sindikalna akcija - broj 429, 15. travnja 2014.3376 kb

akcijas i n d i k a l n a

G L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

www.sssh.hr • www.facebook.com/SavezSamostalnihSindikataHrvatske • Cijena 9 kuna

Zagreb, 15. travnja 2014. • Broj 429

Predstečajne nagodbe - ponovna pljačka radnika Str. 8. - 10.

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

DOGAĐAJI

Međunarodni praznik rada, 1. svibnja SSSH i udruženi sindikati ove će godine obilježiti snimanjem milenijske fotografije, sindikalnom povor-kom i performansama, pri čemu će glavna poruka biti upozorenje Vladi

RH kako hrvatski radnici, a posebice mladi, nezaposleni i visokoobrazovani, ne odustaju od prava na tri osmice.

U popodnevnim satima u zagrebačkome parku Bundek bit će organizi-rano i druženje aktivnih članova Sekcije mladih SSSH sa svrhom međusobnog upoznavanja, povezivanja i širenja kruga mladih sindikalnih aktivista.

SSSH i udruženi sindikati pozivaju svoje članice i članove, kao i sve radnike, ponajprije mlade, na zajedničko ovogodišnje obilježavanje Međunarodnoga praznika rada.

Međunarodni praznik rada

Milenijska fotografija i povorka

Pregovori o novome Zakonu o radu

Još uvijek bez dogovoraGlasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Nakladnik:Savez samostalnih sindikata HrvatskeZagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Predsjednik:Mladen Novosel

Glavna urednica:Ana Milićević Pezelj

Novinarka:Marijana Tomić

Lektorica:Đurđica Pavlović

Tajnica:Branislava Krasić

Godišnja pretplata: 108,00 kn

Uplate na račun SSSH HR6324840081102644193s naznakom „za pretplatu na Sindikalnu akciju“

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn½ str. 1.000,00 kn¼ str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br.2

Telefon:(01) 46 55 111/151(01) 46 55 052

Telefax:(01) 46 55 040

E-mail:[email protected]@sssh.hr

Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo

Grafička pripremaAlan Čaplar

Tisak:Stegatisak, Zagreb

ISSN 1330-1640


Na tragu zaključka Hrvatskoga sabora kojim to predstav-ničko tijelo građana nakon

provedenog prvog čitanja o Prijedlogu Zakona o radu poziva Vladu Republike Hrvatske i sindikate da u vremenu do drugog čitanja obnove socijalni dija-log, te postignu suglasnost o spornim pitanjima predloženog Zakona (pitanje radnoga vremena, modele rada-privre-meni, povremeni poslovi, zapošljavanje posredstvom agencije, te status i znače-nje radničkih vijeća), a koja su uočena u saborskoj raspravi i koja su dovela do zastoja u pregovorima između Vlade RH i socijalnih partnera, SSSH se vratio u pregovore o novome Zakonu o radu. Vratio se s namjerom da tijekom prego-vora učini sve što je u njegovoj moguć-nosti kako bi promijenio sporne članke i ublažio štetne posljedice.

Na prijedlog Hrvatske udruge poslo-davaca, socijalni partneri - Vlada i sindi-kalne središnjice - prvotno su pregovore nastavili bipartitno. Obvezali su se na pristupanje unapređenju bipartitnog socijalnog dijaloga te su utvrdili spre-mnost na zajednički rad na pitanjima

koja će pomoći svim čimbenicima hrvat-skoga društva da prebrode krizu. Nakon dva tjedna pregovora, uspjeh nije posti-gnut. Nastavljeni su „razdvojeni“ sastanci – sindikalne strane i Ministarstva rada i mirovinskog sustava, te HUP-a i Mini-starstva rada i mirovinskog osiguranja, ali i tripartitno. I još uvijek traju.

Ključna pitanja o kojima se raspravlja su: radno vrijeme, agencijski rad i otkaz ugovora o radu, te sva ostala pitanja za koja sve tri strane procijene da ih je nužno izmijeniti kako bi se riješili problemi koji postoje u praksi. Sve tri strane ujedno su se obvezale na suzdržavanje od izjava za medije vezanih uz sadržaj razgovora o Prijedlogu Zakona o radu.

SSSH je tijekom dosadašnjih prego-vora bio spreman postići dogovor u korist 1,4 milijuna radnika u Hrvatskoj i 380.000 nezaposlenih. I još uvijek jest, u određenim uvjetima.

DOGAĐAJI

Poštovane čitateljice i čitatelji, sindikalni članovi i aktivisti,

Pred vama je Sindikalna akcija u novom, suvremenijem i preglednijem izdanju. Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske ubuduće će vas redovitom mjesečnom dinamikom izvještavati o odlukama tijela SSSH, informirati o aktivnostima SSSH i udruženih sindikata i edukativnim sadržajima davati vam stručnu pomoć i podršku.

No, da bi Sindikalna akcija bila dinamičnija, informativnija i sadr-žajno korisnija svim svojim čitate-ljima, ključna je suradnja upravo s vama: pišite nam o svojim iskustvima (razmjena i dobrih i loših iskustava pomoći će mnogima), pitajte, pred-lažite, informirajte kolegice i kolege iz drugih sindikata o aktivnostima vaših podružnica i članova sindikata, šaljite nam fotografije događaja… Dio vaših informacija i novosti koje nam promptno dostavite, posebice onih koje prate i slikovni zapisi, naći će se i na web-stranici SSSH, a najbolji od njih bit će zabilježeni i prikazani tijekom rada 7. kongresa SSSH, krajem ove godine.

Sve potrebne kontakte pronađite u impressumu Sindikalne akcije.

Uredništvo

Donošenje novoga Zakona o zaštiti na radu

Prihvaćen veliki dio sindikalnih zahtjevaNakon što je Prijedlog Zakona o zaštiti na radu prošao prvo čitanje

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava pozvalo je sindikalne središnjice da se očituju o Prijedlogu Zakona, što je i učinjeno.

U konačnici, u području ugovaranja obavljanja poslova zaštite na radu usvojen je sindikalni zahtjev da se ponajprije poslovi stručnjaka zaštite na radu ugovaraju ugovorom o radu, a tek ako postoje objektivni i opravdani razlozi da se mogu ugovoriti s vanjskom ovlaštenom osobom. Prihvaćen je prijedlog da se povjerenik zaštite na radu obavještava o stanju toga područja svaka tri mjeseca, a ne šest kako je bilo predloženo. Na sindikalni prijedlog, pitanje stresa na radu ili u vezi s radom bolje je uređeno, jer su propisane obveze poslodavca u vezi s prevencijom stresa i obveze radnika i njihovih predstavnika. Na traženje sindikalne strane povećan je broj članova Nacionalnog vijeća za ZNR sa četiri na sedam članova i promijenjena je struktura tako što i poslodavci i sindi-kati i Vlada RH imenuju po dva člana u Vijeće, a sedmi član je ravnatelj Zavoda za unapređenje zaštite na radu. Usvojen je sindikalni zahtjev da procjena rizika bude dostupna radniku na mjestu rada. Nije prihvaćen zahtjev i prijedlog vezano uz izbor ili imenovanje povjerenika radnika. Međutim, ta odredba je dopunjena na način da se izbor povjerenika kod poslodavca koji zapošljava do dvadeset radnika, provodi na skupu radnika, kojeg saziva poslodavac u skladu s općim propisom o radu, neposrednim i javnim izjašnjavanjem prisutnih radnika. Pitanje roka podnošenja prijave na zajedničkom radilištu bit će riješeno pravilnikom. Na sindikalni prigovor da će osnivanje novoga Zavoda za unapređivanje zaštite na radu zahtijevati dodatna sredstva iz državnoga proračuna, usmeno je odgovoreno kako će radnici iz Hrvatskoga zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu sporazumom prijeći u novi Zavod, pa neće biti potrebna dodatna sredstva.

Konačni prijedlog Zakona o zaštiti na radu bio je na dnevnome redu 150. sjednice Vlade Republike Hrvatske, održane 10. travnja, te je upućen u Hrvatski sabor na drugo čitanje i usvajanje.

Gordana Palajsa


G L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

www.sssh.hr • www.facebook.com/SavezSamostalnihSindikataHrvatske • Cijena 9 kuna

Zagreb, 15. travnja 2014. • Broj 429

Predstečajne nagodbe - ponovna pljačka radnika Str. 8. - 10.

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

sindikalna akcija | 3

DOGAĐAJIDOGAĐAJIZakon o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnoga staža

Mrak socijalnoga dijaloga

Sindikalne središnjice o Nacrtu prijedloga Plana upravljanja imovinom u vlasništvu RH

Opet izravno miješanje javnih vlasti u slobodu kolektivnog pregovaranja?!

Zakon o uskrati prava na uveća-nje plaće po osnovi ostvare-nih godina radnoga staža,

kojim se uskraćuje pravo ugovo-reno kolektivnim ugovorom, mrak je socijalnoga dijaloga, suspenzija demokracije, udar na zdrav razum i opću slobodu pregovaranja. On može biti dalekosežan i nije problem samo javnih i državnih službi, već se na isti način mogu suspendirati prava radnika i u kolektivnim ugovorima drugih djelatnosti, rekla je, među ostalim, Radmila Belobrajić Čahut, predsjednica Sindikata zdravstva Hrvatske, na konferenciji za novi-nare, održanoj 10. travnja 2014. godine u Radničkome domu. Dodala je kako je takvo nešto neprihvatljivo i van svake pameti, nedemokratski i protuustavno. A istodobno se krše i konvencije Međunarodne organi-zacije rada - o slobodi udruživanja

i zaštiti prava na organiziranje te o primjeni načela prava na organizira-nje i kolektivnog pregovaranja.

Spornim se Zakonom uskraćuje pravo na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnoga staža koje je kolektivnim ugovorima ugovoreno u visini 4, 8 i 10 posto i to za zaposlene u državnim i javnim službama i s 20, 30, 35 i više godina radnoga staža. Pravo se uskraćuje od 1. travnja do 31. prosinca 2014. godine. Istodobno, Zakonom je propisano kako se na odredbe o uskra-ćivanju ne primjenjuje odredba članka 7., stavka 3. Zakona o radu, odnosno ne primjenjuje se za radnika najpovolj-nije pravo. Naime, prije četiri mjeseca potpisan je Kolektivni ugovor za djelat-nost zdravstva i zdravstvenog osigura-nja koji su se strane potpisnice obve-zale primjenjivati u dobroj vjeri. Sada je Vlada Zakonom uskratila Kolektiv-nim ugovorom ugovorena prava.

Reagirajući na Nacrt prijedloga Plana upravljanja imovinom u vlasništvu RH koji je nedavno stavljen na web - stranicu Državnog ureda za upravljanje

državnom imovinom (DUUDI) na javnu raspravu, sindi-kalne središnjice NHS, SSSH, HURS i URSH uputile su 11. travnja predsjedniku Vlade RH Zoranu Milanoviću pismo u kojemu se traži da Vlada odustane od svoje namjere novoga izravnoga miješanja u upravljanje i slobodu kolektivnog pregovaranja u trgovačkim društvima i ustanovama u držav-nom vlasništvu, jer Nacrt sadrži upravo te elemente.

I prije završetka javne rasprave mediji su prenosili najave ministra financija Slavka Linića vezane uz mjere za smanje-njem prekomjernog deficita, pri čemu je u dodatnim mjerama štednje najavljivao i rezove u javnim poduzećima. Ponovno

je te rezove, kao i 2012. te 2013.godine, obrazlagao nužnošću uravnoteženja tereta između zaposlenih u državnim i javnim službama te zaposlenih i uprava u »trgovačkim društvima koja imaju monopolni položaj, dakle poseban status«. Ministar je rekao kako se »to odnosi na plaće menadžmenta, ali i na trošenje, na plaće i na kolektivne ugovore«.

Osim toga, nakon što je Vlada RH kao poslodavac, koji nije kroz kolektivne pregovore uspio sa sindikatima dogovo-riti izmjene važećih kolektivnih ugovora, kako je zacrtala pa je već dva puta, posredstvom dovoljno ruku u Hrvatskome saboru, posegnula za Zakonom o uskrati i tako grubom silom političke moći javne vlasti izravno nasrnula na kolek-tivne ugovore, sada kroz drugi dokument namjerava učiniti isti nasrtaj: i to tamo gdje čak nije ni poslodavac.

4 | sindikalna akcija

DOGAĐAJI

Ulaskom Hrvatske u članstvo Europske unije, mnoge se političke odluke od ključne

važnosti za budućnost građana Hrvat-ske donose u europskim institucijama u Bruxellesu, ali članstvo znači i name-tanje odgovornosti aktivnog sudjelo-vanja u europskim institucijama i poli-tičkim procesima.

SSSH, kao punopravni član Europ-ske konfederacije sindikata (ETUC) od 2004. godine, nastoji aktivno sudjelo-vati u sindikalnim aktivnostima i borbi za pravedniju, socijalno naprednu Europu u kojoj će životni standard građana, socijalna prava, jednakost i solidarnost imati prioritet pred zahtje-vima i ideologijom međunarodnih financijskih institucija i tržišta. Kroz različita tijela i institucionalne meha-nizme Europske unije koji predvi-đaju sudjelovanje socijalnih partnera sudjelujemo u socijalnom dijalogu na europskoj razini, ali jednako tako, kako na nacionalnoj, tako i na europ-skoj razini, u borbi za vrijednosti i ciljeve koje zastupamo koristimo i legalne i legitimne metode pritiska – industrijske akcije i prosvjede.

Tako se 50 000 prosvjednika, među kojima i 50 sindikalista iz SSSH, odazvalo pozivu ETUC-a na europ-ske sindikalne demonstracije što ih je organizirala ta krovna europska sindikalna organizacija, 4. travnja u Bruxellesu. Krećući se srcem Europ-ske unije, poslali su jasnu poruku kako traže socijalnu Europu, Europu kvalitetnih radnih mjesta, kvalitetnih i dostupnih javnih usluga i pravednih plaća. Poručili su: Više solidarnosti! Ljudi, a ne profit!

Naime, pet godina nakon početka krize, europski građani i dalje pate od ekonomske i socijalne nesigurnosti, a nezaposlenost te širenje prekar-nog rada, nejednakosti i siromaštva uništavaju mnoge živote. Inzistira-nje na politikama štednje i fiskalne konsolidacije dodatno pogoršava situ-aciju, a socijalni pokazatelji (siromaš-tvo, nejednakost, nesigurnost zapo-slenja, razina plaća) u većini članica EU i dalje se pogoršavaju. ETUC smatra kako borba protiv ekonomske stagnacije i za otvaranje novih kvali-tetnih radnih mjesta mora predstav-ljati najvažniji i najhitniji prioritet

europskih lidera. Europska unija, ako promijeni smjer svojih politika, ima potencijal da prevlada krizu.

Ovogodišnje demonstracije održane su u sklopu ETUC-ove kampanje „Novi put za Europu – borba za investicije, kvalitetna radna mjesta i jednakost“, te u kontekstu skorih izbora za Europski parla-ment, na kojima ETUC poziva sve građane da glasaju za kandidate koji se zalažu za promjenu načina na koji EU trenutno funkcionira, odnosno za alternativnu viziju Europe, koja će raditi u interesu europskih građana i njihovih prava, te poticati socijalni napredak i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta. „Novi put za Europu“ je plan ETUC-a za investicije, održivi razvoj i kvalitetna radna mjesta, čiji bi temelj trebalo predstavljati inve-stiranje dva posto BDP-a godišnje, tijekom idućih deset godina. Inve-sticije treba usmjeriti u izgradnju snažne industrijske baze europske ekonomije, kvalitetne javne usluge, učinkovite sustave javne uprave, soci-jalnu državu, obrazovanje i istraži-vanje. Investicijski plan mogao bi se financirati kroz postojeće mehanizme (Europska investicijska banka, neisko-rištena sredstva europskih fondova), te izdavanjem „euro-obveznica“. Za razliku od „kulturnih“ prosvjeda kojima svjedočimo u Hrvat-skoj ove su europske demonstracije bile izuzetno radikalne. Unatoč planu i uputama koje su dobili svi sudionici demonstracija, plan nije zaživio. Uz glasne povike i zvukove zviždaljki, ulicama Bruxellesa odzvanjale su detonacije izazvane brojnim piroteh-ničkim sredstvima. Bacana su među prosvjednike, pa je bilo i ozlijeđenih. Došlo je i do sukoba s policijom koja je intervenirala vodenim topovima.

Euro-demonstracije 2014.

Ljudi, a ne profit!


UDRUŽENI SINDIKATI

Dobitnik glavne nagrade „Metalac godine“ u 2014. godini, što je interno dodjeljuje Sindikat metalaca Hrvatske – Industrijski sindikat, je

Leonid Čimbur, glavni sindikalni povjerenik SMH-IS-a u SELK-u iz Kutine. Nagradu mu je na sjednici Glav-nog odbora SMH-IS-a 28. ožujka dodijelio predsjed-nik SMH-IS-a Vedran Dragičević.

Istom su prilikom dodijeljene i povelje za osobiti uspjeh u radu na razvijanju i unapređenju načela i demokratskih metoda sindikalizma, a temeljem prijedloga regionalnih povjereništava regija SMH-IS-a. Dobitnici povelja su: Nikola Džaja (Regija Zagreb), Darko Princ (Regija sjeverozapadna Hrvatska), Leonid Čimbur (Sisačko-moslavačko-karlovačka regija), Josip Rajt (Slavonsko-baranjska regija), Albin Vlašić (Regija dalmatinska) i Mirela Maksimović (Regija Istra).

Nakon neuspjele privatizacije Petrokemije

Slijedi ubrzano restrukturiranje Nakon proteka postupka izbora

strateškog partnera koji nije rezultirao promjenom

vlasničke strukture, odnosno izborom strateškog partnera, Petrokemija d.d. započinje ubrzano restrukturiranje u suradnji sa sadašnjim vlasnicima - državom i mirovinskim fondovima. Glavne pretpostavke za realizaciju ciljeva su konkurentna cijena prirod-nog plina, niži troškovi poslova-nja i dostupna financijska sredstva. Program restrukturiranja i financij-ske konsolidacije temelji se na cjelo-vitom skupu aktivnosti koje bi trebalo poduzeti u sljedećim godinama kako bi se Društvo osposobilo za uspješno poslovanje. Ako se mjere ne ostva-ruju u cijelosti ili se neki dijelovi ne provode, potencijalno dolazi do uruša-vanja cjeline projekta, odnosno njego-vih učinaka – navodi se u priopćenju te kutinske tvornice gnojiva objav-

ljenome nakon sjednice Nadzornog odbora 9. travnja 2014. godine.

Uprava treba provesti operativno restrukturiranje radi realizacije ušteda iz poslovanja od 626 milijuna kuna. Sa svojim financijskim partnerima Uprava treba provesti financijsku konsolidaciju u iznosu 740 milijuna kuna za potrebe financiranja radnog kapitala, otpremnina programa zbri-njavanja, investicija te reprograma kredita. Sindikati, Glavno radničko vijeće i Udruga hrvatskih branitelja Petrokemije trebaju aktivno podržati provedbu programa. Vlasnici trebaju odobriti dokapitalizaciju u iznosu 400 milijuna kuna u prvom koraku 2014. godine i 400 milijuna kuna u drugom koraku 2016. godine.

Sindikat EKN ističe kako je u cijelom postupku sudjelovao aktivno i konstruktivno, ničime ne ometajući nastojanja za pronalazak strateškog

partnera, kako se radnicima ne bi prigo-varalo da žele neuspjeh cijelog procesa.

- Osnovni preduvjet za bilo kakvo restrukturiranje, koje bi uopće imalo smisla, je reguliranje cijena i tran-sporta plina na način koji će Petroke-miji omogućiti ravnopravno tržišno natjecanje i hitne promjene u sektoru poljoprivrede bez koje je proizvodnja mineralnih gnojiva besmislena, zaklju-čuju u Sindikatu EKN-a.

Na prethodno održanome općem skupu radnika Petrokemije poručeno je kako su radnici spremni poduzeti sve raspoložive sindikalne i industrij-ske akcije radi očuvanja proizvodnje i radnih mjesta. Pri tome se, kako je naglašeno, neće previše opterećivati pitanjem je li nešto zakonito ili nije. Poručili su i kako ne prihvaćaju bilo kakve objave o višku radnika. Podr-žavaju dosadašnji sustav prirodnog odlaska u mirovine uz poticaje.

Leonid Čimbur – metalac godine


- Nakon završene više škole i steče-nog zvanja kriminalista nisam mogao dobiti posao u struci, jer se nisu zapo-šljavali novi kadrovi. Nešto se moralo raditi, pa sam se preko poznanika i prijatelja koji su se bavili razmini-ranjem i sam odlučio za posao koji trenutno radim, započinje svoju piro-tehničarsku priču Stjepan Tadić, glavni sindikalni povjerenik Sindikata huma-nitarnog razminiranja (SHR), koji djeluje unutar Samostalnog sindikata Hrvatske - Sindikata drvne i papirne industrije. Kako kaže, srž posla piro-tehničara je pronalazak, obilježavanje i uništavanje (s posebnom dozvolom) minskih i ostalih neeksplodiranih ubojnih sredstava, a sve radi ostavljanja sigurne površine korisniku koji na nju dolazi nakon završetka radova razmi-niranja. Radno vrijeme pirotehničara je pet sati u što ulazi pola sata pauze. Činjenica je da koncentracija prilikom izvođenja bilo kakvih radova jako brzo opada i pirotehničari nakon svakoga radnoga dana s radnoga mjesta odlaze psihički potpuno ispražnjeni, a neri-jetko su na terenima koji zahtijevaju i golem fizički angažman. Svaki odla-zak pirotehničara na posao može biti i posljednji, te je razumljiv strah i zabri-nutost njihovih obitelji. Stjepanovi prijatelji koji ne rade kao pirotehničari mahom govore kako je riječ o potpla-ćenome poslu. Oni ga ne bi obavljali ni u kakvim uvjetima, a kamoli ovakvim u kojima danas rade pirotehničari.

Kvantiteta umjesto kvalitete- Naše razminiranje se u ovome trenutku najbolje može opisati riječju – brzina, upozorava Stjepan, pojašnja-vajući kako se poslovi koji se obav-ljaju, izvode nerealno, misleći, pritom, prebrzo i pod povećanom opasnošću za stradavanjem kako pirotehničara i

pomoćnih djelatnika u razminiranju tako i onih koji dolaze poslije. Dodaje kako se cijena kvadrata u posljed-nja dva velika natječaja povećala, ali još uvijek ne zadovoljava potrebe da kvaliteta bude u prvom planu, a ne kvantiteta. Konačni je cilj Hrvatska bez mina do 2019. godine. Međutim, glavni je problem izostanak zaposleno-sti kapaciteta tijekom cijele godine, a sve uz objašnjenje kako nema dovoljno sredstava, iako je riječ o poslu koji je od posebnog interesa za građane i RH, zaključuje taj kršni četrdeseto-godišnjak, rođen u bosanskoj Gornjoj Dubici. Nešto više od dvanaest godina radeći na razminiranju Stjepan je proveo u privatnim tvrtkama. I sada radi u jednoj takvoj koja zapošljava pet radnika. Svi imaju ugovor na neodre-đeno. Odnos s poslodavcem je, za sada, korektan. Poslodavac ne brani sindikalne aktivnosti i nema pritisaka.

U Sindikatu humanitarnog razmi-niranja Stjepan je od njegova osni-vanja, a ulogu glavnog sindikalnog povjerenika obnaša od druge polovine 2012. godine. SHR djeluje u privatnim firmama za razminiranje i pri Hrvat-skom centru za razminiranje. Svjedoči da se poslodavci poprilično razlikuju u pristupu prema radniku, od korek-tnih do nekorektnih, a upravo je zbog tih drugih važno proširenje granskog kolektivnog ugovora na sve subjekte u djelatnosti. Govoreći o sindikal-nome djelovanju u privatnim tvrt-kama, nema saznanja da se nekome zabranjivalo sindikalno djelovanje. Postoje pojedinačni slučajevi gdje su sindikalni povjerenici bili podvrgnuti raznim pritiscima pojedinih posloda-vaca zbog svojega djelovanja (npr. nisu pozivani na posao, dobivali su puno teže radne zadatke u odnosu na druge radnike ...).

Nepristajanje na nepovoljniji kolektivni ugovorU ovome trenutku postoji potpi-sani kolektivni ugovor za djelatnost humanitarnog razminiranja kojim su pirotehničarima zajamčene bruto plaće od 13.000 kuna ako rade puni radni mjesec, odnosno 3.300 kuna bruto ako cijeli mjesec ne rade. Bivšim kolektivnim ugovorom pirotehniča-rima su također bile osigurane bruto plaće od 13.000 kuna za puni radni mjesec, no za mjesec u kojem ne rade primali su bruto 4.000 kuna. SHR nije potpisao takav kolektivni ugovor, jer je stav članova SHR-a da su pirotehni-čari ionako obespravljeni i ne pristaju na nepovoljniji ugovor u odnosu na prijašnji.

- Kolektivni ugovor je potpisan na tri mjeseca i u tome roku je u planu da se ide zajednički sa poslodavcima prema povećanju sredstava za razmi-niranje. Taj dio će SHR podržati, jer bi to značilo i veću cijenu kvadrata, što podrazumijeva veću sigurnost. Osim toga, SHR ima plan djelovanja i mimo tih aktivnosti, ali o tome ćemo razgo-varati kada ih provedemo, poručio je Stjepan Tadić.

NAŠI SINDIKALNI POVJERENICIStjepan Tadić, glavni sindikalni povjerenik Sindikata humanitarnog razminiranja

Bez prava na pogrešku


RAZGOVOR S POVODOM

U 2013. godini Sindikat gradi-teljstva Hrvatske imao je nega-tivna iskustva s predstečajnom

nagodbom. U većini slučajeva, iako bi radnici trebali biti namireni, njihova potraživanja, kao prioritetne tražbine, nisu se isplaćivala. Nisu se isplaćivala ni za vrijeme samoga postupka, iako bi to trebalo učiniti. Kakvo je stanje u 2014. godini pitali smo Jasenku Vukšić, glavnu tajnicu i pravnu savjetnicu Sindikata graditeljstva Hrvatske.

Je li se išta promijenilo za radnike u 2014. u odnosu na 2013. godinu?Uz neke iznimke, u smislu dobre prakse i korektno vođenih predstečajnih nagodbi, u našem je sektoru još uvijek veliki broj poslodavaca u tim postupcima koji ne ispunjavaju svoje temeljne ugovorene obveze prema radnicima, tako da i u ovoj godini nastavljamo tešku borbu protiv višemjesečnih neisplata plaća. Ono što se promijenilo je češće otvaranje stečajnih postupaka nakon neuspješno završenih predstečajnih nagodbi. Kod jednoga dijela trgovačkih društava to je logičan slijed, jer je vođenje postupaka predstečajnih nagodbi bilo upitno već prilikom otvaranja postupka.

Bilo je i slučajeva da se tijekom pred-stečajne nagodbe radnicima isplaćuju minimalne plaće, iako postoji važeći granski kolektivni ugovor. Je li se tu išta promijenilo?Za vrijeme predstečajne nagodbe, sukladno Zakonu o financijskom poslo-vanju i predstečajnoj nagodbi, poslodavci imaju obvezu prioritetno isplaćivati ugovorenu plaću, koja u našem sektoru ne bi smjela biti manja od plaća utvrđe-nih granskim kolektivnim ugovorom. U

praksi, ne samo da se ne poštuje zakon i kolektivni ugovor, nego se plaće ispla-ćuju s višemjesečnim zakašnjenjima, a ima slučajeva redovitih, ali umanjenih isplata plaća. Na žalost, Porezna uprava kontrolira uplatu doprinosa i poreza na razini minimalne plaće u RH. To što naš kolektivni ugovor ima status propisa koji obvezuje sve poslodavce i radnike u djelatnosti graditeljstva, ne zanima gospodu u Ministarstvu finan-cija i Poreznoj upravi. Upravo je to bio jedan od ključnih razloga zašto smo svih ovih godina tražili proširenje kolektiv-nog ugovora, no, na žalost, treća strana to nikako da prepozna i iskoristi kao instrument u borbi protiv rada na crno i sive ekonomije.

Unatoč trenutnim problemima s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava o proširenju 6. i 7. izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora, mi nećemo odustati od svojih ciljeva da zajedno sa socijalnim partnerom – Udrugom poslodavaca graditelj-stva Hrvatske, osnažujemo poziciju granskog kolektivnog ugovora kojega zaista treba respektirati, kako država, počevši od kontrole uplate doprinosa i poreza, u postupcima javne nabave, licenciranja graditeljskih tvrtki, tako i poslodavci u graditeljstvu, bilo da su glavni izvoditelji ili podizvoditelji, a sve radi poštivanja ugovorene cijene rada i sprječavanja nelojalne konkurencije, sive ekonomije i rada na crno koji se sa krizom sve više šire.

Hrvatski laburisti – Stranka rada u saborsku su proceduru nedavno uputili zakonski prijedlog koji bi trebao dokrajčiti praksu da se radnicima koji više

mjeseci ne prime plaću, pa im se zaostaci isplate jednokratno, ukupan iznos oporezuje višom stopom kao da je riječ o jednoj visokoj plaći. Kako komentirate takav prijedlog, s obzi-rom na dosadašnja iskustva s pred-stečajnom nagodbom?O tome imamo iskustva iz prve ruke, konkretno riječ je o isplatama priori-tetnih tražbina radnicima Konstruk-tor inženjeringa iz Splita kojima poslodavac duguje šest plaća iz 2012. godine. Kako bi izbjegli kumulativno oporezivanje, poslodavci nude radni-cima potpisivanje sporazuma teme-ljem kojeg bi nakon pravomoćnosti predstečajne nagodbe, radnicima dug isplaćivali obročno i na taj način izbje-gli kumulativno oporezivanje. SSSH i MRMS su, među ostalim, razgovarali i o ovom problemu, no bez uspjeha. Za sada nismo uspjeli promijeniti birokrat-ski pristup porezne uprave koja tvrdi da porezni sustav ne može uključiti u

Jasenka Vukšić, glavna tajnica i pravna savjetnica Sindikata graditeljstva Hrvatske

Predstečajne nagodbe - ponovna pljačka radnika


RAZGOVOR S POVODOM

provedbu takve iznimke. Očito je da se problem mora riješiti, što su Laburisti prepoznali i to pozdravljamo.

Međimurje beton d.d. Čakovec propalo je samo nekoliko mjeseci nakon što je zaključena predstečajna nagodba i nakon što su im otpisani milijunski iznosi dugova. Što se dogodilo? Kako su prošli radnici?Moglo bi se reći, to su predstečajne nagodbe na hrvatski način. Na žalost, oni nisu jedini. Osnovni je problem u tome što je veliki broj tvrtki ušao u postupak predstečajnih nagodbi preka-sno, odnosno trebalo je otvarati steča-jeve , a ovako smo dobili nerealne pred-stečajne nagodbe. Radnike su zapravo mjesecima vukli za nos da bi na kraju s nagomilanim potraživanjima završili u stečaju u kojemu najvjerojatnije neće biti dovoljno imovine iz koje bi se mogli namiriti. Ti ljudi ne samo da su financij-ski krahirali, nego mnogi od njih imaju ozbiljnih zdravstvenih problema. Takve predstečajne nagodbe mi i naši radnici zaista ne želimo. To smo dali jasno na znanje ministru financija Slavku Liniću u našim pisanim obraćanjima povo-dom višemjesečnih neisplata plaća u Građevnu Vrgorac, Produktu Zagreb, Hidrocommercu Zagreb, itd. Osim toga, smatramo kako mnogi povjere-nici predstečajnih nagodbi i nagodbena vijeća, kao predstavnici države, olako shvaćaju svoje funkcije i ne sprječavaju zloupotrebe predstečajnih nagodbi.

Što se događa s Industrogradnjom?Industrogradnja grupa provela je postu-pak predstečajne nagodbe tako što je nekoliko stotina radnika izigrano, jer su se radnici zaposleni u tvrtkama „kćerima“, usprkos Kolektivnom ugovoru i solidarnoj odgovornosti Indu-strogradnje grupe, u postupku tretirali kao obični vjerovnici i priznato im je 85 posto potraživanja, ali u dionicama. Naš Sindikat, kao i odvjetnici koji su zastupali jedan dio radnika, tijekom predstečajne nagodbe pokrenuli su

žalbeni postupak, no bez uspjeha. No, dionice nisu kraj priče, jer se radnicima sada nudi pokretna imovina u zamjenu za dionice. Struja i plin se ne mogu platiti dionicama. Sada pokušavamo pronaći mogućnost alternativnog - novčanog namirenja putem ovrhe, ali sve to ima mnogo prepreka, počevši od administri-ranja Trgovačkog suda u Zagrebu u vezi s izdavanjem klauzula pravomoćnosti, da ne nabrajam dalje.

Što je s Tempom?Nedavno su otvoreni stečajevi u Tempu d.d. i Tempu inženjering. Čekalo se predugo. Više od 250 radnika Tempa inženjering završit će na HZZ-u, nakon što su pet mjeseci bili bez plaće, a prije toga plaće su im smanjivane. Dakle, imaju potraživanja, a Tempo inženjering gotovo da nema imovine. Imovina je ostala u Tempu d.d. To je školski primjer razdvajanja radnika i imovine trgovačkog društva. Imamo potpisane sporazume s poslodavcem o solidarnoj odgovornosti tih dviju tvrtki prema radnicima i to će se u stečaju nastojati iskoristiti u korist radnika. To znači da se moramo maksi-malno angažirati kako bismo maksi-malno zaštitili potraživanja radnika kao i njihova prava na HZZ.

Kako je završio Konstruktor-Inženje-ring d.d. Split?Koliko je meni poznato, čeka se zavr-šetak drugostupanjskog postupka na Trgovačkom sudu. Uprava je najavila da će se nakon pravomoćno okončane nagodbe pristupiti konačnom namirenju svih preostalih radničkih potraživanja. Našim pritiscima, štrajkovima i prosvje-dima uspjeli smo prisiliti poslodavca da za vrijeme predstečajne nagodbe radni-cima isplaćuje plaće, kao i naknade plaće za tzv. čekanja. Plaće i naknade su isplaći-vane, ali u umanjenim iznosima. Već smo u nekoliko navrata upozorili poslodavca da u potraživanja uvrsti i te razlike.

Ima li kraja nabrajanju propalih tvrtki? Postoji li neka tvrtka u graditeljstvu koja će preživjeti? Kakva je budućnost graditeljstva u Hrvatskoj?Kriza u graditeljstvu još traje, kao i u cjelokupnome hrvatskome gospodar-stvu. Na žalost, ova Vlada nije ispunila obećanja s početka svojega mandata, što se tiče gospodarskoga rasta temeljenog, među ostalim, i na gradnji većih infra-strukturnih objekata, energetike, zaštite okoliša, itd. Opseg poslova je i dalje bitno smanjen, nema javnih ni privat-nih investicija, kolač je premalen za sve

Što bi, prema Vašemu mišljenju, trebalo promijeniti u Zakonu o financij-skom poslovanju i predstečajnoj nagodbi da bi on bio djelotvoran i korek-tan? Ili ga treba ukinuti u potpunosti?Govorit ću prvo s aspekta radnika. Kao i kod većine zakona u RH , problem nije tekst zakona, nego njegova provedba, odnosno zloupotreba zakona u praksi, neopravdano produljenje trajanja postupka, površan, odnosno neozbiljan pristup odgovornih osoba u tvrtki, kao i tijela koja su odgovorna za postupak predstečajne nagodbe. To se negativno odražava na sve vjerovnike, posebice na radnike koji su izuzeti iz režima predstečajne nagodbe i umjesto da su zaštiće-niji, kako sam zakon nalaže, u stvarnosti su često izigrani i prevareni. „Uredni“ poslodavci su također kažnjeni, jer često ne mogu mjesecima doći do svojega novca, isplaćivati plaće i podmirivati svoje obveze prema vjerovnicima, a sve to generira nelikvidnost.

Polazeći od predstečajnih nagodbi u četrdesetak trgovačkih društava u kojima smo organizirani, smatram kako je u većini njih prostor za restrukturira-nje trebalo tražiti kroz postojeći predstečajni i stečajni postupak. Mišljenja sam da je bilo ekonomičnije postojeći sustav razraditi, a ne počinjati priču od početka. Kao što i sami znate, neki suci drže upitnim ustavnost predstečajnih nagodbi.


RAZGOVOR S POVODOM

PISMO TERITORIJALNOG POVJERENIKA SSSH

Osvrt na Izbornu skupštinu sindikalne podružnice SMH-IS-a Harburg-Freudenberger Belišće

Kao povjerenik SSSH za Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijem-sku županiju pozvan sam prisu-

stvovati izbornoj skupštini u sindikalnoj podružnici Sindikata metalaca Hrvat-ske-Industrijskog sindikata Harburg-Freudenberger Belišće.

S kolegama povjerenicima te sindi-kalne podružnice izvrsno surađujemo te razmjenjujemo mišljenja kako unaprije-diti sindikalni posao i kako na najbolji način riješiti eventualne probleme.

Skupština je organizirana po dele-gatskom sistemu tako da su ranije provedeni izbori za delegate za skup-štinu iz radnih i tehnoloških sredina, koji su na samoj skupštini predstavljali određeni broj članova sindikata.

Početak skupštine bio je uobičajen, izbor radnoga predsjedništva i radnih tijela skupštine, nakon čega se krenulo s utvrđenim dnevnim redom.

Ono što me dojmilo bilo je izvješće o radu koje je prezentirao glavni povje-renik Milan Borić za razdoblje 2010.-2014. godine u kojemu je pobrojano najvažnije što se u tome razdoblju radilo. U svim podacima koji su prezentirani za svaku godinu mogao se uočiti samo napredak, od povećanja broja zaposlenih i broja članova sindikata, do povećanja gotovo svih materijalnih prava radnika plaća, božićnice, uskrsnice, regresa, jubilarnih nagrada i drugih nagradnih bonusa koje radnici imaju.

Osim toga, prezentirano je funk-cioniranje sindikalnog rada i vođenje socijalnog dijaloga s poslodavcima na najbolje mogući način uz potpuno i maksimalno međusobno uvažavanje. Primjenjuje se pravi partnerski odnos koji ima za svrhu riješiti svaki problem, dogovoriti što je moguće veću razinu prava za radnike, izbjeći bilo kakve konfliktne situacije i obostrano razmi-šljati o razvoju i napretku tvrtke.

Nakon izvješća kolege Borića, pred-sjednik Uprave koji je sa svojim timom nazočio izbornoj skupštini podnio je izvješće o stanju u društvu i razvoj-nim planovima. Iskazana je sigurnost za zaposlene, te naglašeni razvojni programi kojima će se dodatno zapo-sliti nekoliko stotina novih radnika i sigurno i stabilno poslovanje za neko-liko idućih godina. U svom izlaganju naglasio je kako je prvi zadatak Uprave razvojni dio i novo zapošljavanje, ali i ništa manje važan dio su ljudski resursi i nastavak još boljeg i učinkovitijeg soci-jalnog dijaloga te uključivanja radnika u sve razvojne procese koje planiraju. Zahvalio se u prvom redu svim radni-cima bez kojih ne bi bilo ovakvih rezul-tata, kao i predstavnicima sindikata kojima je čestitao na izboru i pozvao ih na još veću suradnju.

Za glavnog povjerenika ponovo je izabran Milan Borić, a u povjereniš-tvo sindikalne podružnice izabrano je

i nekoliko novih kolega u odnosu na prethodni sastav povjereništva.

U ime SSSH – Ureda Osječko-baranjske županije pohvalio sam u prvom redu sve sindikalne kolege na čelu s kolegom Milanom Borićem, ali i Upravu društva na iskazanim rezulta-tima poslovanja i planovima za buduć-nost, pozvao ih na daljnju suradnju stavljajući im se na raspolaganje kad god im to bude zatrebalo.

Na kraju se Milan Borić u svoje ime i u ime izabranih kolega zahvalio na ponovnom izboru, a kolegama koji su do izbora bili članovi povjereništva zahvalio je za sav njihov trud i doprinos u dosadašnjem sindikalnom radu.

Vrlo su rijetke ovako dobro organi-zirane izborne sindikalne skupštine, a još rjeđi rezultati kako sindikalnog tako i poslovnog rada u nekom društvu, pa stoga zaslužuju da se o njima i njihovim rezultatima nešto više čita i čuje kako bi ovi pokazatelji došli od onih koji soci-jalni dijalog i radnike smatraju uzročni-kom svih nedaća.

Svaka čast kolegicama i kolegama sindikalcima, svaka čast Upravi društva, sve moje čestitke jednima i drugima i želja da svojim primjerom i dalje budete pokretači razvoja društva i države u kojoj živimo, jer ste primjer da se to može i na tome vam svima zahvaljujem.

Frano Kopić

tvrtke koje se bave graditeljstvom i bojim se da jedan dio njih neće moći opstati. Od 2008. godine je izgubljeno pedesetak tisuća radnih mjesta, a kolektivna otpu-štanja ne prestaju. Naravno da ima tvrtki koje su stabilne, koliko je to u graditelj-stvu moguće biti, za sada imaju dovoljno ugovorenog posla, uredno ispunjavaju svoje obveze prema radnicima, ali na

žalost takvih je sve manje… Neke tvrtke našle su posla u susjednim zemljama, Sloveniji, Austriji, Mađarskoj, BIH itd. Dosadašnja praksa pokazala je da se Zakon koristi kako bi se podobnima i prijateljima otpisivala golema dugova-nja. Je li uistinu riječ, kako pojedinci tvrde, o pljački stoljeća zakamufliranoj u Zakon?

Prije bih rekla kako je riječ o ponov-noj pljački radnika. Za pljačku stoljeća nemamo dovoljno dokaza. U nekim slučajevima imamo neka saznanja, odno-sno indicije upravo o tome što ste spome-nuli, ali ne možemo reći da je to pravilo. Željela bih biti pozitivna, i vjerovati da se u RH zakoni donose radi općeg dobra, a ne zbog nekih niskih ljudskih pobuda.....


AKTUALNO

■■ Bruto domaći proizvod po stanovniku (prema paritetu kupovne moći) 17.753 $ za 2013. (MMF), ili 60 posto kupovne moći EU-28 (na razini Rusije, Malezije);■■ Rast/pad BDP-a I.-XII. 2013.: -1,0 posto (u odnosu na isto razdoblje

2012.); ■■ Stopa inflacije u veljači 2014.(odnos prema veljači 2013.), -0,3 posto

(stopa rasta troškova života);■■ Broj nezaposlenih: 378.203 (28. ožujka 2014.);■■ Stopa nezaposlenosti:

■■ prema Hrvatskome zavodu za zapošljavanje: 22,7 posto 2/2014.,■■ prema Eurostatu: 18,8 posto (2/ 2014.);

mladi do 24 godine života: 50,5 posto, ■■ Prosječna plaća za siječanj 2014.: 5.553 kune neto, 8.007 bruto

(+0,5 posto realno prema 1/2013.);■■ Minimalna plaća (bruto): 2.984,78 kuna (37,25 posto prosječne);■■ Neoporezivi dio dohotka (odbitak): 2.200 kuna;■■ Stope oporezivanja dohotka: do 2.200 kuna 12 posto, do 8.800 kuna

25 posto, više od 8.800 kuna 40 posto (od 1. ožujka 2012.);■■ Prosječna kamatna stopa: eskontna 7 posto, zatezna: 15 posto za

pravne i 12 posto za fizičke osobe (listopad 2013.);■■ Broj umirovljenika (prosinac 2013.) ukupno 1.202.615,

odnos zaposlenih prema umirovljenicima 1,19:1 (statistike HZMO);■■ Prosječna mirovina u RH (kolovoz 2013.): 2.430,70 kuna ili 43,1

posto prosječne neto plaće /novi statistički obuhvat, sa mirovinama iz inozemstva, invalidske i starosne/; odnosno 3.479 kuna za staž od 40 godina ili 61,7 posto neto plaće 12/2013.Najniža mirovina: 58,47 kuna po godini radnog staža;■■ Prosječna potrošačka košarica, prema DZS-u, za tročlanu obitelj

(2013.): 6.815 kuna;■■ Stopa siromaštva u RH:

■■ definirana kao apsolutno (dohodak manji od 100 eura na mjesec): 4 posto (Svjetska banka 2002.-2006.),■■ definirana kao 60 posto medijana dohotka 2012. (2.020 kuna za

pojedinca i 4.242 kune za četveročlanu obitelj): 21,1 posto, EU 28 ima 16,8 posto;

■■ Postotak siromašnih prema prethodnom kriteriju: RH 21.1 posto, Primorsko-goranska županija i Grad Zagreb 3,5 posto, Istra 4 posto, Međimurska županija 8,5 posto, Karlovačka županija 35 posto, Sisačko-moslavačka županija 30 posto■■ Gini koeficijent nejednakosti za plaće (2013.): 32,5, za sveukupne

dohotke 39,5 (Austrija 30, Slovenija 33);■■ Aktivno stanovništvo: 1.718.000 (prosjek 2013.):

■■ a) poljoprivreda 11,5 posto ■■ b) samostalne djelatnosti i obrt 12 posto■■ c) nezaposleni 15,8 posto■■ d) ostali: 60,7 posto

■■ a) privatni sektor: 65 posto (prosječna plaća privatni sektor: 2013.: 4.750 kuna)

■■ b) državni i javni sektor: 35 posto (prosječna plaća državni i javni sektor: 2013.: 6.560 kuna).

Boris Feis

Osnovni gospodarski pokazatelji u RH (istaknuto posljednje raspoloživo razdoblje)

Stopa nezaposlenosti 22,7 posto

Sredstva za politike zapošljavanja ipak „pronađena“

Nakon što su rebalansom proračuna 21. ožujka 2014. godine sredstva za mjere aktivne politike zapošljavanja u 2014.

godini smanjena za 177 milijuna kuna, odnosno gotovo 35 posto, Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je na svojim internetskim stranicama da privremeno obustavlja zaprimanje novih mjera za sve aktivne politike zapošljavanja. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava pritom je najavilo da umanjena proračunska sredstva namjerava nadomjestiti sredstvima iz europskih fondova, pa će se zaprimanje novih zahtjeva nastaviti čim ta sredstva budu uplaćena Hrvatskoj. Nakon što je Vlada zbog te odluke doživjela niz javnih kritika, samo tjedan dana kasnije ministar regionalnog razvoja i europskih fondova Branko Grčić objavio je kako je u tzv. Nacionalnom fondu, svojevrsnom tekućem računu preko kojeg prelaze sva sredstva EU, ipak „pronađeno“ 100 milijuna kuna koje će biti odmah preusmjerene u mjere za poticanje zapošljavanja. HZZ je odmah potom objavio da ponovno zaprima zahtjeve.

Unatoč brojnim problemima s mjerama poti-canja zapošljavanja koje provodi HZZ (uklju-čujući nedostatnu kontrolu provedbe stručnog osposobljavanja u praksi i kronični nedostatak evaluacija mjera), SSSH proračunsko rezanje sredstava za aktivne politike zapošljavanja smatra nedopustivim, budući da se Hrvatska ionako nalazi na samome dnu među članicama Europ-ske unije po izdacima za tu svrhu. Budući da se Hrvatska istodobno nalazi pri samome vrhu po stopi nezaposlenosti (nakon Grčke i Španjolske), mjere poticanja zapošljavanja trebale su predstav-ljati jednu od „nedodirljivih“ stavki proračuna, a mjesta za uštede, ma koliko to bilo teško, trebalo je tražiti na drugim mjestima. Iako su sredstva iz europskih fondova za nadomjestak umanjenih proračunskih sredstava ipak „pronađena“ u krat-kom vremenu, a zaprimanje zahtjeva ponovno krenulo, ovakvi potezi Vlade još su jedanput pokazali neozbiljnost u pristupu politikama zapo-šljavanja i kroničnu nesposobnost kvalitetnoga planiranja njihove provedbe.

Darko Šeperić


PRENOSIMOKako do plaće?

Znate li da neke osnove za plaćanje možete dostaviti na iz-ravnu naplatu, bez provođenja ovršnog postupka?

Od 15. listopada 2012. godine, na izravnu naplatu, bez provođe-nja prethodnog ovršnog postupka, u Finu možete dostaviti sljedeće osnove:

1. obračun poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine,

2. ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela.

KAKO DO PLAĆE KOJU VAM POSLODAVAC NIJE ISPLATIO?

Obračun poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, na-knade plaće ili otpremnine, odnosno osnovu za izravnu naplatu možete dostaviti neposrednom dostavom u sljedeće Finine po-slovne jedinice: Zagreb (Šoštarićeva 2), Rijeka (F. Kurelca 3), Osijek (L. Jaegera 1-3), Split (Mažuranićevo šetalište 24b), Kuti-na, Zabok, Bjelovar, Koprivnica, Čakovec, Varaždin, Karlovac, Sisak, Požega, Slavonski Brod, Vinkovci, Našice, Vukovar, Pula, Gospić, Zadar, Šibenik i Dubrovnik.Također, Obračun poslodav-ca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpre-mnine, odnosno osnovu za izravnu naplatu možete dostaviti i poštom (preporučenom pošiljkom s povratnicom) u sljedeće Fi-nine poslovne jedinice: Zagreb (Vrtni put 3), Osijek (L. Jaegera 1-3), Rijeka (F. Kurelca 3) i Split (Mažuranićevo šetalište 24b).

Sve osnove za plaćanje koje dostavljate na izravnu naplatu mo-raju biti dostavljene u izvorniku ili otpravku (ne u ovjerenoj pre-slici) te moraju biti dostavljene uz ispunjen obrazac Zahtjeva za izravnu naplatu (Pravilnik o obliku i sadržaju Zahtjeva za izravnu naplatu, NN 115/12), koji mora biti popunjen u cijelo-sti. Obrazac Zahtjeva za izravnu naplatu dostupan je na inter-netskim stranicama www.fina.hr i u svim Fininim poslovnicama.

Ako na izravnu naplatu dostavljate osnovu za plaćanje po kojoj je tražbina djelomično namirena, u Zahtjevu za izrav-nu naplatu trebate označiti slovo b) djelomično prema spe-cifikaciji u privitku te obvezno u privitku dostaviti specifika-ciju preostalog potraživanja za koje tražite izravnu naplatu.

Obračun poslodavca

Obračun poslodavca možete dostaviti na izravnu naplatu samo ako je izdan nakon 15. listopada 2012. godine.

Sadržaj obračuna plaće propisan je odredbama Pravilnika o sadr-žaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (NN 120/12). Navedenim Pravilnikom propisano je da, ako poslodavac na dan dospjelosti ne isplati plaću, dužan je u obračunu plaće umjesto podatka o datumu određenom za isplatu, navesti podatak o danu dospjelosti te potpis ovlaštene osobe i pečat poslodavca.

Osim toga, Pravilnikom je navedeno da obračun neisplaćene pla-će sadrži i podatke o:

1) primatelju, žiro-računu i pozivu na broj odobrenja za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup) i za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individual-ne kapitalizirane štednje (II. stup),

2) primatelju, žiro-računu i pozivu na broj odobrenja za predujam poreza i prireza porezu na dohodak uz iskazan osobni odbitak i stope,

3) primatelju, računu i pozivu na broj odobrenja za druge obustave iz plaće.

Poslodavac je u obračunu plaće, umjesto podatka o datumu odre-đenom za isplatu, dužan navesti podatak o danu dospjelosti. Na temelju tog podatka može se zaključiti da je plaća dospjela te da nije isplaćena.

Ovršne odluke

Ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, moraju gla-siti na ispunjenje određene novčane tražbine i imati potvrdu o ovršnosti.

Ovršne odluke i nagodbe možete dostaviti na izravnu napla-tu samo ako su postale ovršne nakon 15. listopada 2012. godine.

Ovršne odluke i nagodbe koje glase na ispunjenje tražbina po osnovi radnog odnosa

Ovršne odluke i nagodbe, koje su postale ovršne nakon 15. listopada 2012. godine, a glase na ispunjenje tražbine po osno-vi radnog odnosa u bruto iznosu, možete dostaviti uz obračun Porezne uprave iz čl. 217. Ovršnog zakona.

PROVEDBA OVRHE

Izravna naplata osnova za plaćanje provodi se tako da Fina, od-mah po primitku osnove za plaćanje, vrši zapljenu sredstava s računa ovršenika, a prijenos sredstava na račun ovrhovoditelja iz osnove za izravnu naplatu istekom roka od 30 dana od primitka, ukoliko ne zaprimi odluku suda kojom se nalaže drugačije.

Po primitku osnove za plaćanje Fina običnom poštom šalje primje-rak Zahtjeva za izravnu naplatu ovršeniku na adresu iz Zahtjeva za izravnu naplatu.

Ovršenik koji osporava provedbu ovrhe na novčanim sredstvima na temelju izravne naplate, može od nadležnog suda prijedlogom zatražiti odgodu prijenosa sredstava ili proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim. Uz prijedlog nadležnom sudu, ovršenik bi trebao priložiti odgovarajuću potvrdu Fine o provedbi ovrhe na temelju izravne naplate te presliku Zahtjeva za izravnu naplatu i presliku osnove za plaćanje, kako bi sud mogao pravovremeno donijeti odluku.

Više informacija potražite na www.fina.hr.

Podsjetnik:

• Ovršne odluke i nagodbe koje se dostavljaju na izravnu naplatu moraju glasiti na ispunjenje novčane tražbine i biti ovršne nakon 15. listopada 2012. godine, odnosno obračuni poslodavca izdani nakon 15. listopada 2012. godine,

• Ovršne odluke i nagodbe moraju imati potvrdu ovršnosti,

• Obračuni poslodavca moraju imati datum izdavanja i datum dos-pijeća isplate plaće/naknade plaće/otpremnine, potpis ovlaštene osobe i pečat poslodavca,

• Osnove za plaćanje obavezno se na izravnu naplatu dostavljaju uz ispunjen Zahtjev za izravnu naplatu, u suprotnom će biti vra-ćene podnositelju,

• Osnove za plaćanje na izravnu naplatu se dostavljaju isključivo u izvorniku ili otpravku, u suprotnom će biti vraćene podnositelju,

• Ovršne odluke i nagodbe na ispunjenje tražbine po osnovi rad-nog odnosa u bruto iznosu moraju se dostaviti zajedno s obraču-nom Porezne uprave.


AKTUALNO

Zakon o radu je jasan: plaća se isplaćuje nakon obav-ljenog rada, a isplaćuje se u novcu. Zakon je na strani radnika, no radnicima se i dalje neredovito isplaćuju

plaće. Zatražili smo od nadležnih institucija podatke vezane uz isplatu plaće i naknade plaće, ispravama o plaći, naknadi plaće i otpremnini, primjeni Kaznenoga zakona u tome dijelu, kao i izravnoj naplati temeljem Ovršnog zakona.

Evo koje smo odgovore dobili:

FINA:FINA je od 15. listopada 2012. godine, putem obrasca Zahtjeva za izravnu naplatu zaprimila 10.046 obračuna poslodavca o neisplati dospjele plaće, naknade plaće ili otpremnine te je, temeljem tih osnova, naplaćena ukupno 23.737.767,21 kuna. Od ukupno zaprimljenih zahtjeva za izravnu naplatu koji se odnose na obračun poslodavca o neisplati dospjele plaće, naknade plaće ili otpremnine, ukupno je naplaćeno 34 posto zahtjeva.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava:Prema evidencijama u 2013. godini inspektori rada utvrdili su postojanje osnovane sumnje u počinjenje:■■ 394 djela prekršaja, zbog nedostavljanja radnicima obra-čuna isplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine u skladu s odredbom članka 85., stavka 1. Zakona o radu (za 871 radnika), ■■ 916 djela prekršaja zbog nedostavljanja radni-cima obračuna dospjele neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine u skladu s odredbom članka 85., stavka 2. Zakona o radu (za 4.599 radnika), ■■ 1.261. djela prekršaja iz Zakona o mini-malnoj plaći, zbog neisplate radnicima zakonom propisane minimalne plaće (za 18.197 radnika). Zbog osnovane sumnje u počinjenje navedenih prekr-

šaja, inspektori rada su mjesno nadležnim prekršajnim sudo-vima podnijeli optužne prijedloge protiv poslodavaca fizičkih osoba, pravnih osoba i odgovornih osoba u pravnim osobama.

Ujedno podsjećamo da su u 2013. inspektori rada doni-jeli 157 rješenja kojima su, u skladu s odredbom članka 8. Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine („Narodne novine“ br. 120/12., dalje u tekstu: Pravilnik), poslodavcima naložili dostavu radnicima obra-čuna sa svim propisanim podacima.

U siječnju i veljači 2014. godini inspektori rada utvrdili su postojanje osnovane sumnje u počinjenje:■■ 39 djela prekršaja, zbog nedostavljanja radnicima obra-čuna isplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine u

skladu s odredbom članka 85., stavka 1. Zakona o radu (za 63 radnika), ■■ 77 djela prekršaja zbog nedostavljanja radnicima obra-čuna dospjele neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpre-mnine u skladu s odredbom članka 85., stavka 2. Zakona o radu (za 128 radnika), ■■ 100 djela prekršaja iz Zakona o minimalnoj plaći, zbog neisplate radnicima zakonom propisane minimalne plaće (za 1.124 radnika).Zbog osnovane sumnje u počinjenje navedenih prekr-

šaja, inspektori rada su mjesno nadležnim prekršajnim sudo-vima podnijeli optužne prijedloge protiv poslodavaca fizičkih osoba, pravnih osoba i odgovornih osoba u pravnim osobama.

U siječnju i veljači 2014. inspektori rada donijeli su i 18 rješenja kojima su, u skladu s odredbom članka 8. Pravilnika, poslodavcima naložili dostavu radnicima obračuna sa svim propisanim podacima.

Ministarstvo pravosuđa: Prema kaznenoj evidenciji Ministarstva pravosuđa, u razdo-blju od 1. siječnja 2013. godine do 25. ožujka 2014. godine donesena je jedna presuda za kazneno djelo neisplate plaće iz članka 132., stavak 1. Kaznenog zakona.

Prema Zakonu o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji kaznena evidencija vodi se za fizičke

i pravne osobe koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela u Republici Hrvatskoj uz zaštitu pristupa unese-nih podataka prema posebnim propisima informa-cijske sigurnosti i zaštite osobnih podataka. Slijedom

navedenoga, Ministarstvo pravosuđa nije u moguć-nosti navesti podatak o tvrtki, odnosno poslodavcu

koji je osuđen za kazneno djelo neisplate plaća.Nadalje, stavkom 3., članka 132. Kaznenog

zakona (kazneno djelo neisplate plaće) propi-sano je da nema kaznenog djela neisplate plaće

ako je do neisplate došlo zbog nemogućnosti raspolaganja financijskim sredstvima na računu poslodavca, ili nedo-statka financijskih sredstava na računu poslodavca koji nisu nastali radi izbjegavanja isplate plaće. Naime, ni od koga se ne može zahtijevati ono što je iznad njegovih mogućnosti, pa je mogućnost isključenja odgovornosti poslodavaca za neisplatu plaće sužena samo na onu kategoriju poslodavaca koji postupaju sukladno zakonu, a zbog objektivnih okol-nosti nisu u mogućnosti isplatiti plaću. Konkretne kriterije za utvrđivanje primjene stavka 3. utvrđuje sud sukladno zakonu, u svakom pojedinom slučaju.

U odnosu na prekršaje propisane Zakonom o radu, u prekršajnoj evidenciji Ministarstva pravosuđa nije evidentiran ni jedan prekršaj u vezi s člankom 85. navedenoga zakona.

Zakonske odredbe vezane uz isplatu plaće


PITANJE: Radim na radnome mjestu organizatora zaštite na radu – nabav-ljača, a poslovi skladištara su mi samo dio poslova iz opisa i popisa poslova. Direktor je donio odluku kojom mi kao skladištaru određuje dvokratno radno vrijeme i to: od ponedjeljka do petka radno vrijeme od 6,30 sati do 11,30 sati i od 14,30 do 16,30 sati, a subotom od 6,30 do 11,30 sati. To radno vrijeme odnosi se samo na mene, a budući da sam postavljao neka pitanja koja direk-toru nisu bila po volji smatram to odmazdom. Prilikom donošenja odluke direktor nije zatražio ničije mišljenje. Što učiniti? (D. T., Slatina)

ODGOVOR: Protiv odluke o rasporedu radnoga vremena podnesite u roku 15 dana od dana njezina primitka zahtjev za zaštitu prava. Sukladno članku 149., stavak 3., točka 7. Zakona o radu, prije donošenja odluke o rasporedu radnoga vremena direktor se trebao savjetovati s radničkim vijećem. Budući da kod vas nije utemeljeno radničko vijeće, sva prava i obveze radničkoga vijeća preu-zima sindikalni povjerenik. Direktor se u konkretnom slučaju propustio savje-tovati sa sindikalnim povjerenikom u funkciji radničkoga vijeća, pa je odluka o rasporedu radnoga vremena, kojom se vama određuje dvokratno radno vrijeme ništetna. Ako vam posloda-vac u roku 15 dana od dana dostave zahtjeva za zaštitu prava ne odgovori, ili vam odgovori negativno, možete u dalj-njem roku od 15 dana podnijeti tužbu nadležnom općinskom sudu sa zahtje-vom da se sporna odluka o rasporedu radnoga vremena utvrdi ništetnom.

PITANJE: Poslodavac je donio Program zbrinjavanja viška radnika o kojemu se savjetovao s radnič-kim vijećem i nadležnom službom za zapošljavanje. Nakon donoše-nja Programa zbrinjavanja viška radnika poslodavac je donio Odluku o otkazu ugovora o radu kojom mi

otkazuje Ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme zbog gospodar-skih i organizacijskih razloga. Koja su moja prava glede osporavanja Odluke o otkazu ugovora o radu? (S.O., Bjelovar )

ODGOVOR: Prije donošenja Odluke o otkazu ugovora o radu vaš je poslo-davac donio Program zbrinjavanja viška sukladno odredbama članaka 120., 121. i 122. Zakona o radu, dakle savjetovao se s radničkim vijećem, te nadležnom službom za zapošljavanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje o mogućnosti uključivanja radnika u program aktivne politike zapošljavanja. Međutim, vaš se poslodavac propustio savjetovati s radničkim vijećem o poje-dinačnoj odluci, dakle o odluci kojom vam otkazuje ugovor o radu. Odred-bom članka 149., stavak 1. Zakona o radu, propisano je da se prije donoše-nja odluke važne za položaj radnika, poslodavac mora savjetovati s radnič-kim vijećem o namjeravanoj odluci, te mora radničkome vijeću dostaviti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj radnika. Stavkom 3., točkom 2. istoga članka Zakona o radu propisano je da se osobito važnim odlukama smatraju i odluke o otkazu. Navedeno proizlazi i iz pravnog stava iznesenog u Odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske,

br. Revr-242/03-02 od 10. prosinca 2003. godine i Odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, br. Revr-561/08-2 od 5. studenoga 2008. godine. Kako se vaš poslodavac propustio savjetovati s radničkim vijećem o odluci kojom vam otkazuje ugovor o radu, Odluka o otkazu ugovora o radu je ništetna, a sukladno članku 149., stavak 12. Zakona o radu. Dakle, u roku 15 dana od dana primitka Odluke o otkazu ugovora o radu podnesite poslodavcu zahtjev za zaštitu prava. Ako vam poslodavac u roku 15 dana od dana primitka vašega zahtjeva ne udovolji, u daljnjem roku od 15 dana podnesite tužbu radi zaštite svojih prava nadlež-nom sudu. Tužbom tražite utvrđenje ništetnosti Odluke o otkazu ugovora o radu i vraćanje na rad. PITANJE: Rješenjem Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje utvrđeno mi je postojanje tjelesnog oštećenja od 40 posto. Koja su moja prava? (M. K., Daruvar)

ODGOVOR: Tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposo-bljenost pojedinog organa, ili dijelova tijela, što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono invalidnost. Dakle, tjelesno oštećenje je uži pojam od invalidnosti i ono uvijek ne dovodi do invalidnosti. Ako je tjelesno ošteće-nje od najmanje 30 posto nastalo kao posljedica ozljede na radu ili profesio-nalne bolesti, imate pravo na naknadu sukladno aktima Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje. Međutim, ako je tjelesno oštećenje od najmanje 30 posto nastalo kao posljedica bolesti ili ozljede izvan rada, tada nemate pravo na naknadu, ali imate pravo na pove-ćani porezni odbitak kao olakšicu pri porezu na dohodak, sukladno Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak.

PRAVNI SAVJETI

Odgovara: Božica Jurec, pravna zastupnica u Uredu SSSH Bjelovarsko-bilogorske županije


ZABAVNI KUTAK

Nagradna križaljka

DOBITNICI NAGRADA:

Po 100,00 kuna dobili su:

1. ZDRAVKO KVITO, Obala kneza Branimira 2I, 23000 Zadar

2. IVANA DUVANČIĆ, Trg dr. Franje Tuđmana 2, 22320 Drniš

3. RAHELA VUKUŠIĆ, Pivare 31, 35435 Stara Gradiška

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

KUPON BR. 429

Ime i prezime:

___________________________________ Adresa:

___________________________________

___________________________________

Rješenje nagradne križaljke:

___________________________________

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:

“SINDIKALNA AKCIJA” (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br.2,

najkasnije do 10. svibnja 2014.

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: MJESNI URED


Nastavljajući tradiciju, Sekcija mladih SSSH i ove se godine uključuje u aktivnosti

obilježavanja Međunarodnoga praznika rada, 1. svibnja. Sudjeluje u organizaciji koncerta što ga svojim članovima i svim

građanima Grada Zagreba i okolice poklanjaju Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Nezavisni hrvatski sindikati.

30. 4. 2014. u Tvornici kulture

Koncert će se, pod nazivom „Uštekaj se u sindikat“, održati 30. travnja 2014. godine, u zagrebačkoj Tvornici kulture. Ove će godine nastupiti zadarski POSTOLAR TRIPPER i splitski ST!LLNESS.

Uz dobru glazbu i zabavu, mladi sindikalisti tim koncertom žele skrenuti pozornost na važnost angažmana mladih u borbi za svoja radnička prava, a bendovi su izabrani zbog kvalitetne, ali i društveno-angažirane glazbe.

Ulaz na koncert je besplatan, ali je potrebno imati ulaznicu koja se može podići u Tvornici kulture, Zagreb, Šubićeva 2.

sindikalna akcija - broj 429, 15. travnja 2014.3376 kb

Documents