sigurnosne mjere zaštite

SIGURNOSNE MJERE I

MJERE ZAŠTITE U

MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOM

LABORATORIJU

Dr.sc. Sonja Perkov, spec. med. biokemije,

17.03. 2014.

SIGURNOSNE MJERE I MJERE ZAŠTITE

u MBL-u

Zakonska regulativa

Dokumenti KB"Merkur"

Dokumenti Kliničkog zavoda za

medicinsku biokemiju i laboratorijsku

medicinu usklađeni s akreditacijskim

zahtjevima norme HRN EN ISO 15189

Radno mjesto i zdravlje

Sigurnost na radu je pojam koji se koristi u području zaštite na radu

kod opisivanja uvjeta rada na radnom mjestu, utvrđivanja svih rizika

kojima su radnici izloženi i procjene njihove razine te mjera koje

treba poduzimati kako bi se osigurao siguran rad radnika.

Ozljede na radu, profesionalne bolesti i bolesti vezane uz rad

posljedica su izloženosti radnika opasnostima, štetnostima i

naporima radnog mjesta. Opasnosti radnog mjesta najčešći su uzrok

nastanka ozljeda na radu, dok štetnosti i napori uglavnom uzrokuju

nastanak profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz rad.

Zdravstveni radnici mogu biti izloženi ozljedama uslijed uboda

injekcijske igle, ozljedama leđa, alergiji na lateks, nasilju i stresu, i

kako bi se sistematizirao taj veliki broj pojedinih opasnosti predložen

je sustav klasificiranja. Općenito, opasnosti su razvrstane kao

biološke (npr. virusi), kemijske (npr. citostatici), ergonomske (npr.

obrada pacijenata), organizacijske (npr. rad u smjenama) ili

psihosocijalne koje uključuju i nasilje vezano uz rad.

Psihološki i ergonomski čimbenici rizika u zdravstvu

Psihosocijalne opasnosti ili čimbenici rizika su “oni vidovi

organizacije radnog mjesta i posla te rukovođenja poslovima, kao i

njihovog socijalnog i okolinskog konteksta, koji mogu uzrokovati loše

psihičke i fizičke posljedice. Psihosocijalni čimbenici rizika vezani uz

rad uključuju aspekte kao što su međuljudski odnosi na radu, raspored

rada, stres na radu, slaba kontrola nad poslom, zahtjevi posla,

zastrašivanje, nasilje, nepravedna organizacija i slabi timski rad. Sve

struke zaposlenih u zdravstvu mogu biti izložene opasnostima.

Ergonomske opasnosti i s njima povezani mišićno-koštani problemi

opisani su kao vodeći problem zdravlja na radu kod medicinskih

sestara i bolničara. Zdravstveni radnici su kontinuirano u vrhu popisa

djelatnosti s ozljedama leđa, prvenstveno zbog ručnog podizanja

pacijenata.

Procjena opasnosti

je postupak kojim se utvrđuju opasnosti, štetnosti i napori kojima je

radnik izložen na radnom mjestu te procjenjuje razina rizika od

nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u svezi s

radom te poremećaja u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne

posljedice po sigurnost i zdravlje radnika. Ona omogućuje

prepoznavanje svih opasnosti koje mogu naškoditi radnicima i

uzrokovati neželjene posljedice te procjenjivanje ozbiljnosti tih

posljedica i pronalaženje najprikladnijih rješenja za zaštitu od njih.

Prevencija je vodeće načelo procjene opasnosti.

Prema hrvatskom zakonodavstvu o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu

procjenu opasnosti treba napraviti za svako radno mjesto jer je ona

temeljni dokument za provedbu mjera u cilju zaštite zdravlja i

sigurnosti na radu radnika.

ZAKONSKA REGULATIVA

Europsko zakonodavstvo

Europske direktive koje se odnose na

zaštitu zdravlja i sigurnost radnika možete

pronaći na web stranici:

Europske agencije za sigurnost i zdravlje na

radu: http://osha.europa.eu/legislation

Europske direktive

Okvirna Direktiva o sigurnosti i zaštiti zdravlja

na radu

Radno mjesto, radna oprema, sigurnosni

znakovi, osobna zaštitna oprema

Izloženost kemijskim sredstvima i kemijska

sigurnost

Izloženost fizikalnim štetnostima

Izloženost biološkim štetnostima

Propisi o radnom opterećenju, ergonomiji i

psihosocijalnim rizicima

Specifični propisi vezani uz djelatnosti i propisi

vezani uz radnika

HRVATSKO ZAKONODAVSTVO

Važeće zakonske propise i smjernice iz područja

sigurnosti na radu možete pronaći na stranicama:

1. Hrvatskog zavod za zdravstveno osiguranje:

http://www.hzzo.hr/zastita-zdravlja-na-radu/smjernice

http://www.hzzo.hr/zastita-zdravlja-na-radu/popis-

propisa-iz-zastite-zdravlja-na-radu

2.Hrvatskog zavoda za sigurnost i zaštitu na radu:

http://www.hzzzsr.hr








Smjernice projekta IPA 2007

Zdravlje i sigurnost na radu

Mjere zaštite kod ozljeda oštrim predmetima

Pravilnik o načinu provođenja mjera zaštite radi sprječavanja

nastanka ozljeda oštrim predmetima (NN 84/13) određuje mjere

zaštite zdravlja radnika u zdravstvu koji rade u procesima gdje

postoji opasnost incidenta s oštrim predmetima i izloženosti krvi i

drugim tjelesnim tekućinama. U Pravilniku je utvrđena obveza

poslodavca da o svakoj ozljedi oštrim predmetom obavijesti Hrvatski

zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu tako da ispuni obrazac

iz Priloga I Pravilnika i u roku od najdulje mjesec dana pošalje ga na

elektronsku adresu [email protected]. Ispunjeni obrazac iz Priloga II

Pravilnika poslodavac čuva u vlastitoj evidenciji. Pravilnik određuje

obvezu poslodavca da o ozljedi oštrim predmetom obavijesti i

nadležnog osiguravatelja, odnosno Hrvatski zavod za zdravstveno

osiguranje, što može također učiniti na obrascu iz Priloga I

Pravilnika.

mailto:[email protected]

Osobna zaštitna sredstva

Uporaba osobnih zaštitnih sredstava (OZS) obvezna je pri

izvođenju radnih zadatka gdje rizici za zdravlje i sigurnost radnika

nisu dovedeni na prihvatljivu razinu primjenom osnovnih pravila

zaštite na radu i odgovarajućom organizacijom radnih zadataka.

Odabir osobnih zaštitnih sredstava obavlja se na osnovu utvrđenih

rizika u procjeni opasnosti za određeno radno mjesto, a izabrana

osobna zaštitna sredstva moraju osigurati najveću moguću razinu

zaštite radnika uz uvjet da omogućavaju normalno odvijanje radnih

aktivnosti te da su udobna radniku.

Uporaba osobnih zaštitnih sredstava, prava i obveze radnika i

poslodavca te stavljanje OZS na tržište u Republici Hrvatskoj

regulirani su s više zakonskih propisa.


Zakon o zaštiti na radu propisuje da u slučajevima kada pravilima

zaštite na sredstvima rada ili organizacijskim mjerama nije moguće

otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograničiti opasnosti po sigurnost i zdravlje

radnika, poslodavac mora osigurati odgovarajuća osobna zaštitna

sredstva i skrbiti da ih radnici koriste pri radu te je dužan osigurati da

ona u svakom trenutku budu u ispravnom stanju. Poslodavac ne smije

staviti u uporabu osobna zaštitna sredstva ako nisu izrađena u skladu s

propisima zaštite na radu i ako nisu ispravna. Proizvođač osobnih

zaštitnih sredstava je dužan prilikom proizvodnje primijeniti propise

zaštite na radu uz poštivanje odgovarajućih ergonomskih načela te uz

osobna zaštitna sredstva izdati tehničke upute i upute za uporabu.

Uvoznik odnosno trgovačko društvo koje stavlja u promet osobna

zaštitna sredstva dužan je osigurati upute na hrvatskom jeziku. Radnik

je dužan pri radu pravilno upotrebljavati osobna zaštitna sredstva i

nakon njihove primjene ista vratiti na prikladno mjesto.


Pravilnik o uporabi osobnih zaštitnih sredstava implementira EU

direktivu 89/656 o minimalnim zahtjevima koje mora ispunjavati osobno

zaštitno sredstvo da bi ostvarilo svoju svrhu. Ovaj pravilnik propisuje

opće obveze poslodavca u svezi osobnih zaštitnih sredstava koja

radnici koriste pri radu, te obvezu poslodavca glede ocjene i izbora

osobnih zaštitnih sredstava, obavještavanja, savjetovanja i suradnje s

radnicima.

Pravilnik o stavljanju na tržište osobne zaštitne opreme donesen je

temeljem Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju

sukladnosti (NN 20/10) a u njemu je implementirana EU direktiva

89/686 koja propisuje bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve kojima

osobna zaštitna oprema (OZO) mora udovoljavati, radi osiguranja

zaštite zdravlja i sigurnosti korisnika te osiguranja jednakih uvjeta za

stavljanje na tržište, uporabu i slobodno kretanje u svim zemlja EU.

PRAVILNIK O ZAŠTITI RADNIKA OD RIZIKA ZBOG

IZLOŽENOSTI BIOLOŠKIM AGENSIMA PRI RADU

Kao rezultat usklađivanja naših propisa s EU Direktivom

2000/54/EC, a na temelju članka 12., stavak 2. Zakona o zaštiti na

radu donesen je Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti

biološkim agensima pri radu (N.N., br. 155/08.)

Definicije bioloških agenasa

Minimalni zahtjevi za zaštitu radnika od rizika za njihovo

zdravlje i sigurnost

Procjena opasnosti

Mjere zaštite

Informiranje nadležnih tijela

Informiranje i osposobljavanje radnika

Evidencije

Obavještavanje nadležnih tijela

Zdravstveni nadzor



Biološki agensi, a to su mikroorganizmi, uključujući i genetski

modificirane, kulture stanica i ljudske endoparazite koji bi mogli

izazvati bilo kakvu infekciju, alergiju ili otrovnost, razvrstani su

u četiri skupine opasnosti s obzirom na njihovu razinu rizika od

zaraze:

• skupina 1 - nije vjerojatno da će uzrokovati bolest u ljudi

• skupina 2 - može uzrokovati bolest u ljudi i mogao bi biti

opasan za radnike; nije vjerojatno da će se raširiti u okolinu;

obično je na raspolaganju djelotvorna profilaksa ili liječenje

• skupina 3 - može uzrokovati tešku bolest u ljudi i predstavlja

ozbiljnu opasnost za radnike; može predstavljati rizik za širenje

u okolinu, no obično je na raspolaganju djelotvorna profilaksa ili

liječenje

• skupina 4 - uzrokuje tešku bolest u ljudi i predstavlja ozbiljnu

opasnost za radnike; može predstavljati veliki rizik za širenje u

okolinu, a obično na raspolaganju nema djelotvorne profilakse

ili liječenja.



Minimalni zahtjevi za zaštitu radnika od rizika za njihovo

zdravlje i sigurnost odnose se na:

• obvezu izrade procjene opasnosti s obzirom na vrstu bioloških

agensa, stupanj opasnosti, vrijeme trajanja izloženosti da bi se

utvrdio preostali rizik i potrebne mjere sigurnosti

• primjenu općih načela za sprečavanje rizika od izloženosti

• primjenu posebnih i preventivnih mjera

• postupanje u slučaju nesreća, incidenata ili u žurnim

slučajevima

• obavještavanje i osposobljavanje radnika

• zdravstveni nadzor

• zabranu uporabe određenih opasnih tvari.



Mjere zaštite

• razmotriti mogućnost zamjene opasnog biološkog agensa s

neopasnim ili manje opasnim

• smanjiti izloženost broja radnika opasnom agensu

• skratiti vrijeme izloženosti radnika agenspm

• uporaba uređaja i instalacija koji sprečavaju ispuštanje

biološkog agensa u radni okoliš

• primjena i kontrola takvih radnih postupaka koji onemogućavaju

oslobađanje opasnog agensa u radni okoliš

• primjena higijenskih mjera zaštite (zabrana konzumiranja hrane

i pića, odgovarajuće prostorije za osobnu higijenu kao što su

kupaonice, tuševi, sanitarni prostori,umivaonici, sredstva za

ispiranje očiju,dezinficijensi i dr.)

• uporaba odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava

Evidencija radnika izloženih biološkim agensima

Odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN br. 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12) i Zakona o zaštiti na radu (NN br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 i 75/09) propisani su poslovi koje Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR) treba obavljati na području praćenja stanja i unapređenja sigurnosti na radu. Jedan od tih poslova je i vođenje registra radnika izloženih biološkim agensima na radu.

Prema odredbi članka 13. Pravilnika o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti biološkim agensima pri radu (NN br. 155/08) „Poslodavac mora u roku od 30 dana prije prve uporabe bioloških agensa skupine 2., 3. i 4. o tome pismeno obavijestiti nadležno tijelo inspekcije rada i Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu…“

Sukladno Pravilniku HZZZSR je izradio obrazac o izloženosti radnika biološkim agensima na radu, sa potrebnim podacima za vođenje registra, koji poslodavci moraju popuniti za svakog radnika koji je izložen ili bi mogao biti u slučaju incidenta izložen tim agensima. Isto tako potrebno je dostavljati obavijesti svaki put kada nastanu promjene kod izlaganja (vrsta agensa, količina kojoj je radnik izložen, dužina izloženosti) te nakon prestanka izlaganja biološkim agensima.

Ustroj službe Zaštite na radu u KB”Merkur”

Referent zaštite na radu KB”Merkur”(1 na 250 zaposlenih) Odbor za zaštitu na radu KB”Merkur” -ravnatelj, -liječnik medicine rada, -ovlaštena osoba za tehničku službu od strane ravnatelja, -školovani povjerenici sa svakog bolničkog odjela Dokumenti: Zakon o zaštiti na radu, naročito poglavlje Procjena opasnosti, Pravilnik zaštite na radu KB”Merkur”, Pravilnici-specijalni (više od 20)....(-o prostoru za portire,- o sanitarnim

čvorovima,- o radu s računalima)


1.U suradnji sa ovlaštenom firmom (Kontrol biro) daje procjenu

opasnosti svih radnih mjesta prema Pravilniku o poslovima s posebnim

uvijetima rada Zakona o zaštiti na radu

2.Organizira redovne i periodične zdravstvene preglede sa službom

medicine rada za radna mjesta sa posebnim uvjetima rada: Opasnost

od ionizirajućih zračenja; Opasnost od kemijskih sredstava; Opasnost

od bioloških sredstava; Opasnost od mehaničkih povreda

3.Procjenjuje i uspostavlja programe zaštite za pojedina radna mjesta

(rad na računalima, kontrola vida, sjedalica...)


4.Osposobljava zaposlenike i i nakon provedene provjere znanja izdaje

uvjerenja za obavljene tečajeve zaštite od požara i zaštite na radu

5.Evidentira i prijavljuje ozljede na radu u roku 24 sata

Evidentira i prijavljuje ozljede na putu na posao i s posla u roku 8

dana

6. Evidentira profesionalna oboljenja nakon dojave glavne sestre za

suzbijanje i sprečavanje bolničkih infekcija; prijavljuje slučaj Medicini

rada, HZZO-u-Služba za zaštitu na radu radi ostvarivanja financijske

naknade ili mirovine (Zavod za mirovinsko osiguranje)

7.Surađuje i provodi redoviti i izvanredni nadzor sa Državnim

inspektoratom za zaštitu na radu

Povjerenstvo za sprečavanje i suzbijanje

bolničkih infekcija u KB”Merkur”

K.B. „Merkur” ima imenovano Bolničko povjerenstvo, a članove

Povjerenstva imenuje Upravno vijeće na prijedlog ravnatelja bolnice.

donosi program prevencije i kontrole infekcija

odgovorno za utvrđivanje mjera i donošenje preporuka za

sprečavanje i suzbijanje infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi

Bolničko povjerenstvo u skladu s novim spoznajama utvrđuje mjere za

sprečavanje i suzbijanje infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi,

donosi nove preporuke za pojedine postupke u dijagnostici, liječenju i

njezi pacijenata kojima se smanjuje rizik prijenosa uzročnika infekcija te

preporuke za zbrinjavanje zdravstvenih radnika nakon profesionalne

ekspozicije krvi pacijenta

Tim za kontrolu bolničkih infekcija u KB”Merkur”

- čine liječnik za kontrolu infekcija i Predsjednik Bolničkog

povjerenstva za kontrolu infekcija – doktor medicine

specijalist mikrobiolog i medicinska sestra za kontrolu bolničkih

infekcija

- trajno komunicira sa zaposlenicima koji su administrativno i

klinički odgovorni za pacijente na bolničkom smještaju i za

ambulantne pacijente, te sa zaposlenicima zajedničkih stručnih

službi.

- surađuje sa lokalnim i državnim službama u slučaju opasnosti od

prenosivih bolesti, epidemija i bioterorizma sukladno

propisima.

- ovlašten je za izradu operativnih postupaka, pripadajućih radnih

uputa i obrazaca koji proizlaze iz zahtjeva standarda kontrole

infekcija

- osigurava dostupnost nacionalnih smjernica i informativnih letaka

zaposlenicima, bolesnicima i posjetiteljima

Protokoli Povjerenstva za sprečavanje i

suzbijanje bolničkih infekcija KB”Merkur”

1. OP-KI-1 Program za prevenciju i kontrolu bolničkih infekcija

2. OP-KI-4 Standardne mjere zaštite zaposlenika od infekcija

3. RU-KI-4-1 Higijena ruku

4. RU-KI-4-2 Primjena osobnih zaštitnih sredstava: rukavice, maske,

ogrtači/pregače i zaštita za oči

5. RU-KI-4-3 Prevencija ubodnih incidenata

6.OP-KI-5 Postupak zaštite od infekcija koje se prenose krvlju

7.OP-KI-10/4 Prevencija infekcija pri uzimanju uzoraka krvi

8.RU-KI-11-5 Postupanje s prolivenim infektivnim materijalom

Program za prevenciju i kontrolu bolničkih

infekcija KB”Merkur”

utvrđuje aktivnosti prevencije, kontrole i istraživanja infekcija (stečenih

u bolnici ili prisutnih prilikom prijema na bolničko liječenje) i prenosivih

bolesti kako bi se rizik od dobivanja infekcije za pacijente, zaposlenike i

posjetitelje u vrijeme boravka u K.B. "Merkur" sveo na najmanju

moguću mjeru.

Sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu obavljanja mjera za

sprečavanje i suzbijanje širenja bolničkih infekcija (NN 85/12) svi

zaposlenici su obvezni primjenjivati mjere kontrole infekcija u okviru

svog djelokruga rada.

Preporučene mjere sprečavanja i suzbijanja bolničkih infekcija odnosno

infekcija povezanih sa zdravstenom skrbi opisane su u operativnim

postupcima kontrole infekcija i pripadajućim radnim uputama



Elementi programa za prevenciju i kontrolu bolničkih infekcija su:

1. Načelni stav uprave bolnice o opredijeljenosti za prevenciju bolničkih

infekcija

2. Organizacija i načela prevencije i kontrole infekcija u KB Merkur

(Bolničko povjerenstvo, Tim za kontrolu bolničkih infekcija)

3. Postupci prevencije i kontrole infekcija

4. Nacionalne smjernice za prevenciju i kontrolu infekcija

5. Popis svih organizacijskih jedinica i razvrstavanje prostora prema

mogućim rizicima

6. Aktivno praćenje bolničkih infekcija

7. Godišnje izvješće o bolničkim infekcijama i ocjena učinkovitosti

programa

8.Edukacija osoblja o mjerama prevencije i kontrole infekcija

9.Praćenje sukladnosti zaposlenika sa postupcima kontrole infekcija

10. Vođenje dokumentacije o bolničkim infekcijama i incidentima koji se

odnose na bolničke infekcije i prenosive bolesti



Na web stranici KB Merkur zaposlenicima su dostupne nacionalne

smjernice za prevenciju i kontrolu infekcija:

Smjernice za higijenu ruku u zdravstvenim ustanovama

Smjernice za prevenciju, kontrolu i liječenje infekcija koje uzrokuje

Meticilin-rezistentni Staphylococcus aureus (MRSA)

ISKRA smjernice antimikrobnog liječenja i profilakse infekcija

mokraćnog sustava – hrvatske nacionalne smjernice

Smjernice ISKRA za antimikrobnu profilaksu u kirurgiji – hrvatske

nacionalne smjernice

ISKRA smjernice za grlobolju:dijagnostički i terapijski pristup-hrvatske

nacionalne smjernice

ISKRA: Naputak za postupanje s bolesnikom u kojeg je izolirana

bakterija KPC Klebsiella pneumoniae

Standardne mjere zaštite zaposlenika od

infekcije

- ovaj postupak definira standardne mjere zaštite zaposlenika od

infekcija koje su moguće prilikom kontakta s krvlju i drugim tjelesnim

tekućinama bolesnika koje se smatraju potencijalno infektivnima

- postupak se primjenjuje u svim organizacijskim jedinicama KB

"Merkur", gdje se provodi zdravstvena skrb

- Svi zposlenici odgovorni su za primjenu mjera za sprečavanje i

suzbijanje bolničkih infekcija. Zaposlenici su dužni kontinuirano se

informirati i primjenjjivati mjere prevencije i kontrole infekcija u

svakodnevnom radu

Standardne mjere zaštite zaposlenika od

infekcije

1. HIGIJENA RUKU – najvažnija mjera za sprečavanje širenja

infekcija, a obavlja se prema konceptu "Mojih pet trenutaka za higijenu

ruku"

2. PRIMJENA OSOBNIH ZAŠTITNIH SREDSTAVA -odnosi se na

primjenu rukavica, zaštita za oči i maski (maske s vizirom ili zaštitne

naočale), zaštitne odjeće (pregače ili ogrtači)

3. MANIPULACIJA OŠTRIM PREDMETIMA

4. ZAŠTITA KOŽNIH LEZIJA

5. MANIPULACIJA UZORCIMA ZA LABORATORIJSKE ANALIZE

- uzorke za laboratorijske analize nije potrebno posebno obilježavati

- krv i ostale tjelesne tekućine svih bolesnika treba smatrati

potencijalno zaraznim

6. DEKONTAMINACIJA POVRŠINA

Higijena ruku

Radna uputa opisuje indikacije, metode i sredstva za higijenu ruku :

1.Osiguranje radnih uvjeta:

- umivaonici moraju biti opskrbljeni potrebnim sredstvima za higijenu ruku i ne smiju se koristiti u druge svrhe. Voda za pranje ruku treba biti kvalitete pitke vode, a umivaonik opskrbljen tako da ne dolazi do prskanja vode

-tekući sapun, odnosno detrgentni antisptik i alkoholni antiseptik ne bi trebalo upotebljavati jedan nakon drugoga

-preporuka je da su sredstva za higijenu ruku u originalnj ambalaži, a ako nisu mora biti jasan naziv korištenog proizvoda

- papir za brisanje ruku mora biti za jednokratnu uporabu

- moraju biti osigurane posude za komunalni otpad za bacanje korištenog papira

Higijena ruku

Radna uputa opisuje indikacije, metode i sredstva za higijenu ruku :

2. Sredstva za higijenu ruku

Za pranje ruku: umivaonik s tekućom vodom, papirnati ručnici, tekući sapun u zidnim dozatorima

Za higijensko utrljavanje: alkoholni antiseptik – u području visokog rizika od kontaminacije virusima

Za kirušku pripremu ruku: sve navedeno+sterilne četkice+strerilna tkanina za sušenje ruku

3.Osnovni preduvjet pravilne higijene ruku

- da su nokti nelakirani, kratko podrezani i ne prelaze jagodice prstiju, a na rukama nema nakita. Umjetni nokti ne smiju se koristiti prilokom izravnog kontakta s bolesnikom.

Higijena ruku

4. Indikacije – 5 osnovnih indikacija:

Prije kontakta s bolesnikom

Prije aseptičkog postupka

Nakon rizika izlaganju tjelesnim tekućinama

Nakon kontakta s bolesnikom

Nakon kontakta s bolesnikovom okolinom

Indikacije za higijensko pranje ruku

- uvijek kad su vidljivo prljave,

- kontaminirane krvlju ili drugim tjelesnim tekućinama ili izlučevinama;

- kad su bile izložene sporogenim mikroorganizmima;

- prije jela;

- nakon upotrebe WC-a;

- prije rukovanja lijekovima i pripreme hrane

Higijena ruku

5. Tehnike higijene ruku

Preporučena shema za higijensko utrljavanje i pranje ruku uključuje 6 osnovnih koraka, dok kiruška priprema osim osnovnih šest, uključuje i pranje podlaktica:

Higijensko pranje

1.Ruke namočiti u tekućoj vodi i nanijeti 3-5 ml preparata

2. Dobro istrljati i oprati sve površine prema preporučenoj shemi

3. Ruke se peru 40-60 sekundi

4. Ruke isplahnuti i osušiti papirnatim ručnikom

5. Na kraju papirnatim ručnikom nakon sušenja ruku zatvoriti slavinu

6. Ne otresati ruke po umivaoniku nakon pranja niti dodirivati umivaonik opranim rukama

Higijensko utrljavanje u ruke

1.Aklohlni antiseptik se utrljava uvijek na vidljivo čiste i suhe ruke (3-5 ml preparata), trljajući čitavu površinu obiju šaka preporučenim pokretima dok se ruke ne osuše (20-30 sekundi)

Preporučena shema za higijensko pranje ruku

Preporučena shema za

higijensko utrljavanje u ruke

Higijena ruku

6. Njega kože ruku

Primjeniti zaštitne kreme za njegu ruku osoblja kako bi se na minimum smanjila pojava kontaktnog dermatitisa i iritacija kože primjenom antiseptika

Koža ruku ne smije biti hrapava, ispucana i oštećena

Primjena osobnih zaštitnih sredstava

- propisuje pravilnu primjenu osobnih zaštitnih sredstava:(rukavice, maske, ogrtači/pregače i zaštita za oči) prilikom kontakta s krvlju i drugim tjelesnim tekućinama bolesnika koje se smatraju potencijalno zaraznim, a u svrhu zaštite zaposlenika od infekcije

Pravilna primjena rukavica

- važno je odabrati pravilnu vrstu rukavica za određeni posao

- odabir se temelji na vrsti posla, izloženosti krvi ili tekućinama koje prenose patogene, dužini uporabe i izdržljivosti rukavice

-PVC rukavice- primjenjuju se kad ne postoji mogućnost doticajas bolesnikovim izlučevinama i kad je nizak rizik od kontaminacije; primjenjuju se za kratke radnje

-Čiste nesterilne medicinske lateks rukavice primjenjuju se kod rada s inficiranim ili koloniziranim bolesnkom; kad se želi sprečiti kontakt s krvlju ili drugim tj. tekućinama bolesnika, pri izloženosti potencijalno infektivnom materijalu, kod oštećene kože na rukama



- Sterilne kiruške rukavice- pri izvođenju kiruških zahvata, te drugih aseptičkih postupaka

Gumene zaštitne rukavice- za čišćenje okoline, čišćenje instrumenata

Upotrebljene rukavice se mjenjaju

- između kontakta s bolesnicima. Skinuti rukavice poslije svakog bolesnika i oprati ruke

- Između izvođenja raznih postupaka na istom bolesniku

- kod vidljivih oštećenja rukavica

Ruke obavezno dezinficirati prije stavljanja i nakon odbacivanja rukavica - lateks rukavice su porozne, a mogu biti i tvornički oštećene, pa je važno pranje ruku i prije stavljanja istih radi zaštite bolesnika

Potencijalno kontaminirane rukavice moraju se odbaciti prije doticanja čistih površina - kvake, tipkovnice, monitori



- Ne koristiti rukavice za aktivnosti koje ne uključuju kontakt s krvlju – pisanje, rad na računalu, telefoniranje, transport materijala u laboratorij, u svrhu zaštite djelatnika od uzorka posuda mora biti pravilno transportirana i zatvorena)

- Ne koristit irukavice pri ulasku u lift i na bolničkim hodnicima. Ukoliko su rukavice na rukama, vrata otvarati laktom, a ne primati kvake s rukavicama


Pravilna primjena zaštitne maske

- maske moraju čvrsto pristati preko preko nosa i usta, a ne ispod nosa

- maske koristiti samo jedanput i mjenjati ih kad se ovlaže ili postanu vidljivo prljave

- ne smiju se dirati rukama za vrijeme nošenja, a osobito ne dio koji pokriva lice

- maske treba skidati odvezivanjem i rukovati samo vezicama. Zabranjeno je odlagati već korištene maske u radnu uniformu pa ponovo stavjati na lice

- maske se ne smiju nositi obješene oko vrata, nego se nakon upotrebe trebaju odbaciti u otpad

- nakon skidanja maski ruke treba obavezno dezinficirati


Pravilna primjena zaštitne odjeće (pregače ili ogrtači)

- koristi se kad se očekuje raspršivanje krvi ili drugih tjelesnih tekućina po uniformi

Pregače ili ogrtači nose se kod neposrednog kontakta s bolesnikom i njegovom okolinom, kod septičkih postupaka, te pri ručnom čišćenju instrumenata

Izbjegavati nošenje otvorene obuće u situacijama u kojima se krv može izliti ili gdje se korite oštri predmeti

Nije dozvoljeno sjedenja na krevetimaa bolesnika

Zaštita za oči (maske s vizirom ili zaštitne naočale)

-primjenjuju se kad postoji mogućnost raspršivanja krvi i drugih tjelesnih tekućina – npr. postupci aspiracije intubiranih bolesnika

Ozljede oštrim predmetima

- prisutne su u svim segmentima zdravstvene zaštite

- čimbenici koji povećavaju rizik stjecanja infekcije nakon ubodnog incidenta su: dubina ozljede, vidljiva krv na ubodnom mjestu; najveći rizik zaraze nose ubodi šupljom iglom jer one mogu sadržavati znatnu količinu krvi bolesnika

- incidenti se događaju:

a) tijekom upotrebe oštrog pribora u radu s pacijentom 41%.

b) nakon upotrebe, a prije odlaganja u spremnik za oštri otpad 40%.

c) tijekom ili nakon odlaganja u spremnik za oštri otpad (neadekvatan spremnik) 15%

- incidenti su povezani sa vraćanjem zaštitnog poklopca na iglu, uvođenjem i.v. katetera, vađenjem krvi; i.m. injekcijama; prenošenjem i odlaganjem oštrih predmeta, nemarnim ponašanjem (npr. bacanjem igala u običan otpad, ostavljanjem igala uz bolesnički krevet, dodavanjem igle drugom zdravstvenom djelatniku, nošenjem premalih ili prevelikih lateks rukavica, hitnim stanjima ili situacijama.

Ubodni incident

Prema literaturnim podacima 1 – 6 % zdravstvenih radnika godišnje izloženo je ubodnom incidentu. Broj ubodnih incidenata varira od 6/100 popunjenih postelja godišnje u Australiji (1995. do 1998.) do oko 30/100 u SAD-u (1995. do 2001.) (NaSH i EPINet). Hrvatska se ubraja u zemlje s niskom prevalencijom kronične infekcije HBV-om, kao i HCV-om i HIV-om. Za područje zemalja zapadne i srednje Europe, kamo spada i Hrvatska, godišnji postotak izloženosti zdravstvenih radnika kontaminiranim oštrim predmetima je otprilike 1,1 % (za HCV je 0,3 %, HBV 0,7 % i HIV 0,2 %). Perkutane ozljede mogu izložiti zdravstvene radnike ozbiljnim i potencijalno fatalnim krvno prenosivim bolestima. Ozljede oštrim predmetima prvenstveno su udružene s profesionalnom transmisijom virusa hepatitisa B (HBV) (6 – 30 %), virusa hepatitisa C (HCV) (3 – 10 %) i virusa humane imunodeficijencije (HIV) (< od 0,3 %), ali i transmisijom više od 20 različitih patogena. I u slučajevima kada nije prenesena bolest, emocionalni stres ozlijeđenog zdravstvenog radnika i njegove obitelji može biti ozbiljan i dugotrajan problem koji zahtijeva savjetovanje. Polovica incidenata ne prijavi se. Ubodni incidenti predstavljaju ozbiljan problem, koji se može spriječiti.

Izvor: http://aaz.hr/hr/kvaliteta/pokazatelji/ubodni-incidenti

Prevencija ubodnih incidenata

- primjenjuje se u svim organizacijskim jedinicama KB"Merkur" gdje se izvode postupci koji uključuju uporabu oštrog predmeta – igle, lancete i sl.) a isti predstavljaju moguću kontaminaciju krvlju ili drugim potencijalno infektivnim predmetima

- u skladu Direktivom Vijeća 2010/32/EU od 10.05.2010. g. o provođenju Okvirnog sporazuma o sprečavanju ozljeda oštrim predmetima u bolničkom sektoru i zdravstvu koji su sklopili HOSPEEM (Europska udruga poslodavaca u bolničkom sektoru i zdravstvu) i EPSU (Europska federacija sindikata javnih službi)... Posebne mjere prevencije: mjere koje se poduzimaju radi sprečavanja ozljeda i/ili prenošenja infekcija prilikom pružanja usluga i obavljanja postupaka izravno vezanih uz bolničku i zdravstvenu djelatnost, uključujući korištenje najsigurnije opreme, na temelju procjene rizika te sigurne metode zbrinjavanja oštrih predmeta;. .. Da bi se spriječio rizik od ozljeda i zaraza putem oštrih predmeta, zdravstveno osoblje mora biti dobro obučeno, primjereno opremljeno i sigurno. Prevencija izlaganja je ključna strategija otklanjanja i smanjivanja rizika od nastanka ozljeda ili zaraza na radu

Postupci prevencije ubodnih incidenata

1. Nikad ne vraćati rukom upotrebljenu iglu u kapicu

2. Koristiti opremu sa zaštitnim mehanizmom uvijek kad je moguće

- sigurnosni mehanizam igle MORA biti

sastavni dio igle, a nikako nekog dodatka igli.

- jednoručna aktivacija sigurnosnog

mehanizma (jasan audio, vizualni i

taktilni signal aktivacije)

- sigurnosni mehanizam mora biti teško

uklonjiv sa igle

- uporaba mora biti jednostavna, te osigurati da korisnik može

zadržati pažnju nad samom procedurom vađenja krvi

3. Ako se igla mora vratiti u kapicu zbog skidanja s vacutainer šeširića koji nema mehanizam za otpuštanje igle, tada obavezno upotrebiti pomagalo za vraćanje kapice. Ukoliko nema pomagala bitno je koristiti sigurnu metodu.


4. Oštri predmeti ne smiju se dodavati direktno iz ruke u ruku. Upoterbljenu iglu odmah staviti u posudu za oštri otpad

5. Pažljivo odlagati oštre predmete. Osobna je odgovornost osobe koja je upotrebila oštri predmet da ga ukloni na siguran način što je prije moguće. Ako je oštri predmet slučajno ispušten, mora biti podignut i pravilno uklonjen. Ako se predmet ne može naći pojedinac mora obavijestiti odgovornu osobu kako bi se upozorili svi koji rade na tom području, osobito osobe koje sudjeluju na poslovima čišćenja

6. Igle ne skidati sa štrcaljke, nego ih zajedno s njom odbacit iu posudu za oštri otpad. Igle nikad ne smiju viriti izvan posude za oštri otpad

7. Posuda za oštri otpad mora biti dostupna na mjestu gdje se vadi krv. Ako posuda nije na mjestu uporabe igala, igla se do posude nosi na tacni, a ne u rukama


8. Posuda za oštri otpad mora biti od namjenske krute plastike, te da se nakon zatvaranja poklopca isti više ne može otvoriti . Takva posuda je žute boje i jasno označena oznakom "OŠTRI OTAD", sa pripadnim ključnim brojem u skladu sa zakonskim propisima.

9. Igle nikad ne smiju viriti izvan posude

za oštri otpad

10. Posuda za oštri otpad može

se napuniti samo do tri četvrtine volumena,

zatim čvrsto zatvoriti i odložiti za

to predviđeno mjestodo konačnog zbrinjavanja

11. Nositi lateks rukavice prilikom svakog vađenja krvi ili davanja infuzije - količina penetrirajuće krvi reducirana je za 46-86% prilikom uboda od 0,5 cm kroz lateks rukavicu.

Postupak prijave ozljede oštrim predmetom i

izloženosti krvi te postekspozicijske profilakse

- Ovaj operativni postupak definira procjenu rizika od infekcija koje se prenose krvlju, postupanje vezano uz obveznu imunizaciju zaposlenika protiv hepatitisa B, postupanje u slučaju ozljede oštrim predmetom odnosno ekspozicijskog incidenta, postupak prijave ozljede oštrim predmetom i izloženosti krvi te osposobljavanje i obveze zaposlenika

- Svi zaposlenici K.B.”Merkur” obvezni su prijaviti svaku ozljedu oštrim predmetom odnosno ekspozicijski incident, jer bi isti mogao ugroziti njihovo zdravlje ili zdravlje ostalih pacijenata i zaposlenika. Obavezni su skrbiti o vlastitoj sigurnosti i zdravlju kao i sigurnosti i zdravlju osoba na koje utječu njihovi postupci na radnom mjestu sukladno izobrazbi i propisanim postupcima bolnice. Zaposlenik ne smije samostalno raditi ukoliko nije osposobljen za rad na siguran način.

- Za provedbu osposobljavanja za rad na siguran način u smislu provođenja mjera zaštite radi sprječavanja nastanka ozljeda oštrim predmetima odgovorni su referenti zaštite na radu i glavna sestra Odsjeka za nadzor bolničkih infekcija.



- Zaposlenici Odjela za nadzor bolničkih infekcija (liječnik-mikrobiolog i glavna sestra Odsjeka za nadzor bolničkih infekcija, sanitarni tehničar Odsjeka za epidemiologiju te voditeljica Odsjeka za centralnu sterilizaciju prema potrebi u svojstvu zamjene za prethodno navedene) ovlašteni su za provođenje prijave ozljede oštrim predmetom i izloženosti krvi te postupak evaluacije.

- Glavna sestra za nadzor bolničkih infekcija ovlaštena je o svakoj ozljedi oštrim predmetom obavijestiti Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i nadležnog osiguravatelja odnosno HZZO prema Pravilniku o načinu provođenja mjera zaštite radi sprječavanja nastanka ozljeda oštrim predmetima NN 84/13.

- Procjena rizika radnih mjesta na kojima može doći do ozljede oštrim predmetom utvrđena je dokumentom „Procjena opasnosti KB Merkur “ koji se nalazi kod referenata zaštite na radu



- OPIS POSTUPKA:

Ekspozicijski incident može nastati: ubodom na iglu ili

posjekotinom oštrim predmetom koji je kontaminiran krvlju ,

dodirom sluznice (oka, nosa ili usta) ili oštećene kože s krvlju ili

nekom drugom tj. tekućinom i tkivom pacijenta; ugrizom

pacijenta, kontakom s krvlju ili drugim potencijalno infektivnim

tekućinama

Procjena rizika

Postupci zaštite od infekcija

Cijepljenje protiv hepatitisa B

Neposredna obrada mjesta izloženog infekciji ili inicijalna

dekontaminacija eksponiranog mjesta

Postupak prijave ozljede oštrim predmetom i evaluacija

izloženosti krvi.

Postekspozicijska profilaksa i praćenje:Hepatitis B,

Hepatitis C, HIV, Nepoznat ili nedostupan izvor

Osposobljavanje zaposlenika za rad na siguran način


- obavezno je za sve zaposlenike u zdravstvu koji u svom

djelokrugu rada mogu doći u kontakt sa krvlju i drugim tjelesnim

tekućinama pacijenta.

Novi zaposlenici – prilikom stupanja u radni odnos, svi zaposlenici

na koje se obaveza odnosi dužni su se javiti u Odsjek za

epidemiologiju K.B. „Merkur“ te donijeti potvrdu o provedenoj

primovakcinaciji i nalaz antiHBs titra (ukoliko je testiranje

provedeno).

Revakcinacija – prema Pravilniku o načinu provođenja

imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti

te o osobama koje se moraju podvrgnuti toj obvezi NN 103/13

docjepljivanje protiv hepatitisa B se provodi osobama sa zaštitnom

razinom protutijela < 10 IU/L.

Nakon 30-60 dana od primjene treće doze cjepiva protiv hepatitisa

B mora se odrediti razina protutijela. Ukoliko se nađe zaštitna

razina protutijela (> 10 IU/L) , smatra se da su te osobe zaštićene

od hepatitisa B i nije ih potrebno docjepljivati.


- Ako nemaju zaštitnu razinu protutijela, treba ponoviti shemu

cijepljenja od tri doze, te ponovo 30-60 dana nakon treće doze

provjeriti titar protutijela.

- Ako nakon ponovljene sheme cijepljenja imaju zaštitnu razinu

protutijela, smatra se da su zaštićeni i nije potrebno docjepljivanje.

- Ako nakon ponovljene sheme cijepljenja nemaju zaštitni titar

protutijela, smatra se da su nereaktori, te će u eventualnom slučaju

kontakta sa zaraznim materijalom trebati primiti pasivnu

imunoprofilaksu

- Sanitarni tehničar Odsjeka za epidemiologiju

- organizira i poziva sve zaposlenike koji podliježu obveznoj

imunizaciji protiv hepatitisa B na cijepljenje prema nalazima

titra antiHBs;

- vodi evidenciju o izvršenoj imunizaciji protiv HBV-a.

- dostavlja glavnoj sestri za nadzor bolničkih infekcija

ažuriranu bazu podataka cijepljenih zaposlenika protiv HBV-a zbog

evidencije prijava izloženosti krvi u koje se unose podaci o

cijepnom statusu eksponiranih djelatnika za hepatitis B.

Neposredna obrada mjesta izloženog infekciji ili

inicijalna dekontaminacija eksponiranog mjesta

1. Ozlijeđeno mjesto pustiti da krvari na koži nekoliko sekundi. Ne

isisavati krv sa mjesta uboda.

2. Odmah isprati tekućom vodom te kontaminirano mjesto oprati

sapunom i vodom. Opranu i osušenu kožu dezinficirati alkoholnim

dezinficijensom ili dezinficijensom za kožu i sluznice. Ozlijeđeno

mjesto pokriti vodootpornim flasterom.

3. Ukoliko je došlo do prskanja tjelesnih tekućina ili izlučevina

bolesnika u nos ili usta, potrebno je iste obilno isprati velikom

količinom vode. Eksponiranu sluznicu oka isprati sterilnom fiziološkom

otopinom ili čistom vodom.

4. Ako to ozljeda zahtijeva, zdravstveni djelatnik može se obratiti

dežurnom liječniku (kirurgu) u K.B. „Merkur“ (radi zbrinjavanja rane i

prema potrebi antitetaničke profilakse) te prijaviti ozljedu na radu

Referentu zaštite na radu


evaluacija izloženosti krvi

1. Evidencija prijava izloženosti krvi vodi se u Odsjeku za nadzor

bolničkih infekcija. OB-KI-5-1 Obrazac za prijavu ozljede oštrim

predmetom i izloženosti krvi sadrži dva dijela od kojih glavna sestra

za nadzor bolničkih infekcija OB-KI-5-1 - Prilog 1 šalje u roku od

najdulje mjesec dana na elektronsku adresu Hrvatskog zavoda za

zaštitu zdravlja i sigurnost na radu- [email protected] te Hrvatskom

zavodu za zdravstveno osiguranje, a kopiju pohranjuje u evidenciji

Odsjeka za nadzor bolničkih infekcija.

Prilog 2 OB-KI-5-1 čuva se u vlastitoj evidencije u Odsjeku za

nadzor bolničkih infekcija, a prema potrebi kopija kompletne prijave

OB-KI-5-1 se dostavlja referentima zaštite na radu.

2. Odluka o započinjanju postekspozicijske profilakse donosi se u

roku 48-72 h i zato se eksponiran djelatnik treba neposredno nakon

ubodnog incidenta ili kontaminacije (ako je to moguće ili prvi slijedeći

radni dan) javiti glavnoj sestri za nadzor bolničkih infekcija radi

ispunjavanja OB-KI-5-1 Obrasca za prijavu ozljede oštrim

predmetom i izloženosti krvi.



3. Liječnik spec. mikrobiolog iz Odsjeka za nadzor bolničkih infekcija

provodi evaluaciju i upućuje eksponiranog djelatnika na

postekspozicijsku profilaksu.

4. Prema potrebi za daljnju postekspozicijsku profilaksu zaposlenici

Odjela za nadzor bolničkih infekcija konzultiraju nadležnu

epidemiološku službu, odnosno epidemiologa - člana Bolničkog

povjerenstva za kontrolu infekcija.

5. U slučaju incidenata kontaminiranim oštrim predmetom ili

kontaminacije sluznica krvlju ili drugim tjelesnim tekućinama izvan

redovnog radnog vremena treba izvaditi uzorak krvi (1 biokemijska

epruveta) izvoru (pacijentu) i zaposleniku ako isti nemaju nalaze

markera na hepatitis viruse i antiHIV-a novijeg datuma, te ukoliko se

isti ne mogu odmah dostaviti u Transfuzijsku jedinicu ili Hrvatski

zavod za transfuzijsku medicinu (HZTM-a) uzorke pohraniti u

hladnjak u mikrobiološkom laboratoriju i o tome obavijestiti glavnu

sestru zanadzor bolničkih infekcija.



6. Za inicijalnu evaluaciju i zbrinjavanje eksponiranog djelatnika

ispunjava se interna uputnica koju izdaje liječnik - spec. mikrobiolog

Odsjeka za nadzor bolničkih infekcija s najmanje slijedećim

pretragama: HBsAg, antiHBs, antiHBc, antiHCV i antiHIV

Za kontrolne pretrage eksponirani djelatnik će donijeti „crvenu

uputnicu“ ili uputnicu od strane nadležne epidemiološke službe.

7. Izvornom hospitaliziranom bolesniku se ispunjava uputnica za:

markere na hepatitis viruse B i C te antiHIV. Za izvornog bolesnika

uputnicu ispunjava nadležni liječnik radilišta gdje se

incident dogodio ili gdje je bolesnik hospitaliziran, a u odsutnosti

istog liječnik spec. mikrobiolog iz Odsjeka za nadzor bolničkih

infekcija.

8. Izvornog ambulantnog bolesnika zamoli se da naknadno donese

vanjsku crvenu uputnicu za markere na hepatitis viruse i antiHIV.

9. Na uputnicama i epruvetama krvi (izvora i/ili ozlijeđene osobe)

treba naznačiti:„HITNO“



10. Uzorci s uputnicama dostavljaju se u Transfuzijsku stanicu

HZTM-a pri K.B.„Merkur“.

11. Nalazi markera hepatitisa i antiHIV („HZTM-SEROLOGIJA“)

dostavljaju se kuvertirani. Navedeni nalazi ne smiju se ostavljati na

oglasnoj ploči radilišta!

12. Preslike nalaza se dostavljaju Odsjeku za epidemiologiju radi

ažuriranja podataka u evidenciji cijepljenih zaposlenika i u slučaju

potrebne postekspozicijske profilakse za hepatitis B.

Postekspozicijska profilaksa i praćenje: Hepatitis B

ovisi o HBsAg statusu izvora i cijepnom statusu izložene osobe, a

premaPravilniku o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse,

kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se moraju podvrgnuti

toj obvezi NN 103/13 obavlja se na sljedeći način:

1. Izvor HBsAg pozitivan, a izložena osoba osjetljiva (necijepljena), treba

primijeniti postekspozicijsku imunoprofilaksu: Humani hepatitis B

imunoglobulin i.m. jednokratno u dozi od 0,06 ml/kg , odnosno 12 i.j./kg i

istovremeno započeti cijepljenje protiv hepatitisa B po shemi 0,1,2,12

mjeseci. Ako nije poznat serološki status izvora, treba započeti

imunoprofilaksu kao da je izvor pozitivan. Ovaj postupak treba započeti u

roku od 24 sata,a najkasnije u roku od 72 sata od ekspozicije.

2. Izvor HBsAg pozitivan,a izložena osoba cijepljenja protiv hepatitisa B i

serološkim testiranjem utvrđeno da je serokonvertirala (titar >10 mU/ml), nije

potrebno primijeniti postekspozicijsku imunoprofilaksu.

3. Izvor HBsAg pozitivan, a izložena osoba cijepljena protiv hepatitisa B,

ali je nereaktor, treba postupiti kao da je necijepljena. Međutim, ako je

utvrđeno da je izložena osoba nereaktor nakon ponovljenog cijepljenja,

treba primijeniti HBIG dva puta: odmah i za mjesec dana.

Postekspozicijska profilaksa i praćenje: Hepatitis B

4. Izvor HBsAg pozitivan,a izložena osoba cijepljena protiv hepatitisa B

te nakon cijepljenja nije serološkim testiranjem provjerena

serokonverzija,treba odmah testirati izloženu osobu.

- Ako se kod izložene osobe nađe titar anti-HBsAg veći od

10mU/ml, nije potrebno ništa poduzimati vezano uz hepatitis

- Ako se kod izložene osobe nađe da nema anti-HBsAg protutijela ili je

titar niži od 10 mU/ml, treba dati jednu dozu HBIG od 0,06

ml/kg,odnosno 12 i.j./kg, te započeti shemu cijepljenja kao da

izložena osoba nijecijepljena.

5. Izvor HBsAg pozitivan, a izložena osoba je započela cijepljenje, ali

nije još primila sve tri doze, treba odmah primiti HBIG i prema

započetom rasporedu završiti shemu cijepljenja.

6. Nakon perkutane ekspozicije, imunoprofilaksu treba primiti po

mogućnosti unutar 24 sata, a najkasnije unutar 7 dana

Postekspozicijska profilaksa i praćenje: Hepatitis C

1. Trenutno ne postoji specifična profilaksa.

2. Ukoliko je izvorni bolesnik HCV pozitivan potrebno je daljnje

praćenje eksponiranog djelatnika tijekom najmanje 6 mjeseci uz

kontrolu antiHCV nakon 1, 3 i 6 mjeseci. Po potrebi indicirana je

kontrola i HCV RNA.

3. Ukoliko je izvorni bolesnik HCV negativan daljnje praćenje nije

potrebno.

Postekspozicijska profilaksa i praćenje: HIV

1. U slučaju ekspozicije krvi HIV pozitivne osobe djelatnik se

mora ODMAH javiti u Kliniku za infektivne bolesti «Dr. Fran

Mihaljević» radi procjene o potrebi provođenja i eventualnom

daljnjem provođenju postekspozicijske profilakse za HIV (HIV-

PEP)

2. Ukoliko je izvorni bolesnik HIV negativan daljnje praćenje nije

potrebno.

Postekspozicijska profilaksa i praćenje:

nepoznat ili nedostupan izvor

Nepoznat izvor (predmet slučajno zatečen ili primijenjen u više

bolesnika) ili nedostupan izvor

Eksponiranom djelatniku se određuje početni status

(HBV,HCV,HIV) i vrši se kontrola za 3 do 6 mjeseci od izlaganja

ovisno o procjeni rizika.

Osposobljavanje zaposlenika za rad na siguran način provode

referenti zaštite na radu u suradnji sa glavnom sestrom za nadzor

bolničkih infekcija prilikom edukacije o uvođenju zaposlenika u

posao sukladno OP-ZB-10 Uvođenje u posao novih zaposlenika te

jednom godišnje za ostale zaposlenike radi obnove znanja u

smislu provođenja mjera zaštite radi sprječavanja nastanka

ozljeda oštrim predmetima.

Protokol za postupanje s prolivenim infektivnim materijalom

Predviđa dezinfekciju površina kontaminiranih krvlju ili tjelesnim tekućinama radi sprečavanja prijenosa virusa s površine u okolini na bolesnika, kao dio dobre prakse u kontroli infekcija.

Postupak:

1.Navući nesterilne rukavice

2.Prekriti prolivenu krv ili drugu tjelesnu tekućinu staničevinom natopljenom u otopinu Performa 2% ili Descocida 2% te ostaviti u kontaktu 15 min da dođe do dezinfekcije. Za prskanje i kapanje male količine krvi koristi se jednokratna maramica natopljena alkoholom.

3.Infektivni materijal sa istom staničevinom se pokupi i baci u infektivni otpad

4.Rukavice se odbace u infektivni otpad i operu ruke

5.Dezinficirano područje se opere uobičajeno vodom i sredstvom za čišćenje prema važećem protokolu za određeni odjel

Protokoli bolničkog povjerenstva za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija

Protokol za higijenu u odjelnim čajnim kuhinjama

Definira čistoću površina, opreme, kolica, polica; radnu odjeću servirki;

sredstva za pranje ruku; čistoću, održavanje i sadržaj hladnjaka; pribor

za pranje suđa; pranje suđa; pribor za pranje radnih površina

Protokol za postupanje s bolničkim rubljem

1.Odvajanje infektivnog rublja sa vidljivim tragovima krvi ili tjelesnih

tekućina (ide direktno u perilicu)

2.Prljavo rublje normalno pranje i dezinfekcija

3.Zaštićeni transport čistog rublja

4.Transport prljavog rublja

5. Održavanje prostora za spremanje čistog rublja

Zahtjevi norme HRN EN ISO 15189

5 Tehnički zahtjevi

5.1 Osoblje

5.1.4 m uspostaviti siguran laboratorijski okoliš u skladu sa

dobrom praksom i propisima na snazi

5.1.10 zaposlenici moraju biti osposobljeni za sprečavanje ili

obuzdavanje učinaka nepovoljnih incidenata

5.2 Uvjeti smještaja i okoliša

5.2.2. Laboratorij mora biti oblikovan tako da njegov rad bude

djelotvoran, da je udobnost za zaposlenike optimalnate da rizik od

ozljeda i profesionalnih oboljenja bude sveden na najmanju

moguću mjeru. Bolesnici zaposlenici i posjetitelji moraju biti

zaštićeni od poznatih opasnosti.

5.2.7. Pristup i uporaba područja koja imaju utjecaj na kvalitetu

ispitivanja moraju biti kontrolirani. Moraju se poduzeti

odgovarajuće mjere zaštite uzoraka i sredstava od neovlaštena

pristupa.

KZMBLM-RU1-Mjere zaštite laboratorijskog osoblja (5.2.2)

Provode se kroz mjere zaštite:

od požara

od ozljeda na radu

od infekcija

Ostale mjere zaštite

- od kemikalija

- od električne struje

- od mehaničkih utjecaja

- od buke i vibracija

- u slučaju opasnosti

Mjere zaštite od požara

Svi djelatnici KZMBLM-u osposobljeni su za provođenje preventivnih mjera zaštite od požara i samostalan rad na siguran način, o čemu su izdana uvjerenja (5.1.1)

Pravilnik o zaštiti na radu KB”Merkur” koja je svrstana u lla kategoriju u odnosu na protupožarnu zaštitu predviđa mjere zaštite od požara (Tehnička služba bolnice vodi brigu o aparatima za gašenje požara, kontinuiranoj edukaciji)

Referent zaštite na radu ima popis djelatnika i uvjerenja o osposobljenosti djelatnika

KZMBLM-RU1-Mjere zaštite laboratorijskog

osoblja (5.2.2)


osoblja (5.2.2)

Ozljede na radu Pravilnik o uvijetima i postupku ostvarivanja prava iz osnovnog

zdravstvenog osiguranja s osnove ozljede na radu i profesionalne bolesti.

Evidentiraju se ozljede nastale tijekom radnog vremena, na putu do radnog mjesta i na putu od radnog mjesta. Odgovorni za evidenciju:

Povjerenik zaštite na radu KZMBLM-u (Dnevnik evidencije ozljeda na radu)

Referent zaštite na radu KB”Merkur” Dežurni inspektor zaštite na radu (izvan redovnog radnog vremena)


osoblja (5.2.2)

Mjere zaštite od infekcija 1. Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (cijepljenje

protiv hepatitisa-obavezno)

2. Pravilnik o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom, Pravilnik o dopuni Pravilnika o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom (sanitarne iskaznice-5.2.2)

3. Pravilnik o osobnim zaštitnim sredstvima KB”Merkur”.

4. Postupci i radne upute odobreni od predsjednice Povjerenstva za kontrolu bolničkih infekcija


osoblja (5.2.2)

Mjere zaštite od infekcija – na razini KB "Merkur"

1. OP-KI-4: Standardne mjere zaštite zaposlenika od infekcija

2. RU-KI-4-1: Higijena ruku 3. RU-KI-4-2: Primjena osobnih zaštitnih sredstava 4. RU-KI-4-3: Prevencija ubodnih incidenata 5. RU-KI-11-5: Postupanje s prolivenim infektivnim materijalom


osoblja (5.2.2)


- od kemikalija

Kiseline (sumporna, solna, dušićna)

Lužine (natrijeva, kalijeva, amonijev hidroksid)

Alkoholi (etanol, metanol, fenol)


osoblja (5.2.2)


- od električne struje (provodi se u fazi projektiranja,

instalacija uređaja od strane ovlaštenih osoba, pravilna izolacija, ispravni nadžbučni djelovi-utičnice...)

- od mehaničkih utjecaja (odlaganje oštrih predmeta

u odgovarajuće spremnike)

- od buke i vibracija (provodi se u fazi proizvodnje

aparata)

Pod određenom periodičnom kontrolom nadzornih službi u organizaciji službe zaštite na radu

KZMBLM-RU3-Sigurnosne mjere i mjere zaštite od neovlaštenog pristupa (5.2.7)

Zaštita laboratorijskog prostora od neovlaštenog pristupa tijekom radnog vremena

Zaštita laboratorijskog prostora od neovlaštenog pristupa izvan radnog vremena

Zaštita uzoraka i sredstava od neovlaštenog pristupa

SIGURNOSNE MJERE I MJERE ZAŠTITE u

MBL-u

Jeftinije je i bolje

spriječiti nego liječiti

(Narodna)

Korisna literatura: 1. Čivljak R, Begovac J. Preporuke za prevenciju profesionalne ekspozicije zdravstvenih djelatnika infekcijama koje se prenose krvlju. Infektološki glasnik 2004; 24(1):33-41. 2. Čivljak R, Begovac J. Profesionalna ekspozicija zdravstvenih djelatnika infekcijama koje se prenose krvlju. Infektološki glasnik 2003; 23(4):183-8.

sigurnosne mjere zaštite

Documents