SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Sintija Bašić

ANALIZA ORGANIZACIJSKE STRUKTURE U HZZO - u –

REGIONALNI URED RIJEKA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Sintija Bašić

ANALIZA ORGANIZACIJSKE STRUKTURE U HZZO - u –

REGIONALNI URED RIJEKA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Teorija organizacije

Mentor: dr. sc. Kaštelan Mrak Marija

Student: Sintija Bašić

Studijski smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0112019147

Rijeka, svibanj 2014.

SADRŽAJ Stranica

1. UVOD ........................................................................................................................ 1

1.1. Predmet, svrha i cilj istraživanja............................................................................ 1

1.2. Stuktura rada i znanstvene metode ........................................................................ 1

2. POJMOVNO ODREĐENJE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE ................... 3

2.1. Pojam organizacijske strukture ............................................................................. 3

2.2. Teorijski pristupi u proučavanju organizacijske strukture .................................... 9

2.3 Elementi organizacijske strukture ....................................................................... 12

2.4 Organizacija ustrojbenih jedinica sustava ........................................................... 14

2.4.1 Obilježja oblikovanja organizacije.................................................................. 14

2.4.2. Čimbenici oblikovanja organizacije ............................................................... 16

3. HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE ........................... 20

3.1. Povijesni osvrt HZZO-a....................................................................................... 20

3.2. Opći podaci o HZZO-u ........................................................................................ 21

3.3. Financijko poslovanje HZZO – a ........................................................................ 22

4. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA HZZO-A .................................................. 26

4.1. Analiza čimbenika koji utječu na oblikovanje organizacijske strukture HZZO-a ..

.........................................................................................................................................30

4.1.1. Strategija …………………………………………………………………30

4.1.2. Veličina ………………………………………………………….………31

4.1.3. Tehnologija ……………………………………………………………....32

4.1.4. Okolina . .....................................................................................................35

4.1.4.1. Političko pravna okolina........................................................................35

4.1.4.2. Poslovno okruženje................................................................................36

4.1.4.3. Institucionalna okolina...........................................................................38

5. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA U REGIONALNOM UREDU RIJEKA ...

…...……………………………………………………………………………………..41

5.1. Analiza odjela ...................................................................................................... 43

5.2. Promjene u sustavu poslovanja Zavoda s ciljem poboljšanja rada ...................... 61

6. ZAKLJUČAK .......................................................................................................... 64

LITERATURA .............................................................................................................. 67

POPIS SLIKA ................................................................................................................ 72

POPIS TABLICA .......................................................................................................... 72

SAŽETAK

ANALIZA ORGANIZACIJSKE STRUKTURE U HZZO-u – REGIONALNI

URED RIJEKA

Poduzeća su dio ekonomskog sustava, u ekonomiji se ona može shvaćati na način da se

uspostave povoljni odnosi između ljudi i sredstava kako bi se ostvarili najefikasniji

ekonomski ciljevi. Izvor svakog poduzeća su organizacijske sposobnosti poduzeća kao

jedinstvene cjeline. Pod organizacijskim sposobnostima misli se na kolektivna fizička

postrojenja i ljudske vještine koje su organizirane unutar poduzeća. Ona uključuju

fizička postrojenja u svakoj od brojnih poslovnih jedinica - tvornicama, uredima,

labaratorijima - i vještine djelatnika koji rade u tim jedinicama. Oblikovanje

organizacije ovisi o ukupnim troškovima koji čine troškovi proizvodnje i transakcijski

trošak. Na oblikovanje organizacijske strukture poduzeća utječu mnogi čimbenici. Iako

različiti faktori utječu na izbor organizacijske strukture poduzeća, ipak utjecaj svih

čimbenika nije isti. Onaj čimbenik čiji će utjecaj biti dominantan za konkretno

poduzeće, odredit će i izbor određene vrste organizacijske strukture tog poduzeća.

Organizacije mogu odabrati žele li se orijentirati na tradicionalnu organizaciju

dizajniranu za ostvarenje efikasnoti, koja naglašava vertikalnu komunikaciju i kontrolu

ili, prema suvremenim učešćima organizacije, koje se temelje na horizontalnoj

komunikaciji i kordinaciji. U radu se posebna pozornost stavlja na analizu

organizacijske strukture HZZO-a.

Ključne riječi: organizacijska struktura, troškovi, elementi organizacijske strukture,

čimbenici, analiza organizacijske strukture

1

1. UVOD

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu HZZO) u suradnji s

Ministarstvom zdravlja jedno je od ključnih tijela za organizaciju i provođenje

zdravstvene zaštite u Hrvatskoj. Zadaća tog Zavoda nije nimalo jednostavna jer mora

zadovoljiti rastuće potrebe i prava bolesnika unutar jasno ograničenih financijskih

sredstava, ne zanemarujući pritom realne mogućnosti organizacije i provedbe

zdravstvenih usluga kao i pravnih koji te usluge pružaju.

1.1. Predmet, svrha i cilj istraživanja

Predmet istraživanja diplomskog rada odnosi se na organizacijsku strukturu s

primjerom organizacije u regionalnom uredu Rijeka Hrvatskog zavoda za zdravstveno

osiguranje. Svrha istraživanja je dokazati važnost dobre organizacijske strukture u

HZZO-u, dok je cilj istraživanja ukazati na čimbenike kojima s ista može poboljšati.

Kako bi se ostvarili svrha i ciljevi istraživanja, u radu se daju odgovori na sljedeća

pitanja:

1. Što je to organizacijska struktura?

2. Pojam organizacijske strukture u ekonomskoj teoriji?

3. Koji su elementi i čimbenici koji utječu na oblikovanje organizacijske strukture?

4. Kako je organizirana organizacijska struktura u HZZO-u?

5. Kako je u povijesti tekao razvoj HZZO - a?

6. Kako je organizirana struktura u regionalnom uredu Rijeka

1.2. Stuktura rada i znanstvene metode

Diplomski rad je sustavno predočen u pet dijelova jer to zahtijeva kompleksnost

tematike koja je u njemu obrađena.

U prvom, uvodnom dijelu su definirani svrha i predmet istraživanja, obrazložena

struktura rada i navedene najznačajnije znanstvene metode korištene pri izradi rada.

U drugom dijelu rada je tematska jedinica u kojoj je obrađen pojam organizacijske

strukture, te navedeni elementi i načini njegova oblikovanja.

2

Treći dio nosi naslov HZZO. U ovom dijelu rada su izneseni opći podaci o Zavodu,

njegov povijesni razvoj te financijsko poslovanje.

U četvrtom dijelu su analizirani čimbenici koji utječu na oblikovanje organizacijske

strukture HZZO-a

U petom dijelu rada je prikazana unutarnja organizacija u regionalnom uredu Rijeka, te

analizirani odjeli unutar nje.

U zaključnom dijelu rada iznijet je zaključak kao osvrt i zaključno razmatranje ove

kompleksne tematike.

Glede metodologije istraživanja, u uzradi ovog diplomskog rada korišteno je više

znanstvenih metoda i to: metoda analize i sinteze, indukcije i dedukcije, komparativna

analiza, logička metoda te metoda deskripcije.

Potrebne informacije o HZZO-u, uz korištenje sekundarnih izvora podataka, prikupljene

su praktičnim načinom.

Podaci o Zavodu te strukturi preuzeti su iz Statuta HZZO-a, a za istu godinu i internet

stranice HZZO-a, te sa intranet-a kojem imaju pristup samo zaposlenici. Statistički

podaci su izneseni iz Izvješča o poslovanju HZZO-a za 2012. godinu koje je prikazao

Sektor za ekonomske poslove

3

2. POJMOVNO ODREĐENJE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE

Osnovne odrednice organizacijske strukture promatrane s ekonomske strane te teorijska

saznanja o samom pojmu analizirati će se i definirati u ovom poglavlju.

2.1. Pojam organizacijske strukture

Organizacija je skup s relativno prepoznatljivom granicom, normativnim uredbama

(pravilima), rangiranim autoritetom (hijerarhijom), komunikacijskim sustavom, i član

koordiniranog sustava (procedurama), a taj skup postoji, na relativno kontinuiranoj

osnovi u okruženju, a zahvaća aktivnosti koje se obično odnose na skup ciljeva;

aktivnosti imaju ishode za organizacijske članove, same organizacije, i za društvo.

(Crossman, 2011.) Osnovne razine organizacijske strukture su: društvo, poslovni /

pravni subjekti i interne ustrojbene jedinice.

Na razini društva, ljudi se specijaliziraju da bi obavljali samo jedan dio aktivnosti, a ne

sveukupne aktivnosti. Koristi od toga su povećanje učinkovitost i proizvodnost, a

nedostatak je povećanje proizvodnosti i smanjenje zadovoljstva u poslu Naime,

ljudi/zaposlenici su ti koji stvaraju organizacijske sposobnosti na način da svatko svojim

vlastitim vještinama, znanjima i kompetencijama doprinosi organizaciji u cjelini.

(Hernaus, 2009., p. 11)

Na razini poslovnih subjekata/pravnih subjekata podrazumijeva se kreiranje sustava koji

omogućuje komunikaciju, koordinaciju i integraciju poslovnih aktivnosti svih

organizacijskih dijelova. Značaj poslovne funkcije je u osiguranju zakonitosti u

poslovanju poduzeća te ostvarivanju pismene veze s partnerima i vanjskim organima.

(Skripta iz osnove menadžmenta, 2014., p.125) Cilj je utvrditi ključne poslovne procese

koji stvaraju vrijednost za potrošače. Oni su najčešće povezani u lance vrijednosti i od

velike su važnosti za organizaciju. U današnjoj ekonomiji znanja upravljati poslovnim

procesima znači upravljati načinom na koji će se zaposlenici međusobno sučeljavati

kako bi obavili organizacijske zadatke. (Hernaus, 2009., p. 11) Ključni subjekti u

svakom zdravstvenom sustavu su: osiguranci, pružatelji zdravstvenih usluga i posredna

institucija (skupljač prihoda i platitelj usluga).

4

Interne ustrojbene jedinice (odjel, odsjek) su entiteti organizacije formirani zbog

organiziranja pojedinaca, linija odgovornosti i posla na način koji najbolje podržava

ostvarivanje organizacijskih ciljeva. (Hernaus, 2013., p. 31)

Organizacijska struktura predstavlja osnovnu činjenicu postojanja i funkcioniranja

svakog poduzeća na što su upućivali brojni autori. Kako bi se poslovanje u poduzećima

moglo odvijati nužno je da postoji podjela posla i sustav odnosa među ljudima koji će

poslovne zadatke izvršavati. Na taj način organizacijska se struktura može poimati i kao

odnos između svih činitelja proizvodnje kako bi se u konačnici ostvarili učinci od

obavljanja poslovnih zadataka u poduzeću. Svako organizirano ljudsko djelovanje ima

dva osnovna i suprotstavljena čimbenika, a to su podjela rada u razne zadatke koji će se

obavljati te njihova koordinacija, što ujedno čini i osnovnu definiciju organizacijske

strukture u poduzećima (Mintzberg, 1979., p. 2).

Prema A. Chandleru organizacijska struktura je sredstvo za integriranu uporabu

postojećih resursa u organizaciji. (Buble, 2006., p. 240-241)

Poduzeća su dio ekonomskog sustava, u ekonomiji se ona može shvaćati na način da se

uspostave povoljni odnosi između ljudi i sredstava kako bi se ostvarili najefikasniji

ekonomski ciljevi. Izvor svakog poduzeća su organizacijske sposobnosti poduzeća kao

jedinstvene cjeline. Pod organizacijskim sposobnostima misli se na kolektivna fizička

postrojenja i ljudske vještine koje su organizirane unutar poduzeća. Ona uključuju

fizička postrojenja u svakoj od brojnih poslovnih jedinica - tvornicama, uredima,

labaratorijima - i vještine djelatnika koji rade u tim jedinicama (Chandler, 1990., p.

594).

Koncept ekonomije razmjera odnosi se na fizički kapital i njegovu promjenu. Dok se

ekonomija razmjera odnosi na sniženje ukupnih prosječnih troškova uslijed povećanja

količine proizvodnje kad su svi proizvodni faktori varijabilnog karaktera, dotle se

ekonomija raspona javlja pri promjeni miksa proizvoda na taj način da tvrtka izabrani

miks proizvoda proizvodi uz niže troškove odnosno da ona temeljem tog miksa

proizvoda ostvaruje troškovne prednosti. Na jednoj strani, strani potražnje, imamo

inovaciju proizvoda, a na drugoj strani, strani ponude, imamo tehničke inovacije

odnosno inovacije procesa. (Santini, 2007., p. 243) Ekonomija raspona obuhvaća,

5

dakle, mogućnost djelotvorne proizvodnje širokog spektra različitih proizvoda, umjesto

velike količine standardnih proizvoda. Tome pogoduju nove tehnologije proizvodnje

pomoću računala, primjenom kojih se znatno smanjuju troškovi promjene proizvoda,

kao i njihove modifikacije. Kao rezultat toga, moguće je proizvoditi manje serije sličnih

proizvoda na ekonomičan način. Ekonomija opsega nije ograničena na smanjivanje

troškova iz dijeljenja fizičke imovine. Proizvodna diferencijacija dopušta da se

menadžerska umijeća, prodajna mreža i tzv. reputacijski kapital iskorištava bolje.

Mogućnost za ostvarivanje prednosti od ekonomije opsega uobičajeno postoji u

situacijama postojanja viška kapaciteta. (Wikipedija, 2014.)

U duhu mikroekonomske teorije, ljudski je kapital drugi prijeko potreban proizvodni

faktor jednostavno pridružen fizičkom kapitalu. Ljudskom je kapitalu, naime,

svojstveno učenje, osobito ono učenje koje se realizira radom. Jedan empirijski

utemeljen koncept, daleko od matice vladajuće neoklasične ekonomske paradigme,

koncept krivulje učenja, pokazivao je i dokazivao hipotezu po koj proizlazi da radnik

nije pasivan već aktivno doprinosi povećanoj učinkovitosti kad ponavlja radne akcije

koje su mu asignirane. Po konceptu krivulje učenja, drugim riječima, proizlazi da svako

udvostučenje kumulativne proizvodnje u nekoj tvornici (postrojenju, pogonu) u kojoj se

proizvodi homogeni proizvod, zbog djelotvornijeg izvršenja radnih operacija, rezultira

sniženjem prosječnih ukupnih troškova za određeni postotak, opće poznat kao postotak

usavršavanja. (Santini, 2007., p. 241)

Budući da su funkcije neosobne, struktura organizacije određuje se unaprijed, prije nego

što organizacija počne sa svojim djelovanjem nekim formalnim aktima. (Koprić, 1999.,

p. 41-42) Organizacijska struktura je relativno objektivna i dobro definirana, kako iz

perspektive radnog mjesta, tako i iz perspektive radnih uloga.

U suvremenoj ekonomskoj teoriji organizacije prevladavaju dva dominatna prethodno

opisana pristupa: tehnološki i transakcijski pristup.

Specijalizacija i razlikovanje ekonomskih aktivnosti kreira interorganizacijsku

neovisnost. Organizacije se moraju okrenuti drugim organizacijama da osiguraju

resurse koje trebaju, ali ne da međusobno kontroliraju proizvod. (Jaffee, 2001., p. 246)

Tržišne transakcije su širok raspon organizacije vlastitih i kontrola sredstava koja su

6

kupili i prodali na tržištu. Tržište je arena u kojoj se organizacije - kupaca i prodavača -

susreću. U ovim tržišnim transakcijama, cijena je primarna odrednica ponude i

potražnje. Ako je prihvatljiva cijena je uspostavljena, dobavljač prodaje i podnosilac

zahtjeva kupuje potrebne resurse. Nakon razmjene na tržištu, veza se prekida. (Jaffee,

2001., p. 246)

Ronald Coase je usmjerio pozornost na transakcijske troškove koji su nastali s tržišnom

razmjenom. Ovi se troškovi provođenja poslovanja javljaju na tržištu: kada su stranke

vođenene osobnim interesima; i kad ne postoji neizvjesnost oko kvalitete, mogućnosti i

dugoročne dostupnosti potrebnih resursa. Ako su tvrtke vođene svojim - interesima,

jedna tvrtka se sama ne može osloniti na dobre volje drugih tvrtki, ali mora uspostaviti

ugovore kako bi se osiguralo da sve stranke ispunjavaju svoje obveze. Pregovaranje,

pisanje i provođenje ugovora je skupo. Ako postoji nesigurnost, tvrtke moraju prikupiti

podatke o vrijednosti, cijeni, kvaliteti i mogućnostima resursa. To je također skup

proces. Organizacije se mogu odlučiti za smanjenje tih troškova proizvodnjom samog

resurs ili stjecanjem poduzeća koja to rade. Ovo će biti alternativa da ga dobiju kroz

tržište. Kada su aktivnosti pod kontrolom jedne organizacije, tržišne transakcije su

zamijenjene direktivama i naredbama. Transakcijski troškovi povezani s dobivanjem

informacije o cijenama, odnosno uspostavljanjem ugovorne obveze, su eliminirani.

(Jaffee, 2001., p. 246)

Coase kaže da se troškovi organiziranja i gubici kroz pogreške povećavaju uslijed

povećanja različitosti transakcija. Prema Wiliamsonu trošak angažiranja dodatnih

transakcija (i resursa) ovisi o povezanosti tih aktivnosti s osnovnim aktivnostima koje

tvrtka poduzima. Oblikovanje organizacije ovisi o ukupnim troškovima koje čine

troškovi proizvodnje i transakcijski troškovi. Coase u svojim radovima pod pojmom

transakcijski trošak navodi ove terminološke fraze (Dunković, 2003., p. 12):

a) marketing trošak,

b) trošak korištenja cjenovnog mehanizma, ili

c) trošak izvođenja transakcije sredstvima razmjene na otvorenom tržištu.

Uklanjanje transakcijskih troškova zahtijeva napor i različite pristupe, međutim, u

stvarnosti se njih ne može potpuno eliminirati. S obzirom da je transakcijski trošak kao i

7

svaki drugi trošak, neki ekonomisti smatraju da se okolnosti u kojima nastaje

transakcijski trošak uzimaju u obzir pri sklapanju ugovora, te ako su oni visoki neće

inicirati pregovaranje - i to je efikasan pristup. Međutim, ako se taj trošak ne može

predvidjeti, pravni okvir u ugovoru predstavlja alat za eliminiranje transakcijskog

troška. (Dunković, 2003., p. 14-15)

Ekonomika transakcijskih troškova, pri tome pomaže u definiranju transakcijskih

troškova. Oni se sa razvojem moderne informacijske tehnologije (IT) smanjuju.

Međutim, javlja se paradoks ove pretpostavke, jer informacijska tehnologija pojeftinjuje

komunikaciju i transformaciju informacija i ujedno te karakteristike privlače partnere

(kupce ili dobavljače) ka sve intenzivnijem korištenju digitalne informacije i

elektronskog trgovanja. (Dunković, 2003., p. 24)

Umreženost podrazumijeva strukturnu međuzavisnost. Osiguranje postizanja i

održavanja ekonomske efikasnosti u organizaciji mreže (rasponu/veličini, specijalizaciji

subjekata u mreži te regulaciji njihovih međusobnih odnosa) postiže se kroz sustav

društvenih prava (mreži). Za poslovne mreže karakterističan je dvojni hijerarhijski

sustav utemeljen na (tržišnoj) moći i tržišni sustav, često podržan formalnim ugovorima

među strankama. Ugrađena mreža je najopćenitiji način za opisivanje bezbroj

interorganizacijskih argumenata koji prkose tržištu - hijerarhiji dualnosti i koje su

postale sve češće. Ugrađena mreža može uključivati privremene saveze, argrumente ili

argrumente dizajnirane za kombiniranje osnovnih kompetencija i kapaciteta različitih

subjekata u svrhu istraživanja, dizajn i proizvodnju na određenom tržištu. Mreža se

odlikuje suradnjom i razmjenom informacija. Tako da se razlikuje od čiste tržišne

transakcije. S druge strane, tvrtke koje sudjeluju u mreži zakonski su nezavisne

proizvodne jedinice. Mreža strategija je posebno prikladno prilagođena za potražnjom

brzog raspoređivanja ekonomskih resursa kako bi se zadovoljili promjenjivi uvjeti

zaštite okoliša. Poduzeća mogu proizvesti, te će sudjelovati u širokom rangu tržišta za

poboljšanje ekonomije opsega - bez velikih ulaganja koja bi bila potrebna za utvrđenje

svih potrebnih oblika proizvodnje i stručnosti u jednoj korporaciji. Mreža smanjuje

problem nepovratnih troškova kapitala, inventara i rada. (Jaffee, 2001., p. 258)

8

Tablica 1. Tržište, hijerarhija i mreža

Značajke Organizacijska forma

Tržište Hijerarhija Mreža

Normativne uredbe Imovinsko – pravni

ugovor

Radni odnosi Komplementarne snage

Sredstvo

komunikacije

Cijena Rutina Relacija

Metoda rješavanja

sukoba

Sjeckanje pravnih

ugovora

Administrativna

naredba

Norme reciprociteta

reputacijskih briga

Stupanj fleksibilnosti Visok Nizak Srednji

Količina predanosti

između stranaka

Niska Srenja do visoka Srednja do visoka

Ton ili klima Preciznost i / ili sumnja Formalno, birokratska Beskonačno, obostrano

- korisna

Izvođač preferira ili

odabire

Neamostalno Samostalno Nesamostalno

Izvor: Jaffee David, 2001., Organization theory tension and change, New York, p.259

Ako bi unutar organizacije postojao cjenovni mehanizam, odnosno javljao se

transakcijski trošak, to bi podrazumijevalo da se nijedna poslovna aktivnost u

organizaciji ne bi mogla provesti bez prethodnog dogovora (npr. zaposlenika i

poslodavca). Ako je trošak realizacije aktivnosti unutar organizacije viši nego da se ona

provede van organizacije, ona će se prenijeti na neki drugi institucionalni oblik: drugu

organizaciju ili tržište. (Dunković, 2003., p. 12)

Poslovno udruživanje/spajanje eliminira između ostalog intenzitet transakcija i

koordinacijski trošak, jer se ne koristi cjenovni mehanizam bar u onoj mjeri umanjenoj

za udruživanje, koji bi se koristio kad bi se radilo o odvojenim koordinacijskim

cjelinama (dvije ili više organizacija). Razlikuje se poslovno udruživanje od tržišnog

partnerstva gdje se integriraju poslovni procesi, ali se koristi cjenovni mehanizam, jer se

ne radi o jedinstvenom poslovnom entitetu kao u slučaju poslovnog spajanja ili

udruživanja. Partnerski odnos se događa uslijed ekonomiziranja transakcijskog troška.

Ova sinteza je argument prihvaćanja i primjene teorije na razvoj partnerstva. (Dunković,

2003., p. 12)

9

Ekonomskom logikom, smanjenje transakcijskog troška posljedica je smanjenja

transakcija, što i pokazuje povećanje odgovornosti vlasnika proizvoda na račun

smanjenja transakcija. Teorija transakcijskog troška kaže da dodatno korištenja

cjenovnog mehanizma uzrokuje dodatni transakcijski trošak, odnosno čim proizvod

mijenja vlasnika (preko cjenovnog mehanizma na tržištu) udio troška transakcije u

proizvodu se povećava, što uzrokuje povećanje cijene.

2.2. Teorijski pristupi u proučavanju organizacijske strukture

Razne teorije koje su proučavale važnost organizacijske strukture u poduzećima

smatraju da je važnost organizacijske strukture neophodno za uspješno funkcioniranje

između svih činitelja. Kod ekonomskog pristupa proučavanju organizacijske strukture

poduzeća, analiza troškova transakcija uglavnom se usredotočuje na efikasnost

poslovanja. Prema Williamsonu, poduzeće predstavlja skup transakcija čija se kontrola

internalizira kako bi se izbjegli troškovi korištenja tržišta koji rastu uslijed postojanja

ograničene racionalnosti i oportunističkog ponašanja. Pretpostavka je Williamsonovog

modela da određene okolnosti djelovanja traže i najprimjereniju organizacijsku

strukturu (Kaštelan Mrak, 2000, p. 38).

Ekonomski sustav dopušta poduzećima da obavljaju svoju ulogu onda kada ona može

organizirati transakcije po nižim troškovima, nego što bi to bio slučaj sa troškovima

obavljanja istih transakcija preko tržišta. U ovom se ogleda da organizacijska struktura

poduzeća gledano s ekonomske strane uključuje, osim obavljanja zadataka i međusobne

povezanosti njezinih ljudskih potencijala, povezanost sa troškovima raznih transakcija

te okruženje u kojemu se poduzeće nalazi, odnosno tržište na kojem djeluje. Tržište je

izrazito promjenjivo stoga se i organizacijska struktura mora prilagođavati svim

promjenama koje se javljaju u gospodarskom pogledu.

Minimiziranje troškova u poslovanju bit je svakog poduzeća koji na temelju

odgovarajuće organizacijske strukture postiže svoje ciljeve. Upravo to minimalno

korištenje resursa s ciljem ostvarenja maksimalnih prihoda ukazuje da poduzeća mogu

imati mnogo različitih organizacijskih struktura. (Wiliamson, Sidni, 2000., p. 170)

10

Ekonomske teorije organizacije tumače veličine organizacije i njihovu internu

organizacijsku strukturu kroz područje uspostave maksimalno moguće razine

efikasnosti. Ekonomska efikasnost na izvjestan način, i na svakom nivou (od poslovnog

subjekta) a preko industrijske grane ili sektora do ekonomskog sistema kao cjeline)

predstavlja sintetičku mjeru ili indikator uspješnosti rješavanja osnovnog ekonomskog

problema uopće: kako najracionalnije koristiti ograničene resurse – faktore proizvodnje

sa kojima društvo, preduzeće ili pojedinačni potrošać raspolaže, odnosno kako ih na

najbolji mogući način alocirati na međusobno konkurentne aktivnosti i proizvode.

(Tatić, 2008., p. 11)

Tržišne transakcije mogu imati mnogo različitih formi, počevši od jednostavnih

jednokratnih tržišnih transakcija do kompleksnih i dugoročnih. Onaj koji se u konačnici

izabere predstavljao bi upravljačku strukturu koja minimizira ukupne troškove

korištenja transakcija za koje je poduzeće zainteresirano. (Wiliamson, Sidni, 2000., p.

170) Upravo ta transakcijska teorija obuhvaća široki raspon studija ekonomske

organizacije, a sve sa svrhom da se ekonomiziraju transakcijski troškovi samog

poduzeća. Važnost se organizacijske strukture poduzeća javlja kroz promoviranje

poduzeća i tržišta jer se transakcijski troškovi uzimaju kao osnova u svrhu

optimalizacije transakcijskih troškova. (Chandler, 1990., p. 17)

Dakle, može se zaključiti da je transakcijska teorija u sklopu ekonomske organizacije

usmjerena na ekonomiku transakcijskih troškova i to na način da pojedinci koji

sudjeluju u razmjeni ocjenjuju transakcijske troškove alternativnih organizacijskih

formi te svoje ekonomske aktivnosti organiziraju tako da, pri jednakim troškovima

proizvodnje, transakcijski troškovi budu minimalni. (Pivčević, 2006., p. 16)

Transakcijska teorija se promatra na način da su transakcijski troškovi uzrok zbog

kojeg je nastala i organizacijska struktura u poduzećima. Također predstavlja ju se kao

jednu od osnova zbog kojih se transakcijski troškovi smatraju kao osnovnim sredstvom

za snižavanje svih troškova u poduzeću te nastanak odnosa unutar organizacije.

Transakcijski troškovi u poduzećima su oni koji su uključeni u prijenos roba i usluga iz

jedne operativne jedinice u drugu. Troškovi tih transakcija se umanjuju za učinkovitiju

razmjenu robe i usluga između jedinica, dok su ekonomije razmjera i opsega usko su

11

vezani za učinkovitije korištenje objekata i vještina unutar tih jedinica. (Chandler,

1990., p. 17)

Ti transakcijski troškovi prema Wiliamsonu dijele se na (Wiliamson, 1985., p. 20):

· ex-ante transakcijske troškove,

· ex-post transakcijske troškove.

Na temelju te podjele ex-ante troškovi pritom u poslovanju poduzeća podrazumijevaju

da se radi o troškovima koji se ogledaju u pronalaženju potencijalnih partnera,

pregovaranju s njima, pisanju ugovora te u konačnici zaštiti sporazuma u koje poduzeće

ulazi. S druge strane ex-post transakcijski troškovi podrazumijevali bi kontrolu

provođenja samih ugovora koje poduzeća ugovaraju, zatim razni troškovi koji se mogu

javiti ukoliko se ugovor ne bude odvijao prema dogovorenom vremenu, troškovi

konflikata koji se pojavljuju te prijevremeni raskidi ugovora i slično.

Neki od problema koji se javili prilikom shvaćanja teorije transakcijskih troškova kao

razloga nastanka organizacijske strukture ogledaju se u tome da je problem usmjeren na

razvitak i daljnje učenje u organizaciji. Stoga se ističe da se kod ove teorije nedovoljna

pažnja posvećuje ulozi poduzeća da stječe i usvaja nova znanja što može izazvati

posljedice nerazlikovanja procesa proizvodnje i razmjene jer je ugovor najvažniji

element ekonomske aktivnosti. Drugi je problem vidljiv u tome da ta teorija tretira

organizaciju kao ekonomsku instituciju koja se može samo prilagoditi postojećoj

ekonomskoj okolini, pa zato nema mjesta za inovativno poduzeće. Objašnjava se što

već etablirano poduzeće čini da bi preživjelo, a ne eksplicira se kako poduzeće postiže i

održava konkurentsku prednost. (Kolaković, Kovačević, Sisek, 2002., p. 940) Upravo se

na temelju toga ističe da poduzeća moraju činiti obrazac ekonomske organizacije koja

će voditi računa o potrebi stjecanja znanja i vještina kako bi se u konačnici reducirali svi

problemi koji se mogu pojaviti iz shvaćanja organizacijske strukture s ekonomskog

aspekta. (Dunković, 2003., p. 9)

U konačnici poduzeća se shvaćaju kao organizacije koje svoje inpute pretvaraju u

outpute pri čemu nastaju transakcijski troškovi. Tu se otvara i pitanje razloga postojanja

12

poduzeća i formiranja organizacijskih struktura čime su se bavili brojni autori. Poduzeća

na taj način postoje kao ekonomski entiteti samo zato jer postoje transakcijski troškovi

koje poduzeća mogu svesti na minimum. Ukoliko bi ti troškovi bili jednaki onima na

tržištu tada poduzeća ne bi postojala. Upravo je ta odsutnost cjenovnog mehanizma kod

poduzeća aspekt koji ga razlikuje od tržišta. Također je Williamson iskazao da će

poduzeća težiti ekspanziji dok god troškovi organiziranja dodatne transakcije unutar

tvrtke postanu jednaki troškovima ostvarivanja iste transakcije sredstvima na otvorenom

tržištu ili troškovima organiziranja nove tvrtke. (Dunković, 2003., p. 9) S obzirom na

osnovno poimanje organizacijske strukture nastanka poduzeća na temelju transakcijskih

troškova moguće je istaknuti osnovne značajke same organizacijske strukture u

poduzećima.

Promjene na tržištu izazivaju brojne promjene koje se odražavaju i na samu organizaciju

na što je teorijom transakcijskih troškova ukazano. Neizvjesnost i kompleksnost koja se

javlja na tržištu uzrokom je nastanka različitih troškova i složenosti procesa poslovanja

poduzeća. Ali ukoliko se u poduzećima pažljivo koordinira i vodi poslovanje između

objekata i vještina zaposlenika u poduzećima moguće je postići ekonomiju razmjera i

opsega koji će poduzećima omogućiti da rastu te da se natječu na nacionalnom i

međunarodnom tržištu jačajući svoju konkurentsku poziciju. (Chandler, 1990., p. 594)

Stalne promjene na tržištu te zahjevi koji su se pojavili u poslovanju poduzeća

prouzrokovali su formiranje različitih oblika organizacijskih struktura u skladu sa

ekonomskim stanjem u kojem se poduzeće nalazi. Cilj je tako poduzeća da ima

poboljšano poslovanje i sklad između raspoloživih resursa.

2.3 Elementi organizacijske strukture

Iz različitih poimanja odnosno definiranja organizacijske strukture organizacije

proizlaze i različiti elementi koji je čine. Unatoč brojnim definicijama organizacijske

strukture, različitih autora, veoma je mali broj onih koji eksplicite navode elemente

organizacijske strukture. U većini tih definicija ti su elementi implicirani. Tako se u

pojedinim definicijama ističe podjela odnosno raščlanjivanje zadataka, a u nekim

drugim su to veze i odnosi među ljudima, pod čim se misli na ljude kao element

organizacijske strukture, a u nekim trećim definicijama govori se o razinama upravljanja

13

odnosno o lokaciji ovlasti, pod čime se podrazumijeva organizacija upravljanja i

menadžmenta kao element organizacijske strukture. (Sikavica, 2011., p. 339)

Elementi, općenito rečeno, su organizacijske jedinice unutar organizacije, koje u našem

kontekstu mogu predstavljati organizacije kao cjeline, pojedine odjele u organizaciji i/ili

pojedince u organizaciji. Struktura se očituje u rasporedu veza i odnosa između

elemenata. Funkciju predstavlja uvijek ono što organizacija čini, a to u različitim

kontekstima može biti poslovanje, proizvodnja, istraživanje i razvoj i sl. (Schatten,

2005., p. 18)

Organizacija poslovnog sustava prema Henry Mintzbergu ima sljedeće elemente:

1. Opeativni dio – uključuje sve one zaposlenike koji sami proizvode osnovne

proizvode i usluge organizacije, ili izravno podržavaju njihovu proizvodnju.

(Mintzberg, 1980., p. 18) odnosno čine ga izvršni radnici (Schatten, 2005., p.

83)

2. Strateški dio – sastoji se od najboljih menadžera opće organizacije i njihovog

osobnog osoblja. (Mintzberg, 1980., p. 18)

3. Srednji dio – obuhvaća one menadžere koji sjede u izravnoj liniji formalne

ovlasti između ljudi u strateškom vrhu i operativne jezgre . (Mintzberg, 1980., p.

19)

4. Tehnostruktura – stručnjaci s visokom profesionalnom razinom znanja,

(Mintzberg, 1980., p. 19) dakle sastoji se od analitičara izvan formalnih

"linijskih" struktura koji primjenjuju analitičke tehnike u oblikovanju i

održavanju strukture i za prilagodbu organizacije na svoju okolinu (npr.,

računovođe, planeri rada, dalekosežni planeri. (Schatten, 2005., p. 83)

5. Štabni dio – čini pomoćno osoblje uključuje i one skupine koje pružaju

neizravnu podršku ostatku organizacije (npr. u tipičnoj proizvodnoj tvrtki,

pravni savjetnik, odnosi s javnošću, obračun plaća, kafeterija). (Mintzberg,

1980., p. 19)

14

Slika 1. Elementi organizacijske strukture prema Henry Mintzbergu

Izvor: Mintzberg Henry: The structuring of organization, Prentice Hall Inc, 1979, str. 20

Organizacijska struktura sadrži pet elemenata koje je Henry Mintzberg identificirao kao

operativni, strateški i srednji dio te štabno osoblje i tehnostruktura. Elementi

organizacijske strukture su međusobno povezani i odnosi među njima doprinose boljem

funkcioniranju i poslovanju organizacije.

2.4 Organizacija ustrojbenih jedinica sustava

U ovom poglavlju navest ćemo tri osnovna faktora koji određuju način funkcioniranja

organizacije, te čimbenike koji utječu na oblikovanje organizacije poduzeća odnosno na

modeliranje organizacijske strukture poduzeća.

2.4.1 Obilježja oblikovanja organizacije

Postoje tri ključna faktora koji određuju način funkcioniranja organizacije. To su dakle,

složenost, formalizacija i centralizacija. Nju koristimo paralelnim usporedbama

organizacija najčešće paralelno s organizacijama iz sličnih djelatnosti (organizacija u

sličnom kontekstu).

Složenost je razina vertikalne i horizontalne diferencijalizacije, odnosno podjele rada.

(Vučemilović, 2014.) Radna mjesta mogu biti specijalizirana u dvije dimenzije. Prva je

njegova "širina" ili "djelokrug" - koliko se različitih zadataka nalaze u svakoj, te koliko

15

je široka ili uska ovisi o svakom od tih zadataka. U jednom ekstremu, radnik je utikač

svih prisutnih, unepovrat skače s jednog zadatka na drugi; na drugom ekstremu, on se

fokusira svoje napore na isto vrlo specijalizirane zadaće, ponavlja ih iz dana u dan i iz

minute u minutu. Druga dimenzija specijalizacije odnosi se na dubinu, na kontrolu nad

poslom. Na jednom ekstremu, samo radnik obavlja posao bez misli na pitanja kako i

zašto, a na drugom on kontrolira svaki aspekt posla uz dodatak toga što radi. Prva

dimenzija može se zvati horizontalna specijalizacija posla (u smislu da se bavi

paralelnim aktivnostima) odnosno horizontalno proširenje posla, a druga, vertikalna

specijalizacija posla ili vertikalno proširenje posla. (Mintzberg, 1979., p. 41)

Horizontalna specijalizacija rada – specijalizacija rada u vodoravnoj dimenziji je

prevladavajući oblik podjele rada – sastavni je dio svake organizacije. Tri su razloga za

takav porast produktivnosti: poboljšana spretnost radnika iz specijaliziranog jednog

zadatka; ušteda u vremenu izgubljenom na prebacivanje zadataka; kao i razvoj novih

metoda i uređaja koji dolaze iz specijalizacije. Sva tri razloga ukazuju na ključni faktor

koji označava produktivnost specijalizacije: ponavljanje. Horizontalna specijalizaciju

povećava ponavljanje u radu, te time olakšati njegovu standardizaciju; također

usredotočuje pozornost radnika, što olakšava učenje. (Mintzberg, 1979., p. 42)

Okomita specijalizacija rada - odvaja izvedbu posla iz njegove administracije. U

vertikalno specijaliziranom radu, radnik samo obavlja djelatnost, kako se posao

vertikalno povećava, radnik dobiva sve više i više kontrole nad aktivnostima - nad

odlukama u kojima sudjeluje, a zatim preko ciljeva i standarda vodilja ove odluke.

(Mintzberg, 1979., p. 42)

Prednosti podele rada možemo promatrati sa tehničkog i ekonomskog aspekta. Tehničke

prednosti podele rada su razvoj znanja i stručnosti, kao i usavršavanje sposobnosti i

vještina. Ekonomske prednosti podele rada na specijalizirane poslove predstavljaju

osnovni istinski razlog za kreiranje organizacija. Ekonomske prednosti su sljedeće: veća

produktivnost rada, bolji kvaliteta proizvoda i usluga, niži troškovi obuke i treninga

zaposlenih i sl. Međutim, podjela rada ima i određene nedostatke. Tako, u slučaju kada

je zastupljena visoka specijalizacija poslova, kada je zadatak podjeljen na male

16

jednostavne operacije koje obavlja jedan radnik, često dolazi do pojava otuđenosti,

monotonije, pa i odsustva s posla. (Petković, Janićijević, Bogićević, 2006., p. 61).

Formalizacija se odnosi na mjeru do koje su poslovi u organizaciji standardizirani. Ako

je posao visoko formaliziran, zaposlenik ima minimalnu diskreciju u odlučivanju o

tome što treba napraviti, kada se to treba napraviti i kako će se to napraviti. Od

zaposlenika se može očekivati da uvijek obavljaju isti posao na isti način, što uvijek

dovodi do dosljednog i uniformnog rezultata. U visoko formaliziranim organizacijama

postoje jasni opisi poslova, mnoštvo organizacijskih pravila i jasno definirani postupci.

Kada je formalizacija niska, radna ponašanja relativno su neprogramirana, a zaposlenici

imaju veliku slobodu primjenjivati diskreciju na svom poslu. (Robbins, Judge, 2007., p.

544)

Centralizacija je obavljanje određenih poslova na jednom mjestu. (Sikavica, Novak,

1993., p. 160) Ovisno o relativnim omjerima horizontalne i vertikalne koordinacije

govori se o centraliziranoj ili decentraliziranoj organizacijskoj strukturi. Pod

decentralizacijom se obično podrazumijeva količina i značaj odluka koje se spuštaju

(delegiraju) iz viših na niže razine organizacijske hijerarhije. Moguće je međutim

govoriti i o horizontalnoj decentralizaciji kad govorimo o funkcionalnoj autonomiji

pojedinaca, radnih mjesta ili organizacijskih jedinica u odnosu na druge osobe ili

jedinice u istom rangu. Stupanj formalizacije i centralizacije uvijek predstavljaju

obilježje organizacijske strukture koje je moguće precizirati jedino u relativnim

odnosima (međusobnom usporedbom dviju organizacija). Najčešće stupanj

formalizacije korespondira sa stupnjem centralizacije, pa što je detaljnije provedena

formalna podjela poslova, te što je organizacija stabilnija, to će u pravilu biti više

formalizirana (propisana), ali i više centralizirana, to jest, koordinirana iz jednog centra.

Viši stupanj formalizacije pretpostavlja postojanje više organizacijskih akata, više

planskih dokumenata, standardnih obrazaca i uopće više pisane komunikacije.

(Oblikovanje organizacije – organizacijska struktura, 2013.)

2.4.2. Čimbenici oblikovanja organizacije

Organizacijska struktura je nezavisna varijabla pod utjecajem brojnih faktora koje

menadžment mora uvažavati prilikom oblikovanja organizacijske strukture.

17

Prema Mintzbergu ključni faktori utjecaja oblikovanje organizacijske strukture su:

strategija, veličina, tehnologija i okolina. Menadžment, prilikom izbora organizacijske

strukture treba uočiti kolika je veza između ključnih faktora i organizacijske strukture.

To menadžmentu služi da bi stvorio sposobnost organizacijske strukture da osigura

optimalno ostvarenje ciljeva poduzeća te ostvarenje efektivnosti i efikasnosti

poslovanja. U nastavku ćemo ukratko opisati karakteristike svakog faktora, a detaljnije

će biti definirani u četvrtom poglavlju rada gdje je opisana analiza čimbenika koji utječu

na oblikovanje organizacijske strukture HZZO-a.

Strategija predstavlja skup ključnih odluka o tome koji su izvori organizacije dorasli

određenim prilikama, zahtjevima i pritiscima okoline, a sve to unutar povijesnog

konteksta poduzeća. (Sikavica, Novak, 1993., p. 56) Ona obuhvaća ono što rade

članovi menadžmenta, a od velike je važnosti za organizaciju. Odnosi se na temeljne

odluke o pravcima djelovanja, obuhvaća svrhu i misiju. Uključuje važne aktivnosti koje

su nužne da bi se postigli glavni pravci djelovanja, te odgovara na pitanja (Cingula,

2014.):

- Što bi naša organizacija trebala raditi?

- Čemu težimo i kako ćemo to postići?

- Gdje smo mi danas? Analiza postojećeg stanja (SWOT, BSC,...)

- Gdje želimo biti? Vizija (snovi, realnost, mogućnosti, poticaji...)

- Kako ćemo stići tamo? Taktički i operativni planovi, politike

Veličinu organizacije kao čimbnik ima izuzetnu ulogu u modeliranju organizacijske

strukture poduzeća. Izbor organizacijskog oblika poduzeća, ovisi upravo o veličini

poduzeća. Uobičajeno je da se veličina poduzeća mjeri s više parametara, kao što su

broj zaposlenih radnika, veličina ostvarenog ukupnog prihoda, velilina ostvarenog

profita, vrijednost osnovnih sredstava, udio poduzeća na tržištu ponude određenih

proizvoda, odnosno usluga i tome slično. Broj zaposlenih radnika je prvi pokazatelj

veličine poduzeća, posebno sa aspekta oblikovanja organizacijske strukture poduzeća,

zato što o broju radnika u poduzeću ovisi dubina podjele rada, broj organizacijskih

razina, broj i struktura organizacijskih jedinica, veći ili manji stupanj specijalizacije,

broj radnih mjesta kao i tip i način organizacije radnih mjesta i slično. Veličina

poduzeća odrazit će se na izbor organizacijske strukture i na taj način što će u velikim

18

poduzećima biti neophodno formirati veći broj organizacijskih jedinica po različitim

organizacijskim razinama, za razliku od malih poduzeća gdje će broj tih jedinica biti

neposredno manji. (Sikavica, Novak, 1993., p. 69-70)

Pod tehnologijom kao unutarnjim čimbenikom organizacije misli se na tip tehnologije

koju poduzeće koristi, dok se pod tehnologijom kao vanjskim čimbenikom misli na

dostupnu tehnologiju koju organizacija može koristiti, ali je ne koristi. Tehnološške

promjene, posebno one u domeni visokih tehnologija, te informacijske tehnologije

posebno, izazivaju dalekosežne promjene u organizaciji. Informacijska tehnologija je

gotovo iz temelja promijenila strukturu nekih djelatnosti. Danas se rijetko koji posao

može obaviti bez kompjutera i kompjuterske obrade podataka. Može se također

pretpostaviti da se u budućnosti niti jedna tvornica neće moći održati u međunarodnoj

konkurenciji, bez robotike i kompjuterizacije. (Sikavica, Novak, 1993., p. 94-96)

Okolina odnosno vanjski čimbenici su takvi čimbenici na koje poduzeće može samo u

manjoj mjeri utjecati, ali zato im se mora prilagođavati, ako želi opstanak i razvoj. Za

njih se može reći da oni upravljaju organizacijom odnosno poduzećem.. Najutjecajniji

faktori okoline na organizaciju su: institucionalni uvjeti, ili kako bismo ih još mogli

nazvati društvneo, kulturne, političke i pravne faktore, integracijske procese; tržište tj.

kupce, konkurenciju i dobavljače, razvoj znanosti i tehnike, a u okviru toga i dostupnu

tehnologiju koju poduzeće množe koristiti, jer postoji na tržištu, ali je ne koristi.

(Sikavica, Novak, 1993., p. 83-85)

Institucionalni uvjeti predstavljaju faktor na koji poduzeće uopće ne može dijelovati,

već mu se mora prilagođavati. Insitucionalnim uvjetima razumijevamo ono što se još

naziva društveno – kulturno – politički i pravni čimbenici, odnosno to su mjere

privrednog sistema i ekonomske politike te zakonski i drugi propisi kojima se regulira

poslovanje poduzeća. (Sikavica, Novak, 1993., p. 85)

Tržište kao faktor organizacije, sa aspekta pojedinog poduzeća, javlja se u dvostruoj

ulozi, kao tržište nabave i tržište prodaje. U oba slučaja, tržište kao čimbnik

organizacije, izaziva promjene u organizaciji, u prvom redu, nabave i prodaje, a

posredno i u svim ostalim poslovnim funkcijama.. Elementi tržišta kao čimbenika

19

organizacije su kupci, konkurencija, dobavljač i radna snaga. (Sikavica, Novak, 1993.,

p. 89)

Koordinacija svih zadataka poduzeća, sredstava, ljudi i predmeta rada moraju biti

usklađeni i moraju slijediti vremenski redoslijed obavljanja poslova. Razvoj znanosti i

tehnike snažno utječe na organizaciju. Kada je riječ o novim dostignućima i spoznajama

u zanosti, tehnici i tehnologiji tada se misli na razvoj same organizacijske znanosti koja

novim postupcima i metodama može utjecati na promjene u dosadašnjoj koncepciji

organizacije poduzeća.

20

3. HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje kao glavna tema ovog rada predstavlja jednu

od najvažnijih državnih tvrtki u Hrvatskoj te će se stoga u ovom poglavlju opisati njene

zadaće i ovlasti, vizija i misija tvrtke te projekti koje provodi kako bi poboljšala

efikasnost poslovanja i usluga koje pruža korisnicima.

3.1. Povijesni osvrt HZZO-a

Povijest zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj ima dugu tradiciju te je još 1891. godine

unutar Austro-Ugarske uveden sustav obveznoga zdravstvenog osiguranja za radnike

koji su bili zaposleni u poduzećima. Za ostali dio stanovništva postojala je mogućnost

dobrovoljnoga privatnog zdravstvenog osiguranja. Takvo je osiguranje trajalo sve do

kraja Drugoga svjetskog rata, a nakon rata osiguranje postaje državno, obvezno i

jedinstveno za cijelu zemlju. Osobe u radnom odnosu i članovi njihovih obitelji bili su

izjednačeni u pravima, a bilo im je zajamčeno pravo na osnovnu zdravstvenu zaštitu.

(HZZO-c, 2014.)

Glavne reforma sustava dešavale su se u periodu između 1945.g.-1990.g. Tada sustav

prolazi kroz nekoliko faza; socijalno osiguranje postaje državno, obavezno i jedinstveno

za područje čitave bivše Jugoslavije. Od tog trena sve osobe u radnom odnosu i članovi

njihovih obitelji postaju izjednačeni u svojim pravima. (HZZO, 2013.) Nakon 1991.

godine uz osnovno osiguranje, kojega je nositelj HZZO, uvedeno je i dobrovoljno

zdravstveno osiguranje, a čiji su nositelji HZZO i privatna osiguravajuća društva.

(HZZO-c, 2014.) U godinama koje slijede zdravstveno se osiguranje izdvaja iz države i

prenosi na zavode, te dijeli na grane: zdravstveno, mirovinsko i invalidsko osiguranje.

(HZZO, 2013.)

Dotadašnji Republički fond zdravstvenog osiguranja i zdravstva Hrvatske danom

stupanja na snagu Zakona o zdravstvenom osiguranju (NN br. 75/93) nastavlja sa radom

kao Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Ustrojstvo i svi akti Hrvatskog zavoda za

zdravstveno osiguranje usklađeni su s odredbama Zakona u propisanom roku, zaključno

sa 7. siječnja 1994. Od 2013. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ujedno postaje i

Nacionalna kontakt točka, imenovanjem Ministarstva zdravlja RH. (HZZO, 2013.)

21

Stupanjem na snagu Direktive o prekograničnom kretanju pacijenata u listopadu 2013.,

HZZO će kao Nacionalna kontaktna točka omogućiti pacijentima pružanje informacija o

mogućnosti savjetovanja s udrugama pacijenata, osigurateljima koji nude zdravstveno

osiguranje i pružateljima zdravstvene zaštite. (HZZO, 2013.)

Važniji datumi razvoja HZZO-a (HZZO-c, 2014.):

· 14. svibnja 1922. osnovan Središnji ured za osiguranje radnika

· od 1941. do 1945. godine djeluje Središnjica osiguranja radnika

· od 1945. do 1970. godine:

- 2. svibnja 1945. osnovan je Središnji zavod za socijalno osiguranje i zemaljski

zavod za socijalno osiguranje

- 1. siječnja 1947. osnovan je Državni zavod za socijalno osiguranje koji

preuzima poslove Središnjeg zavoda za socijalno osiguranje i njegovih organa

- 1952. osnovani su Zavod za socijalno osiguranje Narodne Republike Hrvatske

i kotarski zavodi za socijalno osiguranje (grada)

- 1. siječanj 1963. reorganizacijom nastaju Republički zavod za socijalno

osiguranje i komunalni zavodi za socijalno osiguranje

· od 1971. do 1993. godine:

- 1. siječnja 1971. osnivaju se Zajednice zdravstvenog osiguranja radnika i

zajednice zdravstvenog osiguranja poljoprivrednika koje su pravni slijednici

komunalnih zavoda

- 1. siječnja 1972. Privremene zajednice zdravstvenog osiguranja radnika i

privremene zajednice zdravstvenog osiguranja poljoprivrednika nastavljaju rad

komunalnih zavoda

- 1974. osnovane su Samoupravne interesne zajednice zdravstvenog osiguranja i

zdravstva koje nastavljaju rad privremenih zajednica

- 1. listopada 1990. osnovan je Republički fond zdravstvenog osigurana i

zdravstva Hrvatske

- 21. kolovoza 1993. osniva se Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

3.2. Opći podaci o HZZO-u

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje pruža vjerojatno i najvažniju društvenu

uslugu od svih državnih tvrtki u Hrvatskoj te će se stoga u ovom poglavlju ukratko

22

opisati njene zadaće i ovlasti. HZZO u suradnji s Ministarstvom zdravlja jedno je od

ključnih tijela za organizaciju i provođenje zdravstvene zaštite u Hrvatskoj. Zadaća tog

Zavoda nije nimalo jednostavna jer mora zadovoljiti rastuće potrebe i prava bolesnika

unutar jasno ograničenih financijskih sredstava, ne zanemarujući pritom realne

mogućnosti organizacije i provedbe zdravstvenih usluga kao i prava onih koji te usluge

pružaju. (Rukavina Kralj, 2012.)

HZZO ima sjedište u Zagrebu, a osnovan je radi provođenja tada osnovnog

zdravstvenog osiguranja te obavljanja drugih poslova prema Zakonu o zdravstvenom

osiguranju iz 2001. te Zakonu o zdravstvenoj zaštiti iz 1993. godine. (HZZO, 2013.)

Zavod je javna ustanova koja se upisuje u sudski registar, ima javne ovlasti u rješavanju

prava i obveza iz zdravstvenog osiguranja, posluje samostalno i obavlja svoju djelatnost

pod uvjetima i na način određen Zakonom, drugim propisom, Statutom HZZO-a i

drugim općim aktom Zavoda. Zavod predstavlja i zastupa direktor. (Statut, 2013.)

Osim obveznog zdravstvenog osiguranja, u ovoj javnoj ustanovi postoji i dopunsko

zdravstveno osiguranje, koje bi Vam, zlu ne trebalo, moglo prištediti koju kunu, ako se,

nedajbože, razbolite. Jedni od glavnih poslova kojima se HZZO diči jesu: unaprjeđenje

zdravstvene zaštite u obveznom zdravstvenom osiguranju, poslovi vezani za

ostvarivanje prava osiguranika, poslovi ugovaranja s ugovornim objektima za isporuku

pomagala, utvrđivanje cijene zdravstvene zaštite te ostala pitanja vezana iz ostvarivanje

prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. (HZZO-b, 2014.)

Kao produžena ruka Ministarstva zdravlja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

predstavlja jedno od ključnih tijela za organizaciju i provođenje zdravstvene zaštite u

Hrvatskoj te mora zadovoljiti rastuće potrebe i prava bolesnika. Bez zdravstvenog

osiguranja život postaje puno kompliciraniji i HZZO pomaže upravo u provedbi

zdravstvenih usluga te prava onih koji te usluge pružaju.

3.3. Financijko poslovanje HZZO – a

U sklopu Sektora za ekonomske poslove Zavoda nalaze se: Služba za plan i analizu,

Služba za financije i računovodstvo, Služba za platni promet, Služba za nabavu i

investicije, te Služba za kontrolu i evidenciju uplate doprinosa i naplatu prihoda.

23

(HZZO, 2013.) HZZO je uključen u sustav Državne riznice. Doprinosi za osnovno

zdravstveno osiguranje uplaćuju se na jedinstveni račun Državne riznice i kao takvi čine

prihod Državnog proračuna. Sredstva za izvršeni rad za zdravstvene usluge doznačuju

se bolnicama iz Proračuna na osnovi sklopljenih ugovora s HZZO-om, dok se za svu

ostalu zdravstvenu zaštitu sredstva iz Proračuna doznačuju HZZO-u odakle se obavljaju

plaćanja.

Tijekom 2012. godine u sklopu Sektora za ekonomske poslove obrađeno je 29.864.919

ulaznih računa za provođenje zdravstvene zaštite, lijekove, ortopedska pomagala i ostale

troškove. Također je obrađeno 581.839 refundacija korisnicima za putne i ostale

troškove, 173.638 refundacija poslodavcima za bolovanja, te 363 računa za inozemno

liječenje. Temeljem navedene dokumentacije, kroz sustav Državne riznice isplaćeno je

preko 21 milijardu kuna za troškove provođenja zdravstvene zaštite, lijekove i

ortopedska pomagala, naknade za bolovanja, te ostale isplate osiguranicima Zavoda.

(Izvješče o poslovanju HZZO-a za 2012 godinu, 2014.).

Jedan od sveobuhvatnijih poslova podrazumijevao je pripremu i objavu Plana nabave te

pet izmjena i dopuna tijekom godine, s ukupno 174 pojedinačna predmeta javne nabave.

Tijekom 2012. godine proveden je 81 postupak javne nabave roba, radova i usluga za

potrebe Zavoda, ugovornih liječnika i osiguranih osoba Zavoda, a djelatnici Sektora

intenzivno su radili i na pripremi natječaja za provođenje objedinjene javne nabave

električne energije, telekomunikacijskih usluga i uredskog materijala za Zavod i 28

zdravstvenih ustanova. (Izvješče o poslovanju HZZO-a za 2012 godinu, 2014.).

U sklopu Sektora odrađena je i koordinacija između Porezne uprave i Zavoda u vezi s

problematikom poreza na dodanu vrijednost i fiskalizacije u prometu gotovinom, te su

gotovo svakodnevno pripremani odgovori na predstavke, zamolbe i zahtjeve obveznika

plaćanja doprinosa, državnih tijela, osiguranika i ugovornih subjekata. (Izvješče o

poslovanju HZZO-a za 2012 godinu, 2014.).

Djelatnici Sektora sudjelovali su u radnoj skupini Ministarstva rada i mirovinskog

sustava na projektu formiranja jedinstvenog registra u Središnjem registru osiguranika,

koji bi bio zadužen za distribuciju podataka svim institucijama u sustavu, a radi

postizanja racionalizacije i pojeftinjenja sustava. Za provedbu navedenog definirani su

24

ciljevi i zadaci radne skupine, čiji je rad rezultirao formiranjem novog obrasca na kojem

će se evidentirati svi podaci o isplatama od strane poslodavaca (Izvješče o poslovanju

HZZO-a za 2012 godinu, 2014.).

U poslovanju Zavoda u razdoblju siječanj-prosinac 2012. godine ostvareni su ukupni

prihodi-primici u iznosu od 21.318.095.796 kn, a izvršeni rashodi-izdaci u iznosu od

22.604.919.347 kn, te rashodi-izdaci nisu pokriveni prihodima i ostvaren je negativan

financijski rezultat u iznosu od 1.286.823.551 kn. Za zdravstvenu zaštitu utrošeno je

19.740.453.244 kn, što je 87,33% ukupnih rashoda-izdataka, za naknade je utrošeno

2.474.562.425 kn ili 10,95% ukupnih, dok izdaci za plaće, materijalne izdatke i ostali

izdaci vezani za poslovanje iznose 389.903.676. kn, što je 1,72% ukupnih rashoda-

izdataka. (HZZO, 2013.)

Tablica 2. Prikaz rashoda Zavoda u 2012. godini

I . XII. 2012. Struktura

Zdravstvena zaštita obveznog zdravstvenog

osiguranja

18.131.206.658 80,21

Zdravstvena zaštita dopunskog zdravstvenog

osiguranja

1.609.246.586 7,12

Naknade 2.474.562.425 10,95

Ostali rashodi 389.903.678 1,72

Ukupni rashodi 22.604.919.347 100,00

Izvor: HZZO, 2013., <http://www.hzzo-net.hr>

Financijsko poslovanje dopunskog zdravstvenog osiguranja vodi se putem odvojene

knjigovodstvene evidencije svih poslovnih događaja po vrstama prihoda i rashoda.

Vođenje odvojenog financijskog poslovanja ustrojeno je radi odvajanja sredstva

dopunskog zdravstvenog osiguranja u okviru ukupnih sredstava HZZO-a. Vođenje

odvojenog financijskog poslovanja omogućuje transparentnost financijskog poslovanja

dopunskog zdravstvenog osiguranja u okviru ukupnih sredstava Zavoda te se u svakom

trenutku osigurava dobivanje separatne bilance dopunskog zdravstvenog osiguranja, kao

25

osnove za kontinuirano praćenje kretanja prihoda i rashoda, a za pravovremeno

usmjeravanje poslovne politike i osiguranje uspješnog poslovanja dopunskog

zdravstvenog osiguranja. Sredstva za provođenje dopunskog zdravstvenog osiguranja u

Zavodu osiguravaju se iz prihoda dopunskog zdravstvenog osiguranja. (HZZO, 2013.)

Financijski rezultat poslovanja dobiva se kao razlika ostvarenih prihoda i izvršenih

rashoda poslovanja. Ako je financijski rezultat pozitivan prenosi se u slijedeću godinu

kao višak prihoda nad rashodima, i ulazi u masu sredstava pričuve, a ako je negativan u

tijeku izrade završnog računa pokriva se iz sredstava pričuve koliko to ona omogućava,

a ostatak se prenosi u slijedeću godinu. Financijski rezultat poslovanja prati se za svako

obračunsko razdoblje unutar godine radi pravovremenog poduzimanja mjera i

usmjeravanja poslovne politike u smjeru uravnoteženja prihoda i rashoda. Ekonomska

okolina je složeni ekonomski sustav koji utječe na poslovanje poduzeća

26

4. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA HZZO-A

Kako bi poduzeće uspjelo opstati na tržištu i uspješno poslovalo, važno je da se posebno

vodi računa o kvalitetnom i pravilnom te pravovremenom odabiru organizacijskog

ustroja. Isto tako važno je da se ustroj poduzeća sustavno održava i unapređuje. U ovom

poglavlju je predočen ustroj HZZO-a i način na koji obavlja svoju djelatnost.

Na vrhu piramide organizacije zdravstvenog sustava nalazi se Ministarstvo zdravstva

koje je odgovorno za zdravstvenu politiku u zemlji, planiranje i predlaganje zakona,

reguliranje standarda za zdravstvene usluge i izobrazbu, programe javnog zdravstva,

promicanje zdravlja, ulaganje u kliničke bolnice koje su u vlasništvu države.

Uloga menadžera centralnog nivoa (Ministarstva zdravlja) je uspostavljanje balansa i

stabilizacija cjelokupnog zdravstvenog sustava uspostavljanjem zdravstvenih politika i

pravnih okvira kojima se definiraju metode i ciljevi, a kojima će se postići unapređenje

kvaliteta i sigurnost u svim oblastima zdravstvene zaštite (Uvod u zdravstveni

menadžment, 2013.).

Radi nesmetanog, racionalnog i uspješnog obavljanja djelatnosti Zavoda i dostupnosti

ostvarivanja prava iz osnovnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja svim osiguranim

osobama, Zavod obavlja stručne, pravne, administrativne i druge poslove u stručnoj

službi.

Zavod obavlja poslove iz svoje djelatnosti u sljedećim ustrojstvenim jedinicama

(HZZO, 2013):

– središnjoj ustrojstvenoj jedinici

– regionalnim ustrojstvenim jedinicama.

Regionalne ustrojstvene jedinice Zavoda su regionalni uredi Zavoda.

Ustrojstvene jedinice Zavoda obavljaju poslove iz djelatnosti Zavoda pod nazivom

Zavoda i svojim nazivom, pri čemu moraju navesti sjedište Zavoda i svoje sjedište s

punom adresom sjedišta.

27

Naziv središnje ustrojstvene jedinice Zavoda je Direkcija, sa sjedištem u Zagrebu, na

adresi Margaretska ulica broj 3.

Nazivi regionalnih ustrojstvenih jedinica, regionalnih ureda Zavoda su: regionalni ured

Zagreb, sa sjedištem u Zagrebu; regionalni ured Rijeka, sa sjedištem u Rijeci; regionalni

ured Osijek, sa sjedištem u Osijeku. Radi dostupnosti osiguranim osobama u

ostvarivanju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja kao i dopunskog i dodatnog

zdravstvenog osiguranja koje provodi Zavod osnivaju se područne službe Zavoda i

ispostave regionalnih ureda i područnih službi Zavoda. (HZZO, 2013.)

Unutarnja organizacija u regionalnom uredu Rijeka je prikazana na slici 2.

Slika 2. Organizacijska struktura po odjelima unutar regionalnog ureda Rijeka

Izvor: obradila studentica

28

Ispostave regionalnih ureda i područnih službi Zavoda osnivaju se općim aktom o

unutarnjem ustrojstvu Zavoda.

Nazivi područnih službi Zavoda su: područna služba Bjelovar, područna služba

Čakovec, područna služba Karlovac, područna služba Krapina, područna služba

Koprivnica, područna služba Sisak, područna služba Pazin, područna služba Gospić,

područna služba Dubrovnik, područna služba Šibenik, područna služba Zadar, područna

služba Požega, područna služba Slavonski Brod, područna služba Vinkovci, područna

služba Virovitica, te područna služba Varaždin. Zavodom upravlja Upravno vijeće.

Upravno vijeće ima devet članova koji se imenuju iz redova zdravstvenih djelatnika iz

zdravstvenih ustanova i privatne prakse, osiguranika i poslodavaca. Članove Upravnog

vijeća imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra zdravstva,

na rok od 4 godine. (HZZO, 2013.)

U radu Upravnog vijeća Zavoda sudjeluju, bez prava odlučivanja, direktor, zamjenik

direktora i pomoćnici direktora Zavoda

Direktor Zavoda predstavlja i zastupa Zavod, te rukovodi poslovanjem Zavoda.

Direktor Zavoda odgovoran je za zakonitost rada Zavoda. Direktora Zavoda imenuje i

razrješuje Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra nadležnog za zdravstvo.

Direktor odgovara za svoj rad Upravnom vijeću Zavoda i Vladi Republike Hrvatske. On

organizira i vodi rad i poslovanje Zavoda, predstavlja i zastupa Zavod, poduzima sve

pravne radnje u ime i za račun Zavoda i zastupa Zavod u svim postupcima pred

sudovima, upravnim i drugim državnim tijelima, te pravnim osobama s javnim

ovlastima. (Statut, 2013.)

Direktor Zavoda ima 5 pomoćnika i to (HZZO, 2013.):

- za osnovno zdravstveno osiguranje i pravne poslove

- za zdravstvenu zaštitu

- za nadzor poslovanja i kontrolu ugovornih subjekata Zavoda

- dopunsko zdravstveno osiguranje

- za ekonomske poslove.

29

Pomoćnike direktora Zavoda imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog direktora

Zavoda. Pomoćnici direktora Zavoda odgovaraju za svoj rad direktoru Zavoda i Vladi

Republike Hrvatske. Pomoćnik direktora Zavoda organizira, kontrolira i vodi poslove

sektora kojim rukovodi i pruža stručnu pomoć direktoru Zavoda u obavljanju poslova iz

njegova djelokruga. U vođenju poslova pomoćnik direktora Zavoda ovlašten je davati

naloge i upute za rad iz svoga djelokruga rukovoditeljima područnih ureda Zavoda,

rukovoditeljima u Direkciji Zavoda i drugim radnicima Zavoda, te nadležnim tijelima

Zavoda predlagati organizaciju rada i uvjete za razvoj djelatnosti Zavoda. (HZZO,

2013.)

Stručno vijeće Zavoda je savjetodavni organ direktora Zavoda. Stručno vijeće Zavoda

imenuje direktor Zavoda i sačinjavaju ga najmanje pomoćnici direktora. Stručno vijeće

Zavoda može raditi i u proširenom sastavu, kada su sjednici prisutni rukovoditelji

područnih ureda Zavoda. Stručno vijeće Zavoda raspravlja o stručnim pitanjima rada

Zavoda, daje Upravnom vijeću Zavoda i direktoru Zavoda mišljenja i prijedloge

stručnih rješenja iz područja organizacije rada i obavljanja djelatnosti Zavoda, te

utvrđuje prijedloge općih akata Zavoda. Na sjednicu Stručnog vijeća Zavoda mogu se

pozvati određeni stručnjaci i druge osobe. Stručnom vijeću Zavoda predsjedava

predsjedavajući kojeg biraju članovi Stručnog vijeća Zavoda. (Statut, 2013.)

U područnom uredu Zavoda obavljanje poslova organizira i vodi rukovoditelj

područnog ureda Zavoda u sklopu prava i dužnosti područnog ureda. Rukovoditelja

područnog ureda Zavoda u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti, sa svim

ovlastima i odgovornostima u obavljanju njegovih poslova, zamjenjuje osoba koju on

ovlasti. Rukovoditelja područnog ureda Zavoda imenuje i razrješava direktor Zavoda.

Međusobna prava i obveze rukovoditelja područnog ureda Zavoda i Zavoda uređuju se

ugovorom o radu, kojega u ime Zavoda sklapa direktor Zavoda. (HZZO, 2013.)

Zavod je dakle, ustrojen kroz Direkciju i 4 regionalna ureda (Zagreb, Osijek, Split,

Rijeka) koji upravljaju radom s 16 područnih ispostava na ukupno 134 lokacije. (HZZO,

2013.) Ministarstvo zdravstva odgovorno je za zadravstvenu politiku u zemlji te za

reguliranje i provedbu standardnih zdravstvenih usluga i programa. Pri tome Zavod ima

obavezu provođenja stručnih, pravnih i administrativnih poslova u središnjoj i

regionalnim ustrojstvenim jedinicama. Upravno vijeće upravlja radom Zavoda, a

30

poslovanje Zavoda i njegovo predstavljanje vodi direktor Zavoda. Direktor Zavoda ima

od strane Vlade Republike Hrvatske dodijeljene pomoćnike. Kao savjetodavni organ

direktora Zavoda imenovano je Stručno vijeće Zavoda. Poslove u područnim uredima

Zavoda organiziraju rukovoditelji područnih ureda Zavoda, a u slučaju spriječenosti

dužnosti rukovoditelja obavljaju osobe koje rukovoditelji odrede.

4.1. Analiza čimbenika koji utječu na oblikovanje organizacijske strukture

HZZO-a

Menadžeri provode konstantno usklađivanje organizacijske strukture, kako bi se

postigao maksimalan učinak uz što manju upotrebu resursa. Na oblikovanje

organizacijske strukture poduzeća utječe cijeli niz čimbenika, čiji su utjecaji međusobno

različiti, te ih menadžer sve mora poznavati kako bi ocijenio njihov intenzitet i

predvidio dominantne utjecaje na formiranje organizacijske strukture u nekom budućem

vremenu. U nastavku su prikazani čimbenici koji, prema Mintzbergu, utječu na

oblikovanje organizacijske strukture, a to su: strategija, veličine, tehnologija i okolina.

4.1.1. Strategija

Strateški ciljevi predstavljaju sve ono što neko poduzeće želi postići i ispuniti svojim

djelovanjem ili projektima te se krajnjim rezultatima utvrđuje jesu li ispunjeni zacrtani

ciljevi. HZZO ima nekoliko zacrtanih ciljeva i projekata koje želi ispuniti i provesti te

će neki od njih biti u daljnjem tekstu opisani.

Strateški ciljevi Zavoda su (HZZO, 2013.):

- ojačati zdravstveni sustav putem projekata informatizacije zdravstva

- omogućiti uvjete da se ostvari sveobuhvatno, solidarno i svima dostupno

zdravstvo

- unaprijediti prava pacijenata te uključiti njihove predstavnike u odlučivanje o

ulaganju resursa uz maksimalnu pažnju ranjivim članovima društva

- pojednostaviti sustav na razinu primjerenu populaciji, geografskoj veličini i

potrebama

- učiniti unutarnji preustroj čime bi se maksimalno povećala efikasnost i

transparentnost rada Zavoda

- brendiranje HZZO-a kao javne ustanove od povjerenja za naše građane

31

Projekti informatizacije zdravstva (HZZO, 2013.):

- svrha je poboljšanje kvalitete usluge i dosljednosti skrbi za bolesnika, a time i

njegove sigurnosti kao i centralizirano upravljanje procesima u zdravstvenom

sustavu (npr. e - naručivanje) te povezivanje svih zdravstvenih registara,

- revitaliziran projekt informatizacije primarne zdravstvene zaštite (sustav cezih),

- nacionalno uveden informacijski sustav e - liste čekanja i e - naručivanja,

- sudjelovanje u izradi eu informacijske strategije kao dio radne grupe svjetske

zdravstvene organizacije,

- učlanjenje u nias (nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav) – HZZO--

u je pružio uslugu uvida u izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite, itd.

Glavni i najvažniji ciljevi i projekti Zavoda su omogućiti sveobuhvatno, solidarno i

svima dostupno zdravstvo te provesti informatizaciju zdravstvenog sustava čime bi se

maksimalno povećala efikasnost i transparentnost rada Zavoda. Informatizacija sustava

je potrebna kako bi se išlo u korak s modernizacijom i tehnologijom dok je provođenje

svima dostupnog zdravstva ovisno o ekonomskoj i gospodarskoj situaciji države te

ukoliko se gospodarska kriza nastavi biti će sve teže održivo.

4.1.2. Veličina

Pod veličinom, ne podrazumijeva se samo brojčana, kvalifikacijska, profesionalna i

ostala struktura zaposlenih, već prvenstveno njihov stvaralački, kreativni i djelotvorni

rad koji pokreće i povezuje sve ostale organizacijske resurse.

Prema kadrovskoj evidenciji, na dan 31. 12. 2012. godine, ukupan broj zaposlenih u

Zavodu iznosio je 2.422. Broj zaposlenih u Zavodu u 2012. godini niži je za 1,42 % u

odnosu na 2011. godinu. Zavod poslove, s obzirom na trenutni broj utvrđenih resornih

pomoćnika, provodi kroz sedam resora: Zdravstvena zaštita, Pravni poslovi, Nadzor i

kontrola, Ekonomski poslovi, Informatička tehnologija, Zaštita zdravlja na radu i

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje (Izvješče o poslovanju HZZO-a za 2012 godinu,

2014.).

Dakle, ljudski resursi su od iznimne važnosti za djelotvorni rad Zavoda.

32

4.1.3. Tehnologija

Tehnološki sustav predstavlja izuzetno dinamičnu kategoriju od vitalnog interesa za

marketing. Na globalnom nivou, tehnologija i inovacije koje slijede iz nje su sigurno

najvažniji faktor okruženja u ekonomskom i privrednom smislu.

HZZO kroz niz projekata provodi opsežan program informatizacije, u cilju efikasnijeg

rada zdravstvenog sustava. Imperativ je provesti informatizaciju uz zajedničke ciljeve

unutar zdravstvenog sustava, kao i zajedničke ciljeve čitave državne uprave, prema

strategiji razvoja informacijskog i komunikacijskog sustava Vlade RH. Sustavno

planiran i metodološki implementiran sustav sprječava rizik od nekontroliranoga broja

međusobno nepovezanih dijelova informacijskog sustava (informatičke opreme,

aplikacija i ugovora), što nužno rezultira pretjeranim trošenjem financijskih sredstava.

Informacijski sustavi, bilo kompjutorizirani ili papirnati, ključni su za djelotvorno i

učinkovito poslovanje zdravstvenih ustanova (Izvješče o poslovanju HZZO-a za 2012

godinu, 2014.).

Korištenjem internet stranica s osnovnim informacijama o pravima osiguranika, moguće

je pristupiti informacijama koje mogu biti od koristi velikom broju osiguranika

izdravstvenih djelatnika. Na jednostavan način osiguranik može saznati koja su sva

njegova prava iz osnovnog zdravstvenog te dodatnog osiguranja, može provjeriti status

obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja, koji su ugovorni isporučitelji

ortopedskih pomagala, kolika je lista čekanja u ustanovama te osnovnu i dopunsku listu

lijekova. Korištenjem interneta te internet stranica pristup informacijama je olakšan na

način da se informacije mogu lako pretraživati, dostupne su na svim mjestima gdje je

omogućen pristup internetu. Pristup informacijom je omogućen zdravstvenom osoblju, a

i zdravstvenim korisnicima te je tako informiranost o osnovnim pravima iz zdravstva

postavljenana daleko višu razinu. Također pristup takvim informacijama je vremenski

jako brz jer samo nekoliko minuta pretraživanja internet stranice može se doći do

željene informacije.

HZZO omogućuje pokretanje postupka za utvrđivanje statusa osigurane osobe u

obveznom zdravstvenom osiguranju, podnošenjem e-prijave. Pod pojmom e-prijava

podrazumijevamo: podnošenje prijave i odjave osiguranih osoba, te promjenu podataka

33

osiguranih osoba elektroničkim putem. Usluga je namijenjena pravnim/fizičkim

osobama (obveznicima uplate doprinosa), koji se vode u registru HZZO-a, za e-prijave

radnika i članova obitelji (djece i supružnika). Usluga je dostupna 7 dana u tjednu od 0 -

24 sata. (HZZO, 2013.)

Početkom 2007. godine proradio je središnji informacijski sustav primarne zdravstvene

zaštite (CEZIH). To je prva faza elektroničkog umrežavanja državnih ustanova u

zdravstvu, liječničkih ordinacija, bolnica, ljekarni i laboratorija u informatički sustav

koji omogućava elektroničke zdravstvene kartone svih pacijenata, bolju kontrolu

troškova te brži i efikasniji rad liječnika. Za pacijente je najvažnije to što ukida

papirologiju u administrativnom dijelu poslovanja liječnika i medicinskih sestara

smanjuje redove u ambulantama. Osim toga, zdravstveni podaci i podaci o statusu

osiguranja svih pacijenata na jednom mjestu u elektroničkom obliku olakšavaju HZZO-

u nadzor rada liječnika i zdravstvenih troškova, a Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo

(HZJZ) trenutni uvid u zdravstveno stanje nacije. Uskoro više neće biti papirnatih

recepata i uputnica a liječnici će pomoću mobilnog sustava pratiti vitalne funkcije

pacijenata na daljinu i ugovarati preglede putem interneta. Početkom 2007. godine svih

2800 ordinacija opće medicinske prakse, zajedno s ginekološkim i pedijatrijskim

ordinacijama, umrežilo se sa HZJZ-om i HZZO-om u informatički sustav sa

zajedničkom bazom podataka. Provedbom informatizacije, bit će moguće pratiti svaku

uputnicu i liječnički recept, a znat će se točno i trošak za svakog bolesnika. Osim što

liječnicima olakšava posao, informatizirano zdravstvo omogućava državnim

ustanovama prikupljanje strukturiranih podataka u realnom vremenu. Dosad su liječnici

pisali iscrpna dnevna i mjesečna izvješća te ih u papirnatom obliku i slali HZZO-u i

HZJZ-u, tako da su se dobar dio radnog vremena bavili birokracijom, a ne pacijentima.

Umjesto sirovih podataka koji su često bili nepotpuni, sada državne institucije imaju

podatke dostupne online na jednom mjestu. Certificirani liječnici, također, nakon

logiranja uz pomoć pametne kartice s ugrađenim čipom, pred sobom na računalu imaju

sve osobne i zdravstvene podatke o svom pacijentu, što olakšava propisivanje

odgovarajuće medicinske terapije, uključujući i neophodne specijalističke preglede uz

izbjegavanje nepotrebnih pregleda. Procjenjuje se da se u Hrvatskoj 20 do 30 posto

novca u zdravstvu troši na suvišne lijekove i nepotrebne specijalističke i laboratorijske

preglede, što godišnje iznosi između 3 i 5 milijardi kuna. Ako se smanji potrošnja

34

lijekova i racionaliziraju nepotrebni odlasci u bolnicu, ukupna investicija u

informatizaciju primarne zdravstvene zaštite u sljedećih pet godina, vrijedna 250

milijuna kuna, moći će se brzo isplatiti. Može se reći da primjena CEZIHA omogućava

kvalitetnije, efikasnije i racionalnije poslovanje i liječenje (CEZIH, 2014).

Tijekom veljače 2013. je uspostavljena elektronička razmjena podataka između

ustanova o korisnicima mirovina u Republici Hrvatskoj koji ostvaruju pravo na obvezno

zdravstveno osiguranje između Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i

Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Na taj način novi umirovljenici više neće

morati dolaziti osobno na šaltere i u prostorije HZZO-a kako bi regulirali status u

obveznom zdravstvenom osiguranju. Elektroničkom razmjenom podataka uvelike je

olakšan, ubrzan i pojednostavljen postupak prijave korisnika mirovine na obvezno

zdravstveno osiguranje HZZO-a, a isto tako smanjen je period potreban za pripremu,

pisanje i otpremanje prijava od strane područnih službi u HZZO-u kao i HZMO-u

(Uspostavljena elektronička razmjena podataka između HZZO i HZMO-a, 2014).

Jednostavna i ekonomski isplativija rješenja bazirana na Internet servisima i

tehnologijama donijela su malu informatičku revoluciju u razmjeni informacija unutar

HZZO-a. Tako su stvoreni pojmovi kao što su intranet i ekstranet, koji se u biti odnose

na primjenu Internet tehnologija i servisa unutar HZZO-a (EU Software solutions,

2014).

Intranet je privatna računalna mreža neke organizacije, u ovom slučaju HZZO-a, koja

rabi internetski protokol, mrežnu povezanost i mogućnosti javnih telekomunikacijskih

sustava kako bi omogućila svojim zaposlenicima sigurnu razmjenu informacija ili

obavljanje nekih radnji vezanih za organizaciju. Za izgradnju intraneta koriste se isti

koncepti i tehnologije potrebne i za Internet, kao što su klijenti i serveri koji koriste

internetski protokol (IP). Intraneti su omogućili jednostavniji rad korisnika, njihov

pristup ažuriranim informacijama HZZO-a, jednostavniju i bržu komunikaciju i

suradnju, te veliku uštedu u poslovanju HZZO-a. On, također, znatno smanjuje troškove

komunikacije, upravljanja informacijama te suradnje unutar i izvan HZZO-a (Sigurnost

informacijskih sustava, 2014).

35

Ekstranet je mrežno rješenje temeljeno na Internet tehnologiji koje se najbliže može

objasniti kao intranet selektivno otvoren prema internetu.

Internet predstavlja važan medij za prenošenje informacija osiguranicima o načinima

ostvarivanja njihovih prava. Korištenje Interneta u HZZO-u predstavlja elegantan način

rješavanja problema pristupa zakonskim aktimai propisima i pruža potencijal za

unaprijeđenije postojeće prakse uz smanjenje troškova.

4.1.4. Okolina

Čimbenici iz okoline koji utječu na oblikovanje organizacijske strukture su: političko -

pravna okolina, poslovno okruženje, institucionalna okolina.

4.1.4.1. Političko - pravna okolina

Političko - pravna okolina regulira društveno - ekonomske odnose u sklopu kojeg

poduzeće djeluje. Brojni su zakonski propisi koji reguliraju poslovanje poduzeća.

HZZO obavlja svoje djelatnosti na temelju donesenih Zakona i Pravilnika kojim se

regulira ostvarivanje prava na temelju donesenih Zakona.

Najznačajniji Zakoni su: Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju, Zakon o

dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o

zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, Zakon o zdravstvenom osiguranju

zaštite zdravlja na radu, Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, Zakon o

lijekovima, Zakon o medicinskim proizvodima, Zakon o doprinosima, Zakon o

liječništvu, Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, Zakon o stomatološkoj

djelatnosti, Zakon o ljekarništvu, Zakon o sestrinstvu, Zakon o izvršavanju Državnog

proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, Zakon o zaštiti prava pacijenata, Zakon

o uzimanju i presađivanju dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja, Zakon o obeštećenju

radnika profesionalno izloženih azbestu, Zakon o uvjetima za stjecanje prava na

starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu, Zakon o obveznom

zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu. (HZZO, 2013.)

Neki od Pravilnika su: Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz

obveznog zdravstvenog osiguranja, Pravilnik o načinu ostvarivanja prava na slobodan

izbor doktora medicine i stomatologije primarne zdravstvene zaštite, Pravilnik o

36

uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za bolničko

liječenje medicinskom rehabilitacijom i fizikalnom terapijom u kući, Pravilnik o

ovlastima i načinu rada ovlaštenih doktora i liječničkih povjerenstava Hrvatskog zavoda

za zdravstveno osiguranje, Pravilnik o načinu propisivanja i izdavanja lijekova na

recept, Pravilnik o ortopedskim i drugim pomagalima, Pravilnik o uvjetima i postupku

stjecanja prava na rad u skraćenom radnom vremenu radi pojačanje brige i njege djeteta,

Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu,

Pravilnik o načinu prijavljivanja i odjavljivanja, te stjecanju statusa osigurane osobe u

obveznom zdravstvenom osiguranju, Pravilnik o uvjetima, organizaciji i načinu rada

izvanbolničke hitne medicinske pomoći, Pravilnik o mjerilima za određivanje cijena

ortopedskih i drugih pomagala, Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz

obveznog zdravstvenog osiguranja na zdravstvenu njegu u kući osigurane osobe,

Pravilnik o uvjetima i načinu provođenja dopunskog zdravstvenog osiguranja, Pravilnik

o mjerilima i postupku za utvrđivanje nesposobnosti za samostalan život i rad i

nedostatak sredstava za uzdržavanje za osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj

kojima se zdravstvena zaštita ne osigurava po drugoj osnovi, Pravilnik o uvjetima i

postupku ostvarivanja prava na stanku za dojenje djeteta i prava na trudnički i dojenački

dopust s pravom na naknadu plaće…. (HZZO, 2013.).

S obzirom na sve navedeno, možemo reći da političko-pravna okolina regulira

društveno-ekonomske odnose u sklopu kojeg poduzeće djeluje. Brojni su zakonski

propisi koji reguliraju poslovanje poduzeća, a HZZO obavlja svoje djelatnosti na

temelju donesenih Zakona i Pravilnika kojim se regulira ostvarivanje prava na temelju

donesenih Zakona.

4.1.4.2. Poslovno okruženje

Poslovnu okolinu ili okolinu zadataka u poduzeću čine akteri u neposrednoj okolini

poduzeća, a njihov utjecaj ima jak intenzitet te je puno bliži poduzeću od socijalne

okoline. Poduzeća u svakodnevnom kontaktu sa poslovnom okolinom prikupljaju

mnoge informacije i saznanja, kojima lakše komuniciraju sa poslovnom okolinom, nego

što je to slučaj sa socijalnom okolinom.

37

Temeljna djelatnost HZZO-a je pružanje usluga svojim osiguranicima na području cijele

Hrvatske.

Obveznim zdravstvenim osiguranjem osiguravaju se svim osiguranim osobama prava i

obveze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja na načelima uzajamnosti, solidarnosti i

jednakosti, na način i pod uvjetima utvrđenim Zakonom o obveznom zdravstvenom

osiguranju, te propisima donesenim na temelju navedenog Zakona. (Pravilnik o

ovlastima i načinu rada kontrolora HZZO-a, 2013.)

U okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se i prava za slučaj

ozljede na radu i profesionalne bolesti koje obuhvaćaju i mjere za provođenje specifične

zdravstvene zaštite radnika te dijagnostičke postupke kod sumnje na profesionalnu

bolest sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i posebnim zakonima te pravilnicima

donesenim na temelju tih zakona. (Pravilnik o ovlastima i načinu rada kontrolora

HZZO-a, 2013.)

Na obvezno zdravstveno osiguranje prema jednoj od osnova osiguranja utvrđenih

Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju obvezne su se osigurati sve osobe s

prebivalištem u Republici Hrvatskoj, te stranci s odobrenim stalnim boravkom u

Republici Hrvatskoj, ako međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije

drukčije određeno. Iznimno, djeca do navršene 18. godine života s prebivalištem,

odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj smatraju se osiguranim

osobama kojima se osiguravaju prava i obveze koje proizlaze iz obveznoga

zdravstvenog osiguranja. (Statut, 2013.)

Osiguranim osobama kojima se osiguravaju prava i obveze koje proizlaze iz obveznoga

zdravstvenog osiguranja u smislu Zakona, smatraju se osiguranici, članovi obitelji

osiguranika i druge osigurane osobe obvezno osigurane u određenim okolnostima.

Na obvezno zdravstveno osiguranje prema odredbama Zakona o obveznom

zdravstvenom osiguranju obvezno se osiguravaju i stranci s odobrenim privremenim

boravkom u Republici Hrvatskoj, a na temelju radnog odnosa kod poslodavca sa

sjedištem u Republici Hrvatskoj, odnosno na temelju obavljanja gospodarske, odnosno

profesionalne djelatnosti u Republici Hrvatskoj, ako su ispunjeni uvjeti prema posebnim

38

propisima koji uređuju pitanje boravka i rada stranaca u Republici Hrvatskoj i ako

međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno. (Statut,

2013.)

Prava i obveze koje pripadaju osiguranim osobama iz propisima donesenim na temelju

Zakona ne mogu se prenositi na druge osobe niti nasljeđivati. Iznimno se mogu

nasljeđivati prava na novčana primanja koja su dospjela za isplatu, a ostala su

neisplaćena zbog smrti osigurane osobe. (HZZO, 2013.)

Dodatnim zdravstvenim osiguranjem osigurava se viši standard zdravstvene zaštite u

odnosu na standard zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja te veći

opseg prava u odnosu na prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. (HZZO, 2013)

Dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje ugovaraju se kao dugoročna osiguranja, a

najmanje u trajanju od godine dana. Dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje su

neživotna osiguranja sukladno Zakonu o osiguranju. (HZZO, 2013.)

Svaka osoba ima pravo na zdravstvenu zaštitu i na mogućnost ostvarenja najviše

moguće razine zdravlja, u skladu s odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o

obveznom zdravstvenom osiguranju. Temeljna djelatnost HZZO-a je pružanje usluga

obveznog zdravstvenog osiguranja korisnicima na području Republike Hrvatske.

Obvezno zdravstveno osiguranje imaju sve osobe s prebivalištem u Republici Hrvatsko

i stranci koji imaju odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj. Također, HZZO

poduzima akcije koje se odnose i na prava u slučaju ozljeda na radu i profesionalnih

bolesti. U okviru svojih usluga, HZZO pruža i mogućnost dopunskog i dodatnog

zdravstvenog osiguranja.

4.1.4.3. Institucionalna okolina

Institucije su pravilnosti u međusobnom ponašanju ljudi koje čine okolinu pojedinog

sustava ljudske suradnje. Institucije su proizvod ljudi i njihove interakcije u društvu.

Ugovorni partneri HZZO-a razvrstani su u devet kategorija: bolnice, domovi zdravlja,

hitna pomoć, ordinacije, ljekarne, laboratoriji, njega u kući, zavodi za javno zdravstvo te

zdravstvena skrb. (HAK, 2014.)

39

Osiguranike Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje čine: radnici, poljoprivrednici,

umirovljenici, članovi obitelji, nezaposleni, ino osiguranici – umirovljenici, učenici

srednjih škola i studenti koji nisu osigurani kao članovi obitelji, osobe nesposobne za

samostalan život i rad i dr. Republika Hrvatska trenutno ima 4.293.988 osigurnih osoba

(Izvješće o broju osiguranih osoba po gradovima/općinama/gradskim četvrtima). U

strukturi osiguranika, aktivni osiguranici čine 33,78%, umirovljenici 24,04%,

poljoprivrednici 0,74%, članovi obitelji 26,07%, te ostali osiguranici 15,37% od

ukupnog broja osiguranih osoba (Izvješče o poslovanju HZZO-a za 2012. godinu,

2014.).

Međunarodna suradnja u području zdravstva usmjerena je realizaciji zajednički

dogovorenih prioriteta i ciljeva koji se ostvaruju kroz razmjenu iskustava, pružanja

tehničke pomoći te po potrebi kroz primanje i pružanje humanitarne pomoći u

izvanrednim situacijama. Temelji se na bilateralnim i multilateralnim međunarodnim

ugovorima i provedbenim programima suradnje. S brojnim zemljama i stranim

partnerima s kojima Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo zdravlja nema

potpisane međudržavne pravne akte, suradnja se ostvaruje kroz sklapanje izravnih

međuinstitucionalnih dogovora. Bilateralna suradnja Ministarstva zdravlja temelji se na

bilateralnim ugovorima, programima i drugim provedbenim aktima, a multilateralna

suradnja kroz organizacije i inicijative: Ujedinjeni narodi – Svjetska zdravstvena

organizacija, Fond Ujedinjenih naroda za djecu UNICEF, Vijeće Europe te kroz razne

regionalne inicijative poput Zdravstvene mreže jugoistočne Europe (Ministarstvo

zdravlja, 2014.).

Hrvatska je pružanje zdravstvene zaštite strancima do 1. srpnja 2013. regulirala

postojanjem bilateralnih ugovora o zdravstvenoj zaštiti s nekim europskim državama

koji su davali pravo građanima država članica na određene zdravstvene usluge za

vrijeme boravka u Hrvatskoj. Ulaskom u EU bilateralni ugovori o zdravstvenoj zaštiti

zamijenjeni su europskom Uredbom 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne

sigurnosti, a bilateralni ugovori ostali su na snazi s onim državama koje nisu članice

EU. Nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji na snazi su ostali ugovori o

socijalnom osiguranju s Bosnom i Hercegovinom, Makedonijom, Srbijom, Crnom

Gorom i Turskom (HZZO, 2013.).

40

Zdravstvena zaštita iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini zdravstvenih zavoda

provodi se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite, te putem

posebnih programa. (Statut, 2013.)

Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: opću/obiteljsku

medicinu, zdravstvenu zaštitu predškolske djece, zdravstvenu zaštitu žena, patronažnu

zdravstvenu zaštitu, zdravstvenu njegu u kući bolesnika, stomatološku zdravstvenu

zaštitu (polivalentnu), higijensko-epidemiološku zdravstvenu zaštitu, preventivno-

odgojne mjere za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata, laboratorijsku

dijagnostiku, ljekarništvo, hitnu medicinsku pomoć. (Statut, 2013.)

Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhvaća specijalističko-konzilijarnu

zdravstvenu zaštitu i bolničku zdravstvenu zaštitu.

Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvaća obavljanje najsloženijih oblika

zdravstvene zaštite iz specijalističko-konzilijarnih i bolničkih djelatnosti (Statut, 2013.).

U okviru dopunskog osiguranja Zavod broji 2.364.289 osiguranika. Dopunsko

zdravstveno osiguranje osigurava plaćanje razlike u vrijednosti zdravstvenih usluga koje

u okviru obveznog zdravstvenog osiguranja ne podmiruje Zavod. Temelji se na načelu

dobrovoljnosti a ustanovljuje se ugovorom (policom osiguranja) te ga i poslodavci

mogu ugovoriti za svoje zaposlenike. Broj osiguranika dopunskog zdravstvenog

osiguranja u 2012. niži je za 4,37 % u odnosu na 2011. godinu. Broj osiguranika koji

ispunjavaju uvjete da im se polica dopunskog zdravstvenog osiguranja plaća na teret

Državnog proračuna u 2012. godini je 944.301 osoba (u 2011. godini 943.638 osoba).

Ugovorni partneri HZZO-a su dakle, privatni zdravstveni radnici ugovoreni u

djelatnostima opće/obiteljske medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece,

zdravstvene zaštite žena i dentalne zdravstvene zaštite (polivalentne) koji su udruženi u

skupnu praksu, ugovorene dodatne med. sestre/med. tehničari ili doktori dentalne

medicine u skupnoj praksi, te ugovoreni isporučitelji ortopedskih pomagala

41

5. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA U REGIONALNOM UREDU RIJEKA

Kako bi se što bolje shvatilo način rada i obavljanja zadataka regionalnog ureda HZZO -

a u Rijeci detaljno će se opisati organizacijsku strukturu tog regionalnog ureda te

navesti koje poslove i na koji način obavlja.

Četiri novoformirana regionalna ureda (Rijeka, Split, Osijek i Zagreb) trebala bi biti

spona između središnjice i područnih ureda. Riječki regionalni ured HZZO-a nadzire

rad zdravstvenih ustanova i ordinacija u tri županije: Primorsko-goranskoj, Istarskoj i

Ličko-senjskoj. (Čalušić, 2013.)

U regionalnom uredu Zavoda obavljaju se sljedeći poslovi u provedbi obveznog

zdravstvenog osiguranja (Statut, 2013.):

1. sklapanje ugovora sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim

radnicima za provođenje zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene

zaštite i za opskrbu osiguranih osoba lijekovima na recept, te za izvanbolničku

specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, osnovom ovlasti ravnatelja

Zavoda

2. provođenje nadzora nad izvršavanjem ugovornih obveza zdravstvenih ustanova,

odnosno privatnih zdravstvenih radnika, te isporučitelja ortopedskih i drugih

pomagala, sa sjedištem na području za koje je nadležan regionalni ured Zavoda

3. provođenje nadzora nad ostvarivanjem prava osiguranika na bolovanje

4. pravni poslovi obveznog zdravstvenog osiguranja, imovinsko-pravni poslovi,

poslovi regresnog postupka, poslovi zastupanja u sporovima iz ugovornih

odnosa i drugo

5. kontrola i evidencija plaćanja računa za ugovorenu i izvršenu zdravstvenu

zaštitu, lijekove izdane na recept i izdana ugovorena ortopedska i druga

pomagala, provoditelja zdravstvene zaštite koji imaju sjedište na području za

koji je nadležan regionalni ured Zavoda

6. knjigovodstveni poslovi i statistički poslovi vezani uz obvezno zdravstveno

osiguranje, te administraciju i upravljanje na razini regionalnog ureda Zavoda.

42

Obavljaju se i sljedeći poslovi dopunskog zdravstvenog osiguranja (Statut, 2013.):

1. pravni poslovi dopunskog zdravstvenog osiguranja, poslovi vezani uz naplatu

premija dopunskog zdravstvenog osiguranja, poslovi zastupanja u sporovima

pred nadležnim sudovima i drugo

2. kontrola i evidencija plaćanja računa za podmirenje sudjelovanja u troškovima

zdravstvene zaštite ugovornih subjekata Zavoda

3. knjigovodstveni poslovi i statistički poslovi vezani uz dopunsko zdravstveno

osiguranje.

Pored navedenih poslova u regionalnom uredu Zavoda obavljaju se sljedeći poslovi

dodatnog zdravstvenog osiguranja (Statut, 2013.):

1. kontrola i evidencija plaćanja računa za podmirenje troškova zdravstvene zaštite

u dodatnom zdravstvenom osiguranju

2. knjigovodstveni poslovi i statistički poslovi vezani uz dodatno zdravstveno

osiguranje

3. pravni poslovi dodatnog zdravstvenog osiguranja, poslovi vezani uz naplatu

premija dodatnog zdravstvenog osiguranja, poslovi zastupanja u sporovima pred

nadležnim sudovima i drugo.

Unutarnja organizacija u regionalnom uredu Rijeka je prikazana na slici 3.

43

Slika 3. Organizacijska struktura po odjelima unutar regionalnog ureda Rijeka

Izvor: obradila studentica

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je oformio četiri regionalna ureda u najvećim

gradovima kako bi služili kao poveznica između središnjeg ureda i produčnih ureda te

kako bi se decentraliziralo i olakšalo poslovanje Zavoda. Tako svi regionalni uredi

Zavoda obavljaju poslove u provođenju obveznog, dopunskog i dodatnog zdravstvenog

osiguranja umjesto da se sve obavlja iz središnjeg ureda.

5.1. Analiza odjela

U ovom poglavlju objasniti će se koje su dužnosti voditelja regionalnog ureda Rijeka i

voditelja područnog ureda. Također, pokušati će se objasniti na koji način su ustrojeni,

koje dužnosti izvršavaju i koje poslove obuhvaćaju odjel za zdravstveno osiguranje i

44

zdravstvenu zaštitu, odjel za pravne i opće poslove, odjel za medicinske poslove, odjel

za vanjski nadzor i kontrolu, odjel za kontrolu i obradu računa, odjel za financijske

poslove, odjel za informatiku i odjel za naplatu i kontrolu uplate doprinosa.

1. Voditelj regionalnih ureda Rijeka

Voditelj regionalnog ureda Rijeka organizira i vodi obavljanje poslova Zavoda u sklopu

prava i dužnosti regionalnog ureda za područje Primorsko-goranske županije iz

nadležnosti područnih službi Zavoda. U vođenju poslova voditelj regionalnog ureda

Zavoda ovlašten je davati naloge i upute za rad radnicima regionalnog ureda te u vezi

voditeljima područnih službi u okviru regionalnog ureda Zavoda. U slučaju njegove

odsutnosti ili spriječenosti, sa svim ovlastima i odgovornostima u obavljanju njegovih

poslova, zamjenjuje osoba koju ovlasti ravnatelj Zavoda. Imenuje se na temelju

provedenog javnog natječaja sukladno propisima koji uređuju zasnivanje radnog odnosa

u javnim službama, a imenuje i razrješuje ga ravnatelj Zavoda. Voditelj regionalnog

ureda Zavoda imenuje se na vrijeme od četiri godine.

Za voditelja regionalnog ureda Zavoda može biti imenovana osoba koja ispunjava

sljedeće uvjete (HZZO, 2013.) :

- završen sveučilišni studij pravnog, ekonomskog, zdravstvenog ili drugog

društvenog usmjerenja

- pet godina radnog iskustva u struci i tri godine radnog iskustva na poslovima

upravljanja.

Voditelj regionalnog reda Rijeka predstavlja autoritet koji izdaje zapovijedi, organizira i

vodi poslovanje regionalnog ureda te očekuje od zaposlenika regionalnog ureda

ispunjavanje njihovih obaveza. Voditelj regionalnog ureda ima širok raspon kontrole

budući da svi odjeli regionalnog ureda odgovaraju i podnose izvještaj njemu, ali je isto

tako u određenim situacijama koje ne zahtijevaju njegovu nadležnost kontrola i

odgovornost prebačena na voditelja područnog ureda.

2. Voditelj područnog ureda

Voditelj područne službe Zavoda organizira, kontrolira i vodi poslove iz nadležnosti

područne službe Zavoda i odgovoran je za svoj rad voditelju regionalnog ureda Zavoda.

45

Uvjeti koje mora ispunjavati kao i način imenovanja voditelja područne službe Zavoda

utvrđuju se općim aktom Zavoda o unutarnjem ustroju. Ravnatelj Zavoda može iz

opravdanih razloga razriješiti voditelja regionalnog ureda Zavoda prije isteka vremena

na koje je imenovan.

Voditelj područnog ureda predstavlja autoritet koji je u zapovjednom lancu stupanj niže

od voditelja regionalnog ureda. U svojoj nadležnosti ima devet odjela koji mu podnose

izvještaje dok je on za svoj rad odgovoran voditelju regionalnog ureda Zavoda.

3. Odjel za zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu

Odjel za zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu obuhvaća obvezno i dopunsko

zdravstveno osiguranje.

U okviru poslova za obvezno zdravstveno osiguranje provodi se nadzor nad

ostvarivanjem prava osiguranika na bolovanje, isplatu rodiljnih i roditeljskih potpora,

putnih naloga, ortopedskih pomagala, troškove smještaja roditelja uz dijete, te prijave

na osiguranje. U okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se i

prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti koje obuhvaćaju i mjere za

provođenje specifične zdravstvene zaštite radnika te dijagnostičke postupke kod sumnje

na profesionalnu bolest sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i posebnim zakonima te

pravilnicima donesenim na temelju tih zakona.

Dopunsko zdravstveno osiguranje koje provodi Zavod je dobrovoljno zdravstveno

osiguranje kojim se osiguranim osobama na obvezno zdravstveno osiguranje osigurava

pokriće sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog

osiguranja.

Ispravan rad odsjeka za obvezno i dopunsko osiguranje kontrolira rukovoditelj odjela za

obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu koji je ujedno i zamjenik voditelja

područnog ureda. Rukovoditelj odjela za obvezno zdravstveno osiguranje dodjeljuje

predmete pravnoj službi te predaje izvješće voditelju područnog ureda o radu djelatnika

Zavoda. Odmah ispod rukovoditelja odjela za zdravstveno osiguranje su voditelj

odsjeka za zdravstveno osiguranje, voditelj odsjeka za inoosiguranje, voditelj odsjeka za

46

ozljede na radu i profesionalne bolesti, voditelj odsjeka za ugovaranje zdravstvene

zaštite, te voditelj odsjeka za dopunsko osiguranje.

Voditelj odsjeka za obvezno zdravstveno osiguranje obavlja sva pravna pitanja vezana

za utvrđivanje statusa osiguranja te je nadređen djelatnicima koji obavljaju poslove

vezane za obvezno zdravstveno osiguranje.

Voditelj odsjeka za inozemno osiguranje rješava sva pravna pitanja vezana za inozemno

osiguranje te nadzire ispravnost prijava na inozemno zdravstveno osiguranje te

likvidaciju pristiglih inozemnih računa vezanih za troškove nastale za liječenje u

inozemstvu.

Voditelj odsjeka za ozljede na radu i profesionalne bolesti rješava sva pravna pitanja

vezana za utvrđivanju statusa prava na ozljedu na radu i profesionalnu bolest.

Voditelj odsjeka za ugovaranja zdravstvene zaštite provodi ugovaranje zdravstvene

djelatnosti na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini te na razini zdravstvenih

zavoda. Zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja na primarnoj razini

osigurane osobe Zavoda ostvaruju na osnovi slobodnog izbora doktora medicine i

doktora stomatologije, u pravilu, prema mjestu stanovanja. Zdravstvenu zaštitu iz

obveznog zdravstvenog osiguranja na sekundarnoj i tercijarnoj razini osigurane osobe

Zavoda ostvaruju osnovom uputnice izabranog ugovornog doktora primarne

zdravstvene zaštite.

Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: opću/obiteljsku

medicinu, zdravstvenu zaštitu predškolske djece, zdravstvenu zaštitu žena, patronažnu

zdravstvenu zaštitu, zdravstvenu njegu u kući bolesnika, stomatološku zdravstvenu

zaštitu (polivalentnu), higijensko-epidemiološku zdravstvenu zaštitu, preventivno-

odgojne mjere za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata, laboratorijsku

dijagnostiku, ljekarništvo i hitnu medicinsku pomoć. (Pravilnik o ovlastima i načinu

rada ovlaštenih doktora i liječničkih povjerenstava HZZO-a, 2009.)

Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhvaća specijalističko-konzilijarnu

zdravstvenu zaštitu i bolničku zdravstvenu zaštitu. (Pravilnik o ovlastima i načinu rada

ovlaštenih doktora i liječničkih povjerenstava HZZO-a, 2009.)

47

Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvaća obavljanje najsloženijih oblika

zdravstvene zaštite iz specijalističko-konzilijarnih i bolničkih djelatnosti. (Pravilnik o

ovlastima i načinu rada ovlaštenih doktora i liječničkih povjerenstava HZZO-a, 2009.)

Dakle, opisana podjela unutar odjela za obvezno zdravstveno osiguranje prikazana je na

slici 4.

Slika 4. Podjela unutar odjela za obvezno zdravstveno osiguranje

Izvor: obradila studentica

Voditeljica odsjeka za dopunsko zdravstveno osiguranje provodi isparavan rad

djelatnika na poslovima za dopunsko zdravstveno osiguranje. Pod poslove za dopunsko

48

zdravstveno osiguranje spada: kontrola i evidencija plaćanja računa za podmirenje

police dopunskog zdravstvenog osiguranja i knjigovodstveni poslovi i statistički poslovi

vezani uz dopunsko zdravstveno osiguranje. Djelatnici koji rade na prijavama i

odjavama ujedno i unose i izdaju police dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Odjel za zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu organiziran je po principu

vertikalne hijerarhije u obliku piramide s jasno određenim zapovjednim lancem kojoj je

na čelu rukovoditelj odjela za zdravstveno osiguranje kojem direktno odgovaraju pet

voditelja pododjela zaduženih za različite aspekte zdravstvenog osiguranja. Svaki od tih

pet voditelja ima uzak raspon kontrole budući je prisutna podjela na odjele u kojoj su

zaduženi za vođenje i organiziranje poslovanja jednog do dva odjela podvrsta

zdravstvenog osiguranja dok jedino voditelj odjela za zdravstveno osiguranje ima veći

raspon kontrole jer mu direktno odgovara čak šest pododjela zdravstvenog osiguranja.

4. Odjel za pravne i opće poslove

Odjel za pravne poslove obuhvaća sve pravne poslove obveznog zdravstvenog

osiguranja: imovinsko-pravne poslove, poslove regresnog postupka, poslovi zastupanja

u sporovima iz ugovornih odnosa i drugo; te pravne poslove dopunskog zdravstvenog

osiguranja, poslovi vezani uz naplatu premija dopunskog zdravstvenog osiguranja,

poslovi zastupanja u sporovima pred nadležnim sudovima i drugo.

Opći poslovi su: kadrovska, pisarnica, čišćenje i održavanje zgrade, obračun i isplata

plaća, izdavanje uredskog materijala i pribora djelatnicima zavoda, ordinacijama i

bolnicama. Šef odjela za opće poslove obavlja pravne poslove vezane za obvezno

zdravstveno osiguranje i obavlja nadzor nad radom djelatnika na općim poslovima.

Predmetna organizacijska struktura je prikazana na slici 5.

49

Slika 5. Predmetna organizacijska struktura općeg odjela

Izvor: obradila studentica

Pisarnica je posebno organizirana služba u sastavu organa uprave odnosno organizacije.

U njoj se obavljaju ovi uredski poslovi: primanje, otvaranje, pregledavanje i

raspoređivanje pošte odnosno spisa te upisivanje i dostavljanje u rad akata, arhiviranje i

čuvanje spisa (akata). Na čelu pisarnice je određeni radnik (šef). On neposredno

rukovodi radom i odgovara za taj rad. Pisarnica ima dva radnika koji obavljaju uredske

poslove organa uprave. (Branković, 1976.)

Kadrovska djelatnost se bavi čovjekovom prirodom te čovjekom kao mjerom svih stvari

i vrednota u procesu rada. Ona čini sustav metoda, postupaka i tehnika koje se koriste u

pripremi, donošenju i realizaciji menadžerskih i drugih odluka koje se odnose na ljudski

kapital. Taj skup međusobno sistematiziranih, povezanih i interaktivnih postupaka,

pomoću kojih se ostvaruje razvitak i svrhovita uporaba ljudskog potencijala, obuhvaća

(Vujić, 204.):

- analizu radnih mjesta i poslova

- pridobivanje ljudi za određena radna mjesta (posao)

- uvođenje u posao i zasnivanje radnog odnosa

- praćenje uspješnosti na radu (poslu) i motiviranje zaposlenika

- otkrivanje stvaralačkih sposobnosti poduzetničko-menadžerskog potencijala u

poslovnom sustavu

- briga o zadržavanju radnika i napor u pregovorima i participativnim odnosima

50

- profesionalni razvoj, što uključuje orijentaciju, planiranje i razvoj karijere,

obrazovanje i usavršavanje u poduzeću

- informatizaciju i stanju kadrova, rezultatima zaposlenika, kretanju na tržištu rada

Na hijerarhijskom vrhu zapovjednog lanca Odjela za pravne i opće poslove stoji šef

odjela kojem za poslovanje direktno odgovaraju četiri odjela koje karakterizira

sistematizirano poslovanje u kojem zaposlenici imaju točno određene postupke

obavljanja poslovanja. Pisarnica kao poseban odjel unutar pravne i opće službe ima

oblik vertikalne hijerarhije kojoj je na čelu voditelj pisarnice zadužen za rukovođenje

poslovanjem odjel te odgovara direktno šefu odjela za pravne i opće poslove.

5.Odjel za medicinske poslove

Poslove nadzora provode 3 tijela unutar HZZO-a (Nadzor u zdravstvu, 2013.):

- liječnička kontrola

- liječničko povjerenstvo

- odsjek kontrole računa

Organizirana u područnim uredima HZZO-a po županijama

Liječnička kontrola regionalnog ureda HZZO-a (Nadzor u zdravstvu, 2013.):

- područnom uredu se izravno obraćaju pacijenti ili firme radi pritužbi u vezi

prava iz zdravstvenog osiguranja

- liječnici - kontrolori na osnovi pritužbi vrše terenski uvid, donose odluke i pišu

rješenja zainteresiranim stranama

- uočeni stručni ili zakonski propusti se prijavljuju komori ili ministarstvu

Liječničko povjerenstvo (Nadzor u zdravstvu, 2013.):

- ocjenjuje sukladnost odluka odabranih liječnika s pravima iz osnovnog

zdravstvenog osiguranja i vrši korekcije tih odluka

- odlučuje o produljenju bolovanja nakon isteka zakonskog roka za određenu

dijagnozu,

- odobravanju medicinske rehabilitacije

- odobravanju fizikalne terapije i zdr. njege u kući…

51

Medicinska kontrola računa (Nadzor u zdravstvu, 2013.):

- kontrolira potrošnju u svim zdravstvenim ustanovama županije

- kontrolira potrošnju za lijekove

Ovlašteni doktori, odnosno liječnička povjerenstva Zavoda obavljaju stručno-

medicinsko vještačenje te o potonjem daju nalaz, mišljenje i ocjenu u slučajevima

predviđenim Zakonom, drugim propisom, Pravilnikom o ovlastima i načinu rada

ovlaštenih doktora i liječničkih povjerenstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno

osiguranje, te drugim općim aktima Zavoda i odgovorni su za svoj rad ravnatelju

Zavoda, odnosno po ravnatelju ovlaštenom zaposleniku Zavoda. Ovlašteni doktor

Zavoda (u daljnjem tekstu: ovlašteni doktor) sudjeluje u postupcima za priznavanje

prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja osiguranih osoba Zavoda ako Zakonom,

drugim zakonima, općim aktima Zavoda ili Pravilnikom o ovlastima i načinu rada

ovlaštenih doktora i liječničkih povjerenstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno

osiguranje nije drukčije utvrđeno. Odobrenje ovlašteni doktor daje na osnovi

medicinske dokumentacije ugovorne zdravstvene ustanove, odnosno ugovornog

zdravstvenog radnika privatne prakse, a po potrebi i osnovom pregleda osigurane osobe

radi utvrđivanja njezinog zdravstvenog stanja. (Pravilnik o ovlastima i načinu rada

ovlaštenih doktora i liječničkih povjerenstava HZZO-a, 2009.)

Odobrenje za bolničku medicinsku rehabilitaciju ovlašteni doktor daje na osnovi

medicinske dokumentacije ugovorne zdravstvene ustanove, odnosno ugovornog

zdravstvenog radnika privatne prakse, a po potrebi i osnovom pregleda osigurane osobe

kada to ocijeni nužnim zbog utvrđivanja zdravstvenog stanja osigurane osobe i

medicinske indiciranosti za provođenje bolničke medicinske rehabilitacije. Zbog

utvrđivanja zdravstvenog stanja osigurane osobe, ovlašteni doktor daje odobrenje u

nekim slučajevima (fizikalna terapija u kući, zdravstvena njega) na osnovi medicinske

dokumentacije ugovorne zdravstvene ustanove, odnosno ugovornog zdravstvenog

radnika privatne prakse, te iznimno pregleda u kući osigurane osobe pri davanju

odobrenja na zdravstvenu njegu i fizikalnu terapiju u kući koja neprekidno traje duže od

3 mjeseca. Ovlašteni doktor obvezan je najmanje jednom u tri mjeseca provesti nadzor

52

nad provođenjem zdravstvene njege u kući osigurane osobe. (Pravilnik o ovlastima i

načinu rada ovlaštenih doktora i liječničkih povjerenstava HZZO-a, 2009.)

Ovlašteni doktor obavlja stručno-medicinsko vještačenje te daje nalaz, mišljenje i

ocjenu (Pravilnik o ovlastima i načinu rada ovlaštenih doktora i liječničkih

povjerenstava HZZO-a, 2009.):

1. o nepridržavanju osiguranika uputa za liječenje

2. o nesposobnosti za samostalan život i rad člana obitelji osiguranika kada je to

potrebno za utvrđivanje statusa osigurane osobe u skladu s općim aktom Zavoda

3. o priznavanju odnosno nepriznavanju ozljede, odnosno bolesti kao ozljede na

radu odnosno profesionalne bolesti.

Kada ovlašteni doktor, odnosno liječničko povjerenstvo Zavoda daje nalaz, mišljenje i

ocjenu na osnovi pregleda osigurane osobe ima pravo pozvati osiguranu osobu na

pregled u odgovarajuće prostorije područnog ureda Zavoda, odnosno pregled obaviti u

zdravstvenoj ustanovi, odnosno ordinaciji ugovornog doktora Zavoda ili u kući

osigurane osobe. U slučaju kada se pregled obavlja u zdravstvenoj ustanovi, odnosno

ordinaciji ugovornog doktora Zavoda ili u kući osigurane osobe, pregled obavlja

ovlašteni doktor, odnosno jedan član liječničkog povjerenstva Zavoda. (Pravilnik o

ovlastima i načinu rada ovlaštenih doktora i liječničkih povjerenstava HZZO-a, 2009.)

Liječničko povjerenstvo za ortopedska i druga pomagala Direkcije Zavoda daje

odobrenje osiguranim osobama Zavoda za ostvarivanje prava na ortopedska i druga

pomagala, u slučajevima utvrđenim Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava

na ortopedska i druga pomagala. Liječničko povjerenstvo za ortopedska i druga

pomagala Direkcije Zavoda obavlja stručnomedicinsko vještačenje u slučaju kada

rješava o pravima osiguranih osoba na ortopedska i druga pomagala, kao i u svim

drugim slučajevima za potrebe provođenja drugostupanjskog upravnog postupka, kada

je to potrebno radi utvrđivanja činjeničnog stanja i donošenja rješenja o pravu osigurane

osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja na ortopedska i druga pomagala. (Pravilnik

o ovlastima i načinu rada ovlaštenih doktora i liječničkih povjerenstava HZZO-a, 2009.)

Liječničko povjerenstvo za lijekove Direkcije Zavoda daje odobrenje osiguranim

osobama za ostvarivanje prava na propisivanje, odnosno primjenu lijekova, kao i

53

odobrenje za povrat troškova nastalih kupnjom lijeka u drugostupanjskom upravnom

postupku, kao i u svim drugim slučajevima za potrebe provođenja drugostupanjskog

upravnog postupka, kada je to potrebno radi utvrđivanja činjeničnog stanja i donošenja

rješenja o pravu osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja na lijekove. .

(Pravilnik o ovlastima i načinu rada ovlaštenih doktora i liječničkih povjerenstava

HZZO-a, 2009.)

U odjelu za medicinske poslove prisutna je decentralizacija i vertikalna specijalizacija u

poslovanju i donošenju odluka jer zaposlenici i odgovorne osobe donose odluke prema

vlastitom nahođenju unutar zadanih pravnih okvira.

6. Odjel za vanjski nadzor i kontrolu

Nadzor ugovornih subjekata Zavoda obavljaju kontrolori Zavoda iz službe za nadzor i

kontrolu Direkcije Zavoda, kontrolori regionalnih odjela za nadzor i kontrolu u

područnim uredima Zavoda u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku te kontrolori Zavoda u

područnim uredima Zavoda. Nadzor ustrojstvenih jedinica Zavoda za nadzor i kontrolu

Direkcije Zavoda.

Nadzorni poslovi mogu biti redovni (planirani) i izvanredni. Redovni nadzorni poslovi

planiraju se planom i programom rada za kalendarsku godinu kojim se utvrđuju poslovi

nadzora u nadležnosti službe za nadzor i kontrolu Direkcije Zavoda, regionalnih odjela

te kontrolora područnih ureda Zavoda, a donosi ga direktor Zavoda na prijedlog

pomoćnika direktora nadležnog za nadzor poslovanja i kontrolu ugovornih subjekata

Zavoda najkasnije do 15. prosinca tekuće godine za iduću kalendarsku godinu.

Izvanredni nadzorni poslovi obavljaju se prema nalogu direktora Zavoda, zamjenika

direktora, pomoćnika direktora, odnosno rukovoditelja područnog ureda Zavoda.

Izvanredni nadzorni poslovi mogu se obavljati i na osnovi pisanog zahtjeva ugovornog

subjekta Zavoda, poslodavca u slučaju kontrole opravdanosti bolovanja te osigurane

osobe Zavoda u ostvarivanju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, a nalog za

nadzor daje ovlaštena osoba ovisno o tome čijem području poslova pripada podnijeti

zahtjev za nadzor. Redovni nadzorni poslovi te iznimno izvanredni, obavljaju se uz

prethodnu najavu zbog pravodobne pripreme potrebne dokumentacije kako bi potonji

bio obavljen u što kraćem vremenu i bez prekida procesa rada. U slučaju kada se radi o

54

sumnji u prijevaru, pronevjeru, krađu, odnosno o obavljanju drugih aktivnosti koje nisu

u skladu s važećim propisima, nadzorni poslovi obavljaju se bez prethodne najave.

(Pravilnik o ovlastima i načinu rada kontrolora HZZO-a, 2013.)

Poslovi vanjskog nadzora obuhvaćaju kontrolu (Pravilnik o ovlastima i načinu rada

kontrolora HZZO-a, 2013.)

- postupanja ugovornih subjekata Zavoda u skladu s međunarodnim ugovorima,

zakonskim i podzakonskim propisima te općim aktima Zavoda u svezi s

pružanjem ugovorene zdravstvene zaštite osiguranim osobama Zavoda

- istinitosti (točnosti) podataka koje ugovorni subjekti dostavljaju Zavodu i

evidentiraju u svojim knjigovodstvenim i drugim evidencijama, a koji su od

značaja za ugovorne odnose sa Zavodom.

Postupak nadzora radi utvrđivanja činjenica, kada je u pitanju ostvarivanje prava

osigurane osobe na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja, kao i

ostvarivanja prava na bolovanje može obuhvatiti i pregled osigurane osobe Zavoda koji

obavlja ovlašteni kontrolor Zavoda - doktor medicine, odnosno stomatologije.

(Pravilnik o ovlastima i načinu rada kontrolora HZZO-a, 2013.)

Poslovi unutarnjeg nazora obuhvaćaju nadzor nad radom radnika unutarnjih

ustrojstvenih jedinica Zavoda, a posebice (Pravilnik o ovlastima i načinu rada

kontrolora HZZO-a, 2013.):

1. zakonitost rada i postupanja

2. postupanje u skladu s međunarodnim ugovorima

3. rješavanje u upravnim stvarima

4. djelotvornost, ekonomičnost i svrhovitost rada

5. svrhovitost organizacije rada unutarnjih organizacijskih jedinica Zavoda,

posebice poštivanje propisanih postupaka kod odobravanja prava osiguranih

osoba Zavoda iz obveznog zdravstvenog osiguranja i davanja naloga za isplatu

prava na novčane naknade

6. osposobljenost radnika Zavoda za obavljanje poslova radnog mjesta na koja su

55

7. odnos radnika Zavoda prema drugim radnicima Zavoda, osiguranim osobama

Zavoda, te drugim osobama s kojima komuniciraju u obavljanju povjerenih im

poslova.

O provedenim kontrolama te izrečenim mjerama vode se evidencije u područnim

uredima Zavoda, regionalnim odjelima te u službi za nadzor i kontrolu Direkcije

Zavoda te se o potonjem obvezno dostavlja kvartalno i godišnje izvješće pomoćniku

direktora Zavoda za nadzor poslovanja i kontrolu ugovornih subjekata Zavoda.

Pomoćnik direktora Zavoda obvezno sastavlja polugodišnje i godišnje izvješće o

provedenim redovnim i izvanrednim nadzorima, kao i izrečenim mjerama, te ga upućuje

Upravnom vijeću Zavoda. (Pravilnik o ovlastima i načinu rada kontrolora HZZO-a,

2013.)

Kontrolori regionalnih odjela provode nadzor nad ostvarivanjem prava na zdravstvenu

zaštitu, kao i drugih prava osiguranih osoba Zavoda iz obveznog zdravstvenog

osiguranja, te nadzor nad izvršavanjem ugovornih obveza ugovornih subjekata Zavoda.

(Pravilnik o ovlastima i načinu rada kontrolora HZZO-a, 2013.):

1. općih i specijalnih bolnica, poliklinika, ustanova za hitnu medicinsku pomoć,

ljekarničkih ustanova, te županijskih zavoda za javno zdravstvo

2. ugovornih isporučitelja ortopedskih i drugih pomagala

3. ugovornih subjekata po posebnom nalogu direktora Zavoda ili po njemu

ovlaštene osobe

Uz navedene poslove kontrolori Zavoda kontinuirano obavljaju kontrolu dostavljenih

računa i izvješća ugovornih subjekata Zavoda za čiji nadzor su nadležni, kao i

ugovornih subjekata koje nadzire služba za nadzor i kontrolu Direkcije Zavoda. O

provođenju nadzora kontrolori Zavoda sastavljaju zapisnik i izvješće. Primjerak izvješća

i kopija zapisnika o provedenom nadzoru dostavlja se rukovoditelju područnog ureda

Zavoda prema sjedištu nadziranog ugovornog subjekta Zavoda, pomoćniku direktora

Zavoda nadležnom za nadzor poslovanja i kontrolu ugovornih subjekata Zavoda, te

pomoćniku direktora Zavoda za zdravstvenu zaštitu. Rukovoditelj područnog ureda

Zavoda je obvezan izvješće dostaviti nadziranom subjektu u roku.

56

Kontrolori Zavoda, radnici službi Zavoda radnici su na radnim mjestima: viši inspektor,

inspektor i kontrolor koji ispunjavaju uvjete glede stručne spreme i potrebnog radnog

iskustva utvrđene općim aktom o unutarnjem ustrojstvu Zavoda. Kontrolori Zavoda

obvezno moraju imati položen državni stručni ispit. (Pravilnik o ovlastima i načinu rada

kontrolora rvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje)

Odjel za vanjski nadzor i kontrolu funkcionira po principu vertikalne specijalizacije u

kojoj dominira centralizirano donošenja odluka od strane direktora Zavoda. Kontrolori u

odjelu obavljaju posao prema visokoj formalizaciji poslovnih postupaka.

7. Odjel za kontrolu i obradu računa

Obuhvaća likvidaturu ulaznih računa, kontrolu i evidenciju plaćanja računa za

ugovorenu i izvršenu zdravstvenu zaštitu, lijekove izdane na recept i izdana ugovorena

ortopedska i druga pomagala, provoditelja zdravstvene zaštite koji imaju sjedište na

području za koji je nadležan regionalni ured Zavoda

Odjel za kontrolu i obradu računa podnosi izvještaje o poslovanju voditelju područnog

ureda. Karakterizira ga visok stupanj formalizacije poslovanja te horizontalna

specijalizacija koje čine poslovanje odjela efikasnijim i standardiziranijim.

8. Odjel za financijske poslove

Unutar Odjela se obavlja obračun plaća, likvidatura ulaznih računa, prate se salda konti

kupaca i dobavljača, plan i analiza (kontroling), financijsko te materijalno knjiženje i

bolnička blagajna. Unutar Odjela je ustrojen i Odsjek unutarnje revizije. Planiranje,

trošenje sredstava, te računovodstveno praćenje i izvještavanje regulirani su Zakonom o

proračunu, Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu, te

Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu.

Unutarnju reviziju provodi sama ustanova ili trgovačko društvo koje obavlja

zdravstvenu djelatnost i to preko voditelja regionalnog ureda ili preko osoba ovlaštenih

za poslove kontrole. (Nadzor u zdravstvu, 2013.)

57

Odjel za financijske poslove također karakterizira visok stupanj formalizacije

poslovanja koje se odvija prema zakonima i propisima te je prisutna horizontalna

specijalizacija kojom se povećava standardizacija poslovanja tog odjela.

9. Odjel za informatiku

Odjel za informatiku obavlja sljedeće poslove: planiranje i upravljanje informacijskim

sustavom, organizacija i upravljanje informacijskom sigurnosti u koordinaciji s osobom

zaduženom za informacijsku sigurnost na razini Zavoda te upravljanje informacijskom

imovinom i kontinuitetom poslovanja; osiguranje i nadzor fizičke sigurnosti, zaštita

informacijskog postrojenja i objekata, upravljanje operacijskom i komunikacijskom

sigurnosti, upravljanje tehničkom sigurnosti kontrola u informacijskim sistemima i

mrežama; kontrola pristupa informacijskom sustavu, mreži, aplikacijama i podacima;

osiguranje sigurnosti aplikacija, razvoja i održavanja informacijskog sustava; planiranje

i projektiranje informacijskih sustava upravljanje informacijskim projektima uz

osiguranje jedinstvene metodologije upravljanja projektima. (HZZO, 2013.)

Primjena internet servisa u HZZO-u omogućava racionalizaciju vremena zdravstvenih

djelatnika, osiguranika te fizičko/pravnih osoba, te primjena internet servisa dovodi do

smanjenja troškova. Racionalizacija vremena, te smanjenje troškova korištenjem

internet servisa se odražava primjenom elektroničke pošte, pretraživanjem službenih

internet stranica, implementacijom CEZIH-a (Centralni zdravstveni informacijski sustav

Hrvatske), korištenjem e-zdravstva. (Klinička bolnica Dubrava, 2013. )

E- zdravstvo - HZZO omogućuje pokretanje postupka za utvrđivanje statusa osigurane

osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, podnošenjem e-prijave. Pod pojmom e-

prijava podrazumijevamo: podnošenje prijave i odjave osiguranih osoba, te promjenu

podataka osiguranih osoba elektroničkim putem. Usluga je namijenjena

pravnim/fizičkim osobama (obveznicima uplate doprinosa), koji se vode u registru

HZZO-a, za e-prijave radnika i članova obitelji (djece i supružnika). Usluga je dostupna

7 dana u tjednu od 0 -24 sata, iz Vašeg ureda ili doma. (HZZO, 2013.)

CEZIH (Centralni zdravstveni informacijski sustav Hrvatske) - središnji informacijski

sustav primarne zdravstvene zaštite. To je prva faza elektroničkog umrežavanja

58

državnih ustanova u zdravstvu, liječničkih ordinacija, bolnica,ljekarni i laboratorija u

informatički sustav koji omogućava elektroničke zdravstvene kartone svih pacijenata,

bolju kontrolu troškova te brži i efikasniji rad liječnika. (HZZO, 2013.)

Od 2006. godine je implementiran Poslovni informatički sustav. Informatizacijom su

osigurani preduvjeti za unapređenje postupaka evidentiranja i obračunavanja pruženih

zdravstvenih usluga, praćenje ostvarenog i ugovorenog programa rada po svakom

liječniku, utrošak lijekova i medicinskog potrošnog materijala po svakom DTP,

kontrolu troškova te racionalizaciju poslovanja. Zahvaljujući BIS-u uspješno se na

vrijeme i kvalitetno prate sve promjene koje je HZZO i Ministarstvo zdravstva tražilo

od Zavoda u skladu sa sklopljenim ugovorom o pružanju zdravstvenih usluga kao što su

obračuni zdravstvenih usluga po DTS, centralno naručivanje, praćenje liste čekanja.

(Klinička bolnica Dubrava, 2013.)

Zadatak odjela za informatiku je osiguravanje efikasnijeg i jednostavnijeg poslovanja

svim odjelima Zavoda informatizacijom sustava. Kako bi to osigurali postigli su visok

stupanj formalizacije i specijalizacije poslovanja kojim se postiže efikasnije

ispunjavanje zadataka i lakše dolazi do željenih rezultata.

10. Odjel za naplatu i kontrolu uplate doprinosa

Obvezom doprinosa u užem smislu smatra se teret što ga obveznik doprinosa na teret

svojih sredstava ima uplatiti za svoje osobno osiguranje ili što ga obveznik doprinosa na

teret svojih sredstava ima uplatiti u korist druge osobe – osiguranika. Obvezom

doprinosa u širem smislu smatraju se i druge obveze, odnosno postupci: obračunavanje

obveze, plaćanje nastale obveze te izvješćivanje o nastaloj obvezi doprinosa. (Statut,

2013.)

Odredbe o obvezi doprinosa odnose se i na strance koji se u skladu s propisima o

obveznim osiguranjima i ovisno o svome radnom ili socijalnom statusu u Republici

Hrvatskoj smatraju obvezno osiguranim osobama, odnosno koji u Republici Hrvatskoj

obavljaju djelatnosti ili ostvaruju primitke prema kojima je propisana obveza doprinosa,

osim ako međudržavnim ugovorima nije drugačije uređeno. Obveza je doprinosa vezana

uz razdoblje provedeno u osiguranju i uz osnovu osiguranja. Početak i prestanak

59

razdoblja osiguranja te osnovu osiguranja utvrđuju nositelji obveznih osiguranja.

(Statut, 2013.)

Osobom koja ima uređen status osiguranika smatra se fizička osoba koja je kod nositelja

obveznih osiguranja prijavljena ili je trebala biti prijavljena kao osigurana osoba po

osnovi obveznog osiguranja za koju je Zakonom propisana obveza doprinosa.

Poslove prikupljanja doprinosa obavlja Porezna uprava, ona dakle preuzima podatke od

Zavoda i šalje naloge za uplatu strankama. Poslovima prikupljanja doprinosa smatraju

se: utvrđivanje obveze i obračunavanje iznosa doprinosa, prikupljanje podataka o

obračunatim obvezama od drugih obveznika obračunavanja, evidentiranje nastalih

obveza, naplata i prisilna naplata, nadzor, pokretanje i provođenje prekršajnog postupka

zbog povreda odredaba Zakona, izvješćivanje nositelja osiguranja o utvrđenoj osnovici,

obračunanim i naplaćenim doprinosima te ostali poslovi bitni za prikupljanje doprinosa.

Obveza doprinosa nastaje s prvim danom provedenim u osiguranju i prestaje s

posljednjim danom u osiguranju, što ih utvrđuju nositelji osiguranja. Nositelji

osiguranja i Središnji registar osiguranika, od kojih je Porezna uprava preuzela podatke

o saldu doprinosa, dužni su za svaku promjenu iznosa salda doprinosa Poreznoj upravi

dostaviti podatke o promjeni iznosa salda.

Obvezniku doprinosa koji je sam dužnik doprinosa za svoje osobno osiguranje i, prema

propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju ostvario pravo na povrat na naknadu

plaće za vrijeme bolovanja na teret obveznog zdravstvenog osiguranja, ako ima

evidentirane obveze na ime doprinosa za svoje osobno mirovinsko osiguranje i/ili kao

poslodavac ima evidentirane obveze na ime doprinosa za obvezna osiguranja radnika,

iznos naknade plaće do iznosa duga obustavit će se radi prijeboja s dugom za doprinose.

Poslodavcu koji je istodobno ugovorni subjekt s Hrvatskim zavodom za zdravstveno

osiguranje te po osnovi tog ugovornog odnosa ima potraživanja, ako ima evidentirane

obveze na ime doprinosa za obvezna osiguranja, iznos potraživanja do iznosa duga

obustavit će se radi prijeboja s dugom za doprinose.

60

U odjelu za naplatu i kontrolu uplate doprinosa zaposlenici svoje radne zadatke

obavljaju prema horizontalnoj specijalizaciji što omogućava veću standardizaciju

poslovanja.

11. Ispostave

Regionalni ured Rijeka je organiziran na osam ispostava: Krk, Crikvenica, Čabar, Mali

Lošinj, Rab, Opatija, Delnice, Vrbovsko. U ispostavi se obavlja prijam stranaka i

davanje osiguranicima osnovnih informacija i uputa u vezi s provedbom osiguranja i

ostvarivanjem prava; zaprimanje svih vrsta zahtjeva i podnesaka i vođenje urudžbenog

zapisnika te poslovi vezani za obvezno (putni nalozi, ortopedska pomagala,

inoosiguranje, prijave/odjave, obračun i kontrola bolovanja; te obačun i kontrola

roditeljnih i roditeljskih potpora) i dodatno zdravstveno osiguranje. Ispravan rad

djelatnika provodi voditelj ispostave. Voditelj ispostave jednom mjesečno dostavlja

sljedeća izvješća regionalnom uredu: evidencija o prisutnosti djelatnika ispostave,

evidenciju naknade za prijevoz na i s posla djelatnika ispostave; izvješće o količini

poslane pošte, izvješće o poslanim predmetima za prvostupanjski upravni postupak u

pravnu službu u regionalnom uredu Rijeka, te koliko im je predmeta riješeno.

Regionalni ured Rijeka prema svojim ispostavama ima horizontalni raspon kontrole

obzirom da svih osam ispostava direktno odgovara regionalnom uredu u Rijeci.

Posrijedi je decentralizirani sustav odlučivanja budući je svaka ispostava samostalna u

poslovanju i donošenju odluka.

Organizacijska struktura regionalnog ureda Zavoda u Rijeci je ustrojena na način da je

na čelu voditelj regionalnog ureda kojem odgovara voditelj područnog ureda čiji se

raspon kontrole dalje horizontalno dijeli na devet drugih odjela od kojih svaki odjel ima

točno specificirane odgovornosti te načine djelovanja i provođenja zadataka te pružanje

usluga korisnicima zdravstvenog osiguranja. Cilj jasno postavljenih i definiranih

zadataka i obaveza svih odjela i njihovih zaposlenika je brži i efikasniji rad te pružanje

usluga.

Prednosti podjele rada možemo promatrati sa tehničkog i ekonomskog aspekta.

Tehničke prednosti podele rada su razvoj znanja i stručnosti, kao i usavršavanje

61

sposobnosti i veština. Ekonomske prednosti podjele rada na specijalizirane poslove

predstavljaju osnovni istinski razlog za kreiranje organizacija.

Visokom razinom specijalizacije u HZZO-u postižu se brojne prednosti, kao što su:

utvrđivanje odgovornosti za izvršavanje pojedinih zadataka, poboljšanje nivoa obuke,

viši nivo kvaliteta u obavljanju poslova i dr. Međutim, specijalizacija ima svoje

nedostatke, kao što su: ograničena upotrebljivost kadra, sužavanje interesiranja za

cjelinu radnog procesa i ciljeva organizacije i dr. Organizacijski model zastupljen u

HZZO-u karakterizira se visokom podjelom rada u horizontalnom i niskom u

vertikalnom pravcu. Visoka horizontalna specijalizacija (diferencijacija) podrazumijeva

da zaposleni u operativnoj sferi obavljaju relativno uzak krug međusobno sličnih radnih

zadataka, odnosno istovrsnih poslova. Drugim riječima, djelatnici u operativi se

specijaliziraju po vrsti poslova. Rukovodeći kadar nastoji da usmjeri rad djelatnika u

pravcu postizanja visoke produktivnosti, odnosno da se uz što manje angažiranja resursa

(snage i sredstava) ostvare što bolji rezultati u izvršenju poslova i visoka kvaliteta

obavljenih zadataka, a sve u skladu sa zakonom i drugim pravnim aktima. Iz tih razloga

je zastupljena visoka horizontalna specijalizacija. Niska vertikalna specijalizacija u

HZZO-u podrazumijeva da operativni djelatnici imaju samostalnost u radu i mogu

kontrolirati posao koji obavljaju. Zaposleni u operativnoj sferi, izvršavaju svoje radne

zadatke i poslove samostalno i aktivni su u donošenju odluka u svom radu, iz razloga

što su najbolji poznavatelji problematike u njihovoj vrsti posla.

5.2. Promjene u sustavu poslovanja Zavoda s ciljem poboljšanja rada

Kako bi potaknuli efikasniji rad djelatnika, proteklih mjeseci uveden je izbor djelatnika

mjeseca i on kao takav dobije stimulativni dio plaće. Kao glavni nedostatak ovoj

promjeni istaknuti ćemo činjenicu da stranke nisu upoznate s ovom novinom, stoga im

nije omogućeno službeno pohvaliti djelatnika s čijim su radom zadovoljni. Rezultat toga

je izbor djelatnika mjeseca od strane zamjenice direktora. S obzirom da zaposlenici

moraju dostavljati evidencije o obavljenom poslu tjedno i krajem mjeseca, efikasnost bi

bila puno učinkovitije potaknuta ukoliko bi se uveo rad na normu – kada bi se dio plaće

isplaćivao fiksno, a drugi dio iznosa ovisno o učinkovitosti djelatnika. Na taj način bi se

svi djelatnici potaknuli na dodatni trud. Uz novčanu stimulaciju, pomoću plaće, u

osiguranju boljeg i kvalitetnijeg rada veliku ulogu ima tehnologija i organizacija rada.

62

Kako je revitaliziran projekt informatizacije primarne zdravstvene zaštite (sustav

CEZIH) automatski imamo pristup izdanim izvješćima o bolovanjima od strane doktora

opće medicine. U tom pogledu bi se mogla smanjiti nepotrebna papirologija s obzirom

da nam ordinacije svaki mjesec dostavljaju primjer izdanih izvješća o bolovanjima. Isto

tako, mogle bi se uvesti i informatičke promjene u slučaju komplikacija u trudnoći.

Promjene bi se mogle odraditi na način da stranke nisu obavezne dostavljati svaki

mjesec doznake za komplikacije u trudnoći, već da samim njihovim odlaskom doktoru u

sustavu postoji uvid u izvješće o bolovanju.

Značajan napredak u području informatizacije je e-prijava pod čim se podrazumijeva

podnošenje prijave i odjave osiguranih osoba te promjena podataka osiguranih osoba

elektroničkim putem. Usluga je namijenjena pravnim/fizičkim osobama (obveznicima

uplate doprinosa) koji se vode u registru Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,

za e-prijave radnika i članova obitelji (djece i supružnika). Na taj način se smanjuje dio

fizičkih stranaka na šalterima. Značajno se uštedilo na tome što se više ne izdaju

iskaznice prilikom svake promjene statusa u zdravstvenom osiguranju, već se izdaje

jedna iskaznica s OIB-om osiguranika koja je trajna. Također, u dopunskom osiguranju

se prilikom svakog obnavljanja police dopunskog osiguranja ne izdaje više svake

godine nova iskaznica već se izdaje trajna iskaznica. Isto tako, do značajne uštede je

došlo u dopunskom osiguranju budući se više ne šalju uplatnice strankama već se samo

šalje obavijest o datumima kada je dospijeće plačanja koje rate, ovisno o tome koju je

ponudu osiguranik potpisao (plaćanje mjesečno, tromjesečno,kvartalno ili godišnje).

(HZZO, 2013.)

Kako bi se povećala dostupnost strankama, regionalni ured Rijeka organizirao je

produljeno radno vrijeme za svoje osiguranike na način da će zajedno sa svojim

područnim službama u Gospiću i Pazinu te ispostavama u Crikvenici, Labinu, Opatiji,

Otočcu, Poreču, Puli, Rovinju i Umagu imati radno vrijeme svakog utorka od 8 do 19

sati. U regionalnom uredu Rijeka biti će dežuran i pravnik. U ostale radne dane radno

vrijeme ostaje isto, od 8 do 16 sati.

Do sada je HZZO-a bio oraniziran na dvadeset područnih ureda (Zagreb, Osijek, Rijeka,

Split, Bjelovar, Karlovac, Krapina, Pazin, Sisak, Slavonski Brod, Varaždin, Vinkovci,

63

Zadar, Čakovec, Dubrovnik, Gospić, Koprivnica, Požega, Šibenik, Virovitica) te

sveukupno devedeset i sedam ispostava. A od 01. 09. 2013. uvedena je nova

organizacija tj. poslovanje HZZO-a organizirano je kroz četiri velika regionalna ureda u

najvećim gradovima Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, te kroz 16 područnih službi u

Dubrovniku, Šibeniku, Zadru, Pazinu, Gospiću, Krapini, Varaždinu, Čakovcu, Sisku,

Slavonskom Brodu, Požegi, Koprivnici, Bjelovaru, Karlovcu, Vinkovcima i Virovitici.

Nakon nove organizacije rada kroz četiri regionalna ureda trenutno se radi na

unutarnjem preustroju čime bi se maksimalno povećala efikasnost i transparentnost rada

Zavoda. Trenutno su u Zavodu zaposlena pet vježbenika koji su ispomoć pravnoj službi

kako bi se smanjio broj neriješenih predmeta.

Problem koji se javlja u regionalnom uredu Rijeka prilikom raspodjele djelatnika po

poslovima je činjenica da je većina djelatnika veće starosne dobi tj. pred mirovinom.

Budući se trenutno ne smije nikoga zapošljavati njihovim odlaskom u mirovinu u

državnim službama nemaju djelatnike koji bi popunili njihovo radno mjesto pa se

povećava obujam posla po djelatniku. Primjerice, unazad nekoliko godina na obračunu

bolovanja je bilo devet djelatnika, a sad ih je trenutno tri, što je premalo da bi se

predmeti obradili u zadanom roku. Obzirom da je veliki broj firmi kojima treba

refundirati bolovanja, a većina firmi ne dostavlja svaki mjesec predmete za refundaciju,

mnogo vremena se gubi prilikom računanja i sređivanja dokumentacije. Budući je rok

refundacije bolovanja samo 15 dana, a zahtjeva je mnogo, na tom radnom mjestu bi

minimalno trebalo biti zaposleno pet do šest djelatnika.

U skoro vrijeme uvodi se i usluga e-Građanin, kojom će se građanima omogućiti da bez

napuštanja svog doma zatraže novu osobnu iskaznicu ili putovnicu te izdavanje rodnog

lista. Stvorena je platforma koja građanima omogućava uvid u podatke koje o njima ima

bilo koje tijelo državne uprave. Kao dodatna prednost poslovanju po pitanju HZZO-a to

znači da postoje baze iz kojih će zainteresirani moći iščitati tko su njihovi liječnici ili

stomatolozi.

64

6. ZAKLJUČAK

Organizacija je skup s relativno prepoznatljivom granicom, normativnim uredbama

(pravilima), rangiranim autoritetom (hijerarhijom), komunikacijskim sustavom, i član

koordiniranog sustava (procedurama), a taj skup postoji, na relativno kontinuiranoj

osnovi u okruženju, a zahvaća aktivnosti koje se obično odnose na skup ciljeva;

aktivnosti imaju ishode za organizacijske članove, same organizacije, i za društvo.

Oblikovanje organizacijske strukture je postupak u kojemu se provodi raščlanjivanje

ukupnog zadatka poduzeća na pojedinačne zadatke, oblikovanje organizacijskih jedinica

kao nositelja izvršenja određenih zadataka odrenđnog stupnja agregiranosti, te

uspostavljanje mehanizama koordinacije u izvršenju zadataka na svim razinama njihove

agregiranosti. Raščlanjivanje ukupnog zadatka poduzeća je preduvjet oblikovanja

organizacijske strukture, a njegov produkt je bazni građevni element iste. Oblikovanje

organizacijske strukture složen je zadatak, te mu se obzirom na važnost organizacijske

strukture uvijek mora pružiti velika pažnja. Promatrajući s ekonomskog aspekta veliku

ulogu u formiranju i odabiru organizacijske strukture imaju i troškovi. Teorija

transakcijskih troškova ima jednu od ključnih uloga kada se spominje organizacijska

struktura jer se na temelju nje proučavaju troškovi transakcija roba i usluga između

subjekata na tržištu. Također teorija transakcijskih troškova povezana je i u sam

nastanak organizacijske strukture na način da odnose unutar svojeg poduzeća, tj. u

organizacijskoj strukturi, promatra kao način na koji će se sniziti transakcijski troškovi

poslovanja poduzeća.

Najbolja organizacijska struktura je ona koja odgovara zahtjevima organizacijskih

zadataka, vanjskoj okolini i karakteristikama zaposlenih, a odabir prikladne strukture je

od životne važnosti za poduzeće, nezaobilazan čimbenik njezinog uspjeha, ali i daljnjeg

razvoja.

Organizacijska struktura određuje način na koji se radni zadaci formalno dijele,

grupiraju i koordiniraju. Postoje tri ključna elementa na koje menadžeri trebaju obratiti

pozornost kada oblikuju strukturu svoje organizacije. To su: složenost, formalizacija i

centralizacija.

65

Problematika zaposlenih koja je obuhvaćena kadrovskom funkcijom, posebno je

značajna za poslovanje poduzeća. Uspješno rješavanje problema s ovog područja

zahtijeva vrlo stručan i kontinuirani rad.

Republika Hrvatska mjerama gospodarske i socijalne politike stvara uvjete za

provođenje zdravstvene zaštite, kao i uvjete za zaštitu i očuvanje te poboljšanje zdravlja

stanovništva te usklađuje djelovanje i razvoj na svim područjima zdravstva u cilju

osiguranja ostvarivanja zdravstvene zaštite stanovništva.

Na vrhu piramide organizacije zdravstvenog sustava nalazi se Ministarstvo zdravstva

koje je odgovorno za zdravstvenu politiku u zemlji, planiranje i predlaganje zakona,

reguliranje standarda za zdravstvene usluge i izobrazbu, programe javnog zdravstva,

promicanje zdravlja, ulaganje u kliničke bolnice koje su u vlasništvu države. Za

financiranje sustava zdravstva, centralno mjesto zauzima Hrvatski zavod za zdravstveno

osiguranje koji provodi obvezatno zdravstveno osiguranje na načelima solidarnosti i

uzajamnosti. HZZO pokriva troškove zdravstvenih ustanova i privatne prakse na razini

od oko 80% ukupnih troškova. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ugovara

nabavljanje zdravstvenih usluga s davateljima tih usluga (razina primarne, sekundarne i

tercijarne zdravstvene zaštite) pri čemu određuje osnovne zdravstvene usluge koje će

biti pokrivene obveznim zdravstvenim osiguranjem.

Zavodom upravlja Upravno vijeće. U radu Upravnog vijeća Zavoda sudjeluju, bez prava

odlučivanja, direktor, zamjenik direktora i pomoćnici direktora Zavoda

Direktor Zavoda predstavlja i zastupa Zavod, te rukovodi poslovanjem Zavoda.

Stručno vijeće Zavoda je savjetodavni organ direktora Zavoda. Stručno vijeće Zavoda

imenuje direktor Zavoda i sačinjavaju ga najmanje pomoćnici direktora.

U područnom uredu Zavoda obavljanje poslova organizira i vodi rukovoditelj

područnog ureda Zavoda u sklopu prava i dužnosti područnog ureda.

Zavod je ustrojen kroz Direkciju i 4 regionalna ureda (Zagreb, Osijek, Split, Rijeka)

koji upravljaju radom s 16 područnih ispostava na ukupno 134 lokacije. Četiri

novoformirana regionalna ureda (Rijeka, Split, Osijek i Zagreb) su spona između

66

središnjice i područnih ureda. Riječki regionalni ured HZZO-a nadzire rad zdravstvenih

ustanova i ordinacija u tri županije: Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Ličko-senjskoj.

Voditelj regionalnog ureda Rijeka organizira i vodi obavljanje poslova Zavoda u sklopu

prava i dužnosti regionalnog ureda za područje Primorsko-goranske županije iz

nadležnosti područnih službi Zavoda. U vođenju poslova voditelj regionalnog ureda

Zavoda ovlašten je davati naloge i upute za rad radnicima regionalnog ureda, te u vezi

voditeljima područnih službi u okviru regionalnog ureda Zavoda.

Voditelj područne službe Zavoda organizira, kontrolira i vodi poslove iz nadležnosti

područne službe Zavoda i odgovoran je za svoj rad voditelju regionalnog ureda Zavoda.

Zdravstvo koje je oduvijek imalo socijalnu funkciju, sve promjene koje nastaju u njemu

imaju, široku implikaciju na društvo u cjelini, pa tako i promjene koje se tiču

poboljšanja pružanja kvalitetne, efikasne i svakom dostupne zdravstvene zaštite. Sve te

promjene zahtijevaju dobro funkcioniranje veoma složenog zdravstvenog sistema, koji

je oduvijek spadao među najsloženije oblasti za upravljanje i rukovođenje.

Promjene koje se dešavaju u zdravstvenom sistemu mijenjaju način funkcionisanja

zdravstvenog sistema na svim nivoima. Za to su potrebni određeni preduslovi, prije

svega opći (politike, strategije, zakoni, propisi i dr.), kao i specifični individualni.

Uloga menadžera centralnog nivoa (Ministarstva zdravlja) je uspostavljanje balansa i

stabilizacija cjelokupnog zdravstvenog sistema uspostavljanjem zdravstvenih politika i

pravnih okvira kojima se definiraju metode i ciljevi, a kojima će se postići unapređenje

kvaliteta i sigurnost u svim oblastima zdravstvene zaštite.

HZZO obavlja svoje djelatnosti na temelju donesenih Zakona i Pravilnika kojim se

regulira ostvarivanje prava na temelju donesenih Zakona.

67

LITERATURA

A) KNJIGE

1. Branković Zvonimir, 1976., Uredsko (kancelarijsko) poslovanje organa uprave,

stručnih službi i organizacija udruženog rada, Informator, Zagreb

2. Buble Marin, 2006, Menadžment, Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet

Split, Split

3. Chandler Alfred, 1990., Scale and Scope: the Dinamycs of Industrial

Capitalism, Harward University Press

4. Jaffee David, 2001., Organization Theory: Tension and Change, McGraw-Hill

Publishing Co., University of Florida

5. Kasim Tatić, 2008., Tržišne strukture i ekonomska efikasnost, Sarajevo

6. Mintzberg Henry, 1979., The structuring of organization, Prentice Hall Inc, 1979

7. Petković Mirjana., Janićijević Nebojša, Bogićević Biljana, 2006., Organizacija,

Ekonomski fakultet, Beograd

8. Robbins P. Stephen, 1995., Bitni elementi organizacijskog ponašanja, Prentice -

Hall, Inc, New Yersey

9. Robbins P. Stephen, A. Judge Timothy, 2007., Organizacijsko ponašanje,

prentice Hall, New Yersey

10. Sikavica Pere, 2011., Organizacija, Školska knjiga, Zagreb

11. Sikavica Pere, Novak Mijo, 1993., Poslovna organizacija, Sveučilište u Zagrebu,

Zagreb

12. Schatten Markus, 2005., Arhitektura suvremenih organizacija, Varaždinske

toplice

13. Vujić Vidoje, 2004., Menadžemnt ljudskog potencijala, Sveučilište u Rijeci,

Rijeka

14. Wiliamson Oliver, 1985., The Economic Institution of Capitalism, The Free

Press, New York

15. Williamson Oliver, Sidni Vinter, 2000., Priroda firme: porijeklo, evolucija i

razvoj firme, CID, Podgorica

16. Žugaj Miroslav, Šehanović Jusuf, Cingula Marijan, 2004., Organizacija,

Varaždin

68

B) ČLANCI

17. Čalušić Barbara, 28. kolovoza 2013, pogledano 31.07.2013.,

<http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Ankica-Sajbic-Sukunda-na-celu-HZZO-

a-u-Rijeci>

18. Kaštelan Mrak Marija, 2000., Poslovne mreže kao organizacijski model

(Teoretska ishodišta poslovnih mreža), pregledano: 12.3. 2014.,

<oliver.efri.hr/~pom/org-ponasanje/mreze.pdf >

19. Kolaković Marko, Kovačević Branko, Sisek Boris, 2013., Utjecaj teorija

poduzeća na suvremene pristupe organizaciji poduzeća, Ekonomski pregled, 53

(9-10) 934-956 (2002), pogledano 12.07.2013.,

<http://hrcak.srce.hr/file/44551>

20. Mintzberg Henry, Structure in 5's: A Synthesis of the Research on Organization

Design, Management Science, Vol. 26, No. 3 (Mar., 1980), pp. 322-341,

pogledano 02.09.2013., <http://www.jstor.org/stable/2630506 >

21. Rukavina Kralj Lea, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje – trendovi u

zdravstvu i novi izazovi osiguranja, MEDIX, Vol.18 No.103 Prosinac 2012.,

pogledano 12.07.2013.,

<http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=149647>

22. Santini Ivan, 2007., Neke odrednice internog tržišta kapitala, Zbornik

ekonomskog fakulteta u Zagrebu, pogeledano 17.05.2014.,

<http://hrcak.srce.hr/file/41331>

23. Williamson Oliver, The Economics of Organization: The Transaction Cost

Approach, The American Journal of Sociology, Vol. 87, No. 3, November

1981., 548-577, pregledano 10.3.2014., < OE Williamson - American journal of

sociology, 1981 – JSTOR>

C) ELEKTRONIČKI IZVORI

24. CEZIH, 2014., pogledano 06.02.2014., <http://www.cezih.hr/index.html>

25. Cingula Marijan, Čimbenici organizacije, pregledano 10.05.2014.

<http://web.efzg.hr/dok/OIM/dfilipovic/03_CIMBENICI ORGANIZACIJE_09.ppt>

69

26. Dunković Dario, 2003., Ekonomika transakcijskog troška, Ekonomski fakultet u

Osijeku, Osijek, pregledano 10.03. 2014.,

< bib.irb.hr/.../84307.Ekonomika_transakcijskog_troska_-_Dunkovic.doc >

27. Dunković Dario, 2003., Ekonomika transakcijskog troška: Razvoj okvira

modernog tržišnog partnerstva, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek,

pogledano 17.05.2014.,

<http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&frm=1&source=web&cd=1

&ved=0CCoQFjAA&url=http%3A%2F%2Fbib.irb.hr%2Fdatoteka%2F84307.E

konomika_transakcijskog_troska_-

_Dunkovic.doc&ei=dGt4U53vIrTX7AabkIGADw&usg=AFQjCNEy6hgs0mKC

cOvdQNbOGMQRA7JhzA&sig2=54CILS6d-

Cg_DKmgCGe_fQ&bvm=bv.66917471,d.bGE>

28. Ekonomija opsega, 2014., pogledano 18.05.2014.,

<http://limun.hr/main.aspx?id=10412&Page=>

29. EU Software solutions, 2014., pogledano 06.02.2014.,

<http://www.eusoftwaresolutions.com/poslovna-rjesenja/intranet-i-ekstranet>

30. Hak, 10.03.2014., pogledano 06.02.2014, <http://www.hak.hr/vijest/286/hak-i-

hzzo-objavili-lokacije-zdravstvenih-ustanova-u-rh>

31. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), 2013., pogledano

12.07.2013., <http://www.hzzo-net.hr>

32. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO-b), 2014., pogledano

11.05.2014.

<http://www.satnica.com/cat/hrvatski-zavod-za-zdravstveno-osiguranje/>

33. Hernaus Tomislav, 2006., Transformacija klasične organizacije u organizaciju

orijentiranu na poslovne procese, Zagreb, pogledano 15.05.2014.,

<http://web.efzg.hr/dok/OIM/thernaus/HERNAUS%20-

%20Transformacija%20klasicne%20organizacije%20u%20organizaciju%20orij

entiranu%20na%20poslovne%20procese.pdf>

34. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO-c), pregledano 11.05.2014.

< http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_zavod_za_zdravstveno_osiguranje>

35. Izvješče o poslovanju HZZO-a za 2012 godinu, 2013, pogledano 06.02.2014.,

<http://www.hzzo-net.hr//dload//publikacije/Izvjesce_hz_1_12_2012_god.pdf>

70

36. Izvješće o broju osiguranih osoba po gradovima/općinama/gradskim četvrtima

na dan 31.1.2014. godine, 03.02.2014. pogledano 07.02.2014., <

http://cdn.hzzo.hr/wp-content/uploads/2013/10/web_osig_1401.pdf>

37. Klinička bolnica Dubrava, 2013, pogledano pogledano 15.07.2013.,

<http://beta.kbd.hr/nemedicinske-djelatnosti/sluzba-za-ekonomsko-financijske-

poslove/>

38. Kovačević Zoran, Teorije poduzeća pogledano 17.05.2014.,

<http://web.efzg.hr/dok/MGR/mpenava/industrijska%20politika/IP_Teorije%20

poduze%C4%87a%20FULL%20TEKST.pdf>

39. Ministarstvo zdravlja, 2014, pogledano 06.02.2014.,

<http://www.zdravlje.hr/ministarstvo/medunarodna_suradnja>

40. Nadzor u zdravstvu, 2013., pogledano 15.07.2013.,

<http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&frm=1&source=web&cd=1

8&ved=0CFoQFjAHOAo&url=http%3A%2F%2Flmhs.snz.hr%2Fdatastore%2F

downloads-

kolegij%2F1%2F2005%2520Nadzor%2520u%2520Zdravstvu.ppt&ei=db0tUrq

3NsaU4AScp4DIBA&usg=AFQjCNEdZWx9R5srE_kf7qS7sBpLXoesvA>

41. Oblikovanje organizacije – organizacijska struktura, materijal sa predavanja

kolegija Teorija organizacije, 2013., pregledano 11.05.2014.

< http://oliver.efri.hr/~pom/org-ponasanje/struktura.pdf>

42. Organizacijski stratum željezničkog prometnog sustava, 2007., pregledano

05.05.2014.,

<http://www.kiphz.hr/vijesti/file.php?file=Vertikala_Organizacijski.pdf>

43. Pivčević Smiljana, 2006., Primjena umrežavanja u poslovanju malih hotela,

magistarski rad, Sveugilište u Zagrebu, Zagreb, pregledano 10.03.2014., <

https://bib.irb.hr/datoteka/275094.Magisterij_Pivevi.pdf >

44. Pravilnik o ovlastima i načinu rada kontrolora rvatskog zavoda za zdravstveno

osiguranj, 2013., pogledano 12.07.2013., <http://www.hzzo-

net.hr/dload/upravno_vijece/2007/48_sj_20070723_08.pdf>

45. Pravilnik o ovlastima i načinu rada ovlaštenih doktora i liječničkih povjerenstava

Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, 2009., pogledano 15.07.2013.,

<http://www.cezih.hr/dokumenti/Pravilnik_ovlasti_doktora.pdf>

71

46. Razina organizacijskog sustava (organizacijska struktura i organizacijska

kultura), Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku,

2013, pogledano 31.07.2013.,

<http://www.efos.unios.hr/arhiva/dokumenti/A8%20-

%20organizacijska%20struktura%20i%20kultura.ppt>

47. Sigurnost informacijskih sustava, 2013., pogledano 11.01.2014.,

<http://hujak.hr/clan-croz/>

48. Statut Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ( pročišćeni tekst), 26.

veljače 2013., pogledano 12.07.2013., <http://www.hzzo-

net.hr/dload/statut/STATUT_procisceni_NN_18_13.pdf>

49. Strateški menadžment., pogledano 2014.

<http://maturski.weebly.com/uploads/3/8/8/4/388442/strateki_menadzment.pdf>

50. Uspostavljena elektronička razmjena podataka između HZZO i HZMO-a, 2014,

pogledano 11.01.2014., < http://dalje.com/hr-hrvatska/uspostavljena-

elektronicka-razmjena-podataka-izmedju-hzzo-i-hzmo-a/458505>

51. Uvod u zdravstveni menadžment, 2013, pogledano 12.07.2013.,

<http://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2012/10/uvod-u-zdravstveni-

menadzment-1.pdf>

52. Vučemilović Vesna, Poslovna organizacija, organizacijska struktura, Visoka

škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici, Virovitica, pregledano

11.05.2014.,

<http://www.vsmti.hr/nastava/nastavni-materijali/doc_download/419-5-

organizacijska-struktura-2-dio.html>

72

POPIS SLIKA

Redni

broj

Naslov Stranica

1. Elementi organizacijske strukture prema Henry

Mintzbergu 19

2. Organizacijska struktura po odjelima unutar

regionalnog ureda Rijeka 32

3. Organizacijska struktura po odjelima unutar

regionalnog ureda Rijeka 48

4. Podjela unutar odjela za obvezno zdravstveno osiguranje 52

5. Predmetna organizacijska struktura općeg odjela 54

POPIS TABLICA

Redni

broj

Naslov Stranica

1. Tržište, hijerarhija i mreža 10

2. Prikaz rashoda Zavoda u 2012. godini 29