zagreb, 15. lipnja 2019. broj 491 - sssh · zagreb, trg kralja petra krešimira iv. br. 2 telefon:...

akcijas i n d i k a l n a

G L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

Zagreb, 15. lipnja 2019. • Broj 491

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Cijena 9 kuna

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Inicijativa 67 je previše predala Hrvatskomsaboru 748.624 potpisa



Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Nakladnik:Savez samostalnihsindikata HrvatskeZagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Za nakladnika: Mladen Novosel

Glavna urednica: Ana Milićević Pezelj

Novinarka: Marijana Tomić

Redakcija: Sunčica Brnardić, Nediljka Buklijaš, Gordana Palajsa, Darko Šeperić i Dijana Šobota

Lektorica: Đurđica Pavlović

Tajnica: Branislava Krasić

Godišnja pretplata: 90,00 kn

Uplate na račun SSSH, broj HR 6324840081102644193, model 00,poziv na broj 311100, s naznakom "Pretplata na Sindikalnu akciju"

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn½ str. 1.000,00 kn¼ str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Telefon: (01) 46 55 111/151 (01) 46 55 052

Telefax: (01) 46 55 040

E-mail: [email protected] [email protected]

Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo

Grafička priprema: Urednik d.o.o.

Tisak: Stegatisak, Zagreb

ISSN 1330-1640

Savez samostalnih sindikat Hrvatske posvećuje veliku važnost zaštiti osobnih podataka pretplatnika Sindikalne akcije. Napominjemo da se prikupljeni osobni podaci obrađuju u skladu s aktualnim nacionalnim i europskim zakonodavstvom.

OSVRT

akcijas i n d i k a l n a

Zahvaljujući svojim članovima, sindikalnim povjerenicima i volonterima, tri reprezentativne

sindikalne središnjice - SSSH, NHS i MHS, okupljene u inicijativu 67 je previše, u zakonskih 15 dana prikupile su 748.624 potpisa potpore građana za raspisivanje referenduma o promjenama uvjeta za mirovinu. Ovo je dvostruko više od potrebnih deset posto odno-sno, prema rješenju ministra uprave Kuščevića, najmanje 373.568 potpisa birača. Naime, u registru je na dan početka prikupljanja potpisa, 27. travnja 2019. u 00:00 sati, bilo upisano ukupno 3.735.680 birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj.

Nakon postupka prikupljanja potpi-snih knjižica s područja cijele Hrvatske, te kontrole potpisa i izlučivanja onih s nepotpunim podacima, 65 kutija potpi-snih knjižica predano je Hrvatskome saboru 13. lipnja 2019. na daljnje postu-panje. Predstavnike Organizacijskog odbora i sindikalnih središnjica tom je prilikom primio predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković.

Da su vremenske prilike bile primje-renije dobu godine u kojem su potpisi prikupljani i da samo mogli biti prisutni baš svugdje gdje su nas građani očeki-vali, i ovaj bi broj bio značajno prema-šen! No, cilj nije bio provesti „referen-dum prije referenduma“ već prikupiti dovoljno potpisa kako bi se referendum raspisao.

Prvu smo fazu uspješno završili, sljedeći je na potezu Hrvatski sabor koji će od Vlade RH sigurno zatražiti provjeru potpisa. Hoće li se provjeravati baš svaki potpis ili će provjeru provesti na uzorku, ostavljamo ministru Kušče-viću da odluči, no mi smo se pobrinuli da ni eventualno dodatno brisanje ne ugrozi njihov dovoljan broj.

Nakon potvrde o broju valjanih potpisa, Hrvatski sabor na raspolaga-nju ima dvije opcije: prvo, uvažavajući volju građana raspisati referendum (koji se mora održati najmanje 20, a najviše

40 dana od donošenja Odluke o raspisi-vanju referenduma) ili, drugo, referen-dumsko pitanje prvo uputiti Ustavnom sudu RH na provjeru ustavnosti. Ustavni sud RH se u roku od 30 dana mora izja-sniti je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom RH. Ako je referendumsko pitanje u skladu s Ustavom RH, Hrvatski sabor mora donijeti Odluku o raspisiva-nju referenduma.

I sindikati imaju dvije opcije: prvo, u slučaju raspisivanja referen-duma moraju provesti kampanju kako bi motivirali građane za izlazak na referendum i za zaokruživanje riječi ZA (naime, uspješnim referendumom građani bi neposredno usvojili Zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju) te, drugo, ako Hrvatski sabor ne donese Odluku o raspisivanju referenduma (zbog mišljenja Ustavnog suda RH kako je referendumsko pitanje neustavno), organizirati odgovarajuće akcije sukladno odlukama njihovih tijela odlučivanja.

U svakom slučaju, sada je jasno da su pregovori o mirovinskoj reformi, koje posljednjih dana povremeno nude vlada-jući i njihovi koalicijski sateliti, sindika-tima neprihvatljivi. Naime, to je vrijeme završilo još potkraj prošle godine, u trenutku izglasavanja paketa mirovinskih zakona tijesnom većinom od jednoga glasa. Sada je vrijeme za referendum, jer ga građani svojim potpisima traže. Tu iskazanu volju građana sindikati svakako neće iznevjeriti. A Vlada?

Glavna urednica

Imamo potpise! Imamo li i referendum?

Događaji

Nakon uspješne akcije prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma

o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, ponovno se otvorilo niz pitanja vezanih uz nefunkcioniranje socijalnoga dijaloga odnosno, preciznije, neuključi-vanje sindikalnih središnjica u dijalog, jer Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (MRMS) istodobno djeluje kao „produ-žena ruka“ Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Naime, nakon prvih značajnijih pomaka u funkcioniranju tripartitnoga socijalnoga dijaloga, poput dolaska pred-sjednika Vlade RH Andreja Plenkovića na prvu sjednicu GSV-a, koji je time poslao poruku kako institucionalni tripartitni socijalni dijalog smatra važnim mehaniz-mom socijalnoga partnerstva, te pozivanja članova GSV-a na sastanak s predsjedni-kom Vlade svakih šest mjeseci (dva su takva sastanka održana – u jesen 2017. i u

proljeće 2018.), pokazalo se kako ponovno imamo formu bez sadržaja. Mjesečne sjed-nice GSV-a, bez sudjelovanja ministara kao članova GSV-a, pa čak i bez ministra rada koji je ili dolazio kasnije, ili odlazio ranije, ili uopće nije dolazio, pokazale su kako sastanci bez nazočnosti predsjednika Vlade nemaju sadržaja. Kao da se ministri samo trude zadovoljiti očekivanja pred-sjednika Vlade, a ne održavaju dijalog sa socijalnim partnerima u dobroj vjeri i u korist cijeloga društva.

Zbog rečenoga kao i zbog gubitka povjerenja u ministra rada s kojim nasta-vak bilo kakve suradnje nije moguć, sindi-kalne središnjice su raskinule Sporazum o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća (od 5. srpnja 2013.).

Socijalni dijalog je temeljna sastav-nica europskoga socijalnoga modela koja socijalnim partnerima (organizacijama

poslodavaca i radnika) omogućuje da sudjeluju u oblikovanju europskih i nacio-nalnih javnih politika. Prirodno je da soci-jalni partneri imaju različite interese, ali nema društveno-ekonomskog razvoja bez priznavanja tih različitosti i bez priznava-nja nužnosti zajedničkog rada na izgradnji društva po mjeri svakoga njegovoga člana. Nakon što su SSSH, NHS i MHS početkom svibnja zatražile od resornoga ministra Marka Pavića da podnese ostavku zbog obmanjivanja javnosti o iznosu novca poreznih obveznika potrošenom na kampanju protiv referendumske inicijative 67 je previše što on, naravno, nije učinio, potkraj svibnja od premijera je zatra-ženo ministrovo razrješenje dužnosti zbog toga što je sindikalna strana zaklju-čila kako je njezino povjerenje u ministra izgubljeno, te je suradnja stoga nemoguća. Odgovor se još čeka.

Članovi Organizacijskog odbora inici-jative 67 je previše zajedno sa sindi-

kalnim aktivistima i predsjednicima tri sindikalne središnjice koje čine inicija-tivu – SSSH, NHS i MHS, predali su 13. lipnja 2019. g. predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću Zahtjev za raspisivanje referenduma o usvajanju Zakona o izmjenama Zakona o mirovin-skom osiguranju i simboličnih 65 kutija sa 748.624 prikupljena potpisa potpore građana za referendum.

S članovima Organizacijskog odbora i predsjednicima središnjica predsjed-nik Sabora održao je kratak sastanak na kojem je podsjetio na proceduru nakon predaje Zahtjeva i potpisa. S druge strane, nacionalna koordinatorica inicijative, Mirela Bojić i predsjednici sindikalnih središnjica podsjetili su na kronologiju mirovinske reforme i isključivanje sindi-kata iz cijeloga procesa zbog čega su sindikati bili prisiljeni pristupiti priku-pljanju potpisa građana za raspisivanje

referenduma na kojem bi građani imali prilike izjasniti se o ponuđenom pitanju.

„Rad do 67 godina ni sada ni za 20-tak godina u Hrvatskoj za većinu radnika, s obzirom na uvjete života i rada, nije moguć. Stoga smo bili prisiljeni ovim putem inicirati izmjenu Zakona koji je Sabor krajem prošle godine usvojio. Vrijeme za pregovore o tome je prošlo te očekujemo da Sabor i Vlada uvaže volju ogromnog broja građana i raspišu refe-rendum“, na sastanku je naglasio Mladen Novosel, predsjednik SSSH.

Nakon održanog sastanka, predsjed-nik Sabora je izjavio kako će se Zapisnik o primopredaji potpisa i Zahtjev za raspi-sivanje referenduma uputiti saborskom Odboru za ustav, poslovnik i politički sustav, koji će pripremiti zaključak i poslati ga plenarnoj sjednici nakon čega će se potpisi uputiti Vladi na provjeru. Vlada će izvijestiti Sabor o rezultatima provjere, a Odbor za Ustav će doni-jeti zaključak je li prikupljeno dovoljno potpisa. Vezano uz zahtjev za raspisiva-nje referenduma, Odbor može predlo-žiti Saboru da se Ustavnom sudu uputi pitanje o usklađenosti referendumskog pitanja s Ustavom.

Nakon sastanka izvršena je i službena primopredaja potpisa, uz odgovarajuću provjeru preuzetog. U ime Hrvatskog sabora to je obavilo Povjerenstvo koje je imenovao Sabor. Sve što je inicijativa navela u pratećim dokumentima odgo-varalo je broju i sadržaju kutija, o čemu je obostrano potpisan Zapisnik.

I službeno je: Koliko smo najavili, toliko je i preuzeto

Inicijativa 67 je previše predala Hrvatskom saboru kutije sa 748.624 potpisa

Raskid Sporazuma o osnivanju GSV-a

sindikalna akcija | 3

Događaji

Ovogodišnja Proljetna škola SSSH, održana 4. i 5. lipnja u Stubič-kim Toplicama, bila je posve-

ćena analizi akcije prikupljanja potpisa za pokretanje referenduma o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju. Samoj Proljetnoj školi prethodio je i sastanak glavnih županijskih koordinatora iz redova SSSH, na kojemu su analizirani uspjesi i izazovi u provedbi akcije.

Predsjednik SSSH Mladen Novo-sel otvorio je Proljetnu školu uvodnim izlaganjem o političkom kontekstu u kojemu se akcija odvijala, naglasivši kako je SSSH još jedanput pokazao svoju akcij-sku snagu, koja je značajno utjecala na konačni rezultat - sa više od 700 tisuća prikupljenih potpisa.

Darko Šeperić, jedan od troje pred-stavnika SSSH u Organizacijskom odboru akcije, iznio je detaljnu analizu sudjelo-vanja SSSH u toj akciji. Uz Organizacij-ski odbor koji je činilo devetoro članova (po troje iz svake središnjice), formi-ran je i uži operativni tim koji je služio brzom donošenju tehničkih odluka, s po jednim predstavnikom svake središnjice. Na razini svake županije imenovane su županijske koordinacije, s po pet do deset članova iz sve tri središnjice, koje su bile zadužene organizirati akciju u svojoj županiji.

Od 20 županija, SSSH je imao glavne koordinatore u njih 11, Matica hrvatskih sindikata (MHS) u njih četiri, a Neza-visni hrvatski sindikati (NHS) u tri. U dvije županije nije se uspjelo imenovati glavnog koordinatora, pa su umjesto toga imenovani glavni koordinatori na razini pojedinih gradova. U Gradu Zagrebu organiziranjem akcije izravno su se bavili članovi Organizacijskog odbora, a više od 50 štandova podijeljeno je među središ-njicama.

Prikupljanje potpisa krenulo je prvoga vikenda akcije (27. i 28. travnja) u gotovo svim većim gradovima, dok su tijekom idućih dana otvarana nova potpi-sna mjesta tamo gdje su pripreme kasnile. Posebna akcija organizirana je 1. svibnja,

za Međunarodni praznik rada, kada su privremena potpisna mjesta postavljena na nizu dodatnih lokacija.

Središnji vikend akcije (4. i 5. svib-nja) protekao je u znaku kiše i s poslje-dičnim opadanjem broja prikupljenih potpisa, dok je prijelomni trenutak akcije predstavljao ponedjeljak, 6. svibnja, kada je objavljen podatak o dotad prikuplje-nom broju potpisa.

Sam po sebi, podatak o 247 tisuća potpisa prikupljenih u prvih devet dana akcije zapravo nije bio osobito loš, jer bi nastavak prikupljanja istom dinamikom rezultirao s više od 400 tisuća potpisa. Uz to, treba uzeti u obzir da je objavljeni broj ionako bio nepotpun, jer neke županije i gradovi nisu redovno prijavljivali podatke, što je i istaknuto. Objavljeni podatak ipak je snažno odjeknuo u javnosti, te od idućeg dana raste broj prikupljenih potpisa. Čini se kako su mnogi građani sada ipak požu-rili dati svoj potpis, u strahu da akcija možda neće uspjeti. Posljednjih pet dana akcije broj potpisa rastao je i obarao dnevne rekorde iz dana u dan, što je i omogućilo konačni rezultat.

Na području Zagreba, SSSH je zapo-čeo s 13 štandova, da bi u drugom tjednu akcije bilo otvoreno njih još deset, a kori-šten je i pokretni štand. Štandovi SSSH u Zagrebu ukupno su bili otvoreni više od 1.500 sati, a aktivisti su, radeći najčešće u parovima ukupno na njima odradili više od 2.600 radnih sati. Najviše potpisa prikupljeno je na ulazu u Importanne centar (kod autobusnih stajališta, 8.907), na Jelačićevu trgu (8.423), te ispred ulaza u Kliničku bolnicu Dubrava (6.141, s time da je ovaj štand imao najveći dnevni prosjek jer je radio samo radnim danima). Treba naglasiti kako je SSSH, za razliku od drugih središnjica koje su svoje štandove podijelile među svojim sindi-katima, svoje štandove držao zajednički, pa su često članovi različitih udruženih sindikata radili zajedno u smjenama.

Ukupno je na štandovima koje je u Zagrebu držao SSSH prikupljeno više od 62 tisuće potpisa, što je devet posto birača u Gradu. U 11 županija u kojima su pred-stavnici SSSH bili glavni koordinatori prikupljeno je gotovo 400 tisuća potpisa, odnosno više od 18 posto ukupnoga broja

Proljetna škola SSSH

Analiza akcije 67 je previše

4 | sindikalna akcija

Događaji

birača u tim županijama, što je po prilici jednako ukupnom prosjeku cijele akcije.

U nastavku Proljetne škole, Dijana Šobota, također predstavnica SSSH u Organizacijskom odboru, iznijela je detaljnu analizu komunikacijske kampa-nje koja je pratila prikupljanje potpisa. S obzirom na izazove, koji su uključivali oživljavanje teme u javnosti, medijsku blokadu, nesklonost stručne javnosti i potrebu da se javnost uvjeri u moguć-nost uspjeha, radilo se o vrlo zahtjevnoj operaciji.

Temeljni ciljevi komunikacijske kampanje uključivali su nadilaženje društveno-političkih podjela i dobiva-nje podrške iz različitih dijelova društva i političkoga spektra, informiranje šire javnosti o sadržaju referendumskoga

pitanja, te nametanje teme stručnoj i široj javnosti. Tijekom kampanje formulirane su i komunicirane različite poruke prema različitim ciljanim skupinama, te su korišteni različiti komunikacijski kanali, uključujući skupove, plakate i letke, ali i digitalne kanale, poput internetskih stra-nica, Facebooka i Instagrama.

Sveukupno je tijekom kampanje poslano 19 priopćenja za medije, te je dano više od sto medijskih izjava. Orga-nizacijski odbor održao je šest konfe-rencija za medije u Zagrebu. Tiskano je gotovo 30 tisuća plakata, te više od 210 tisuća primjeraka četiri različita letka (za sindikalne povjerenike, aktiviste, volon-tere i građane).

U pripremnoj fazi akcije, održano je 11 skupova diljem cijele zemlje, na

kojima je sudjelovalo 1.500 sindikalnih povjerenika i aktivista. Uoči svakoga skupa održana je i lokalna konferencija za medije, dok su županijski koordina-tori imali više od 60 dodatnih medijskih konferencija ili nastupa.

Internetsku stranicu kampanje (67jeprevise.hr), na kojoj je ukupno objavljeno 55 članaka, posjetilo je više od 60 tisuća posjetitelja, koji su stranicu otvorili gotovo 380 tisuća puta. Facebook stranica kampanje prikupila je više od 12 tisuća pratitelja, a njezinih 380 objava doseglo je više od 600 tisuća ljudi. Admi-nistratori stranice ukupno su odgovorili na 600 poruka, te više puta toliko komen-tara na različitim objavama.

Tijekom akcije zaprimljeno je više stotina poziva na besplatan telefonski broj, bilo da se radilo o ljudima koji su tražili informacije o lokacijama i radnom vremenu štandova, ili o prijavama za volontiranje.

Sveukupno, unatoč blokadi većega broja medija, kampanja je postigla snažnu vidljivost i prepoznatljivost, te je kombinacijom različitih komunikacijskih kanala dosegla više od milijun ljudi. Sve to rezultiralo je dobrom informiranošću i širokom podrškom građana akciji, pri čemu posebno treba izdvojiti pozitivan imidž kampanje, visoku razinu interakcije s građanima, kao i dosljednost i vjerodo-stojnost koji su obilježili sve komunika-cijske aktivnosti ove akcije.

Drugoga dana Proljetne škole raspravljalo se o naučenim lekcijama, te mogućim posljedicama uspješno prove-dene akcije na daljnje djelovanje SSSH na području utjecaja na javne politike.

Darko Šeperić

Sudionici Proljetne škole jednoglasno su zaključili kako prostora za bilo kakve pregovore s Vladom o sadržaju referendumskoga pitanja više nema, jer nas prikupljeni potpisi obvezuju da, u ime građana koji su podržali akciju, inzistiramo jedino na raspisivanju referenduma i prepuštanju konačne odluke u ruke samih građana. Također je zaključeno da je dragocjena iskustva stečena u ovoj akciji potrebno iskoristiti kako bi se nastavila izgrađivati i jačati sposobnost SSSH za provođenje industrijskih akcija i drugih oblika priti-ska radi jačanja pregovaračke pozicije na području javnih politika.


Događaji

Inicijativa za zapošljavanje mladih financijski je instrument Europske unije pokrenut 2013. godine nami-

jenjen direktnim potporama nezapo-slenim i neaktivnim mladim osobama. U Hrvatskoj se provodio i još uvijek se provodi kroz pet mjera aktivne politike zapošljavanja: (1.) stručno osposobljavanje za rad bez

zasnivanja radnog odnosa (SOR)(2.) potpore za mlade (sufinanciranje

bruto plaće)(3.) potpore za samozapošljavanje(4.) obrazovanje za mlade i (5.) javni radovi.

Godine 2018. uvjeti i načini kori-štenja sredstava za provođenje mjera su se promijenili tako što je uvedena i nova mjera, tzv. mjera pripravništva. O uvođenju mjere pripravništva već smo pisali u Sindikalnoj akciji, budući da je ona rezultat pritiska inicijative Vrijedim više koju su pokrenuli Savez samostal-nih sindikata Hrvatske, Matica hrvat-skih sindikata i Mreža mladih Hrvat-ske. Naime, inicijativa Vrijedim više od 2017. godine aktivno se zalaže za ukida-nje stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa i zamjenu te mjere mjerom pripravništva – što bi za osobu koja sudjeluje u mjeri značilo rad po ugovoru o radu, radnička prava, pripravničku plaću (koju s 50 posto sufi-nancira HZZ), te vjerojatno ono najvaž-nije, određenu sigurnost da poslodavac mladog radnika ili radnicu nakon isteka mjera neće zamijeniti nekim drugim kao što je to nerijetko bio slučaj sa SOR-om, mjerom koja je za poslodavca potpuno besplatna.

Smjernicama za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja za razdo-blje od 2018. do 2020. godine najavljeno je postupno ukidanje SOR-a do 2020. i uvođenje mjere pripravništva. Među-tim, dogodilo se upravo ono što smo i upozoravali – korištenje SOR-a nije palo (naprotiv, brojke su znatno prema-šile planirane vrijednosti), a korištenje pripravništva nije zaživjelo u onoj mjeri

u kojoj je to bilo i potrebno, kao uosta-lom i planirano. Iako je u razdoblju od 2018. do 2020. planirano 6.850 sudio-nika u mjeri SOR-a, projekcije pokazuju da se planira uključivanje čak 16.327 sudionika, što, među ostalim, SOR čini i najzastupljenijom mjerom za zapošlja-vanje uopće. Ovdje se radi o ignorira-nju elementarne logike (kako će zaživjeti plaćeno pripravništvo, ako je ista osoba preko SOR-a besplatna), no riječ je očito o sistemskom problemu u konceptuali-zaciji mjera od strane HZZ-a. Kako se navodi u Evaluaciji, ‘činjenica da su se željeni udjeli pojedinih mjera mijenjali prema realnoj potražnji mjera, lišila je proces provedbe usmjeravanja i potica-nje provedbe određenih, strateški defi-niranih mjera, što je rezultiralo time da se intervencija velikim dijelom i dalje usmjerila na provedbu mjere SOR-a.’

Iako je postotak sudionika koji se šest mjeseci nakon izlaska iz mjere zapo-sli više od 50 posto, to nam ne govori mnogo o tome koji je efekt mjere (odno-sno koliko je mjera doista doprinijela tome da se sudionike izvuče iz nezaposle-nosti, a koliko se radilo o osobama koje bi se zaposlile i bez intervencije). Naime, prema anketi iz evaluacije, trećina poslo-davaca navodi da su te osobe već imali namjeru zaposliti i da su ih na HZZ uputili kako bi ostvarili potporu (a na taj način za sebe i olakšicu). Jedina mjera koja je pokazala povoljni neto efekt na zapošljavanje jesu potpore za zapošljava-nje, pri čemu je efekt na nezaposlenost bio neutralan. Učinak SOR-a, kao najza-stupljenije mjere, neutralan je na zapo-slenost i negativan na nezaposlenost, dok je kod javnih radova, primjerice, utvrđen negativni efekt na oboje.

No, kako su mladi radnici zadovoljni poslovima koje dobivaju nakon izlaska iz mjere? Umjereno, ocijenili su u anketi. Od tri četvrtine onih koji su po izlasku iz intervencije dobili ponudu za posao, 62 posto ih još radi na istom poslu, a 14 posto se zadržalo godinu dana. Čak 80 posto kaže da većinu vremena obavljaju radne zadatke koje obavljaju osobe na

radnome mjestu njihove kvalifikacije i područja djelatnosti, a 70 posto ih je uglavnom ili u potpunosti zadovoljno na poslu. Upitani, međutim, za plaću, tek polovica navodi kako je plaća bila u skladu s njihovim očekivanjima za plaću na takvome radnome mjestu, a zabrinja-vajuće je kako je ugovor na neodređeno dobilo tek 42 posto mladih radnika i radnica.

U zaključku Evaluacije navodi se kako nije moguće donijeti zaključak o utjecaju provođenja mjera na smanjiva-nje nezaposlenosti mladih, budući da on, iako značajan, prati pad nezaposleno-sti u općoj populaciji, pa uzroci tome mogu biti i gospodarski rast, emigra-cija, te administrativne izmjene u vođe-nju evidencija nezaposlenosti. Navodi se također, kako do kraja godine treba započeti provedba druge grupe mjera usmjerenih na povratak mladih u obra-zovanje, ali su potrebni i daljnji koraci kako bi se utjecalo i na te mlade koji nisu nužno registrirani kao nezaposleni u evidenciji HZZ-a (tzv. neaktivni). I sama nezavisna evaluacija izričito navodi kako je potrebno značajno smanjiti mjeru SOR-a i povećati mjeru pripravništva, ‘s ciljem da usmjerenje bude na mjere koje pokazuju bolje rezultate u kontek-stu održivog zapošljavanja.’ Slažemo se i nastavit ćemo i dalje raditi na tome i kao SSSH i u sklopu inicijative Vrijedim više.

Sunčica Brnardić

Evaluacija Inicijative za zapošljavanje mladih 2014.-2020.

Koliko inicijative, a koliko zapošljavanja?


raZgovor s PovoDom

Brodogradnja je, kao industrijska djelatnost, važna za sveukupno gospodarstvo države, bez obzira na

gledanja mnogih na brodogradnju samo kroz iznose koliko je sredstava iz držav-noga proračuna izdvojeno za restruktu-riranje i jamstva. Procjenjuje se da jedno radno mjesto u brodogradilištu stvara tri do pet radnih mjesta u pratećoj industriji. Stoga smo o značenju propasti društava unutar Uljanik Grupe, ali i o sudbini hrvatske metalske industrije općenito, razgovarali s predsjednikom Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskim sindi-katom (SMH-IS) Sinišom Kosićem.�� Kako će propast brodogradilišta

utjecati na industrijsku proizvodnju i gospodarstvo Hrvatske općenito?

Brod je jedan od najkompleksnijih proizvoda. Zbog svoje složenosti, izgradnja broda „povlači“ za sobom strojogradnju, industriju boja i lakova, crnu metalurgiju (željezare, čeličane), industriju električnih strojeva i kablova, elektroničku industriju, drvnu i tekstilnu industriju, proizvodnju potrepština za ugostiteljstvo… Propast Uljanika je veliki gubitak koji izravno utječe na razvoj tih industrija. Utječe i na radnike raznih struka koji su vezani uz izgradnju broda u različitim fazama njegova stvaranja. Za ukupan rast gospo-darstva iznimno je važan rast industrij-ske proizvodnje i izvoza. Za dio rasta izvoza i industrijske proizvodnje svakako je zaslužna i brodogradnja. Iako službeni pokazatelji govore o povećanju industrijske proizvodnje, da se na vrijeme reagiralo i brodogradnja ostala u funkciji, ti bi podaci bili znatno bolji. �� Nestaje li brodogradnja u Hrvat-

skoj? Kada bismo pratili trend, rekli bismo

da nestaje. Ipak, mislim da će se dio brodogradnje obnoviti. Na žalost, mnogo je „znanja“ otišlo. Odlazak kvalitetnih i stručnih ljudi iz brodogradilišta bit će problem. Vlada je odgađala donošenje odluke o sudbini Uljanika, čime je prido-nijela produžetku te agonije, ali i daljnjem iseljavanju iz Hrvatske. Mnogi su i prije otvaranja stečajeva otišli raditi u inozem-

stvo. Ročište zbog rasprave o pretpostav-kama za otvaranje stečaja u Brodogradi-lištu 3. maju početkom lipnja ponovno je odgođeno, za 4. srpnja, jer se, kako je rečeno, ozbiljno razmatraju mogućnosti pozitivnog rješenja u 3. maju. Vidjet ćemo. �� Govori se kako su Varaždinska,

Krapinsko-zagorska i Međimurska župa-nija postale novo, vrlo poticajno, središte metalske industrije u Hrvatskoj. Što to imaju te tri županije, a ostale nemaju? Kakva je situacija u drugim dijelovima Hrvatske?

Spomenute županije dobro su iskori-stile ulazak Hrvatske u članstvo Europske unije u svim segmentima, te su izvozno orijentirane. Koliko mi je poznato, domi-niraju mala i srednja metalska poduzeća. Dalmacija se, pak, orijentirala na turi-zam i nema puno poduzeća koja dobro posluju. U Istri, nakon propasti Uljanika, vrlo je malo ostalo metalskih tvrtki, dok ih u Slavoniji ima i ako se izuzme Đuro Đaković, uglavnom se radi o privatnim, stabilnim tvrtkama. I u središnjoj Hrvat-skoj, izuzev Koncerna Končar, riječ je o manjim privatnim tvrtkama, koje su tako-đer stabilne.�� Jedna od izvozno orijentiranih

tvrtki je i zagrebačka tvrtka RIZ-Odaši-ljači. Jedini je to u ovome dijelu Europe proizvođač radioodašiljačke opreme i jedan od malobrojnih u svijetu s tim proizvodnim programom. No, i ta je tvrtka imala problema s isplatom plaća. Kakva je sada situacija u RIZ-u?

RIZ je veliki problem. Zapravo, rekao bih kako tu postoji više problema. Jedan od

problema je višegodišnji pritisak na loka-ciju na kojoj se nalazi, pritisak da se RIZ makne s te lokacije, dok je drugi, usudio bih se reći, nesnalaženje same Uprave RIZ-a u osiguravanju likvidnih sredstava, što je dovelo do toga da su u blokadi. Prak-tično, poslove koje bi mogli ugovoriti, ne mogu ugovoriti, jer nemaju banku koja bi ih podržavala i pratila, a država, kao poje-dinačno najveći dioničar, svojim je neod-govornim ponašanjem dopustila da se situ-acija razvija u smjeru u kakvom se razvila. Nepotpuni Nadzorni odbor nije donosio odluke u smjeru rješavanja problema. U konačnici, Fina je po dužnosti pokrenula prijedlog za pokretanje stečaja. �� Kako to da SMH-IS nije reagirao

nakon prve neisplaćene plaće? Postoji li rješenje?

To je bila interna stvar i dogovor. Razmišljalo se na način da će se nekako ugovoriti posao i riješiti problem neli-kvidnosti. Na žalost, problem nelikvidno-sti nije se uspio riješiti. Treba napomenuti kako je SMH-IS, po saznanju, pomogao u proceduri prisilne naplate plaće radni-cima preko Fine, a temeljem valjanog obračuna dugovane, a neisplaćene plaće. Sada je potrebna hitna deblokada računa kako bi RIZ ugovorio posao. Bez poslova nema dalje. Potencijalni posao koji mogu, realno, dobiti, zapravo ne mogu, jer nemaju sredstava. Najlakše rješenje bi se moglo postići prodajom lokacije i izgrad-njom druge tvornice optimalne veličine u nekoj poslovnoj zoni. Ostatkom bi se namirila dugovanja radnicima, dobavlja-čima i bankama, te osigurao obrtni kapital za daljnju proizvodnju.�� Kakva je, prema Vašemu mišljenju,

budućnost hrvatske metalske industrije?Metalska industrija će se razvijati

kroz male sustave. Samo tu postoji jedan problem. Ako ne budemo imali velike sustave, kao što su to, primjerice brodogra-dilišta, tada će to biti znatno teže, jer veliki sustav je taj koji podržava puno malih sustava. To je, prema mojemu mišljenju, pravi razvoj. Više velikih sustava znači jaču industriju.

Razgovarala: Marijana Tomić

Siniša Kosić, predsjednik SMH-IS-a

Više velikih sustava znači jaču industriju


Nove sindikalne podružniceU Uredu Predsjedništva Sindi-

kata turizma i usluga Hrvat-ske 10. svibnja održana je osnivačka Skupština sindikalne podružnice HUP-Zagreb d.d. Za sindikalnoga povjerenika izabran je Stjepan Đamić iz hotela Westin. HUP-Zagreb d.d., za hotelijerstvo, ugosti-teljstvo i turizam, tvrtka je osnovana 1948. godine kada je fokus kompanije bilo ugostiteljstvo. Osnova poslovanja poduzeća danas su hoteli u dva hrvatska grada, Zagrebu i Dubrovniku.

Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske (SOMK) na svojoj je posljednjoj sjednici Glavnog odbora potvrdio odluke o osnivaju nekoliko sindikalnih podružnica. U evidenciju SOMK-a upisana je sindikalna podružnica Dječji vrtić Pahu-ljica, Rab (za sindikalnu povjerenicu izabrana je Barbara Mata-hlija), sindikalna podružnica Dječji vrtić Maslačak, Đurđevac (za sindikalnu povjerenicu izabrana je Ivana Fucak), sindikalna podružnica Dječji vrtić Zvončić, Našice (za sindikalnu povjere-nicu izabrana je Ljiljana Fehir) i sindikalna podružnica Dječji vrtić Sisak Stari (za sindikalnu povjerenicu na izvanrednoj izbor-noj skupštini izabrana je Ivana Čubrilo Franjić).

uDruženi sinDikatiSP Liburnija Zadar

Nastavak sindikalnih aktivnosti ili kolektivnog pregovaranjaSindikat prometa i veza Hrvatske zatra-

žio je u ime svojih članova u Liburniji d.o.o. Zadar od Grada Zadra, kao većin-skoga vlasnika, povećanje osnovice plaće minimalno deset posto, izmjene i dopune Kolektivnog ugovora u svezi reguliranja noćnog rada, povećanje stalnog dodatka osoblju koje radi smjenski rad, definiranje posebnih (otežanih) uvjeta rada, tjednog odmora i dr., te izradu nove Sistemati-zacije radnih mjesta, odnosno Tarifnoga dijela Kolektivnog ugovora.

Čelništvo Grada Zadra je, načelno, podržalo sindikalne zahtjeve, ali priop-ćilo kako trenutno u proračunu Grada nema sredstava za povećanje plaća. To je moguće učiniti tek na jesen kada se bude radio prijedlog novoga proračuna. Uputili su ih na Upravu tvrtke radi razmatra-nja rješavanja radničkih i sindikalnih zahtjeva. Nakon niza snažnih sindikalnih aktivnosti, obustave prometa na gradskim i prigradskim linijama na jedan sat, te

sindikalnih prosvjeda, a posebice nakon najave štrajka, Uprava Liburnije d.o.o. Zadar, odnosno direktor Edvin Šimunov priopćio je predstavnicima Sindikata kako je spreman prihvatiti sindikalne zahtjeve, korigirati, odnosno povećati plaću radni-cima kako je zatraženo, te postupno,

kroz socijalni dijalog, rješavati i ostala otvorena pitanja kroz izmjene i dopune Kolektivnog ugovora. Zatražio je da se ne aktivira postupak štrajka, odnosno prethodno „mirenje“, dok on ne razmo-tri mogućnosti i modalitete udovoljavanja sindikalnim zahtjevima.

Sindikalni predstavnici na čelu s predsjednikom SPIVH-a Stjepanom Lisičakom, pravnim povjerenikom u Teritorijalnom uredu SSSH Zadar Vedra-nom Uranijom i sindikalnim povjere-nikom SPIVH-a u podružnici Liburnija d.o.o. Zadar Marinom Sikirićem, nakon niza provedenih sindikalnih aktivnosti, očekuju skoru odluku Uprave Liburnije d.o.o. Zadar. Nakon toga će se odlučiti ili o nastavku sindikalnih aktivnosti, odnosno aktiviranju štrajka i prethodnog postupka „mirenja“, ili o nastavku kolektivnog pregovaranja u svezi izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora.

Vedran Uranija

Treći kongres SOMK-aGlavni odbor Sindikata obrazovanja, medija i kulture Hrvat-

ske (SOMK), na sjednici održanoj 30. svibnja u Radnič-kome domu, donio je izmjenu Odluke o vremenu i mjestu održa-vanja 3. kongresa SOMK-a.

Kongres, kao najviše tijelo SOMK-a, održat će se u Hotelu Kolovare u Zadru, 28. i 29. studenoga 2019. godine.

Među ostalim, donesena je i odluka vezana uz održavanje skup-ština sindikalnih podružnica koje, u pravilu, prethode Kongresu Sindikata, te odluka o kriterijima za izbor zastupnika Kongresa.

Zastupnici će na Kongresu birati predsjednika/su SOMK-a, članove Glavnoga i Nadzornog odbora, te članove Statutarne komisije.

Foto

: Fac

eboo

k

Foto

: stu

h.hr

stjepan đamić

Najava


Regionalni sportski susreti SMH-IS-a

Tjedan dana nakon graditelja, 8. lipnja, više od 140 metalaca regije Sjeverozapadna Hrvatska odmjerilo je na istome mjestu snage u pikadu, malome nogometu, beli

i potezanju užeta. Ukupni pobjednik je ekipa OMCO Croatia, Hum na Sutli. Pehar za fair play dodijeljen je ekipi INTRA LIGHTING – Čazma.

Regionalne sportske igre SGH

Više od 200 sudionika odmjerilo je 1. lipnja

u Štefancu snage u pikadu, belotu, nogometu, poteza-nju užeta, šahu, stolnome tenisu i odbojci na 15. sportskim igrama Sindi-kata graditeljstva Hrvatske regije Sjeverozapadna Hrvatska. Ukupni pobjednik je ekipa EKO-MEĐIMURJE, Čakovec. A 11. sportske igre SGH održat će se od 18. do 20. listopada u Malom Lošinju.

uDruženi sinDikati

Najava

SGH potpisao Kolektivni ugovor s glavnim izvođačem radova na Pelješkome mostu, kineskom tvrtkom CRBC

Nakon višemjesečne suradnje i dijaloga, Sindikat graditeljstva

Hrvatske (SGH) sklopio je Kolektivni ugovor s kineskom tvrtkom China Road and Bridge Corporation (CRBC), podružnica Zagreb, glavnim izvođačem projekta Pelješki most. Kako ističu u SGH, to je početak suradnje kroz iduće dvije i pol godine.

Detaljnije o sklopljenom Kolektiv-nom ugovoru moći ćete čitati u ljetnom dvobroju Sindikalne akcije gdje ćemo prezentirati sklopljene kolektivne ugovore sindikata udruženih u SSSH od ožujka do lipnja 2019. godine.

Sindikalno-sportski susreti SSZSSHPod pokroviteljstvom Ministarstva

zdravstva, u turističkome naselju Katoro kraj Umaga, od 22. do 26. svibnja održani su Sindikalno-sportski susreti Samostalnog sindikata zdravstva i soci-jalne skrbi Hrvatske (SSZSSH). Ukupni pobjednik je Županijska bolnica Čako-vec, drugo je mjesto osvojio KBC Osijek, a treće HZZO Zagreb.

Na svečanosti otvorenja Susreta svim sudionicima, a bilo ih je gotovo 700, sportsku sreću poželio je predsjed-nik SSSH Mladen Novosel, zahvalivši im pritom na sudjelovanju u akciji priku-pljanja potpisa za raspisivanje referen-duma o izmjenama Zakona o mirovin-skom osiguranju.

Foto

: ssz

ssh.

hr


Događaji

Europska konfederacija sindikata (ETUC) održala je 14. kongres, u Beču, od 21. do 24. svibnja

2019. godine, pod motom „Pravednija Europa za radnike“. U radu Kongresa sudjelovalo je više od 600 zastupnika, uz rekordnu stopu sudjelovanja žena – 48,2 posto – također uslijed novim odred-bama Statuta koje zahtijevaju rodni balans delegacija.

Novo vodstvo

Zastupnici na Kongresu izabrali su novo vodstvo ETUC-a: Luca Visen-tini ponovno je izabran za glavnoga tajnika, a predsjedničku ulogu preuzima Laurent Berger, glavni tajnik francu-skoga CFDT-a. Za zamjenike glavnoga tajnika izabrani su Esther Lynch i Per Hilmersson; troje konfederalnih tajnika su Liina Carr, Isabelle Schömann i Ludovic Voet, dok su novi potpredsjed-nici ETUC-a José María (Pepe) Álva-rez, Miranda Ulens, Bente Sorgenfrey i Josef Středula.

- Četiri godine napornog rada su iza nas, i četiri ključne i uzbudljive godine ispred nas. Zajedno ćemo pobijediti, zajedno možemo izboriti pravedniju Europu za radnike! U sljedećem mandatu naša će misija biti boriti se protiv napada na demokraciju i toleranciju, te otići korak dalje od onoga što je napravila Junckerova Komisija u promicanju soci-jalne pravde, kvalitetnih radnih mjesta i viših plaća u čitavoj EU. Vršit ćemo pritisak na EU kako bi se odgovorilo na klimatske promjene, te kako bi se učinilo više u proaktivnom upravljanju klimat-skim promjenama, digitalizacijom i auto-matizacijom, kako nitko ne bi bio ostav-ljen po strani, naglasio je Luca Visentini.

Osim izbora novog vodstva, zastu-pnici na Kongresu usvojili su Manifest iz Beča 2019.-2023., Program rada za slje-deće četverogodišnje razdoblje „Praved-nija Europa za radnike“, kao i izmjene Statuta ETUC-a. Usvojen je i doku-ment o budućnosti ETUC-a, te izvan-

redne rezolucije o situaciji u Austriji, o podršci sporazumu socijalnih partnera o pravima radnika u državnim i javnim službama na obavješćivanje i savjetova-nje, o slobodi i zaštiti iranskih sindikali-sta, te o Brexitu. Kongres je pozvao i sve građane da glasuju na europskim izbo-rima, te da glasuju za stranke i kandidate koji podržavaju sindikalne zahtjeve za pravedniju Europu za radnike – koji se zalažu za demokraciju i socijalnu pravdu, kvalitetna radna mjesta i više plaće.

Politike ETUC-a

Politike na kojima će ETUC temeljiti svoj rad u odnosu na Europski parla-ment i Komisiju uključuju akcijski plan i ključne inicijative kao što su: uključi-vanje Protokola o socijalnom napretku, koji radničkim, sindikalnim i socijal-nim pravima daje primat, u osnivačke ugovore EU-a i njegova provedba kroz europsko zakonodavstvo i politike; reforma ekonomskog odlučivanja EU-a,

ETUC-ov 14. kongres:

Pravednija Europa za radnike

novo vodstvo etuC-a

Posebna pozornost bit će posvećena jačanju kolektivnoga

pregovaranja u svim članicama EU-a, uključujući i

Partnerstvo za kolektivno pregovaranje, radi postizanja

općeg povećanja plaća i uzlazne konvergencije plaća i uvjeta

rada za sve, a među prioritetima je i reforma europskoga

zakonodavstva kako bi se osnažila prava radnika na

obavješćivanje i savjetovanje.


Događaji

proračunske i monetarne unije radi promicanja socijalne pravde, investicija usmjerenih na otvaranje radnih mjesta, održivi rast, progresivno oporezivanje kao ciljevi europske ekonomske poli-tike. ETUC će zahtijevati i pokretanje izvanrednog plana za povećane javne i privatne investicije u otvaranje kvali-tetnih radnih mjesta u svim sektorima gospodarstva, te javne investicije u javne usluge, javna dobra i socijalnu zaštitu. ETUC će se u svome radu usredotočiti i na ponovnu izgradnju europskoga socijalnoga modela, osnaživanjem i punom provedbom 20 načela iz Europ-skoga stupa socijalnih prava, usvoje-noga potkraj 2017., uključujući rodnu jednakost, jednake mogućnosti, pravo na pravedne plaće i pravo na obrazo-vanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje. Posebna pozornost bit će posve-ćena jačanju kolektivnoga pregovaranja u svim članicama EU-a, uključujući i Partnerstvo za kolektivno pregovaranje, radi postizanja općeg povećanja plaća i uzlazne konvergencije plaća i uvjeta rada za sve. Akcijski program predviđa i jače napore na području osnaživanja bipartit-nog i tripartitnog socijalnog dijaloga na svim razinama, kroz jače zakonodavstvo, politike, sporazume i jačanje kapaciteta. Među prioritetima je i pitanje pravedne tranzicije ka nisko-ugljičnoj, digitalnoj ekonomiji, uz inzistiranje na osigura-vanju zakonodavstva, politika i sred-

stava koji će osigurati da nitko ne bude ostavljen po strani. U središtu djelovanja ETUC-a bit će i oblikovanje budućnosti rada i utjecaj na zakonodavstvo EU-a radi smanjenja prekarnoga i nesigur-noga zapošljavanja, jačanja i proširenja prava radnika kod novih oblika rada, borba protiv dampinga plaća i socijal-noga dampinga, te borba za pravednu mobilnost rada i jednaki tretman. ETUC će nastaviti ulagati napore u rodnu jednakost na radu i u društvu, uz zako-nodavstvo i politike za rješavanje svih oblika diskriminacije, posebno u odnosu na razlike u plaćama među spolovima. Među prioritetima je i reforma europ-skoga zakonodavstva kako bi se osna-žila prava radnika na obavješćivanje i savjetovanje kao i zastupljenost radnika u organima poslodavca, te u europskim radničkim vijećima.

Tijekom Kongresa vodile su se plenarne rasprave strukturirane oko šest ključnih poglavlja Programa rada „Praved-nija Europa za radnike“: alternativna vizija za globalne i europske ekonomije, obli-kovanje novoga i naprednog ekonom-skog modela zasnovanog na pravednijem ekonomskom i socijalnom upravljanju, izgradnja sindikata za bolje poslove i plaće, borbi za veće plaće, snažnije kolektivno pregovaranje i primjena prava na sve, Europski stup socijalnih prava i društveni ugovor za Europu, europske vrijednosti - ljudsko dostojanstvo i demokracija i dr.

Sudionicima Kongresa obratili su se i posebni gosti iz Europe i drugih dije-lova svijeta uključujući Antonia Costu, premijera Portugala, Alexandra Van der Bellena, predsjednika Austrije, Jean Claude Junckera, predsjednika Europske komisije, Guya Rydera, glavnoga direk-tora Međunarodne organizacije rada, Sharan Burrow, glavne tajnice Međuna-rodne konfederacije sindikata, Josepha Stiglitza, dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju i dr.

Savez samostalnih sindikata Hrvatske predstavljali su Mladen Novosel, pred-sjednik, Dijana Šobota, izvršna tajnica za međunarodne odnose i organizacijski razvoj, te Sunčica Brnardić, savjetnica za radno i socijalno pravo.

Dijana Šobota

Europska konfederacija sindikata Europska konfederacija sindikata (ETUC) je krovna organizacija sindikata na europskoj razini, osnovana 1973. godine radi promicanja interesa radnika na europskoj razini i zastupanja njihovih interesa u institucijama Europske unije. ETUC okuplja 90 nacionalnih sindikalnih središnjica iz 38 europskih zemalja, te deset europskih sektorskih sindikalnih federacija. U sastavu ETUC-a djeluje i niz posebnih struktura s ciljem zastupanja interesa posebnih kategorija radnika, uključujući Ženski odbor, Odbor mladih, Koordinacijski odbor međuregionalnih sindikalnih vijeća, Vijeće menadžerskog i profesionalnog osoblja, koordinaciju europskih radničkih vijeća, te Europsku federaciju umirovljenih i starijih osoba. ETUC ima i nezavisni institut za istraživanja i edukaciju – Europski sindikalni institut (ETUI). ETUC predstavlja radnike na europskoj razini, te djeluje na niz načina: od političkih pritisaka i prego-vora s institucijama EU-a, koordiniranja sudjelovanja sindikata u nizu savjetodavnih tijela, preko socijalnoga dijaloga na europskoj razini do europskih demonstracija. Cilj Europske konfederacije sindikata je Europska unija sa snažnom socijalnom dimenzijom koja štiti blagostanje svih svojih građana. SSSH je prva hrvatska sindikalna središnjica u članstvu ETUC-a, kao promatrač od 1998., a onda kao punopravna članica od 2004. godine. Brojni sindikati udruženi u SSSH članovi su europskih granskih federacija – članica ETUC-a.


Događaji

Vodič kroz Europsku Uniju

Institucije Europske UnijeEuropska unija ima institucijski okvir čiji je cilj promicati njezine vrijed-nosti, zalagati se za njezine ciljeve, služiti njezinim interesima, interesima njezinih građana i interesima država članica te osigurati koherentnost, učinkovitost i kontinuitet njezinih politika i djelovanja. Svaka institucija Europske unije djeluje u granicama ovlasti koje su joj dodijeljene Ugovo-rima i u skladu s njima određenim postupcima, uvjetima i ciljevima te institucije međusobno održavaju lojalnu suradnju. U skladu s Ugovo-rom o Europskoj uniji institucije Europske unije su: I.) Europski parla-ment; II.) Europsko vijeće; III.) Vijeće (Vijeće Europske unije); IV.) Europska komisija (Komisija); V.) Sud Europske unije; VI.) Europska središnja banka i VII.) Revizorski sud.

Europski parlamentEuropski parlament zakonodavno je tijelo EU-a. Izravno ga biraju glasači u državama članicama EU-a svakih pet godina. Broj zastupnika iz svake države članice EU-a približno je razmjeran njezinu broju stanovnika, pri čemu slijedi načelo opadajuće proporcional-nosti: ni jedna država članica ne može imati manje od šest ni više od 96 zastu-pnika u Europskom parlamentu, a njihov ukupan broj ne može biti veći od 751 (750 i predsjednik). Zastupnici u Europskom parlamentu svrstani su prema političkom opredjeljenju, a ne nacionalnosti. Članovi Europskog parlamenta imaju neobvezu-jući mandat i političke ih skupine ne mogu obvezati na glasovanje u skladu s njihovim preporukama.

Parlament ima tri glavna područja rada:

I.) Zakonodavno - zajedno s Vije-ćem EU-a donosi propise EU-a na teme-lju prijedloga Europske komisije; donosi odluke o međunarodnim sporazumima; donosi odluke o proširenjima; preis-pituje program rada Komisije i poziva

Komisiju da predloži zakonodavne akte. II.) Nadzorno - provodi demokratski nadzor svih institucija EU-a; izabire predsjednika Komisije i odobrava Komi-siju kao tijelo. Može podnijeti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja, kojim se Komisiju obvezuje da podnese ostavku daje razrješnicu, odnosno odobrava izvršenje proračuna EU-a; razmatra predstavke građana i pokreće istrage; raspravlja o monetarnoj politici s Europ-skom središnjom bankom; postavlja pita-nja Komisiji i Vijeću; promatra izbore. III.) Proračunsko - zajedno s Vijećem odlučuje o proračunu EU-a; odobrava dugoročni proračun EU-a (višegodišnji financijski okvir).

Kako funkcionira parlament?Rad Parlamenta odvija se na dvije glavne razine:

I.) Odbori – priprema zakono-davstva

U Parlamentu djeluje 20 odbora i dva pododbora, a svaki se od njih bavi određenim područjem politike. Odbori razmatraju zakonodavne prijedloge, a zastupnici u Europskom parlamentu i klubovi zastupnika mogu predložiti izmjene ili odba-civanje prijedloga zakona. O tim se pitanjima raspravlja i unutar klubova zastupnika.

II.) Plenarne sjednice – donoše-nje zakonodavstva

Na plenarnim sjednicama svi se zastupnici u Europskom parlamentu okupljaju radi konačnog glasovanja o zakonodavnom prijedlogu i pred-loženim izmjenama. Plenarne sjed-nice uglavnom se održavaju jednom mjesečno u Strasbourgu i traju četiri dana, no ponekad se sazivaju i dodatne sjednice u Bruxellesu.

Parlament i viAko želite da Parlament poduzme mjere u vezi s određenim pitanjem, možete mu podnijeti predstavku (poštom ili na internetu). Predstavke

se mogu odnositi bilo koje pitanje unutar područja djelovanja EU-a. Za podnošenje predstavke morate biti građanin države članice EU-a ili osoba s boravištem u EU-u. Trgovačka društva ili druge orga-nizacije moraju imati sjedište u EU-u. S Parlamentom možete stupiti u kontakt i tako da se obratite svojem lokalnom zastupniku u Europskom parlamentu ili informacijskom uredu Europskog parla-menta u svojoj državi.

Izvori:www.europarl.europa.eu www.europa.eu Pojmovni vodič kroz Europsku uniju za zastupnike Hrvatskoga sabora, Zagreb, 2016.


Događaji

Sud Europske unije u Luxembourgu je 14. svibnja 2019. godine donio Presudu u predmetu C-55/18

koja obvezuje države članice Europske unije da poslodavcima nametnu obvezu uspostave sustava mjerenja dnevnoga radnoga vremena. Takav sustav mora biti objektivan, pouzdan i pristupačan.

Španjolski je sindikat pokrenuo postupak pred Visokim nacionalnim sudom Španjolske tražeći da Sud donese presudu kojom se Deutsche Bank SAE utvrđuje obveza uspostave sustava evidencije dnevnoga radnoga vremena radnika. Sindikat je smatrao kako bi takav sustav omogućio provjeru pošti-vanja predviđenoga radnoga vremena i obveze dostave sindikalnim predstavni-cima podataka koji se odnose na preko-vremeni rad tijekom mjeseca. Sindikati su smatrali kako takva obveza proizlazi iz nacionalnoga zakonodavstva, Povelje Europske unije o temeljnim pravima i Direktive o radnome vremenu. Deutsche Bank se protivila tome tvrdeći kako španjolski zakon nameće, ako nije druk-čije ugovoreno, samo vođenje evidencije prekovremenih sati i obavijest o njihovu broju radnicima i njihovim predstavni-cima na kraju svakoga mjeseca. Visoki nacionalni sud je dvojio je li tumačenje nacionalnih sudova u skladu s pravom Unije i o tome postavio pitanje Sudu EU. Iz upita španjolskoga Visokoga nacionalnoga suda proizlazi da 53,7 posto obavljenih prekovremenih sati nije evidentirano (niti plaćeno). Stanje u Hrvatskoj je nepoznato, jer se o tome ne vode nikakve evidencije, a kamoli službene! Očitujući se o navedenome problemu, španjolsko Ministarstvo rada je iznijelo stav kako za utvrđivanje je li radnik radio prekovremeno treba prethodno utvrditi točan broj redovito odrađenih sati. Visoki nacionalni sud je isticao kako tumačenje španjolskoga prava nižih sudova u praksi oduzima radnicima ključno sredstvo za doka-zivanje rada dužeg od dopuštenoga radnoga vremena, s jedne strane, a s

druge strane, njihovim predstavnicima oduzima nužna sredstva za provjeru poštivanja pravila radnoga vremena, pa španjolsko pravo ne može osigurati djelotvorno poštivanje obveza predvi-đenih Direktivom o radnome vremenu i Direktivom o sigurnosti i zdravlju radnika na radu.

Sud Europske unije Presudom u ovom predmetu zauzima stajalište da se ovim direktivama, ali i Pove-lji, protivi svaki nacionalni propis koji poslodavcima ne nameće obvezu vođenja sustava mjerenja dnevnoga radnoga vremena tijekom kojega je pojedini radnik radio.

Sud EU ističe važnost temeljenoga prava radnika na ograničenje najduljega radnoga vremena i dnevnog i tjednog odmora. Države članice su obveze radnicima omogućiti da se stvarno koriste svojim pravima pri čemu određeni načini osiguranja provedbe tim pravima ne oduzmu bit. S tim u vezi, Sud podsjeća kako radnika treba smatrati slabijom stranom radnog odnosa i zbog toga se poslodavca mora onemogućiti da ograničava njegova prava. Bez postojanja sustava mjere-nja dnevnoga radnoga vremena nije

moguće objektivno ni pouzdano odre-diti ni broj odrađenih sati ni njihovu vremensku raspodjelu, pa time niti broj prekovremenih sati.

Samo je objektivno i pouzdano odre-đivanje broja dnevnih i tjednih sati bitno za provjeru je li poštovano najdulje dnevno i tjedno radno vrijeme koje uključuje preko-vremene sate i najkraća razdoblja dnev-nog i tjednog odmora. Nacionalni propis koji ne predviđa obvezu dodjele sredstva provjere ne jamči koristan učinak prava dodijeljenih Poveljom i direktivama, jer i poslodavce i radnike lišava mogućnosti provjere toga poštuju li se ta prava. Takav propis stoga ugrožava cilj direktive koji se sastoji u osiguranju bolje zaštite sigurno-sti i zdravlja radnika. Zbog toga države članice moraju poslodavcima nametnuti obvezu uspostave objektivnog, pouzdanog i pristupačnog sustava mjerenja dnevnoga radnoga vremena tijekom kojega je radnik radio, a zadaća je država članica da odrede konkretne načine uspostave takvoga sustava, osobito njegova oblika, uzimajući u obzir posebnosti svakoga sektora djelat-nosti, odnosno osobitosti i veličine odre-đenoga poslodavca, zaključuje Sud EU.

Gordana Palajsa

Sud Europske unije

Obveza uspostave sustava mjerenja radnoga vremena

Podsjećamo, prilikom donošenja Zakona o državnom inspektoratu predložili smo proširenje nadležnosti inspekcije rada na obavljanje nadzora nad primje-nom sklopljenih kolektivnih ugovora čija je primjena proširena odlukom ministra nadležnog za rad. Člankom 27. Konvencije br. 81. MOR-a o inspekciji rada u industriji i trgovini određeno je da izraz „zakonske odredbe“, osim zakona i drugih propisa, obuhvaća i arbitražne odluke, te kolektivne ugovore koji imaju zakonsku snagu za čiju provedbu su nadležni inspektori rada. U RH upravo prošireni kolektivni ugovori djeluju prema svim poslodavcima koji obavljaju određenu djelatnost i na cijelome području RH, bez obzira na to jesu li stranke kolektivnog ugovora. Podredno ovome, tražili smo da se zakonom daju javne ovlasti sindikalnim predstavnicima / predstavnicima socijalnih partnera za provođenje nadzora nad primjenom istih.

Iako nam zahtjevi nisu usvojeni, Republika Hrvatska će morati uvažiti stajališta Suda EU iz ove Presude, jer su njome vezani i drugi nacionalni sudovi pred kojima bi se moglo pojaviti slično pitanje, a ne samo nacionalni sud koji je postavio upit Sudu EU u konkretnom nacionalnom sporu.


�� PITANJE: Trenutno koristim roditelj-ski dopust do godine dana starosti djeteta, koji istječe 3. srpnja 2019.godine, kada bih se trebala vratiti na posao. Želja mi je ostati sa djetetom barem do treće godine njegova života. Zanima me kakve su mogućnosti korištenja dopusta radi brige o djetetu nakon isteka roditeljskoga dopusta? (R. M., Pazin)

ODGOVOR: Nakon što je iskorišteno pravo na roditeljski dopust, sukladno članku 22. Zakona o rodiljnim i roditelj-skim potporama („NN“, br.85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14., 59/17.), imate pravo ne raditi do treće godine djetetova života te Vam za to vrijeme prava iz radnog odnosa miruju, a pravo na obvezno zdravstveno osiguranje i pravo na mirovinsko osigura-nje ostvaruje se prema propisima kojima je uređeno to pravo. Primjerak odluke o mirovanju radnog odnosa do treće godine djetetova života, poslodavac obavezno dostavlja HZZO-u radi evidencije. Premda u Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potpo-rama nije naveden rok u kojemu morate obavijestiti poslodavca o korištenju prava na mirovanje radnog odnosa, analogijom iz članka 36., st.1. Zakona o radu („NN“, br. 93/14., 127/17.), kojim je predviđeno da se

radnik nakon korištenja rodiljnog i roditelj-skog dopusta ima pravo vratiti na poslove na kojima je radio prije korištenja tih prava u roku od mjesec dana od dana kada je poslodavca obavijestio o prestanku korište-nja toga prava, preporučam da poslodavca obavijestite o svojoj namjeri korištenja prava na mirovanje radnog odnosa do treće godine djetetova života najmanje mjesec dana prije očekivanoga povratka na posao.

�� PITANJE: Nalazim se na bolova-nju više od četiri mjeseca, te sam negdje

pročitala kako imam pravo na pomoć u slučaju bolovanja dužeg od 90 dana u iznosu 2.500,00 kuna. Kada sam posta-vila zahtjev prema poslodavcu, rekao mi je da na to nemam pravo, jer takvu pomoć oni nemaju predviđenu u svojim aktima. Imam li pravo na takvu naknadu? (S. S., Pula)

ODGOVOR: Ako doista navedena naknada, odnosno potpora nije predvi-đena internim aktima poslodavca (pravil-nikom o radu, kolektivnim ugovorom) ili Vašim ugovorom o radu, na nju nemate pravo, budući da je iznos koji navodite propisan tek kao maksimalni neoporezivi iznos za tu namjenu, člankom 13., stavak 2., toč.9. Pravilnika o porezu na dohodak. Naime, prema navedenome članku, opore-zivim primitkom od nesamostalnoga rada smatrat će se potpore zbog neprekidnoga bolovanja radnika dužeg od 90 dana do 2.500,00 kuna godišnje (pri čemu se takvo razdoblje ne mora odnositi na jednu kalen-darsku godinu). To drugim riječima znači tek mogućnost koju poslodavac mora utvr-diti određivanjem visine same potpore, načina i rokova isplate u svojim internim aktima, ili eventualno isto pravo utvrditi u ugovoru o radu kojega sklapa sa radnikom.

Pravni savjeti

Odgovara:Slobodan Kapor, pravni povjerenik u

Teritorijalnom uredu SSSH Pula

�� PITANJE: Nakon 50 godina života i 30 godina rada na radnome mjestu zavarivača, otvaranjem stečajnoga postupka u poduzeću ULJANIK Brodogradilište d.d. Pula, dobio sam otkaz ugovora o radu 24. svibnja 2019. g. Tom prilikom sa stečajnim upraviteljem dogovorio sam kako neću odrađivati otkazni rok od mjesec dana pa se mogu odmah prijaviti na Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). Posljednju sam plaću, u iznosu minimalne plaće, dobio u siječnju 2019.g. Koja su moja prava? (P. H., Pula)

ODGOVOR: Ako ste sa stečajnim upraviteljem dogovorili da nećete odrađivati otkazni rok (pri čemu naknada plaće za otkazni rok ulazi u stečajnu masu), on Vas je dužan odjaviti s obveznih osiguranja (mirovinsko i zdravstveno), nakon čega se sa primljenim otkazom ugovora o radu morate javiti područ-nom uredu HZZ-a u Puli, u roku 30 dana od dana zaprimanja otkaza ugovora o radu. Temeljem odredbi Zakona o tržištu rada („NN“, br. 118/18.) pripada Vam pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti u trajanju od 450 dana, koja za prvih 90 dana korištenja iznosi 60 posto, a za preostalo vrijeme korištenja 30 posto prosjeka Vaše bruto plaće ostvarene u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, ali ne više od 4.369,40 kuna za prvih 90 dana korištenja, odnosno ne više od 2.184,70 kuna za preostalo vrijeme. Pisano rješenje o pravu

na novčanu naknadu donosi područni ured HZZ-a, a ona Vam pripada od prvoga dana po prestanku radnog odnosa.

Preko Agencije za osiguranje radničkih tražbina, imat ćete pravo na isplatu neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec zaštićenoga razdoblja, pri čemu zaštićeno razdoblje predstavlja razdoblje posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečajnoga postupka, odnosno posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, ako je isti prestao unutar šest mjeseci prije otvaranja stečajnoga postupka. Tako-đer Agencija priznaje pravo otpremnine u uvjetima utvrđenim zakonom, u visini polovice otpremnine utvrđene u stečajnome postupku, a najviše do polovice najvišeg iznosa zakonom propi-sane otpremnine. Drugim riječima, priznat će Vam se pravo na najviše tri minimalne plaće za veljaču, ožujak i travanj 2019.g. (3.750,00 kuna x 3), kao i otpremnina u iznosu 1/6 prosječne mjesečne bruto plaće koju ste ostvarili u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca, ali ne više od tri prosječne mjesečne bruto plaće. Da biste ostvarili navedena prava potrebno je podnijeti zahtjev Agenciji ili područ-nom uredu HZZ-a Pula, u roku 30 dana od isteka osmoga dana od dana objave rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Budući da je ispitno ročište radi ispitivanja prijavljenih tražbina u stečajnom postupku nad ULJANIK Brodogradilištem zakazano za 16. rujna 2019.g., zahtjev će se moći podnijeti tek nakon toga datuma.


ZaBavni kutak

Nagradna križaljka

DOBITNICI NAGRADA:

Po 100,00 kuna dobili su:

1. DUJE MILETIĆBože Peričića 14, 23000 Zadar

2. NIKOLINA RUBČIĆPrilaz Prisika 1, 51250 Novi Vinodolski

3. MIJO TOMIĆNovo Selo Okičko 66, 10450 Jastrebarsko

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

KUPON BR. 491

Ime i prezime:

___________________________________ Adresa:

___________________________________

___________________________________

Rješenje nagradne križaljke:

___________________________________

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:

"SINDIKALNA AKCIJA" (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,

najkasnije do 10. srpnja 2019.

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: IMOVINA


zagreb, 15. lipnja 2019. broj 491 - sssh · zagreb, trg kralja petra krešimira iv. br. 2 telefon:...

Documents