FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

PREDMET: TEMA: NovacSeminarski rad

Mentor: Student:

Banja Luka, novembar 2014. godine

SADRAJ:UVOD31.Nastanak novca41.1.Prvi oblik51.2.Drugi oblik51.3.Trei oblik61.4.etvrti oblik62.Razvoj metalnog i papirnog novca73.Funkcije novca83.1.Novac kao sredstvo razmjene robe83.2.Novac kao sredstvo obrauna cijena93.3.Novac kao sredstvo plaana93.4.Novac kao sredstvo osiguranja vrijednosti93.5.Novac kao sredstvo reguliranja raspodjele103.6.Novac kao sredstvo regulacije kreditnog poslovanja103.7.Novac kao regulator cijena113.8.Novac kao regulator privrednog razvoja113.8.1.Monetarna regulacija113.8.2.Fiskalna regulacija114.Zloupotreba novca125.Obiljeja savremenog novca136.Optimalizacija novane mase13ZAKLJUAK16LITERATURA17

UVOD

Novac je sredstvo za olakavanje razmjene roba/usluga i zakonsko sredstvo plaanja u jednoj zemlji. S obzirom da se kao sredstva plaanja mogu pojaviti sva ukupna novana sredstva nekog valutnog podruja, onda uz pojam novca se govori i o novanoj masi nacionalne ekonomije.Nacionalna ekonomija sva svoja novana sredstva strukturira u novane agregate, skraenih izraza: M1 (novani agregati u uem smislu), M2 (novani agregati u irem smislu), M3 (ukupna likvidna sredstva), koji se nazivaju novani volumen, a uz njih postoje jo i nelikvidna sredstva, koja uz novani volumen ine novani potencijal, tj. M4 (ukupna novana sredstva).Novac je ekonomsko dobro koje slui u razmjeni materijalnih dobara i usluga izmeu uesnika u robnom prometu. On je nastao kao objektivna potreba efikasnijeg funkcionisanja robne proizvodnje. U toku svog istorijskog razvoja ulogu novca su obavljale veoma razliite vrste materijala.Nastanak i razvoj novca su direktno vezani za nastanak i razvoj robne proizvodnje. U poetku su se robe mijenjale jedna za drugu, to je bila tzv trampa, a kasnije je bilo mogue za jednu vrstu robe dobiti bilo koju drugu vrstu ili vie njih u istoj vrijednosti i na kraju se izdvojila jedna vrsta robe koja je postala opti ekvivalent koju su prihvatili svi uesnici razmjene odnosno novac u dananjem smislu.

1. Nastanak novca

Prije nastanka novca, u nama poznatom obliku i svrsi, njegovu osnovnu funkciju u davna vremena imala je stoka, zatim tu je jo bilo krzno, koljke, ito i tome slino. O tome svjedoi i stari latinski naziv za novac PECUNIA (pecus - govedo).Prvi novac sliam dananjem nastaje u 7 vijeku p.n.e., dakle prije 2700 godina. To se desilo u maloj dravi koja se zvala Lidija u Maloj Aziji. Taj se novac izraivao od legure zlata i srebra. Nakon toga za izradu novca su se koritili zlato, srebro, bakar, bronza, a tek posljednjih stotinjak godina nikal i elik.Prvi novac je izraivan runo, takva izrada se koristila sve do 16. stoljea kada je izgraena prva maina za proizvodnju novca.Opti oblik, javlja se tenja da se pronae jedna roba putem koje e se sve druge robe da izraavaju svoju vrijednost, ali na poetku su postojala teritorijalna i vremenska ogranienja. Zato se teilo da se pronae roba koja e na svim teritorijama da izraava vrijednost svih roba, poto je bilo na razliitim teritorijama vie razliitih vrsta ekvivalenata. Razmjena je bila oteana, i zato je bilo neophodno olakati, ubrzati i pojednostaviti razmjenu jer je bilo sve vie robe za razmjenu.

Slika br.1: Zlatni novac[footnoteRef:2] [2: Slika je primjer kako su izgledali prli runo izraeni zlatni oblici novca]

Novani oblik vrijednosti, sa razvojem robno novanih odnosa, jedne robe na svim teritorijama izraava vrijednost svih drugih roba i roba se razmjenjuje za novac.To je bio metalni novac (zlato) kao opti ekvivalent (pokazatelj).

1.1. Prvi oblik

Period trampe (razmjena roba za robu) sluajni prolaznici su razmjenjivali npr jednu kou za jedan kilogram aja. Ovdje se radilo o razmjenjivanju robe iste vrijednosti i zato se ovaj oblik nazivao prost ili sluajni oblik vrednosti. Slika br.2: Prikaz trampe 1kg koe 1kg aja[footnoteRef:3] [3: Slika br.2 prikazuje primjer trampe]

1.2. Drugi oblik

Ovaj oblik je bio razvijeniji ili potpuniji oblik vrijednosti.

Slika br.3: Drugi napredniji oblik raspodjele vrijednosti[footnoteRef:4] [4: Slika br.3 prikazuje drugi naprijedniji oblik vrijednosti]

Sa daljnom podjelom rada dolazi do stavaranja vikova roba i te vikove treba prodati. Ujedno jedna vrsta robe se moe iskazati u vie roba.

1.3. Trei oblik

Trei oblik je opti oblik vrijednosti kada iz mnotva roba poinju da se izdvajaju odreene vrste roba koje se sve vie i ee prihvataju kao ekvivalenti.U poetku su to bile neke vrste roba, a tek kasnije se pojavio metalni novac.

Slika br.4: Prvi oblici metalnog novca[footnoteRef:5] [5: Slika je preuzeta sa adrese na internetu: http://blog.dnevnik.hr/hrvatskanumizmatika/2012/07/index.html ]

1.4. etvrti oblik

etvrti oblik je pojava papirnog novca. Papirni novac nastaje kada metalni novac tj. banknota, kojoj je u toku vremena potpuno ukinuta mogunost konverzije u zlato, prestaje biti surogat zlatnog novca, dobija prisilni teaj i pretvara se u pravi papirni novac. Papirni novac ili papirna valuta je valuta kod koje je iz prometa istisnut metalni novac. Samim tim kao zakonsko sredstvo plaanja uspostavljen je papirni novac. Papirni novac je nastao iz bankarskih mjenica polovinom 17. vijeka. Vlasnici zlatnog novca su poeli da ga skladite u zlatarama, a zauzvrat su dobijali potvrde ili mjenice na vrijednost uskladitenog zlata.

Slika br. 5: Papirni novac[footnoteRef:6] [6: Slika je preuzeta sa adrese na internetu: http://opusteno.rs/zanimljive-vesti-f40/svedska-izbacuje-novac-t14133.html]

2. Razvoj metalnog i papirnog novca

Na metalnim polugama koje su preuzele funkciju opeg ekvivalenta stavljale su se oznake finoe i teine odnosno igovi uglednih trgovaca koji su jamili pouzdanost igova te se time eliminirala potreba vaganja i utvrivanjankvaliteta metala. Meutim ugled pojedinaca bio je teritorijalno ogranien i zato se u oznaavanje novca vremenom ukljuila drava Novac se poeo kovati u oblik nalik dananjem sitnom metalnom novcu koji se naziva monetaMONETA je metalno novac iskovan od plemenitih kovina i oznaen sibolima dravnog autoriteta. Propisima je utvrena teina i finoa metala koje drava jami svojim autoritetom S vremenom je dolo do odvajanja simbola novane vrijednosti od stvarno opredmeene vrijednosti u metalnoj masi monete Dolo je do dematerijalizacije novca supstituiranja punovrijednih metala kovanicama od bakra, nikla i slinih legura koje su zadravale ime novca i njegovu vrijednost kao da se uistinu radi o plemenitim kovinama.

Slijedea faza u usavravanju razmjene je pojava robnih mjenica.ROBNA MJENICA je pretaa suvremenog papirnog novca, vrijednosni papir koji je osiguravao da e se protok ugovorenog roka isplatiti ugovorena kupovina, meutim mjenica je mogla posluiti i kao novac jer je prodavalac koji je umjesto novca prihvatio mjenicu mogao vlastite dugove prema drugim osobama podmiriti tom istom mejnicom.

Sljedea faza u usavravanju razmjene je pojava banknota.BANKNOTA je pismena isprava koju emitira banka i koja donosiocima jami siplatu oznaene svote u zlatu kod banke u kojoj je novac deponiran.Daljni je razvoj doveo ne samo do potpunog potiskivanja plemenitih metala iz opticaja te uvoenja papirnog novca ve je i papirni novac u najveoj mjeri dematerijaliziran primjenom knjinog, iralnog ili depozitnog novca.

IRALNI NOVAC je nepostojei novac u fizikom smislu. U ovlatenim novarskim institucijama (Zavod za platni promet) korisnik raspolae raunom na kojem se numeriki upisuje svota kojom raspolae. Isplate i uplate novanih iznosa obavljaju se knjienjem odnosno upisivanjem pismenih naloga odnosno virmana. Tako se dospjele obaveze komitenata izvravaju iskljuivo raunskim operacijama smanjenjem salda na raunu dunika i uveanjem salda na rauno vjerovnika.

3. Funkcije novca

Funkcije novca su: Novac kao sredstvo razmjene robe Novac kao sredstvo obrauna vrijednosti Novac kao sredstvo plaanja Novac kao sredstvo osiguravanja vrijednosti Novac kao sredstvo reguliranja raspodjele Novac kao sredstvo regulacije kreditnog poslovanja Novac kao regulator cijena Novac kao regulatar privrednog ravzvoja

3.1. Novac kao sredstvo razmjene robe

Novac je zamjenio trampu te mu je ovo prva i osnovna funkcija. Uz upotrbu novca razmjena je laka, bra i sugurnija. ovjek zahvaljujui novcu ne mora istovremeno prodavati i kupovati, ve kupovinu moe odloiti.Razmjena moe biti domaa i meunarodna. U domaoj razmjeni valuta slui kao sredstvo razmjene U meunarodnoj razmjeni, kao svjetski novac danas funkcionira nekoliko najjaih svjetskih valuta kao to su US Dolar, EURO, a u zadnje vrijeme sve vie i Kineski Juan. Stabilnost valute ovisi o stabilnosti privrede i o ispravno koritenim monetarno regulacijskim mehanizmima. Na stabilnost valute mogu djelovati i meunarodni pekulanti valutama koji metodama finansijske agresije kupuju pojedine valute kako bi im digli teaj nakon ega ju prodaju u cilju ostvarivanja visokih zarada.

3.2. Novac kao sredstvo obrauna cijena

Da bi se na tritu formirala stabilna trina cijena raznih roba, tako da se cijene svih roba mogu meusobno uporeivati potreban je novac. Novac je omoguio da ista roba u razliitim prostorima i vremenu ima priblino istu cijenu.

3.3. Novac kao sredstvo plaana

Ova funkcija novca omoguuje kupcima da se pojave na tritu, a da istovremeno nita ne prodaju. Prije izuma novca ljudi su razmjenu mogli vriti samo trampom. to je bilo jako teko ak i samo na lokalnom tritu, to je ljude prisiljavalo da veinu potrebnih stvari sami proizvode na nivou obitelji ili plemena. U sluaju kad su eljeli neto kupiti morali su imati na zalihi neto to bi vlasnik eljenog dobra htio za zamjenu.

3.4. Novac kao sredstvo osiguranja vrijednosti

Ova funkcija novca omoguuje vlasnicima imovine da svoje kapitale pretvore u novac i tako imovinu sauvaju od starenja i pada vrijednosti. Razvojem bankarstva ova funkcija novca je dola sve vie do izraaja, te je omoguila lake prenoenje vrijednosti kapitala s jednog na drugo mjesto, te lake uvanje od krae, kvarenja i sl.Ovo je bila jedna od najvanijih funkcija novca u vrijeme zlatnog vaenja novca, dok je uvoenjem nominalnih vrijednosti papirnatog novca ova funkcija podlona volji monetarne vlasti. Ako proizvoai imaju prevelik utjecaj na monetarnu vlast ili ako vlada velika nezaposlenost monetarna vlast tiska velike koliine novca to dovodi do deflacije, ime vrijednost novca jaa, ali su posljedice porast uvoza, propadanje proizvodnje i izvoza, rast broja nezaposlenih to moe imati za ozbiljne posljedice i dovesti do tekih privrednih kriza.

3.5. Novac kao sredstvo reguliranja raspodjele

Novac omoguuje ljudima bru i laku raspodjelu zajednike imovine. Ovo vrijedi na nivou porodice u sluaju smrti pa teko djeljivu imovinu treba podijeliti tako da ona i fiziki i dalje ostane cijela. Preduzea sa vie vlasnika novcem isplauju profit na dioniare i ne moraju dijeliti samo preduzee.Drava kod raspodjele BDP na pojedine drutvene institucije i dijelove stanovnitva zahvaljujui novcu, moe lake ubrzati porez koji tada moe puno lake podijeliti ciljanim skupinama, nego dok se poraz ubirao u naturi, to je bilo puno skuplje i kod ubiranja i kod raspodjele.

3.6. Novac kao sredstvo regulacije kreditnog poslovanja

Ova funkcija novca omoguuje bankarskim institucijama funkciju potranje za pojedim robama izmjenom kamatnih stopa i ostalih uvjeta za dobijanje kredita. Kreditni novac omoguuje osiguranje sredstava na onim mjestima gdje je najpotrebniji i gdje postoji najvea mogunost oplodnje. Ovu funkciju novca mogue je zloupotrijebiti ako pojedine privredne grane imaju prevelik uticaj na banke, te preko njih potiu preveliku potranju za vlastitim proizvodima, na tetu drugih privrednih grana, naroito sitnog preduzetnitva.Kako bi se ovo sprijeilo potrebno je poticati snanu konkurenciju na bankarskom tritu. U svakoj dravi potreban je dovoljno velik broj velikih banaka kako bi mogle kreditirati velike investicije, ali potreban je velik odnosno dovoljan broj malih banaka kako bi poticale sitno preduzetnitvo i porodine biznise.Kako bi se sprijeile zloupotrebe potrebno je imati i dovoljno banaka za razliite vrste bankarskih poslova i razliite vrste tedia. Takoer je potrebno bankama ograniiti borbu za tedie dizanjem kamatnih stopa na tednju to moe dovesti do stvaranja finansijske piramide, koja zavrava propau velikog broja ulagaa.Takoe je potrebno imati i najvei broj banaka u domaem vlasnitvu, poto su banke u stranom vlasnitvu sklone financirati prodaju proizvoda onih produzea sa kojima s u vlasnici banaka povezani bilo vlasnikim odnosima, bilo da su im posudili velike kredite, te su zbog toga zainteresovane za to sigurniju otplatu takvih kredita.

3.7. Novac kao regulator cijena

Novcem drava moe regulirati cijenu robi tako da poveava ili smanjuje koliinu novca na tritu, ovisno o svojim interesima. U vrijeme zlatnog standarda novca drava je mogla ovakvu regulaciju vriti ako je imala dovoljnu rezervu u trezoru.Uvoenjem nominalnu vrijednost drava moe poptuno slobodno regulirati opu cijenu razine cijene upotrebom regulacijskih novanih instrumenata. Ti instrumenti mogu biti ekonomska kamatna stopa, obavezna stopa likvidnih rezervi u trezorima banaka.Novcem drava moe regulirati cijene svih roba koji ma se cijena formira na tritu, moe namjenskim kreditima prouzroiti rast ili padcijena roba, te time moe i regulirati potranju za robama iji poras ili pad proizvodnje eli ubrzati ili usporiti.

3.8. Novac kao regulator privrednog razvoja

Novcem drava moe regulirati privredni razvoj koritenjem monetarne politike i fiskalne politike.

3.8.1. Monetarna regulacija

Monetarna politika niim primarnim kamatnim stopama potie opi privredni razvoj. Tiskanjem novca monetarna vlast moe novac koristiti kao sredstvo neprimjetnog oporezivanje svih stanovnika s tim da visina ovog poreza ovisi o visini raspoloivog novca u depovima i na raunima vlasnika.Ovo oporezivanje drava vri tako da uzima kredite od emisijske banke, ali ih ne vraa. Na taj nain smanjuje se realna vrijednost imovine svi pravnim i fizikim osobama koje posjeduju novac. Ako drava na ovaj nain povea koliinu novca na tritu vie od poveanja koliine robe, dolazi do inflacije, a ako je ovo osnovni nain finansiranja drave moe doi do galupirajue inflacije.

3.8.2. Fiskalna regulacija

Fiskalna vlast moe dravnim narudbama razvijati tano odreene privredne grane. Poreznom politikom, tj. vrstom poreza i razliitim poreznim stopama fiskalna vlast moe takoe pogodovati odreenim privrednim granama i odreenim dijelovima stanovnitva, ime smanjuje dohodak i mo drugih grana i drugih dijelova stanovnitva.

4. Zloupotreba novca

Novcem se moe poticati dobro, ali i zlo. Novcem svako glasuje o dobru i o zlu svaki put kada neto kupuje.Novac moemo sticati prodajom vlastitog rada, znanja, vjetina i iskustva, a tokoer se moe sticati iznajmljivanjem vlastite imovine, ime se ostvaruje renta ili profit. To moe biti dobro ili loe za ostale ljude.Ako neko pri proizvodnji zloupotrebljava druge ljude ini zlo. Ako zagauje okolinu, pri proizvodnji, transportu, skladitenju, prodaji, upotebi ili odlaganju ostatka ini zlo. Ako prodava pri prodaji svojih proizvoda ili usluga naruava moralne ili zakonske norme ini zlo. Ako trgovac robu prodaje na dan odmora a moe je prodavati drugim danima, on na taj nain svojim radnicima onemoguava redovni odmor i ini zlo.I kod potronje novca moe se initi dobro i zlo. Ako potroa svoju plai troi na sportske susrete on otvara radno mjesto nekom sportau, a ako plau potroi u bordelu otvorio je radno mjesto bludnici. Ako sponzorira izgradnju neke crkve otvorio je radno mjesto zidaru, a ako potroi u kockarnici otvorio je mjesto nekom profesionalnom kockaru.Novac je sam po sebi moralno neutralan, ali i pri stjecanju i pri potronji moe snano uticati i poticati na dobro i zlo, to ovisi o vlasnicima novca. Vlasnici samo o tome odluuju te je to osnovno demokratsko sredstvo u svim reimima. Drava i na ovo osnovno sredstvo demokracije moe snano utjecati poreskom politikom, kreditnom politikom, a osobito promidom. Kad mediji neto pretvore u modu to postaje traena roba bez obzira na stvarnu fiziku korisnost.Kod investiranja u proizvodnju dobro je novac koncentrirati u rukama najsposobnijih kako bi se najkorisnije upotrijebio, ali kod potronje dobro je to ravnomjernije ga rasporediti kako jedni ljudi ne bi mogli zloupotrebljavati druge. Uskladiti ova dva principa u distribuciji kanala, osnovni je zadatak svake politike.

5. Obiljeja savremenog novca

U novije doba ostvarena je potpuna dominacija papirnog i iralnog depozitnog novca te je dolo do raskda vrijednosne vezanosti za zlato i mogunosti konverzije. Danas drava emitira koliine papirnog novca koje su korespodentne potrebama ekonomskog procesa. U razdoblju povezanosti papirnog novca i zlata pohranjenog u bankama koliina emitiranog papirnog novca bila je ograniena vrijednou metalnog depozita. Smatralo se da je potpuna pokrivenost papirnih novanica depozitom u zlatu uvjet ouvanja njegove vrijednosti meutim tu pretpostavku je opovrgnulo iskustvo. U cirkulaciji se moe koristiti vea vrijednost banknota od vrijednosti zlatnih depozita jer nee svi vlasnici banknota istovremeno zahvtjevat konverziju u zlatu. Izdavanjem dodatne kliine benknota iznda deponirane vrijednosti zlata banka se pretvara u kreditora privrednih subjekata dakle vie ne slui samo kao tehniki servis u manipulaciji novcem ve naplaue i kamate za pozajmljene svtoe tako kreiranog novca. Novac emitiran na takav nain naziva se fiducijarnim novcem

6. Optimalizacija novane mase

Masa novca u opticaju je od velike vanosti zbog: Ouvanja njegove vrijednosti Normalnog odvijanja privrednih aktivnosti

Novanu masu u opticaju direktnim i indirektnim mjerama kreditno monetarne politike odreuje drava: Drava nastoji optimalizirati novanu masu. Novana masa u opticaju kreirana je: Primarno emisijskom politikom sredinje banke, a Sekundurno nainom djelovanja poslovnih banakaOvisno o brzini kojom se kree novac u odreenom vremeskom razdoblju moe posredovati u veem ili manjem broju trinih transakcija. Naravno to je brzina novane cirkulacije vea to je vei i broj njegovih posredovanja

Glavna determinanta potrebne koliine novca je veliina drutvenog proizvoda. to je drutveni proizvod vei to je vea potreba za novcem, i obrnuto to je drutveni proizvod manji to je i manja potreba za novcem.

Brzina kolanja novca jednako je znaajna kao i njegova masa. Jer ako se novac bre kree postie se isti efekat kao da je novana masa vea

Zato jednadba poeljne ravnotee u procesu razmjene izraava meuovisnost triju faktora: Vrijednost drutvenog proizvoda. Emitirane mase novca. Brzine kretanja novca.

MASA NOVCA X BRZINA NOVCA = VRIJEDNOST DRUTVENOG PROIZVODA

Brzina kretanja novca koji cirkulira mjeri se odnosom vrijednosti drutvenog proizvoda i emitirane mase novca:BRZINA KRETANJA NOVCA =

Emisijska banka prati brzinu kretanja novca i ostale makroekonomske veliine te na temelju procjena intervenira. Nedostajua masa novca moe se namiriti ili poveanjem mase novca ili ubrzanjem kolanja novca. U sluaju rasta vrijednosti drutvenog proizvoda (uveanje DP = DP) ravnotea se uspostavlja alternativno.Aleternativa ADP + DP = (masa novca + masa novca) x brzina kretanja novcaRavnotea se uspostavila emisijom dodatne mase novca.

Alternativa BDP + DP = (brzina kretanja + brzina kretanja) X masa novcaRavnotea se uspostavila ubrzanjem kretanja novca.

Prilikom uspostavljanja ravnotee pretpostavili smo nepromjenjivost robnih cijena, meutim ako se cijene mijenjaju i utjecaj tog inioc treba uzeti u obzir.

Formula za odreivanje potrebne koliine novca:POTREBNA MASA NOVCA =

ZAKLJUAK

Nastanak novca se vee za pojavu vika vrijednosti, tj. za period prvobitne ljudske zajednice, kada dolazi do privatne svojine. Pojava vika vrijednosti nametnula je potrebu za razmjenom robe, gdje se tokom vremena, odreeno upotrebno dobro izdvaja, i kod uesnika u procesu razmjene se namee, kao sredstvo razmjene.Sagledavajui istorijski razvoj ljudskog drutva, dolazi se do saznanja da su se mnoge razne robe koristile kao sredstvo razmjene. Dakle, u peridou razvoja ljudskog drutva, kada se trampom obezbjeivala razmjena jedne robe za drugu, ulogu novca vrili su razni predmeti. Kasnije, sa razvojem robno-novanih odnosa u razmjeni se upotrebljava metalni novac, koji je u poetku postepeno a kasnije potpuno potisnuo robni, odnosno naturalni novac.Novac je, dakle roba, ali istovremeno i opti ekvivalent svih drugih roba. Upotrebna vrijednost te robe opteg ekvivalenta-rezultat je odreenog konkretnog rada, utroenog u njenu proizvodnju, konkretni rad postaje oblik kojim se ''mjeri njegova suprotnost-apstraktni ljudski rad''. Roba-opti ekvivalent postepeno se odvajao iz mase drugih roba i svojim konkretnim radom postao otjelotvorenje i mjerilo optedrutvenog apstraktnog rada.Dobijajui monopol opteg ekvivalenta od strane jedne robe, ona postaje novana roba. Iz proirenog prometnog oblika vrijednosti razvija se novani oblik vrijednosti. Tako je iz protivrjenosti upotrebne vrijednosti i vrijednosti roba s jedne strane, odnosno konkretnog i apstraktnog rada s druge, nastala nunost stvaranja samostalnog oblika robne vrijednosti, novanog oblika promtne vrijednosti.Dakle, nastaju uslovi za razvoj opteg ekvivalenta ostalom robnom svijetu-novca. Time novac nastaje kao neophodan proizvod razvijene robne razmjene. Evolucija oblika prometne vrijednosti, od jednostavnog- preko opteg - do novanog, u osnovi predstavlja genezu novca.

LITERATURA

Prof. dr H. Kapi, Osnove ekonomije, Ekonomski fakultet u Bihau, 2008.Internet adrese: http://metalniipapirninovac.blogspot.com http://hr.wikipedia.org/wiki/Funkcije_novca http://opusteno.rs/zanimljive-vesti-f40/svedska-izbacuje-novac-t14133.html

3