Seminar - Edvard Grieg

Download Seminar - Edvard Grieg

Post on 30-Oct-2014

64 views

Category:

Documents

1 download

DESCRIPTION

Kratki seminar o Edvardu Griegu iz 3. razreda (opa gimnazija).

TRANSCRIPT

EDVARD GRIEGGlazbena umjetnost 3.b razred

15. sijenja, 2011

Sadraj ivotopis Poznatija djela i analiza Literatura i izvori 4 7 8

3

ivotopisNorveki skladatelj i pijanist, punim imenom Edvard Hagerup Grieg, roen je 15. lipnja 1843. u Bergenu za vremena koje se u umjetnosti naziva romantizam. Zanimljiva je injenica to tako nadaren i plodan glazbenik dolazi iz Norveke koja je u to vrijeme bila osiromaena i primorana u savez sa vedskom. Edvardov otac, Alexander Grieg je bio trgovac, a majka, Gesine Judithe Hagerup, uiteljica glazbenog. Edvard je dobio ime po majinu ocu. Sudei po povijest i zadnjih par generacija obitelji, sve je navodilo na to da e i Edvard ii oevim i djedovim stopama. No prevladao je utjecaj majke koja ga je u dobi od 6 godina nauila svirati klavir. Na poetak njegovog glazbenog kolovanja utjecao je jedan ljetni odmor 1858. u Norvekoj iji je krajolik potaknuto glazbenikovu mladu matu. Nedugo nakon toga, u jesen iste godine, na preporuku obiteljskog prijatelja i violinista Olea Bulla koji je prepoznao djeakov talent, Edvard je upisao Konzervatorij glazbe u Leipzigu kojeg je osnovao Felix Mendelssohn. Pod njegovim i Schumannovim utjecajem su nastajali mnogi glazbenici romantizma. Iako mu je kola bila naporna, pola vremena je sanjario, drugu polovicu se muio uei, i na kraju ipak prolazio s dobrim ocjenama. Uitelji su mu bili jedni od najpoznatijih u Europi. kolu je zavrio za 4 godine nakon ega je bio potpuno obrazovan glazbenik i skladatelj. Sa 18 godina je preivio po ivot opasnu bolest plua. Nakon zavretka kolovanja, Edvard je otiao ivjeti u Kopenhagen u Danskoj gdje je ostao tri godine. Tamo je upoznao danske skladatelje J. P. E. Hartmanna i Nielsa W. Gadea, ali se oslobodio njihovog utjecaja u elji za jaom inspiracijom koju je dobio od Richarda Nordraaka, skladatelja norveke nacionalne himne, kasnije vrlo bliskog prijatelja, za iju je smrt 1866 skladao pogrebni mar. Od njega je uio o narodnim melodijama Norveke. Gade ga je pak uspio nagovoriti da napie simfoniju koje se Edvard kasnije odrekao, ali ona ipak nije bezvrijedna i govori puno o ranom razvoju njegove glazbe. Edvard se 1867. godine oenio svojom roakinjom Ninom Hagerup, a njihovo je dijete za dvije godine umrlo od meningitisa. Iste je godine skladao skup minijatura za klavir pod imenom Lirske kompozicije. U ljeto 1868. napisao je svoj Koncert za klavir u A-molu ijoj premijernoj izvedbi u Kopenhagenu nije mogao prisustvovati zbog provoenja obveza u Oslu. Tamo je bio pod utjecajem skladatelja Otta Winter-Hjelma koji je vidio kako se elementi narodne glazbe mogu koristiti kako bi se stvorila via i popularnija narodna glazba. Isto je vano spomenuti da je na Edvarda utjecaj imao i Ludvig Mathias Lindeman, iji je skup norvekih narodnih melodija predstavljao bitnu podlogu za Griegov daljnji razvoj.4

Koncert za klavir u A-molu danas je jedna od najpopularnijih skladbi za klavir, a u njemu je Edvard uspio spojiti norveku narodnu glazbu i svoje ideje o norvekoj prirodi i samom karakteru norveke kulture. U Rimu 1870. Edvard je upoznao maarskog skladatelja, virtuoznog pijanista i uitelja, Franza Liszta. Zajedno su radili na poboljanju Edvardove Sonate za violinu br. 1 i Koncerta za klavir. elei ivjeti od glazbe u Norvekoj, morao se koncentrirati na sviranje i poduavanje glazbe u Oslu. Skladanje je ostavio za ljetne odmore, ali tijekom godina se poeo iskazivati njegov kapacitet i sposobnost za naporan, ali plodan rad. Zahvaljujui njemu, u Oslu je stvoreno filharmonijsko drutvo sa zborom i orkestrom koje mu je kasnije pruilo vrijedno iskustvo u umjetnosti dirigiranja. Ondje je 1871. utemeljio i Musikforningen. Kada se vratio u Oslo iz Rima zapoeo je suradnju s Bjornstjernom Bjornsonom. Bjornstjern je ba traio nekog skladatelja norveke narodne glazbe koji bi mu pomogao proiriti i oivjeti njegove pjesme i drame. Prvi proizvod njihove suradnje bila je pjesma Ispred Junog samostana za sopran, kontraalto, enski zbor i orkestar. Sljedea drama koju je Bjornson zapoeo, Bergliot, inspirirala je Griega da napravi neto vie izazovno u glazbenom pogledu. Jo jedan proizvod njihove suradnje osvanuo je 1872.. Bila je to scenska drama Sigurd Jorsalfa. Svjesna potraga za nacionalnim korijenima i identitetom u nordijskoj povijesti nastavljena je u Olavu Trygvasonu. eljeli su stvoriti spomeniku glazbenu dramu, ali Bjornson nikada nije zavrio vie od prva tri ina. Iako je djelo ostalo nedovreno, ipak nam daje na uvid kakvo je veliko opseno djelo izgubljeno za Norveku. Bez obzira na to to ovaj projekt Edvard nije dovrio, njegove su vjetine uskoro opet stavljene pred test. Na zahtjev Henrika Ibsena, dramskog pisca, zapoeo je pisati suitu Peer Gynt za istoimenu Henrikovu predstavu. Zadatak nije bio lagan, ali nakon vrlo uspjene premijere predstave 1876. Edvard je preko noi postao nacionalna poznata linost. Iste je godine prisustvovao prvoj izvedbi Wagnerova ciklusa od etiri opere Nibelunki prsten, no zanimljiva je bila velika razlika izmeu ta dva skladatelja. Dok je Wagner skladao kolosalna djela koja traju vie od 4 sata, Grieg se vie posvetio jezgrovitim i prekrasnim minijaturama. Edvard je 1874. dobio godinju subvenciju za umjetnike pa je mogao prestati poduavati i poslovati. Vratio se u rodni grad Bergen. Vrijeme koje se inilo savrenim za plodno stvaranje novih djela, zamijenilo je vrijeme osobne i umjetnike krize, depresije. Njegovo se duevno stanje i elja da usavri oblik i sadraj najbolje oituje u ambicioznoj Baladi u G-molu za klavir i icu. Kako su godine prolazile, Edvard je skladao sve sporije i rjee, a svako novo djelo bilo je zavreno tek nakon duga i neumorna rada. Od 1880. je upravljao Harmonijskim orkestrom u Bergenu, ali se povukao nakon dvije godine i dao ostavku na svim svojim slubenim dunostima.5

1885. se preselio sa enom u mjesto izvan Bergena gdje su ivjeli do kraja ivota. Edvard je zadnjih dvadeset godina svog ivota proveo skladajui i esto putujui i izvodei po Europi, to je bilo vrlo loe za njegovo zdravlje no ipak je poveavalo njegovu ugledu glazbenika, pogotovo u Francuskoj i Njemakoj. Njegovo zadnje veliko dovreno djelo jesu etiri Psalma za mijeani zbor, slobodno prilagoena iz Norvekih crkvenih tonova. Sve to je do kraja ivota skladao od narodne glazbe pokazivalo je njegovu jedinstvenu sposobnost da shvati samu bit melodije narodne glazbe. 1888. upoznao je i Petra I. ajkovskog u Leipzigu i u njegovoj je glazbi vidio veliku tugu, a ajkovski je pak mislio samo najbolje o njegovoj glazbi, hvalei njenu originalnost, ljepotu i toplinu. Tijekom povijesti je Griegova glazba poela gubiti na vrijednosti, no ponovno joj je vraena slava u drugoj polovici 20. stoljea kada neka djela iz romantizma proivljavaju svojevrsnu renesansu, a to ukljuuje i njegova djela. I danas se jo uvijek izvode u koncertnim dvoranama diljem svijeta, postaju sve vie zamjeenija nego prije. ak i neka djela koja su se prije smatrala nevanima dobivaju na vanosti u novije vrijeme. Edvard je sam rekao: Stilom i arhitekturom svojih radova uvijek sam pripadao njemakoj romantici Schumannove kole, ali u isto vrijeme crpio sam iz narodnih popjevaka svoje zemlje i pokuavao stvoriti nacionalnu umjetnost iz tih jo neistraenih manifestacija norveke narodne due. Bez obzira na kratko trajanje, njegove kompleksne skladbe su bile revolucionarne za ono doba, a kao takve su potpomogle razvoj postromanike europske harmonije. Nizao je temu do teme, naglaavao malo melodiju, malo harmoniju, ritam ili boju, sve u nastojanju da oponaa narodnu glazbu i tonove. Zato se i Griegova najbolja djela oituju u malim formama; klavirskoj minijaturi i solo pjesmi. Grieg je umro 4. rujna 1907. ostavljajui za sobom bogatiju i raznovrsniju kulturu svoje rodne zemlje, Norveke.

6

Poznatija djela i analizaIz lirskih kompozicija poznatiji primjeri su Balada op.24, Norveki plesovi op.35, Narodni plesovi i napjevi op.17 i op.66. Neka orkestralna djela su Uvertira u jeseni te glazba za Bjornsonova i Ibsenova djela. Vjerojatno njegove najpoznatije skladbe su Jutro i Dvorana planinskog kralja, oboje dijelovi suite za Ibsenovu predstavu Peer Gynt te Koncert za klavir u A-molu. Stoga u odabrati Jutro za glazbenu analizu. Sama predstava Peer Gynt govori o lovcu iz Kvama, Petru Gyntu, koji je hvalisav, neodgovoran, egoist, ali i poznatiji lik norvekog folklora. Vodi ivot nevjernosti i okree se samo vlastitim uicima, oskvrnjava mlade dame, bjei od trolova i posluje s robovima. Kasnije postaje prorokom i luta pustinjom dok se ne odlui vratiti kui. Ali kada se vratio, shvatio je da je njegova prava osobnost nestala uslijed toga to je ivio tako egoistinim ivotom sklonim samo uivanju. Tako skladba Jutro prikazuje scenu gdje se Petar budi u Arapskoj pustinju, opljakan i naputen od Anitre keri beduinskog kuhara koju je pokuao zavesti. Grieg svojom glazbom doarava svjee, suncem okupano pustinjsko jutro koje vie podsjea na krajobraz okupan zelenilom nego na jednolinu pustinju. Taj dojam nam u poetku donosi flauta koja svira glavu melodijsku temu. Njoj onda odgovara oboa ponavljanjem iste teme i to se ponavlja par puta kada zapoinje postupno pojaavanje glasnoe do fortea gdje iani instrumenti preuzimaju glavnu melodiju. U sljedeem dijelu skladbe dinamika varira u velikoj mjeri kao i tempo na koje cijelo vrijeme utjee diminuendo. Tim promjenama se naglaava priroda skladbe. U Dvorani planinskoga kralja se koristi tehnika staccato (nepovezanost) za razliku od Jutro gdje prevladava legato (povezanost). Obje skladbe koriste dinamiku, promjene tempa, artikulaciju i instrumentalnost da postignu oslikavanje prirode. S tako jasno izraenim glazbenim elementima sluatelj ne mora ni poznavati sadraj glazbe, jer ve je dovoljno samo sluanjem shvatiti to Grieg eli doarati.

7

Literatura i izvorihttp://en.wikipedia.org/wiki/Edvard_grieg http://www.essaydepot.com/essayme/2959/index.php http://www.mnc.net/norway/GRIEG.HTM http://www.nndb.com/people/870/000024798/

Josipa Andreis: Povijest glazbe 2 i 3 Grupa autora (1977.) Muzika enciklopedija, JLZ, Zagreb

8

Recommended

View more >