PRAVNI FAKULTET

SVEUČILIŠTA U MOSTARU

Položaj tužitelja u kaznenom postupku

SEMINARSKI RAD IZ KAZNENO PROCESNOG PRAVA

MENTOR: STUDENT:

Prof.dr.sc. Sabrina Horović Mario Šaravanja

MOSTAR, svibanj 2014.

Sadržaj

Uvod ............................................................................................................... 2

1. Tužiteljstvo-povijesni razvoj i pravna priroda........................................... 4

2. Organizacija tužiteljstva u Bosni i Hercegovini.......................................... 5

3. Položaj tužitelja u kaznenom postupku.......................................................... 6

3.1.Prava i dužnosti tužitelja......................................................................... 7

3.2.Uloga tužitelja u istrazi........................................................................... 8

3.3.Nadzor tužitelja nad ovlaštenim službenim osobama............................. 9

4. Zaključak................................................................................................... 10

5. Literatura................................................................................................... 11

2

Uvod

Tema ovog seminarskog rada je položaj tužitelja u kaznenom postupku,kroz ovaj rad ćemo

objasniti što je to tužiteljstvo,o njegovoj organizaciji u BiH ,pravima i dužnostima i nadzor

nad službenim osobama za vrijeme istrage. Tužiteljstvo je posebni državni organ koji vrši

funkciju krivičnonog gonjenja i druga zakonom predviđena prava i dužnosti s ciljem

suzbijanja kriminaliteta. Nastao u vrijeme apsolutnni monarhija,njegova funkcija da se brine o

interesima kralja i plemića pred civilnim i kaznenim sudovima. Osnovno pravo i osnovna

dužnoasti tužitelja je otkrivnje i gonjenja počinitelja kaznenih djela. Kao nosilac te funkcije

tužilac ima pravo poduzimati procesne radnje i sam dokazivati činjenice u korist optužbe.

Pored toga što je stranka u postupku, tužitelj je i državni organ, što mu daje nesumnjivu

prednost pred osumnjičenim, odnosno optuženim.

1. Tužiteljstvo-povijesni razvoj i pravna priroda

Tužiteljstvo je posebni državni organ koji vrši funkciju krivičnonog gonjenja i druga

zakonom predviđena prava i dužnosti s ciljem suzbijanja kriminaliteta. Ustanova javnog ili

državnog tužilaštva je nastala je u Francuskoj u vrijeme stvaranja apsolutne monarhije sa

zadatkom da brine o fiskalnim interesima kralja i vlatelina pred civilnim i kaznenim

sudovima, radi ostvarivanja financijske koristiti za kralja i vladajući sloj tadašnjeg

društva,spomenuti društveni razredi postavljalji su pri sudovima svoje predstavnike koji su se

nazivali "kraljevski tužioci" ili tužioci feudalni gospodara. Zadatak tužioca bio je da od suda

zatraži otvarnje istrage u krivičnim stvarima u kojima se očekivala već spomenuta financijska

korist. Kasniji razvoj i zahtjevi liberalne države za organiziranjem takvog javnog tužiteljstva

koji će imati monoplo u ostvarivanju funkcije kaznenog gonjenja i biti u poziciji da nadzire

korumpiranu policijisku strukturu prvi put se susreće u Napolenovom Zakoniku o krivičnoj

istrazi iz 1808. godine.1 Razvoj ustanove tužiteljstva u ostalim europskim državama slijedi

1 H. Sijerčić- Čolić, Krivično procesno pravo, Pravni fakultet u Sarajevu,Sarajevo,2012,str.192

3

nakon donošenja spomenutog Zakonika i razvija se sa određenim specifičnostima od države

do države. U tom smislu, institucija javnog tužiteljstva kao državnog organa koji ostvaruje

funkciju kaznenog gonjenja i ima položaj stranke u krivičnom postupku razvija se u oklviru

reformi kaznenog postupka tokom XIX stoljeća prilikom uviođenja mješovitog tipa kaznenog

postupka. Model javne optužbe nije specifičan samo za europski kontinentalni sistem, u

Engleskoj je 1985. godine osvovan posebni državni organ s funkcijiom kaznenog gonjenja,

izrastao iz tzv. solicitorskih odjela policijskih organa,koji su do tada imali ovlaštenja na

kazneno gonjenje.

2. Organizacija tužiteljstva u Bosni i Hercegovini

Organizacija tužiteljstva u BiH uređena je posebnim zakonima o tužiteljstvu i

prilagođena organizaciji sudova. Tim zakonm su osnovani: Tužiteljstvo BiH,entitetska

tužiteljstva koja obuhvaćaju Federelno tužiteljstvo, odnosno Tužiteljstvo RS, te kantonalna i

okružna tužiteljstva, kao i Tužiteljstva BD BiH. Na položaj i ulogu tužiteljastva u Bih utječe,

između ostalog i Preporuka R 19 (2000). Tim dokumentom predivđena su određena načela u

radu tužiteljstva, pri čemu se posebno naglašava da tužiteljstva u vršenju funkcije krivičnog

gonjenja mora uvažavati osnovna prava i slobode čovjeka, kao i zahtjev efikasnosti krivčnog

pravosuđa. Tužiteljstvo BiH nadležno je za proveđenje istrage za krivična djela za koja je

nadležan Sud BiH, te za gonjenje počinitelja pred Sudom BiH. Nadležnosti i unutrašnja

organizacija Tužiteljstva BiH propisani su Zakonom o Tužiteljstvu BiH. Prema navodenom

zakonu, Tužiteljstvo BiH je samostalan i poseban organ BiH, osnovan s ciljem da obezjedi

efikasno ostvarivanje nadležnosti dražve BiH, te poštivanje ljudski prava i zakonitosti na

njenoj teritoriji. U sklopu Tužiteljstvo BiH osniva se: Odjel I ili Posebni odjel za ratne

zločine, Odjel II ili Posebni odjel za organizirani odjel za organizirani kriminal,privredni

kriminal i korupciju, Odjel III za sve ostala krivična djela u nadležnosti Tužiteljstvo BiH.

Poslove Tužiteljstva BiH obavlja tužitelj BiH, njegovi zamjenici i određeni broj tužitelja BiH.

Zamjenici tužitelja i tužitelj imaju ista zakonoska ovlaštenja kao i glavni tužitelj i ovlašteni su

da preuzimaju svaku radnju u postupku koji je pokrenut pred Sudom BiH za koju je ovlašten

glavni tužitelj. Entiteti i BD BiH: U nadležnosti FBiH je uređenje Federalnog tužiteljstva, dok

je u nadležnosti kantona kantonalnih tužiteljstva. Federanno tužiteljstvo postupa pred

Vrhovnim sudom FBiH, kantonalno tužiteljstvo pred opčinskim i kantonalnim sudom. U RS,

4

Republičko tužiteljstvo postupa pred Vrhovnim sudom RS, a okružno tužiteljstvo pred

osnovnim i okružnim sudom. Tužiteljstvo BD BiH postupa Osnovnim sudom BD BiH i

Apelacionim sudom BD Bih. Zakonima o tužiteljstvu uređena su pitanja organizacije

tužiteljstva, njihova stvarna i mjesna nadležnost, kao i njihova hijerarhijska podijeljenost na

viša i niža tužiteljstva.

3. Položaj tužitelja u kaznenom postupku

Specifična pravna prioda tužilaštva i specifična pravni položaj tužioca posljedica su

okolonsti da je tužitelj u krivičnom postupku, s jedne strane, stranka i, s druge strane, državni

organ. Osnovno pravo i osnovna dužnoasti tužioca je otkrivnje i gonjenja učinilaca krivičnih

djela. Kao nosilc te funkcije tužilac ima pravo poduzimati procesne radnje i sam dokazivati

činjenice u korist optužbe. Pored toga što je stranka u postupku, tužitelj je i državni organ, što

mu daje nesumnjivu prednost pred osumnjičenim, odnosno optuženim. Ako nastupa kao

državni organ, tada ima ona prava i ovlaštenja koja mu pripadaju kao državnom organu. U

ostvarivanju funkcije krivičnog gonjenja tužitelj ima pravo i dužan je da odmah po saznanju

da postoje osnovane sumnje da je izvršeno kazneno djelo poduzima potrebne mjere u cilju

njegovog otkrivanja i provođenja istrage, pronalaženja osumnjičenog, rukovođenje i nadzoru

nad istragom, kao i radi upravljanja aktivnostima ovlaštenih službenih osoba vezanih za

pronalaženje osumnjičenog i prikupljanje izjava i dokaza.2 Novi pristup u suzbijanju

kriminaliteta otvara mnoga složena pitanja o uređenju kaznenog postupka,sadašnja reforma

kaznenog postupka prati suvremene teendencije na području borbe protiv korupcije i

organiziranog krimiala, te dinamičan razvoj zaštite prava i sloboda čovjeka. U Bosni i

Hercegovini upravo ulazi u razdoblje dalekosežnih promjena u otkrivanju i dokazivanju

kaznenih djela te zahvata u osnovna prava i slobode čovjeka. Cilj ovih promjena može se

predstaiti kao: efikasniju borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, ugrađivanje novih

metoda u borbi protiv suvremenih oblika kriminala, ubrzavanje kaznenog postupka,

pojenostavljenje kaznenog postupka za lakša kaznena djela, zaštita prava i ljudskih sloboda,

harmonizacija kaznenih propisa u BiH. Novim zakonom o kaznenom postupku

2 Jurčević, Marinko , Položaj tužitelja u kazneno postupku,str. 91-127, >>http://www.tuzilastvobih.gov.ba.<<, 3.2,2014.

5

BiH,realizirane su promjene u onim procesnim normama i institutima koji su vezi sa

otkrivanjem kaznenih djela i njegovog počinitelja, dakle u dijelu kaznenog postupka koji

označava istragu, u tom smislu Zakon napušta koncept istražnog suca i vođenje istrage

povjera tužitelju, kao i polocijiskim, carinskim, poreznim i drugim tijelima koji svoje

aktivnosti moraju poduzimati u sakladu sa zakonom o kaznenom postupku i pod nadzorom

tužitelja.

3.1. Prava i dužnosti tužitelja

Ako nastupa kao državni organ, tada ima ona prava i ovlaštenja koja mu pripadaju kao državnom organu(npr.zahtijeva pomoć od drugih državnih organa u provođenju istrage). Važno je podsejtiti da je tužitelj dužan da s jednakom pažnjom ispituje i utvrđuje kako činjenice koje terete osumnjičenog, odnosno optuženog, kao i one koje mu idu u korist i da je vezan načelom legaliteta kaznenog gonjenja. U ostvarivanju funkcije kaznenog progona, tužitelj ima prava i dužan je da3:

a) odmah po saznjanju da postoji osnovana sumnja da je izvršeno krivično poduzima potrebne mjere u cilju njegova otkrivanja i proveđenja istrage, pronalaženje osumnjičenog, rukovođenje i nadzor nad istragom,kao i radi upravljanja aktivnostima službenih osoba vezanih za pronalaženje osumljičenog i prikupljanje dokaza i izjava.

b) provede istragu u skladu sa ovim zakonom,

c) daje imunitet u skladu sa zakonom,

d) zahtjeva dostavljanje informacija od državnih organa, preduzeća, pravnih i fizičkih osoba u

Federaciji,

e) izdaje pozive i naredbe i predlaže izdavanje poziva i naredbi u skladu sa ovim zakonom,

f) naredi ovlašćenoj službenoj osobi da izvrši naredbu izdatu od strane suda u skladu sa ovim

zakonom,

g) predlaže izdavanje kaznenog naloga u skladu sa članom 350. ovog zakona,

h) podiže i zastupa optužnicu pred sudom,

i) izjavljuje pravne lijekove,

j) obavlja i druge poslove određene zakonom.

3 Zakon o kaznenom postupkuFBiH, Sl. novine F BiH br.35/03,37/03,56/03, korišteni članci od 45 do 52,Izmjene i dopune Zkp Fbih, Sl.

novine FBiH br. 37/03,br. 78/04, br. 28/05, br. 55/06, br. 27/07, br. 53/07, br. 09/09, br. 12/10, br. 08/13, br. 59/14.

6

U skladu sa stavom 1. i 2. člana zakona o kaznenom postupku FBiH, svi organi koji učesvuju u istrazi dužni su da o svakoj preduzetoj radnji obavijeste tužioca i da postupe po svakom njegovom zahtjevu. Još vrijedi napomenuti da tužitelj poduzima sve radnje u postupku za koje je po zakonu ovlašten sam ili preko osoba koje su na osnovu zakona obavezne da postupaju po njegovom zahtjevu u krivičnom postupku, glavni federalni tužilac, odnosno tužitelj u kantonu postupa pred sudovima u skladu sa federalnim, odnosno kantonalnim zakonom, mjesna nadležnost tužioca određuje se prema odredbama koje važe za nadležnost suda onog područja za koje je tužilac imenovan, kad postoji opasnost od odlaganja radnje u postupku preduzet će i nenadležni tužilac u kantonu, ali o tome mora odmah izvijestiti nadležnog tužioca, sukob nadležnosti između tužilaca rješava glavni federalni tužilac, tužitelj može odustati od gonjenja do završetka glavnog pretresa, a u postupku pred vijećem apelacionog odjeljenja - kada je to predviđeno ovim zakonom.

3.2. Uloga tužitelja u istrazi

Istraga je prvi stadiji krivičnog postupka, istraga se pokreće temeljem naredbe tužitelja

o sprovođenju istrage, naredba se donosi na temelju postajanja osnovane sumnje da je izvšeno

kazneno djelo. Znači sada je moguće na temelju informacija o djelu, prikupljenih dokaza ili

počitelja kaznenog djela sa manjim stupnjem vjerovatnosti pokrenuti istragu. Na ovaj način je

ukinut tzv. prekkrivični postupak koji je pokrenut od strane organa unutrašnjih poslova,

odnosno ovlaštenih službenih osoba temeljm postojanja osnovane sumnjeu formi kaznene

prijave. Pokretanje istrage temeljem osnovane sumnje, u novom zakonodastvu ovlaštenim

službenim osobama ne uskraćuje pravo da poduzimaju potrebne mjere da dokumentiranju

kaznenog djela, indeficiranju počinitelja kaznenog djela i prikupljanju dokaza,oni to pravo i

obvezu imaju i dalje samo što oni to poduzimaju po odobrenju i nadzorom tužitelja.4 S druge

strane ovoj način se osigurava i dodatni nivo zaštite ljudskih prava,pošto se od najranije faze

uključuje tužitelj koji ima nadzor i kontrolu nad službenim osobama. Za provodđenje istrage

bitno, da ne posroje zakonske osnove koje isključuju provođenje istrage kao što je slučaj sa

strancima koji uživaju pravo imunitet i na koje se primjenjuje međunarodno pravo, kao u i u

slučaju osoba za čije je gonjenje potrebno pribaviti prethodno odobrenje nadležnog tijela.

4 Jurčević, Marinko ,mr.Rami/Huremgaić,Uloga tužitelja u istrazi,str.227-236, >>http://www.tuzilastvobih.gov.ba. <<, 3.2,2014.

7

Tužitelj ima pravo i da ne donese naredbu da ne provede istragu ukoliko ocijeni da

prikupljena saznanja i dokazi o kzaznenom djelu ili počinitelju ne predstavljaju potreban

osnovu za sprovođenje istrage, novina je da u takvim slučajevima tužitelj ima obvezu da

obavijesti podnositelja prijave u roku od tri dana od dana donošenja odluke od nepokretanju

kaznenog postupka, podositelju prijave i oštećenom ostavljena je mogućnost da ulože

pritužbu o odluci tužitelja o nproveđenju istrage, uredu tužitelja u roku od osam dana. Prava i

dužnosti tužitelja tokom provođenja istrage i njegov odnos sa drugim tijelima u otkrivanju

kaznenog djela od posebnog su značenja sobzirom da rezultat suđenja u velikoj mjeri zavisi

od kvalitetno i uspješnog vođenja istrage kao početnog stadija kaznenog djela.

3.3. Nadzor tužitelja nad ovlaštenim službenim osobama

Tužitelj je dužan i ima pravo,temeljem postojanja osnovane sumnje u izrvšenje kaznenog djela, poduzeti potrebne mjere i radnje na njegovom otkrivanju i sprovođenju istrage , pronalasku osumljičenog, rukovođenju i nadzoru nad istragom, kao i poduzimanje mjera koje se odnose na upravljanje aktivnostima ovlaštenih službenih osoba vezenaim za pronalaženje osumljičenog i prikupljanje izjava i dokaza. Iz naprijed navenenog proizlazi i nadređenost, u smilslu nadzora nad radom ovlaštenim službenih osobama u slučajevima kada se radi o aktivnostima službenih osoba na otkrivanju kaznenih djela. Nadređenost tužitelja u smislu nadzora nad radom ovlaštenih službenih osoba nastupa u trenutku saznanja da postoje osnovana sumnja da je počinjenjo kazneno djelo, iz ovog proizlazi da tužitelj nema nadzor niti mogućnostima rukovođenja i upravljanja radom službenih osoba prije saznanja da je osnovana sumnja da je počinjenjo kazneno djelo. 5Odgovornost za postupanje i rad službenih osoba do trenutka izvještavanja tužitelja o počinjenom kaznenom djelu, leži isključivo na samim ovlaštenim osobama i službama u čijem okviru te službene osobe djeluju. Od trenutka saznanja da je počinjeno kazneno djelo, nastupa i nadzorna funkcija tužitelja u odnosu na ovlaštene osobe, tim se dopirinosi i osiguravanju pravde i pravičnosti krivičnog postupka, kao i postupanje službenih osoba poštuju zakonske odredbe koje se odnose da na zaštitu osoba koje su osumljičene, pritvorene,te koje se ispituju odnosno pretresaju. Nadzor tužitelja nad radom ovlaštenih službenih osoba se manifestira u tri različita načina:

1. Tužitelj osigurava stručnu podršku i tumačenje krivičnoprocesnih odredbi kako

materijalnog tako i procesnog krivičnog prava, te vodi računa o primjeni i zaštiti ljudski prava

u postupcima ovlaštenih službenih osoba.

5 Jurčević, Marinko, mr.Rami/Huremgaić, Nadzoru službenih osoba,str.227-236, >>http://www.tuzilastvobih.gov.ba. <<, 3.2,2014

8

2. Tužitelja izdaje potrebna uputstva i prijedloge ovlaštenim službenim osobama u toku

istrage u smislu prikupljanja informacija i dokaza na zakonom dopušten način,kako bi isti bili

pravno valjani pred sudom

3. Tužitelj učestuje u potrebnim procesnim radnjama i drugim postupanjima u toku istrage, a

koje se odnose na agažman službenih osoba,npr, nastupanje tužitelja prema sudu temeljem

zahtjeva ovlaštenih osoba za poduzimanje određenje mjere i radnje, isto tako primjena

posebnih istražnih radnji u smislu čl.116 ZKP-a, mora biti pod direktnim nadzorom i

usmjeravana od strane tužitelja.Kako bi se osigurala kvalittna, učikovinta i zakonita istraga

neophodno je na zakonit i ispravan način,prikupiti dokaze koji su i po vrsti i obimu dovoljni

za uspješno okončanje istrage podizanjem optužnice protiv počinitelja kaznenog djela, stga je

od izuetnog značenja aktivno učešće tužitelja koje se treba manifestirati kroz sljedeće

aktivnosti: planiranje istrage, analiziranje prikupljenjih saznanja i dokaza,predlaganje pravaca

i načina nak oje ovlaštene službene osobe trebaju prikupiti dokaze, narđivanje poduzimanja

istražnih mjera i radnji za iz svoje nadležnosti, zahtijevanjepoduzimanje istražnih mjera i

radnji za čiju primjenu je nadležan sud, te stalna komunikacija sa ovlaštenim sl. osobama u

cilju razmjene informacije i koordinacije aktivnosti između njih i tužitelja.

5. Literatura

- Sijerčić- Čolić, H: Krivično procesno pravo, Knjiga I., Krivičnoprocesni subjekti i

krivičnoprocesne radnje, Pravni fakultet u Sarajevu,Sarajevo,2012.

- Zakon o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, Sl. novine F BiH br. 35/03,37/03,56/03., 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 09/09, 12/10, 08/13, 59/14. http://www.oss.ba/dokumenti/ZKP_FBIH.pdf,

- http://msb.gov.ba/anti_trafficking/zakonodavstvo/zakoni/?id=3866( ZKP BiH), Sl. novine FBiH br. 36/03

Znanstveni radovi:

9

Jurčević,Marinko,Rami/Huremgaić, >http://www.tuzilastvobih.gov.ba.<, 3.2,2014

Jurčević,Marinko, Položaj tužitelja u kazneno postupku, >http://www.tuzilastvobih.gov.ba.<, 3.2.2014.

10