seminarski-drustvo spektakla

8/10/2019 Seminarski-drustvo Spektakla

1/11


2/11

Spektakl nije samo skup slika; to je drutveni onos meu ljudima posredovan slikama.

Spektakl ne moe biti shvaden kao puka vizuelna obmana koju stvaraju masovni mediji.To je pogled na svijet koji se materijalizovao.1

1Guy Debor, Drutvo spektakla, 1967., Prvo poglavlje:Vrhunac odvajanja


3/11

Uvod

Guy Debord je bio francuski marksistiki teoretiar i pisac koji je bio dio skupine pod nazivom"Situacionisti." Napisao je vrlo utjecajan tekst 1967. pod nazivom ''Drutvo spektakla''. Knjiga jerazvijena u film, a temelji se na kritici savremenog sistema kapitalizma.

Za Drutvo spektakla se esto kae a prestavlja prvu sveobuhvatnu kritiku modernog,potroakog rutva. Ali, to nije ak ni najpovrniji sloj ovje izloenekritike: potronja je samo

jean aspekt tog rutva. Njegov pravi cilj je zatvaranje svake druge perspektive, osimperspektive robe. To su uslovi u kojima ovo rutvo moe a se posveti svojoj iskljuivoj misiji:razvoju radi samog razvoja, neprestanoj akumulaciji Modi rai same Modi, stalnom kretanjunaprije bez i jenog ostinog, ljuskog ciljapred sobom.

Sagledan u cjelini, spektakl je u isto vrijeme rezultat i cilj vladajudeg oblika proizvodnje.On nije samo dekor stvarnog svijeta, vedsamo srce nestvarnosti ovog drutva. U svim posebnimaspektimavijestima, propagandi, reklami, zabavi spektakl predstavlja vladajudi oblik ivota.Moerno inustrijsko rutvo je sutinski, a ne sluajno ili vjetaki spektakularno. Za spektakl vidljivi odraz vlaajudeg ekonomskog poretka ciljevi su nita, razvoj je sve.Spektakl ne tei niemu rugom o sebi samom.


4/11

ta je to drutvo spektakla

Kaa se stvarni svijet preobrazi u puke slike, puke slike postaju stvarna bida, koja efikasno postiu hipnotiko ponaanje. Poto je zadatak spektakla a nam putem razliitih,

specijalizovanih oblika posredovanjapokazuje svijet koji vie ne moe biti direktno doivljen, onneminovno, na prostoru kojim je nekada vladao dodir, daje prednost pogledu: najapstraktnije i

najnepouzdanije ulo najbolje se prilagoava optoj apstraktnosti sadanjeg drutva. Alispektakl nisu samo slike, niti samo slike i ton. To je sve to izmie ovekovoj aktivnosti, sve toometa i zavarava njegovu sposobnost preispitivanja i korekcije. To je suprotnost dijalogu.

Spektakl je kapital akumuliran o stepena u kojem postaje slika.2

Spektakl je stupanj na kojem roba uspijeva da kolonizuje itav drutveni ivot. Komodifikacijanije samo vidljiva: mi vie ne vidimo nita drugo. Svijet koji vidimo je svijet robe.

Moderna ekonomska proizvodnja proiruje svoju diktaturu kako prostorno, tako i pointenzitetu.

U manje industrijalizovanim regionima, njena vladavina se ispoljava kroz prisustvo nekoliko

prestinih roba i imperijalistike dominacije nametnute iz industrijski razvijenijih regiona.3

Drutvo koje je u isto vrijeme spektakl, ne ominira nerazvijenim porujima samo putem ekonomske hegemonije; ono dominira njima i kao drutvo spektakla. ak i kada izostajeodgovarajuda materijalna osnova, moderno drutvo osvaja drutvenu povrinu svih kontinenatarazliitim sredstvima spektakla. Ono postavlja pozornicu za lokalnu vladajudu klasu i oblikujenjen program. Osim to budi udnju za pseudodobrima, spektakl nudi i razliite oblike lane

revolucije za lokalne revolucionare. Birokratski reimi nekih industrijalizovanih zemalja imajusvoje posebne oblike spektakla, ali i oni su samo dio totalnog spektakla, koji sam sebi slu i i kaolana opozicija i kao stvarna podrka.

2Guy Debor, Drutvo spektakla, 1967., Prvo poglavlje:Vrhunac odvajanja

3Guy Debor, Drutvo spektakla, 1967., Drugo poglavlje: Roba kao spektakl, teza 42.


5/11

Spektakularizacija umjetnosti

Tokom eveesetih goina XX vijeka, arhitektura i izajn su osvojili znaajno mjesto u okviru kulture.

Iako je ovaj nov znaaj proiziao iz prethonih rasprava o postmoernizmu koje su za centralnu temuimale arhitekturu, on je potvren uvedanom vanodu izajna i prezentacije u mnogim aspektima

potroakog rutva u modi i prodaji, korporativnom brendiranju i urbanoj obnovi, itd. Ovaj

ekonomski naglasak na dizajnu i prezentaciji uticao je kako na kustosku praksu tako i na arhitekturu

muzeja: svaka velika izloba koncipirana je kao instalacija, a svaki novi muzej kao spektakl, odnosno

totalno umjetniko ijelo. Kao va istaknuta primjera navedemo Guggenheim muzej (1991-7), koji je

projektovao Frank Gehry u baskijskom gradu Bilbau, i Tate Modern (1995-2000) na Temzi u Londonu,

koji je renovirala vajcarska arhitektonska firma Herzog&e Meuron, a koji su anas sami po seb i

turistike atrakcije.

Guggeheim muzej u Bilbau, arhitekt F.Gehry, 1997. Muzej je lociran na povrini nepravilnog oblika, u

sreitu kulturnog trokuta kojeg formira Muzej lijepih umjetnosti, Sveuilite Deusto i stara Graska

vijednica. Zemljite, povrine oko 327 hiljaa m2, koje je prethono zauzimala fabrika i parkiralite,

presijeca most Puente de la Salve koji se smatra jednim od glavnih ulaza u Bilbao. Slavna karakteristika

Gehryjevog dizajna je predvorje visine 50 m. Atrij, jako osvijetljen kroz otvore na metalnom cvijetu, slui

kao glavni ulaz i taka orijentacije za muzej i za monumentalne instalacije izajnirane posebno za mjesto

muzeja. Rije je o kljunom ijelu Gehrijeve vizije, okruenom s 19 galerija na tri razine, povezanih

sistemom zakrivljenih mostova, staklenim Iiftom i stepenicama. Oko atrija su postavljena tri nivoa

izlobenih prostora, a najvedi o njih je ogromna galerija u obliku lae 130X130 metara, koja se iri

prema istoku ispod mosta Puente de la Salve i zavrava kao struktura tornja. U njemu se nalazi djelo

Richarda Serre The Matter of Time. Neki eksponati su izloeni i izvan muzeja, a svakako je

najspektakularnija skulptura velikog pauka autorice Louise Bourgeois postavljena 1999. Deset metara

visok pauk izraen o bronze, elika i mramora poput strae stoji uz obalu rijeke.


6/11

Kao i ostali mega-muzeji, projektovani su tako a se u njih moe smjestiti proireno polje poslijeratne

umjetnosti, ali na oreeni nain oni i proaju umjetnost: koristedi velike imenzije radova kao

izgovor a o savremenog muzeja naprave gigantski prostor za razna eavanja koji moe u potpunosti

da proguta bilo kakvu umjetnost, a kamoli pomatraa. Novi znaaj koji se pripisuje arhitekturi ima,

djelimino, i kompenzacijsku imenziju:u oreenom pogleu slavne arhitekte prestavljaju posljednju

transformaciju stare figure umjetnika-genija, mitskog kreatora koji je obaren boanskom vizijom iovozemaljskim posredovanjem, koji su nama ostalima u masovnoj kulturi nedostupni.4

U Drutvu spektaklaGuy Debor efinie spektakl kao kapital nagomilan o te mjere a postaje slikaodnosno predstava (image). Ovaj proces je intenziviran tokom posljenje etri ecenije o take u kojojmeiji, komunikacija i zabava postaju ominantne ieoloke institucije u zapanom rutvu. Na ovajnain, inverzija Deborove efinicije takoe postaje istina: spektakl je slika nagomilana o te mjere apostaje kapital. Ovom logikom voe se mnogi muzeji i kulturni centri, koji su projektovani krajtematskih parkova i sportskih kompleksa, kako bi potpomogli postindustrijsko preoblikovanje starog

industrijskog grada onosno, kako bi ga uinili bezbjenim za kupovinu i razgleanje, to estoukljuuje izmjetanje ranike klase i nezaposlenih slojeva rutva i promovisanje brendova globalnih

korporacija (kao to je Guggenheim muzej).

Vizualizacija kulture

Rolan Barthes, voedi prestavnik semiologije u teoriji knjievnosti i kulture, u svojoj knjizi Carstvo znakova" iz 1970. istraujenarav samog 'prikazivanja'. Je li mogude pomiriti pojavu i

stvarnost? Ili imaginativno preinaivanje s injenicama? Na koji nain razumijemo smisao svijeta

to ga oivljavamo oko sebe? I ta to porazumijeva ka je rije o itanju i pisanju kulture i

njenog 'carstava znakova'?

Barthes kombinira slike unutar teksta Carstva znakova. Slike kontekstualiziraju analizu,

smjetaju je u historiju i pruaju joj okvir, temeljedi je tako "u stvarnosti".

4Foster, Krauss, Bois, Buchloh,Art Since 1900, str. 656


7/11

Na primjer, prikaz graskog plana Tokija, izlaganje oblika pisma i opis ljui u inu klanjanjapruaju itatelju detalje japanskoga kulturnog ivota. Vizualno preoavanje konkretiziraznaenje artikuliranopomodu i unutar portretirane slike. Neki bi kazal i, ideologija je ogoljena.Njeno znaenje nije skriveno, jer vizualni jezik slike usiruje i prenosi poruku. Prema takvomstajalitu slika je ikona saraja. Ono pretpostavlja jenu razinu artikulacije, ba kao i otrcanaizreka "slika vrijedi koliko hiljadu rijei". Taj stav posjeda na uvenu izjavu MarshallaMcLuhana: "Meij je poruka." U ovom bismo sluaju lako mogli zamijeniti "meij" sa "slikom" i

odi o zakljuaka koji ojekuju u originalnom neologizmu.5

Vizualna slika govori za sebe, iako ne posve, buudi a cjelokupnu njenu kompoziciju tvoremnogo manji ijelovi koji artikuliraju razliite razine znaenja, ovisne o tome na tousreotoujemo pogle. Svi slikovni tekstovi uvrteni u Carstvo znakova naopunjuju naeopte razumijevanje narativnog teksta.

Dok itamo Barthesov prikaz znakova japanske kulture, jest nain na koji te vizualne slike - npr.one sumo rvaa, geje, ruke koja ispisuje znak kanji pismauspostavljaju prostorni i vremenskizapis opisanih predmeta. Fotografija postaje iskustveni dokaz historijskog postojanja te u isti

mah artefakt prolog i zauvijek izgubljenog trenutka.

5Peter Pericles Trifonas, Barthes i carstvo znakova, Zagreb, 2002, str.32


8/11

Komunikacijski dizajn i drutvo spektakla

-

Lana stvarnost

Drutvo spektaklapoinjeobjanjenjemda je svijet je ogromna akumulacija slika. Na mnogo nainaova

teza kao da je manifest komunikacijskog dizajna. Meutim,postoji totalitarna kontrola svih medija,

uglavnom putem televizije, a danas putem interneta.

Lana stvarnost spektakla se naziva "lana svijest". "Spektakl nije zbirka slika, ved rutveni onos

posredovan slikama." Dananjimediji prikazuju lanustvarnost kako bi prikrili kapitalistikudegradaciju

ljudskog ivota. Otuenje gledatelja djeluje ovako: to vierazmilja, manje ivisopstveni ivot; to se

vie seidentificira sa dominantnim slikama potreba, to manje razumije svoj ivoti svoje potrebe.

Najveda tajna marketinga voedih svijetskih brenova jeste pronalaenje motiva koji de navestipotroae na kupovinu.

Snickers se pojavio u Rusiji 1992. kao modna Cigarete Marlboro pojavile su se prvi put

okolaa koja moe zamijeniti itav obrok. 1924. i pozicionirale se na tritu kao prvecigarete za enesa sloganom Gentle as May,

po holivudskoj glumici Mae West.


9/11

Anti-spektakl

Shepherd Faireyje savremeni ameriki grafiki izajner, koji je bioprepoznat kao alternativnidizajner. Bio je io skate scene i zaetnik "Andr the Giant Has a Posse" i Obey kampanje

naljepnica koje su se pojavile u mnogim amerikim graovima1989.god.

Izraz The Posse je bio upotrebljivan u hip-hop slengu, dok je Obeyprisvojio iz filma 'They Live' JohnaCarpentera koji kritikuje gornju klasu rutva kao strance koji su u bijegu. Fairey-eve naljepnice supredstavljale mlaelaki umjetniki izraz, paroiju propagane i fenomenoloki eksperiment, izraenkroz ulinu mjetnost. Takoer ih je mogude opisati kao anti-spektakl. Faireya su kritikovali zbogprisvajanja tuihumjetnikih jela.

Andr the Giant Has a Posse" i Obey sticker-i nalijepljeni na uline stubove i zgrae

Barbara Krugerje amerikakonceptualna umjetnica i grafika izajnerica koja kreira niz anti-konzumeristikih postera. Najvedi io njenog opusa se sastoji o crno-bijelih fotografija sarijeima ispisanim bijelim slovima na crvenoj polozi. Na njen opus snano utie feminizam,koristi se tehnikama masovne komunikacije i oglaavanja kako bi se bavila pitanjima spolnosti iidentiteta.

1979. poinje a se koristi svojim fotografijama i stvarakolaekojima se usavravakao grafiki

dizajner. Fotografije kombinira sa esto agresivnim tekstualnim porukama koje se otiu

rutvenih tema, a naroito su to feministike provokacije i komentari o vjeri, spolu, rasnim

stereotipima, konzumerizmu, korporativnoj pohlepi i modi.


10/11

Barbara Kruger; poigravanje sa pop-kulturom i reklamnom inustrijom, pradeno uznemirujudim

porukama, poput one Kupujem, akle postojimiz 1987. gdje pogaa bit ananjeg superkapitalistikog

rutva.


11/11

Izvori:

1. Guy Debor, Drutvo spektakla, 1967.

2. Foster, Krauss, Bois, Buchloh,Art Since 1900

3. Peter Pericles Trifonas, Barthes i carstvo znakova, Zagreb, 2002 .

4.

http://www.bestofwords.net/how-did-they-get-so-famous/

http://www.arthistoryarchive.com/arthistory/feminist/Barbara-Kruger.html
http://www.bestofwords.net/how-did-they-get-so-famous/http://www.bestofwords.net/how-did-they-get-so-famous/http://www.arthistoryarchive.com/arthistory/feminist/Barbara-Kruger.htmlhttp://www.arthistoryarchive.com/arthistory/feminist/Barbara-Kruger.htmlhttp://www.arthistoryarchive.com/arthistory/feminist/Barbara-Kruger.htmlhttp://www.bestofwords.net/how-did-they-get-so-famous/

seminarski-drustvo spektakla

Documents