semberske novine [broj 690, 12.3.2009]

8/6/2019 Semberske novine [broj 690, 12.3.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-690-1232009 1/24

FILIJALA BIJEQINA

EMBERSKE NOVINEL I S T G R A \ A N A O P [ T I N E B I J E Q I N A

ww.semberske.com e-mail: [email protected]

S12. MART 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 690 ! CIJENA 1,00 KM

TV PRAVA, PREVODI, MARKETINGTITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

RADMILA OJO:

PRENOSOVLA[TEWANA OP[TINU

str. 7

A.D. ,,SEMBERKA,,

JAWA:

UGOVORENPLASMANPROIZVODA

str. 6

SASTANAK U SO BIJEQINA

SEMBERSKISTO^ARI SEUDRU@UJU

str. 7

UPRAVQAWE ^VRSTIM OTPADOM

RECIKLA@ANAJBOQERJE[EWE

str. 6

TRAGEDIJA: ALEKSA JANKOVI] (1961) IZ JAWE, IZVR[IO SAMOUBISTVO

USPJEH BIJEQINSKIH SPORTISTA

OBJESIO SE U [UPI Jankovi} se objesio pomo}u elektro-kabla...

JAPANCI

ULA@U U BIJEQINU?!

JAPANCI

ULA@U U BIJEQINU?!

RAFI GREGORIJAN U BIJEQINI

ISTI TRETMAN

ZA SVE @RTVE

str. 5

str. 3

str. 21

ODBOJKA[ICEI ODBOJKA[IRADNIKA U

PLEJ-OFU



SA TRAKE DOGA\AJASEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009. 3

Glavni i odgovorni urednik: Verica ZELENOVI], tel: 222-590 * Direktor: Qubo QUBOJEVI], tel: 202-126

* Zamjenik gl. i odg. urednika: Todor NIKOLI] * List gra|ana op{tine Bijeqina * Osniva~: Skup{tina op{tine Bijeqina

* Izdava~: JIP ,,SIM

,,

Bijeqina, Atinska 2, tel. (055) 202-621 * Ure|uje: Redakcijski kolegijum * Fotografija: Boìdar MILO[EVI]* Faks: (055) 202-126 *@iro-ra~uni: 554-001-00000175-41 (Pavlovi} banka), 555-001-0000865985 (Nova banka)

* Cijena lista za inostranstvo je dvostruko ve}a, plus po{tarina *[tampa: NIGD ,,Dnevne nezavisne novine,, Bawa Luka

* Rukopisi i fotografije se ne vra}aju * Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-250/95. od 3. jula 1995. godinelist je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 105.

EMBERSKE NOVINES

Nakon {to je K.T.(38) iz Krawa u Sloveniji, prijavio policiji da mu je nepoznata osoba ukrala auto-mobil "audi", vrijedan oko 60.000 evra, sa parkinga uSremskoj ulici, kod benzinske pumpe "Despotovi}"uBijeqini, operativnim radom je utvr|eno, kako jepotvr|eno iz Centra javne bezbjednosti Bijeqina, da je u pitawu bila la`na prijava. K.T. je automobilodvezao kod jednog poznanika u Rumu i prijavio je damu je, navodno, ukraden.

U FOKUSU

LA@NA PRIJAVA

OÎ PROQE]NE SJETVE

rvog dana naredne sedmice stru~waci AD "Duvan" po~e}e sa rasada kod svojih kooperanata, ali je jo{ uvijek

na kolikim povr{inama }e biti ugovorena sadwa industrijske biqke.

- Do sada smo sklopili ugovore sa dvadesetak na{ih, do sada kooperanata, ~ime smo ugovorili proizvodwu duvana

oko 60 hektara. Na{ ciq je da se duvan na breùqkastom op{tine na|e na 250 hektara i vjerujem da }emo to i

kaè rukovodilac proizvodnog sektora "Duvana" @eqko Simojlovi}. Proizvo|a~i dolaze i interesu-

se za nastavak saradwe. O~ekujem da }e idu}a sedmica biti i da }emo sti}i da ugovorimo planirane povr{ine, {to

nam omogu}ilo da se proizvede i otkupi vi{e od 400 tona lista duvana tipa "virxinija".

no zbog ~ega tradicionalni proizvo|a~i duvana jo{ uvijek da li da nastave proizvodwu, svakako je neizvjes-

u pogledu premija i ostalih podsticaja za ovu nimalo laku pogotovo {to se otkupna cijena nije mijewala ve}

dvije decenije. Otkupna cijena dovoqna je tek da pokri- tro{kove proizvodwe, pa se bez premije i drugih podsticaja isplati ulaziti u ovaj posao. Posqedwih nekoliko godina

u pogledu uslova proizvodwe redovni je prati- ugovarawa i sadwe duvana, da bi se kasnije ipak

modusi da svi budu zadovoqni.- Dugogodi{wi proizvo|a~i imaju potrebno znawe i opremu ovaj posao. Ko jednom po~ne sa sadwom duvana, te{ko iz-

iz toga. Zato vjerujem da }e ova proizvodwa opstati i da duvanari bili zadovoqni ukoliko bi premija i ostali pod-

od strane Vlade RS bili i ne{to mawi od pro{logo- marku i po po kilogramu otkupqenog duvana, tvrdi

govarawem i proizvodwom duvana na podru~ju bijeqinske pored AD "Duvana", bave se ZZ "Vo}ar" i ZZ

ali na znatno mawim povr{inama. T. N.

DUVAN NA ÊKAWU

TRAGEDIJA U JAWI

leksa Jankovi} iz Novog Naseqa Jawe objesio se u ujutro oko sedam

(11. marta) u {upi monta`ne ku}e u

ulici izbjegli~kog na- gdje je ìvio sa

Kako sazna- Jankovi} je sebi

ìvot koriste}i-kabl i malu drvenu stolicu. Iza wega su ostale supruga

i k}erka Qiqana, koja je dan prije dobila svoju prvu Na lice mjesta iza{li su pripadnici policije i Slu`be

pomo}i, a po svemu sude}i motiv za ovakav ~in osta}e neraz-

ta je natjeralo ovog ~ovjeka da na ovakav na~in prekine ìvot su se i susjedi koje smo zatekli na licu mjesta. Radio je kao

za naplatu RTV pretplate i, kako kaù, bio otvorene i dru{tven. Ostaje ~iwenica da su neima{tina i ìvot u

domu svakako optere}ivali ovu porodicu. M.E.

OBJESIO SE U [UPI

AUTOMOBIL U KANALU

Unedjequ rano ujutro,oko tri ~asa i tride-set minuta, automobilmarke "reno 5" sletio

je u kanal Da{nica u Ulici Du-{ana Baranina, nedaleko od re-storana "Osmica". Uzrok je, naj-vjerovatnije, neprilago|ena brz-ina. Na va|ewu automobila is-pod mosta, gdje je bio zaglavqenusqed visokog vodostaja u kana-lu, bili su angaòvani roniociRonila~kog kluba "Panteri" ivatrogasci. Utvr|eno je da jevlasnik automobila Senad Mu-

ji} (36) iz Bijeqine, ali u poli-ciji nam nisu mogli potvrditiko je bio za volanom automobilaprilikom slijetawa u kanal.

Portparol CJB Bijeqina,Dragomir Peri} potvrdio je da

je vlasnik automobila M.S, te dasu u automobilu, nakon izvla-~ewa iz vode, prona|eni kqu~e-vi i mobilni telefon, te da je,prema izjavi jednog od o~evida-ca, nakon {to je automobilomsletio u kanal, mu{karac koji jebio za volanom uspio da iza|e izpotopqenog automobila i upu-tio se prema gradu. Utvr|uje seuzrok slijetawa i drugi detaqivezani za ovaj slu~aj, rekao jeportparol Peri}.

Na Univerzitetu ,,Si-nergija’’odràna jeprezentacija "[koleosigurawa", prva

takve vrste u RS i BiH. Rek-tor univerziteta "Sinergija",profesor Dr Milovan Stani-{i}, istakao je tom prilikomda je ovo potpuno novi oblik sa-radwe izme|u nau~nih insti-

tucija i privrednih subjekata.- Ciq "[kole osigurawa" jeda se na ovaj na~in pribliìmopotrebama privrednika u ok-ruèwu, odnosno da im predo-~imo nove mogu}nosti u obla-sti osigurawa, uzimaju}i u ob-zir i uticaje globalne eko-nomske krize, istakao je Sta-ni{i}.

Profesor dr RatkoVujovi},{ef Katedre za osigurawe nabeogradskom univerzitetu"Singidunum", dodao je u obra-}awu u~esnicima prezentaci-

je, da je jo{ jedan bitan ciq"[kole osigurawa", da dopri-nese inovacijama i obu~avawunovih kadrova na poqu osigu-rawa. S.M.

[KOLA OSIGURAWA NA SINERGIJI

RAFI GREGORIJAN U POSJETI VLADIKIZVORNI^KO - TUZLANSKOM, GOSPODINU VASILIJU

ISTI PRISTUP @RTVAMAWegovo preosve{tenstvoepiskop zvorni~ko-tuzlanski, gospo-

dinVasilijei v.d. visokog predstavnikau BiH,RafiGregorijankonstatovalisu, na sastanku koji je odràn u vladi~anskom dvoruu Bijeqini, da je neophodan jednak pristup svim`rtvama u BiH.

- VladikaVasilijei RafiGregorijansaglasili su se da jepotrebnoraditi na identifikacijisvih`rtava, i na srpskojstrani,i u Srebrenici, i u Sarajevu, te svim`rtvama jednakopristupiti,a ne samo gledati u jednu stranu, rekao je urednikInformativne slu`beEparhije zvorni~ko-tuzlanske,MarkoDanojlovi}.



AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009.4

ANKETA: OSJE]ATE LI UTICAJ SVJETSKE EKONOMSKE KRIZE? @iva MakrinIN@EWER MA[INSTVA

- Mislim da direktan uticajsvjetske ekonomske krizenismo jo{ osjetili. Ni jali~no je jo{ ne osje}am.Trenutno svi vi{e osje}amopsiholo{ke efekte, pogotovopo pitawu sijawa straha oneizvjesnoj sutra{wici i otome kako }e nam svima biti te{ko, a nema meha-

nizma kojim se moèmo za{tititi. Zna~i, trenutnosu mediji ti koji siju strah, a {to se ti~e te{kogìvota punog oskudice, sa time se ve} duì periodsusre}e narod ovih prostora.

SlobodanTrivkovi}RADNIK

- [to se ti~e krize, ne osje}amje trenutno, ali ne mogu sadre}i da je ne}e biti. I ja, kao iveliki broj qudi koji komen-

tari{u svjetsku ekonomskukrizu, smatram da smo mi u

krizi ve}

jako

dugo.

Bio

je

rat,iz rata smo iza{li siroma{ni, nismo stigli ni da se

oporavimo, a ve} slu{amo pri~e o dolasku nove nevo-

qe. Me|utim, moram re}i da sam zabrinut zbog djece,jer kao roditeq brinem za wihovu budu}nost, brinem{ta }e sutra biti s wima.

JelicaKrsmanovi}EKONOMSKI TEHNIÂR

- Naàlost, ja ve} osje}amposqedice ekonomske krize. Uku}nom buxetu je nedovoqno novca,a sve je poskupilo. Ono {to momsuprugu i meni zadaje dodatnete{ko}e je to {to imamo dvoje

djece koji

studiraju,

pa

stalnobrinemo da li }e nam plate biti na vrijeme i da li }e

koli~ina novca koju dobijemo biti dovoqna za neophodnetro{kove. Dodatan pritisak je i to {to nimalo neohrabruju vijesti koje svakodnevno slu{amo o ekonomskojkrizi i recesiji koja se najavquje za ovu godinu.

Nijeistina da se nemo-è poboq{ati staweu poqoprivredi, atakav se utisak sti~e

jer to niko nije ozbiqno poku-{ao da u~ini, rekao je odbornikSNSD Mi}o @ivi} pri krajurasprave o jesewoj i proqe}nojsjetvi na podru~ju bijeqinskeop{tine koja je vo|ena na pos-qedwoj sjednici SO Bijeqina.Predsjednik Skup{tine op{ti-ne Dragan \ur|evi}, tako|e jedao svojevrsnu dijagnozu o stawuu najva`nijoj privrednoj graniSemberije.

- Danijeseqaka, trebalo bi ihizmisliti. Sviznamoda jepoqo-privreda u minusu, a oni idu nawive i siju, proizvode hranu isvjesno idu u minus. Sredstva izAgrarnog fonda op{tine ne mo-gu puno pomo}i poqoprivredni-cima, pa Vlada RS je pro{le go-dine dala 14 miliona maraka ito se nijeni osjetilo. [to se ti-~ena{eg programa mjera,ve}petgodina se dopisujemo sa VladomRS, ali od toga nema ni{ta. La-èmo ove qude bez potrebe. Napodru~ju op{tine Bijeqina naj-vi{e jebankarai nafta{a,a maloonihkojisebavepreradompoqop-rivrednih proizvoda i sli~nimdjelatnostima, rije~i su predsje-dnika op{tinskog parlamenta.

Na osnovu statistike jesewesjetve, planeri smatraju da }e ov-og proqe}a u Semberiji biti za-sijano ukupno 30.595 hektara {to

je za 1.300 hektara mawe negopro{log proqe}a. Od toga }e sepod kukuruzom na}i oko 25.000hektara, povr}em 3.750, a ostatak}e se zasijati sojom, suncokre-tom, duvanom i krmnim biqem.Me|utim, planere je zbunio po-datak da su poqoprivredniciSemberije prijavili resornomministarstvu za proqetnu sjetvuoko 19.000 hektara, dakle za tre-}inu mawe od o~ekivanih povr-{ina. Na~elnik za privredu ipoqoprivredu Predrag Jovi}smatra da je do tolikog podba~a-

ja do{lo zbog toga {to jo{ uvijek ima neregistrovanih poqo-privrednih doma}instava, {tose nisu mogle prijavqivati po-vr{ine mawe od jednog hektara i{to vlasnici zemqe koji je daju

u zakup nisu bili spremni da sk-lope ugovore sa onim koji tu zem-qu obra|uju. Odbornik Pokretaza Semberiju Perica Spasojevi}smatra da postoje i drugi razlozi.

-I ja sampoqoprivrednik, alinisam prijavio povr{ine kojesam planirao za proqe}nu sjet-vu.Vlada RS nudiregres za naf-tu i mineralna |ubriva ali sejo{ni{ta ne znao uslovima podkojima }e ih proizvo|a~i mo}idakoriste, nitise znana~inwi-hove distribucije. [to se togati~e sve je neizvjesno i te{ko jeod ovih mjera o~ekivati nekuve}u korist, tvrdi Spasojevi}.

S obzirom da Ministarstvo zapoqoprivredu RS jo{ uvijek ni-

je usvojilo Pravilnik o podsti-

cajima u poqoprivredi u ovoj go-dini, Agrarni fond op{tineBijeqina nije bio u stawu da po-nudi program svojih mjera kojetreba da budu u saglasnosti samjerama i ciqevima Vlade RS.To je jo{ jedan razlog zbog kogapoqoprivrednici nisu mogliimati ve}e koristi od raspraveo proqetnoj sjetvi, a sjedniciop{tinskog parlamenta nijeprisustvovao ni direktor Ag-rarnog fonda kako bi dao odgov-or na neke od dilema koje su mu-~ile odbornike. Ipak, jedna odwih je otklowena.

- Ono{to je sasvim jasno jesteda sredstva iz Agrarnog fondane}e i}i u direktne podsticajeproqe}ne sjetve. To je zadatak

Vlade RS, a novac Agrarnogfonda koristi}e se na druga~ijina~in, rekao je na~elnik Odje-qewa za privredu i poqoprivre-du Predrag Jovi}.

Da svjetska ekonomska krizana zaobilazi ne bijeqinsku op{-tinu bilo je vidqivo i u rasp-ravi o Izvje{taju o radu Centraza socijalni rad u pro{loj iProgramu rada u ovoj godini. Otome je govorio direktor Cent-raMilan Simeunovi} koji je re-kao da su buxetska izdvajawa zaovu instituciju pove}ana za sko-ro 38 procenata i da sada iznose2.256.100 KM, ali da je i to nedo-voqna garancija za podmirewesvih potreba u oblasti soci-

jalne za{tite.

- U ovojgodini planirano je dase za isplatu dodatka za pomo} iwegu drugog lica izdvoji ne{tovi{e od 500.000 KM, za jednok-ratne pomo}i 104.200 KM, a zanov~anu pomo} za one koji imajupravo da je koriste treba ispla-titi 240.000 KM. Za tro{kovesmje{taj socijano ugroènihizdvajau se zna~ajna sredstva kaoi za smje{taj osoba u druge po-rodice. Dodajuu li se tome i os-tali tro{kovi potrebno je ukup-no izdvojiti za ove svrhe1.562.740 KM, rekao je Si-meunovi}.

Posebna stavka predvi|ena jeza plate zaposlenih, naknade za~lanove Upravnog odbora, mate-rijalne i teku}e poslove i onaiznosi ne{to mawe od 700.000maraka.

- Svi oblici socijalne pomo-}i nedovoqni su za podmirewepotreba ugroènih lica, a pri-tisak za kori{tewe tih sredsta-va je sve ve}i, jer kriza kuca namnoga vrata, zakqu~io je direk-torCentra za socijalni rad.

Dosta razli~itih mi{qewabilo je i o dopuwenoj informa-ciji AD "Vodovod i kanalizaci-

ja" o realizaciji projekta kanal-izacionog sistema, a u centrupa`we na{lo se tro{ewe sred-stava sakupqenih na ìro ra~u-nu ove firme od pove}awa cijenavode i kanalizacije koja bi tre-balo da se upoterebe za vra}awekredita Evropske banke od osammuiliona evra koji dospijeva2.011. godine. Dok su rukovodio-ci ovog preduze}a tvrdili da tasredstva moraju da se vode kaoprihod "Vodovoda i kanalizaci-

je", jer je na wih pla}en poraz nadodatnu vrijednost, na~elnikop{tine Mi}o Mi}i} je insis-tirao da ta sredstva moraju bititransparentna kako kreditneobaveze "Vodovoda i kanaliza-cije" prema Evropskoj banci zaobnovu i razvoj ne bi 2.011. go-dine pale na teret op{tinskogbuxeta, odnosno gra|ana, po{to

je op{tina prvi garant pred Ev-ropskom bankom. Sigurno je da}e o ovom problemu biti rije~ii u narednom periodu i to ne sa-mo na sjednicama op{tinskogparlamenta. T.N.

ÊTVRTA SJEDNICA SKUP[TINE OP[TINE BIJEQINA

Rasprava o izvr{ewu jesewe i pripremama za proqetnu sjetvu pokazala da se deklarativno mnogi brinu ostawu u poqoprivredi, ali da od toga nema mnogo koristi, jer je situacija iz godine u godinu sve teà i neizvjesnija.

Uprkos pove}awu sredstava iz op{tinskog buxeta u Centru za socijalni rad smatraju da }e te{ko odgovoriti sveve}im potrebama socijalno ugroènih lica. U izgledu donatorska sredstva za izgradwu kanalizacije

NIKADA SKUPQA PROQE]NA SJETVA

ZAKLETVANa po~etku skup{tinskog

zasijedawa na~elniciresornih odjeqewa izabranina prethodnoj sjednici isekretar Skup{tine op{tineZoran Te{i} poloìli susve~anu zakletvu. Sve~anuzakletvu poloìo je i noviodbornik PDP-a Mi{oTodorovi} kome je odborni~kimandat pripao umjesto ZoranaMastila koji je podnioostavku na odborni~kufunkciju zbog drugih obaveza,a zatim je i napustio Partijudemokratskog progresa.

DONACIJEPro{logodi{we ukidawe

sankcija ameri~ke adminis-

tracije op{tini Bijeqinamoglo bi da donese 9,5 mil-

iona konvertibilnih marakadonacija za izgradwu kanali-

zacionog sistema. Postoje realni izgledi da se

za ovu namjenu dobiju dona-

torska sredstva u pomenutomiznosu, te da se odobri jo{jedan kredit u iznosu od petmiliona evra pod istimuslovima pod kojim je dobijeni prvi kredit od sedam mili-

ona evra koji treba vra}atiod 2.011. godine. Donacije seo~ekuju od Evropske komisije,kao i od [vedske asocijacijeza me|unarodni razvoj, a bilebi upotrebqene za pro{irewe

kanalizacione i vodovodnemreè i izgradwu pre~ista~aotpadnih voda.



AKTUELNOSTISEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009. 5

www.panradio.com

FolkerBolenbaher

OLICAJAC EUPM-A U BIH

iz Wema~ke, u kojoj se ekonomska

osje}a puno vi{e, nego Imam osje}aj da

narod zna da se u svakoj situaciji. To je i zato {to su razne

ve} dugi niz godina na ovim prostorima i qudi su

kako da preìve sa minimalnim sred-

a u Wema~koj se ìvjelo sa odavno osje}ajem sigurnosti svake vrste.

je wima teè, nego vama.

Risto[piri}KONOBAR

- Ma {ta da vamkaèm? Ja samzaokupqen brigamave} {estu godinu, odkako sam podigaokredit i po~eo dagradim ku}u. Nimalo

lak teret to nije, aimam i malu djecu. Svo ovo vrijemeosje}am kao da ìvim u buretu, tolikome sve steè i ograni~ava. Otplatakredita je prava mora. Brige pritislesa svih strana.

SweànaTodorovi}UGOSTITEQ

- Uticaj ekonomske krize jeve} vidqiv. Osje}a se uposlu kojim se bavim, pogoto-

vo po broju gostiju koji dolazei koli~ini novca koju tomprilikom mogu da potro{e urestoranu. Prvo se to osjeti-

lo po tome {to na{i qudikoji ìve i rade u inostranstvu kad dolaze uposjetu rodnom kraju ne tro{e vi{e kao ranijihgodina. Mogu re}i da qudi koji ìve ovdje,kad iza|u na ru~ak ili ve~eru, potro{e vi{eod wih.

ODBORNICI SNSD O PRODAJIOP[TINSKOG ZEMQI[TA

Odluku skup{tinskeve}ine da ponudi naprodaju 2,3 hektaraneizgra|enog grads-

kog gra|evinskog zemqi{ta napodru~ju Regulacionog plana"Kru{ik-Intergaj" {ef odbor-ni~kog kluba opozicionog SN-SD-a Slobodan Petri} okarak-terisao je kao o~iglednu potrebuda se proda sve za {ta se pojavikupac zbog mawka novca u buxetu.

- Mawak u buxetu je o~igledani prodaju sve {to ima kupca bezobzira na cijenu. Mi smo naSkup{tini ponudili varijantupo kojoj bi op{tina mogla za tozemqi{te da dobije i deset putavi{e sredstava nego prodajom naovakav na~in, ali to skup{tins-ka ve}ina nije uvaìla, jer joj seùri zbog deficita u op{tins-koj kasi. Mi, kao opozicija, nemoèmo ni{ta u~initi protivovakvih poteza izuzev{tomoè-mo re}i narodu {ta se de{ava,dodao je Petri}.

Na konferenciji za {tampukoja je odràna poslije skup{-tinskog zasijedawa, odbornik Mi-

}o @ivi} je podsjetio, da je ra-sprava o jesewoj i proqe}noj sje-tvi protekla u kritici Vlade RSod strane odbornika iz stranakakoje sa~iwavaju skup{tinsku ve-}inu u bijeqinskom parlamentu.

- Pri tome su potpuno zabora-vili da smo se mi nalazili nasjednici op{tinskog parlamen-ta i da nam je najva`niji zadatakbio da vidimo {ta mi treba dauradimo da bi poqoprivredni-cima olak{ali proqe}nu sjetvu.To je jasno re~eno u Strategijirazvoja op{tine do 2.015 godine,ali je jasno da to, za sada, ostajesamomrtvo slovo na papiru.Savo Jovanovi} je, na kraju,

podsjetio da odbornici SNSD-anisu glasali za Izvje{taj o raduCentra za socijalni rad i Prog-ram rada u ovoj godini zbog nes-razmjernog odnosa izme|u ukup-nih sredstava predvi|enih za ovuinstituciju i dijela koji }e bitiutro{en za bruto plate i nakna-de ~lanovima Upravnog odbora.

- Za aktivnosti Centra ostajesamo 90.000 maraka i mi to nmis-mo mogli pdihvatiti, podsjetio

je Jovanovi}. T.N.

KRPQEWEBUXETA

JAPANSKI AMBASADOR U POSJETI BIJEQINI

Na~elnik op{tineBijeqina Mi}oMi}i} uru~io jezna~ajno op{tin-

sko priznawe koje se dodjequjepovodom Dana op{tine japans-kom ambasadoru u BiH, We-govoj ekselenciji gospodinuFutao Matai kao izraz zahval-nosti gra|ana Bijeqine i Sem-berije za sve ono {to je VladaJapana do sada u~inila na pru-àwu pomo}i Bijeqini u pos-lijeratnom periodu.

- Japanska Vlada je izgradi-la novu {kolu u Bijeqini idonirala je vrijednu medicin-skuopremu na{em Domu zdrav-qa.Bio je to veliki gestiz na-ma prijateqske zemqe i mi tone moèmo zaboraviti. Ovomprilikom razgovarali smo onastavku saradwe i o mogu}no-sti realizacije jo{ dva zna-~ajna projekta. Nakon rata uBijeqinu se doselilo oko50.000 novih stanovnika, takoda su potrebe za izgradwom in-

frastrukturnih projekata iz-bile u prviplan. Kandidovalismo pro{irewe vodovodnemreè u okviru projekta "Sje-verni prsten", te izgradwu ka-nalizacije u jednom od najve-}ihizbjegli~kih naseqa, u No-vomnasequkod Jawe, izjavio jeMi}i}.

Wegova ekselencija, ambasa-dor Japana u BiH, Futao Ma-tai izjavio je da je dirnut top-lim i srda~nim do~ekom u Bi-

jeqini.- Priznawe koje sam dobio

zna~ajna je gesta kojapredstav-qa va{istinski izraz zahval-nosti Vladi moje zemqe. Pre-nije}u svoje utiske prvom pri-likom svojoj Vladi. Nadam seda }emo nastaviti saradwu,ali o konkretnim detaqimasada ne bih mogao govoriti.Prilikom posjete Osnovnoj{koli "Sveti Sava" najvi{esu me impresionirali pogledii o~i djece koja su èqna zna-wa i zbog toga je nova {kola

bila dobra investicija u ovomgradu, rekao je japanski amba-sador u Skup{tini op{tineBijeqina.

- Zadovoqan sam ukupnimstawem koje sam vidio u bije-qinskom Domu zdravqa, kao istawem donirane medicinskeopreme, koju je Vlada Japanaprije dvije godine poklonilaovoj zdravstvenoj ustanovi, iz-

javio je japanski ambasador uBiH, Futao Matai prilikomposjete Domu zdravqa.

Japanski ambasador je nagla-sio da je impresioniran bro-

jem pacijenata koji koriste us-luge u Domu zdravqa, naglasiv-{i da je to istovremeno i po-tvrda povjerewa u qekare i me-dicinsko osobqe i wihovu st-ru~nost.

- Ovdje postoji kvalitetnamedicinska oprema, ukqu~uju-}i i onu koju je donirala na{aVlada. Kombinacijom stru~-nog rada i dobre opreme moguse posti}i i dobri rezultati.

Raduje me {to }e Dom zdravqauBijeqini dobitii mamografkoji }e zajedni~ki nabavitiop{tina i Vlada RepublikeSrpske, istakao je ambasadorFutao Matai.Zlatko Maksimovi}, direk-

tor ove medicinske ustanoveistakao je da je Vlada JapanaDomu zdravqa poklonila jednosanitetsko vozilo i ve}u koli-~inu medicinskih aparata iopreme koja je maksimalno is-kori{tena, {to je doprinije-lo poboq{awu zdravstvenihusluga u Domu zdravqa.

- Razgovarali smo i o drugimvidovima saradwe. Na{a jeè-qa da boqe upoznamo zdrav-stveni sistem Japana, da saz-namo vi{eo funkcionisawu iposlovawu wihovih zdravstve-nih ustanova, jer su Japancipostigli maksimum u oblastimedicine i zdravstvene za{-tite svog stanovni{tva, ista-kao je doktor Maksimovi}.

E.S.N.

NA POMOLU REALIZACIJAJO[ DVA ZNAÂJNA PROJEKTA

Nezadovoqni smo odlukom VladeRS da 20 odsto zemqi{ta koje jekonfiskovano nakon Drugog svjet-skog rata sada dodjequje zemqo-

radni~kim zadrugama koje, kako je resorniministar izjavio, dobro posluju, jer je ve}i-

na zemqi{ta koje posjeduju stare zemqorad-ni~ke zadruge predmet restitucije. Ta imo-vina je nepravedno i nezakonito oduzeta vla-

snicima nakon prvog januara 1945. godine, na-vedeno je u saop{tewu Udruèwa za za{tituprivatne svojine "Restitucija Semberija".

U saop{tewu za javnost se isti~e da pojed-inci iz nekih politi~kih stranaka idu ~akdotle da upu}uju i zvani~ne dopise ministru

policijeStanislavuâ|i, kako bi bili {tosigurniji da }e biti uvedeni u posjed zemqo-radni~kih zadruga.

Udruèwe "Restitucija Bijeqina" isti~eda nije poznata ni sudbina pet odsto kapita-la u privatizovanim preduze}ima, a namije-wenog za fond restitucije, kao {to nije poz-nato ni to {ta se de{ava sa novcem napla}e-nim po osnovu zakupa poqoprivrednog zem-

qi{ta, te da bi javnost trebalo da bude boqeinformisana o ovim i drugim pitawima ve-zanim za dono{ewe zakona o restituciji.

NEZADOVOQNI ODLUKOM VLADE RS

Slobodan Petri}




UPRAVQAWE VRSTIM OTPADOM

UBosni i Hercegovi-ni imamo jo{ uvijekoko 114 neure|enihodlagali{ta ~vrs-

tog otpada i stawe u toj oblas-ti je alarmantno. Realizacijaprojekta, te{kog 30 milionadolara, koji sufinansira Sv-

jetska banka je u toku. Dobilismo jo{ 40 miliona dolara zanastavak projekta u narednihpet godina. Po wegovom okon-~awu, trebalo bi da imamo 15ure|enih regionalnih sani-tarnih deponija, rekao jeMuris Haxi}, pomo}nik min-istra u ministarstvu za oko-li{ i turizam u Vladi F BiHi tim lider na projektu uprav-qawa ~vrstim otpadom u BiHna seminaru koji je u hotelu"Drina" organizovala nevla-dina organizacija CCI - Cen-tri civilnih inicijativa i

japanska me|unarodna agencijaza saradwu (JICA).

Sanitarne deponije, uz sara- jevsku, koja je ve} zavr{ena,trenutno se grade u Bawaluci,Bijeqini, Zenici, Biha}u. UTuzli taj proces te~e oteà-no, a nove deponije treba da segrade i u Zvorniku, Doboju iPrijedoru. Nove sanitarne de-ponije ne}e zaga|ivati ivot-nu sredinu, jer }e otpadne vo-de biti prikupqane, otpad }ebiti recikliran, koristi}ese evropski standardi u ovojoblasti.

Haxi} kaè da }e ovo bitisamoodrìvi projekti, jer jekredit odobren pod povoqnimuslovima.

- Rok otplate kredita je 30

godina, grejs - periodosam god-ina, uz kamatu od 1,2 odsto. Sa-da su uslovi ne{to stroìjipri dobijawu novog kredita,ali to jo{ uvijek nisu komer-cijalni uslovi i oni su za naspodno{qivi. Te{ko je proci-jeniti ukupna sredstva, ali,nama je za jednu novu deponijusa kompletnom infrastruktu-rom neophodno izme|u sedam iosam miliona dolara. Kqu~na{eg projekta je recikli-

rawe otpada, smawewe koli~i-ne otpada, odvajawem guma, sta-kla, ~elika.Zenica ve} razmi-{qa o reciklaì otpada.

Haxi} kaè da se novac Sv- jetske banke tro{i ve} sedamgodina, a u Tuzli ova aktivno-st nije ni zapo~eta, jer posto-

ji otpor lokalnog stanovni{-tva kad je u pitawu odobrewelokacije za izgradwu nove de-ponije.Masato Kavani{i, vi{i

savjetnik za upravqawe ì-votnom sredinom u agencijiJICA iz Tokija rekao je da naovom seminaru ele prenijetiu~esnicima iskustva iz Kava-sakija, grada koji je svojevre-meno bio poznat po izraènomzaga|ewu vazduha.

- Saradwa sa lokalnom zajed-nicom i sa gra|anima odkqu~nog je zna~aja za uspjeh urealizaciji ovakvih projeka-ta. Podsticawe qudi na sa-

radwu, ali i kompanija kojetreba da se bave rje{avawemovih problema, jedan je od na-~ina da uspijete. Lokalna vla-da u Kavasakiju sara|ivala jesa {kolama i nastavnicimakoji su znawa prenosila na dje-cu, a djeca su postala odli~nipromoteri tih informacijaprema svojim roditeqima.Sini{a Bencun, projekt

menaxer CCI kaè da je ovanevladina organizacija u pro-

teklom periodu organizovalaniz aktivnosti i kampawa oza{titi ivotne sredine.

- Relaizovali smo kampawuo zna~aju za{tite Proho{kogjezera.Sa lokalnim zajednica-ma poku{avamo da razvijemosvijest gra|ana o zna~aju za{-titne sredine. Trenutno realizujemo kam-pawu o neophodnosti dono{e-wa pravilnika na entitetskomnivou o rje{avawu problema

pet ambalaè u Bosni iHercegovini. U na{em re-gionu dràve subvencioni{uprikupqawe limenki i plas-ti~ne ambalaè. U Japanufirme izdvajaju zna~ajna sred-stva za odlagawe i recikli-rawe otpada, gume, plastike.Kad se to i kod nas uredi za-konom, onda }e i ovdje situaci-ja biti mnogo podno{qivija,kaè Sini{a Bencun.

Q.Q.

SVE UREDITI ZAKONOM

Sini{a Bencun Muriz Haxi} Masato Kavani{i

FABRIKA ,,SEMBERKA,,

JAWA

Fabrika su{enogpovr}a "Sember-ka " ugovorila jedovoqne koli~i-

ne sirovina za preradu, takoda }e u narednom periodu us-lijediti realizacija, kojabi trebalo da donese siguranplasman i solidnu zaradu,potvr|uju u ovoj fabrici.

- Ugovorili smo 18.000 to-na sirovog povr}a koje }emootkuptiti iz Vojvodine,{to}e nam biti dovoqno za rea-lizaciju plana za ovu sezo-nu, rekao je Fahrudin Gruho-wi}, direktor ovog preduze}a.

- I pored na{e velikeè-qe da iza|emo u susret na-{im povrtlarima u Sembe-riji, nismo uspjeli da odwihobezijedimo dovoqno siro-vina, tako da smo bili pri-nu|eni da povr}e potraìmou Srbiji. Na taj na~in }emouspjeti da pratimo dinamikui odrìmo kvalitet, {to jeod posebnog zna~aja u ovomnimalo povoqnom privred-nom ambijentu. Mi smo upro{loj godini imali zna-

~ajnih investicija, koje bitrebalo da budu osnova zamoderniju preradu i sigur-niji, te kvalitetniji radubudu}e. Modernizovali smopogon, instalirali novi si-stem grijawa, gdje smo umjes-to mazuta po~eli koristitiugaq, {to u vrijeme nadola-ze}e krize moè imati ve-likog pozitivnog efekta,kaè Gruhowi} i napomiwe

da je prvog radnog dana umartu po~ela prerada luka.

- Nadam se da }e se bez pro-blema realizovati taj planod 3000 tona, a u planu je da ukampawi prerade povr}a, upoluproizvod preradimo5700 tona paprike, 3700 mr-kve, 500 tona za~inske pap-rike i nekoliko hiqada to-na drugog povr}a. Najve}idio na{e proizvodwe, skoro

80 odsto, plasiramo u ,,Pod-ravku", a zna~ajni su namkupci iz Srbije i Wema~ke.Ostali dio proizvodnog pro-grama plasiramo na doma}etrì{te i nemamo bojazni zaplasman na{ih proizvoda.Zapo{qavamo oko 35 stalnihradnika, dok }emo u kampa-wi prerade,morati da zapos-limo vi{e od stotinu sezo-naca, isti~e Gruhowi}.S.\.

OÊKUJU SOLIDNU ZARADU

Fahrudin Gruhowi}

Osociopatolo{kim pojavama, ko-

je uzrokuju nasi-qe u dru{tvu, ne

moè brinuti samo poli-cija. Ove pojave moraju bi-ti predmet interesovawa idrugih nadle`nih institu-cija. U spre~avawe nasiqa,koje je postalo sve u~estal-ije u na{em dru{tvu, neop-hodno je ukqu~iti i pravo-su|e, socijalne i zdravst-vene ustanove, {kole iNVO, istaknuto je na javnojtribini "Prevencija nasi-qa i drugih sociopatolo{-kih pojava", koju je u okvi-ru kampawe "Va{a polici-

ja 122" u Bijeqini organi-zovao MUP RS i CJB Bije-qina.Aleksandar Mili}, pro-

fesor na Filozofskom fa-kultetu u Bawaluci, nagla-sio je u svom izlagawu da susvi oblici kriminaliteta,nasiqa i poreme}aja u dru-{tvu naj~e{}e rezultatpatolo{kih pojava.

-Svi poreme}aji pona{a-wa, u osnovi, poti~u iz nes-klada odre|enih zahtjevaosoba i odgovora dru{tve-ne zajednice i socijalnogokruèwa. To su posqedi-ce nedovoqnograda u poro-dici, {koli, uticaj vr{-waka i medija. Neophodnoje rasvijetliti procese ko-ji mogu pomo}i da se stawepromijeni, ali treba isto-vremenointenzivirati radsvih nadle`nih instituci-ja na prevenciji nasiqa,rekao je drMili}.Dragomir Peri}, port-

parol CJB Bijeqina rekao je da se i kroz saradwu sagra|anima moè poboq{a-ti nivo bezbjednosti. Kam-pawa "Va{a policija 122",koja je po~ela polovinomfebruara i koja }e se rea-lizovati u narednih {ezde-setak dana, odràva se podpokroviteqstvom

Policijske misije EU.[ef Odjeqewa za medije iodnose s javno{}u EU PM-aKilijan Val istakao je daovakve aktivnosti dopri-nose pove}awu povjerewagra|ana u policiju.

E.S.N.

VA[APOLICIJA122

AleksandarMili}



@

elimo upoznatipoqoprivrednikeo mogu}nostimaproizvodwe, ugo-

prodaje i plasmana pap-i krastavca u ovoj godini.odjeqewe }e ubudu}e po-

pa`wu posve}ivati edu-

kaciji proizvo|a~a i poku{a-}emo da {to vi{e razvijamo je-dan partnerski, pa i menaxerk-si odnos, izjavio je Predrag Jo-vi}, na~elnik Odjeqewa za priv-redu i poqoprivredu prilikompredavawa poqoprivrednicima uSkup{tini op{tine Bijeqina,

koje je organizovano u saradwisa stru~wacima Zemqoradni~-ke zadruge "Vo}ar" iz Gluminei agronomima iz Tuzle.

Jovi} kaè da se u ovoj sezo-ni moè plasirati oko 400 do500 tona paprike i ve}a koli-~ina korni{ona u Slova~ku.

I druge zemqe su zaintereso-vane za uvoz povr}a s ovog pod-ru~ja. Iako u svijetu vlada eko-nomska kriza, hrana se moraproizvoditi i to moè bitidobra orjentacija za semberskepoqoprivrednike. Oni }e svo-

je proizvode plasirati po ugo-

vorenoj cijeni, isplata }e sevr{iti bukvalno na wivi.Ukoliko u ovoj godini budu is-po{tovane dogovorene isporu-ke, onda se u narednoj sezonimogu o~ekivati i puno ve}e na-ruxbine. Agronom Enes Smaj-lovi}, predstavnik Luterans-kog svjetskog saveza iz Tuzlekaè da je u svemu ovome izu-zetno va`no pove}ati prinos ikvalitet, kako bi i finansijs-ki efekti bili boqi.

- Do sada smo ostvarili kon-takt sa 12 000 doma}instava uBiH. Mi ne moèmo proizvo-diti ra~unare i automobile,ali moèmo dobru i zdravuhranu. Qudi jo{ uvijek nemajudovoqno stru~nih saznawa iiskustava u proizvodwi kras-tavca korni{ona. Zbog toga jeneophodno ovu proizvodwu in-tenzivirati i primijeniti no-ve metode proizvodweu {pali-ru, uz kori{tewe savremene za-{tite. Moraju se po{tovati iparametri koje je propisalaEvropska unija u smislu za{-tite i |ubriva. Imamo povr-{ine koje se mogu navodwavatii to su dobri preduslovi zabavqewe proizvodwom povr}a,kaè Smajlovi}.

POQOPRIVREDASEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009. 7

O MOGU]NOSTIMA UGOVORENOG PLASMANA POVR]A IZ SEMBERIJE

VA@NI PRINOS I KVALITET

SASTANAK SA SEMBERSKIM STOÂRIMA

Uvelikoj sali Skup{-tine op{tine odr-àn je sastanak na-~elnika Odjeqewa za

rivredu i poqoprivredu, Pre-Jovi}a sa semberskim sto-

arima. Na~elnik Jovi} je ini-ijator ovog sastanka na kom jezrazio èqu da se svi oni kojie bave uzgojem stoke u na{emraju okupe na jednom mjestu i ukviru jednog udruèwa koje biilo servis za sve sto~are. Pro-lema se nagomilalo, a iz mno-

{tva inicijativa koje su se mog-e ~uti, o~ekivawa su da }e, zah-aquju}i ~vrstoj odlu~nosti

mladog na~elnika odjeqewa, st-ari krenuti na boqe. Na dnev-om redu su se na{le dvije ta~-e, a to su problemi u sto~arst-u i objediwavawe u jedno ud-uèwe sto~ara koje bi adek-atno predstavqalo sve uzga-

iva~e.- Problema zaista ima mnogo.

da se prije svegaodràti novaizborna sku-

jedinstvenog udruèwabi se na jednom mjestuna{-

oni koji }e pred lokalnomili resornim minis-predstavqati sve uz-

jer dosada{we pojedi-obra}awe ili nastupaweudruèwa nisu urodili

rezultatima, rekao jeJovi} isti~i}i va`-

ost Semberije i wenih resursajedne strane, te nimalo blago-aklon dosada{wi odnos repub-i~kih vlasti kad se radi o pod-ticaju poqoprivredne proiz-odwe. Kao primjer navodi da jed ukupno 20 projekata koja suonu|ena iz Semberije, u Bawa

Luci odobrena samo dva.Sude}i po diskusijama u~es-

ika, najve}i problemi su u do-

bijawu podsticaja. Navedeno je,primjera radi, da u Br~ko dis-triktu te na podru~ju Federa-cije, uzgajiva~ za tov junadi do-bija 300 KM, dok u RS on iznosisamo 130 maraka ~ime su u star-tu sto~ari Srpske izba~eni iztrì{ne igre.

Jovi} kaè da uzgajiva~i i po-qoprivredni proizvo|a~i dos-ta o~ekuju od novog Pravilnikaza podsticaje, mada je izraènoi nezadovoqstvo {to su i ovomprilikom izostali kontakti sabijeqinskim, odnosno sembers-kim stru~wacima prilikom we-

govog dono{ewa.- Dana{wom diskusijom se

vidjelo da niko nije govorio oproblemima u {tali i na wivi,{toukazuje na to da se sviprob-lemi koji se ti~u sto~arstvarje{avaju u kabinetima, kance-larijama i za skup{tinskom go-vornicom. Utoliko je zna~ajni-ji ovajskupkoji je sazvao na~el-nikJovi} kojistavqapoqopri-vredu u prviplanisti~u}i da jeona jedina koja moè da odrìovaj narod. A ne treba da vaspodsje}am da je hrana postala

svjetski problem broj jedan, nesamo hrana u smislu ishranestanovni{tva, ve} i hrana usmislu proizvodwe. Sve je teèproizvoditi pod uàrenim ne-bom, kaè Svetislav Stevano-vi}, predsjednik Udruèwa ,,Sto-~ar’’ koje broji 168 ~lanova.

- Imam ideju, a vidje}emo ko-liko je ona provodiva u praksi.Kontaktirao sam Investicio-ni razvojni fond, Agrarni fo-nd i Ministarstvo poqopriv-rede sa inicijativom da odrì-mo zajedni~ki sastanak na kome}emo utvrditi da oni projekti

koji buduaplicirani lokalnim,republi~kim ili dràvnimfondovima i kojidobijukreditu banci, da Ministarstvo morada u~estvuje sa regresirawemkamate i da takav projekat moradapodrì, naveo je na~elnik Jo-vi} svoje daqe aktivnosti napoboq{awu statusa poqopriv-rednih proizvo|a~a, ponovo na-gla{avaju}i da se samo zajed-ni~kim snagama moè pomo}ipoqoprivredi, jer kada je poqo-privrednik sam, on je nemo}an.

M.R.

UZGAJIVAÎ STOKEUDRU@UJU SNAGE

Razlog moje posjete op{-tini Bijeqina je prenosnadle`nosti ovla{te-ne veterinarske inspek-

cije sa privatnih veterinarskihorganizacija na nivolokalne ve-terinarske slu`be. Tu imam uvidu higijensko - sanitarne pre-glede, pregled mesau klanicama,pregled po{iqki prilikom ula-za i izlaza sa podru~ja op{tineBijeqina, kao i sve druge vete-rinarske procedure koje su pro-pisane zakonom, izjavila je Rad-mila ôjo, pomo}nik ministrapoqoprivrede, {umarstva i vo-doprivrede prilikom razgovorasa na~elnikom op{tine Bijeqi-na,Mi}omMi}i}em o potrebi do-no{ewa novih rje{ewa u organi-zaciji veterinarske inspekcije.

Radmila ôjo je naglasila da jeVeterinarska slu`ba RS u pot-punosti privatizovana 2003. go-dine, ali, sve zakonom propisaneveterinarske procedure ne moguvi{e obavqati privatne veteri-narske organizacije, ve} iskqu-~ivo dràvni slu`benici.

- Postigli smodogovor i u naj-kra}em vremenskom roku nad-le`nost }e sa privatnih veteri-narskih inspekcija u ovoj oblas-ti bitiprenesena na op{tinskeorgane. To su obaveze vr{ewastalnog veterinarskog nadzora uobjektima koji podlijeù vete-rinarskoj kontroli. U pitawu jemesna i mqekarska industrija,skladi{ta u kojima se prometujunamirnice ìvotiwskog porije-kla, sto~ne pijace, promet natr`nicama, u maloprodaji. Rije~je o svim objektima koji podli-jeù veterinarskom nadzoru, iz-

javila je Radmila ôjo.Imaju}i u vidu ~iwenicu da je

BiH potpisnica trgovinskogugovora CEFTA, koji podrazu-mijeva po{tivawe sanitarnih ifitosanitarnih procedura, taj

ugovor podrazumijeva i prenosnadle`nosti. Po novom Zakonu oveterinarstvu, usvojenom u Par-lamentarnoj skup{tini BiHpro{le godine, dràvni veteri-narski inspektori su nadle`niza ovu oblast.

Ova nadle`nost ve} je prene-sena i na veterinarske inspek-cije u Bawaluci, Srpcu, Gradi{-ki, Kozarskoj Dubici i Lakta-{ima. U najkra}em roku to tre-ba da urade i druge op{tine u RS.

Na~elnik Mi}i} je izjavio da}e op{tina Bijeqina po{tova-ti sve pozitivne zakonske pro-pise u organizaciji veterinars-ke inspekcije. E.S.N.

RADMILA ÔJO U BIJEQINI

OP[TINANADLE@NA

Odgovaraju}i na novinarska pitawao infektivnoj anemiji kopitara,virusnoj zaraznoj bolesti koja sepojavila kod kowa, Radmila ôjo jeizjavila da bolest prenose insektii da je do sada eutanizovano 42ìvotiwe na podru~ju Mrkowi}Grada, êlinca, Ribnika i Pala.[teta je procijewena na 144.900KM i nadoknadi}e je resorno min-

istarstvo. Kretawe ìvotiwa inelegalna trgovina doprinose{irewu ove bolesti kod kowa.Bolest se uglavnom pojavquje u{umskim gazdinstvima. Zbog togase kowi moraju dva puta godi{wekontrolisati na ovu bolest, istak-

la je Radmila ôjo.Komentari{u}i posqedicebruceloze u RS, Radmila ôjo je

izjavila da

}e

u ovoj

godini

usli

-

jediti masovna vakcinacija ovaca,a procijeweno je da samo u RS imaoko 480.000 grla. Sve tro{kove }esnositi {vedska agencija SIDA, aovce }e biti vakcinisane tokomqeta, u roku od dva mjeseca. Zbogpojave bruceloze u pro{loj godinieutanizovano je oko 19.000 ovaca.

O ZARAZAMA




OBILNE PADAVINE IZAZVALE VELIKE NEPRILIKE U

Najkriti~nija situa-cija, kad je o obil-nim padavinama napodru~ju Bijeqine

rije~, bila je u subotu nave~e uJawi. Nakon izlivawa vode izkorita rje~ice Jawe, poplavqe-no je nekoliko ulica i ku}e uzrijeku. Ukupno je, prema infor-macijama iz Op{tinskog odsje-ka za Civilnu za{titu, bilopoplavqeno oko 200 ku}a u cen-tru Jawe i oko 100 ku}a u Novomnasequ. Ve}i dio puta od Jaweka Novom nasequ, u duìni oddva kilometra, bio je poplav-qen. Pod vodom je bio i dio ma-gistralnog puta Bijeqina -Zvornik u duìni od 200 meta-ra. Rje~ica Lukavac poplavila

je poqoprivredno zemqi{te uDowoj Bukovici.

- Tokom no}i pratili smo si-tuaciju na terenu i bili smo usvim ugroènim podru~jima.Savjet Mjesne zajednice Jawabio je u punoj pripravnosti, kaoi op{tinska jedinica Civilneza{ite za spasavawe na vodi. Ostawu na terenu upoznat je na-

~elnik op{tine i Republi~kauprava Civilne za{tite, kaèDragoRisti}, {ef Op{tinskogodsjeka Civilne za{tite uBijeqini.

U nedjequ je stawe na terenunormalizovano, jer se voda po-~ela povla~iti. Jawa se povuklau svoje korito i nivo vode opao

je za jedan metar, iako je vodo-staj i daqe izuzetno visok. Ume|uvremenu je pove}an i pro-tok Drine, {to usporava odli-vawe Jawe u ovu rijeku, kaè Ri-sti}. Trenutno u Jawi nema zap-lavqenih ku}a. U porastu je ivodostaj Save, ali jo{ uvijek ne-ma potrebe za progla{avawe re-dovne odbrane od poplava. USemberiji su usqed obilnih pa-davina i izlivawa rijeka i po-toka poplavqene i velike povr-{ine poqoprivrednog zemqi{-ta. U godini ekonomske krize,ako ni{ta drugo, trebalo bi or-ganizovati javne radove na pro-kopavawu neophodnih kanala ipropusta, o~istiti mawe vodo-tokove i potoke, kako se svakegodine u proqe}e i jesen ne po-

navqala identi~na slika i st-varale neprocjewive {tete upoqoprivredi. Bar za tolikoresorna ministarstva i op{-tinska uprava mogu izdvojitinovca iz svojih buxeta.

ZAKAZAO QUDSKIFAKTOR

U subotu je, zbog slabogfunkcionisawa odvodnih ka-nala i neo~i{}enih ispusta

poplavqeno vi{e doma}insta-va u nekoliko semberskih se-la, u Modranu, Suvom Poqu,

Glavi~icama, Dowoj â|avi-ci, Velikoj Obarskoj, u zaseo-ku Bukovica. Bilo je posla iza pripadnike Vatrogasnebrigade koji su poku{avali daisrpe vodu iz dvori{ta dva do-ma}instva u zaseoku Bukovicakod Velike Obarske.

U Glavi~icama nekolikostotina vjernika nije moglo usubotu u}i u crkvu, a poplav-qeno je bilo i dvori{te isp-red prostorija mjesne zajed-nice i ambulante. Mje{tanikoji su namjeravali da u|u uambulantu morali su koristi-ti gumene ~izme. Predsjedniksavjeta Mjesne zajednice, Bog-dan Mirosavqevi} kaè da jena vrijeme upozoravao nadle`-ne op{tinske organe da ispus-ti u ovom selu nisu rije{enina pravi na~in i da bi trebaloprokopati kanal koji bi izv-la~io vi{ak vode u ovakvimsituacijama.

- Ovo nije prvi put da nam seponavqa ovakva situacija.IzaMjesne zajednice izgra|ena jejedna hala, koja spre~ava da vo-da oti~e. Nadle`ni ovdje do|ukad nema obilnijih ki{a ipoplava, te ne mogu ni uo~iti

POPLAVEPi{e: QUBOQUBOJEVI]

BogdanMirosavqevi}

GLAVIÎCE

Pove}awe me|uetni~-ke i me|ureligijsketolerancije me|umladima u RS moè

se ostvariti i na ovakav na~in,upoznavawem i druèwem, kaèAndrea Zih iz Prwavora, u~es-nica seminara koji je u Bije-qini organizovao Helsin{kiodbor za qudska prava RS u sa-

radwi sa me|unarodnim organi-zacijama IKV PAX Christi i Fon-dom otvoreno dru{vo BiH.

Andrea kaè da je ve} godinudana ukqu~ena u aktivnostiHelsin{kog odbora i da zajed-no sa mladima iz Prijedora,Bijeqine i Doboja otvorenorazgovara o me|ureligijskimodnosima.

- Qudi ne èle otvoreno darazgovaraju o prevazilaèwume|usobnih razlika i nespora-zuma, ve} se zatvaraju u sebei natajna~in jo{ vi{epotencirajueventualne razlike. Mi krozrazgovor u~imo o religijamanaroda koji ovdje ìve, o sli~-nostima i razlikama, o na~inukako da razvijemo me|usobno

povjerewe i toleranciju me|umladima. Nakon ovog seminaramoèmo ta znawa prenijeti ina druge mlade qude.Vawa Pa{i} iz Doboja kaè

da je prvi seminar organizovanupravo u Doboju, te da oni sadapoku{avaju razraditi i drugeprojekte, kako bi {to vi{emladih bilo ukqu~eno u razgo-

OTVORENO O ME\URELIGI

POHVALE GRA\ANA ZA SLU@BU HITNE POMO]I BIJEQINSKOGDOMA ZDRAVQA

Jedan ~italac ,,Semberskih

novina’’ koji je èlio da os-tane anoniman, javio se ne-davno na{oj redakciji sa è-

qom da pohvali rad Hitne pomo}ibijeqinskog Doma zdravqa. Ovaj55-godi{wi Bijeqinac tvrdi da sena li~nom primjeru uvjerio u veli-ku po`rtvovanost i profesiona-lizam mladog tima Hitne pomo}ina ~elu sa doktorkomVesnomLeji}.

- Prije nekolikodanabilomi jelo{ei uzeosam tabletukoja je iza-zvala negativnu reakciju organiz-ma. Poslije samo nekoliko minutatijelo je po~elo da se ko~i i osje-}ao sam veliku nemo}. Bio sam savoblivenhladnim znojemi u bunilu.Bilo jeprili~nokasno,prakti~nopono},kada je suprugapozvalaHit-nu.Iakona{aku}anijemnogo uda-qena od Doma zdravqa, iznenadili

smo se kada je ekipa Hitne pomo}istigla, ~ini mi se za mawe od jed-nogminuta.Uslijedila jebrzai is-pravna medicinska intervencija isve se dobro zavr{ilo za mene. Ne-koliko dana kasnije sam u razgovo-ru sa svojim qekarom saznao da senegativne reakcije organizma nalijekove naj~e{}e zavr{avaju tra-gi~no ukoliko nema pravovremenerekacije qekara. Tek tada sam pos-tao svjestan da sumi timladiqudiizHitne pomo}ibukvalno spasiliìvot. Nisam mogao da ovo svojeiskustvozadrìm samoza sebe. Jav-no se zahvaqujem doktorki VesniLeji},medicinskojsestriMladen-ki @ivanovi} i voza~u Slavi{iAndri}u {to su mi pravovremenopomogli, kaè na{ sugra|anin.

On dodaje da je i prije ovog slu-~aja slu{ao pri~e o dobrom raduSlu`be hitne pomo}i.

- U razgovoru sa prijateqima ipoznanicima nekoliko puta sambio u prilici da ~ujem rije~i hva-le za slu`bu Hitne pomo}i u na-

{em gradu. Me|utim, tek sada kadsam se li~no uvjerio u wihovu po-`rtvovanost i odanost Hipok-ratovoj zakletvi, svjestan sam ko-liko je wihov posao odgovoran ivaàn. Oni su pravi heroji na{egdoba, jer u ovim te{kim i burnimvremenimapo`rtvovanospa{avajuqudskeìvote.Hvala im!

Na~elnik slu`be Hitne pomo}ibijeqinskog Doma zdravqa Du{koMilovanovi}, zadovoqan je zbogpohvala za wihov rad.

- Li~noi profesionalnosam za-dovoqan, {to qudi tako reaguju.Mi se trudimodaiz svojihqudskihi tehni~kih kapaciteta izvu~emonajboqe i da u svakom hitnom slu-~aju reagujemopravovremenoi isp-ravno,kakobi spasiliononajvred-nije, qudski ìvot, kaè doktor

Milovanovi}.Bijeqinska Hitna pomo} tre-

nutno raspolaè sa osam timova. Usvakom timu nalazi se po jedan qe-kar, dvije medicinske sestre i vo-za~, a radi se uglavnom o mladimqudima. S.M.

HEROJINA[EG DOBA!



AKTUELNOSTISEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009. 9

BERIJI PROTEKLOG VIKENDA

je to problem za nas,, kaè Bogdan.

U Dowoj â|avici svake go-ine vode nabujalog obli`-

weg potoka poplave ku}e uentru sela. Potok treba pro-istiti i produbiti, ali, toe ne moè samo svake godineonstatovati, ve} treba ne{-o i konkretno preduzeti.

IZLIVAWEKANALIZACIJE

U bijeqinskom nasequ Ga-ac, istoimenoj ulici i Uli-i hajduk Stanka, ve} desetakana dvori{ta i podrumi ku}auni su vode koja se izliva izanalizacionih {ahtova.

Pumpe, koje treba da potiskujuodu u obli`wi kolektor,~igledno da ne mogu prihva-iti svu vodu, a prema rije~i-

ma odgovornih iz AD "Vodo-od i kanalizacija", eviden-an je i nemar stanovnika ovogaseqa koji u kanalizacionedvode bacaju sve i sva{ta ia taj na~in dolazi do optere-ewa rada pumpi. Gra|ani,ak, smatraju da je u pitawu ne-

dovoqan kapacitet pumpi, alida je nedovoqan i protok ins-talisanih kanalizacionih ci-

jevi za oko 500 doma}instavakoja su prikqu~ena na kanal-izaciju u ovom dijelu grada.

-Bilo kome da se obratimoza pomo}, kaù nam da to nijewihova nadle`nost. Iz "Vo-dovoda" nas upu}uju na izvo-|a~a radova "Higru", dok namu "Higri" kaù da to sada nijewihov problem. Mi ra~une zakori{tewe kanalizacije pla-}amo "Vodovodu" uz zajedni~-ki ra~un za potro{enu vodu. Upitawu je ne~ija neodgovorno-st, jer i za pucawe cijevi dan-ima ~ekamo da neko do|e i daih popravi, kaè Faik ]osi},~ija se ku}a nalazi nekolikostotina metara od gradskog iz-vori{ta.

Kod wegovog kom{ije RankaPanteli}a fekalna voda u{la

je u podrum i ugrozila pili}ekoje tu uzgaja, a postoji i opas-nost od infekcije.

I Danilo Lazarevi} kaèda su za ovaj problem odgov-orni qudi iz "Vodovoda", ~ija

je poslovna zgrada u neposred-noj blizini, te da je Komu-

nalna policija prije desetakdana evidentirala ovaj prob-lem, ali se jo{ uvijek ni{tane preduzima da se on irije{i.

Kanalizaciona mreà u ov-om dijelu grada izgra|ena jetokom 1996. i 1997. godine.Projekat je finansirao ame-ri~ki USAID, a izvo|a~ ra-dova bilo je preduze}e "Hig-ra". Do sada je na kanaliza-cionu mreù prikqu~eno oko500 doma}instava koji za ko-ri{tewe kanalizacije pla}a-

ju 50 odsto utro{ene cijenevode. Zona izvori{ta trebalo

je na ovaj na~in, bar privre-meno, da se za{titi od zaga-|ewa, sve dok u Bijeqini nebude izgra|ena kompletna ka-nalizaciona mreà.RistoSavi}, na~elnik Odje-

qewa komunalne inspekcijekaè da u ovakvim situacijamaKomunalna policija izdaje na-log AD "Vodovod i kanaliza-cija" koje je du`no da interve-ni{e i popravqa eventualnekvarove na kanalizacionoj mre-ì od dvori{nog {ahta do ulicei du` ulice do kolektora.

E.S.N.

RIJETE!

JAWA

ore o me|uetni~koj i me|ure-igijskoj toleranciji.Admir Kari} iz Bijeqine

e} dvije godine je ~lan Hel-in{kog odbora za qudska pra-a. On kaè da samo mladi, svo-jim progresivnim idejama ijelovawem mogu mijewati svi-

et i okruèwe u kojem ive.Sadik Pazarac, aktivista

Helsin{kog odbora kaè da jerije~ o nastavku projekta,,[kola qudskih prava za mla-de" i da su sli~ni seminari ome|ureligijskoj tolerancijime|u mladima organizovani ra-nije u Doboju, Prwavoru i Pri-

jedoru.- Mladi koji su pro{li kroz

ove seminare postaju lideri u

svojim sredinama na planu me-|usobne komunikacije, razvojademokratije i qudskih prava,wegovawa tolerancije i me|u-sobnog razumijevawa. Oni tre-ba da postanu nosioci progre-sivnih ideja za stvarawe uslo-va za ukupan dru{tveni i poli-ti~ki napredak u RS i BiH,kaè Pazarac. Q.Q.

KIM ODNOSIMA

IZ BIJEQINSKIH APOTEKA I MEDICINSKIH USTANOVA

Podaci o pove}anojprodaji antidepre-siva i raznih lije-kova za smirewe, na-

àlost, nimalo ne ~ude. Stru~-waci navode da je to posqedicastraha za egzistenciju koju do-ma}i i svjetski politi~ari,ekonomisti i bankari svakod-nevno ,,podgrijavaju’’ kroz svo-

je izjave i poteze, a mediji ihplasiraju gra|anima putem ve-likih i prijete}ih naslova.Kakve }e zaista biti posqedi-ce ekonomske krize, to jo{ ni-ko od ekonomskih stru~waka nemoè sa sigurno{}u da predvi-di, ali podaci o wenom uticajuna psihi~ko zdravqe qudi ve}sada nisu zanemarivi.

Apoteke u Bijeqini posqed-wih sedmica biqeè porastizdavawa lijekova za smirewe.Taj podatak potvrdili su u ne-koliko apoteka gdje kaù da se,sude}i po potra`wi antidep-resiva i sli~nih preparata,psihi~ko zdravqe Semberacapogor{ava.

-U posqedwe vrijeme izdaje-mo vi{e antidepresiva. êstisu slu~ajevi da osoba sama pro-cijeni da se na{la u te{komstawu i da bez upotrebe nekoglijeka ne moè da se nosi saproblemima.U takvim slu~aje-vima, kad do|u bez qekarskogrecepta, ponudimo neki od li-jekova na biqnoj bazi, kao {tosu ,,ginkoforte’’, ,,glukagen’’ isli~no, kako bi premostilitrenutnu krizu, a onda im pre-poru~imo da svakako potraèpomo} qekara, kaè magistarfarmacije Natalija Peri} na-gla{avaju}i da sve dok osobane dobije dijagnozu qekara, onoiza ~ega mogu da stoje oni uapoteci ,,Majevica’’ su samolijekovi na biqnoj bazi, jer,kako poja{wava, nikad se nezna da li }e pacijent lijek upo-trijebiti u dozi koja je opti-malno propisana i dokazanaili }e ga zloupotrijebiti.

Kada je rije~ o izdavawu an-tidepresiva, u apotekama kaùda su najtraèniji lijekovi,,bensedin’’, ,,bromazepan’’,,,leksilijum, ,,zoloft’’i ,,apau-rin’’, a qekari obja{wavaju dasu ovi lijekovi veoma dobro

sredstvo za smirewe nape-tosti, opu{tawe i za otklawa-we nesanice.

îwenica na koju ukazujespecijalista porodi~ne medi-cine u ,,S+Mediku’’, DanijelaBlagojevi} je da se unazad ne-koliko godina pove}ava brojpacijenata koji su u mla|oj ì-votnoj dobi i da je depresivnoraspoloèwe u porastu.

-Do nedavno su osobe kojimasu trebali antidepresivi ve-}inom bile one od 50 godina panavi{e, a sada su to ~ak i d je-vojke i mladi}i od 25 godina,pa i mawe, upozorava doktori-ca Blagojevi} koja ovom prili-kom preporu~uje da se qudi ko-

ji imaju probleme obrate svomqekaru kako bi dobili pravuterapiju, jer nije dobro da dep-resivne osobe piju lijekove zasmirewe, a da se ne lije~e anti-depresivima.Upozorava da seobavezno izbjegava neodgovara-

ju}a upotreba lijekova.Podaci o pove}anoj potro{-

wi antidepresiva ne iznena|u- ju ni Miqanu Savi}, klini~-kog psihologa pri Neuropsihi-

jatrijskoj slu`bi u bijeqins-koj bolnici.

-Ti podaci ne ~ude s obziromna atmosferu egzistencijalnogstraha koja se {iri, a da i nepomiwemo koliko dugo su ve}stanovnici na{eg podru~ja iz-loèni raznim stresovima, asad nas sustiè i svjetska eko-nomska kriza, kaè MiqanaSavi} koja savjetuje Semberce,da je umjesto neadekvatnog ko-ri{tewa antidepresiva, najbo-qe prvo razgovarati sa rodbi-nom i prijateqima, a onda zat-raìti stru~nu pomo} od qe-kara, te istakla i to da psiho-lozi nisu ti koji propisuju te-rapiju.

Ona poja{wava da je za osobestawe nezaposlenosti ili kaddobiju otkaz, izuzetno te{kopsihi~ko stawe, pa je tada ne-ophodno razgovarati sa stru~-nim licem.

Miqana Savi} obja{wava dauvijek, kad qudi o~ekuju vi{enego {to dobiju, ~est je uzrokkoji dovodi do depresije i ank-sioznih poreme}aja.

M.R.

ANTIDEPRESIVI SESVE Ê[]E KORISTE



HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009.10

NAÊLNIK MI]O MI]I] POTPISAO UGOVORE O STIPENDIRAWU

Upetak, {estog marta,na~elnik Mi}o Mi-}i} je potpisao ugo-vore o stipendirawu

sa 11 studenata sa podru~ja na-{e op{tine koji pripadaju ka-tegoriji djece poginulih bora-ca i ratnih vojnih invalida, tesocijalno ugroènih porodica.Ovi studenti su, odlukom na-~elnika op{tine, ukqu~eni nalistu stipendista koji su odab-rani na osnovu javnog konkursa.Gradimir Vasili}, Sawa

Markovi}, Jelena Milanovi},Aleksandra Petrovi}, Raden-ka Mi}i}, Bojana Jovanovi},Dana Jovanovi}, Dragana Joka-novi}, Adisa Hasanovi}, Tawa

Jewi} i Danijela Simi}, stu-denti su koji su se prijavilina javni poziv za dodjelu sti-pendija redovnim studentima u2008/2009. akademskoj godini,ali nisu bili me|u onima koji-ma su i odobrene, a odobrene su,od 105 koliko je bilo prijav-qenih, za wih 43. Naime, kakosu obrazloìli iz Odjeqewaza dru{tvene djelatnosti, ovih11 studenata nisu ispuwavaliuslov koji se odnosio na pros-

jek ocjena.- Desilo se da je ovih 11 pri-

javqenih studenata ispuwava-lo sve uslove osim uslova oprosjeku ocjena, a oni su djecapoginulihboraca i ratnih voj-

nih invalida ili su u stawu so-cijalne potreebe. Zato smo od-lu~ili da broj studenata kojestipendiramo pro{irimo zaovih 11-oro mladih, pojasnio jena~elnik Mi}i} preciziraju-}i da je broj stipendija za ovugodinu 54, te da, zajedno sa stu-dentima koji su ranijih godinadobili kredite, taj broj iznosi194 studenta. Oko 300.000 KMsu sredstva namijewena za stu-dentske stipendije. Najniìiznos mjese~ne stipendije je170 maraka, a najve}i 221 mar-ka. Ta razlika je u zavisnostiod visine stimulacije koju do-bijaju studenti na osnovu pro-sje~nih ocjena. M.R.

STIPENDIJE ZA JO[ 11 STUDENATA

Iove godine mali{aniDje~ijeg vrti}a ,,î-ka Jova Zmaj’’su uz po-mo} svojih vaspita~a

povodom Osmog marta prirediliprigodan program. Polaznicivrti}a priredili su bogat pro-gram za svoje mame i bake. Kao iprethodnih godina i ovog Osmogmarta mali{ani su svojim umi-

je}em iznenadili mame i bake. Uokviru dvodnevnog obiqeàvawaDana èna polaznici starijih imla|ih grupa Dje~ijeg vrti}a

,, ika Jova Zmaj’’ realizovali suprogram u objektu u Ulici Sve-tog Save u Bijeqini i u Jawi.RuìcaCvetanovi} iz Bijeqineponijela je titulu najbake - bakekoja u vrti}u ima najvi{e unu~a-di. Trenutno ih u vrti}u ima tro-

je, a ~etvoro ih je doskora boravi-lo u ovoj pred{kolskoj ustanovi.

- Ponosna sam na svojih sedmo-ro unu~i}a, Stevana, Borisa iAn|elu Simi}, Aleksu Gu{i},te Dejanu, Anu i Lanu Todoro-vi}, kazala je pla~u}i najbaka.

DJEÎJI VRTI] ,,ÎKA JOVA ZMAJ,,

IZNENA\EWEZA MAME I BAKE

Ukom smjeru idu evrop-ske integracije i dali je mogu} zajedni~-ki evropski identi-

tet ili su to samo nacionalna iregionalna osje}awa pripadno-sti evropskoj zajednici, samo suneka od pitawa na koja su mladiumjetnici iz zemaqa zapadnogBalkana poku{ali da odgovoredizajniraju}i plakate, koje suizloène u galeriji ugqevi~-kog Doma za kulturu.

Na otvarawu izlo`be ,,Bal-kanska perspektiva Evrope"~e{ki konzul u Sarajevu i ata-{e za kulturu Jana Stara pods-

jetila je da Ministarstvo inos-tranih poslova ê{ke, kojapredsjedava Evropskom unijom,raspisalo konkurs za najboqeosmi{qen plakat o temi kakomladi umjetnici ovog dijelaEvrope vide budu}nost Unije.Tako su studenti umjetni~kihsmjerova iz Bosne i Hercego-vine, Srbije, Crne Gore, Bugar-ske, Makedonije i Turske svojimradovima pokazali kako doìv-qavaju Evropsku uniju, wenusada{wost i budu}nost.

- Izlo`ba je organizovana ka-ko bi se i umjetnici zemaqa za-padnog Balkana ukqu~ili u {i-

roko utemeqen dijalog o ujedi-wenoj Evropi, wenoj budu}no-sti i wenim kulturnim i dru{-tvenim vrijednostima, istakla

je Stara na otvarawu izlo`bekoju je organizovao ugqevi~kiCentar za kulturu ,,FilipVi{wi}" u saradwi sa am-basadom ê{ke u Sarajevu.

Preko svojih umjetni~kih ra-dova, kaè ~e{ki ata{e za kul-turu, studenti su poku{ali daodgovore na pitawa kakav je od-nos izme|u zajedni~kog i nacio-nalnog identiteta, te da li è-limo EU samo kao zajedni~kotrì{te ili bi smo da je stvo-rimo kao jedinstvenu politi~kucjelinu sa me|unarodnim suve-renitetom koji bi obezbijediosna`nije upori{te u globalnojkonkurenciji.

Ona je pohvalila bosansko-

hercegova~ke umjetnike jer su,kako je istakla, u konkurncijiod 45 pristiglih plakata iz {e-st zemaqa osvojili dvije, od uku-pno ~etiri nagrade. Prva nagra-da za najboqe dizajniran plakatoti{la je Crnu Goru. DirektorCentra za kulturu ,,Filip Vi{-wi}" Predrag Vujevi} najavio

je pro{irewe saradwe ove ug-qevi~ke ustanove za kulturu i~e{ke Ambasade u BiH.

- Uskoro }e u na{emDomugos-tovati muzi~ki ansambli izê{ke, rekao je Vujevi}.

-Nedavno je u ugqevi~kom Do-mu za kulturu otovorena kance-larija Francuskog kulturnogcentra, podsjetio je Vujevi} idodao da planiraju da konkreti-zuju saradwu sa Ruskim kulturn-im centrom u Beogradu i ruskomambasadom u BiH. R.J.

BUDU]NOST EVROPE U OÎMA UMJETNIKA

UMuzeju Semberije ot-vorena je samostal-na izlo`ba slikapobjednika Osmog

bijeqinskog bijenala, profe-sora Slobodana Dimitrijevi-}aiz Br~kog. Izlo`bu je otvo-rio na~elnik op{tine, Mi}oMi}i}. Sa svoja 34 uqa na plat-nu, izuzetnog kvaliteta, kako jeistakao direktor Muzeja, mrMirko Babi}, bijeqinskojkulturnoj javnosti predstav-qen je jedan neobi~an likovniumjetnik, dugogodi{wi likov-ni pedagog.

- Bijeqinsko likovno bije-nale ve} je, po kvantitetu ikvalitetu, po~elo da doseèo~ekivani nivo. @iri je pre-poznao me|uizlaga~ima poseb-nu stvarala~ku li~nost sa bo-gatim likovnim iskustvom, ito u wegovoj najzrelijoj fazi, ato su slike Slobodana Dimit-rijevi}a, rekao je Mirko Ba-bi}.

Na izlo`bi je istaknuto daSlobodan Dimitrijevi} nemauzore u slikarstvu, jer ga je po-ziv likovnog pedagoga primo-ravao da eksperimentalno sli-

kaju}i traga i istraùje sli-karstvo u cjelini. Na taj na~inste~ena znawa i iskustva nese-bi~no je prenosio i na mlade itako uticao na razvoj slikarst-va u Br~kom. Dimitrijevi} se usvom slikarskom radu naj~e{-}e vra}ao onim stilovima kojisu najvi{e i odgovarali wegov-om slikarskom temperamentu,a to su kubizam i ekspresion-izam. Wegov, dimitrijevi}evs-ki, kubizam ~ine pejzaì, mrt-ve prirode, figuralne kompo-zicije i portreti, religijsketeme, originalno i sna`no sve-

deni na kubisti~ke forme, negube}i istovremeno ni{ta odrealnih i prepoznatqivih ob-lika.

Svestranost svoga slikars-kog umije}a Dimitrijevi} jedokazao rade}i i zidno - fres-kno slikarstvo u nekolikovjerskih objekata. Naj~e{}e jedo sada radio uqa i akvarele,ali mu nisu strane ni druge li-kovne tehnike, kao {to je akri-lik, tempera, gva{. Veliki br-oj wegovih djela nalazi se kodqubiteqa likovne umjetnosti{irom svijeta. Q.Q.

DIMITRIJEVI]EVSKO UMIJE]E



12.03.2009. * Semberske novine 11

SEMBERSKI [KOLARAC

Semberski {kolarac BIJEQINA * BROJ 64* GODINA 5

David Vojakovi}, 4,5 godineBijeqina

OSMI MART

Osmi mart ène slaveneka su nam ìve i zdrave.

Svoju mamu poqubim jai svoj skromni poklon joj dam.

Tata i brat joj ~estitajui uvijek neki poklon darivaju.

Ona je tog dana nasmijanog lica, jer vidi da je vole

wena dje~ica.

I moj praznik je to,pa mi ~estita brat moj.Moja baka se obraduje

kad tog dana od naspoklone dobije.

Vladana Vujanovi} IV razredO[ ,,Knez Ivo od Semberi je’’

Bi jeqina PO Hase

Anastasi ja Na}i}, 5 godinaD je~i ji vrti} ,,îka Jova Zmaj’’

Bi jeqina

Tomislavka Dragojlovi} VIII-7O[ ,,Vuk Karaxi}’’Bi jeqina

Prve sjenke ranog predve~erja

neprimjetno su se uvla~ile u sobu. U

vazduhu se osje}ao miris nadolaze}eg

proqe}a, koji je punio moju du{u

dodatnim uzbu|ewem. U{ao sam na

prstima i pogledao prema uglu, gdje

je, na krevetu pored prozora spavala

moja majka. Uli~no svjetlo, probija-

lo se kroz okno, bacaju}i zrake na

weno usnulo lice.

Ne sje}am se kada sam prvi put

primijetio wen osmijeh. Mo`da je to

bilo jo{ dok sam u wenoj utrobi tek

naslu}ivao svijet u koji }u do}i...

Mo`da kad je prvi put spustila svoje

usne na moj obraz i zapahnula me

we`nim mirisom, koji uvijek osje-

}am u nosnicama. Ili, dok me je kupa-

la u mirisnoj vodi, pri~aju}i mi ko-

liko me voli. Ne sje}am se ni kada

sam prvi put osjetio wenu toplinu.

Da li onda, kada me privila na svoje

grudi, jer sam u vrti}u dobio prve

batine od druga, ili kada sam do{ao

razbijenog koqena, nakon prve vo-

`we bicikla. Pomislih da je to bilo,

kada je krenula u bolnicu, da bi rodila

najva`nije bi}e u mom ivotu, mog brata.

Ne sje}am se ni wene prve brige. To

je bilo onda kada sam krenuo u {ko-

lu. Ili ne! Ipak, je onda kada sam

prvi put oti{ao na ekskurziju i kada

no}ima nije dobro spavala. Brinula

je i kada sam u rolerima i{ao u bib-

lioteku i kada sam imao kontrolni i

kada sam i{ao drugovima na ro|e-

ndan. Ni prvih maj~inih suza se ne

sje}am. Mo`da su pale kada sam prvi

put imao visoku temperaturu. Mo`-

da, kada sam bio daleko od we, uì-

vaju}i u raspustu, ili kada sam u~e-

stvovao u svojoj prvoj priredbi...

Ne sje}am se, ali znam da se tuga i

briga zbog mojih padova i sre}a iradost zbog mojih uspijeha smjewuju u

wenom srcu, svaki put ostavqaju}i

neizbrisive tragove.

Znam kako izgleda weno nasmijano

lice kada me ujutru prati u {kolu i

ono bri`no, kada se vra}am. Kako se

raduje na{im ro|endanima i zajed-

ni~kim odmorima. Znam da je cijeli

svoj ìvot podredila bratu i meni.

Kleknuo sam na koqena, pored wenog

leàja i prstima dotakao weno lice.

Do{ao sam da joj ~estitam praznik

èna. Dok mi se smije{ila, gleda-

ju}i me snenim pogledom, uspio sam

samo da kaèm: ,,Volim te, majko!’’

Filip Boì} VII-1

O[ ,,Sveti Sava’’Bijeqina

[KOLA

Jo{ kao mali,

ma{tao sam o {koli.

Kako je to lijepo,

kaki to treba da se voli.

Tek kad sam krenuo,

vidio sam kako je u {koli.

Vidio sam da je lijepo,

vidio sam da se to zaista voli.

Upoznao sa u~iteqe,

drugare sam mnoge stek’o.

Sada kad sam u {koli,

ma{tam da }u biti neko.

Nadam se da }u uspjeti

i da }u uspje{an biti.Da bih to postigao,

znam, moram dobro u~iti.

Dragan Jovi} VII-2O[ ,,]irilo i Metodi je’’

Glavi~ice

PRIJATEQI

Lijepo je prijateqa imati,

ali ga treba sa~uvati.

Ne diraj ga, ve} ga brani,

jer je on uvijek na tvojoj strani.

An|elka Zari} VI-3

O[ ,,Stevan Nemawa’’Gorwi DragaqevacPO Vr{ani

Kad pomenem otaxbinu,

to u~inim iz du{e.

Otaxbina, {ta re}i vi{e,

opojni miris ruè.

Za mene je ona ne{to sasvim sveto.

Sve {to je skrnavi neka bude prokleto!

Da li i ti ~uje{ kako

moja otaxbina zvu~i?

To se klasje talasa ili rijeka hu~i.

Moja otaxbina pri~a,

to vi ~ak i ne znate!

Vjerujem vam sasvim, jer ovakvu nemate.

Kad me ranim jutrom

blagi povjetarac budi,to mi otaxbina govori:

,,^vrst i stamen budi!’’

Samo naprijed idi i ~vrsto kora~aj,

ne daj da te biju, ne padaj u o~aj!

Uz tebe je otaxbina tvoja,

zakletva bi}u, jer si i ti moja!

Lijepa je k’o drqaguq

i k’o stijena ~vrsta,

vjerujem joj i krstim se sa tri prsta.

I dok rastem u woj na sve lijepo mislim.

Vidim ptice kako lete,

~ujem dje~iju graju,

volim svoju otaxbinu,

neka svi to znaju.

Jovana Luki} VII-1O[ ,,Vuk Karaxi}’’Bijeqina

VOLIM TE, MAJKO

OTAXBINA-DRAGUQ NAJVREDNIJI



SEMBERSKI [KOLARAC

12.03.2009. * Semberske novine2

Verica ^ obi} VII -7 O[ ,,Me{a S el imovi}’’

Jaw a

Nemawa Mi}i} IV-3

O[ ,,Vuk Karaxi}’’

Bijeqina

Dobrila Markovi} VIII-2O[ ,,Petar Ko~i}’’

Brodac

Luka Zgowanin I-4O[ ,,Sveti Sava’’Bijeqina

MOJA MAMA

Moja mama

je prava dama.

O~i su joj zelene

i uvjek we`nogleda mene.

I ruke su wene

we`we i mile

kad me zagrle

to je kao dodir svile.

Kad ona tu je sve je lako

ona uvjek zna kako.

Ali kad je moja mama quta

Sklawaj joj se s puta.

Brat i ja znamo

êga treba da se ~uvamo.

Kad obaveze svoje ne uradim ja

{ta me ~eka to se zna.

Tako ona mene mu~i

stalno vi~e: ,,U~i, Bobo, u~i’’.

Iako wena qubav ponekad zaboli

ja znam da me mama mnogo voli.

Ona je uvjek tu za sve nasznam ja dobro gdje je spas.

Bosiqka Radovanovi} II-4O[ ,,Sveti Sava’’Bijeqina

Ja se zovem Alma Osmanba{i}.

Dok sam ~itala kwigu ,,Mali Princ’’, ma{tala

sam da te upoznam. O tome i daqe ma{tam.

êsto gledam zvijezde i pitam se: Gdje li je

planeta Malog Princa.

Znam, da kada si prvi put do{ao na Zemqu,

mnogo si se razo~arao. Kada bi ponovo do{ao,

ti i ja bismo pomogli i poslovnom ~ovjeku,

uobraènku i qudima da uvide kako je svijet

lijep kada imamo prijateqa i vremena za wih.

Tada bi cijeli svijet bio veseo i lijep. Svako

bi imao svog najboqeg prijateqa. To bi bilo

divno, zar ne?

âk bi ti, ruà i ja bili najboqi prijateqi.Mi bismo svuda i{li zajedno. Crtala bih vam

sva{ta. Stvarno!

Za kraj ti {aqem punu vre-

}u poqubaca. Hvataj! Fiju-

u-u! Kesi li uhvatio?

P.S. Pozdravi ruù i

ov~icu. Reci ruì da, kada

bude do{la, da}u joj ogleda-

lo. Ovci reci da }e dobiti

~etku i baobabe, a ti }e{ do-

biti novo odijelo i novog prija-

teqa-mene.

Voli te Alma i do|i {to prije. Molim te!

]ao!

Alma Osmanba{i} VII-5O[,,Me{a Selimovi}’’

Jawa

OSMI M ART

Osvanut }e Osmi mart,

i pokazati lice bijelo,

dodirnut }e na{a srca,

dodirnut }e na{e ~elo.

Toga dana na{e mame,

ne smiju da budu same.

Pogledat }u moju majku,

pruìt }u joj jedan cvijet,

a ona }e na to re}i,

hvala sine, ba{ je lijep.

Svako dijete toga dana,

treba da je bri`no, we`no,

da poqubi svoju majku,

tako jako, tako we`no.

Pjesma ova nek poleti,

poput pera laka,

do maj~inog srca neka

do|e sad rije~ svaka.

Nemawa Med i } IV -1O[ ,,Kn ez I vo od S emb erije ’’

Bi j e qina

DRAGI PRINÊ!

PJESMA M ILOJ M AJCI

Koliko snenih no}i

zbog mene si provela?

Koliko toplih poqubaca

meni si dala?

Kako da ti zahvalim majko mila?

Za svaku moju tugu

osmijeh si davala,

za svaku moju sre}u

sa mnom si se smijala.

Volim te, volim, majko mila.

Volim tvoje o~i,

poput neba plave,

volim tvoje ruke,

poput trave meke,

i tvoj zagrqaj,

jer sam tad najsre}nije dijete.

Volim te, volim, majko mila.

Volim tvoje poqupce

kojima me obasipa{,

volim tvoje usne

kojim mi {apu}e{,

i tvoje srce

{to za mene kuca,

volim te, volim, majko mila!

Petra Dak i } VI -3

O[ ,,S t e van Nemawa’’ Gorwi Drgaqevac PO Vr{an i

NEKADA[WE S ELO

Mal e k u}e k re ~en e u bi jel o.

Prozori m ali ,

tak v o j e n e kad bi l o s el o.

Sa b rda se zv al o,

n a i g ran ke i p rel a.

Takv a s u, n e kad bi l a s e l a.

Pa{ wa ci s u bi li p un i ,a n a wi m a p as ti r~e m l ado.

Na j av orov u f rul u s vi ral o,

dok j e ~ uv al o s tado.

Na i g ran kam a s e j el o i pi l o.

Na jvi {e s e ig ral o,

uvi je ke ves el o bi l o.

Sad k ad s u s el a b og ati ja,

n em a r ado s ti t e .

[tal e o s taju b e z s toke ,

a k u}e b e z d je ce ...

Dragan Jovi } VII -2 O[ ,,]i ri lo i Metod i j e ’’

Glavi ~i c e



SEMBERSKI [KOLARAC

2.03.2009. * Semberske novine 13

Milanka Petrovi}

IX-2O[ ,,Petar Ko~i}’’

Brodac

OSMI MART

Stigao je dan majki i baka,

kad se obraduje èna svaka.

Kupi}u mojoj majci buket cvije}a,

da je cijele godine prati sre}a.

Pretproqe}na atmosvera veseqa,

kad vlada svaka ènska èqa.

Postane tada enska planeta,

to zna ~ak i ptica sa drveta.

Moja mam glavna je u ku}i,

svako mora sa cvije}em u}i.

Svako mora donijeti neki dar,

moja mama tad je super star!

Nedeqko Mihajlovi} VII-1

O[ ,,]irilo i Metodije’’Glavi~ice

HVALA V AM Z A REPUBLIKU S RPSKU

Osporavaju nam granice,

osporavaju nam junake,

osporavaju nam ime.

Kaù nam da ne postojimo,

da je sve bilo uzalud,

da nepravdena bje{e borba.

Borba na{ih junaka

{to neja~ svoju ostavi{e

i za Srpsku krv proli{e.

Vjerom u oca, sina i duha

bori{e se za Republiku Srpsku

za otaxbinu na{u.

No{eni duhom pravde,

ìvote poloì{e za krst ~asni,

za na{u slobodnu budu}nost.

Slavimo wihova djela,

divimo se wihovom liku,

zahvalimo se za Republiku Srpsku.

Uzalud nam osporavaju granice,

uzalud nam osporavaju junake,

uzalud nam osporavaju ime.

Al ek sandra Boji} VIII -5 O[ ,,Vuk K araxi}’’

Bijeqina

DRUGARSTVO

Drugarstvo je lijepo

za sve na{e snove,

drugarstvo je dobro,

jer se djeca vole.

Za sve na{e snove,

potrebna je ma{ta,

djeci se doga|a

sva{ta, sva{ta.

Drugarstvo je veliko,

kao nebo beskrajno,

kao more plavo,

kao sunce sjajno.

Joveqi} Dejan IV-2O[ ,,Knez Ivo od

Semberije’’Bijeqina

Magdal inaTripunovi}

I -2 O[

,,Dvorovi ’’

Dvorovi

Kristina

Sl ep~evi} IV -3 O[ ,,Vuk Karaxi}’’

Bijeqina

MATEMATIKA

Matem ati ka,

p re dm e t d i v qe wa v ri je dan

i s v ako da g a zn a t re ba b i ti sp rem an .

Brojevi , k ru` n i ce ,

ugl ovi i t ran s v e rzale ,

tre ba d a s e zn aju k ao o d { ale .

I n a k raju s v ako t re ba p on osn o

da k aè : ,,Matem ati ku zn am .’’ Al i n e sm i je d a l aè .

Kristina S tevanovi} VI -2 O[ ,,Stevan N emaw a’’

Gorw iDragaqevac

NOVA N ASTAVNICA

Nova nastavnica

do{la je u {kolu moju.

Ime joj je Rizafeta

i voli me kao k}erku svoju.

I ja wu volim,

u svemu joj se divim.

Kao majka mi je druga

i toga se ne stidim.

[ejl a P aravl i} VII -5 O[ ,,Me{a S el imovi}’’

Jaw a

MOJ TATA

Tata, t ata, t ati ce !

Ti si m i o i d rag ,

kao z raci s un ca

kad p ros p u s v oj t rag .

Tata, t ata, t ati ce !

Ti v e dro g a li ka.

U o ~i m a tv oji m ,

s toji m oja sli ka.

Ako n em a{ s es tru n i b rata,

osl on ac t i p ravi j es te , t ata.

Ako i m a{ s es tru i li b rata,

tada je t ata s am o t ata.

Ses tara i b ra}e ako i m a{ vi {e

tati n o s e i m e p ore d s v ako g p i {e .

Tata, ri je ~ k rup n a-li jep o j e r e }i ,

{ to j e di je te m awe , t ata j e v e }i .

Nevena C vijanovi} IV -1O[ ,,Dvorovi’’

Dvorovi

Dajana M ijatovi} VII-1

O[ ,,Me{a S el imovi}’’ Jaw a



OBRAZOVAWE / OGLASISEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009. 15

Bosna i Hercegovina

Republika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINI

Zemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0- DN - 08 - 001 705

U Bijeqini, dana 19. 02. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik

RS’’Br. 67/03, 46/04 i 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J E

USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-001 705, po zahtjevu VASE

@IVANOVI]A sina Cvijetina iz ârda~ina, po postupaju}em zemqi{nok-

wi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zem-

qi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kao

katastarske parcele broj: 396 u naravi vo}wak 3. klase u povr{ini od 1171 m2,

broj: 701 u naravi wiva 2. klase u povr{ini od 9640 m2 i broj: 702 u naravi wiva

2. klase u povr{ini od 8829 m2 upisane u posjedovnom listu u Pl. 442 k.o. Qes-

kovac.

Prema podacima karastarke evidencije u Pl. 442 k.o. Qeskovac kao posjednik

upisan je @ivanovi} (Cvijetina) Vaso sa dijelom 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na

gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od na-

jave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom dokumen-ta-

cijom, jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspost-

ave zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na

navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 nar-

ednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u

produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e

biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.

Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje naoglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,

Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-

berske novine’’ u Bijeqini.

Saradwa porodice i {kole jeprotkana tradicijom dugomkoliko i {kola. Danas je tasaradwa i zakonski potvr|ena

i obavezuje na saradwu nastavnike,{kolu i roditeqe. Dana{wa generacijaroditeqa je u ve}oj mogu}nosti da po-mogne u~eniku u u~ewu, jer su roditeqivi{eg obrazovnog nivoa, nego u ranijemperiodu.

Da li je uvijek neophodna pomo} rodi-teqa u~eniku u u~ewu? Na mla|em os-novno{kolskom uzrastu ona je neophod-na i nu`na da bi se stvorila navikaredovnog u~ewa, ali sa uzrastom u~eni-ka ta pomo} treba da se smawuje. Nasredwe{kolskom uzrastu takva pomo}u~eniku nije prevashodno potrebna, ~akmoè biti vi{e {tetna, nego korisna,~ine}i ga vi{e inferiornim i bez pov-

jerewa u vlastite intelektualne spo-sobnosti. Samo napor, trud i zalagaweu~enika utire put ka uspjehu i vra}a sa-mopouzdawe i samopo{tovawe u vlasti-to "ja".

Me|utim, nezamjewqiva je uloga nas-tavnika koji }e primjewuju}i razli~itepedago{ke postupke podsticati i hrab-riti upla{ene i zbuwene u~enike i odwih stvarati uporne i izdr`qive li~-nosti koje }e sti}i do ciqa. Nezamjen-qiva je uloga i roditeqa, te wihova od-govornost i podr{ka naporima nas-tavnika da prati i podsti~e napredaku~enika ka uspjehu.

Desi li se druga~ije, da nema razumijevawa i podr{ke sa obje strane, u~enik}e sve vi{e zaostajati u u~ewu, po~e}eda izbjegava {kolu i na kraju }e je i na-pustiti. Takav u~enik je korak do uliceili je ve} na ulici.

Mnoga istraìvawa ukazuju na to dana mlade i na formirawe wihovih rad-nih navika, stavova, karaktera i uop{tewihovog {kolskog, a ~esto i ìvotnoguspjeha djeluju i mnogi drugi vanporo-di~ni i van{kolski ~inioci sa vi{eautoriteta od {kole i roditeqa.

Dana{we savremeno dru{tvo je punoneizvijesnosti, nesigurnosti i moral-nih dihitomija koje djeluju na mlade, aneke od wih odvla~e u destruktivnompravcu. Roditeqi, a i {kola ~esto nisuu mogu}nosti da sprije~e negativno dje-lovawe "ulice" i ostalih destruktiv-nih ~inilaca.

Delikvencija, huliganstvo, kriminali droga su sve prisutniji u okruèwu ukome se kre}u mladi ili su u kontaktu satim po{astima. Ispostavilo se, da jepogubno djelovawe i savremene tehno-logije. Mobilni telefoni, razni apa-rati za igru, te internet ne pridonoseboqoj organizaciji slobodnog vremenai u~ewa kod nekih u~enika, ve} stvara-

ju novu generaciju zavisnika sa kojom sesusre}u {kola i roditeqi. Protiv ovepo{asti ne moè se izboriti sama{kola, a ni sami roditeqi. Neki poku-{aji izolacije i iskqu~ivih zabrananisu davali brza rje{ewa. Takva izola-cija bivala je vi{e {tetna, nego koris-

na. Mladi su se zatvarali u sebe i pre-stajali bi da sara|uju i sa roditeqima isa nastavnicima.

Zato je potrebno da se vaspitawe ost-varuje i vaninstitucionalno, putem ne-formalnih kontakata koji ne}e biti st-rogo nadzirani. U vr{wa~kom druèwu,u neposrednim kontaktima, u samousmje-renim i slobodnim aktivnostima mladimogu da se ispoqe kao li~nosti i doì-ve uspjeh i pozitivne emocije na nepos-redan na~in samopotvr|ivawem vlasti-tog indentiteta. Me|utim, ~esto nijetako i mladi zbog naivnosti budu pre-vareni, te zapadaju u opasne, {tetne iponekad tragi~ne situacije. Umjesto dasu u {koli, na|u se u policijskoj stani-ci, centru za socijalni rad, pred ist-ra`nim sudijom i roditeqi tek tadashvate dubinu krize u kojoj im se dijetena{lo.

Ostaje pitawe kako se suprotstavititom zlu koje nasr}e na mlade.

Najefikasnije i najboqe je rje{eweako se zastrawivawe primijeti u samomza~etku i odmah djeluje. Tu je prevashod-na saradwa svih aktera vaspitno-obra-zovnog rada unutar trougla u~enik-nas-tavnik-roditeq. Moraju se stvoritiuzajamno funkcionalni odnosi, odnosizasnovani na povjerewu i saradwi. Ot-vorenim razgovorom o problemu u~enik}e do}i do saznawa o tome {ta je dobro,a {ta ne vaqa i {ta vodi u zlo, {ta jeperspektivno, a {ta retrogradno i po-gubno. Samo takva saznawa, koja }e pre-}i u ~vrsta uvjerewa, bi}e wihova odb-rambena snaga da se odupru nasrtqivomi sna`nom pritisku vr{waka ili zlo-hudom pritisku kriminalnih lica.

Me|utim, u praksi ~esto nije tako.Roditeqi nevoqno govore o problemusvog djeteta ili kad govore, onda unosepretjerano afirmativna subjektivna za-paàwa, tako da saradwa sa nastavni-kom nema onu potrebnu ~vrstinu i pov-

jerewe. Saradwa roditeqa i nastavni-ka, ako je rezervisana, nepotpuna i neb-lagovremena, ne}e dati nikakve pozi-tivne efekte. Interes {kole i nastav-nika je da saradwa uspije, jer je to ima-nentno profesiji nastavnika. Mnogoteì problem je i za nastavnika i zaroditeqa da pridobiju u~enika za sarad-wu. Kako doku~iti motive negativnogpona{awa u~enika u porodici, u {koliili van porodice i {kole? Te pojavetreba prvo indentifikovati (dijagnos-tifikovati), a zatim u~enika privoqe-ti na saradwu i problem postepeno rje-{avati otklawaju}i pote{ko}e na putudo uspjeha. Mnogi mogu}i problemi u po-na{awu i u~ewu u~enika budu otklowe-ni ili umaweni u preventivnom raduroditeq- nastavnik -u~enik. To je duìproces koji iziskuje vrijeme i strpqe-we. Nema brzih i lakih rje{ewa.

Dakle, samo partnerstvo i zajedni~kirad nastavnika, roditeqa i u~enika ~i-ni formulu uspjeha u u~ewu i primjer-nom vladawu.

Milorad Gaji}, pedagog

[KOLA I PORODICA

SARADWAPRIJE SVEGA

,,VIBOK’’ d.o.o.Jevrejska 22Bawa LukaRS BiH

,,VIBOK ,,d.o.o.TRA@I

predstavnika - trgova~kog

putnika za prodaju

talijanskog tekstila

za ku}u putem kombiprodaje na podru~ju

Bijeqine i okoline

Sve informacije

na telefon 065/926-895

tel: +387 51586-924fah: +387 51586-924



SKUP[TINSKA TRIBINA SEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009.16

PITAWE:

Za{to Dom zd-ravqa Bijeqinanije u mogu}nostida izdaje qekars-ka uvjerewa o zd-ravstvenoj spo-sobnosti za up-ravqawe motorn-im vozilima, qe-karska uvjerewaza no{ewe, ruko-

vawe i upotrebu lova~kog i trofejnogoru`ja?

Obrazloèwe:

Dom zdravqa Bijeqina i Op{ta bol-nica imaju kadar i opremu neophodan zaizdavawe qekarskih uvjerewa. Dosa-da{wa praksa je bila da se npr.qekars-ka uvjerewa za lova~ka i trofejnaoru`ja izdaju u Bawa Luci gdje nemajuta~an uvid u zdravstveno stawe licakoja dobijaju uvjerewa. Trenutno nemau~e{}a porodi~nih qekara koji prekozdravstvenih kartona imaju uvid u zd-ravstveno stawe i eventualnehroni~nebolesti.

ODGOVOR:

Gore citirano odborni~ko pitawesastoji se iz dva dijela pa vam i dostav-qamo odgovor na prvi i drugi dio pita-wa kako slijedi:

1. Pravilnikom o zdravstvenim uslo-vima koje mora ispuwavati voza~ mo-tornih vozila ("Slu`beni glasnikRS", broj: 16/07), utvr|eno je da zdravst-vene preglede kandidata za voza~a i vo-za~a motornog vozila obavqaju zdravst-vene ustanove koje su za to ovla{}ene.Odobrewe odnosno Rje{ewe za vr{eweqekarskih pregleda gore navedenihlica izdaje Ministarstvo zdravqa isocijalne za{tite Republike Srpske.

2. Tako|e, Ministarstvo zdravqa isocijalne za{tite donosi rje{ewe, ko-

je zdravstvene ustanove imaju pravo iz-davawa qekarskih uvjerewa o zdravst-venoj sposobnosti za no{ewe, rukovawei upotrebu lova~kog oru`ja.

Dom zdravqa se obratio nadle`nomMinistarstvu za dobijawe odobrewapruàwa usluga qekarskih pregleda ozdravstvenoj sposobnosti i izdavaweqekarskih uvjerewa za pomenute kate-gorije i dobijen odgovor koji glasi:

Obavje{tavamo vas da je ovla{}enazdravstvena ustanova za izdavawe gorenavedenog uvjerewa Zavod za medicinurada i sporta Republike Srpske, BawaLuka, ul. Zdrave Korde broj 4.

Kako smatramo da Dom zdravqa posje-duje opremu, kadar i prostor ponovo }e-mo pokrenuti proceduru kod Ministar-stva za dobijawe odobrewa o ~emu }eSkup{tina biti blagovremeno obavi-

je{tena.ODGOVOR DAO:

DOM ZDRAVQA BIJEQINA

PITAWE:

Da li postojimogu}nost za pro-duèwe radnogvremena u mjesnojambulanti u Ve-likoj Obarskoj?Kojim putem toostvariti?

ODGOVOR:

Preko Tima porodi~ne medicine, pa-cijentima u mjesnoj ambulanti VelikaObarska, omogu}ena je dostupnost zd-ravstvene za{tite od 7 do 15 ~asova uradne dane. Napomiwemo, da je ambu-lanta porodi~ne medicine u VelikojObarskoj donedavno radio jedan timpola radnog vremena a da je prijemomnovih radnika doktora medicine isredweg medicinskog kadra Dom zdrav-qa ispo{tovao i èqu i potrebu sta-novnika Velike Obarske da radi dok-tor puno radno vrijeme.

Dom zdravqa Bijeqina je svojomorganizacijom uredio dostupnostzdravstvene za{tite pacijentima kakou gradu Bijeqina tako i u mjesnim ambu-lantama, preko slu`be hitne medi-cinske pomo}i: u dane praznika,vikendom, no}u i nakon isteka radnogvremena, za zbriwavawe hitnih medi-cinskih stawa.

Prema tome, za sada u Velikoj Obars-koj nema kadrovskih mogu}nosti da seuvede jo{ jedan tim za redovne i plani-rane preglede, a hitni slu~ajevi su ri-

je{eni putem Slu`be hitne medicin-ske pomo}i.

ODGOVOR DAO: DOM ZDRAVQA BIJEQINA

PITAWE:

Koliko je vete-rinarska stanicana podru~ju op{-tine Bijeqina iz-vr{ila kontrolava|ewa krvi nabrucelozu i osta-le bolesti kodkrupne stoke (ju-nadi) u posledwihosam mjeseci i je

li prona|eno pozitivnih grla, ako jeprona|eno, gdje i kod koga i koliko?

ODGOVOR:

U periodu od 01.07.2008. do 19.02.2009.godine, na podru~ju op{tine Bijeqinaod strane Veterinarske slu`be Bijeqinauzeto je 3.618 uzoraka krvi goveda, 1.076uzoraka krvi ovaca i koza i 122 uzorkakrvi sviwa. Krv je u skladu sa pro-pisima proslije|ena na Institut "DrVaso Butozan" Bawa Luka na analizu.

Od uzetih uzoraka krvi goveda jedan je bio pozitivan na bolest brucelozu,

naseqeno mjesto Gorwa a|avica, jedanna bolest "Qju" groznicu (naseqenomjesto Dowi Magnojevi}).

Prisustvo bolesti leukoze nije pot-vr|eno u ispitanim uzorcima.

Od uzetih uzoraka krvi ovaca u 27slu~ajeva je utvr|eno prisustvo bruce-loze (Velika Obarska 4, Dvorovi 2, Ja-wa 6, Amajlije 2, Gorwi Dragaqevac 3,Vr{ani 1, Dowa Bukovica 9).

U analiziranim uzorcima krvisviwa nije prona|ena bruceloza.

Sva oboqela grla su izolovana a po-tom uni{tena uz prisustvo veterinar-skog inspektora.

ODGOVOR DALO: ODJEQEWEZA INSPEKCIJSKE

POSLOVE

PITAWE:

Gra|ani Bijeqi-ne koji ìve uslijepom sokaku uUlici GavrilaPrincipa, poredstambene zgrade ucentru grada, tra-è da se zabraniparkirawe u tomsokaku, jer zbogparkirawa auto-mobila ne mogu

iza}i iz sokaka, niti u}i, a ne mo e nivozilo gradske~isto}e. Moè li se realizovati inicijativa

gra|ana?ODGOVOR:

Iz postavqenog pitawa nije mogu}eutvrditi o kom slijopom sokaku u Ul.Gavrila Principa je rije~.

Ako je u pitawu slijepi sporedni od-vojak iz ul. Gavrila Principa premabr.17, obavje{tavamo Vas da se predmet-na inicijativa gra|ana ili gra|aninapojavqivala vi{e puta u formi odbor-ni~kog pitawa i svaki put je na ista do-stavqen i odgovor (posqedwi put na 1.sjednici odrànoj 1. decembra 2008. go-dine odborni~ko pitawe postavio jeodbornik Milorad Sekuli}).

Ina~e, zahtjev gospodina Luke Jefti-}a za postavqawe saobra}ajnog znaka"zabrana zaustavqawa i parkirawa" uslijepom sporednom odvojaku iz ul.Gavrila Principa prema br.17 jeZakqu~kom ovog Odjeqewa br. 02/3-370-539.4/06 od 10.12.2007. godine odbijenzbog nenadle`nosti. Na pomenuti Zak-qu~ak imenovani se àlio Ministars-tvu saobra}aja i veza, a àlba je Rje{e-wem Ministarstva br.13.03-1/345-963/07od 22.02.2008. godine odbijena kao neos-novna. Nakon toga, gospodin Luka Jef-ti} je pred Osnovnim sudom u Bijeqinipokrenuo upravni spor-tu`bu protivRje{ewa Ministarstva saobra}aja i ve-za koju je Sud u presudi br. 12 0 U 00016908 U od 26.06.2008. godine odbio kaoneosnovanu.ODGOVOR DALO: ODJEQEWE ZASTAMBENO-KOMUNALNE

POSLOVEI ZA[TITU@IVOTNESREDINE

PITAWE:

Da li je mogu}eobezbijediti au-tobusku stanicu(stajali{te) naliniji ATC - gradna mjestu gdje jeskretawe za "Ko-viqu{e" sa kori-dora, jer imaveliki broj put-nika (|aka i

gra|ana), a postoje}a stanica nije adek-vatno postavqena?

ODGOVOR:

U toku je izrada Studije JGPP-a napodru~ju op{tine Bijeqina i u wenojradnoj verziji predvi|eno je da autobu-ska linija koja vodi za naseqe "Kovi-qu{a" bude izmje{tena i da prolazikroz novoprosje~enu ulicu koja spajaul. Du{ana Radovi}a i Sremsku.

[to se ti~e samog stajali{ta u Ul.Stefana De~anskog (koridor) obavje{-tavamo Vas da je predmetna ulica jo{uvijek pod nadle`no{}u JP ,,PuteviRS’’ tako da procedura za dobijawe sag-lasnosti za izgradwu stajali{ta dugotraje, a imamo naznake da }e u roku odoko mjesec dana pomenuta ulica pre}i una{u nadle`nost.

Tako|e, moramo navesti i ~iwenicuda u blizini skretawa za naseqe "Kovi-qu{a" ve} postoje ure|ena autobuskastajali{ta (kod stare sto~ne pijace)tako da po zavr{etku Studija JGPP-ana podru~ju op{tine Bijeqina zna}emokoja je opravdanost uvo|ewa novog sta-

jali{ta.

ODGOVOR DALO: ODJEQEWE ZASTAMBENO-KOMUNALNE

POSLOVEI ZA[TITU@IVOTNESREDINE

INICIJATIVA:

1. Da se u rad, Prog-ram odràvawa lokal-nih i nekategorisanihputeva i gradskih uli-

ca, na podru~ju od crkva-{e}erana naputu Velika Obarska urade "leè}i"policajci zbog sigurnosti djece i gra-|ana Velike Obarske.

2. Da se uputi inicijativaDirekcijiza puteve oko rje{avawa problema nadijelu puta Velika Obarska-Crwelo-vo-grani~ni prelaz Jamena.3. Da se oformi Komisija za pra}ewe

radova predvi|enih programom, i tokomisija sastavqena od odbornika uSkup{tini op{tine Bijeqina.4. Da se umjesto pje{a~kog semafora

kod O[ "Knez Ivo od Semberije" izg-radi pasarela za prelaz.

5. Da se rije{i raskrsnicakodMUP-a, most-signalizacijaili kru`ni tok.

2. SavoJovanovi},

odbornik izVelikeObarske

5. ANKA TO-DOROVI], od-bornik iz Bije-qine

4. JUSUF TRBI], od-

bornik iz Bi- jeqine

3.PERO SPA-SOJEVI], od-bornik iz Dra-gaqevca Doweg

O D G O V O R I

NA ODBORNI^KA PITAWA POSTAVQENA NA 3. SJEDNICI SKU P[TINE

OP[TINE BIJEQINA ODR@ ANOJ 10. FEBRUARA 2009. GODINE

6.KLUB OD-B O R N I K ASNSD

, ,Milor a dDodik’’

1. ZORANRANKI], od-bornik iz Dvo-rova



SKUP[TINSKA TRIBINASEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009. 17

IZJA[WEWE:

1.Stru~na lica Odjeqewa }e iza}i naeren kako bi se utvrdilo ~iweni~notawe i opravdanost za postavqawe po-ebnih objekata radi smawewa brzine

kretawa vozila (vje{ta~ke izbo~ine).

2. Dionica puta Velika Obarska -Crwelovo - grani~ni prelaz Jamena je

io lokalnog puta, a JP "Putevi RS" poZakonu o javnim putevima upravqaju iazduju samo magistralnim i regional-im putevima. Me|utim, ako postoje ne-

ke naznake i indicije da bi JP "PuteviRS" finasijski u~estvovali na rje{a-

awu problema na pomenutom dijeluuta mi }emo se zvani~no i obratiti saahtjevom.

3. Eventualnu odluku o formirawukomisije, koju bi ~inili odbornici, za

ra}ewe radova predvi|enim progra-mom, moè da donese samo SO Bijeqina, a

ri tome da se vodi ra~una o stru~nosti kompentenciji ~lanova komisije.

4. Opredjeqewe za izgradwu pje{a~-kog semafora kode O[ ,,Knez Ivo odSemberije’’, a ne izgradwa pasarele

eì u nekoliko ~iwenica:- cijena ko{tawa je mnogo mawa za se-

mafor nego za pasarelu,- dio ul. Neznanih junaka pored O[

o{ uvijek je pod nadle`no{}u JP "Pu-evi RS", jer se radi o magistralnomravcu kroz grad tako da bi proceduraa pribavqawe neophodnih saglasnostisuvi{e dugo trajala,- tehni~ki bi bilo te{ko izvodqivo

ostaviti pasarelu zbog uzlazno/silaz-ih rampi (stepeni{ta) jer je za wihotrebna odre|ena {irina putnog po-

asa {to na predmetnoj lokaciji ne pos-

oji pa bi se moralo u}i i u proceduruksproprijacije {to bi uveliko pove-alo cijenu ko{tawa izgradwe pasare-e-izgradwom pasarele naru{io bi sezgled prostora.

5. Programom odràvawa i modern-zacije lokalnih i nekategorisanih pu-eva i gradskih ulica na podru~ju op{-ine Bijeqina koji je SO usvojila na 3.jednici, izme|u ostalog je planirana iekonstrukcija raskrsnice ulica:

D.Baranina-Neznanih junaka-KulinaBana i ista }e se obaviti u sklopu ra-ova na izgradwi fekalne kanalizaci-e. Jo{ bi napomenuli i to da za pred-

metnu raskrsnicu postoji izra|enGlavni gra|evinski projekat.

IZJA[WEWEDALO: ODJEQEWEZA STAMBENO-KOMUNALNEPOSLOVE I

ZA[TITU@IVOTNE SREDINE

INICIJATI-VA:

Iniciram da sepreispita dio Od-luke o taksi pre-vozu, dio koji seodnosi na pla}awetaksi mjesta (50

KM). Predlaèmda se taj dio ukineili znatno umawi,a da se takse oslo-bode obavezno

~lanovi porodica poginulih boraca, teda se na osnovu ~lana 2. stavovi od 1 do5 izmijene rje{ewa taksistima te popu-lacije - prilog zahtjev Sekule Laki}a.

Obrazloèwe:

Nigdje se ne pla}a u RS, a ogromne su

takse plus fiskalne kase dodatno.

IZJA[WEWE:

Skup{tina op{tine Bijeqina jedowiela Odluku o taksi prevozu("Slu`beni glasnik op{tine Bije-qina", broj: 22/07), a u ~lanu 16. stav 3.navedeno je da se za kori{tewe taksi-stajali{ta pla}a naknada koja je utv-r|ena Odlukom o komunalnim taksama.

Odlukom o komunalnim taksama tar-ifni broj 2. ("Slu`beni glasnik op{-tine Bijeqina"-pro~i{}en tekst, broj:28/07) su odre|ene i visine naknada zakori{tewe taksi-stajali{ta.

Iz naprijed navedeneg jasno je da seoko ukidawa naknade za kori{tewe

taksi-stajali{ta mora izjasniti SOBijeqina, a na Odjeqewu je da se pri-dràva vaè}ih Odluka.

[to se ti~e inicijative za osloba|a-we pla}awa naknade za kori{tewe tak-si-stajali{ta za one taksi prevoznikekojima je priznato svojstvo ~lana poro-dice poginulog borca (po na{im saz-nawima na podru~ju op{tine Bijeqinapostoji samo jedan takav taksi pre-voznik) u potpunosti je podràvamo,ali je za isto potrebno pristupitiizmjeni i dopuni vaè}e Odluke.

IZJA[WEWEDALO: ODJEQEWEZA STAMBENO-KOMUNALNEPOSLOVE I


INICIJATIVA

Iniciram da se u{to hitnijem vre-menu izvr{i nasi-pawe ulica Vladi-ke Gavrila i dioUlice VojvodePutnika ka UliciSrpske dobrovo-qa~ke garde.

Obrazloèwe:

Pored navedenih ulica u Informa-ciji ove dvije ulice su najugroènije.Pro}i pje{ice ili kolima ovim ulica-ma je prosto nemogu}e.

IZJA[WEWE:

Za redovno odràvawe gradskih ma-kadamskih ulica-po{qun~avawe i gre-derisawe krenulo se u poceduru javnenabavke za izbor najpovoqnijeg izvo-|a~a radova tako da }e se odmah nakonzavr{etka procedure u}i u posao.

IZJA[WEWEDALO:

ODJEQEWEZA STAMBENO-KOMUNALNEPOSLOVEI


INICIJATIVA:

U ime gra|anaMjesne zajedniceKova~i}i podno-sim odborni~kuinicijativu u kojojse zahtjeva da se u

Mjesnoj zajedniciKova~i}i u {tokra}em roku izvr-{i grederisawe iposipawe puta na

onim mjestima gdje je to potrebno, jer jeput u M jesnoj zajednici Kova~i}i kojije u nadle`nosti op{tine u velikojmjeri o{te}en poslije proteklihswe`nih i ki{nih padavina, ~ime jeoteàno kretawe stanovnika MjesnezajedniceKova~i}i.

IZJA[WEWE:

Na podru~ju Mjesne zajednice Kova-~i}i postoje lokalni i nekategorisaniputevi. Za redovno odràvawe lokal-

nih puteva-po{qun~avawe i grederi-sawe krenulo se u proceduru javne na-bavke za izbor najpovoqnijeg izvo|a~aradova tako da }e se odmah nakon zavr-{etka procedure u}i u posao.

[to se ti~e nekategorisanih putevawihovo odràvawe - po{qun~avawe igrederisawe je kao i svake godine pred-vi|eno za jesewi period."

IZJA[WEWEDALO: ODJE-QEWE ZA STAMBENO-KOMU-NALNEPOSLOVEI ZA[TITU

@IVOTNESREDINE

INICIJATIVA:

Na osnovu In-formacije o javnomprevozu podnosiminicijativu da Od-jeqewe za stambe-no-komunalne pos-love pokrene ini-cijativu preduze}uJavni putevi Re-publike Srpske ootvarawu novih au-

tobuskih stajali{ta na relaciji Bi-jeqina-Ra~a. Zbog izgradwe novih naseqa do{lo je

do stvarawa "divqih" stajali{ta, kojabi trebalo registrovati. Nova staja-li{ta bi trebalo otvoriti na sqe-

de}im lokacijama:1. Gojsovac2. Novi Dvorovi (kod Vodoprivrede) 3. Trwaci (skretawe za mlin "Zlatni

klas")4. Balatun (naseqe Balvani, Mete-

rizi i Lipice).

IZJA[WEWE:

Inicijativu smatramo dobrom iprenije}emo je u Studiju o JGPP-u napodru~ju op{tine Bijeqina koja setrenutno radi. Nakon zavr{etka isteima}emo validne argumente kako bi kodJP ,,Putevi RS’’ mogli inicirati da seista i urade, jer se radi o magistralnompravcu kojim oni upravqaju.

IZJA[WEWEDALO: ODJEQEWEZA STAMBENO-KOMUNALNEPOSLOVEI


PITAWE:

Kojom odlukomjeFond zdravstve-nog osigurawa po-novo uveo poqop-rivrednim proiz-vo|a~ima pla}a-

we 40,00 KM mje-se~no za zdravstve-nu za{titu, kadaznamo da je prijetri godine sud is-tu odluku stavio

van snage i proglasio je nevaè}om?

ODGOVOR:

Povodom va{eg dopisa broj 01-013-3-3/09 od 10. 02. 2009. godone u vezi odbor-ni~kog pitawa obavje{tavamo vas daFond zdravstvenog osigurawa Republi-ke Srpske osiguranicima kojima je po-qoprivreda jedino i glavno zanimawe ipo tom osnovu ostvaruju pravo naobavezno zdravstveno osigurawe napla-

}uje dospinos u skladu sa ~l. 1, 3, 6. i 8.Zakona o izmjenama i dopunama Zakonao doprinosima (Slu`beni glasnik Re-publike Srpske’’, broj 120/08) i Uput-stvom o na~inu obra~una i uplate dop-rinosa (,,Slu`beni glasnik RepublikeSrpske’’, 127/08), koji se primjewuje od01. januara 2009. godine.

Navedenim Zakonom osnovica zaobra~un i uplatu doprinosa za zdravst-veno osugurawe poqoprivrednika je30% prosje~ne bruto plate za prethod-ni mjesec, prema posqedwem podatkuRepubli~kog zavoda za statistiku ob-

javqenom u Slu`benom glasniku ,,Re-publike Srpske’’, dok utvr|ena stopadoprinosa za zdravstveno osigurawe, poistom Zakonu, iznosi 11,50%, a obvez-

nik obra~una i uplate doprinosa je samosiguranik, tj. lice koje se bavi poqop-rivredom i po tom osnovu ostvarujepravo na obavezno zdravstveno osigu-rawe.

ODGOVOR DAO: FOND ZDRAVSTVENOGOSIGU-RAWA REPUBLIKE SRPSKE

PITAWE:

Ovim putem è-lim da vas zamolimu ime gra|ana cen-tra grada da nam

odgovorite kada }ezgrada Suda u Bije-qini biti zavr{e-na, tj. adaptirana,po{to je dogradwazavr{ena davno, a

zgrada se nalazi u samom centruBijeqine. Bilo bi poèqno daMinistarstvo pravde dovede ovajobjekat u stawe kako dolikuje tojustanovi u centru grada.

ODGOVOR:

U vezi pitawa Ministartsvo pravde je provjerilo i utvrdilo da su radovina zavr{etku adaptacije zgrade suda uBijeqini u toku i planirano je da budu

zavr{eni do kraja 2009. godine.

ODGOVOR DALO: MINISTARSTVOPRAVDEREPUBLIKE SRPSKE

10. DRAGANSARI], od-bornik iz Ba-latuna

12. SLAVKOBO JANI] ,odbornik izRuhotine

9.MILEN-KO MITRO-VI], odbor-nik iz Bijeqine

8. RADOSA-V A - R A D APERI], od-bornik iz Bi-

jeqine

7. ANKA TO-DOROVI], od-bornik iz Bije-qine

1 1 . P E R OSPASOJEVI],odbornik izD r a g a q e v c aDoweg



ÎTUQE / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009.20

Prodajem stariju ku}u sapomo}nim objektima iobradivom zemqom, seloBatar, okolina Jawe.

Zvati u ve~erwim satima.!: 021-6399-834

Prodajem ku}u sa placem u

Ulici Nikole Ma~ki}a.

Povoqno.

!: 055/202-214

Prodajem stan veli~ine 70m2 sa c.g. na petom spratu,

postoji lift, u UliciMilo{a Obili}a br. 51

(zgrada Ministarstvavodoprivrede).!: 065/600-130

IME I PREZIME

TEKST

Atinska 2, Bijeqina

I Z M A T I ^ N O G U R E D AOO DD 00 44 .. 00 33 .. 22 00 00 99 .. DD OO 11 11 .. 00 33 .. 22 00 00 99 .. gg oo dd ..

R O \ E N I OD 04.03 .2009 .DO 11 .03 .2009 . GOD.

UMRLI OD 04.03.2009.DO 11.03.2009.GOD.

V J E N ^ A N I OD 04.03.2009.DO 11 .03 .2009.GOD.

Ak{amovi} Nata{a, k}i Dragana i Qubinke, Danilovi} Si-

mo, sin Radenka i Radojke, Dmitra{inovi} Andrej, sin Rado-

vana i Milice, \uki} Ratko, sin Radana i Milene, \uki} Mi-

hajlo, sin Miqana i Vawe, \uri} Andrej, sin Borislava i Sa-

we, Hajdarbegovi} Bewamin, sin Nijaza i Mirele, Hidanovi}

Peri} An|ela, k}i Senada i Tawe, Kalabi} Sa{a, k}i Sla|ana

i Branislave, Markovi} Svetlana, k}i Dragana i Gordane, Mi-

jatovi} Pavle, sin Aleksandra i Sande, Muratovi} Samir, sin

Pa{age i Zorke, Osmanba{i} Ahmed, sin Edina i Sanele, Pe-

ji} Aleksandar, sin Spomenka i Milice, Rami} Gabrijela, k}i

Sabrije i Ramze, Savi} Vuk, sin @eqka i Qiqane, Simi} Kri-

stijan, sin Sr|ana i Jelene, Stojanovi} Milan, sin edomira i

Mirjane, [oja Ma{a, k}i Nenada i Jelene, Teki} Dragan, sin

Miodraga i Tereze, Tomi} Slavko, sin Mi}e i Tawe, Tula}

Maja, k}i Save i Milke.

Eri} Bojan i Jovanovi} Maja, Capra Gianpiero i Jovanovi}

Biqana, Ili} Ratko i Mio~evi} Nada.

Bojana Simeunovi}, ro|. 1961, Vlado Blagojevi}, ro|. 1933,

Obren Milanovi}, ro|. 1937, Radivoj Stanki}, ro|. 1938, Fa-

tima [kuli}, ro|. 1933, Stana Medan, ro|. 1920, Milo Gli-

gorevi}, ro|. 1936, Zvonimir Pavlovi}, ro|. 1943, \or|e

\or|i}, ro|. 1924, Rabija Ze~evi}, ro|. 1950, @eqko Bar-

bi{, ro|. 1976, Slobodan Tijani}, ro|. 1940, Qubica Terz-

i}, ro|. 1943, Mara Milinkovi}, ro|. 1941, Petar Jovanovi},

ro|. 1938, Svetislav Sekani}, ro|. 1933, Andrija Jovanovi},

ro|. 1932, Stana Kraji{nik, ro|. 1936, Velimir Popovi},ro|. 1940. godine.

CC II JJ EE NN AA

ÎITTUUQQEE

11 22 KK MM

44,,55 XX 88 CCMM

m a l i o g l a s i

MILANKE (Peri}) FILIPOVI]1953-2002.

Ne postoje rije~i tuge i bola koje osje}amo. Ni{ta inikada ne moè ublaìti i ni{ta nadoknaditi tvojodlazak. Uvijek si sa nama.

Tvoji: sestra SAVKA, bra}a GORAN i ZORAN

Dana 28. februara 2009. godine navr{ilo se sedam godina odsmrti na{e

MILORADA VUJI]A-MILEQubav i sje}awe na tebe ni{ta ne moè da izbri{e i ugasi,

jer su u na{im srcima u kojima ih s ponosom ~uvamo.Tvoji najmiliji: supruga JELA, k}erka ANA, sinovi@IVKOi MIROSLAV, zet @IKO, snaje GORDANA i VERA, unuci

ALEKSANDAR, BRANISLAV,FILIP, MIHAJLO i PREDRAG.

Dana 12. marta 2009. godine navr{ava se {est mjeseci od smrtina{eg dragog

MILANKE (Peri}) FILIPOVI]1953-2002.

Vrijeme prolazi, ali na{a tuga i bol ostaju.Dok ìvimo mi, ìvje}e{ i ti u nama.

Suprug JOVAN, k}erke NADA i NEDA

Dana 28. februara 2009. godine navr{ilo se sedam godina odsmrti na{e drage

Kupujem poqoprivrednozemqi{te (3-4 hektara),

Bijeqina, Hase ili Qeqen~a.!: 065/521-278, 055/201-916

*****Izdajem namje{ten stan u

centru Bijeqine(zgrada Velting).!: 065/582-647

*****Izdajem dvosoban stan u

centru Bijeqine, kompletnonamje{ten, na duì period.

!: 065/871-733*****

ûvala bih djecu ili starijuosobu u Bijeqini.!: 055/204-668

*****Izdajem na neodre|eno vrijemenov dvosoban stan sa velikom

terasom na drugom spratu uUlici Borisa Posterna br. 32.

!: 055/201-656*****

Izdajem pod zakup na duè vrijeme salonski lokal u UliciDu{ana Baranina br. 11 kod

restorana Osmica pogodan zasve vrste djelatnosti.!: 055/201-656

*****Prodajem ku}u u Mramoru kodTuzle u centru. Moè zamjena

za nekretnine u Bijeqini.!: 065/849-931, 055/206-351,

055/207-263, 061/195-609*****

Prodajem 5.500 m2 zemqe kod

{kole u Ostoji}evu.Asfalt, javna rasvjeta, struja,

gradska voda.Cijena po dogovoru.!: 065/886-535

*****Prodajem luksuzno opremqenapartman 36 m2 na Zlatiboru-

Obudojevica.Cijena po dogovoru.

!: 055/210-250, 065/539-282*****

Izdajem namje{ten lokal uUlici 27 marta

veli~ine 44,80 m2.!: 065/574-746, 065/512-993

*****Potrebna stolarska radionica

sa ma{inama-kombinirka itra~na {lajfarica.

!: 066/769-305, 065/849-931*****

Izdajem namje{tenu ku}u unasequ ,,Pet jezera’’,

Bijeqina.!: 055/206-965

*****Prodajem ,,audi 80’’, CL 1.3, 83.

godi{te, benzin,registrovan do 01.02.2010.godine, cijena 1.600 KM.

!: 065/991-728*****

Prodajem jednosoban stan uBijeqini 38 m2, drugi sprat u

Ulici Cara Uro{a,novogradwa, odmah useqiv,

svi papiri uredni.!: 065/711-171

*****Izdajem na duì period stan u

ku}i u uèm centru grada, gri- jawe na struju ili ~vrsto gori-vo, kablovska TV, poseban ulaz,pogodno za dvoje.

!: 065/849-931*****

Izdajem lokal povr{ine65 m2 sa centralnim grijawem

u Ulici Gavrila Principabroj 15. Povoqna cijena.!: 055/201-665, 065/164-343

*****

Izdajem objekat 470 m2 sagaraòm, tri dunuma zemqe uRa~anskoj ulici u Bijeqini,

pogodno za stanovawe i zarazne privredne djelatnosti.

!: 055/204-100*****

Prodajem ku}u u Patkova~iveli~ine 8x8 m2 i 500 m2

placa, struja, voda i telefon.Cijena 65.000,00 KM.!: 068/946-132

*****Prodajem plac veli~ine 434 m2

u Ulici Ar~ibalda Rajsa bb,preko puta silosa,dozvoqena gradwa.

!: 061/959-468, 035/226-791*****

Prodajem povoqno namje{tendvosoban stan sa klimom

i grijawem.!: 061/616-276



SEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009. 21

Direktor055 773 360

w ww .s ka la ra di o. ne t s ka la @ rstel.net

Marketing055 771 520

SportRADNIK IZNENADIO SLOBODU U NOVOM GRADU

Ubjedqivim trijum-fom protiv Slobo-de u Novom Gradu(4:1) fudbaleri Rad-

ika obradovali su svoje navi-a~e, pogotovo {to se ekipa

Bale nije u priprem-om periodu iskazala na gol-eterskom planu. Me|utim, ka-a je bilo najpotrebnije, stri-elci Radnika su proradili iabiqeìli najubjedqivijirijumf na proqetnoj prvoli-a{koj premijeri.

- Igra~i su na terenu odig-ono {to smo se dogovara-

u svla~ionici. Kada se to-doda i velika borbenost

povoqan rezultat nijeni izostati. Na vrijeme

postigli prva dva pogot-

ka, a u fini{u utakmice kaz-nili smo sa jo{ dva gola poku-{aj Slobode da otvorenom ig-rom do|e barem do jednog boda.I u proqetnom dijelu {ampi-onata igrali smo dobro na gos-

tuju}im terenima, a ova utak-mica pokazala je da }e tako bi-ti i tokom proqe}a, kaè{ef stru~nog {taba Bijeqi-naca Nikola Bala.

U narednom kolu Radnik po-

novo igra u gostima, a doma}inim je ekipa Proletera u Tes-li}u. Dvostruki strijelac uNovom Gradu Mirko Marinko-vi} nada se jo{ jednom dobromrezultatu.

- Dobar start unio je u ekipudodatnu dozu samopouzdawapred utakmicu sa Proleterom.Radi se o ekipi koja se nalazina drugoj poziciji prvenstven-e tabele, ali bez obzira na to,vjerujem da moèmo ostati ne-poraèni, kaè najboqi stri-

jelac Radnika u ovom {ampi-onatu.

Nakon pobjede u Novom Gra-du Radnik se nalazi na tre}emmjestu sa 32 boda. Drugi jeProleter sa 33, a prvi RudarPrijedor sa 38 bodova. T. N.

RASPUCANI BIJEQINCISLOBODA - RADNIK 1:4 STRIJELCI: 0:1 Marinkovi} (22, penal), 1:1 Kadi} (25), 1:2Su{i} (51), 1:3 Vuji} (85), 1:4 Marinkovi} (89), stadion:"Mlakve", gledalaca: 150, sudija: Dragan Petrovi} (Bawa Luka),pomo}nici: Dragan Mejaki} i Boban Rosi} (Bawa Luka), ùtikartoni: Karanovi}, Keranovi}, Kova~evi}, Tica (Sloboda),Su{i}, Ga{evi}, Konculi} (Radnik).SLOBODA: Karanovi}, Tica, Jelisavac (od 90. Ga~i} ), B. @uji},Keranovi}, Mar~eta (od 66. Vejnovi}), Kadi}, Ivan~evi},Kova~evi}, Mazalica, [abi}. Trener Milorad In|i}.RADNIK: Avduki}, Trifkovi}, Nikoli}, Jevti}, Konculi},\uri} (od 46. Vuji}), Pavi} (od 80. Vasi}), Ga{evi}, Marinkovi}Su{i} (od 88. Arnautovi} ). Trener Nikola Bala.

ODBOJKA[I RADNIKA TRIJUMFOVALI U BR^KOM

Uutakmici pos-qedweg kolaliga{kog dije-la sezone odbo-

jka{i Radnika savladalisu Br~ko Jedinstvo u gos-tima sa maksimalnih 3:0u setovima {to im je omo-gu}ilo da u zavr{nicu{ampionata u|u sa ~etv-rte pozicije, pa }e se uprvom kolu plej-ofa sas-tati sa petoplasiranomModri~om Optimom. Sobzirom da su boqe pla-sirani na tabeli bije-qinski odbojka{i }e uprvom kolu plej-ofa ima-ti prednost doma}eg te-rena, {to zna~i da }e bi-ti doma}ini u eventual-noj majstorici.

Izabranici treneraDarka Manojlovi}a suodli~nom irom i punomkoncentracijom u zavr{-nici setova pokazali dase vra}aju u pravu formupred doigravawe u Pre-mijer ligi BiH. Prvi idrugi set Bijeqinci su do-bili istovjetnim rezul-tatom 26:24, a u tre}em im

je bilo ne{to lak{e, jersu Br~acim dozvolilidaosvoje 22 poena.

Trijumfom protiv Rad-nika odbojka{i iz Br~-

kog mogli su se eventual-no ugurati na {estu pozi-ciju koja tako|e vodi uplej-of, ali nisu imalinikakve {anse protivboqeg rivala, pa }e, kaosedmi tim na tabeli, mo-rati da u~estvuje u plej-auru, odnosno u borbi zaopstanak u kojoj se jo{nalaze i Qubiwe, Pela-gi}evo i Bosna iz Kale-sije.

- Mi smo najboqe pla-sirani klub iz Republi-ke Srpske u liga{komdijelu {ampionata {tonijemala stvar s obziromda smo u prvenstvo u{lisa podmla|enom ekipom.U plej-ofu igramo saModri~om Optimom kojusmu u liga{komdijelu se-zone dva puta savladalisa po 3:2 u setovima, alito sada ne mora ni{ta dazna~i. U svakom slu~ajunastoja}emo da presko~i-mo prvu prepreku i na-|emo se polufinaluplej-ofa {to bi i defini-tivno zna~ilo da se na-lazimo me|u ~etirinajboqe ekipe u Bosni iHercegovini , kaè tren-er Bijeqinaca DarkoManojlovi}.

T. N.

U PLEJ-OFU SA MODRIÔM

BR^KO JEDINSTVO - RADNIK 0:3DVORANA: Gimnazije "Vaso Pelagi}", gledalaca: 150, sudije: RadoKuzmanovi} (Modri~a) i Slavko Grgi} (Breza).BR^KO JEDINSTVO: Simiki}, Haxi}, Eminovi}, Traki}, Tatarevi},Xinovi}, Huki~evi}, Mitrovi}, Vasiqevi}, Karamustafi},Dragi~evi}, Kurti}. Trener Qubi{a Risti}.

RADNIK: Novokmet, Vasi}, Kvrgi}, \oki}, Risti}, Jozi}, Vujanovi},Tohoq, Vukovi}, Mili}evi}, Marinkovi}, ]ekli}. Trener DarkoManojlovi}.Po setovima: 24:26, 24:26, 22:25.

ODBOJKA[ICE KAKWABOQE OD RADNIKA

Ekipa Radnika poraèna je u posledwem kolu Pre-mijer lige BiH na doma-}em parketu od odbojka-

{ica Kakwa (1:3), ali to je jedand onih poraza koji ne bole pre-i{e, jer su Bijeqinke mnogo ra-ije obezbijedile u~e{}e u plej-fu. U doigravawe za prvaka BiHkipa Radniak ulazi sa {este po-icije, a rival }e joj biti Kularada~ac koja je osvojila tre}e

mjesto na prvenstvenoj tabeli.Prednost doma}eg terena pripada

kipi iz Grada~ca koja }e biti do-ma}in u slu~aju "majstorice".Ekipa Radnika bila je boqa sa-

mo u drugom setu, dok su preostalari pripala kvalitetnijoj i is-usnijoj ekipi Kakwa.

BEZBOLANPORAZ

RADNIK 1KAKAW 3

O[ "Knez Ivo od gledalaca: 300,

Adnan Muzur (Sarajevo)Sr|an Barali} (Pale).

Petri~evi}, Bobar, Tomi},

-\uri}, Tubi}, Sari}, Staki}, Simi}. Miroslav Mi}i}. Haxi}, @uki},

Gardovi},

Bradara, Trener Merima

setovima: 19:25, 25:23, 15:25.

MirkoMarinkovi}

MirkoMarinkovi}



SPORT SEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009.22

KO[ARKA[KI [AMPIONAT REPUBLIKE SRPSKE

Osamnaesto kolo Prveko{arka{ke lige RSdonijelo je neuspjehza oba bijeqinska pr-

voliga{a. U derbiju kola Rad-nik je poslije produètaka po-raèn u Bratuncu od istoimeneekipe (105:108), a sli~na sudbinazadesila je i ko{arka{e Bije-qine Plusa koji su gostovali uPrijedoru i izgubili rezulta-tom 80:83. Po{to su i u odloè-nom 16. kolu koje je igrano sredi-nom prethodne sedmice tako|edoìvjeli poraze (Radnik na sv-om parketu od Varde HE, a Bije-qina Plus u Fo~i od Sutjeske),obje ekipe su povarile poloàj

na tabeli. To se posebno odnosina Radnik koji ima seriju od triuzastopna poraza, pa je time oz-biqno doveo u pitawe u~e{}e uplej-ofu, iako je izgledalo da suBijeqinci siguran u~esnik u

doigravawu. Iako su poraèni uBratuncu ko{arka{i Radnikasu jo{ jednom pokazali da u ovojsezoni pruàju boqe igre u gos-tima nego u svojoj dvorani. Mno-go iskusnija ekipa Bratunca sti-

gla je do pobjede tek u produ-ètku, po{to je nakon regular-nih 40 minuta rezultat glasio89:89. Najefikasniji igra~i udoma}oj ekipi bili su nekada{-wi prvotimci Radnika Radi} sa44 i Kova~evi} sa 24 poena, a uekipi gostiju najvi{e poena da-li su Borov~anin 34 i Erki} 25.Neizvjesno je bilo i u Prijedo-ru, gdje je Bijeqina Plus odigra-la dobru utakmicu, ali su bodoviipak pripali Prijedor~anima.

Nakon 18. kola Radnik se na-lazi na petom mjestu prvenstve-ne tabele sa 29 bodova, dok je Bi-

jeqina Plus deveta sa 24 boda.T.N.

BRATUNAC - RADNIK 108:105(24:23, 21:26, 22:22, 22:18, 19:16)DVORANA: Sportska u Bratuncu, gledalaca: 400, sudije: Kneèvi} (I.Sarajevo), Tomi} (Br~ko), Omba{i} (Doboj).BRATUNAC: Radi} 44, Bogi~evi}, Stjepanovi} 6, Ili}, Petri} 10,Tolj, Kova~evi} 24, Bucalo 2, Todorovi} 14, Stefanovi} 2, Mitrovi}6. Trener Petar Arsenovi}.RADNIK: Pilipovi} 4, Savi}, Lonto{ 5, Medi} 5, Arki} 25,Borov~anin 34, \ur|evi}, Kova~evi}, Danilovi} 15, Soji} 13, Kecman4. Trener Igor Mihajlovi}.

PORAZI RADNIKA I PLUSA

PRVENSTVO REPUBLIKE SRPSKE U SJEDE]OJ ODBOJCI

Klub sjede}e odbojke"Semberija" iz Bije-qine zabiqeìla jeproteklog vikenda

va`nu pobjedu u Isto~noj grupi{ampionata Republike Srpskepo{to je savladala ekipu Der-vente sa 3:1 (25:23, 25:23, 18:25,25:23). Zahvaquju}i ovom tri-

jumfu Bijeqinci se ponovo na-laze na drugoj poziciji na tabe-

li "istoka" s velikim izgledi-ma da izbore u~e{}e u plej-ofu.

Proteklog vikenda Magli} jesavladao Lakta{e, tako|e sa 3:1u setovima, a Doboj Gra|a pro-met bio je boqi od Veterana re-zultatom 3:0.

Na prvom mjestu grupe "is-tok" nalazi se Doboj GP sa 24boda, druga je Semberija sa 16,tre}i Lakta{i sa 15, ~etvrta

Derventa sa 13, peti Magli} sa9, a {esti Veteran sa sednimbodom.U zapadnoj grupi na liderskoj

poziciji nalazi se Bawa Lukasa 27, ispred Kozare Prijedorsa 16, Kneèva sa 15, Borca iPrijedora sa 9 i Kraji{nika sa2 boda. Borac i Kozara Prije-dor imaju po utakmicu maweodigranu. T.N.

,,SEMBERIJA,,DRUGA

ODIGRANO PRVO PROQE]NO KOLO DRUGE FUDBALSKE LIGE REPUBLIKE SRPSKE

Start drugoliga{kogkaravana u grupi "is-tok" obiqeìlo jePodriwe koje je iz

Jawe ispratilo ekipu Mlados-ti iz Rogatice sa ~ak sedam go-lova (7:1). Semberski derbi iz-me|u Proletera i Mladosti izVelike Obarske, odigran uDvorovima, zavr{en je mini-malnom pobjedom (1:0) doma}i-na, a jedini pogodak postigao jeZoranNiki} u 85. minutu udar-

cem glavom nakon centar{utaOstoji}a. Strijelci na utak-mici u Jawi za doma}u ekipubili su Haxi} i Gruji~i} podva puta, M. Arnautovi}, Saj-tanovi} i Meri}, dok je jedinipogodak za ekipu iz Rogaticepostigao Kula{evi} u fini{uutakmice.

Preostala dva drugoliga{aiz Semberije igrala su u gosti-ma i oba su pretrpjela poraze.Jedinstvo iz Broca gostovalo

je u Nevesiwu gdje je doma}aekipa Veleà slavila sa 2:0,dok je Gorica iz Pu~ila pora-èna u Dowem [epku od ekipeNapretka sa 2:1. Golove za Ve-le protiv ekipe iz Broca po-stigli su Petkovi} u prvom iMilo{evi} u drugom poluvre-menu. Vode}i gol za Napredakprotiv Gorice postigao je Ka-raman u 32. minutu, a na 2:0 po-ve}ao je deset minuta kasnijeObrenovi}. Po~asni pogodak

za Goricu postigao je u 76. mi-nutu Andri}.

Utakmice prvog kola pro-qetnog dijela prvenstva Ro-manije - Podriwe (T) i Vlase-nica - Rudar iz Ugqevika suodloène, a po{to je Han Pi-

jesak zbog besparice odustaood daqeg takmi~ewa i nejgovirezultati izbrisani tabela jedonekle promijenila izgled.Od semberskih klubova najbo-qe je plasirana Mladost iz

Velike Obarske koja je tre}asa 28 bodova, dok je Podriwe~etvrto, a Proleter peti sa pobodom mawe. U dowem dijelutabele nalaze se Gorica iz Pu-~ila i Jedinstvo iz Broca.

Idu}eg vikenda Gorica jedoma}in [ekovi}ima, Mla-dost iz Velike Obarske Vele-ù, a Jedinstvo Romaniji. Pod-riwe gostuje u Ugqeviku, dok jeProleter gost ekipi Mlado-sti iz Rogatice. T.N.

Podriwe u Jawi savladalo Mladost iz Rogatice sa visokih 7:1, dok je u semberskom derbijugolom Niki}a u fini{u utakmice proleter savladao Mladost iz Velike Obarske...

PODRIWE KAO MINHENSKI BAJERN

RUKOMETA[I BIJEQINE USPJE[NI U GRAÂNICI

Unajva`nijoj provjeripred nastavak {ampi-onata Prve rukomet-zne lige RS, ekipa Bi-

jeqine savladala je u Gra~anicilidera rukometne lige F BiH.Iako su igrali bez trojice izu-zetno va`nih igra~a MiomiraTrifkovi}a, Novice Risti}a iIgora Stanivuka Bijeqinci sunadigrali ekipu Gra~anice i na-

javili da }e igrati va`nu ulogu uraspodjeli vode}ih pozicija unastavku rukometnog {ampiona-ta RS.

Na ovoj utakmici dobrom ig-rom iznenadio je mladi Milo{Xoli} koji je odigrao na pozici-

ji lijevog beka i postigao sedamgolova.

- I na ovoj utakmici pokazalismo da smo dobro iskoristilipripremni period i da imamosnage da se upustimo u borbu za{ampionsku titulu. Spremni pu-tujemo u BawaLuku gdjenas u pr-vom kolu nastavka {ampionatao~ekuje ekipaKosiga, kaè pred-sjednik RK Bijeqine magistarSa{a Mi~i}. T.N.

USPJELAGENERALKA

GRAÂNICA 27 BIJEQINA 30(16:15)DVORANA: U Gra~anici, gledalaca:50, sudija: Ahmet Ja{i} (Gra~anica),sedmerci: Gra~anica 4 (3), Bijeqina3 (2), iskqu~ewa: Gra~anica deset,Bijeqina 16 minuta.GRAÂNICA: M. Mulahalilovi},Mehanovi}, Salki} 14, Bajramovi}1, Xafo, \uli} 1, Grbi},Osmanhoxi} 7, Hasi}, Giroti} 3,Br|anovi} 1, A. Mulahalilovi}.Trener Mirsad Gopo.BIJEQINA: D. Risti}, Jovanovi},Sirar 1, [qivi} 3, Div~i} 2,Mi{i}, Quboja 2, Xoli} 7, S. Risti}1, Mi~i} 7, Tatomirovi} 7. TrenerRadi{a Josipovi}.

MALO IWEGOVIH34 POENA:VedranBorov~anin

Radi{aJosipovi}



HRONIKASEMBERSKE NOVINE 12. MART 2009. 23

PROTEKLOG VIKENDA U BIJEQINI ODR@ANA JO[ JEDNA SMOTRA RITMI^KIH PLESOVA

Udvorani Sredwo{-kolskog centra u Bi-

jeqini u pro{lusubotu je odràn Pe-

i open kup grada Bijeqine uitmi~kim plesovima, na komee u~estvovalo 730 takmi~araz 21 plesnog kluba iz BiH,

Srbije, Crne Gore, Ma|arske,ê{ke, Rusije i Rumunije. Or-anizator ovog takmi~ewa, ko-e se organizuje po drugi put uvoj godini u okviru "Bijeqi-a dens festivala" je Plesnilub 101. Osniva~ i vlasnik

Kluba, Stojadin Kneèvi} ka-è da su na ovom velikom me|u-

arodnom takmi~ewu bili zas-upqeni plesa~i svih uzrasnihategorija.- U godini kada obiqeàva-

25 godina postojawa na{egza nas je ovo bio veliki

izazov. Iz na-kluba prisutno je ~ak 156

ali tu je i 140 tak-iz Plesnog kluba "Bo-

iz Bawaluke, pedesetak

takmi~ara iz trebiwskog "Ma-risa" i isto toliko iz nik{i}-kog "Matriksa". U pitawu jetakmi~ewe u modernim pleso-vima sa elementima ritmi~kegimnastike.Op{tinska upravanas je pomogla za 2000 KM, a zakompletno takmi~ewe bilo jeneophodno obezbijediti oko

10.000 KM. Finansijski nas jepodràlo nekoliko privatnihbijeqinskih preduze}a, kojimaovom prilikom izraàvamozahvalnost, jer su procijenilida su i ovakve kulturne mani-festacije neophodne na{emgradu, rekao je Stojadin Kne-èvi}. Q.Q.

GRACIOZNO!

U~enici bijeqinskegimnazije, zajedno sasvojom profesorkomAnom Kne evi}, or-

ganizovali su humanitarnikoncert na kome su prikupilidio novca za tro{kove lije~e-wa nepokretne djevojke MireDeli} iz Lopara.

- U~enici su prikupili okohiqadu maraka. Koncertu pris-ustvujuwihoviroditeqii pro-fesori, te o~ekujemo da }e tajiznos biti i ve}i. Poku{alismo da poveèmo solidarnostsa u~eni~kom vje{tinom u mu-zicirawu i da i na ovaj na~inpomognemoMiriDeli}, saonoli-ko sredstava koliko mi moè-mo izdvojiti, izjavila je direk-torka Gimnazije "Filip Vi{-wi}", Dobrila \ukanovi}.

HUMANITARNIKONCERT U GIMNAZIJI

POMO]

MIRIDELI]

^LANOVI GRUPE ,,LEGENDE,,

, POVODOM OSMOG MARTA ODR@ALI SVOJ DESETI KONCERT U NA[EM GRADU

Najqep{i pok-lon, onaj osmo-martovski, do-bile su ène u

Bijeqini na koncertu"Legendi". Ve} deseti put,kaè Ivan Milinkovi} ,"Legende" nastupaju u Bi-

jeqini i druè se s ov-da{wom publikom.

- Odu{evqeni smo atmo-sferom i do~ekom ovde uBijeqini.Kad pevate predpunom salom i kad znate dave}ina qudi pevu{i zajed-no s vama i da poznaju sko-ro sve tekstove na{ih pe-sama, onda morate datimaksimum na sceni. Nakonizlaska iz Beograda na au-toput, za kratko vreme sti-èmo u Bijeqinu.Na cari-ni nas pitaju: "Gde su vaminstrumenti", a mi, u {a-li, kaèmo da su instru-menti ovde ostali, jer ~e-sto dolazimo. Pevali smou Doboju i interesovawe jebilo ogromno. Ubudu}e }e-mo organizovati vi{e kon-cerata i ovde u Bijeqini,kako bi svi mogli u}i usalu.

Milinkovi} kaè da gaqubav prema umjetnosti ipublici koja sve to prih-vata s odu{evqewem, jed-nostavno uznosi u poslu

kojim se ve} dugo bavi.Zoran Da{i} kaè da su

"Legende" do sada organi-zovale vi{e od 1300 kon-cerata i da su nastupali nasvim kontinentima.

- Dok ima publike, bi}ei nas. Sve dok imamo komeda pevamo, peva}emo. @i-vimo od pesme i za pesmu.Nadamo se da }e i ova na{apri~a trajati jo{ baremjednu deceniju. Ovo je set-na, sentimentalna, everg-rin muzika. Mi pevamo ono{to bi ve}ina qudi htelada ~uje od svojih voqenih.Neki to ~uju od wih, nekinaj~e{}e ne ~uju. Tu smo daprobudimo i emocije.

Da{i} kaè da na kon-certe u Australiji, Ame-rici i Kanadi na{i qudina koncerte dovode i svojeprijateqe Amerikance,Kana|ane, Australijance,da se pohvale muzikom izsvoje zemqe. U Stokholmu

je bilo puno [ve|ana nakoncertu koji svoje zado-voqstvo onim {to su ~ulinisu izraàvali aplauzi-ma, ve} lupkawem nogom upod. U svakom podnebququdi vole dobru muziku ina razli~ite na~ine ispo-qavaju svoje odu{evqewe.

E.S.N.

NAJQEP[I POKLONBIJEQINKAMA

semberske novine [broj 690, 12.3.2009]

Documents