što je situacija kada smo us-pjeli izmamiti veliki pljesak i podršku publike koja je bila prezadovoljna. Sve je prošlo dobro, glumci su bili odlični, a roditelji su presretni našim uspjehom. I ono najvažnije, pohvalio nas je i ravnatelj knjižnice rekavši da je SVE BILO ZA 5!

Što se događalo iza kulisa na predstavi “Šuma Striborova”

AUTOR: Karlo Plehandžić, učenik 4.a

33

AKTIVNOSTI TIJEKOM GODINE

OBILJEŽAVANJE DANA SVIH SVETIH U petak, 30. listopada, skromno smo obilježili svetkovine Svih svetih i Dušni dan. Dušni dan je dan kada se molimo za duše naših pokojnika, palimo svijeće kao znak da žive zauvijek u našim srcima, te posjećujemo groblja. Jedino što možemo učiniti za naše pokojne je molitva, osobito u Svetoj misi. Na taj način pokazujemo da nisu zaboravljeni. Stoga smo i mi u našoj školi na dostojan način obilježili ove dvije svetkovine. Tijekom nastave učenici su izrađivali svijeće i cvjetne aranžmane koristeći se kolaž papirom, salvetama, flomasterima, vodenim bojama i temperama. Nakon izrade birali su najljepše radove. Potom su u pratnji učitelja posjetili Gradsko groblje gdje su palili svijeće, molili se i položili najljepše učeničke radove. Obišli su spomenik poginulim braniteljima i kapelicu časnih sestara. U nastavi vjeronauka upoznali su se sa životom pojedinih svetaca. Naučili su tko su bili sveci i zašto ih zovemo svetima. Posebna pažnja posvećena je hrvatskim svecima.

DAN INVALIDA U organizaciji Koordinacije udruga grada Slavonskog Bro-daorganiziranajeproslavaDanainvalida(03.12.2009)uSlavonskom restoranu sbogatimprogramomkoji suor-ganiziraleudrugeinašaškola.Naslovnašegprograma„Ibogstvorizemlju“oduševio jeprepunu salu sudionika.Svisudionici dobili su poklon paketiće što je naročito oduševilo naše najmlađe učenike.

HRVATSKI OLIMPIJSKI DAN Hrvatski olimpijski dan (10. rujna 2009.) obilježili smo prikladnim sportskim programom na Sportsko rekreacijskom centru Poloj koji se sasto-jao od nogometnih utakmica, štafetnih igara i natjecanja. Ovim aktivnostima željeli smo naglasiti važnost svakodnevnog bavljenja sportom u rekreativnom obliku kao važnog faktora u očuvanju zdravlja posebice u suvremenom načinu života kojega karakterizira kronični nedostatak tjelesne aktivnosti. VID VUČETIĆ

SV. NIKOLA - DONACIJA BIKERA Danima se šuškalo po hodnicima škole da je ove godine sv. Nikola našoj dobroj djeci priredio posebno iznenađenje. Raspjevani zbor uvježbavao je pjesmice za doček sv. Nikole. Došao je i taj dan. Svi smo se uputili u dvoranu iščekivajući goste. Tada se izvana začula buka motora i sirena. Izašli smo brzo van. Brodski bikeri doveli su sv. Nikolu u našu školu u velikom crvenom vatrogasnom vozilu. Sv. Nikola, glavom i bradom, nalazi se u korpi dizalice vatrogasnog vozila. „Uh, a gdje su pokloni?“, pitao je učenik Željko. Onda je sv. Niko dizalicom sišao među djecu i zajedno s bikerima podijelio učenicima poklone. Družili smo se na školskom igralištu,razgledalimotore,otvaralipokloneinakrajusesretniiveselislikalisbikerimaiNikolom.

DRAGANA ĆORKOVIĆ

34

AKTIVNOSTI TIJEKOM GODINE

PRIJATELJI IZ NIZOZEMSKE Voditelj Evanđeoskog centra „Tri anđela“ Zdravko Duvnjak koji se bavi humanitarnom djelatnosti, dugi niz godina surađuje s našom školom prepoznavajući potrebe naših učenika i naše škole. Ove godine doveo je u našu školu humanitarnu organizaciju Humaned iz Nizozemske. Gostima smo prikazali naš mali program koji smo dugo pripremali, glumili smo, reciti-rali i pjevali. To im se jako svidjelo pa su nam se i oni pridružili. Otpjevali su nam par svojih pjesama o sv. Nikoli, pa smo se tako

upoznali i s nizozemskim jezikom. Osim prekrasnih darova koje je dobio svatko od nas, poklonili su nam svima montesori kockice za računanje, didaktičke igračke, te par poučnih slikovnica i knjiga. S radošću se poklonima igramo i u učenju su nam pomoć i ne baš mala i zato dragi gosti na svemu Vam hvala.

ANTONIJA MARIČEVIĆ

BOŽIĆNA PREDSTAVABožićno vrijeme je posebno doba godine. Sve je veselo, radosno, u išćekivanju rođenja malog Isusa. Djeca se vesele božićnim praznicima i poklonima. Na priredbi učenici pokazuju sve što su sa svojim učiteljima vrijedno uvježbali. Plesali smo, pjevali, veselili se, družili i na kraju dobili i poklone. Svi smo jedni drugima poželjeli sretan Božić i svako dobro.

DRAGANA ĆORKOVIĆ

KATARINSKI SAJAMKao i svakegodineunašemgradu24.12.2010.organiziran je „Katainskisajam“ na kojem sudjeluju i učenici naše škole izlažući radove koje su izradili s učiteljima,roditeljima na mnogobojnim radionicama. Izradili su prekrasne čestitke, ukrasne kuglice za bor, svijećnjake, adventske vijence, anđele od gipsa. Štand je bio jako posjećen, učenici pravi prodavači, pa su uspjeli pro-dati sve što su izradili. Prikupljeni novac utrošen je za nabavku materijala za radionice.

MAŠKAREMaškare, što mogu maškare...Vesela atmosfera osjetila se u školi danima prije - roditelji, učenici i učitelji marljivo su izrađivali kostime za pokladnu povorku u gradu. Šivala se odjeća, lijepila slama, pravili šeširi, svatko je sudjelovao u osmišljavanju i izradi u skladu sa svojim mogućnostima. Nakonmukotrpnograda,skupina“Strašila”bilajespremna.Snijegnamjepomrsiopla-

noveitogsubotnjegjutrazameograd,tesmoumjesto u povorci, uživali u zimskim radostima.Međutim, sve smo nadoknadili u utorak u školi. U školskoj dvorani organiziran je tradiciona-lni ples pod maskama - Superman Ivan, Zorro Karlo i Doktor Leon osvojili su žiri i odnijeli prve nagradeuizborunajboljemaske.Svismoseludozabaviliibarnajedandanpostalinetkodrugi.

MARTA PROHASKA

35

AKTIVNOSTI TIJEKOM GODINE

KERAMIČARSKA RADIONICA ZA UČITELJE

Prošle godine naša škola javila se na natječaj gospodarske komore s projektom keramičarske radionice preko kojeg smo nabavili keramičku peć i pribor za rad za našu školsku zadrugu.Naša učiteljica Jasna Biljan educirala se u firmi Tapiker u Zagrebu za rad s keramikom. Ove godine odlučili smo educirati i druge učitelje kako bi u okviru slobodnih aktivnosti svoja znanja mogli prenijeti na učenike.Radionicu je vodila Darinka Pinjuh prof.iz Zagreba iz Centra za autizam koja ima dugogodišnje iskustvo u radu s keramikom. Na radionicu su došli i gosti iz raznih udruga. Učitelji su se okušali u radu s bijelom i crvenom glinom, koristili razne priručne alate u izradi raznih predmeta. Izradili smo puno lijepih predmeta, a najljepši su anđeli koji zauzimaju vidno mjesto u našoj školi. Kako se vještina rada s glinom treba uvježbavati edukaciju ćemo nastaviti i dalje. Učitelji će stečeno znanje u radu s glinom moći putem nastave prenijeti na naše učenike i naučiti ih novim vještinama koje će učenicima pomoći u izradi novih predmeta.

MIRJANA JAKOVČEVRADIO SLAVONIJA - PALAČINKEPovodom Humanitarne akcije Radio Slavonije koja svake godine kroz svoje aktivnosti pomaže obiteljima u nevolji našeg grada, ove godine organiziran je Dan palačinki. Zaposlenici Radio Sla-vonije pekli su palačinke kojima su prikupljali sredstva, a kako su naši dugogodišnji prijatelji odlučili su obradovati naše učenike sa svojim ukusnim slasticama. Naravno da ovog dana nije ostala niti jedna palačinka jer naši učenici su pravi sladokusci. Djeca su bila presretna,veseljunijebilokraja,štojejošsamojedandokazkakonašim učenicima svaka od ovako lijepih gesti izmami osmijeh na lica.

NATAŠA PAVIĆMARATON BROMARAU nedjelju 14. ožujka 2010. godine Slavonski Brod je bio domaćin 7. brodskog polumaratona, štafetne utrke i utrke građana pod nazivom “BROMARA 2010”. U okviru ove manifestacije sudjelovala su i djeca predškolske, školske i srednjoškolske dobi u koju su se uključili i učenici naše škole.Katarina Marković, Nikolina Marković, Ivana Ćuma, Anastazija Bubulović, Jure Degmečić, Jakov Mrđan i Antun Valić nastupili su u svojim dobnim kategorijama. Jakov i Antun osvojili su 3. i 4. mjestoukategorijistarijidobniuzrast.

VID VUČETIĆ

36

AKTIVNOSTI TIJEKOM GODINEBAPTISTIČKA CRKVA - PREDSTAVA ZA

DJECU “HEJ BOK, KAKO SI TI” Svećenik Baptističke crkve Darko Mikulić ugostio je misionara iz Njemačke Franka Bosha koji već deset godina živi u Zagrebu, bavi se glazbom i izdavanjem kršćanskih pjesama.Osnovao je Udrugu Mjuzik Kids preko koje šalje kršćansku poruku i donosi Kristovu ra-dost u domove za djecu, škole, udruge i ustanove. Naše učenike 25. 03. 2010. oduševio je s interaktivnom kazališnom predstavom kojom je pokazao da su različitosti potrebne i poželjne, upoznao učenike s raznim instrumentima, te nas naučio pjesmu „Hej bok kako si ti“. Oduševljeni smiješnim klaunom učenici su se izvanredno zabavili i puno toga naučili o glazbalima,prijateljstvuipozvaligadaponovoposjetinašuškolu.

MIRJANA JAKOVČEV

USKRSNA RADIONICA Kao i svake godine tako i ove učenici, roditelji i učitelji naše škole sudjelovali su na kreativnoj ra-dionici povodom blagdana Uskrsa. Marljive ručice naših učenika, roditelja i učitelja izradile su razne predmete i ukrase. Izrađene ukrase i predmete smo 31.ožujka 2010. godine prodavali ispred škole. Sva sredstva koja su prikupljena poslužila

su za kupnju materijala koji su potrebni za rad u školi. Učenici su sudjelovali i u tradicionalnoj akciji Radio Slavonije koja se svake go-dine održava na Gradskoj tržnici u vrijeme prije Uskrsa, a ima za cilj prikupljanja sredstava za pomoć najsiromašnijim obiteljima.

IVANA ĐAKOVIĆ

DAN HODANJA Povodom Svjetskog dana hodanja, 6. listopada, obilježavanjem oveizuzetnozdrave,audanašnjevrijemezanemareneljudskeaktivnosti,prošetali smo ulicama našeg grada te do Sportsko rekreacijskog centra Poloj, kako bi dali doprinos ovakvome načinu kretanja

VID VUČETIĆ

DRŽAVNO PRVENSTVO UČENIKA S INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

I ove godine učenici naše škole sudjelovali su na Državnom prvenstvu učenika s intelektualnim teškoćama u razvoju koje se održalo u Rijeci na stadionu Kantrida od 20. do 22. svibnja 2010. Smješteni smo bili u Crikvenici u hotelskom naselju Au Turres. Samo natjecanje prošlo je odlično za našu ekipu u sastavu: Ivana Ćuma, Katarina Mađer, Anastazija Bubulović, Jakov Mrđan, Antun Valić i Sultan Gushani. Osim utješnih nagrada koje su osvojili svi sudionici prvenstva, Jakov Mrđan okitio se srebrnom medaljom u trčanju na 400 metara, a Antun Valić brončanom medaljom u bacanju loptice u dalj na ponos i diku naših voditelja Tatjane Miljević i Vida Vučetića. Slobodno vrijeme smo iskoristili za obilazak Crikvenice, Krka, Baške, Rijeke, Opatije i uživali u ljepotama našeg priobalja.

VID VUČETIĆ

37

Županijsko stručno vijećeAUTOR: IVAN PEHAR

Kako se u današnjim pedagoškim zanimanjima razvoj znanja profesora rehabilitatora i učitelja razredne nastave ne zaustavlja po završetku studija nego se nastavlja se kroz cijeli život („cjeloživotno učenje”) tako smo i mi htjeli podijeliti s redovnim osnovnim školama svoje znanje i iskustvo u rad s djecom s posebnim potrebama. Naša škola bila je nositelj Županijskog stručnog vijeća na temu „Hiperaktivnost i agresivnost“ kroz predavanja teorijskog znanja i primjere rada u praksi.

Ravnateljica škole Mirjana Jakovčev,prof.rehabilitator otvorila je stručni skup pred oko 30 kolega s predavanjem na temu „Hiperaktivnost“ koje je bilo interesantno i poučno za nazočne kolege. Nakon ovog predavanja uslijedila su predavanja mladih kolega naše škole sa sljedećim temama:- Marta Prohaska, prof.rehabilitator i Nikolina Sentić, prof.rehabilitator „Hiperaktivno dijete u razredu: rad, problemi, rješenja” , predavanje i video prezentacija primjera praktičnog rada- Aleksandar Lukić, prof.rehabilitator - „Hiperaktivnost - primjer iz prakse”, video prezentacija primjera praktičnog rada,- Ivan Pehar, dipl. učitelj r.n. i informatike - „Agresivnost - primjer iz prakse”, video prezentacija primjera praktičnog rada. Nakon ovih predavanja i primjera rada iz prakse s djecom koja su hiperaktivna i agresivna, učiteljice redovnih škola dobile su bolji uvid u uvjete rada i problematiku u školi za djecu s poseb-nim potrebama. Svi nazočni upoznali su nove načine rada i rješenja problema hiperaktivnosti i agresivnosti kod djece u redovnim osnovnim školama. Ovaj način stručnog usavršavanja školskih djelatnika u kojem su objedinjena teorijska predavanja i video primjeri praktičnog rada pokazao se visoko kvalitetnim načinom usavršavanja, jer nudi zorni prikaz problema i rada na njegovom rješavanju. U želji da prenesemo svoje bogato teorijsko i praktično znanje radujemo se budućim stručnim usavršavanjima koja ćemo organizirati u našoj školi s ciljem prenošenja znanja kolegama i kolegicama u redovnim školama, a u želji za boljim povezivanjem unutar pedagoškog kadra i kvalitetnijeg školstva.

Ravnateljica škole Mirjana Jakovčev,prof.reh.„Hiperaktivnost“

Aleksandar Lukić, prof.rehabilitator „Hiperaktivnost - primjer iz prakse”

Ivan Pehar, dipl. učitelj r.n. i informatike„Agresivnost - primjer iz prakse”

STRUČNI SKUPOVI

38

PREDSTAVLJAMO Intervju s ....UČENIK: karlo plehandžić

Karlo Plehanđžić, mali novinar Osnovne škole „Milan Amruš“ napravio je intervju s medicinskom osobljem: Brankom Basara, Ružicom Jozić, Krešimirom Jokić i vozačima Markom Puškarić i Markom Kovačević. Svima su postavljana pitanja, evo što su odgovorili.Učenik Karlo: Zašto ste se odlučili baviti ovim poslom? Koji je točno vaš opis posla?

Što vas najviše ljuti u školi?Medicinska sestra Branka Basara: - Ovim poslom sam se odlučila baviti zato što volim djecu i volim pomagati drugima. To me ispunjava. - Moj opis posla je higijena, presvlačenje djece, pratnja u školskom kombiju, pomoć oko ozljeda, pomoć pri hranjenju i drugo. - Ne ljuti me ništa posebno zato što imam dosta strpljenja kada su u pitanju djeca.Medicinski tehničar Krešimir Jokić: - Volim raditi ovaj posao jer je zabavno biti u društvu djece. - Moj opis posla je praćenje djece u prijevozu, pomaganje u osobnoj higijeni, hranjenju i presvlačenju.Učenik Karlo: Primjetio sam da se volite puno šaliti? Da li vam to pomaže u poslu?Krešimir: Da, naravno. Sve je lakše raditi kad radiš sretan i nasmijavaš druge. Djeca to vole i zato su me dobro prihvatili.Medicinska sestra Ružica Jozić: - Volim djecu i volim im pomagati! Zato radim ovaj posao. - Moj opis posla je pratitelj djece, pomoć pri hranjenju, kupanje

i presvlačenje djece. - Ništa me ovdje ne ljuti, sretna sam da mogu biti u društvu tako zabavne i uvijek vesele djece.Novinar Karlo je intervjuirao i vozače Marka Kovačevića i Marka Puškarića.Učenik Karlo: Možete li mi reći kako izgleda vaš radni dan?Vozač Marko Kovačević: Rano ujutro idem po prvog učenika u Babinu Gredu, a potom kupim ostalu djecu po selima sve do Slavonskog Broda tako da do 8 sati ujutro napravim oko 150 kilometara.Učenik Karlo: Da li su djeca nemirna u vožnji ili vas slušaju?Vozač Marko: Uglavnom su dobri i slušaju. Ponekad jedna djevojčica ne može dočekati da stigne kući pa voli malo zafrkavati ostale učenike dok se vozimo, ali uvijek se nekako dogovorimo pa uglavnom sve prođe u redu.Učenik Karlo: Da li djeca vole vožnju kombijem?Vozač Marko: Da, svi se vole voziti i slušati pjesme.Učenik Karlo: Zašto ste odlučili biti vozač?Vozač Marko: Zato što volim voziti. Rado vozim auto, kamion, kombi...Učenik Karlo: Hvala vam na odgovorima i želim vam sretnu i sigurnu vožnju.

Učenik Karlo: Koliko kilometara prijeđete svakodnevno? Koje je najudaljenije mjesto u koje idete po djecu?Vozač Marko Puškarić: Svakodnevno prijeđem 400 kilometara, a najudaljenije mjesto je Srednji Lipovac.Učenik Karlo: Da li vas djeca slušaju u kombiju ili su nemirna?Vozač Marko: Uglavnom slušaju i budu mirni jer dok se vozimo slušamo radio i pjesme.Učenik Karlo: Da li djeca spavaju dok dođu do svoje kuće?Vozač Marko: Da, Monika i Željko obvezno odspavaju jer se dosta dugo voze.Učenik Karlo: I zadnje pitanje, vole li vas djeca?

Vozač Marko: To trebate pitati djecu, ali ja mislim da me vole jer se odlično slažemo i dobro zabavljamo dok se vozimo. 39

foto kolaž