UNIVERZITET U TUZLI

EKONOMSKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD

IZ PREDMETA: MEUNARODNA EKONOMIJA

Tema: Uloga Svjetske banke u rjeavanju krize dugova

Profesor:

Ime i prezime studenta, broj indeksa:

Dr. sc. Senija Nuhanovi, docent

Elma Saki, I-2666/10

Elma Omievi, I-2619/10Tuzla, mart 2013. godine

SADRAJ

3UVOD

31. ULOGA SVJETSKE BANKE U SAVREMENOM FINANSIJSKOM SISTEMU

41.1. Svrha osnivanja Svjetske banke

51.2. Osnovni zadaci Svjetske banke

51.3. Kritike djelovanja Svjetske banke

61.4. Svjetska banka u Bosni i Hercegovini

72. OSNOVNI OBLICI KRIZA DUGOVA I ULOGA SVJETSKE BANKE U NJIHOVOM RJEAVANJU

82.1.Pojam i vidovi krize dugova

82.2. Uzroci kriza

92.2.1. Makroekonomska neravnotea kao uzrok krize

92.2.2. Promjene tokova kapitala kao uzrok krize

92.3. Pojam meunarodne dunike krize

102.4. Uzroci dunike krize

102.5. Strategije smanjenja duga

102.5.1. Prijedlog Dejmsa Bejkera

112.5.2. Prijedlog Nikolasa Bredija

122.6. Mjere koje Svjetska banka preduzima u cilju pomoi prezaduenim zemljama

142.6.1. HIPC inicijativa

2.6.1.1. Implementacija HIPC inicijative.............................................................................13 2.6.1.2. Mjere fleksibilne pomoi Svjetske banke u sklopu HIPC inicijative.......................13 152.6.2. MDRI inicijativa....................................................................................................................

162.6.3. Okvir za odrivost duga (Debt Sustainability Framework DSF)

162.6.4. Program strukturnog prilagoavanja Svjetske banke

173. ULOGA SVJETSKE BANKE U RJEAVANJU KRIZE DUGOVA NA PRIMJERU ARGENTINE

21ZAKLJUAK

22LITERATURA

UVOD

1. ULOGA SVJETSKE BANKE U SAVREMENOM FINANSIJSKOM SISTEMU

Svjetska banka predstavlja instituciju koju ini pet meunarodnih organizacija ija je osnovna odgovornost pruanje finansija i savjeta dravama u cilju ekonomskog razvoja i eliminisanja siromatva. Svjetska banka je osnovana 27. decembra 1945. godine na konferenciji u Bretton Woodsu, a poela je s radom 26. juna 1946. godine.

Svjetska banka je meunarodna finansijska institucija koja je osnovana s ciljem finansiranja dugoronih razvojnih projekata. Osnovni razlog njenog postojanja je pomo jako zaduenim zemljama prije svega kroz podrku njihovom dugoronom razvoju. Svjetska banka sudjeluje u strukturnom prilagoavanju privreda jako zaduenih zemalja, kako bi im bilo omogueno da to prije oive proizvodnju, poveaju izvoz, normaliziraju svoje platne obaveze to na kraju treba da rezultira poboljanjem kreditnog boniteta na svjetskom finansijskom tritu.

Svjetska banka je jedna od mnogih institucija koje nude pomo i finansijska sredstva zemljama u razvoju, njihovo finansiranje ini 7 % ukupnog kapitala. Ostatak od 93 % ini veliki broj izvora od kojih investicije u privatni sektor kao i sredstva te zajmovi ine vei dio kolaa. U posljednjih dvadeset godina dravni udio u finansiranju je smanjen dok je istovremeno privatni udio porastao. Svjetska banka na razliite naine finansira projekte ija svrha je smanjenje siromatva i postizanje Milenijskih ciljeva.

Slika br.1. Sjedite Svjetske banke u Vaingtonu (Sjedinjene Amerike Drave)

Izvor: http://nationalmirroronline.net/new/wp-content/uploads/2012/10/worldbank.jpg

Sjedite Svjetske banke je u Washingtonu. Pomagala je u obnovi Evrope nakon II. Svjetskog rata. Prvi zajam koji je odobrila u visini od 250 miliona amerikih dolara bio je namijenjen za obnovu Francuske. Navedeni aspekt pomoi pri obnovi je vano teite u radu i djelovanju Svjetske banke. Danas je Svjetska banka vie orjentisana ka smanjenju siromatva u svijetu.

1.1. Svrha osnivanja Svjetske banke

Svjetska banka omoguava ljudima da pomognu sami sebi i svom okoliu tako to osigurava resurse, tj. koristi se irenjem znanja, izgradnjom kapaciteta i stvaranjem partnerstava u javnom i privatnom sektoru.

Svjetska banka se sastoji od dvije razvojne institucije, koje su u vlasnitvu 187 zemalja lanica: Meunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) i Meunarodno udruenje za razvoj (IDA). Iako obje institucije imaju razliite uloge, one zajedno sarauju sa ciljem unapreenja vizije inkluzivne i odrive globalizacije. Cilj Meunarodne banke za obnovu i razvoj je smanjenje siromatva u dravama sa srednjim stepenom dohotka i u kreditno sposobnim ali siromanim zemljama, dok Meunarodno udruenje za razvoj svoj rad fokusira na najsiromanije zemlje u svijetu.

Svjetska banka i Meunarodni monetarni fond (MMF) su dva najvea izvora deviznih kredita za ublaavanje siromatva u najsiromanijim zemljama svijeta. Istovremeno siromane zemlje duguju ovim institucijama vie nego svim ostalim kreditorima (komercijalne banke i ostale institucije) a zbog loe dizajniranih kredita navedene zemlje nisu sposobne da obezbijede dovoljno prihoda da otplate dospjele kredite.

1.2. Osnovni zadaci Svjetske bankeOsnovni zadaci Svjetske banke su:

pomaganje obnove i razvoja proizvodnje i privrede nedovoljno razvijenih zemalja lanica kroz pruanje olakica za investiranje kapitala

podsticanje privatnih investicija putem garancija ili uea u zajmovima vlastitim ili posuenim sredstvima,

pomaganje razvijanja meunarodne trgovine i odravanja ravnotee u bilansima plaanja podsticanjem meunarodnih investicija u cilju razvoja privreda zemalja lanica, doprinosei na taj nain rastu produktivnosti, ivotnog standarda i poboljanju uslova rada.

Pored navedenih osnovnih zadataka banka obavlja i druge poslove, kao to su:

preko svojih specijalista sudjeluje u analizi ekonomskih problema i tehnikih rjeenja,

organizuje obrazovanje kadrova za ekonomska, finansijska i tehnika pitanja. U tu svrhu osnovan je Institut za ekonomski razvoj i obuavanje kadrova.

Navedene zadae Meunarodna banka za obnovu i razvoj obavlja kapitalom koji formira po osnovu uea zemalja lanica i sredstava koja mobilizira na tritu kapitala. Uee zemalja lanica u kapitalu banke sastoji se od uplaenog kapitala u visini od 20 posto kvote i garancijskog kapitala u visini od 80 posto kvote. Visina kvote zemalja lanica zavisi od visine nacionalnog dohotka, stanja bilansa plaanja, deviznih rezervi, stabilnosti privrednog kretanja i obima vanjskotrgovinske razmjene.

1.3. Kritike djelovanja Svjetske banke

Svjetsku banku esto kritikuju organizacije za zatitu okolia i protivnici politike globalizacije. Kao osnova za snanu kritiku se navodi injenica da Svjetska banka esto finansira velike projekte kao to je gradnja brana ili naftovoda koje imaju loe posljedice za okolinu i za lokalno stanovnitvo.

Slika br. 2. Protesti na godinjem sastanku Svjetske banke 2009. godine sa porukom protiv imperijalistikog kapitalizma

Izvor: http://www1.pictures.gi.zimbio.com/Activists+Protest+Outside+World+Bank+IMF+Meetings+asCkZJu8q_dl.jpg

Osim toga Svjetska banka vri pritisak na one vlade drava koje koriste njihove kredite, da privatiziraju poduzea u dravnim vlasnitvu (elektroprivredu, preduzea koja se bave vodosnabdijevanjem, naftnu industriju, telekomunikacije). To esto vodi do iskoritavanja lokalne radne snage i sirovine u dravi kroz meunarodne kompanije i uzrokuje propast lokalnih poljoprivrednika i preduzea kroz povean uvoz. Stanovnici tih zemalja (osim mone elite) uglavnom nemaju koristi od tog razvoja.

1.4. Svjetska banka u Bosni i HercegoviniBosna i Hercegovina se pridruila Svjetskoj banci 1996. godine (sa retroaktivnim lanstvom iz 1993. godine). Tokom poslijeratnog razdoblja (od 1996. do 1999. godine) Svjetska banka, zajedno sa Evropskom unijom (EU), je pokrenula niz interventnih projekata namijenjenih sprovoenju aktivnosti u oblasti rekonstrukcije, ukljuujui prevoz, struju, deminiranje, stambena pitanja, zdravstvo, obrazovanje, javne radove, poljoprivredu i mikrokreditni sektor.

Istovremeno sa podravanjem investicija u elektroenergetskom sektoru, vodovodu i kanalizaciji, upravljanju vrstim otpadom, te u sektoru zapoljavanja Svjetska banka je 1999. godine poela pruati podrku kljunim strukturalnim reformama bitnim za pojavu trine ekonomije. Implementiran u periodu od 2008. do 2011. godine program Dravne partnerske strategije (CPS), pruio je podrku BiH na njenom putu ka pridruivanju EU, promoviui dalja poboljanja u pruanju usluga najranjivijim kategorijama stanovitva.

Tokom 2007. godine, Svjetska banka je odobrila tri nova kredita:

projekat Poljoprivreda i ruralni razvoj,

projekat Pripremljenosti za suzbijanje irenja ptiije gripe,

projekat Cestovna infrastruktura i sigurnost

i dodatno finansiranje tri postojea projekta: projekat Razvoj zajednice

projekat Urbanistika infrastruktura i pruanje usluga

projekat Razvoj i ouvanje uma

Slika br. 3. Rekonstruisani Stari most u Mostaru kao jedan od najznaajnijih projekata Svjetske banke u naoj zemlji

Izvor: http://www.mostar.ba/tl_files/Slike2011/bh_peskara.jpg

Ukupan iznos finansiranja ovih projekata iznosi 65 miliona amerikih dolara. Trenutno je u pripremi i niz investicijskih projekata, kao to je nastavak projekta Upravljanje vrstim otpadom, projekat Optinski razvoj i projekat Rijeka Sava. Ovi projekti e se finansirati iz Globalnog fonda za okoli (GEF). Pored finansijskih usluga, Svjetska banka takoer prua analitike i savjetodavne usluge BiH. Kljuna djela analitikog rada za sledeu godinu ukljuuju: Studiju aproksimativnog imovinskog cenzusa, Procjenu investicijske klime i Dravni ekonomski memorandum. Svjetska banka je od 1996. godine putem 55 projekata, implementiranih u BiH odobrila, vie od 1,1 milijarde amerikih dolara.

Cilj Svjetske banke za period od 2012. do 2015. godine (Dravna partnerska strategija), je podrati BiH kroz pruanje usluge unapreenja znanja i fokusiranog finansiranja, te kroz koordinaciju sa evropskim finansijskim institucijama u cilju irenja partnerstva sa Evropskom unijom, ukljuujui i EU sufinansiranje aktivnosti u koje investira banka.

2. OSNOVNI OBLICI KRIZA DUGOVA I ULOGA SVJETSKE BANKE U NJIHOVOM RJEAVANJU

Globalna dunika kriza je postala osnovno obiljeje savremene privrede i svijeta u kojem ivimo. Prekomjerno zaduivanje, pogotovo siromanih zemalja, ija proizvodna i kapitalna imovina nije sposobna generisati dovoljno novanih tokova kojima bi preuzete obaveze mogle biti servisirane je dovelo do katastrofalne situacije koja prijeti da rezultira bankrotstvom vie zemalja svijeta.Zaduenost je postala tako veliki problem da mnoge zemlje trenutno moraju na godinjem nivou vie da plate na ime obaveza nego to su primile u prvobitnim zajmovima. Prema procjenama Svjetske banke MMF je iz Afrike naplatio skoro milijardu dolara vie nego to je bio iznos prvobitno odobrenih zajmova do 1998. godine. Poseban problem sa kreditima odobrenim od strane MMF-a i Svjetske banke je injenica da se navedeni krediti ne mogu otkazati, jer su ove institucije ograniene od strane njihovih partnera da uine isto. Za zemlje sa niskim dohotkom, tj. sa dohotokom po glavi stanovnika ispod 785 amerikih dolara, multilateralni dug je porastao za oko 544% u periodu od 1980. do 1997. godine sa 24 biliona na 155 biliona amerikih dolara .

2.1.Pojam i vidovi krize dugova

Rastua globalizacija svjetske privrede je dovela do poveanih tokova meunarodne trgovine i kapitala, stvarajui uslove za bri privredni rast i razvoj. To je takoer kao negativnu posljedicu imalo poveanju izloenost nacionalnih ekonomija pojedinih zemalja na uticaje iz okruenja, pa tako danas imamo situaciju da se kriza koja se pojavi u jednoj zemlji vrlo brzo rasprostire i na ostale zemlje. Kao primjer navedenih situacija se moe navesti poznati tekila efekt uzrokovan pekulativnim napadom na meksiki pezos 1994. godine to je dovelo do krize koja se prelila na sve zemlje June Amerike. Bjekstvo kapitala iz zemalja jugoistone Azije 1997. godine je prouzrokovalo krah deviznog trita, a privrede ovih zemalja odvelo u recesiju. Talasi ove krize su se osjetili i u Rusiji koja se suoila sa velikim problemom otplate spoljnog duga. Najnovija kriza iz 2007. godine koja se razvila u SAD-u zbog kraha hipotekarnog trita uzdrmala je cijeli svijet i pretvorila se u svjetsku ekonomsku krizu.Bankarske krize nastaju kada bankarski sistem jedne zemlje izgubi sposobnost normalnog pozajmljivanja sredstava, ili kada neka velika nacionalna banka proglasi nesolventnost. Odobravanje rizinih kredita ranije je bio glavni uzrok nelikvidnosti i nesolventnosti banke.Ukoliko se radi o veoj banci, problem pojedinane banke postaje i problem finansijskog sistema te zemlje. Tada u zemlji dolazi do smanjenja potronje i javljaju se recesioni efekti to se direktno odraava na njenu sposobnost izmirenja vanjskog duga i dovodi do potrebe angaovanja meunarodnih finansijskih institucija, prije svega Svjetske banke i Meunarodnog Monetarnog Fonda. Ukoliko banke u pasivi imaju znaajno uee inostranih kredita one nee biti u mogunosti da ih normalno servisiraju pa moe doi do proglaenja takozvanog moratorijuma na otplate duga to praktino znai prekid isplate meunarodnih obaveza. U tom sluaju zemlja biva dodatno pogoena jer joj se zatvaraju vrata meunarodnog trita kapitala za privlaenje novih kredita koji su neophodni za investiranje i preokretanje recesionih tendencija.

2.2. Uzroci krizaIako je svaka kriza specifina, na osnovu dosadanjeg iskustva mogu se izdvojiti dva osnovna uzroka kriza a to su dugotrajna makroekonomska neravnotea i iznenadni preokreti u tokovima kapitala. Ako se radi o makroekonomskoj neravnotei teko je pretpostaviti kada e kriza da pone ali je sigurno da postoji velika vjerovatnoa da e do nje doi. pekulativni razlozi ili nagle promjene percepcije investitora mogu dovesti do iznenadnog bjeanja kapitala u inostranstvo. Ovu vrstu kriza je jo tee predvidjeti jer novije iskustvo pokazuje da do nje moe doi ak i u sluajevima kada zemlja ima stabilnu makroekonomsku politiku i odrivu meunarodnu ekonomsku poziciju (visoko uee izvoza i uvoza u bruto drutvenom proizvodu, odriv spoljni dug).

2.2.1. Makroekonomska neravnotea kao uzrok krizeEkspanzivna fiskalna politika koju koriste mnoge zemlje, da bi odrale zaposlenost i privredni rast, dovodi do budetskog deficita. Njegovo finansiranje je esto praeno visokom stopom rasta novane mase, to se moe pretvoriti u uzrok inflacije. Poseban problem predstavlja zaduivanje u inostranstvu radi finansiranja budetskog deficita. Kao primjer se moe navesti dunika kriza zemalja Treeg svijeta tokom 1980-ih godina. Takoer tokom 2009. i 2010. godine mnoge razvijene zemlje su ostvarile znaajne budetske deficite. Kao osnovni uzrok deficita u budetu moe se navesti poveanje javne potronje koja se smatra glavnim instrumentom podsticanja dugoronog privrednog razvoja.

Meutim, ako se prije svega sredstva pribavljena u inostranstvu ne investiraju u projekte koji su u stanju u budunosti generisati dovoljno novanih tokova da se dospjele obaveze uredno servisiraju (otplate dospjela glavnica duga i pripadajue kamate) pojavljuju se prvi znaci krize kada zaduena zemlja koristi razne reprograme dugova i nova zaduenja kojima bi otplatila postojea, o emu e biti rijei u narednim dijelovima seminarskog rada.

Tako drava postaje iroko zastupljena u proizvodnoj i neproizvodnoj sferi to je nerijetko udrueno sa neefikasnim i neodrivim poreskim sistemom. To u pravilu znai da drava nema dovoljno poreskih prihoda za finansiranje budetskih rashoda pa pribjegava koritenju duga, kako domaeg tako i stranog, da bi pokrila deficit u budetu.

2.2.2. Promjene tokova kapitala kao uzrok krize

Tokom posljednjih decenija je dolo do liberalizacije tokova kapitala to je povealo osjetljivost zemalja na prenoenje krize ali i otvorilo put za iznenadno bjekstvo kapitala iz zemalja koje imaju dobre makroekonomske karakteristike i koje, po optima parametrima, ne predstavljaju zemlje u kojima bi se moglo oekivati nastupanje krize. Zahvaljujui visokoj finansijskoj otvorenosti, kriza iz jednog dijela svijeta se lako prenosi preko nacionalnih granica. To se jasno pokazalo u sluaju Azijske finansijske krize kada je nekoliko zemalja sa izrazito slabim finansijskim sektorom bilo pogoeno krizom, ali se ona nije zadrala u granicama tih zemalja nego se prenijela i u druge zemlje koje nisu pokazivale znakove slabosti (Hong Kong, Tajvan, Singapur). Da bi se navedene krize izbjegle, banke moraju stalno pratiti usklaenost u dospjelosti izmeu aktive i pasive. Za to je uvijek potreban visok nivo regulacije i supervizije banaka.

Za inostrane povjerioce je posebno znaajno pitanje naina na koji banka koristi dobijene kredite, to namee vei stepen transparentnosti domaeg i meunarodnog finansijskog sistema. Ukoliko se kriza pojavi, zemlja obino ima samo jednu opciju a to je da pozajmi sredstva od meunarodnih kreditora, a mjere koje treba preduzeti e znatno zavisiti od srednjoronih perspektiva zemlje dunika.

2.3. Pojam meunarodne dunike krize

Opta dunika kriza koja se formirala tokom 1970-ih godina kao posljedica porasta zaduivanja zemalja u razvoju u inostranstvu. Problem predstavlja injenica da su sredstva esto koritena za potronju a ne za investicije. Prvi naftni udar (1973-1974.) je doveo do pogoranja platnog bilansa zemalja u razvoju uvoznica nafte, a deficiti su finansirani poveanim zaduivanjem u inostranstvu. Globalna svjetska recesija u periodu 1980-82. godine koja je podstaknuta antiinflacionom politikom SAD, oteala je izvoz zemalja u razvoju i smanjila njihove izvozne prihode. ok kamatnih stopa je dodatno pogorao njihovu vanjsku zaduenost. Sredstva koja su pozajmljena u vrijeme niskih ili negativnih realnih kamatnih stopa postala su veliki teret za platni bilans zaduenih zemalja u vrijeme niske inflacije i visokih realnih kamatnih stopa. 2.4. Uzroci dunike krize

Zemlje u razvoju su tokom 1970-tih godina bile suoene sa brojnim izazovima. Bila je prisutna snana tenja ka razvoju domae proizvodne strukture i poveanju privrednog rasta to je dovelo do irenja jaza izmeu uvoza i izvoza odnosno poveanja deficita trgovinskog bilansa i bilansa tekuih transakcija. Deficit je finansiran rastuim prilivom stranog kapitala. Kapital je dolazio kako iz zvaninih tako i iz privatnih izvora. Antiinflaciona politika SAD-a je podstakla ulazak svjetske privrede u recesionu fazu to se odrazilo na zemlje u razvoju posredstvom: smanjivanja svjetske potranje za njihovim izvozom i naglog porasta kamatnog optereenja u servisiranju vanjskog duga (realne kamatne stope su porasle i do 16% pa i 20%). Mnoge zemlje u razvoju su morale da se dodatno zaduuju u inostranstvu u cilju otplate dospjelih obaveza po inostranim kreditima. Tako je dug zemalja u razvoju narastao na 552 milijarde dolara u 1982. godini a 58% ukupnog deficita tekueg rauna zemalja u razvoju se pripisuje kamatama. esto su godinje otplate kamata bile i po nekoliko puta vee od godinje vrijednosti izvoza pojedinih zemalja. Visokozaduenim zemljama je postalo jasno da zbog tako visokih kamatnih stopa nee biti sposobne da otplate dug. Iako je tokom 1970-ih godina bilo nezamislivo da bilo koja zemlja moe bakrotirati 1982. godine Meksiko je objavio da nije u mogunosti servisirati vanjski dug a Centralna banka je potroila devizne rezerve i objavila da u budunosti nee moi da otplauje dugove. Ubrzo su i ostale zemlje Latinske Amerike obustavile servisiranje vanjskog duga. Meu navedenim zemljama su bile i Argentina i Brazil.

Najvee amerike banke, kao glavni zajmodavci ovih zemalja, su obustavile nove pozajmice i zatraile prijevremeni povrat ranije odobrenih zajmova. Pogoranje situacije u zemljama Latinske Amerike je nagovjetavalo pojavu lanca bankrotstva visokozaduenih zemalja, a krizom su bile pogoene i mnoge zemlje centralne i istone Evrope, kao i afrike zemlje koje su imale nagomilane dugove prema MMF-u i Svjetskoj banci.

2.5. Strategije smanjenja duga

Na poetku ovog dijela rada je bitno naglasiti da su duniki problemi nerazvijenih zemalja preli njihove granice. Banke razvijenih zemalja s bile znaajno angaovane u odobravanju kredita zemljama u razvoju a rizici otplate kredita su ozbiljno zabrinuli povjerioce. Da bi se izbjegao nepovoljan scenario, po kome bi dunici doli u situaciju da potpuno bankrotiraju, pojavili su se prijedlozi za ublaavanje dunike krize. Glavna tenja komercijalnih banaka je na naplati kamata na zajmove uz spremnost za odlaganje naplate glavnice duga.

2.5.1. Prijedlog Dejmsa Bejkera

Budui da je mogunost bankrotstva drave obeshrabrivala strane investitore, oni nisu eljeli da investiraju u zemlje koje ne otplauju vanjske dugove. Ovakav stav investitora je lako razumjeti jer je postojao oigledan rizik da izgube svoj novac. Na drugoj strani je takoer postalo oigledno da dunik nee biti u stanju da otplati inostrani dug i popravi stanje u platnom bilansu ako ne obezbijedi profitabilne meunarodne investicije.

Slika br.4. Dejms Bejker

Izvor: http://i.lv3.hbo.com/assets/images/movies/recount/characters/james-baker-1024.jpg

Sekretar amerikog Ministarstva finansija Dejms Bejker je predloio da zemlje dunici provedu unutranju stabilizaciju svoje privrede i da im se prui vanjska pomo kroz prestrukturiranje dugova i nove zajmove. Cilj unutranje stabilizacije je poveanje konkurentnosti privrede da se sprijei bijeg kapitala. Sutina prestrukturiranja ranijih zajmova je u produavanju roka dospjelosti postojeih zajmova kako bi se i novim zajmovima zemljama pomoglo da se konsoliduju, poveaju investicije i izvoz, a i da nastave sa otplatom starih i novih zajmova. Bankari nisu bili ubijeeni u uspjenost navedenog plana to se moglo vidjeti iz odsustva njihove spremnosti da odobravaju nove kredite zemljama dunicima.

2.5.2. Prijedlog Nikolasa Bredija

Nespremnost bankara da odobravaju nove kredite otvorila je prostor za nove inicijative. Ameriki ministar finansija Nikolas Bredi je lansirao plan 1989. godine koji je predlagao da zaduene zemlje nastave sa otplatom ranijih dugova kao odgovor na djelimian otpis dugova i odobravanje novih zajmova. Smatrao je da je sutina problema u obimu dugova i da ukoliko se oni ne smanje zaduene zemlje nee biti u mogunosti da ih otplauju. Bankarima je predloeno odobravanje novih pozajmica kako bi zemlje mogle da otplate zajam u cjelini i predloeno je da se otpie dio zajma. Tako bi npr. banke na svakih 100 dolara zajma mogle da dobiju 50 a da 50 otpiu, jer je oigledno da u suprotnom banke nee dobiti nita. Neke banke su prihvatile otpis duga u skladu sa preporukama ovog plana. Slika br. 5. Nikolas Bredi

Izvor: http://t2.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcSkM7A9SQYff6NehEQSmzVR0C6gtxY9WM66kyd62TlQSFEi9k6C

Ovaj plan se operativno provodio posredstvom tzv. Bredijevih obveznica i glavna inovacija koja je sadrana u njima je mogunost da komercijalne banke zamijene svoja potraivanja u dravnim obveznicama zemalja koje su prestale da otplauju dug za obveznice tih istih drava. Za razliku od ranijih obveznica ije je trite bilo malo i nelikvidno, nove obveznice su bile utrive a nekad su imale i dodatne garancije, to je povealo njihovu vrijednost u oima bankara. Tako su poetkom 1989. godine zemlje dunici su mogle da se dogovore sa povjeriocima o otpisu dijela ranijih dugova,pri emu je veliki dio preostalog duga mogao da se konvertuje u navedene obveznice i do 1994. godine veina zemalja je iskoristila ovu mogunost.

2.6. Mjere koje Svjetska banka preduzima u cilju pomoi prezaduenim zemljama

Svjetska banka najsiromanijim zemljama nudi pomo kroz takozvanu HIPC inicijativu i Multilateralnu inicijativu za olakanje duga. 1996. godine Meunarodna agencija za razvoj (IDA) kree sa ponudom novih kredita i grantova najsiromanijim zemljama a istovremeno se HIPC inicijativi pridruio i MMF. Inicijativa ima za cilj da osigura takozvani svjei poetak sa trenutno prezaduenim zemljama tako to stupa u kontakt sa kreditorima i trai modalitete prolongiranja, reprograma pa i oprosta duga u odreenoj mjeri bilo da se radi o multilateralnim, bilateralnim ili komercijalnim kreditima. Osnovni cilj je skinuti ogroman teret duga koji danas optereuje kako budete tako i izvozne prihode najsiromanijih i najvie zaduenih zemalja. 2006. godine Svjetska banka u saradnji sa G8 (grupa osam najrazvijenijih zemalja svijeta), Meunarodnim monetarnim fondom i Afrikom razvojnom bankom je oprostila 100% opravdanog duga koje su sve zemlje lanice HIPC inicijative dugovale prema ovim trima institucijama.

Svjetska banka u svojoj globalnoj strategiji pomoi u rjeavanju problema zaduenosti zemalja promovie osnovnu ideju da je oivljavanje privrede navedenih zemalja jedini i osnovni uslov njihovog izlaska iz krize zaduenosti. Osnovna namjera provedbe programa je poveanje stope privrednog rasta, odnosno postizanje pozitivnih stopa rasta u navedenim zemljama to direktno zavisi od njihove ekonomske politike ali i od raspoloivosti eksternih finansijskih sredstava u razdoblju prestrukturiranja njihovih privreda. Zato se uloga Svjetske banke u rjeavanju problema dugova jako zaduenih zemalja svodi na finansiranje konzistentnog skupa mjera ekonomske politike strukturnog prilagoavanja i pomo u osiguranju dodatnih finansijskih sredstava iz inostranstva u cilju provoenja neophodnih strukturnih promjena.

Na osnovu procjene strunjaka Svjetske banke, jako zaduenim zemljama je u razdoblju od sljedeih pet do sedam godina potrebna stopa rasta od najmanje etiri do pet posto godinje da bi mogle rijeiti svoj problem izlaska iz krize zaduenosti. Da bi to bilo ostvareno, potrebno je preduzeti itav niz mjera prije svega na podruju poboljanja makroekonomskog upravljanja i poduzimanja odlunih koraka na ukidanju uzroka koji su doveli do prezaduenosti. Na ostvarenju postavljenih ciljeva potrebno je uloiti znaajne napore prije svega na pribavljanju novih finansijskih sredstava iz inostranstva kako bi se mogao ostvariti porast proizvodnje i izvoz, ali i poveanje domaih komponenti finalne potronje te na taj nain omoguiti izbjegavanje socijalne i politike napetosti koju izaziva smanjenje domae potronje. Procjene ukazuju da bi neto priliv vanjskih finansijskih sredstava u jako zaduene zemlje trebao iznositi 16 do 17 milijardi dolara od ega bi oko 4 milijarde bila sredstva Svjetske banke i ostalih multilateralnih razvojnih banaka, a ostatak iz ostalih izvora.

Osnovne karakteristike strategije Svjetske banke u rjeavanju krize dugova su:

pruanje finansijske podrke programima strukturnog prilagoavanja privreda jako zaduenih zemalja

jaanje politike dijaloga s vladama zemalja lanica s ciljem identifikacije potrebnih strukturnih promjena i dogovora o neophodnim promjenama u ekonomskoj politici koje e te promjene omoguiti

nastavljanje finansiranja investicija s ciljem promjena privredne strukture i poveanja proizvodne sposobnosti privrede

pomo u mobilizaciji finansijske podrke programu strukturnog prilagoavanja od strane komercijalnih banaka i javnih zajmodavaca

Uloga svjetske banke se moe definisati kao uloga katalizatora u rjeavanju navedenih problema. Glavni aspekti te uloge su politika konstantnog dijaloga i direktna finansijska podrka programu prestrukturiranja privrede. Na taj nain Svjetska banka stimulira i ostale zajmodavce na sudjelovanje u finansijskoj podrci programa.

Uloga Svjetske banke kao katalizatora u pojedinanom rjeavanju problema zaduenosti pojedinih jako zaduenih zemalja se zasniva na dva osnovna instrumenta: formalnom vezivanju finansijskih sredstava ostalih zajmodavaca za odobrenje njenih sredstava i finansiranje posebnih programa u finansijskom paketu. Navedena uloga se temelji na pet osnovnih principa:

1. Plan finansiranja se mora temeljiti na dobro napravljenom, konzistentnom, realistinom programu strukturnog prilagoavanja

2. Napori pojedinih zajmodavaca trebaju biti proporcionalni njihovom udjelu u dugu odreene zemlje

3. S ciljem olakanja dijaloga dunika sa povjeriocima, Banka uzima u obzir okolnosti u zemlji duniku i povjeriocima

4. Kreditnu podrku (enhancement) banka daje samo u sluajevima gdje se njena prisutnost smatra bitnom da se finansijski aranman uspjeno privede kraju

5. Novo finansiranje od strane pojedinih povjerilaca mora biti proporcionalno njihovom udjelu u dugu jako zaduene zemlje

2.6.1. HIPC inicijativa

1996. godine MMF i Svjetska banka su lansirali novi fond pod nazivom HIPC ili Fond visoko zaduenih siromanih zemalja sa ciljem pruanja pomoi siromanim, prezaduenim zemljama na putu njihovih ekonomskih reformi i takozvanom odrivom razvoju. Zemlja, potencijalni aplikant za pomo ovog fonda, mora biti toliko siromana da je kvalifikovana za kredite IDA te mora imati toliko veliki vanjski dug koji nije u stanju servisirati. Pri tome se zemlja obavezuje da prihvata paket reformskih mjera odreenih od strane MMF-a i Svjetske banke. Do danas je deset zemalja dobilo oko 8,5 milijardi dolara kao vid finansijske pomoi.

Predstavlja zajedniku akciju MMF-a i Svjetske banke u cilju olakavanja dunikog tereta prezaduenih siromanih zemalja. Do septembra 2009. godine paketi redukcije dugova u okviru ove inicijative su bili primijenjeni u 35 zemalja a od toga su 29 bile afrike zemlje, a njihov rezultat je olakica servisiranja spoljnog duga u iznosu od 51 milijardu dolara. Ukoliko se HIPC inicijativa ostvari u potpunosti duniki teret zemalja bi trebao biti smanjen za vie od 80% nominalnog duga.

Teret vanjskog duga je nekim prezaduenim siromanim zemljama postao ekstremno veliki te je ugrozio prilagoavanje i rast. Iz tog razloga su MMF i Svjetska banka zajednikim snagama razvile program akcije sa ciljem rjeavanja dunikih problema siromanih zemalja koje provode zdrave ekonomske politike. Ovaj program poznat kao HIPC inicijativa su usvojili Privremeni komitet MMF-a i Komitet za razvoj Svjetske banke u septembru 1996. godine. Inicijativa je bila usmjerena na pokretanje sveobuhvatne akcije meunarodne finansijske zajednice, ukljuujui i multilateralne institucije, u cilju pomoi ovim zemljama da provodei vrste ekonomske politike postignu odrivost privrednog rasta i razvoja i smanje teret vanjskog duga. Osnovna namjera je da se spoljni dug svede na nivo koji e ove zemlje moi da finansiraju prihodima od izvoza, sredstvima odobrenim na ime pomoi i prilivom stranog kapitala. Inicijativa ima za cilj podsticanje investicija i pire drutvene podrke reformama u navedenim zemljama.Osnovna ideja inicijative je kontinuirani napor zemlje na sporovoenju makroekonomskog prilagoavanja i primjena politika socijalnih i strukturnih reformi. Pored toga inicijativa naglaava program reformi socijalnog sektora prvenstveno u oblasti zdravstvene zatite i obrazovanja.

Inicijativa je prvenstveno usmjerena ka veoma zaduenim siromanim zemljama koje se mogu kvalifikovati za finansiranje u okviru ESAF programa MMF-a i programa Meunarodnog udruenja za razvoj (IDA) u okviru Svjetske banke.

2.6.1.1. Implementacija HIPC inicijative

Postoji 40 navedenih inicijativa. Prva faza pristupa je faza odluke, uz uslov da zemlja zadovoljava odgovarajue performanse odreene od strane MMF-a i programa koje provodi Meunarodna agencija za razvoj u sklopu Strategije smanjenja siromatva. Takoer odreeni indikatori moraju biti iznad nivoa koji je odreen HIPC standardima uzimajui u obzir podatke iz godine prije datuma donoenja odluke. Nakon to je odluka donesena, mnogi kreditori, kao to je Svjetska banka, MMF, Pariki klub, poinju da odobravaju olakavanje duga, s tim da zadravaju pravo obustave programa ukoliko zemlja dunik ne ispuni prethodno dogovorene zahtjeve. Olakanje duga postaje trajno i nepovratno nakon to je cjelokupan proces zavren. Performanse zemlje i ispunjenje postavljenih zahtjeva MMF-a koji se posebno odreuju na osnovu specifinih karakteristika svake zemlje predstavlja osnovnu pretpostavku uspjene provedbe i zavretka programa. 35 od 40 prezaduenih zemalja su donijele odluku da pristupe navedenoj HIPC inicijativi a 26 zemalja su dostigle taku zavretka sebi obezbijedile olakanje duga kako prema HIPC tako i prema MDRI inicijativi. Prole godine su dvije zemlje donijele odluku da pristupe inicijativi (Obala Slonovae i Togo) dok su tri zemlje (Burundi, Centralnoafrika republika i Haiti) dostigle taku zavretka i stekle pravo na trajno olakavanje duga.

2.6.1.2. Mjere fleksibilne pomoi Svjetske banke u sklopu HIPC inicijative

2006. godine analitika strogost analize odrivosti duga DSA (Debt Sustainability Analysis) je modifikovana i unaprijeena. Osnovni cilj je prilagoditi postupak analize specifinostima svake pojedine zemlje i okolnostima koje su karakteristine u datoj situaciji. Tako dvadesetogodinje projekcije ne uzimaju u obzir kratkorone makroekonomske oscilacije i pokazatelje budui da su usmjerene na procjenu dugorone odrivosti duga. Na kraju je potrebno rei da vea fleksibilnost podrazumijeva i znatno dublje i detaljnije analize.

2.6.2. MDRI inicijativa

Predstavlja inicijativu predloenu od strane grupe najrazvijenijih zemalja G-8 koja se odnosi na tri multilateralne insititucije: MMF, Meunarodno udruenje za razvoj (International Development Association IDA) i Afriki fond za razvoj (African Development Fund AjDF) koje bi trebale da otpiu u cjelini svoja potraivanja zaduenim zemljama koje ispune uslove definisane u sklopu HIPC inicijative. Prema tome, MDRI predstavlja iri program od HIPC inicijatice budui da zahtijeva da se dugovi otpiu u cjelini. Sve zemlje koje ispunjavaju uslove HIPC inicijative i iji je dohodak po glavi stanovnika manji od 380 dolara se smatraju podobnim za koritenje navedenog paketa mjera. Bitno je naglasiti da zemlje moraju pokazati zadovoljavajue karakteristike na tri podruja:

makroekonomska politka

primjena strategije smanjenja siromatva

upravljanje javnom potronjomSve zemlje mogu raunati na olakanje duga posredstvom Starateljskog fonda MDRI.

Krajem decembra 2006. godine HIPC i MDRI inicijative smanjile su neto sadanju vrijednost spoljnog duga zemalja koje su se kvalifikovale za ovu pomo za 96 milijardi dolara. MDRI olakice pokrivaju ukupno stanje duga prema MMF-u krajem 2004. godine koji jo nije otplaen u vrijeme kada se zemlja kvalifikovala za koritenje olakica. Dug nastao nakon 2005. godine ne podlijee ovim olakanjima. Ukupni trokovi MMF-a po osnovu MDRI olakica su do 15. jula 2010. godine dostigli iznos od 3,4 milijarde dolara.

2.6.3. Okvir za odrivost duga (Debt Sustainability Framework DSF)

DSF predstavlja okvir za donoenje odluka koji je usmjeren ka budunosti i takozvanim Milenijskim ciljevima to porazumijeva mobilizaciju i organizaciju svih resursa u skladu sa spomenutim. Osnovni cilj je izbjei situacije nepodnoljivog duga to nee samo ugroziti ostvarenje postavljenih ciljeva nego i samo funkcionisanje drave. DSF je usmjeren na dunike (zemlje sa niskim dohotkom) kako bi zajmove traili samo kada je to u skladu sa njihovim osnovnim finansijskim potrebama i mogunostima da se ti zajmovi u budunosit uredno otplate. Na strani kreditora, DSF nastoji obezbijediti smijernice za zajmove i grantove kreditora kako bi se osiguralo da su resursi osigurani zemljama sa niskim dohotkom ili LIC-s (Low Income Countries) na osnovama koje su konzistentne sa njihovim razvojnim ciljevima i dugoronim planovima o zaduenju.

2.6.4. Program strukturnog prilagoavanja Svjetske banke

Iako su programi namijenjeni istim korisnicima a to su zemlje u ekonomskoj depresiji i zemlje u razvoju oni su namijenjeni rjeavanju razliitih vrsta problema. Meunarodni Monetarni fond zajmove odobrava uglavnom za finansiranje deficita u trgovinskom bilansu (zemlje koje ne mogu platiti svoje meunarodne dugove) a Svjetska banka nudi kredite za odreene razvojne projekte.

Programi MMF-a se uglavnom odnose na popravljanje problema sa kojima se suoava privreda zemlje kao cjelina. Zajmovi se vraaju u periodu izmeu 2,5 i 4 godine. Danas postoje i dui periodi otplate koji traju i do 7 godina.

Meunarodni monetarni fond je osnovan radi usaglaavanja meunarodnih bilansa plaanja i da prua kratkorone novane pomoi, kao i da organizira meuvladine konsultacije u vezi s nekim od ovih problema.

Meunarodni monetarni fond ne obezbjeuje sredstva za ekonomski napredak i razvoj, nego je upravo usmjeren na kratkorono odravanje bilansa plaanja i otklanjanje problema u vezi s tim, ijim rjeavanjem indirektno utiu na kapacitet drave, odnosno nacije, radi odravanja odrivog razvoja (sustained growth).

Svjetska banka daje zajmove i bespovratnu pomo zemljama za realizaciju pojedinih projekata. Zajmovi ili nepovratna sredstva se odnose na poboljanje infrastrukture zemlje. Na poetku je potrebno naglasiti da uslovi kredita koje odobrava Svjetska Banka nisu jedinstveni i konstantni. Oni zavise od vrste projekta, te visine kamatnih stopa i ponude kapitala na meunarodnom finansijskom tritu. Naime, znaajan iznos sredstava koja odobrava ova institucija biva mobiliziran na meunarodnom tritu kapitala, tako da njihovo angaovanje podrazumijeva primjenu trinih kriterija.Tabela br. 1. Zemlje rangirane prema zaduenosti izraenoj u postotku bruto drutvenog proizvoda (GDP-a)

Izvor: http://www.lankarising.com/2010/05/measurments-and-indicators-of-public.html

Rokovi otplate kredita koje daje Svjetska banka znatno su dui u odnosu na druge inozemne finansijske izvore. Kada su u pitanju projekti iz oblasti komunikacijske, energetske i druge infrastrukture, rokovi otplate su i do 25 godina.

Grace-period, odnosno period mirovanja vraanja glavnice, rauna se od datuma odobravanja kredita, a ne od perioda zavretka objekta. Ovaj period u pravilu traje od 3 do 5 godina. Kamatna stopa utvruje se kao varijabilna i njeno usklaivanje, u pravilu se vri tromjeseno.

Visina kamatne stope zavisi od visine pasivne kamate koju Svjetska banka plaa na vlastite izvore sredstava. Kamatna stopa se u veini sluajeva utvruje i usklauje koritenjem LIBOR-stope uz uveanje za odreeni iznos baznih procentnih poena.

3. ULOGA SVJETSKE BANKE U RJEAVANJU KRIZE DUGOVA NA PRIMJERU ARGENTINE

Dunika kriza u Latinskoj Americi poela je 1982. godine. Kriza privatnog bankarskog sektora zapoela je u Sjedinjenim Amerikim Dravama i Evropi 2007. i 2008. godine i pretvorila se do 2010. u krizu nacionalnog duga izazvanu (izmeu ostalog) socijalizacijom gubitaka privatnih banaka te manjim poreznim prihodima kao posljedicom krize. U Evropi, kao i u Latinskoj Americi, nekoliko godina nakon poetka krize privatni kreditori i njihovi predstavnici uspjeli su nametnuti uslove svim vladama.

Tabela br. 2. Osnovni demografski i ekonomski pokazatelji Argentine

Argentina

Glavni gradBuenos Aires

Ukupan broj stanovnika40 117 096

Ukupna povrina u km22 791 810

Broj stanovnika po km215

Ukupni nominalni GDP u amerikim dolarima435 200 000 000

Nominalni GDP po stanovniku u amerikim dolarima10 640

Ukupni GDP (PPP)710 700 000 000

GDP (PPP) per capita17 376

Ginijev koeficijent0,458

Kreditni rejtingB

Nivo ekonomskih sloboda48

Ukupni vanjski dug u amerikim dolarima160 900 000 000

Vanjski dug po stanovniku u amerikim dolarima3 971

Udio vanjskog duga u GDP-u43%

Stopa nezaposlenosti7,3%

Stopa inflacije22%

Izvor: http://www.imf.org/external/np/loi/2009/bih/bos/061609b.pdf

Napomene:

Gross Domestic product ili bruto domai proizvod pokazuje ukupnu vrijednost finalnih dobara i usluga

Ginijev koeficijent je numeriki pokazatelj neravnopravnosti raspodjele dohotka u odreenom drutvu

Kreditni rejting je zajedniki naziv za kriterije/mjerila koji odreuju sposobnost zemlje da izmiri svoja kreditna dugovanja

1998. godine Meunarodni Monetarni Fond je pozvao tadanjeg argentinskog predsjednika Carlosa Menema, na godinji sastanak Odbora guvernera, kako bi se razgovaralo o uspjehu argentinskog iskustva. Ministar ekonomije u periodu od 1991.do 1996. godine Domingo Cavallo, je izjavio da je Argentina najbolji uenik MMF-a, Svjetske banke i Vlade SAD-a. U drugom polugoditu 1998. godine Argentina je od strane Vaingtona smatrana najuspjenijom ekonomijom meu onima koje su restrukturirale svoj dug u okviru tzv. Bredijevog plana. Meutim, Argentinska ekonomija se suoila sa znaajnim problemima nakon to joj je Svjetska Banka nametnula program stroge tednje, nakon ega je dolo do sloma vrijednosti argentinskih obveznica na svjetskom tritu. Argentinski zamjenik ministra vanjskih poslova je kritikovao Vaingtonski konsenzus. On je naglasio da pravi konsenzus nikada nije ni postojao i da mnoge zemlje danas preispituju pretpostavke pod kojima su pristale na takav program 1990. godine, istovremeno istiui da su vlade u potrazi za modelom koji garantuje produktivnu zaposlenost i stvaranje realne vrijednosti.

Krajem 1980-ih kreditori Latinske Amerike, odnosno Svjetska banka, MMF i Pariki klub, kao i Ministarstvo finansija SAD-a i Londonski klub u sluaju bankara, uspjeli su nametnuti svoj program i svoje uslove. Privatni kreditori prenijeli su dio svojih zajmova na multilateralne institucije i SAD putem sekuritizacije, odnosno pretvaranja bankovnih zajmova u vrijednosne papire. Vrijednosti ostalih bankovnih zajmova sniene su i pretvorene u nove vrijednosnice s fiksnom kamatnom stopom. Tako je Bredijev plan odigrao bitnu ulogu, kako branei bankarske interese, tako i nameui trajnu tednju. U Latinskoj je Americi ovo razdoblje bilo prozvano "duga neoliberalna no".

Meutim, Argentina nije imala novca za plaanje. Obustavila je plaanje i nije nastavila s otplatom tri godine (od decembra 2001. do marta 2005.) u sluaju financijskih trita; u sluaju Parikog kluba (vie od 10 godina) jo nije poela otplaivati. Kad je to uinila, time je ponovno podstakla privredni rast i nametnula kreditorima predraun duga na 60% manje od njegove poetne vrijednosti. Posljedica toga je iskljuivanje Argentine iz finansijskih trita sve do danas.

Argentina, iako je posljednjih deset godina iskljuena iz finansijskih trita i u tom razdoblju nije otplatila nita Parikom klubu, uiva prosjenu godinju stopu rasta od 8 %. To pokazuje da drava moe pronai alternativne izvore finansiranja izvan finansijskih trita.

Potronja mora predstavljati motor svega, ono to e pokretati ozdravljenje ekonomije. U Argenitni se vie od 20 godina vanost polagala samo u izvoz ili vrijednost investicija. Potronja je bila samo nuno zlo. Drugu, moda i odluujuu stvar predstavlja injenica da je Argenitna morala ostvariti trgovinski suficit. Kao tree, Argentina je morala sebi priznati da je koliina zaduenosti dostigla nivo kod kojeg dugove vie nije mogla otplaivati. Restrukturiranje dugova je neizbjeno. Kao i znaajan oprost dugova.

Deset godina nakon dravnog bankrota, u Buenos Airesu, ba kao ni u mnogim drugim argentinskim gradovima, krizi nema ni traga. Ljudi u novanicima imaju puno vie pesosa, koje i troe. Od globalne se krize ovdje nita ne moe osjetiti. Ponosna je i sadanja predsjednica drave, udovica pokojnog predsjednika Kirchnera, Christina Fernandez, na razvoj svoje zemlje. Razvoj koji je krenuo od bankrota i stigao do privrednog uda.

Danas se govori o jednoj novoj Argentini. Zemlja je nainila velik skok, uzimajui u obzir da je to bila Argentina koja je imala nezaposlenost od 25 posto. Svaki etvrti Argentinac bio je nezaposlen. To je bila Argentina koja je bila zaduena s vie od 140 posto bruto nacionalnog proizvoda, u kojoj je svaki drugi ovjek ivio u siromatvu. Danas je to zemlja koja doivljava nadui rast u svojoj 200-godinjoj historiji.

ZAKLJUAK

LITERATURA

Knjige:

1. Babi, M., Babi, A., Meunarodna ekonomija, V. dopunjeno i izmijenjeno izdanje, MATE, Zagreb, 2000.

2. Backovi E., Finansiranje spoljnotrgovinskih transakcija, Univerzitet u Sarajevu, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2007.

3. Burnazovi, T., Imirovi, I., Svjetska banka i Meunarodni monetarni fond, Kantonalna privredna komora Tuzla, GRIN Graanica, 1999.

4. Kovaevi, R., Meunarodne finansije, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet u Beogradu, 2011.

5. Stojanov, D., Meunarodne finansije u globalnoj ekonomiji, IV izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2000.Internetski izvori:

6. http://bs.wikipedia.org/wiki/Svjetska_banka (04.03.2013)7. http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/S/Svjetska-banka(04.03.2013)8. http://www.whirledbank.org/development/debt.html(04.03.2013)9. http://nationalmirroronline.net/new/wp-content/uploads/2012/10/worldbank.jpg(04.03.2013)10. http://www1.pictures.gi.zimbio.com/Activists+Protest+Outside+World+Bank+IMF+Meetings+asCkZJu8q_dl.jpg(04.03.2013)11. http://www.mostar.ba/tl_files/Slike2011/bh_peskara.jpg(04.03.2013)12. http://www.un.ba/bih/stranica/wb-svjetska-banka(04.03.2013)13. http://www.whirledbank.org/development/debt.html(04.03.2013)14. http://i.lv3.hbo.com/assets/images/movies/recount/characters/james-baker-1024.jpg(04.03.2013)15. http://t2.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcSkM7A9SQYff6NehEQSmzVR0C6gtxY9WM66kyd62TlQSFEi9k6C(04.03.2013)16. http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/EXTSITETOOLS/0,,contentMDK:20147607~menuPK:344191~pagePK:98400~piPK:98424~theSitePK:95474,00.html(04.03.2013)17. http://www.imf.org/external/np/loi/2009/bih/bos/061609b.pdf(04.03.2013)18. http://svjetlo.com/241-argentina-i-ekvador-kao-uzor-za-izlazak-iz-duznicke-krize(04.03.2013) Izvor: http://bs.wikipedia.org/wiki/Svjetska_banka(04.03.2013)

Babi, M., Babi, A., Meunarodna ekonomija, V. dopunjeno i izmijenjeno izdanje, MATE, Zagreb, 2000., str. 443.

Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Svjetska_banka(04.03.2013)

Izvor: http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/S/Svjetska-banka(04.03.2013)

Izvor: http://www.whirledbank.org/development/debt.html(04.03.2013)

Izvor: http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/S/Svjetska-banka(04.03.2013)

Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Svjetska_banka(04.03.2013)

Izvor: http://www.un.ba/bih/stranica/wb-svjetska-banka

Izvor: http://www.whirledbank.org/development/debt.html(04.03.2013)

Kovaevi, R., Meunarodne finansije, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet u Beogradu, 2011., str. 602.

Ibidem, str. 606.

Ibidem, str. 671.

Izvor: http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/EXTSITETOOLS/0,,contentMDK:20147607~menuPK:344191~pagePK:98400~piPK:98424~theSitePK:95474,00.html(04.03.2013)

Babi, M., Babi, A., op.cit., str. 443.

Stojanov, D., Meunarodne finansije u globalnoj ekonomiji, IV izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2000., str. 239.

Kovaevi, R., op.cit., str. 692.

Izvor:http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/EXTSITETOOLS/0,,contentMDK:20147607~menuPK:344191~pagePK:98400~piPK:98424~theSitePK:95474,00.html(04.03.2013)

Izvor: http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/EXTSITETOOLS/0,,contentMDK:20147607~menuPK:344191~pagePK:98400~piPK:98424~theSitePK:95474,00.html(04.03.2013)

Burnazovi, T., Imirovi, I., Svjetska banka i Meunarodni monetarni fond, Kantonalna privredna komora Tuzla, GRIN Graanica, 1999., str. 134.

Podaci se odnose na mjesec maj 2010. godine

Backovi E., Finansiranje spoljnotrgovinskih transakcija, Univerzitet u Sarajevu, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2007., str. 27.

Izvor: http://svjetlo.com/241-argentina-i-ekvador-kao-uzor-za-izlazak-iz-duznicke-krize(04.03.2013)

Izvor: http://svjetlo.com/241-argentina-i-ekvador-kao-uzor-za-izlazak-iz-duznicke-krize(04.03.2013)

Izvor: http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/169147/Kako-je-Argentina-prezivjela-bankrot-i-postala-cudo.html#.US1B9Eo33SQ(04.03.2013)

16