Seminarski rad

Sadrzaj:

1.0 Dizalice………………………………..2

1.1 Podjela dizalica…………………………….2

2.0 Plovne dizalice………………………...3

2.1 Razvoj i tipovi plovnih dizalica...................4

2.2 Konstrukcija……………………...………..11

2.3 Konstrukcija palube..……………………...13

2.4 Tehnicki aspekt……………………………19

3.0 Firma Damen………………………............22

4.0 Firma Sponapoulos…………………..........24

1

Seminarski rad

5.0 Uporedjivanje 2 proizvodjaca……………27

6.0 Zakljucak…………………………….........29

7.0 Literatura…………………………………30

1.0 DIZALICE su najveca grupa dizalicnih masina. Sluze za prenosenje tereta u horizontalnoj i vertikalnoj ravni. Ova kretanja se ostvaruju mehanizmima koji se ucvrscuju na ramovima, tj. Na metalnim konstrukcijama koje mogu biti pokretne i nepokretne.

1.1 Podjela dizalica: - dizalice opsteg karaktera - specijane dizalice

U dizalice opsteg karaktera spadaju: - mosne dizalice - ramne i poluramne dizalice - nepokretne stubne dizalice - konzolne dizalice - dizalice sa strijelom U specijane dizalice se ubrajaju: - pokretne.okretne portalne dizalice

2

Seminarski rad

- plovne dizalice - gradjevinske stubne dizalice - stubne dizalice sa iglom - pretovarni mostovi - kablovske dizalice

3

Seminarski rad

4

Seminarski rad

2.0 PLOVNA DIZALICA, plovni objekt za podizanje i premjestanje tereta. Plovna dizalica sluzi u brodogradilistu pri opremi broda za podizanje teskih tereta (strojevi, kotlovi, topovi ltd.) s morske strane gdje ne mogu dohvatiti kopnene dizalice; za prenosenje camaca i manjih brodova s kopna u more ili obratno. Pri ukrcaju i iskrcaju na otvorenom moru plovne su dizalice nezamjenljivo sredstvo za podizanje i prenosenje tereta. One se u istu svrhu upotrebljavaju i u lukama (si. 1), na mjestima gdje nema kopnenih dizalica ili gdje kapacitet tih dizalica zajedno s brodskima nije dovoljan. Velika je prednost plovnih dizalica njihova pokretljivost, jer se mogu upotrijebiti na bilo kojem mjestu u luci. Dalje, one su veoma prikladne pri spasavanju potonulih brodova; pri izgradnji luka i plovnih puteva; za po-dizanje teskih vrata na ulazima u kanalima. Plovne se dizalice grade iz ekonomskih razloga (zbog skupe izgradnje paluba) samo za podizanje teskih tereta, mase obicno od 100 do 500 t, a u novije vrijeme i do 3000 t.

5

Seminarski rad

2.1 Razvoj i tipovi plovnih dizalica. U principu svaka se plovna dizalica sastoji od dva dijela: palube koji joj osigurava plovnost i stabilnost, i gornjeg uredjaja koji je analogan uredjajima kopnenih dizalica a sluzi za podizanje i premjestanje tereta. Na palubi ili u njemu smjestaju se masine s koturovima za podizanje tereta i pokretanje gornjeg uredjaja. Ako je dizalica samo-plovna, ti strojevi sluze i za pogon dizalice. Nije ekonomski oprav-dano ugraditi vlastiti pogon dizalici koja se upotrebljava na ogranicenom podrucju, npr. samo u luci ili brodogradilistu, jer je s jednoga radnog mjesta na drugo premjesta tegljac. U palubi su jos mehanicka radionica i zalihe goriva i vode, a ako je potrebno, i uredjaji za stanovanje posade. Kako se taj uredjaj smjesta na pramcanom dijelu palube, treba radi ravnoteze dizalice u krmenom dijelu ugraditi kruti balast (beton). Tip dizalice uglavnom je odredjen izgledom njenog gornjeg uredjaja. Vise-struka primjena plovnih dizalica uzrok je i velikoj raznovrsnosti njihovih tipova.

Prve plovne dizalice pojavile su se prije nekih 100 godina, a sastojale su se od palube na koji je bio postavljen drveni dvonozni jarbol u kosom polozaju s nepromjenljivim dohvatom.

Zatim se na taj dvo-nozac nadodao ravan jarbol koji se mogao pokretati u vertikalnoj ravnini, i tako se mijenjao dohvat kraka dizalice. Uskoro se drvena konstrukcija gornjeg uredjaja zamijenila celicnim dvonoscem (si. 2). Dvonozac se sastoji od jakih celicnih besavnih cijevi, a moze se pomjerati u vertikalnoj ravni pomocu unutrasnje nagnutije noge ciji je gornji kraj ucvrscen na dvonozac, dok se donji kraj moze pokretati po krivo-crtnoj putanji (si. 2). Tako se mijenja dohvat dizalice.

6

Seminarski rad

Dalje poboljsanje konstrukcije sastojalo se u tome da se umjesto jar-

bolnc primijenila resetkasta konstrukcija gornjeg uredjaja (si. 3). Krak dizalice izradjuje se u obliku zakrivljene, odn. izlomljene crte kako bi se dizalica mogla pribliziti sirokim brodovima s visokim bokom. To nije bilo moguce jarbolnim dizalicama zbog njihovih ravnih krakova, pa su postojale sve neprikladnije sto je vise rasla visina i sirina brodova koje je trebalo posluzivati. Zbog zakrivljenosti kraka moguce je od njegovog zakretanja postaviti dalje od prednjeg brida palube. Pored toga sto se povecao dohvat i sprijecilo sudaranje kraka dizalice sa stijenom broda, dobila se na taj nacin i mogucnost da se teret postavi na paluba dizalice, sto je umnogome olaksalo prenos tereta na vece udaljenosti.

7

Seminarski rad

U daljem razvoju plovne dizalice premjestena je osa zakretanja kraka s palube na vecu visinu iznad palube (si. 4). Na taj nacin treba pri promjeni dohvata pomicati manju tezinu kraka, sto je s uvodjenjem protuutega znatno smanjilo potrebnu snagu i tezinu pogonskog mehanizma.

8

Seminarski rad

Od tog tipa dizalice pa do univerzalnog tipa, ciji se krak moze gibati u jos jednom smjeru oko vertikalne osi (si. 1. i 5), bio je samo jedan korak.

9

Seminarski rad

Buduci da se paluba moze pomicati u proizvoljnome smjeru, na plovnim dizalicama mnogo se kasnije nego na kopnenima uveo mehanizam za okretanje kraka dizalice. Stoga su se i prve resetkaste konstrukcije gornjeg dijela zadovoljile samo mijenjanjem dohvata pomocu pomicanja kraka u jednoj vertikalnoj ravnini. To je tzv. Wippkran. Medjutim, u lukama s velikim prometom, gdje treba teret brzo ukrcati i iskrcati, univerzalne plovne dizalice rade brze, dakle i ekonomicnije od ostalih tipova, kao sto pokazuje si. 6.

10

Seminarski rad

Dok univerzalna dizalica radi samo pokretanjem kraka i neznatnim premjestanjem palube, dizalica, kojoj se ne moze okretati krak, mora manervisati cijelom palubom, sto medu gusto smjestenim brodovima zadaje teskoce i dugo traje. Zato su univerzalne plovne dizalice uglavnom istisnule ostale tipove u velikim prometnim lukama, usprkos dodatnim kon-struktivnim teskocama koje stvara okretanje kraka i time uvjetovanim uravnotezenjem dizalice pomocu pomicnih protivtega. Ipak se susrecu i svi ostali tipovi plovnih dizalica, jer su to uredaji koji dugo traju (oko 50 godina) pa ne izlaze brzo iz upotrebe, a osim toga tip dizalice treba prilagoditi njenom zadatku. Zbog toga je moguce da na malim brodogradilistima i u specijalnim uslovima vise odgovara primitivniji, a prema tome i jeftiniji tip plovne dizalice.

Medu tipove s najvecom nosivoscu, koja moze doseci i do 5000, ubrajaju se portalne plovne dizalice i plovne dizalice za podizanje vrata na ustavama. Portalne. plovne dizalice sluze uglavnom pri luckim gradnjama za prenosenje teskih betonskih blokova, odn. pri spasavanju potonulih brodova. Sastoje se od jednoga, a ponekad i od dvije palube, na kojima je podignuta pomicna resetkasta konstrukcija u obliku mosta s konzolom (si. 7).

11

Seminarski rad

Po gornjem ili donjem pojasu mosta pomicu se kola s kukom za podizanje tereta. Za uravnotezenje u krmenom dijelu palubaa ugradjuju se kruti balast (beton) i odjeli za balastnu vodu.

Posebni uslovi u kojima rade dizalice za podizanje vrata na ustavama, kao npr. mala sirina ustava, mogucnost prolaza dizalice ispod mostova i podizanje istih teskih tereta, odredjuju i njihovu konstrukciju (si. 8).

12

Seminarski rad

Krak je dizalice masivan, a moze se premjestati u vertikalnome smjeru da se, kad je to potrebno, smanji ukupna visina dizalice. Krak se ne moze potpuno okretati oko svoje ose kao pri univerzalnom tipu, nego se samo zaokrece za 16° do 30° na obje strane od uzduzne simetralne ravni dizalice. Zbog ogranicenih dimenzija dizalice i velikih tereta koje ona podize, postavljaju se pomicni protivtezi, a katkad, pri podizanju maksimalnih tereta, i dodatna paluba koji se povezuju s glavnim na kojemu se nalazi dizalica. Taj tip plovne dizalice moze se iskoristiti i pri radovima na kanalima i pri spasavanju brodova u njima.

Za prijenos sipkih tereta, kao sto su ruda, ugljen, zito itd., moze se upotrijebiti univerzalni tip plovne dizalice kojoj se cijeli gornji postroj moze pomicati po tracnicama na palubi (si. 9), te plovna dizalica s mehanickim (si. 10) ili pneumatskim transporterima.

13

Seminarski rad

2.2 Konstrukcija. Konstrukcija gornjeg uredjaja ide u podrucje gradnje dizalica, a konstrukcija palube dizalice u podrucje brodogradnje. Konstrukcija palube zaavisi od oblika, namjene i konstrukcije gornjeg uredjaja.

Konstrukcija gornjeg uredjaja jarbolnih dizalica prikazana je na si. 2. Glavni njen dio je tronozni jarbol. Kako opterecenje dizalice raste s tezinom tereta i velicinom dohvata, obicno se predvidjaju dvije kuke: pomocna, za manji teret na vecem dohvatu, i glavna za maksimalni teret na manjem dohvatu. Dohvat kraka dizalice, koji je sastavljen od dva jarbola, moze se mijenjati pomicanjem treceg jarbola po krivoj putanji. Pomicanje donjeg kraja jarbola po krivim vodilicama postize se na taj nacin da se jarbol zglobno spoji s maticom koja putuje po jednom vijku. Vitlo preko prenosa s konicnim zupcanicima okrece vijak. Kad se matica giba po svojoj krivoj putanji, osa vijka zakrece se u vertikalnoj ravnini oko dva poprecna lezaja. Isto vitlo sluzi i za podizanje tereta preko kotura. Vitlo ima obicno dva bubnja, za glavnu i pomocnu kuku. Teretno vitlo i vitla za pritezanje, odn. premjestanje palube (si. 11) goni parni stroj, dizelski motor ili elektromotor.

14

Seminarski rad

Analogni uredjaji upotrebljavaju se i za resetkastu konstrukciju kraka dizalice (si. 3). Krak se dizalice sad okrece u vertikalnoj ravnini oko horizontalne ose na pramcu palube pomocu dva vijka, pokretana vitlom, po kojima putuju matice zglobno ucvrscene s krakom dizalice. I u tom slucaju vijci se moraju zakretati u vertikalnoj ravnini oko poprecnih lezajeva. Na poboljsanoj konstrukciji prema sl. 4. vijci za promjenu dohvata kraka dizalice ne treba da se zakrecu oko poprecnih lezajeva; okrecu se na mjestu a kretanje matice po njima prenosi se na pomjeranjem kraka preko odgovarajucih poluga. Vijci su na taj nacin mnogo manje i povoljnije optereceni. Ta se konstrukcija upotrebljava i na univerzalnim plovnim dizalicama, samo njima treba okretati i krak za 360°. U tu svrhu treba konstrukciju gornjeg uredjaja izraditi od dva dijela. Jedan je nepokretan i sluzi kao oslonac pokretnom dijelu. Kao nepokretan dio uobicajen je stub od resetkaste konstrukcije ili od lima ucvrscenog ukrepama piramidnog ili stozasta oblika. Na gornjem dijelu stub nosi potporni lezaj, a na donjem vodilicu koja se proteze po cijelom njegovom opsegu. Potporni lezaj pre-uzima sile u smjeru osi stuba, a vodilica sile koje djeluju vertikalno na osu. To su komponente tezine pokretnog dijela gornjeg uredjaja, tezine tereta i pritiska vjetra. Pokretni dio gornjeg uredjaja ima zvonast oblik i potpuno obuhvata stup na koji se oslanja: gore na potporni lezaj, a dolje na vodilicu.

Za okretanje gornjeg uredjaja obicno sluze dva mehanizma koji se smjestaju dijametralno jedan nasuprot drugom. Svaki od njih sastoji se od pogonskog motora, puznog i zupcanog prienosa i zupcanika koji zahvata u vijenac, smjesten oko ruba donjeg dijela pomicnog gornjeg uredjaja. Vijenac se sastoji od segmenata prohlnog zeljeza u koje su umetnuti svornjaci umjesto zubaca. Svornjaci se mogu u slucaju loma lako izmijeniti.

15

Seminarski rad

Manje je uobicajena konstrukcija s okretljivim stubom, odn. uopste bez stuba, gdje se pomicni dio gornjeg uredjaja okrece na stolu s valjkastim lezajevima.

Osim glavne i pomocne kuke, za podizanje tereta sluzi i tzv. macka, tj. kuka smjestena na kolicima koja se mogu pomjerati po kraku dizalice. Na taj se nacin moze za lake terete najzgodnije mijenjati dohvat dizalice a da ne treba pomicati njen krak. Medjutim, to ukljucuje primjenu slozenog sistema vitala.

Kako univerzalne plovne dizalice mogu raditi u bilo kojoj, a ne samo u uzduznoj simetralnoj ravnini u kojoj je stabilnost palube najveci, vazno je ispravno uravnotezenje dizalice pomocu protivtega, inace bi dizalica pri podizanju maksimalnog tereta dobila prevelike nagibe. Za uravnotezenje kraka dizalice sluze obicno utezi koji se pomicu po vijcima za promjenu dohvata kraka dizalice. Za uravnotezenje korisnog tereta sluze protivtegovi koji mogu biti fiksno ugradjeni ili se mogu pomicati po tracnicama na okretnom dijelu gornjeg uredjaja. Pomicni protivtegovi mogu se smjestiti i na palubi. Pokrecu se pomocu vijaka koje gone posebni elektromotori, a mogu sluziti za potpuno ili samo djelomicno uravnotezenje tereta. Kao fiksni protivteg sluze i tezina strojeva i vitala. Velicina protivtega bira se obicno tako da neopterecena plovna dizalica ima nagib na stranu protivtega, a opterecena na stranu tereta. Maksimalni nagibi krecu se oko 5°.

2.3 Konstrukcija palube plovne dizalice zavisi, osim o tipu i namjeni gornjeg uredjaja, jos i o tome da li ce plovna dizalica sluziti za rad, odn. plovidbu na otvorenu moru, ili samo u luci, ili brodogradilistu. Plovne dizalice koje rade samo u luci ili brodogradilistu imaju paluba pravokutne forme s horizontalnim (rjedje kosim) dnom. Sirina je palubaa relativno velika prema duzini (odnos je duzina prema sirini palube oko 2:1). Takve dizalice obicno nemaju vlastiti pogon za pokretanje palube, a nije potrebno na njima predvidjeti ni stanove za posadu. Plovne dizalice koje izlaze na otvoreno more imaju podvodni oblik palube slicniji trupu broda, samo mnogo siri, jer moraju imati znatno vecu pocetnu stabilnost nego brodovi istih dimenzija. Visina se palube povecava da se dobije vece nadvodje i veci gaz, sto poboljsava pomorska svojstva dizalice, a pramac dobija ostrije forme da se smanji otpor vode u plovidbi. Takve plovne dizalice cesto imaju vlastite masine i za pogon propelera pa mogu ploviti i bez pomoci tegljaca. Na njima se obicno smjestaju i stanovi za posadu. Kabine se nalaze unutar palube, dok su kuhinja, praonice i kupatila, radi lakse ventilacije i boljeg odrzavanja cistoce, obicno u posebnim kucicama na palubi palube.

16

Seminarski rad

Unutar palubaa nalaze se jos mehanicka radionica i radionica za popravak celicnih uzeta, spremiste za zalihe hrane, vode i goriva i kruti balast, odn. tankovi za tekuci balast.

Da se osigura nepotonjivost plovne dizalice za slucaj prodora vode, unutrasnjost palube podijeljena je uzduznim (obicno sa 2, rjedje sa 4) i poprecnim pregradama (4 do 6) u nekoliko nepropusnih odjeljenja. Pregrade, zajedno s poprecnim ili uzduznim rebrima, osiguravaju i potrebnu cvrstocu palubaa.

Opterecenje se od gornjeg uredjaja prenosi preko uzduznih i poprecnih pregrada na vanjsku oplatu palubaa. Konstrukcija dna je jednostavna, bez dvodna, za koje nema stvarne potrebe. Konstruktivni elementi nekad su se spajali zakivanjem a sada se prelazi sve vise na zavarivanje. Na spoljnoj strani postavljaju se jaki odbojnici od hrastovine da se sprijeci ostecenje palube pri prilicno surovom postupku kojemu je izvrgnuta plovna dizalica za vrijeme rada.

Osim od celika, paluba se moze izraditi i od armiranog betona, a za primitivnije tipove dizalica upotrebljavaju se i drveni paluba.

Konstruktivni elementi plovne dizalice dimenzionisani su prema proracunima cvrstoce, jer je, zbog velike raznolikosti konstrukcije i velikog broja raznih tipova, tesko dati neke propise. Proracunava se uzduzna i poprecna Cvrstoca palubaa na mirnoj vodi, lokalna cvrstoca i staticki proracun gornjeg uredjaja. Osobito je vazan proracun ucvrscenja, te dobar prenos sila od gornjeg uredjaja na palubu.

Stabilnost i nepotonjivost. Kao i svaki drugi plovni objekt, i plovna dizalica mora biti kadra da se suprotstavi nagibanju palube zbog djelovanja spoljnih sila, tj. mora imati dovoljnu stabilnost. Kako sile koje djeluju na dizalicu mogu biti staticke i dinamicke, razlikuju se staticki i dinamicki stabilitet. U staticke sile ubrajaju se: opterecenje dizalice pri podizanju tereta i sila postojanog vjetra, a pod dinamickim opterecenjem razumije se naglo udarno opterecenje, kakvo se moze desiti kad pukne uze pri podizanju tereta, i sila naglog udara vjetra. Da se zadovolje uslovi stabilnosti, treba dimenzije palube odabrati tako da pri statickom opterecenju dizalice, dakle u normalnom slucaju pogona, kutovi nagiba palube ne premasuju neku vrijednost (obicno 5°). Proracunom stabilnosti treba prije izrade dizalice predvidjeti da se dizalica nece prevrnuti u slucaju havarije, dakle u rijetkim izvanrednim slucajevima kad se pojavi dinamicko opterecenje. U naj-nepovoljnijem slucaju kombinovanog opterecenja od korisnog tereta i vjetra kad .dizalica ne radi, paluba ne smije uranjati u vodu, odn. dno palube ne smije izranjati iz vode. U prvom slucaju racuna se s pritiskom vjetra od 49

17

Seminarski rad

bara, a u drugom sa 245 bara. Zbog malih kutova nagiba palube dovoljno je u slucaju statickog opterecenja, racunati s formulama za pocetni stabilitet. U slucaju dinamickog opterecenja, crta se dijagram krivih poluga statickog stabiliteta i dijagram redukovanog momenta vjetra pa se kutovi nagiba dobijaju na poznati nacin izjednacenjem odgovarajucih povrsina ispod tih krivulja. Ugao nagiba dizalice pri podizanju tereta treba ograniciti zbog toga jer o njemu zavisi dohvat dizalice. Dohvat se moze znatnije promijeniti i pri malim uglovima nagiba zbog velike visine objesista kuke za podizanje tereta. Kopnenim je dizalicama karakteristika opterecenja odredjena momentom opterecenja koji je jednak umnosku tezine tereta s velicinom dohvata kraka dizalice. Za plovne dizalice vazna je i visina objesista tereta. Sto je veca visina, manji je pocetni stabilitet palube, a uglovi su nagiba veci pri podizanju istog tereta. Kako se s vecim uglom nagiba povecava dohvat dizalice, a time i moment opterecenja, moze se napisati ovaj izraz: M — Q (a + x • h), u kojem Q oznacuje masu korisnog tereta, M moment opterecenja dizalice u t/m, a dohvat dizalice, tj. udaljenost od objesista tereta do spoljasnjeg ruba palube, a x koeficijent koji uzima u obzir povecanje dohvata zbog nagiba dizalice. Uporednom vrijednosti x za izgradjene plovne dizalice nalazi se dobra srednja vrijednost x = 0,2; h je visina objesista tereta iznad razine vode. Zbog momenta opterecenja paluba se naginje. On se protivi tom nagibanju svojim momentom staticke stabilnosti. Moment staticke stabilnosti palube zavisi, izmedju ostalog, od momenta tromosti plovne linije i o sinusu njegova nagibnog kuta:

L•B3

W= I • sin ρ +—— sin ρ 12

gdje je I moment tromosti povrsine plovne linije za uzduznu os, L duzina palube u m, B sirina palube, sin ρ ugao nagiba palube u poprecnom smjeru. Za univerzalne plovne dizalice normalne gradnje odnos W\M iznosi 1,3 do 1,6, sto se vidi iz tablice.

18

Seminarski rad

Mjesto upotrebe dizalice •

Dimenzije pontona L X B

Koristan teretQ

Dohvat a

Visina h

Poprecni ugao

Moment M

W II'/

m t m m t/m m> M

Wilhelmshaven 50,0 X 30,5

250 18,0 62,0 5° 7600

10 300

1,355

Panama 45,7 X 26,8

150* 18,9 65,0 5° 4785

6 390

1,335Bordeaux 35,0 X

20,030 17,5 35,0 2°30

'735 101

61,382

Hamburg 26,0 X 14,0

15* 14.0 26,6 4-20'

290 450 1,551

Srednja vrijedn

3St 1,406

*Maksimalni teret mase od 250 t, odn. 25 t nije mjerodavan.

Ako su dimenzije palube ogranicene, ne moze se primijeniti normalna gradnja pa ne vrijede podaci iz tablice. Ako je npr. gaz palube ogranicen, a duzina i sirina nisu (plovna dizalica koja radi na rijekama ili pred obalama u prirodnim lukama), dizalica ce imati horizontalno dno da potpuno iskoristi gaz. Pri kosom dnu vec za malih nagiba izlazi dno iz vode, sto znatno smanjuje stabilitet. Radi jednostavnosti konstrukcije i snizenja tezista sis-tema upotrebljavaju se fiksni protivtegovi, a njihova se manja djelotvornost moze nadoknadili vecom sirinom palube, sto znatno povecava stabilnost.

Ako je uz gaz ogranicena i sirina pontona (dizalice koje rade u kanalima), treba za poboljsanje stabiliteta upotrijebiti pomicne protuutege. Ako se ti protivtegovi postave na tracnice okretljivog gornjeg uredjaja, povisuje se teziste sistema. Da se nadoknadi time uzrokovano smanjenje stabiliteta, treba povecati povrsinu vodne linije. Kako je sirina ogranicena, to je moguce postici samo povecanjem duzine palube, sto je nezgodno jer je takvom dizalicom tesko manevrisati. Zbog toga je bolje postaviti pomican protivteg nize, tj. na ponton, i zadovoljiti se samo djelomicnim uravnotezenjem tereta. Protuutezi sluze onda ujedno i kao balast za uravnotezenje palube u uzduznom smjeru (si. 6). Ako je ipak sirina palube toliko ogranicena da se ne moze primijeniti dizalica s fiksnim protuutegom, a gaz nije ogranicen, moze se koristan teret potpuno uravnoteziti protuutegom. Time se znatno ne povecava tezina, odn. istisnina dizalice, pa nije nuzno povecavati ni glavne dimenzije pontona jer se zgodnim

19

Seminarski rad

oblikovanjem podvodne forme pontona (koso dno koje se podize prema krmi) moze teziste istisnine pomaknuti prema pramcu. To znaci da se u uzduznom smjeru dizalica moze uravnoteziti i bez balasta. Mali gaz na krmi.pontona ne smeta jer dizalica radi bez nagiba. Pri takvoj konstrukciji treba pripaziti na to da se dizalica moze prevrnuti, ako se prekine uze za podizanje tereta. Premjestanje tezista istisnine prema pramcu, radi smanjenja balasta, pomocu prikladnog oblikovanja vodne linije, nije uputno jer se tako pri maksimalnoj zadanoj sirini pontona smanjuje metacentarska visina, a to za plovne dizalice nije dopusteno.

Proracunom nepotonjivosti treba predvidjeti da u slucaju prodora vode zbog opterecenja vanjske oplate pontona, plovna dizalica ne potone niti se ne prevrne. Nepotonjivost se plovne dizalice postize, kao i u brodova, podesnom raspodjelom uzduznih i poprecnih nepropusnih pregrada unutar pontona i odredjenom velicinom nadvoda. Pri proracunu nepotonjivosti pretpostavlja se da se, kad nema tereta na kuki, mogu naplaviti dva susjedna odjela, s teretom na kuki samo jedan odjel, a da paluba pontona ne uroni pod vodu.

Pogonski uredjaji. Glavni pogonski strojevi plovne dizalice daju snagu za pogon propelera (ako je dizalica samoplovna), vitala i raznih mehanizama dizalica te ostalih pomocnih uredjaja (rasvjeta, pumpe itd.), dok pritezna i sidrena vitla, smjestena na pontonu, gone posebni parni strojevi ili elektromotori. Upotreba posebnih strojeva za pogon propelera ne bi bila ekonomicna, jer kad dizalica plovi, onda ne radi, i obratno: kad dize terete, onda ne treba punu snagu za premjestaj pontona pa se isti strojevi mogu upotrijebiti u obje svrhe. Pri tom se ili brzina plovidbe prilagodjuje snazi strojeva potrebnih za dizanje tereta ili se, sto je cesce (osobito pri upotrebi dizelskih motora), upotrebljavaju dva ili vise agregata pogonskih strojeva, od kojih su svi u pogonu za vrijeme plovidbe, dok je pri radu dizalice jedan agregat izvan pogona i sluzi kao rezerva. Tako se dizalica moze upotrebljavati i kad se popravljaju pogonski strojevi.

Glavni su pogonski strojevi na suvremenim plovnim dizalicama najcesce dizelski motori, iako se i parni stroj na njima znatno duze odrzao nego na brodovima.

Veca tezina pogonskog uredjaja dizalice isto tako nije na odmet jer su strojevi na krmenom dijelu pontona, gdje treba ionako ugraditi kruti balast, pa oni mogu sacinjavati jedan njegov dio. Ne smeta ni vece zapremanje prostora jer prostora na plovnoj dizalici ima uvijek dovoljno. Dimenzije pontona ne odredjuju se kao za brodove prema potrebnoj prostornosti, nego prema zahtjevima stabiliteta. Zbog toga, pri tako odredjenim dimenzijama pontona, obicno jedan ili dva odjela u pontonu ostaju ionako neiskoriscena.

20

Seminarski rad

Kako su, medjutim, zahtjevi koji su se postavljali na plovne dizalice sve veci, tako su i uredjaji za pogon postajali sve slozeniji. Parni stroj s mehanickim prijenosom snage nije mogao racionalno pokretati mnogobrojna vitla i' ostale uredjaje kojima je snabdjevena moderna univerzalna plovna dizalica. Zbog toga se preslo na elektricni prijenos snage, cija je najvaznija prednost da je jednostavan i da omogucuje centralno upravljanje svima mehanizmima. Upotrebom elektricnog prijenosa snage bio je otvoren put dizelsko-me motoru na plovnim dizalicama, premda se upotrebljava i dalje parni stroj s elektricnim prijenosom. Prednosti su dizelskih motora kao glavnih pogonskih strojeva na plovnim dizalicama: dizelski motor uvijek je spreman za pogon, a parni stroj mora cekati dok kotao ne proizvede paru. Dizelski motor treba manje personala (ali zato kvaliflciranijeg) za posluzivanje. Dizelski motor s pripad- nim dinamo-strojevima proizvodi se u serijama, dok se parni stroj s kotlom mora posebno naruciti; zbog toga je i uredjaj s dizelskim motorima jeftiniji. Pri dizelskom motornom pogonu citav se pogonski uredjaj moze podijeliti u vise agregata, pa pogon postaje sigurniji i elasticniji (moze se bolje prilagoditi posebnim uvjetima rada). Snaga pogonskih strojeva univerzalne dizalice odabira se tako da bude dovoljna za rad najmanje dvaju mehanizama dizalice, pomocnih strojeva u strojarnici i za rasvjetu cijele dizalice. Istodobni pogon vise mehanizama dizalice moze se ostvariti na razlicite nacine: najcesce kad jedan dinamo-stroj daje snagu za elektromotore svih vitala za podizanje tereta, za promjenu dohvata i za pomicanje macke, a drugi za okretanje kraka. Katkad se na drugi dinamo-stroj prenosi i pogon elektromotora za dizanje tereta na macki i za njezino premjestanje. U prvome slucaju moze se u isto vrijeme pomicati macka i dizati teret na njoj, ali se ne moze istodobno okretati krak (pogodno pri podizanju teskih tereta jer se macka moze upotrijebiti kao pomoc). U drugome slucaju moze se istodobno okretati krak i dizati teret mackom, sto ubrzava rad pri podizanju laksih tereta. Dinamo--strojevi daju istosmjernu struju radi lakse i bolje regulacije broja okretaja elektromotora pojedinih vitala. Broj okretaja regulira se po sistemu Ward-Leonard.

Na glavne pogonske strojeve prikljuceni su, kao sto je uobicajeno na brodskim strojevima, potrebni pomocni strojevi koji sluze za njihov pogon. Za rasvjetu sluzi poseban dinamo-stroj na parni ili dizelski motorni pogon. Za rezervu postoji pomocni dizelski dinamo. U rijetkim slucajevima predvidja se i snabdijevanje dizalice strujom s obale, ali je tada, zbog prikljucnih kabela, ogranicena mogucnost pokretanja pontona dizalice.

Glavni su potrosaci snage, koju razvijaju pogonski strojevi, vitla koja sluze za podizanje tereta, a sastoje se uglavnom od postolja u kojem se okrecu jedan ili vise bubnjeva za namatanje uzeta, tjerani preko zupcanog

21

Seminarski rad

prijenosa elektromotora ili parnim strojem, zatim razni mehanizmi za mijenjanje dohvata, odn. okretanje kraka dizalice te za pomicanje protuutega. Sva teretna vitla za podizanje tereta na glavnoj i pomocnoj kuki, te za pomicanje macke i dizanje tereta na njoj, smjestena su u kucici koja se nalazi na straznjemu donjem dijelu gornjeg uredjaja dizalice i okrece se za-jedno s njim. Sva ta vitla, kao i ostali uredjaji, upravljaju se centralno, tj. s jednoga mjesta iz kucice posluzivaca dizalice koja je smjestena obicno odmah ispod kraka (si. 1). S bubnjeva vitala vode celicna uzeta preko kolotura na macku, odn. na kuke za podizanje tereta.

Ponton se za vrijeme rada dizalica premjesta pomocu priteznih i sidrenih vitala (si. 11). Dizalica je sa dva uzeta privezana uz obalu a sa dva za sidra. Pritezanjem i popustanjem pojedinih uzeta moze se ponton po volji pomicati na ogranicenom podrucju. Pritezna i sidrena vitla gone posebni parni strojevi ili elektromotori. Kao pogonsko sredstvo za plovidbu sluzi na samoplovnim dizalicama vijcani ili Voith-Schneiderov propeler. Radi boljih manevarskih svojstava, koja su od tako velike vaznosti za plovne dizalice, propeleri se katkad ugradjuju i na pramcu, a ne samo na krmi pontona. Stoga na plovnim dizalicama dolaze osobito do izrazaja velike prednosti Voith-Schneiderova propelera pred vij-canim. Postepeno mijenjanje brzine od nule do maksimalne uz jednolik rad glavnih strojeva, te jednostavna mogucnost prekreta-nja, znatno bolja manevarska svojstva bez upotrebe kormila, tako da se dizalica opremljena Voith-Schneiderovirn propelerima moze okretati i na mjestu, cine da je Voith-Schneiderov propeler upravo idealno sredstvo za pogon plovnih dizalica. Pri njegovoj upotrebi otpada premjestanje pontona pomocu vitala, kao sto je to uobicajeno za dizalice koje nemaju vlastiti pogon ili su opremljene vijcanim propelerima. Slabe strane Voith-Schneiderova propelera, da je tezak i da zaprema mnogo mjesta, ovdje nisu vazne. Plosnato dno za njegov smjestaj vec postoji pa ga ne treba posebno konstruirati kao na brodovima. Njegovu vecu cijenu i kompliciranu konstrukciju opravdavaju bolji uvjeti rada plovne dizalice.

2.4 Tehnicki aspekt. Sve plovne dizalice imaju svoje dopusteno radno opterecenje (engl. Safe Working Load, odatle opce prihvacena kratica SWL) koje se ne moze prekoraciti i krajnja je nosivost dizalice. Izrazava se u njutnima, odn. kilonjutnima ili pak mega-njutnima. Suvremene plovne dizalice siroko se primjenjuju u pomorskim lukama gdje se upotrebljavaju za krcanje teskih generalnih i rastresitih tereta. Osim toga, potonuli brodovi danas senajcesce dizu pomocu plovnih dizalica, pogotovo brodova poto-pljenih na plovnim putovima gdje ometaju sigurnu plovidbu drugih brodova. Ponekad cetiri, pet ili vise plovnih dizalica sudjeluje istovremeno na dizanju

22

Seminarski rad

jednoga potopljenoga broda. Dizanje potopljenih brodova na klasican nacin pomocu cilindara ili pontona sve manje se primjenjuje, jer spasavanje dugo traje, zahtijeva dulju pripremu i ovisi o stanju mora i o vremenskim prilikama. Stoga suvremene plovne dizalice, namijenjene prvenstveno dizanju i spasavanju potonulih brodova, imaju SWL i do 30 000 kN, sto znaci da mogu podizati teret mase i do 3000 t. Takva je japanska plovna dizalica Musashi (si. 12) cije je dopusteno radno opterecenje 30 000 kN, a pripada japanskom poduzecu za spasavanje Fukuda (Fukuda Salvage Company)Visina dizalice s opruzenim krakovima je 106 m, a doseg 41 m.Na tim snaznim plovnim dizalicama glavni pogonski stroj je dizelski motor koji pokrece generator izmjenicne struje (alternator), a on opskrbljuje strujom elektromotore na pojedinim vitlima za dizanje tereta

23

Seminarski rad

Savremene plovne dizalice koje se upotrebljavaju za manipuliranje teretom u lukama sasvimsu originalne konstrukcije, poput one na si. 13. koja sluzi zakrcanje rastresitog tereta u nizozemskoj luci Amsterdamu; onasvojom grabilicom zahvaca masu od 16 t tereta. Na toj plovnojdizalici glavni je stroj dizelski motor koji takodjer pokrece generatorizmjenicne struje, a on daje elektricnu energiju za pogon teretnogVitla dizalice.

24

Seminarski rad

3.0 Damen

Damen firma iz Holandije ima vise od 30 brodogradilista i srodnih drustava diljem svijeta. Ukljuceni su u novogradnji, kao i odrzavanje i popravak aktivnosti. Sve nase podjele i okucnica raditi zajednicki da prisustvuju nasim klijentima na najbolji moguci nacin. Nasa razvojna politika proizvoda prvenstveno je upravljan od strane kupca povratne informacije i terensko iskustvo. Smatramo ovu snagu koja je bila u sredistu naseg uspjeha. Produkt dizajn i inzenjering provodi u kuci i siroki spektar standardnih dizajne dostupan. Standardni koncept dizajna uveden je 1969, sto su nam dopustili da dionica workboat trupova, koji je pak dao nam mogucnost da nasim kupcima vrlo kratka vremena isporuke, konkurentne cijene i ucinkovito nakon isporuke podrsku. Buduci da je tvrtka osnovana, vise od 4.000 Damen modularan i jednokratnih narudzbi izgradjen posude su stavili u sluzbu. Damen omogucuje vam da izgrade svoje plovilo na lokalnoj razini, bilo gdje u svijetu, od montaznih brodogradnje kit u kombinaciji s pomoci, obuke i backup. Ovaj trosak-prijazan koncept se moze primijeniti na cijeli niz plovila za raznoliki operacija. Za vise informacija, idite na Damen tehnicku suradnju. Takodjer rekonstrukcija na licu mjesta moze se provesti pomocu pomoc odjela Damen EPSe.

25

Seminarski rad

Firma damen se bavi jos proizvodnjom brodova I plovnih dizalica, kao i feribota, mega jahti,tegljaca,tankera,feribota i td evo nekoliko primjera izgleda proizvoda I plovnih dizalica marke Damen.

DAMEN TANKER 3400 DAMEN PLOVNA DIZALICA

DAMEN BRZI FERIBOT 3007 DAMEN BROD-BAGER ZA DAGNJE

26

Seminarski rad

DAMEN PRESRETAC 1503 DAMEN TEGLJAC 2609

4.0 Spanopoulos

"Spanopoulos Bros" Group of Companies je dinamicna i fleksibilna pomorske usluge venture koja nudi pomorske usluge u Grckoj, ostatak Mediterana i drugim podrucjima u Europi.

Nasa flota plovila kontinuirano se obnavlja, dok je vec postojece su obnovljene i azurirati kako bi se zadovoljile potrebe svakog pojedinog projekta. Nasa flota se sastoji od Grupe privatnom vlasnistvu Tugboats, plovece dizalice, flattop i Splitu teglenica, plutajuce busilice i bagera, kao i drugim pomocnim sredstvima ili specijalne gradjevinske opreme, koji su prilagodjeni potrebama svakog pojedinog projekta i nakon toga korist svakog klijenta. Krajnji nagrada nam je zadovoljstvo nasih klijenata.

"Spanopoulos Bros" Group of Companies obiljezena je 24-satni spremnost i sposobnost za izvrsenje bilo koje operacije i rjesavanje hitnih problema bilo, sa SpeedBar, sigurnost i ucinkovitost, uz istovremeno smanjenje vremena i troskova sto je vise moguce.

Evo nekoliko proizvoda marke Sponapoulos

27

Seminarski rad

PLOVNA DIZALICA-AGELA PRETOVARNI BROD MARIANAA III

PRETOVARNI BROD IGNATIOS XV PLOVNI BAGER IGNATIOS VIII

TANKER ZA VODU MARAKI BROD ZA PODRSKU TALOS II

5.0 Uporedjivanje 2 proizvodjaca plovnih dizalica

28

Seminarski rad

Damen plovna dizalica

Duzina 50.50 mSirina 22.00 mDubina 3.60 mBrzina 5.0 cvoraPogon 2x 260 kW (rudder propeller)Kapacitet krana 200 tons SWL at 14 m.

100 tons SWL at 30 m. 75 tons SWL at 38 m.

Mjesta za posadu 10 osobaSidreni sistem 4-sidra, 30 tona po svakom

29

Seminarski rad

Spanopoulos plovna dizalica-Agela

Duzina 39 mSirina 18 mDubina 2.90 mBrzina 3.0 cvoraPogon 2x 180 kW Kapacitet krana 100 tons SWL at 31 m. Mjesta za posadu 2 osobeSidreni sistem 4-sidra, 20 tona svaki

6.0 Zakljucak:

30

Seminarski rad

Ovdje imamo dvije plovne dizalice marke Damen I Sponapoulos, gledanjem karakteristika jedne I druge plovne dizalice dolazimo do zakljucka da je plovna dizalica marke Damen bolja iz sledecih razloga:

1. Ima veci dohvat strijele2. Ima vecu brzinu kretana za 2 cvora3. Ima vecu nosivost4. Ima veci proctor za posadu

Po svim ovim karakteristikama mozemo zakljuciti da je plovna dizalica marke Damen bolja. Razlika u cijeni nije velika, Damen dizalica je skuplja par desetina hiljada eura ali kad se uzme u obzir sve karateristike Damen plovna dizalica je isplativija.

7.0 Literatura:

31

Seminarski rad

www.google.comhttp://www.gottwald.com/gottwald/site/gottwald/en/products/harbour-cranes/floating_cranes.htmlhttp://www.shiplink.info/contents1.asp?refno=32230http://www.damen.nl/PRODUCTS/DAMEN_OFFSHORE_BARGES.aspx?mId=8644http://www.spanopoulos-group.com/floating-cranes/agela.htmlhttp://www.spanopoulos-group.com/http://www.damen.nl/Home/index.aspx.aspx?mId=8555Pretovarana mehanizacija- Prof dr Milorad Buric

Pomorska enciklopedija- Miroslav Krleža, Vladislav Brajković, Petar Mardešić-Izdanje Jugoslavenski leksikografski zavod, 1972

32