seminar-ispitivanje javnog mnijenja mladih o spolnosti (35) iva
DESCRIPTION
Ispitivanje Javnog Mnijenja Mladih o Spolnosti, Halmi, Sveuciliste u ZadruTRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U ZADRU
ODJEL ZA TURIZAM I KOMUNIKCIJSKE ZNANOSTI
DIPLOMSKI STUDIJ PODUZETNIŠTVA U KULTURI I TURIZMU
ISTRAŽIVAČKI IZVJEŠTAJ
ISPITIVANJE JAVNOG MIŠLJENJA
MLADIH O SPOLNOSTI
KOLEGIJ: Metodologija znanstvenog – istraživačkog rada
STUDENT : Nina Glavić
MENTOR: Prof. dr. sc. Aleksandar Halmi
Zadar, veljača, 2015.
33
SADRŽAJ:
Sažetak i ključne riječi ...............................................................................................................3
1.0 Uvod ...............................................................................................................................4
2.0 Problem istraživanja .......................................................................................................6
3.0 Predmet istraživanja i pojmovna analiza ........................................................................7
3.1 Predmet istraživanja ...........................................................................................7
3.2 Pojmovna
analiza ...............................................................................................7.
4.0 Ciljevi
istraživanja ..........................................................................................................9
4.1 Opći cilj ..............................................................................................................9
4.2 Posebni ciljevi ....................................................................................................9
5.0 Hipoteze istraživanja ....................................................................................................10
6.0 Metodologija istraživanja ............................................................................................11
6.1 Nacrt istraživanja ...................... ............................................................................11
6.2 Ispitanici ............................. ...................................................................................11
6.3 Mjerenje .................................................................................................................14
6.4 Operacionalizacija i identifikacija varijabli ...........................................................15
6.5 Analitički postupci i statisitičke metode ................................................................16
7.0 Rezultati ............................................................................................................................17
7.1 Utjecaj informiranosti na ponašanje – testovi .........................................................20
7.2 Rezultati inferencijalne statistike ............................................................................24
7.3 Rezultati deskriptivne statistike .............................................................................27
8.0 Rasprava .............................................................................................................................29
9.0 Zaključak i prijedlozi .........................................................................................................31
10.0 Literatura ......................................................................................................................33
11.0 Prilozi ...........................................................................................................................34
33
Sažetak i ključne riječi
Suvremeno društvo je postalo sve slobodnije i otvorenije prema seksulanosti. Izbjegavanje
„tabu tema“ je pozitivno radi rješavanja brojnih problema poput kontracepcije, spolnih
bolesti i neželjene trudnoće ali ipak postavlja se pitanje jeli to razlog zašto mlade osobe sve
ranije stupaju u spolne odnose.
Istražila sam koliko su mlade osobe informirane o kontracepciji, zašto stupaju u spolne
odnose, je li razlog seksualna potreba ili znatiželja. Mnogo studenata tvrdi da bi o spolnim
odnosima i kontracepciji trebali saznati od roditelja ali i oni sami kažu da najčešće nije tako.
Najčešće se informiraju sami međusobno ili putem medija, npr. interneta.
Ključne riječi : spolnost, kontracepcija, mladi, informiranost
33
1.0 Uvod
Seksualno ponašanje danas bilježi sve brojnije oblike alternativnih načina ekspresije.
Suvremena društva postaju sve tolerantnija prema seksualnim inovacijama i različitostima.
Taj proces rastućeg prihvaćanja ili barem snošljivosti promjena u seksualnom životu naziva se
trendom seksualne permisivnosti (Štulhofer, 2004.). Upravo taj trend sa sobom ujedno nosi i
ponašanje rizično za zdravlje, ali i mnoga pitanja o tim rizicima, te otvara mogućnosti za
suočavanje s tim rizicima.
U Hrvatskoj je učestalost klasičnih spolno prenosivih infekcija relativno niska, u 2005.
godini registrirano je 38 oboljelih od sifilisa, 13 od gonoreje, 164 od hepatitisa B. Godišnje se
registrira 700–900 klamidijskih infekcija, no vrlo je vjerojatno da nisu svi slučajevi oboljelih
prijavljeni. AIDS se zadržava na niskoj razini, broj novih slučajeva je oko 15 na godinu, do
sada je registrirano ukupno 239 oboljelih (Kuzman, 2007.).
Ovim istraživanjem pokušat ću ustanoviti obrasce seksualnog ponašanja i informiranja
o seksualnosti kod mladih, te neke stavove o seksualnosti. Naglasak stavljam na rizično
seksualno ponašanje zbog njegove važnosti za zdravlje mladih.
Rizično seksualno ponašanje možemo definirati kao ponašanje koje povećava osobnu i/ili
partnerovu izloženost negativnim posljedicama seksualne aktivnosti (Štulhofer, 2001.).
Kada je riječ o informiranosti mladih u Hrvatskoj o HIV/AIDS-u istraživanja pokazuju
da otprilike petini mladih nedostaju temeljne informacije o načinima prijenosa i samozaštite
od zaraze HIV-om. Približno 20% ispitanika između 18. i 24. godine ima pogrešno mišljenje
da se HIV/AIDS može prenijeti svakodnevnim kontaktom s predmetima koje je rabila
zaražena osoba, te zbog podataka dobivenih ovim istraživanjem znanstvenici smatraju
situaciju u Hrvatskoj poražavajućom (Štulhofer, 2006.).
Mladi o seksu najviše doznaju od svojih prijatelja, a potpomognu se časopisima i
knjigama, što ukazuje na iznimnu važnost onoga što psiholozi nazivanju „peer education“,
metode u kojoj mladima informacije prenose vršnjaci. Suvremena otvorenost medija spram
seksualnih tema te sveprisutnost i dostupnost takvih sadržaja u suvremenoj kulturi potiču
bolju informiranost mladih. Izvor informiranosti u najvećem postotku je i televizija (84%).
33
Na temelju dosad provedenih istraživanja možemo zaključiti da su očekivanja o
seksualnom ponašanju mladih, najčešće vezana za religioznost, socioekonomski status, rod,
obilježja sredine. Upravo spol i obrazovanje, kao dva od mnogih čimbenika, znatno utječu na
razinu informiranosti. Djevojke su znatno informiranije od mladića, kao i obrazovaniji
ispitanici od onih manje obrazovanih. Ako su od malena učeni da je spolnost tj. seks nešto
neprirodno, u čemu veliku ulogu ima Crkva, velik dio će se u skladu s time i ponašati, te se
kasnije i upuštati u seksualne odnose. Rodne razlike su snažno naglašene kod seksualne
aktivnosti mladih (Štulhofer i sur., 2006.).
Prema nalazima istraživanja koja je proveo Aleksandar Štulhofer 2005. godine, u
Hrvatskoj mladići prve spolne odnose imaju sa 17,2 godina, a djevojke sa 17,6 godina. Čak
38% ispitanika pri prvom spolnom odnosu nije koristilo nikakvo sredstvo zaštite, a 60,4%
ispitanika koristilo je kondom.
Vjerojatnost započinjanja ranih spolnih odnosa je statistički značajno veća u dječaka koji više
puše, piju, uzimaju marihuanu, sudjeluju u tučnjavama i zlostavljanju drugih. Iste su varijable
s ranim seksualnim iskustvom bile povezane i u djevojaka, a najveći je nezavisni utjecaj imalo
uzimanje marihuane. S ranim seksualnim odnosima povezan je i veći broj večeri provođen
vani s prijateljima, te lošiji školski uspjeh za oba spola (Kuzman, 2008.).
33
2.0 Problem istraživanja
Temeljni problem mog rada je odnos mladih prema svojoj spolnosti i saznanjima
koja posjeduju o spolnosti. U samom pristupu problematici ove teme želim ukazati na izvore
iz kojih se mladi informiraju o spolnosti, u kojoj dobi stupaju u spolne odnose, koja sredstva
zaštite koriste pri prvom spolnom odnosu i kako su stavovi mladih o spolnosti povezani sa
religioznošću istih.
97% mladih Hrvata nije zadovoljno seksualnom edukacijom. Ovo saznanje dobiveno je u
istraživanju koje je proveo Durex Network Research Unit na 1000 mladih Hrvata između 14 i
22 godine. Dobro je što je 53% mladih imalo neku vrstu seksualne edukacije, no opet skoro
polovica nije imala nikakvu edukaciju. Također 68% mladih koji su imali edukaciju, ističu
kako ih edukacija nije dobro pripremila za budućnost. Stoga, ne treba iznenaditi da samo 51%
mladih zna za još neku od spolno prenosivih bolesti osim HIV-a i sifilisa, te da je samo 61%
njih o tome saznalo u školi. Mladi u Hrvatskoj su jako zainteresirani za svoju spolnost. Njih
92% ima mišljenje da se prevencija spolno prenosivih bolesti, HIV/AIDS i neplanirane
trudnoće treba voditi na nacionalnoj razini, a 98% misli da je prakticiranje sigurnog spolnog
odnosa vrlo bitno.
Dostupnost, posebno kondoma kao najpreporučljivijeg sredstva u kontracepciji, nije upitna.
No, bez usvajanja stava o spolnosti, kontracepcija nije u pravilnoj uporabi.
Istraživanja pokazuju kako 40% mladih parova ne koristi kontracepciju, a 14% mladih se u
spolnom odnosu štite prekinutim snošajem. Oko 31% parova koristi kondome ili
kontracepcijske pilule.
Sadržaj i način seksualne edukacije je tema mnogih rasprava u zadnje vrijeme. Seksualna
edukacija je svjetski prihvaćena kao jedna od najboljih metoda koja osigurava da mladi ljudi
budu odgovorni i zadovoljni svojim spolnim životom. Tomislav Beganović, predsjednik
HUHIV-a i voditelj edukacijskog tima mladih o seksualnoj edukaciji kaže: „Najvažnija stvar
tokom osmišljavanja i provođenja programa seksualne edukacije u školama je potreba da
shvatimo koje su potrebe mladog čovjeka, što oni žele znati, te kako na najbolji način
osmisliti kvalitetne projekte same edukacije i implementirati ih na najjednostavniji i
najrazumljiviji način u školski sustav“.
Istraživanje je također otkrilo, da 61% onih koji su bili educirani o seksu, žele proširiti teme
seksualne edukacije. Interesantno je da iako svi navode da bi roditelji trebali biti osnovni
33
izvor informacija, većina ih je navela da su im glavni izvor informacija o spolnom zdravlju
magazini ili prijatelji što će se potvrditi i u ovom istraživanju.
3.0 Predmet istraživanja i pojmovna analiza
3.1 Predmet istraživanja:
Istraživanje sam provela na području grada Zadra koji se nalazi na 44°06'51"
sjeverne zemljopisne širine i 15°13'40" istočne zemljopisne dužine. Razvio se na povoljnom
položaju u središtu istočne obale Jadranskog mora, zaštićen arhipelagom zadarskih otoka od
utjecaja otvorenog mora, što je imalo veliku važnost u razdoblju dominacije pomorskog
prometa.Na kopnu mu zaleđe čini prostrana ravnica Ravnih kotara, koja mu omogućava
nesmetano prostorno širenje, po čemu se razlikuje od drugih primorskih gradova. Masivom
Velebita zadarsko je područje oštro odijeljeno od Like i kontinentalnog dijela Hrvatske, što je
tek u najnovije doba izmijenjeno izgradnjom autoceste, odnosno tunela Sveti Rok. Nakon što
su u 20. stoljeću prevladali kopneni putevi na račun morskih, Zadar je i dalje zadržao
prometnu važnost - kroz grad prolazi jadranska magistralna cesta, a u njegovoj neposrednoj
blizini autocesta Zagreb - Split, dovršena 2005. godine. Odvojkom željezničke pruge je od
1966. povezan s Kninom, gdje se spaja na glavnu prugu Zagreb - Split. Međunarodnom
brodskom linijom povezan s talijanskim gradom Ancona. Zračna luka Zadar nalazi se u
Zemuniku, oko 14 kilometara istočno od grada.
3.2 Pojmovna analiza
Sam predmet istraživanja spada u područje društvenih znanosti. Odnosi se na
područje ljudske seksualnosti.
Društvo, čiji su dio i mladi, se definira kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i
međuljudskih odnosa ljudi. Pod međuljudske odnose podrazumijevaju se svi odnosi od onih
manje važnih, pa do složenih i najvažnijih. Pojedinačne, emocionalne i intelektualne veze su
rezultat njihovih pojedinačnih volja, ali odnosi u koje stupaju živeći u narodu, naselju ili
obitelji rezultat su društvene stvarnosti.
33
Seksualnost ili spolnost je skup osjećaja, ponašanja, stavova, vrijednosti koji se dovode u
vezu sa seksualnom željom i identitetom, to jest postojanjem svakog ljudskog bića kao
spolnog i rodnog, te seksualnog. Kao integralni dio ljudskog razvoja kroz sve faze života,
seksualnost uključuje fizičke, psihološke i društvene komponente. Društvo u kojem odrasta
svaki pojedinac također određuje što je to spolni odnos i kakav on mora biti. Društvo ima za
cilj razvijanje standarda, pravila i normi. Norme su te koje dijele ljude na „normalne” i
devijatne, ovisno o tome poštuju li se norme i standardi društva ili ne. Potrebno je istaknuti da
su seksualne norme relativne i podložne promjenama i razlikuju se od društva do društva.
Kršenje tih normi može izazvati različite društvene reakcije. Ono što je seksualni
konformizam u jednom društvu, u drugom može biti seksualna devijacija.
Kontracepcija je upotreba zaštitnih sredstava koji spriječavaju začeće. Kontracepcija se dijeli
na više metoda: fizička kontracepcijska sredstva, kemijska kontracepcijska sredstva,
kalendarske metode, temperaturna metoda, te coitus interuptus. Kontracepcijska sredstva zovu
se još i kontraceptivi. Katolička Crkva prihvaća prirodne metode kontracepcije (kalendarske
metode), a protivi se umjetnim metodama kontracepcije (fizički i kemijski kontraceptivi).
Istraživačka pitanja su dio svakog istraživanja i to su ona pitanja na koja pokušavamo dati
odgovor u istraživanju. Ta pitanja su usko vezana za područje koje se istražuje. Budući da
istraživanje ne smije biti samo sebi svrhom, ono treba biti svjesna aktivnost i pomoću pitanja
u istraživanju dolazimo do raznih spoznaja tijekom istraživačkog procesa. Pitanja naknadno
postaju temelj za ciljeve istraživanja jer su ciljevi ti na koje trebamo dati odgovor pri
završetku istraživačkog projekta.
33
4.0 Ciljevi istraživanja
4.1 Opći cilj :
Glavni cilj ovog istraživanja je ispitati koliko često se danas mladi upuštaju u spolne
odnose, te u kojoj mjeri su ti odnosi rizični. Za dobivanje jasnije strukture (rizično)seksualnog
ponašanja mladih također je važno ispitati na koje se izvore informacija oslanjaju, koliko su
se ti izvori pokazali pouzdanima, tj. postoji li povezanost između seksualno rizičnog
ponašanja mladih i njihove razine informiranosti. Kao jedna od bitnih je rodna razlika; na
koji način rodna komponenta utječe na rizično seksualno ponašanje. Upravo je ta razlika
naglašena u gore navedenom istraživanju, koju zbog specifičnosti uzorka neću biti u
mogućnosti ispitati. Iz tog razloga ću pažnju usmjeriti na utvrđivanje veze između razine
informiranosti i seksualno (rizičnog) ponašanja mladih Rezultati ovog istraživanja bi trebali
dati uvid u to u kojem se smjeru kreće mladež kad je u pitanju spolnost.
4.2 Posebni ciljevi:
Posebni ciljevi ovog istraživanja:
1. je otkriti koliko su mladi danas informirani o spolnim odnosima te pomoću koga se
informiraju.
2. Cilj je također i populariziranje ove teme među javnosti kako bi se u većoj mjeri
javnost oslobodila ove tabu teme i tako pridonjeli rješavanju mnogih problema mladih
vezanih uz ovu temu (spolne bolesti, neželjena trudnoća itd.).
33
5.0 Hipoteze istraživanja
Hipoteze su znanstvene pretpostavke, postavljene za objašnjenje neke pojave koju
treba provjeriti i dokazati da bi postala vjerodostojna znanstvena teorija. Postavljaju se dvije
hipoteze, agirmativna ili alternativna i negativna ili nul-hipoteza. Sve navedene hipoteze se
testiraju kako bi se došlo do mjerodavnih podataka koji donose nove zaključke o predmetu
istraživanja. Tijekom istraživanja i analizom podataka jedna od navedenih hipoteza se
odbacuje, a druga prihvaća na osnovi dobivenih rezultata istraživanja. Odbacivanje hipoteze
ima jednaku važnost kao i prihvaćanje jer može dovesti do sasvim novih spoznaja koje se
mogu dalje istraživati. U istraživanju postoji glavna hipoteza te subhipoteze, s obzirom na cilj
istraživanja, koje se trebaju ispitati.
Glavna hipoteza u mom istraživanju je :
o H1: Mladi najčešće koriste kondom kao glavni oblik kontracepcije pri prvom
spolnom odnosu.
Subhipoteze u mom istaživanju su:
o H2: Mladima su glavni izvor informacija vršnjaci
o H3: Mladi koji su imali spolni odnos su informiraniji od onih koji nisu
o H4: Ispitanici s većim stupnjem religioznosti su u manjoj mjeri imali spolni
odnos.
33
6.0 Metodologija istraživanja
6.1. Nacrt istraživanja
Ako želimo dobiti opći uvid u neko obilježje onda nam je potrebno osigurati
mjerenje tog obilježja na reprezentativnom uzorku s obzirom na to obilježje. Zato je
najprikladniji način za ovo istraživanje deskriptivni, opisni način istraživanja.
Deskriptivnim istraživanjem se dobiva uvid u neku situaciju ili neko stanje, njegovim
mjerenjem na reprezentativnom uzorku. Deskriptivni način istraživanja mora osigurati
reprezentativni uzorak. Ovaj nacrt istraživanja je eksperiment koji nalikuje pravom
eksperimentu u nekim elementima, ali se prije ili kasnije izgubi jedna od značajki tog
eksperimenta.
Kod odabira deskriptivnog nacrta istraživanja, istraživač mora odrediti tko će mu dati najbolje
podatke o onome što ga zanima, a u ovom istraživanju to su studenti 1. godine studija Kulture
i komunikacijskih znanosti i studija Psihologije. Na njima je provedena anketa i prikupljeni
podatci koji su kasnije obrađeni.
Prema prirodi istraživanja, riječ je o kvantitativnom nacrtu istraživanja. Kvantitativno znači
da je riječ o podacima koji se mogu brojčano izraziti. Proces kvantitativnog istraživanja
sastoji se od logičkog redoslijeda postupaka što ih treba provesti kako bi se došlo do
pouzdanih i valjanih podataka uz pomoć kojih se dolazi do određenih rezultata.
6.2. Izbor i veličina uzorka:
U istraživanju je sudjelovalo 88 ispitanika, od toga 82 žene i 6 muškaraca.
Ispitivani su studenti prve i nekolicina studenata druge godine s Odjela kulture i
komunikacijskih znanosti i Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru. Koristo sam rezultate
istraživanja studenata Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Ispitivanje sam proveo 12. i
13. prosinca 2011. Iz toga proizlazi da sam koristio sekundarne podatke do kojih je općenito
lakše doći.
33
Tablica 1. Prikaz socio - demografskih varijabli ispitanika
VARIJABLE ISPITANICI (N) POSTOTAK(%)
Spol:
M
Ž
6
82
6,8
93,1
Godina studija:
1.
2.
84
4
95,5
4,5
Mjesto stanovanja tijekom
studija:
u vlastitom stanu/kući
u stanu/kući s roditeljima
podstanar
u studentskom domu
negdje drugdje
10
15
55
7
1
11,4
17
62,5
8
1,1
Mjesto stanovanja roditelja:
Veći gradovi
Manji gradovi
Selo
44
33
10
50
37,5
11,3
Obrazovanje oca:
osnovna škola
srednja škola
visoka škola
2
59
26
2,2
67
29,5
Obrazovanje majke:
osnovna škola
srednja škola
visoka škola
4
57
23
4,5
64,7
26
33
Ekonomski status:
slabije od većine
otprilike kao i
većina
bolje od većine
12
67
9
13,6
76
10,1
Procjena studenata s koliko
novca mjesečno raspolažu:
0-500
500-1000
1000-2000
2000-5000
13
16
32
16
14,7
18,4
36,3
18,1
Tablica 2. Prikaz religioznosti
Ispitanik:
Ateist
Nisam siguran/na
Vjernik
7
9
71
7,9
10,2
80,6
Otac ispitanika:
Uvjereni ateist
Ateist
Nisam siguran/na
Vjernik
Uvjereni vjernik
1
5
17
49
16
1,1
5,7
19,3
55,7
18,2
Majka ispitanika:
Uvjereni ateist
Ateist
Nisam siguran/na
1
3
9
1,1
3,4
10,2
33
Vjernik
Uvjereni vjernik
50
24
56,8
27,3
Vjeroispovijest ispitanika:
katoličkoj
pravoslavnoj
muslimanskoj
nekoj drugoj
78
-
-
3
88,6
-
-
3,4
6.3. Mjerenje
Anketa je bila podijeljena na dva glavna dijela. Prvi dio se sastojao od tvrdnji
vezanih za informiranost mladih, njihove izvore informiranosti, te procjenu vlastitog znanja o
spolnosti. Uz svaku tvrdnju nalazila se ljestvica od 1 – 5 (1-nikad , 5-jako često) na kojoj su
ispitanici trebali zaokružiti broj koji reprezentira njihovo mišljenje. Kako bi dobili objektivan
uvid u njihovo znanje kao instrument mjerenja uzet je mali test znanja s ponuđenim
odgovorima
da – ne.
U procjeni vlastitog znanja bili su ponuđeni odgovori istovjetni školskim
ocjenama. Za svaki točan odgovor u testu znanja dodijeljen je po jedan bod, maksimalni broj
bodova na testu je bio 7.
U drugom dijelu ankete ispitanici su trebali ispuniti pitanja vezana uz njihovo
spolno ponašanje, te ispuniti opće podatke, odnosno odgovoriti na pitanja vezana uz spol, dob
i socijalno-demografske karakteristike uključujući obrazovanje i zaposlenost majke i oca,
prebivalište i ekonomski status, također su u svrhu daljnje analize uključena pitanja o
religioznosti.
6.4 Identifikacija i operacionalizacija varijabli
Zavisna varijabla:
33
Y – informiranost o kontracepciji
Nezavisne varijable:
X1 – dob
X2 – spol
X3 – vjera
Indikatori varijabli:
X1 – godine ispitanika – različiti stavovi s obzirom na dob
X2 – spol ispitanika – razlika pri odgovaranju zbog pripadnosi spolu
X3 – vrsta vjere – različita uvjerenja zbog vjere
X1 –
X2 – Y
X3 –
6.5 Analitički postupci i statističke metode
Analitički postupci kojima sam se služio tijekom analize dobivenih podataka su
kvantitativna analiza podataka koja je bila obrađena računalno pomoću računalnog programa
Microsoft Office Excel te manualnom obradom podataka koja je sortirana u grafikone i
tablice, a prije no što ih razvrstam u grafikone i tablice sortirao sam ih u razrede. Prilkom
analize podataka koristio sam se deskriptivnom metodom analize, što znači da sam dobivene
podatke prikazane tabelarno popratio komentarima i usporedbama sa postavljenom hipotezom
i danim odgovorima. Deskriptivna statistika upotrebljava se prilikom organizacije i opisa
karakteristika nekih zadataka. Dobivenu skupinu podataka nazivamo jednostavno skupina
podata odnosno, u ovo vrijeme računala, baza podataka ili u svakodnevom i manje stručnom
33
jeziku podaci. Deskriptivna statistika obuhvaća postupke grupiranja statističkih nizova, a u
nju se ubrajaju i postupci grafičke analize nizova, analize pomoću relativnih brojeva i
specifičnih mjera. Sudovi koji se donose u okvirima deskriptivne statistike odnose se
isključivo na dani empirijski materijal. Cilj grafičkog prikazivanja podataka omogućuje
jasnije i cjelovitije prikazivanje odnosa koji postoje između dobivenih podataka. Ti dobiveni
podaci obično se grafički prikazuju u obliku proporcionalnih geometrijskih likova odnosno
stupaca ili krugova i tabelarno. Prilikom grafičkog prikaza treba paziti na odnose između
dvije varijable, od kojih je jedna funkcija druge pa tako konstruktivnu osnovu predstavljaju
dvije međusobno okomite osi: vertikalna os ili ordinata (y) i horizontalna os ili apcisa (x).
Tijekom grafičkog prikazivanja posebnu pozornost treba posvetiti uravnoteženosti slike,
glavnoj karakteristici odnosa, rasponu u kojem se odnos varijabli prikazuje i veličini same
slike.
7.0 Rezultati istraživanja:
INFORMIRANOST – znanje
Većina mladih svoje znanje o spolnosti ocjenila je kao vrlo dobro, što će se kasnije
vidjeti nije objektivan pokazatelj njihovog znanja.
33
Slika 1. Procjena znanja o spolnosti
INFORMIRANOST – izvori
Prva hipoteza je glasila da su mladima glavni izvor informacija vršnjaci. Da bih
provjerili tu hipotezu koristio sam frekvencijske tablice.
Slika 2. Izvori informiranosti
Istraživanje je pokazalo da su mladima glavni izvor informiranja vršnjaci, te prevladava jedna
„vršnjačka“ kultura. Iz ostalih izvora se informiraju rijetko i nikad.
SEKSUALNO PONAŠANJE
33
Sljedeća hipoteza je bila da mladi koriste kondom kao glavni oblik kontracepcije pri
prvom spolnom odnosu. Kako bih to prikazao također sam koristio frekvencijske tablice.
Oblici zaštite – prilikom prvog spolnog odnosa, od onih koji su koristili zaštitu, kao najčešći
oblik zaštite naveli su kondom, dok su ostali oblici zaštite jako malo zastupljeni.
Slika 3. Uporaba kondoma pri prvom spolnom odnosu
Važnost čimbenika pri donošenju odluke o stupanju u spolni odnos
Najvažniji čimbenici pri donošenju odluke su bili seksualna potreba i znatiželja, dok
nagovor partnera, grupa vršnjaka, te alkohol i droga nisu igrali veliku ulogu.
Tablica 3. Važnost čimbenika pri stupanju u spolni odnos
33
Znatiželja Seksualna potreba
f % f %
U potpunosti, prilično
nevažno20 22,7 12 13,6
Osrednje važno 18 20,5 19 21,7
Prilično -iznimno važno 15 17 24 27,3
Nedostaje 35 39,8 33 37,6
Ukupno 88 100 88 100
Graf. 1 - prikazuje koliko je znatiželja bila bitna za prvi spolni odnos
Graf.2 - prikazuje koliko je seksualna potreba bila bitna za prvi spolni odnos
7.1. Utjecaj informiranosti na ponašanje – testovi
33
Sljedeći korak u analizi rezultata je bio provjeriti treću hipotezu koja je glasila da su mladi
koji su imali spolni odnos informiraniji od onih koji nisu. U provjeri te hipoteze koristio sam
t-test, čiji su rezultati prikazani u tablici 4. Za tablicu 5. također sam koristio t-test.
Imali spolni odnos
M
Nisu imali spolni
odnos
M
T
vrijednost
Df P
Informiranost 5,28 5,67 -1,05859 77 0,29
Tablica 4. Utjecaj spolnog odnosa na informiranost mladih
Iz ove tablice se vidi da ne postoji značajna razlika u informiranosti o spolnim bolestima
između ispitanika koji su imali i onih koji nisu imali spolni odnos.
Graf. 4- prikazuje različitu informirasnot o spolnim bolestima ovisno da li su ispitanici imali
spolni odnos ili ne.
Tablica 5. Stavovi mladih prema uvođenju spolnog odgoja u škole s obzirom na njihovu
informiranost
33
Treba uvesti
M
Ne treba uvesti
M
T
vrijednost
Df p
Informiranost 5,4 5,42-
0,04390278 0,96
Iz tablice je vidljivo da ne postoji razlika između informiranosti mladih koji su za odnosno
protiv uvođenja spolnog odgoja u škole.
Zanimljivo za ovu tablicu je to da čak 100% ateista smatra da treba uvesti spolni odgoj u
škole dok samo 80% vjernika to isto misli.
Graf 5. .- prikazuje mišljenje ispitanika o uvođenju spolnog odgoja u škole
33
Slika 4. Stavovi prema uvođenju spolog odgoja u škole s obzirom na stupanj religioznosti
ispitanika
χ ² df p
3,759984 20,15
Četvrta hipoteza odnosila se na to jesu li mladi koji sebe smatraju vjernicima imali ili ne
spolni odnos.
33
Slika 5. Odnos stupnja religioznosti i stupanja u spolni odnos
χ ² df p
3,071709 2 0,21
71% ateista je imalo spolni odnos, 29% njih nije imalo spolnih odnosa. Od svih ispitanika koji
su se izjasnili kao vjernici je 60% imalo, a 40% nije imalo spolni odnos.
7.3 Rezultati inferencijlane statistike
33
Testiranje glavne hipoteze:
U svrhu prihvaćanja afirmativne hipoteze želim dokazati da je kondom najkorištenije
kontracepcijsko sredstvo.
Tablica 4. Odgovori na tvrdnju:
Je li kondom vaš najčešći izbor kontracepcije:
spol
uopće se
ne slažem
djelomično se
ne slažem
niti se slažem
niti se ne
slažem
uglavnom se
slažem
potpuno se
slažem ukupno
muškarci 1 2 0 1 2 6
žene 20 32 5 11 18 82
Ukupno 21 34 5 12 20 88
Tablica 5. Izračun hi-kvadrata:
Fo Ft fo-ft (fo-ft)2 ((fo-ft)2)/ft
6 9,5 -3,5 12,25 1,289
13 9,5 3,5 12,25 1,289
9 7 2 4 0,571
5 7 -2 4 0,571
5 5,5 -0,5 0,25 0,045
6 5,5 0,5 0,25 0,045
2 1,5 0,5 0,25 0,167
1 1,5 -0,5 0,25 0,167
3 1,5 1,5 2,25
1,5oo
0 1,5 -1,5 2,25
1,5oo
7,146
33
df=1
Hi – kvadrat iznosi 7,146 što je veće od granične vrijednosti. Dakle odbacujem afirmativnu
hipotezu i prihvaćam negativnu koja kazuje da kondom nije najkorištenije sredstvo
kontracepcije.
33
7.3. Rezultati deskriptivne statistike:
U istraživanju je sudjelovalo 88 ispitanika, od toga 82 žene i 6 muškaraca. Ispitivani su
studenti prve i nekolicina studenata druge godine s Odjela kulture i komunikacijskih znanosti
i Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru. Koristio sam rezultate istraživanja studenata
Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Ispitivanje sam proveo 12. i 13. prosinca 2011. Iz
toga proizlazi da sam koristio sekundarne podatke do kojih je općenito lakše doći.
Tablica 1. Ispitanici po dobnim razredima i spolu
Dobna skupina (razred)
Spol 10-14 14-18 18-25 25-30 ukupno
Muškarci 1 2 2 1 6
Žene 15 18 20 29 82
Ukupno 16 20 22 30 88
Graf 6- prikazuje postotak ispitanika ovisno o dobi
33
Graf 7 – prikazuje postotak ispitanika po spolu
Graf 1. prikazuje da su jednako zastupljene sve dobne skupine u istraživanju kako bi se
doprinjelo objektivnijim podacima koji su vezani za cilj samog istraživanja. Graf 2. prikazuje
jednak udio s obzirom na razlike u spolovima što je također bitno za donošenje zaključaka
koji proizlaze završetkom istraživnja.
Pretpostavio sam da spolne razlike bitno utječu na shvaćanje informacija koje su dostupne u
medijima, a tablica 2. prikazuje je li moja pretpostavka točna ili pogrešna.
mišljenje o informiranosti o kontracepciji (muškarci) :
Razreduopće se ne slažem
djelomično se ne slažem
niti se slažem niti se ne slažem
uglavnom se slažem
potpuno se slažem
od 10 do 14 20% 60% 0% 20% 0%od 14 do 18 0% 20% 60% 20% 0%od 18 do 25 20% 0% 60% 0% 20%od 25 do 30 20% 20% 20% 40% 0%
Iz tablice je vidljivo da su muškarci u dobi od 10 do 14 godina u najvećem postotku, čak 60%,
izjasnili se se djelomično ne slažu sa tvrdnjom da su dovoljno informirani o kontracepcijskim
sredstvima. Razred koji obuhvaća dobnu skupinu ispitanika od 14 do 18 godina najveći
postotak pri odgovaranju postiže kod tvrdnje da se niti slažu niti ne slažu tvrdonjom o
dovoljnom poznavanju kontracepcijskih sredstava. Muškarci od 18 do 25 godine također su u
velikom broju neodlučni kao i njihovi mlađi sugrađani. Razred koji predstavlja muškarce od
33
25 do 30 godina prilično je podijeljen što se tiče rezultata, ali najveći udio, 40%, uglavnom
smatra da je dovoljno informiran o kontracepciji.
mišljenje o informiranosti o kontracepciji (žene)
Razreduopće se ne slažem
djelomično se ne slažem
niti se slažem niti se ne slažem
uglavnom se slažem
potpuno se slažem
od 10 do 14 0% 20% 80% 0% 0%od 14 do 18 20% 20% 20% 20% 20%od 18 do 25 0% 40% 40% 0% 20%od 25 do 30 20% 60% 0% 0% 20%
Žene u dobi od 10 do 14 godina prilično su složne oko mišljenja kad ih je 80% izjavilo da su
neodlučne o informiranosti o kontracepcijskim sredstvima. Nadalje u tablici stoji da su
ispitanice od 14 do 18 godina jako podijeljenog mišljenja i svaka tvrdnja ima isti postotak
danih odgovora na postavljeno pitanje. Također, saznajem da dobna skupina od 18 do 25
godine ili nema definiran stav o informirasnoti o kontracepciji ili se uglavno ne slažu da su
dovoljno informirane . Dok u skupini koja zastupa najstarije ispitanice uvjerljivo pokazuje
neodlučnost na postavljenu tvrdnju. Dakle, vidljiva je razlika kod ispitanika i ispitanica
prilikom prosuđivanja tvrdnje o poznavanju kontracepcijskih sredstava. Ali zanimljiva je
činjenica da bez obzira na spol najviše ispitanika je prilično neodlučno ili nemaju izgrađen
stav o kontracepciji ili jednostavno ne razmišljaju kako sve vrste kontracepcije postoje i kako
se koriste.
Graf 8. – postotak korištenja kondoma kao kontracepcije pri prvom spolnom odnosu po spolovima8.0 Rasprava
33
Seksualno zdravlje današnje mladeži opterećeno je rizicima širenja spolno
prenosivih infekcija (SPI), čemu je glavni uzrok nedovoljna informiranost.
Cilj ovog istraživanja bio je fokusiran na izvore informiranosti mladih, na procjenu vlastitog
znanja o SPI, te utjecaj stupnja informiranosti i religioznosti na spolno ponašanje, provedeno
je na uzorku studenata i studentica 1. godine studija Kulture i turizma na i studija Psihologije
Sveučilištu u Zadru.
U istraživanju se pretpostavilo da mladi kao najčešći oblik zaštite koriste kondom pri prvom
spolnom odnosu. Istraživanje je ovu hipotezu potvrdilo. Od 63,6% ispitanika koji su stupili u
spolni odnos, njih 39%, dakle većina naveli su kondom kao mjeru zaštite pri prvom spolnom
odnosu, 18% je koristilo metodu prekinutog snošaja, a 8% kontacepcijske pilule, dijafragmu
od ispitanika nitko nije koristio.
To što je većina ispitanika koristila kondom je primarno pozitivan pokazatelj, jer je kondom
za razliku od ostalih ponuđenih oblika zaštite zapravo jedina djelotvorna zaštita protiv SPI-a.
U istraživanju, koje je 2005.godine u Hrvatskoj proveo A. Štulhofer, dobiveni su slični
rezultati. Prema njegovom istraživanju većina ispitanika, njih 60,4% koristilo je kondom
prilikom prvog spolnog odnosa, dok 38% ispitanika nije koristilo nijedan oblik zaštite
(Štulhofer, 2005). Iako su u velikom broju koristili zaštitu postotak od 38% onih koji nisu je
zabrinjavajući.
Nadalje, je u istraživanju pretpostavljeno da su mladima glavni izvor informiranosti vršnjaci.
Ta hipoteza se također pokazala točnom. Većina ispitanika 44,8% je odgovorilo da su im
vršnjaci glavni izvori informiranosti. Mladi danas mnogo više uče o seksualnosti
razgovarajući s prijateljima. Zanimljivo je da su vjeroučitelji, ocijenjeni kao najmanje važan
izvor informacija o ljudskoj seksualnosti. Da su vršnjaci glavni izvori informiranosti upućuje
na postojanje neke „vršnjačke“ kulture unutar koje se, između ostalog, prenose i znanja o SPI,
te mogućnostima i oblicima zaštite. Ako su podaci koji se izmjenjuju među vršnjacima točni,
možemo pretpostaviti da će informiranost o SPI i odgovornost prilikom seksualnog odnosa
biti u porastu. No, ako ti podaci, iz bilo kojih razloga nisu točni, mladi mogu dobiti potpuno
iskrivljenu sliku o načinima zaraze i prijenosa spolno prenosive infekcije. U već spomenutom
istraživanju A. Štulhofera iz 2005. dobiven je podatak da približno 20% ispitanika u
Hrvatskoj između 18 i 24 godine ima pogrešno mišljenje da se HIV/AIDS može prenijeti
33
svakodnevnom kontaktom sa stvarima koje je rabila zaražena osoba, te zbog podataka koji su
dobiveni u tom istraživanju znanstvenici smatraju situaciju u Hrvatskoj poražavajućom. Rizik
od HIV/AIDS-a vrlo je visok, ali mladima također nedostaju i temeljne informacije o tzv.
„novim“ spolno prenosivim infekcijama: HPV-u, genitalnom herpesu, klamidiji (Štulhofer,
2005).
Pretpostavka da su mladi, koji su imali spolni odnos informiraniji od onih koji još nisu imali
spolni odnos nije se pokazala točnom i nisu dobivene statistički značajne razlike. Nešto ne
značajno veći broj bodova postigli su ispitanici koji nisu imali spolni odnos.
Prema Štulhoferu, kod djevojaka i mladića jedan od najutjecajnijih čimbenika koji utječe na
spolnu inicijaciju je religioznost. Religioznost mladih važno je obilježje za koje se može
očekivati da je povezano sa stupanjem u spolni odnos. No, pretpostavka da mladi koji su s
većim stupnjem religioznosti u manjoj mjeri stupaju u spolni odnos pokazala se kao
netočnom. Premda se 96% ispitanika izjasnilo vjernicima stupali su u spolni odnos, bez obzira
na načela što ih crkva propagira.
U dosadašnjim istraživanjima, koja su provedena na ovu temu i koje sam uzeo u obzir,
dobiveni su slični rezultati kao i u ovom istraživanju. Religioznost je jedini faktor koji se u
dosadašnjim istraživanjima pokazao kao važan faktor, no u ovom istraživanju taj faktor nije
imao mnogo utjecaja na odnose koji su ispitani. Religioznost je bila dobar prediktor jedino
kod pitanja uvođenja spolnog odgoja u škole. Svi ispitanici koji se smatraju ateistima ili nisu
sigurni u svoju vjere misle da je potrebno uvesti spolni odgoj u škole, dok 19,7% ispitanika
koji se smatraju vjernicima misle da to nije potrebno. Najvažniji faktor u ovom istraživanju
bili su vršnjaci. Velikom broju ispitanika oni su glavni izvor informacija.
9.0 Zaključak i prijedlozi
33
Prve sustavne studije adolescentske spolnosti u nas pojavljuju se početkom
sedamdesetih godina i to u okviru medicinske profesije. S jedne strane, istraživače je vodio
socijalnomedicinski interes za popisivanje i klasificiranje zdravstveno relevantnih ponašanja
od kojih su ona vezana uz spolnost bila posve nepoznata. Drugi je cilj bio utvrditi
kontracepcijske navike populacije čije je reproduktivno zdravlje zalog budućnosti.
Utvrđivanje raširenosti rizičnoga seksualnog ponašanja s pravom je prepoznato kao preduvjet
kreiranja uspješnih edukacijskih programa i kontracepcijskih kampanja.
Od početka sedamdesetih, sve do pred kraj osamdesetih godina, pračenje je
seksualnog ponašanja preokupacija isključivo medicinske profesije. Tek krajem prošloga
desetljeća, u okviru inicijativa za pokretanje javne diskusije o prevenciji HIV/AIDS-a u
tadašnjoj Jugoslaviji, liječnicima se pridružuju i psiholozi.
Što se dosada zna o spolnosti hrvatskih adolescenata?
Iako su uzroci raznorodni, a i formulacije relevantnih pitanja, čini se da je, uz
određena odstupanja, ipak moguće ukazati na nekoliko trendova. Prvi je snižavanje dobi
seksualne inicijacije u oba spola što podrazumijeva i veći broj partnera. Drugi trend opisuje
porast uporabe kontracepcije, pri čemu je posebno porasla uporaba kondoma kao oblika
zaštite pri spolnom odnosu. Treći trend nam govori kako se u posljednjih 20-ak godina
smanjio broj prekida neželjene trudnoće, što je povezano sa predhodnim trendom, a posljednji
trend nam govori da se povečao broj SPI među mladima što je jedna od posljedica prvog
spomenutog trenda.
Cilj ovog rada bio je ispitati stavove mladih o spolnosti , da li se upuštaju u spolne
odnose i u kojoj mjeri su ti odnosi rizični. Također ispitivani su i izvori iz kojih mladi
dobivaju informacije o spolnosti i kontrcepciji, pouzdanost tih izvora, te postoji li povezanost
između stupnja religioznosti, obrazovanja (roditelja/skrbnika), razine informiranosti i rizičnog
seksualnog ponašanja.
Istraživanje je provedeno na pretpostavljene četiri hipoteze. Prva hipoteza
istraživanja je pretpostavljala da je glavni oblik kontacepcije prilikom spolne inicijacije
kondom što se pokazalo kao točno, kao i u ranijim istraživanjima Štulhofera i suradnika na
koje sam se najviše pozivala. Druga hipoteza je pretpostavljala da su mladima najčešći izvor
informiranja vršnjaci, što je također potvrđeno. U 40% slučajeva se mladi često, a u 52%
povremeno informiraju kod vršnjaka. Treća hipoteza pretpostavlja da su mladi koji su imali
spolni odnos informiraniji od onih koji nisu imali spolni odnos. T-testom je dokazano da
33
zapravo ne postoji statistički značajna razlika između te dvije skupine, čime je zapravo
opovrgnuta ova hipoteza. Četvrta hipoteza pretpostavlja da su ispitanici s većim stupnjem
religioznosti u manjoj mjeri stupali u spolni odnos. Ta hipoteza je također opovrgnuta jer ne
postoji statistički značajna razlika između stupnja religioznosti i stupanja u spolni odnos. S
obizorm na veliku homogenost uzorka, bio sam ograničen u istraživanju prema spolu i
religioznosti, ali su se ipak dali naslutiti značajni utjecaji upravo tih čimbenika.
10.0 Literatura:
33
Halmi, A. (2001.) Metodologija istraživanja u socijalnom radu: kvalitativni i kvantitativni
pristup, Zagreb: Alinea
Halmi, A. (1999.) Temelji kvantitativne analize u društvenim znanostima, Zagreb: Alinea
Kuzman, M.; Pavić Šimetin, I.; Pejnović Franelić, I. (2007.) „Zdravlje i rizici po zdravlje
djece školske dobi - što o tome znamo i uspijevamo li pomoći“ u: Hrvatski časopis za
javno zdravstvo, Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Kuzman, M. (2008.) 10. Simpozij o spolno prenosivim bolestima i urogenitalnim
infekcijama, zbornik radova, Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Štulhofer, A.; Ajduković, D.; Božičević I.; Kufrin, K. (2006.) HIV/AIDS i mladi u
Hrvatskoj –Hrvatska 2005 informiranost o HIV/AIDS-u, stavovi i seksualno ponašanje u
nacionalnom uzorku mladeži (18 – 24), Zagreb: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
Štulhofer, A. (2004.) Seksualna permisivnost, egalitarnost i odgovornost: longitudinalno
istraživanje seksualnosti u kasnoj adolescenciji, 1998. – 2003., u: Revija za sociologiju br.
35 (1-2), Filozofski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Štulhofer, A.(2000.) „ Problematični užici: rizično seksualno ponašanje u kasnoj
adolescenciji“ u: Društvena istraživanja 9 (6), Zagreb: Institut društvenih znanosti IVO
PILAR,
Internet izvori:
http://www.huoj.hr/Default.aspx?art=2098&sec=269 (stranica posjećena: 20. siječanj
2011.)
http://www.centar-sirius.hr/index.php/zanimljivosti/66-seksualnost-to-je-to (stranica
posjećena: 30. prosinac 2011.)
http://hr.wikipedia.org/wiki/Društvo (stranica posjećena: 30. prosinac 2011.)
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kontracepcija (stranica posjećena: 15.prosinac 2011.)
11.0 Prilozi:
33
Anketa o informiransoti i korištenju kontracepcijskih sredsava
Anketa je napravljena kako bih izradio istraživački rad za kolegij Akademsko pisanje te je
anonimna zato Vas molim da odgovorite iskreno na postavljena pitanja.
Zaokružite :
SPOL: Ž M
STUPANJ OBRAZOVANJA: završena : a) osnovna škola
b) srednja škola
c) viša škola
d) fakultet
DOB: a) 10-14
b) 14-18
c) 18-30
Uputa za ispunjavanje ankete: zaokružite onaj broj u kojoj mjeri se slažete s navedenom
tvrdnjom a vrijednosti brojeva su slijedeće; 1 - uopće se ne slažem, 2 - djelomično se slažem,
3 – niti se slažem niti se ne slažem, 4 – uglavnom se slažem, 5 – potpuno se slažem
1. Seksualno sam aktivan/na 1 2 3 4
5
2. Smatram da sam dovoljno informiran o kontracepciji 1 2 3 4
5
3. Najviše sam saznao/la iz medija 1 2 3 4
5
4. Najviše sam saznao/la od vršnjaka 1 2 3 4
5
5. Najviše sam saznao/la od roditelja/ skrbnika 1 2 3 4
5
6. Najčešća kontracepcija koju koristim je pervzativ 1 2 3 4
33
5
7. Koristim druge vrste kontracepcije 1 2 3 4
5
8. Smatram da moja vjera utječe na moje znanje o seksualnosti i
kontracepciji
1 2 3 4
5
9. Mediji utječu na moje mišljenje o kontracepciji i seksualnosti 1 2 3 4
5
10. Vršnjaci vrše pritisak na mene zbog pitanja spolnih odnosa 1 2 3 4
5