semberske novine [broj 689, 5.3.2009]

8/6/2019 Semberske novine [broj 689, 5.3.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-689-532009 1/24

FILIJALABIJEQINA

EMBERSKE NOVINEL I S T G R A \ A N A O P [ T I N E B I J E Q I N A

ww.semberske.com e-mail: [email protected]

S5. MART 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 689 ! CIJENA 1,00 KM

TV PRAVA, PREVODI, MARKETING

TITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

DIREKCIJA ZA IZGRADWU

PRIVREDNA KOMORA

DAR NIKOLINE JEVTI]

str. 6

str. 6

str. 10

PRIPREME POQOPRIVREDNIKA U SEMBERIJI ZA PROQE]NU SEZONU

SJETVA U PRVOM PLANU U Odjeqewu za privredu i poqoprivredu SO Bijeqina

procjewuju da je za proqe}nu sjetvu u Semberijineophodno obezbijediti 48 miliona maraka...

str. 3

45-godi{wi P.^. iz Bijeqine ubijen je u utorak uve~e oko 19 ~asova, dok jesa jo{ jednom osobom iz Bijeqine, S.V.(1971), sjekao drva u Badovina~koj adi,nedaleko od Pavlovi}a mosta.

Pripadnici CJB Bijeqina, usaradwi sa MUP-om Srbije, li{ilisu slobode osobu sa inicijalimaT.J. (1935) iz Badovinaca...

SARADWA SABEOGRADOM

USPJE[NIH PET GODINA

UMJETNOST SASTAKLOM

UBISTVO U BLIZINIPAVLOVI]A MOSTA



D.OD.O.O.O. LEDER. LEDERBijeljina

www.leder-bn.comE-mail: [email protected]

Ul. Nikole Tesle br. 2Tel/fax: 055/212-303

055/212-302

Butik:Italijanska modna obu}aUl. Gavrila Principa br.5Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a:Tel: 055/255-355Fax:055/255-237

MO DA R U GG I, B RU NE LL A,

R O SI NA , M A RI O B R UN I,

MORE S S I

OD JE ] A KR EA TO R AI RE NE G RA HO VA C

NN OO VV OO !!Maloprodajni objekti u Bijeljini:

1. Ul. Gavrila Principa 11

tel: 055/213-223

2. Ul. Dušana Baranjina 29

tel: 055/213-216

OBU]A:

RR aa dd nn aa jj ee dd ii nn ii cc aa BB II JJ EE QQ II NN AA

76300 BIJEQINA76300 BIJEQINA .. [ABA^KIH \AKA[ABA^KIH \AKA ..

PO[TANSKI FAH BP. 18PO[TANSKI FAH BP. 18

TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211

TELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456ELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456

PO[TOVANI POTRO[AÎPO[TOVANI POTRO[AÎ

ELEKTRI^NE ENERGIJE!ELEKTRI^NE ENERGIJE!

RACIONALNOM POTRO[WOM IRACIONALNOM POTRO[WOM I

REDOVNIM PLA]AREDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENEWEM UTRO[ENEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE

ISKQUÊWISKQUÊWA, ÎME ÎNITE USLUGU IA, ÎME ÎNITE USLUGU I

SEBISEBI II NAMA.NAMA.

S p o{t o v aw e m ,E l e kt r o d i st r i bu c i j a Bi j e q i n a

Direktor.........055 209 759

Centrala.........055 201 342Komercijala...055 211 854

Fax.................055 201 445

Ul. Baje Pivljanina bb



SA TRAKE DOGA\AJASEMBERSKE NOVINE 5. MART 2009. 3

Glavni i odgovorni urednik: Verica ZELENOVI], tel: 222-590 * Direktor: Qubo QUBOJEVI], tel: 202-126

* Zamjenik gl. i odg. urednika: Todor NIKOLI] * List gra|ana op{tine Bijeqina * Osniva~: Skup{tina op{tine Bijeqina

* Izdava~: JIP ,,SIM

,,

Bijeqina, Atinska 2, tel. (055) 202-621 * Ure|uje: Redakcijski kolegijum * Fotografija: Boìdar MILO[EVI]* Faks: (055) 202-126 *@iro-ra~uni: 554-001-00000175-41 (Pavlovi} banka), 555-001-0000865985 (Nova banka)

* Cijena lista za inostranstvo je dvostruko ve}a, plus po{tarina *[tampa: NIGD ,,Dnevne nezavisne novine,, Bawa Luka

* Rukopisi i fotografije se ne vra}aju * Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-250/95. od 3. jula 1995. godinelist je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 105.

EMBERSKE NOVINES

U okviru humanitarne akcije pod nazivom ,,Sa~uvajmo za-jedno osmjeh jedne mladosti’’u Sabornoj crkvi Presvete Bo-gorodice odràn je koncert duhovne muzike Hora ,,Srbadi-ja’’na kojem je prikupqan novac za Vesnu Arsenovi} iz Bi-jeqine kojoj je neophodna transplantacija bubrega u Rusiji.Publici se najprije predstavio Dje~iji hor ,,Stevan Stoja-novi} Mokrawac’’, a potom Srpsko pjeva~ko dru{tvo ,,Srba-dija’’. Ova humanitarna akcija pokrenuta je prije ne{to vi-{e od mjesec dana i do sada je prikupqeno oko 60.000 KM.

U FOKUSU

SAÛVAJMO JEDAN OSMJEH

PREDSTEÂJNI POSTUPAK U AD ,,RAD,,

Ni na ~etvrtom nas-tavku predste~ajnogpostupka, otvorenomu Osnovnom sudu u Bi-

jeqini na zahtjev grupe biv{ihradnika Gra|evinsko preduze}e"Rad" A.D. nije donesena odlukao pokretawu ste~aja u ovom pre-duze}u. Ste~ajni razlog postoji,istakla je sudijaAlidaNa|Ma-|arac, ali ne postoje finansijs-ki izvori za pokrivawe tro{ko-va vo|ewa ste~ajnog postupka.

- Na osnovu uvida u raspolo-ìve zemqi{no - kwi`ne izvo-de, AD "Rad" ne posjeduje imov-inu u svom vlasni{tvu, izuzevdva rashodovana "juga 45", pet -{est starih vitrina i 16 starihstolova, rekao je predste~ajniupravnik, Stojan Jovi}.

- Situacija u ovom preduze}uje, najblaè re~eno, konfuzna.Ve}ina imovine je prodata, alidobar dio te imovine nije ukwi-èn na nove vlasnike. Neophod-no je izvr{iti popis kompletneimovine, kako bi i novi vlasni-cimogli regulisati svoje obave-ze, a to se samo moè u~initi usta~ajnom postupku.U tomslu~a-ju mogu}e je povezati radni sta`

radnicima i omogu}iti im us-love za penzionisawe, koji sustekli uslov za penziju, rekao jeJovi}.

Da GP "Rad" ne posjeduje ni-kakvu imovinu, potvrdio je i naj-ve}i pojedina~ni vlasnik GP"Rad", Milorad Davidovi}.

- Sve {to je ostalo od imovi-ne, ne vrijedi vi{e od stotinumaraka. Kupio sam svojevremeno22,6 odsto imovine ovog predu-ze}a za 900.000 KM. Preduze}epovjeriocima duguje oko 3,5 mil-iona KM osnovnog duga, bez ka-mata. Jo{ uvijek nisam uspio na-platiti oko 134.000 KM koje samsvojevremeno uloìo u ovo pre-duze}e, rekao je Davidovi}.

Radnicima koji su pokrenulipredste~ajni postupak, sugerisa-

no je da u saradwi sa Sindikatomop{tine Bijeqina upute zahtjevMinistarstvu privrede, razvojai energetike za odobravawe do-datnih 20.000 KM na ime tro{-kova vo|ewa ste~ajnog postupka.Ovo ministarstvo je svojevreme-no uplatilo 4000 KM za ovu nam-

jenu, tako da je neophodno sa~eka-ti najmawe 90 dana da se poku{ado}i do novih sredstava neophod-nih za otvarawe i vo|ewe ste~aj-nog postupka. Novo ro~i{te za-kazano je za 29. april, a biv{iradnici GP "Rad" iz sudnice suiza{li nezadovoqni, jer su o~e-kivali neka konkretnija rje{e-wa. Sve im, kako kaù, li~i naprvoaprilsku {alu, iako je ap-ril jo{ daleko.

Po osnovu ~etiri svojevreme-no donesene sudske presude onibi trebalo da naplate ukupnooko 400.000 KM za neispla}eneplate, ali od toga za sada nemani{ta. I najnoviji poku{aj ot-varawa ste~ajnog postupka pro-komentarisali su kao svojevrsnufarsu, jer je u me|uvremenu imo-vina preduze}a rasprodata,a onisu ostavqeni na cjedilu.

Q.Q.

NEMA PARA NI ZAPOKRETAWE STEÂJA

U utorak (tre}eg. marta) oko19 ~asova u reonu ,,Badovina~-ka ada’’, pokraj rijeke Drine,prilikom sje~e drvapoginuo jeP.^. (64) iz Bijeqine. P.^. jesaC.S.(71)koji je tako|e izBi-jeqine u {umi sjekao drvakadaim je pri{lo, za sada nepozna-to,starije licekojenakon kra-}e rasprave iz pu{ke ispalilodva hica. Prema informacija-makojima za sadaraspolaèmo,jedan hitac je ispaqen kao upo-zorewe u vazduh, a drugi upravcuP.^. P.^. je nakon zado-bijenih rana u predjelu stoma-ka i premunuo na licu mjesta.Nepoznato lice koje je pucalo,napustilo je mjesto nesre}e i,prema nepotvr|enim informa-cijama, biciklom se uputilo u

nepoznatom pravcu. Brzom istragom bijeqinske

policije po~inilac ubistva jeprona|en i priveden, a radi seo licu sa inicijalima T.J. (35)izBadovinaca. T.J. je privedenu saradwi sapriradnicimaPo-licijske stanice Bogati}. Do

zakqu~ewa na{eg lista oru -je, pu{ka-krate` iz koje je pu-cano jo{ uvijek nije bila pro-na|ena. Kako nezvani~no saznajemo

ubijen je Predrag êketi}, a swim u {umi je bioCvjetko Sa-vi}.Istraga je u toku.

UBISTVO KOD PAVLOVI]A MOSTA

REDRAG JOVI], NAÊLNIK ZA PRIVREDU I POQOPRIVREDU

Poqoprivrednici u Semberiji pri- su resornom ministarstvu 18.991,80 hektara za proqe}nu u odnosu na pro{logodi{wih hektara, koliko je bilo zasi-

u proqe}e pro{le godine, je Predrag Jovi}, na~elnik

za privredu i poqoprivre - op{tine Bijeqina.- Na{e procjene su da je vi{e

uticalo na prijavqivawe orani~nih povr{ina od o~eki- Jesewa sjetva je za poqo-

bila jeftinija od ove

jer su jesenas mogli zasi- p{enicu iz ambara, dok to sa

kukuruza ne moè biti slu~aj. se odnosi i na koli~ine

|ubriva koje su pri sjetvi jesenas i koje

upotrijebiti u proqe}noj Kod kukuruza se moraju ispo{tovati sve neophodne mjere,

kvalitetnog sjemena, pa do upotrebe vje{ta~kog |ubriva pri Vjerovatno je bilo i problema oko sklapawa ugovora zakupodavaca i zakupoprimaca zemqi{ta, te je i ta

zna~ajno umawila planirane povr{ine. Jedan od razlo- je i ~iwenica da se ministarstvu nije mogla prijaviti

mawa od jednog hektara, a mi u Semberiji imamo puno posjeda, kaè Jovi}.

U op{tinskom odjeqewu vjeruju da, ipak, ne}e do}i do ve}eg u proqe}noj sjetvi, te da }e resorno ministarstvo

proqe}ne sjetve i pravovremenom podjelom |ubriva i dizel - goriva pomo}i poqoprivrednicima.

se da }e poqoprivrednici dobiti repromaterijal u koje pokrivaju tro{kove od 200 maraka po hektara, te

}e poqoprivrednici ovaj dug mo}i vratiti tokom godine,

p{enice i kukuruza Direkciji robnih rezervi. Q.Q.

PRIJAVQENO OKO19.000 HEKTARA

LI^NA AKCIJA HELSIN[KOG ODBORA ZA QUDSKA PRAVA U RS

Te{ko je nabrojati sve probleme koji ti{te mlade, ali u okviru pod nazivom ,,8 (ne)rje{ivih’’Omladinska grupa

odbora za qudska prava u Republici Srpskoj je istak- one probleme za koje je nephodno {to prije preduzeti adek-

korake za wihovo rje{avawe.Prema mnogobrojnim istraìvawima koja su vodili, te statis-

pojedinih institucija, pored problema nezaposlenosti, svi ocjewuju kao najve}i problem, Omladinska grupa je

akcijom, organizovanom u utorak, tre}eg marta, skrenula na jo{ jedan veliki problem, a to je problem obrazovawa ako se uzmu u obzir sve zamjerke koje se upu}uju na wegovu

nikako ne zasluùje prolaznu ocjenu.Obrazovne institucije kao najbitniji faktor u formirawu

mladog ~ovjeka i wegovom usmjeravawu, gube identitet - je ocjena mnogih analiza na{eg obrazovnog sistema za koju

brojni argumenti. Kao prvo, navodi se lo{ sistem obrazo- pod kojim se navode neadekvatni programi, gubitak

{kole, te niski kriterijumi. Nagla{ava se da ve}ina po zavr{etku sredwo{kolskog obrazovawa ne zna kuda

a upravo bi obrazovne institucije trebale da pripreme i mladog ~ovjeka za sqede}i korak. Da na{ obrazovni sis-

nije adekvatan potvr|uju i povratne informacije, odnosno koji navode da nisu zadovoqni radnim vje{tinama i

koje wihovi radnici steknu tokom {kolovawa. M.R.

NEADEKVATNOOBRAZOVAWE



AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 5. MART 2009.4

DANAS (ÊTVRTAK, 5. MART) ZASIJEDA SKUP[TINA OP[TINE BIJEQINA

Informacija o real-izaciji jesewe sjet-ve i pripremama zaproqetnu sjetvu na-

lazi se na dnevnom redu ~etvr-te sjednice SO Bijeqina, a sobzirom na aktuelnost oveproblematike, o~ekuje se da}e upravo ova ta~ka dnevnogreda na}i u centru pa`we op-{tinskih odbornika. Ipakte{ko je o~ekivati da }e pro-izvo|a~i ~uti ne{to novo upogledu olak{ica za proqet-nu sjetvu s obzirom da Minis-tarstvo poqoprivrede, {umar-stva i vodoprivrede RS jo{uvijek nije usvojilo Pravil-nik za podsticaje u poqopriv-redi u 2009. godini zbog ~egani Agrarni fond op{tineBijeqina nije u mogu}nosti dasa~ini Program kori{tewa

sredstava Agrarnog fonda.Planeri smatraju da }e na

proqe}e u Semberiji bitizasijano 30.595 hektara {to jeza 1.300 hektara mawe negopro{log proqe}a, a do smawe-naj je do{lo zbog pove}anogobima jesewe sjetve. Od toga}e se pod kukuruzom na}i25.000 hektara, povr}em 3.750hektara,a ostatak }e se zasija-ti sojom, suncokretom, duva-nom i krmnim biqem. U jese-woj sjetvi zasijano je 17.700hektara, od ~ega je 13.400 hek-tara pod p{enicom, a na os-tatku povr{ina nalaze se je-~am, zob, tritikale, uqana re-pica, krmno biqe i povr}e.

Jedna od va`nijih ta~akadnevnog reda svakako je i Ana-liza izvr{ewa investicija izop{tinskog buxeta u oblasti

obrazovawa. U osnovne i sred-we {kole je iz op{tinskogbuxeta u pro{loj godini inve-stirano 1.291.000 konverti-bilnih maraka od ~ega je naj-

vi{e utro{eno na izgradwupodru~ne petorazredne {koleu nasequ "Koviqu{e"(519.604 KM) i opremawesportske sale O[ "Vuk

Karaxi}" (156.976 KM). Ne{-to vi{e od 90.000 KM utro{e-no je na izgradwu sportskihterena za potrebe osnovnih{kola u Qeqen~i, Glogovcu,Sredwem Magnojevi}u, Dowoji Sredwoj â|avici, dok je uinvesticije u O[ "Sveti Sa-va" u Crwelovu utro{eno130.000 KM. Pred odbornici-ma }e se na}i i Izvje{taj o ra-du Centra za socijalni rad u2008. godini kao i Izvje{taj oradu komisije za odre|ivawenaziva trgova, ulica i javnihustanova na podru~ju op{tineBijeqina. Odbornici }e sebaviti i urbanisti~kom regu-lativom kao i postavqewimai razrje{ewima u javnim usta-novama ~iji je osniva~ lokal-na samouprava, odlu~no je na me-|ustrana~kom dogovoru. T. N.

SJETVA U PRVOM PLANU

SKUP[TINA OP[TINE UGQEVIK

Vi{egodi{wi zahtjevugqevi~ke opozicije,da se sjednice Skup{-tine op{tine prenose

direktno, dobio je ovih dana od- jeka, jer je op{tinski parlame-nt oformio komisiju koja }e,po{to utvrdi ekonomsku op-ravdanost ove inicijative, iza-brati medijsku ku}u.

Tako je Skup{tina op{tinedonijela odluku da u komisijibudu ~lanovi svih parlamen-tarnih stranaka. Zadatak sed-mo~lane komisije je da u nared-nom periodu prikupi informa-cije od radio i televizijskihku}a o mogu}nostima i cijenidirektnog prenosa sjednica lo-kalnog parlamenta.

Odbornik Saveza nezavisnihsocijaldemokrata Dragan \o-ki} smatra, da novac ne}e bitiproblem jer, podsje}a, Ugqevikgodi{we izdvaja 50 hiqada ma-raka za medije.

- Najva`nije je da }e Ugqevi-~ani, poslije dugog nizagodina,napokon biti pravovremenoupoznati kako rade i kakve od-luke donose oni koje su birali,istakao je \oki}, koji je bionajve}i ,,borac" za direktanprenos sjednica.

Skup{tina je donijela Od-luku o raspisivawu konkursa za

izbor i imenovawe upravnih inadzornih odbora u ugqevi~komCentru za socijalni rad, Cent-ru za kulturu ,,Filip Vi{-wi}" i Dje~ijem vrti}u ,,Du{koRadovi}". Novi upravni i nad-zorni odbori treba da budu ime-novani i u ugqevi~koj Narodnojbiblioteci, Domu zdravqa, Jav-nom preduze}u ,,Rudar" i u op{-tinskoj Agenciji za razvoj ma-lih i sredwih preduze}a.

Opozicioni odbornici ne-godovali su {to u Komisiji zaizbor i imenovawe upravnih inadzornih odbora u preduze}i-ma i ustanovama ~iji je osniva~Skup{tina nema ~lanova izparlamentarnih stranaka kao{to je Savez nezavisnih soci-

jaldemokrata, Partija demok-ratskog progresa, niti iz re-dove [e{eqevih radikala.

Iako se bliì proqe}e i se-zona gra|evinskih radova, sadnevnog reda ove sjednice povu-~ene su dvije veoma bitne ta~ke,kao {to je Plan odràvawa lo-kalnih i nekategorisanih pute-va i Program kapitalnih ulaga-wa u ovoj godini. U redovimaopozicije ovo je prokomentari-sano kao potvrda da se odborni-ci vladaju}ih stranaka nisu mo-gli usaglasiti oko ovih pitawado po~etka sjednice. R. J.

PRENOS SJEDNICANA DNEVNOM REDU

KONFERENCIJA ZA [TAMPU FONDA PIO REPUBLIKE SRPSKE

Uprkos svim problemima, najavqenoj krizi, te raznim mjerama restrikcije, Fond PIO, zajedno sa Vladom RS, uspio je da obezbijedisredstva u iznosu od 71.247.658 KM i da isplata februarske penzije za

207.736 penzionera ne do|e u pitawe, izjavio je direktor Fonda,Zoran Mastilo na redovnoj konferenciji za novinare koja je odràna

u ponedjeqak, drugog marta, kada je i po~eka isplata...

POÊLA ISPLATAFEBRUARSKIH PENZIJA

Februarska penzija seispla}uje u punomiznosu, a isplata sevr{i za 177.810 ko-

risnika u Republici Srpskoj i29.926 korisnika koji imajuprebivali{te u drugim drà-vama. U odnosu na januar, brojpenzionera je pove}an za 3.446,izjavio je Zoran Mastilo navo-de}i da je visina prosje~nefebruarske penzije 322,15 ma-raka, {to je isti nivo kao i za

januarsku penziju, dok je najni-à penzija 160, a najve}a 1.408maraka. U isplatu februarskepenzije, pored aktivnih koris-nika penzije, ukqu~eno je i 198korisnika ostalih prava (nov-~ana naknada za tjelesno o{te-}ewe i tu|u wegu i pomo}).

Ovom prilikom je direktorFonda istakao da su u Fonduvi{e nego zadovoqni po pita-wu naplate doprinosa tokomprotekla dva mjeseca, precizi-raju}i da iako su plan prihodaza 2009. godinu pove}ali, te oniznosi 12,2 posto vi{e od pla-na za pro{lu godinu i takavplan su uspje{no ostvarili.

- Mi smo zadovoqni. Ova dvamjeseca smo ostvarili i pro-centualno pove}awe u odnosuna plan za 0,84 posto {to gov-ori da }emo u 2009. godini (ukoliko se ovaj trend nastavi)ostvariti zacrtani plan pa~ak i}i i iznad toga. To govo-ri da }emo obezbijediti ispla-tu penzija na nivou na koji nasje obavezala Narodna skup{ti-

na RS, a to je, da Vlada i Fondobezbijede dostignuti nivopenzija, odnosno da obezbijederedovne isplate u 2009. godini,rekao je Mastilo dodav{i da za

sada o pove}awu penzija nemanikakvih najava i da im je za sa-da prioritetno da se osiguraredovna isplata dostignutognivoa penzija.

Pored ovog, za korisnikeFonda PIO RS najva`nijegpitawa, na konferenciji jebilo rije~i i o rje{avawu zah-tjeva o pravu. O tome je govo-rio pomo}nik direktora po os-tvarewu prava, Brano Simani}istakav{i da se ova sloènaproblematika dovodi u red i dase zahtjevi sve brè i boqe rje-{avaju na zadovoqstvo svih, teo otvorenom pismu koje je Fonduputio Vrhovnom sudu BiH potu`bi Fonda PIO protiv Fe-deralnog Zavoda PIO/MIO.Nagla{eno je, da im je ciq dase predmet {to prije stavi uproces rje{avawa. M.R.

ZoranMastilo



AKTUELNOSTISEMBERSKE NOVINE 5. MART 2009. 5

www.panradio.com

Organizacija èna ,,La-ra’’ iz Bijeqine u sa-radwi sa Udruèwem,,@ene ènama’’iz Sa-

rajeva, a pod pokroviteqstvomNorve{ke narodne pomo}i, orga-nizovala je u hotelu ,,Drina’’dvodnevni seminar posve}en po-liti~arkama, a pod nazivom ,,@e-ne politi~arke to mogu’’. Akce-nat je bio na onim enama koje suse na{le na listama politi~kihpartija i onima koje su izabranena proteklim lokalnim izbori-ma. O politici na ènski na~in,mo}i, identitetu, odlu~ivawu iiskustvima ena u politici, kaoi drugim temama, raspravqale suu~esnice sa trenericama semina-ra, Amirom Vodeni~arevi} iMirzetom Tomqanovi}.

,,Kakva politika, drì se tiku}e i djece’’, naj~e{}a je poruka

kojom se pozdravqa namjera ènekoja se odlu~uje aktivirati u po-litici. Uz takva razmi{qawa iveliku dominaciju mu{karaca upolitici do{lo se do ~iweniceda u klupama op{tinskog parla-menta, u ovom sazivu, od 31 od-bornika imamo samo sedam èna.

- Stawe je takvo kakvo jeste, ami smo tu da pronalazimo {toboqe na~ine kako i u kojoj mjeripove}ati mogu}nosti i v je{tinepoliti~arki za u~e{}e prili-kom dono{ewa va`nih odluka ka-ko u wihovim politi~kim parti-jama, tako i u radu skup{tine,kaè Mirzeta Tomqanovi} nag-la{avaju}i da su ovakvi semina-ri naro~ito dobri za ène kojenemaju politi~kog iskustva izasebe, pogotovo kad je rije~ o jav-nom nastupu i odnosima sa medi- jima. Od velike pomo}i su bilaiskustva i savjeti koja su iznije-le na{e politi~arke, koje godi-nama uspijevaju da opstanu u po-liti~kom ivotu na{e op{tine,Anka Todorovi} i Joka Arseno-vi}.

-Ciq je ja~awe liderskih spo-sobnosti, ~ime èlimo unapri-jediti znawa i vje{tine vo|ewaèna angaòvanih u politici,podstaknuti ih da preuzmu zna-~ajniju ulogu, pa time pove}ati isvijest o ravnopravnosti polova,kako bi se mijewali stavovi idoprinijelo demokratizacijidru{tvenih odnosa, isti~e Ami-ra Vodeni~arevi}.

Seminar je ukqu~ivao kombi-naciju interaktivnog i preda-va~kog pristupa radu, prezenta-

cije i rad u malim grupama ~imese poti~e aktivno u~e{}e irazmjena znawa. Metode su bazi-rane na principu u~ewa za od-rasle, {to zna~i da se nova znawai vje{tine izgra|uju na osnovuve} postoje}ih. M.R.

SEMINAR ZA @ENE POLITIÂRKE

POLITIKA NA@ENSKI NAÎN

JAVNA TRIBINA SRPSKE RADIKALNE STRANKE ,,DR VOJISLAV [E[EQ,,

Te~e sedma godina otka-ko je doktor Vojislav[e{eq pritvoren uHa{kom tribunalu.

koji je trebalo ve} da sezapao je u te{ko}e. Da-

nikone znakako}e se ubudu-razvijati proces koji je od-

na neodre|eno vrijeme,zjavio je Mirko Blagojevi},redsjednik Srpske radikalnetranke "Dr Vojislav [e{eq"a javnoj tribini, organizova-oj u Narodnoj biblioteci "Fi-ip Vi{wi}" pod nazivom "Ide-logija - putokaz u budu}nost".

- Mi se nadamo najboqem, ali,imaju}i iskustva od ranije, odtoga kako su pro{li Milan Ba-bi}, Slobodan Milo{evi},Slavko Dokmanovi}, MiroslavDerowi}, Milan Kova~evi}, ge-neral Tali} i drugi, mi, ipak,strepimo za sudbinu Vojislava[e{eqa. Ciq ove tribine je dapokaèmo da oni nisu uspjeliubiti ideologiju dr Vojislava[e{eqa. On je vi{e puta izja-vio da je spreman `rtvovati isvoj ìvot za svoju ideologiju,rekao je Blagojevi}, istakav{ida zagovarawe evroatlanskih

integracija i brzi ulazak uNATO pakt mogu biti tragi~nipo srpski narod. Ideologijasrpskih radikala je jedinstvenasrpska dràva u kojoj }e bitiRS, Crna Gora, Srbija i Repub-lika Srpska Krajina, rekao jeBlagojevi}. Komentari{u}inajnovija politi~ka de{avawa uRS, Blagojevi} je izjavio daSNSD i premijer RS, MiloradDodik danas predstavqaju Re-publiku Srpsku, jer su kqu~nifunkcioneri ove stranke nanajzna~ajnijim funkcijama uzajedni~kim organima BiH.

- Narod je tako htio i Milo-rad Dodik ima legalitet i le-gitimitet za politi~ke potezekoje sadapovla~i.Osu|ujemo sveneargumentovane napade na Mi-lorada Dodika, jer su to istov-remeno i napadi na RS, rekao jeBlagojevi}.Neboj{a Maksimovi}, ~lan

Op{tinskog odbora SRS "DrVojislav [e{eq", apsolventPravnog fakulteta u Isto~nomSarajevu, rekao je da rje{ewesrpskog pitawa na Balkanu vidiu kona~nom ujediwewu svih srp-skih zemaqa. Q.Q.

IDEOLOGIJA ZA BUDU]NOST

Sa 375 ~lanova Udruè-we p~elara "Sembe-rija" iz Bijeqine naj-brojnije je u Republi-

i Srpskoj, pa i Bosni i Her-egovini, a u Srbiji su samo dvaru{tva p~elara sa ve}im bro-em ~lanova. Istina, imalo jeak 479 p~elara, ali iz vi{eazloga do{lo je do smawewalanstva. Najve}i broj p~elara,

wih 290 ima mawe od 50 ko{ni-a, a 128 ih je sa mawe od 30 ko{-ica i oni pro{le godine nisu

mogli ostvariti podsticajnaredstva od 10 konvertibilnih

maraka koja su obezbije|ena izrepubli~kog buxeta. Jo{ uvijek

je malo p~elara profesionala-ca u na{em kraju.

Ovo su samo neki podaci kojisu se mogli ~uti na nedavno odr-ànoj izbornoj sjednici Skup{-tine Udruèwa p~elara "Sem-berija" na kojoj je za novog pred-sjednika izabran Qubo Kneè-vi}, p~elar iz Popova.

Pro{la godina je bila najlo-{ija za p~elarstvo u nekolikoposqedwih decenija. Nauka }ere}i za{to je unos nektara ipolena bio tako slab, a kako su

p~ele prezimile, zna}e se tekposlije skora{wih prvih pro-qetnih pregleda ko{nica. Odvelikog je zna~aja da na podru~juop{tine Bijeqina nije biloozbiqnijih p~eliwih bolesti.

U programu rada koji je ovomprilikom usvojen naglasak sestavqa na edukaciju p~elara ipodmla|ivawe ~lanstva. Dogo-voreno je da prodavnica Udru-èwa bude {to boqe snabdjeve-na potrebnim materijalima, li-

jekovima i opremom, te da se na-stavi saradwa sa lokalnomvla{}u, drugim organizacijama

p~elara i ekolo{kim udruè-wima, kao i Savezom udruèwap~elara RS. P~elari }e u~est-vovati na vi{e sajmova i iz-lo`bi, a tradicionalna mani-festacija "Dani meda u Sembe-riji" ima}e ubudu}e me|unarod-ni karakter. Da bi se obezbije-dio pristup predpristupnimfondovima Evropske unije pla-nira se ozbiqnija saradwa sap~elarskim organizacijama izSrbije, Hrvatske, Tuzlanskogkantona i Br~ko distrikta. Tasaradwa }e se definisati po-sebnim dokumentom. P. I.

IZ BIJEQINSKOG UDRU@EWA PÊLARA ,,SEMBERIJA,,

IZABRAN NOVI PREDSJEDNIK

Uprostorijama Po-qoprivredne i Me-dicinske {kole uBijeqini, u utorak,

tre}eg marta, po~ela je akcijabijeqinskog Doma zdravqapod nazivom ,,Dani stomato-logije’’, u okviru koje su pred-vi|eni besplatni stomatolo-{ki pregledi u svim pred{-kolskim, osnovno{koskim isredwo{kolskim ustanovamana podru~ju na{e op{tine.

Prema rije~ima dr ZlatkaMaksimovi}a, direktora Do-ma zdravqa, djeci i mladima,ali i svim gra|anima op{ti-ne, tokom marta omogu}eni subesplatni pregledi usta izuba, uz potrebne savjete iupute za daqe lije~ewe. Tako-|e, kako je istakao dr Maksi-movi}, ova ustanova od po~et-ka marta nudi kompletne sto-matolo{ke usluge, jer jedina uregiji ima stomatolo{ku la-

boratoriju sa fiksnom pro-tetikom.

- Planirane su posjete svimpred{kolskim i {kolskimustanovama, dok }e svi ostaligra|ani sli~ne zdravstveneusluge mo}i dobiti u pros-torijama Doma zdravqa. Dabismo izbjegli gu`ve, prepo-ru~ujemo da nas svi zaintere-sovani posjete u popodnevnimsatima, rekla je Jelena Radi-vojevi}, qekarka Stomatolo-{ke slu`be Doma zdravqa uBijeqini. M.E.

BESPLATNI

STOMATOLO[KIPREGLEDI

JelenaRadivojevi}



PRIVREDA SEMBERSKE NOVINE 5. MART 2009.6

VISOK NIVO ZNAWA I SPREMNOSTICivilna za{tita op{tine Bijeqina ima 1560 pripadnika organizovanih u 38 jedinica koji

rade na planirawu i obuci za za{titu qudi i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda idrugih nesre}a, potvr|eno je na sve~anosti povodom obiqeàvawa Me|unarodnog dana civilne

za{tite i Dana civilne za{tite Republike Srpske ...

Povodom Dana civil-ne za{tite, kao iprethodnih godina iove godine smo orga-

nizovali ovo druèwe, prijesvega da se zahvalimo najza-slu`nijim. Moram re}i, da jeOdjeqewe civilne za{tite jed-no od najboqih op{tinskih od-jeqewa, {to potvr|uje da je{ef Drago Risti} dobio re-publi~ku nagradu povodom Da-na civilne za{tite. S ponosommogu da kaèm, da jedinice na-{e civilne za{tite veoma usp-

je{no djeluju i pokazuju visoknivo znawa i spremnosti kadasu neke nepogode, a i kadakadasuvje`be, rekao je na~elnik op-{tine Bijeqina i komandantOp{tinskog {taba civilneza{tite, Mi}o Mi}i}.

Na sve~anosti su dodijeqenei zahvalnice civilne za{tite.

Za ostvarenu veoma uspje{nusaradwu u dijelu priprema iorganizacije Drinske regatezahvalnicu je dobiloDOO,,Omega SM’’ Johovac. Zahval-nica je dodijeqena i Sportskom

ribolovnom dru{tvu ,,Riba’’ zauspje{nu vi{egodi{wu sarad-wu u aktivnostima koje civilnaza{tita realizuje na vodi. Uobuci struktura civilne za{-tite po mjesnim zajednicima upro{loj godini veoma dobra iuspje{na saradwa ostvarena jesaMZ Dvorovi, te je toj MZ do-dijeqena zahvalnica. Za izu-zetno zalagawe i stru~ni dop-rinos u radu Op{tinskog {ta-ba civilne za{tite zahvalnica

je uru~ena Miroslavu ^vrgi}u,dugogodi{wem ~lanu Op{tins-

kog {taba civilne za{tite zaza{titu od poplava. Za provo-|ewe obuke struktura civilneza{tite u mjesnim zajednicamau protekloj godini za obuku izprve medicinske pomo}i zah-valnice su dobile doktorkeStoja ]uski} i Vesna Leji}zaposlene u Hitnoj slu`bi Do-ma zdravqa u Bijeqini. Za veo-ma uspje{nu vi{egodi{wu sa-radwu u provo|ewu aktivnosticivilne za{tite zahvalnica jeuru~ena i Stevanu Sekani}u izRuhotine. V.Z.

Privrednici bijeqin-ske regije, organizo-vani u Podru~nojprivrednoj komori,

razgovarali su sa vi{e~lanomdelegacijom beogradskih priv-rednika, organizovanih u Priv-rednu komoru Beograda o pro{i-rewu privredne saradwe, s ak-centom na pove}awe robne razm-

jene izme|u dva regiona u te{-kim ekonomskim prilikama kojesu diktirane svjetskom finan-sijskom i ekonomskom krizom.Zoran Milo{evi}, predsjednik

Skup{tine Privredne komoreBeograd istakao je zna~aj bila-teralnih razgovora privrednikapo odre|enim grupacijama, nag-lasiv{i da je veliki broj priv-rednika iz Beograda zaintereso-van za saradwu sa ovom regijom.

- Iako smo optere}eni svets-kom ekonomskom krizom, imamou vidu ~iwenicu da su ove regijei geografski upu}ene jedna nadrugu. Privrednici moraju raz-govarati o svim problemima ipronalaziti rje{ewa. Komoresu tu da privrednicima omogu}ekontakte i oni }e znati kako danastave zapo~etu saradwu. Ima-mo vi{e preduze}a sa kojima sa-radwa godinama traje, a sadaè-limo da tu saradwui pro{irimo.

Milo{evi} je izjavio da jeVlada Srbije donijela konkret-ne mjere i definisala buxetskepodsticaje za pomo} privredi.Iako }e svjetska ekonomska

kriza biti te{ka i dugotrajna,kaè Milo{evi}, zajedni~kimnaporima dràvnih institucija,odgovaraju}ih nau~nih institu-ta i komorskog sistema privredamoè lak{e prebroditi svete{ko}e.Mihajlo Vidi}, predsjednik

Podru~ne privredne komore Bi- jeqina izjavio je da saradwa sabeogradskim privrednicimatraje ve} godinama, pa i deceni-

jama unazad.- Privrednici su iskazali in-

teres za saradwu i mi na ovaj na-~in omogu}ujemo te kontakte.Trì{tu Beograda i Srbije mo-èmo ponuditi poqoprivredneproizvode i dio prehrambenogprograma. Metalna industrija je,tako|e, zainteresovana za sarad-wu, a to vaì i za oblast gra|e-vinarstva i za industriju gra|e-vinskog materijala. Mi imamodeficit u spoqnotrgovinskojrazmjeni sa Srbijom i poku{a-vamo da poja~anom saradwompopravimo taj balans u spoq-notrgovinskoj razmjeni, kaèVidi}.

Srbija je najzna~ajniji spoq-notrgovinski partner za RS, pavelikim dijelom i za BiH. Di-rektni kontakti dva regionadaju mnogo boqe rezultate, negobilo kave specijalne veze, rekao

je Vidi},naglasiv{i da suo~a-vawe sa svjetskom ekonomskomkrizom zna~i, prije svega, pove-}awe izvoza. E.S.N.

@ELIMO POVE]ATIROBNU RAZMJENU

PET GODINA POSTOJAWA DIREKCIJE ZA IZGRADWU I RAZVOJ GRADA

Uspje{no smo okon~a-li i pro{lu pos-lovnu godinu i uku-pan prihod smo ud-

vostru~ili u odnosu na 2007.godinu, tako {to smo sa nekih1.253.000 u 2007. godini do{lido prihoda od 2.639.000 KM,izjavio je CvijetinSimi}, di-rektor Javnog preduze}a "Di-rekcija za izgradwu i razvojgrada" na konferenciji za{tampu povodom zavr{etka

jo{ jedne poslovne godine ipet godina otkako je Direkci-

ja formirana. Ovo preduze}eve} pet godina uspje{no obav-qa poslove ure|ewa gradskoggra|evinskog zemqi{ta, orga-nizuje i vodi investicije odzna~aja za op{tinu i provodiaktivnosti za{tite i ure|ewaìvotne sredine sa ukupno 65zaposlenih radnika, od ~ega je33 sa visokom stru~nomspremom. Simi} jeizjavio da je Di-rekcija u pro-teklih pet go-dina u~est-vovala u iz-radi skorosvih zna~aj-nijih proje-kata na pod-ru~ju op{-tine, biloda je rije~ oprojektovawuili nadzoru.U~estvovala

je i u izradiprojekatau

drugim op{tinama, tako daima ambicije da postane pre-duze}e od regionalnog zana-~aja u ovoj oblasti.Vojin Mitrovi}, predsjed-

nik Nadzornog odbora ovogpreduze}a izjavio je da menax-ment Direkcije zasluùje svepohvale, jer je od 2006. godinedo danas ukupan prihod Direk-cije pove}an za vi{e od triputa.

- Lokalna zajednica je pre-poznala zna~aj i ulogu ovogpreduze}a, tako da je sve zna-~ajnije poslove u ovoj oblasti,koje su do tada obavqale pri-vatne firme, povjerila ovompreduze}u , izjavio je VojinMitrovi}.

Govore}i o konkretnim projektima na kojima je Direkcijaradila u pro{loj godini, Cvi-

jetin Simi} je izjavio da u st-rukturi poslova projektova-we zauzima oko 600.000 KM za-rade u pro{loj godini.

- Radili smo prostorne i re-gulacione planove, urbanis-ti~ke projekte, projekte viso-ko i niskogradwe, saobra}aj-nice. Vr{ili smo nadzor navelikim projektima, kao {toje izgradwa kanalizacije iCentar visokog obrazovawa ina brojnim drugim ~iju je izg-radwu finansirala op{tina,rekao je Simi}.

Simi} je izjavio da je Di-rekcija radila i na izradiprograma ure|ewa gradskoggra|evinskog zemqi{ta i par-kirawa u gradu. U me|uvreme-nu su usvojeni i regulacioniplanovi - Industrijska zona 2i 3. Po~etkom ove godine tre-balo bi da otpo~ne izgradwainfrastrukture na toj loka-ciji. Op{tina nema u posjedugradsko gra|evinsko zemqi{-te, tako da se izradom potpu-no novih regulacionih pla-nova otvara prostor za de-

finisawe novih loka-cija za izgradwu i in-vestirawe.

Q.Q.

UDVOSTRUÎLI PRIHOD

Glavni efekti novogsistema naplate parki-

rawa u gradu putem SMS-a

ostvareni su u smisluuvo|ewa reda u sta-

cionarni saobra}aj.Obiqeèno je 850 parking -

mjesta u gradu koja suukqu~ena u sistem naplate.Naplatom parking prostorau gradu inkasirano je oko700.000 KM. Od tog iznosapreduze}u "Patriot", ~ijisu radnici kontrolisalinaplatu, ispla}eno je220.000 KM. "Telekom" ifirma ASV naplatili sudeset odsto od ukupnog pri-

hoda za svoje usluge.Direkcija je zaradila230.000 KM i ta sredstva

}e koristiti za pokri-

vawe svojihtro{kova.Op{tina jenaplatilakomunalnutaksu uiznosu od110.000 KMi ta sred-

stva }e

biti usm-jerena uizgradwunovih park-

ing prosto-

ra.

CvijetinSimi}

UVEDEN RED U PARKIRAWE



POQOPRIVREDASEMBERSKE NOVINE 5. MART 2009. 7

Imaju}i u vidu ~iwenicu da je

jesenas ozimim kulturama uSemberiji zasijano oko17.700 hektara, u Odjeqewu za

rivredu i poqoprivredu op{tinskeprave kaù da bi ovog proqe}a trebaloo{ da se zasije 30.595 hektara. Najve}eovr{ine ponovo }e se na}i pod kukuru-om, ~ak oko 24.275 hektara, sojom }e bi-i zasijano oko 208 hektara, suncokre-om 160 hektara, duvanom oko 340 hekta-a, povr}em 3.750 hektara i krmnim bi-

qem oko 1.076 hektara.Zbog poznatih problema u kojima se

e} godinama nalazi primarna poqopri-redna proizvodwa, ali i prera|iva~koprehrambena industrija, a rije~ je o iz-aènim problemima plasmana i nap-ate gotovih proizvoda, prestanku radaelikih prera|iva~kih kapaciteta, kao

{to je {e}erana i Prehrambena indus-rija "Sava", koje se nalaze u ste~aju,roizvo|a~i u Semberiji jo{ uvijek serjenti{u na tradicionalnu proizvod-

wu ìtarica koja donosi najmawi doho-ak, ali ima siguran plasman na trì{-u kao sto~na hrana.Ispuwewe ovogodi{weg plana pro-

qe}ne sjetve zavisi}e od vremenskih us-ova i od koli~ina obezbije|enog sjet-enog materijala. O~i poqoprivredni-a uprte su i u resorno ministarstvo i

Vladu RS koja je najavila da }e obezbije-iti 20.000 tona kombinovanih i 10.000ona azotnih |ubriva za proqe}nu sjet-u, kao i 10.000 tona dizel goriva za kom-letno podru~je RS.U op{tinskoj upravi kaù da za pro-

qe}nu sjetvu treba obezbijediti blizu8 miliona maraka. Obezbje|ewe nov~a-ih sredstava predstavqa poseban prob-em, pogotovo zbog toga {to su poqop-ivredni proizvo|a~i lo{e poslovalipro{loj godini, a nisu naplatili ni

be}ane subvencije za jesewu sjetvu.Milan Savi}, {ef Odsjeka za poqo-

rivredu kaè da je stawe u poqopriv-edi izuzetno te{ko.- Ukoliko se izvr{i efikasna kont-

sjemenskog materijala i kvaliteta|ubriva i to }e puno zna~iti

poqoprivrednicima. Ministars-poqoprivredebi trebalo {to prije

isplati sredstva za subvenciju,a samopoqoprivrednicima duguje

pet miliona maraka. O~ekujemo darobnih rezervi otkupi kuku-

u planiranim koli~inama, ali i od-koli~ine p{enice. U sto~arstvu

trebalo omogu}iti besplatno obiqe-krupne stoke. Duvanari ne znaju

kakvim uslovima }e ove godine sadi-duvan. Jo{ uvijek i{~ekujemo plan

Vlade RS, da bismo i mi har-svoje planove, precizira

Savi} kaè da Op{tinska upravaoqoprivrednicima duguje dio sredsta-a na ime podsticaja za zasijanu p{e-icu, a to iznosi oko 780.000 KM. êkae na priliv sredstava u buxetu, tako dae i ta obaveza u skorije vrijeme bitispuwena. E.S.N.

PRIPREME ZA PROQE]NU SJETVU

ZA SJETVU 48 MILIONAMARAKA

SEMBERSKI POQOPRIVREDNICI O PROQE]NOJ SJETVI

Ve} godinama unazad,semberski poqop-rivrednici svakogproqe}a s velikim

oprezom i neizvjesno{}u ula-ze u wive. Skupa obrada zem-qi{ta, visoke cijene repro-materijala, neizvjestan plas-man gotovih proizvoda, sve ihto stavqa na Tantalove muke.Svakog proqe}a upu{taju se uborbu s vjetrewa~ama. Mnogi

jo{ nisu izmirili kreditneobaveze iz pro{le godine, am-bari puni, kupaca za kukuruznema ni na vidiku, obori po-luprazni.Veqko Vu~kovi} iz Gorweg

Crwelova godinama ve} uzga- ja povr}e. Prona|osmo ga nawivi. Po~ela je pripremaplastenika za sadwu kras-tavca.

- Obra|ujem deset hektarasvoje zemqe i okotrido~eti-ri hektara svake godine uzi-mam pod zakup. Uzgajam povr-}e,krastavac, kupus, diwu, lu-benicu, patlixan, krompir.Gorivo je ne{to pojeftini-lo, a vje{ta~ko |ubrivo samnabavqao jesenas, po cijeniod 140 maraka za stotinu ki-lograma. Svoje proizvode ug-lavnom plasiram na Agro-tr`nom centru u Bijeqini.Krastavac }u saditi za nekihdesetak do petnaest dana.Plasteni~ka proizvodwa zah-tijeva ogromna ulagawa i pu-norada. Nekad no}ima ne spa-vam, jer se bojim nevremena ivjetra koji moè pokidatinajlone. Djeca,Angela i Jovi-ca, studiraju, a supruga Petrai ja radimo na wivi. Kad sveto i proizvede{ i do|e{ napijacu, ondase pita{ da li }evre}ica krastavaca oti}i zamarku ili za ~etiri do petmaraka. Poqoprivreda je ve-lika kocka, kaè Veqko.

Perica Kokanovi} obra|u- je oko sedam hektara zemqi{-ta. Bavi se uzgojem povr}a. Nawivi mu pomaù supruga Cvi-jai sinSlavi{a, sredwo{ko-lac.

- Obrada zemqi{ta je sku-pa. Vlada obe}ava regres ipodsticaje, ali dok taj novac

do|e do nas, mi smo ve} isp-raznili xepove. Nas tjerajurokovi.Nikote nepitakoli-ko ko{ta sjeme ili |ubrivo,kad ga mora{ kupiti u odre-|eno vrijeme, a ti poslije ~e-kaj da se dràva smiluje i dati ne{to uplati po osnovupodsticaja.

Perica kaè da za jednu se-zonu mora nabaviti oko osamdo deset tona vje{ta~kog |ub-

riva. Gdje su u svemu tome naj-loni, folije, sistem za navod-wavawe "kap po kap", utro{e-na elektri~na energija za zag-rijavawe rasadnika u hladnimfebruarskim danima. Za dvahektara p{enice jo{ nije na-platio podsticaj od op{tine.Tomo Simi}, poqoprivred-

ni proizvo|a~ iz Ugqevik se-la kaè da obra|uje oko osamhektara. Sije krmno biqe ip{enicu.

- Uslovi za proizvodwuhrane su lo{i. Vje{ta~ko |u-brivo je skupo. Ko nema staj-wak, nema ra~una ni da sije.Mnogi su se kreditno zaduì-li, a kredit treba vratiti navrijeme. Sje}am se da sam dav-ne 1977. godine uzeo kredit i

kupio sve poqoprivredne ma-{ine, od traktora i priko-lice, do svih prikqu~aka.Kredit sam tada uredno vra-tio. Sada ne mogu uzeti kred-it ni za drqa~u. Eto, takvo jevrijeme do{lo. Sijem oko trihektara djetelinom, dva hek-tara kukuruzom, jedan i pohektar p{enicom. Vje{ta~ko|ubrivo mi je trebalo prili-kom sjetve p{enice, jesenas, asada gaministarstvo obe}ava,kad su pro{li svi rokovi.

IDu{an Blagojevi}, poqo-privrednik iz Dijelova, kaèda su uslovi za sjetvu izuzetnote{ki i neizvjesni.

- Sijem kukuruz. Uglavnomga proizvodim za sto~nu hra-nu. Ne znamo kako }e se kre-tati cijene ìtarica, a trebada ih sijemo i proizvedemo.Kukuruz se nudi na pijaci po29 KM za stotinu kilograma.Puni su ambari i kukuruza ip{enice. Robne rezerve nisuotkupile trì{ni vi{ak. "Srogatim se ~ovjek nemoèbo-sti", kaè na{ narod. Sve jepostalo jedna velika opti~kavarka. Sjeme od pro{le godi-ne,~ija je klijavost bilaupi-tna, sada se prepakuje sa no-vim sjemenom i nudi seqaci-ma. Neko iz svega toga izvla-~i profit, a seqak je uvijekna gubitku, kaè Du{an.

E.S.N.

SEQAK JE NA GUBITKU

Du{an Blagojevi} Tomo Simi} Perica Kokanovi} Veqko Vu~kovi}

BIJEQINSKA KVANTA[KA PIJACA

Na bijeqinskoj Kva-nta{koj pijaciovih dana neuo-bi~ajeno je malo

prodavaca vo}a i povr}a naveliko. Kupaca ni od korova.

- Narod je, izgleda, povu-kao ru~nu ko~nicu, zategaoje domaksimuma.înimi seda je uvedena stroga {ted-wa. Svisamopri~aju o kri-zi, narod se povukao u sebe.Onomalo u{te|evine, {toqudi ~uvaju za crne dane, za-vezali su u mrtvi ~vor, ka-è jedan od nezadovoqnihtrgovaca koji prodaje krom-pir. Vre}icu krompira, te-ìne pet do {est kilogra-ma nudi za 2,5 KM. Do wegatrgovac jabukama. Jabuke naveliko nudi po 85 pfenigaza kilogram. Kupaca nema.Par koraka daqe na kamio-nu vre}e s krompirom. Ci-

jena jedne vre}ice, te{ke

pet do {est kilograma, od1,5 do 2,5 KM, zavisno odsorte krompira. Luk, vre}i-ca od ~etiri do pet kilog-rama, ko{ta dvije marke, ku-pus 25 pfeniga po kilogra-mu. Pakovawe od pet kilog-rama mrkve moè se kupitiza ~etiri KM, pakovawe pra-ziluka od pet kilograma

ko{ta pet maraka. Na kvan-ta{koj pijaci robu nabav-qaju i trgovci koji rade nazelenoj pijaci. Trgovci vo-}em i povr}em kaù da jezimska sezona na izmaku, te

je i zbog toga smawena ponu-da i potra`wa. Do proqe}ase iscrpe sve rezerve, takoda trgovci sada ~ekaju ovo-

godi{wi rod povr}a, kakobi ponovo mogli ra~unati nane{to boqi promet i zara-du. Na sto~noj pijaci Du{-ko Jovanovi} iz Pu{kovcaprodaje sadnice. kaè da jesada optimalno vrijeme zawihovu sadwu. Sadnice {qive,

jabuke i kru{ke nudi po cijeni od tri marke za komad.

NAROD POVUKAO RU^NU

U utorak, tre}eg marta, na bijeqinskoj Sto~nojpijaci nije bilo ve}e ponude stoke. Me|utim, nijebilo puno ni kupaca. Prasi}i do 30 kilogramateìne, cijeweni su po pet do {est maraka za kilo-

gram ìve vage, kolika je bila i cijena jagawaca.Ne{to skupqa bila je telad, koja je cijewena i posedam maraka za kilogram ìve vage. Krupnije sviwe,do stotinu kilograma teìne, nu|ene su po cijeni od2,8 do 2,9 KM za kilogram ìve vage. Junice suko{tale po ~etiri marke po kilogramu. Krava s tele-

tom vrhunske rase mogla se kupiti za 2.500 KM, alikupaca nije bilo. Ono malo kupaca {to je do{lo napijacu, oti{lo je praznih ruku. Mnogi su glasnogun|ali i pomiwali lo{u poslovnu politiku uoblasti sto~arstva.

SLABA PONUDA STOKE

Priprema rasadnikaPriprema rasadnika



EKONOMIJA SEMBERSKE NOVINE 5. MART 2009.8

Nerealno je o~eki-vati da se problemnelegalnog odlaga-wa sme}a i divqe

deponije uklone preko no}i,ali zajedni~kim djelovawemslu`bi za deponovawe sme}a,te udruèwa koja brinu o o~u-vawu ìvotne sredine, kao irad na podizawu svijesti gra-|ana o opasnostima koje sa so-bom donosi nekontrolisanobacawe sme}a, vremenom }e do-nijeti i o~ekivane rezultate.

-U posqedwih nekoliko go-dina zna~ajno se uvelo komu-nalnog reda u Semberiji, a br-oj divqih deponija se pri-li~no smawio. Mi smo pro{legodine organizovanom akci-jom uspjeli da broj korisnikakomunalnih usluga pove}amoza nekih 1000 do 1500, a takvuakciju planiramo ponoviti iove godine tokom mjeseca ap-rila, te smatramo da }emo tomprilikomi bez primjene mjerasankcionisawa uspjeti da uk-qu~imo brojna doma}instva,

rekao je Miodrag \uki}.Naime, op{tinskom odlu-

kom se predvi|a sankcionisa-we lica koja odbijaju da buduukqu~ena u sistem organizo-

van odvoza sme}a. Kazne za fi-zi~ka lica su predvi|ene u iz-nosu od 70 do 150 maraka, zasubjekte koji vr{e samostalneusluge kazne su od 800 KM pa

navi{e, a drasti~no ve}i iz-nosi su za pravna lica.

Prema raspoloìvim poda-cima, najve}i problem se po-

javquje sa doma}instvima, ug-

lavnom seoskim.-U gradskim mjesnim zajed-

nicama je po tom pitawu maweproblema nego u seoskim. Mje-{tani sela koji ne pla}aju od-voz sme}a, negdje moraju da gadistribuiraju. Naàlost, tosu naj~e{}e wive, {ume, kana-li i rijeke. Sme}e odloènona takav na~in ne ide dalekoizvan na{eg vidokruga, ono os-taje kao dio na{eg lokalnogdekora, rekao je predsjednikop{tinskog parlamenta, Dra-gan \ur|evi}.

\ur|evi} je istakao da }e seradi {to boqe organizacijenajvjerovatnije izvr{iti pod-

jela podru~ja op{tine na ne-koliko dijelova, jer pored,,Komunalca’’ imamo i neko-liko privatnih firmi koje sebave tim poslom.

Ciq je i da se preciznoutvrdi cijena odvoza sme}a, teda svaki gra|anin zna {ta ikoliko ga ko{ta, kao i gdje seto sme}e odvozi, te koliko pu-ta mjese~no. M.R.

KAKO [TO BOQE ORGANIZOVATI ODVOZ SME]A?

VI[E OD POLOVINE DOMA]INSTAVANE PLA]A ODVOZ SME]A

Dragan\ur|evi}

Miodrag\uki}

I pored postojawa op{tinske odluke po kojoj je svako doma}instvoobavezno da organizovano u~estvuje u odvozu sme}a, po na{im saznawimaod oko 42.000 doma}instava, koliko procjewujemo da ih ima na podru~juop{tine, tek negdje oko 20.000 doma}instava u~estvuje u organizovanomodvozu i pla}awu odvoza sme}a, izjavio je na~elnik Komunalne policije,Miodrag \uki} na sastanku koji je organizovala op{tinska uprava sapredstavnicima mjesnih zajednica sa podru~ja na{e op{tine...

Filijala NLBrazvojne ba-nke Bijeqi-na u pro{li

~etvrtak i zvani~no jepreselila u nove funk-cionalne prostorije unovoizgra|enom objek-tu u Ulici Jovana Du~i-}a u centru grada. U ob-

jektu, ukupne povr{ine1026 metara kvadratnih,u prizemqu i na prvomspratu smje{tene su po-slovne prostorije ban-ke na povr{ini od 432metra kvadratna, dok je555 metara kvadratnihizgra|eno za potrebeop{tinske uprave, koja

je i obezbijedila loka-ciju za ovaj objekat.Vrijednost investicije

iznosi oko 1,5 milionamaraka. Otvaraju}i no-ve prostorije NLB Raz-vojne banke, direktorbanke, Radovan Baji}izjavio je da je bijeqin-ska filijala jedna oduspje{nijih od ukupno12 filijala u RS.

- Trenutno smo jednaod vode}ih banaka u RSpo broju ra~una klije-nata i po obimu platnogprometa. Bijeqina seintenzivno razvija i miovdje vidimo svoju pos-lovnu {ansu. Imalismo sre}u da smo se pri-javili na tender koji jesvojevremeno raspisalaop{tinska uprava i u{-li smo zajedni~ki u ovuinvesticiju. Obezbije-

dili smo mnogo boqeus-love za rad svojih slu -benika i u prilici smoda klijentima pruìmobrzu i kvalitetnu uslu-gu, rekao je Baji}.

Baji} je istakao daova banka posluje u sas-tavu NLB group koja po-sluje u 16 evropskih ze-maqa i koja ima velikebanke u svim evropskimdràvama. Uprkos eko-nomskoj krizi, NLBRazvojna banka nastav-qa redovne kreditneaktivnosti, rekao je Ba-

ji}. Zahvaquju}i unut-ra{wim rezervama, ovabanka nije pove}avalakamatne stope na kred-ite koje trenutno nudi,a istovremeno su pove-}ane kamatne stope na{tedwu stanovni{tva.Kamatne stope ove ban-ke trenutno iznose iz-me|u osam i 9,90 KM,dok su kamatne stope na{tedwu do 6,25 KM nagodi{wem nivou.

Na~elnik op{tineBijeqina, Mi}o Mi}i}izjavio je da je zajedni~-ka investicija uspje{-no realizovana, te da jei op{tinska uprava do-bila adekvatne prosto-rije za svoje potrebe.

Direktor NLB razvo- jne banke, Radovan Ba- ji} uru~io je tom pri-likom i dvije vrijednedonacije, Udruèwuèna "Gea" 5000 KM zanabavku pokretnog ma-mografa, dok je Ud-ruèwu èna "Arka"uru~ena donacija od1000 KM. E.S.N.

FILIJALA NLB BANKE BIJEQINA O USLOVIMA KREDITIRAWA U BIJEQINSKIM BANKAMA

I

ako ve}ina ban-karskih slu`be-nika, sa kojimasmo razgovarali

o uslovima kreditirawagra|ana i privrede u neko-liko bijeqinskih banaka,tvrde da nije do{lo do prom-

jena u uslovima kreditirawau odnosu na pro{lu godinu,evidentno je da privrednicii gra|ani s puno vi{e oprezapristupaju proceduri podno-{ewa zahtjeva za nove kred-ite, bilo da je rije~ o nenam-

jenskim, hipotekarnim ilistambenim kreditima, nego{to je to bio slu~aj ranijihgodina. @irante ili jemceza nenamjenske kredite jemnogo teè ili gotovo nemo-gu}e prona}i. Ve}ina gra|a-na kao da i{~ekuje neka glo-balna rje{ewa, koja bi mog-la uticati i na psiholo{kustabilnost investitora ionih koji èle da kupe odre-|ene nekretnine ili da ula-ù u odre|eni biznis.

Valentina Toli}, portpa-rol ProCredit Bank kaè da uovoj banci nude stambenekredite u iznosu od 2.000 do80.000 KM, sa rokom otplatedo 12 godina. Kamatna stopana kredite je fiksna i kre}ese u rasponu od 9 do 11 odsto.[to se ti~e nenamjenskihkredita, efektivna kamatnastopa kre}e se od 9 odsto, panavi{e, u zavisnosti da li seradi o klijentu banke, zavis-no od toga gdje je zaposlen isli~no.

- ProCredit Banka ne nudiklasi~ne hipotekarne kred-ite, iako krediti mogu bitiosigurani hipotekom na nek-retnine, zalogom na pokret-nu imovinu ili garancijamadrugih pravnih subjekata. Uprotekla dva mjeseca smawenje broj zahtjeva za krediteprivredi, a pretpostavqamoda je u pitawu izvjesna suzdr-ànost privrednika, kad je upitawu novo investirawe,dokse ne stabilizuje trenut-na situacija na trì{tu,kaè Valentina Toli}.

U Pavlovi} Internacio-nal banci kaù da odobrava-

ju kredite pod uslovima kojisu vaìli i za pro{lu godi-nu, te da nema nekih drasti~-nih promjena kad je u pitawupotra`wa kredita.

- Mo`da je u ovom periodune{to i pove}an broj zahtje-va, kad su u pitawu nenamjen-ski krediti. Za sada nemabitnijih promjena, a nema ninaznaka da }e do}i do nekihpromjena, kaè Davor Peji},{ef Odjeqewa za plasmankredita u ovoj banci.

Ova banka je svoju poslov-nu i kreditnu aktivnost ra-nijih godina uglavnom usm-

jeravala ka poqoprivredno -prehrambenom sektoru, dokProCredit Banka svoju orjenta-ciju usmjerava ka krediti-rawu malih i sredwih pre-duze}a.

U Novoj bawalu~koj bancikaù da je do{lo do malo ja-~eg obezbje|ewa uslova, kad

su u pitawu krediti za prav-na lica.

- Do korekcije kamata do-{lo je krajem godine i one sutada pove}ane za 0,50 odsto.Zavisno od toga, da li kredi-te traè fizi~ka ili prav-na lica, da li je rije~ o krat-koro~nim ili dugoro~nimkreditima, kamata se kre}eoko 9 do 10 odsto na godi{-wem nivou, kaè Ivica Mi-}i}, stru~ni saradnik zakreditirawe privrede.

Mi}i} isti~e da je u ovojbanci uo~eno da nema smawe-wa broja kreditnih zahtjeva,ve} se broj tih zahtjeva ~ak ipove}ava u odnosu na pro{lugodinu.

Opreznost banke u smislu"malo ja~eg obezbje|ewa" us-lova kreditirawa odnosi se,prije svega, na to da se obez-bijedi garancija da }e nekouspjeti da vra}a kredit.Procjewuje se poslovni bi-lans preduze}a, poslovawe,promet, zaduèwe firme ko-

ja traì kredit.Ve}ina bijeqinskih priv-

rednika ovih dana radi nagodi{wim zavr{nim ra~u-nima u svojim preduze}ima ine preduzima neke ozbiqnijekorake u smislu planirawainvesticionih poslova uovoj godini.

Nakon utvr|ivawa godi{-nih bilansa, vjerovatno }etek po~etkom marta uslije-diti i neki ozbiqniji pos-lovni potezi i koraci u ve-}ini preduze}a. E.S.N.

@IRANTI NA CIJENIU NOVOMPROSTORU



Edukativna kampawa okontracepciji i pol-no prenosivim boles-tima je na{ poku{aj da

vu temu "izvu~emo ispod tepi-a", da svi postanemo svjesni

wenog zna~aja i da o woj otvore-o razgovaramo, naglasila jeoktorka Alma Kapur Hebibo-

na prezentaciji projektaMjesec kontracepcije", koju jeokrenula Kompanija "Bayer ".o.o. BiH, odrànoj u hotelu

"Drina".Doktorka Kapur Hebibovi}

kaè da je stawe u ovoj oblastina prostoru BiH poraàvaju}e,

jer se upotreba modernih kon-traceptivnih metoda kod naskre}e u procentu od tri do petodsto, dok se upotreba kontra-ceptivne tablete svodi na maweod 2,5 odsto.

- Nalazimo se na samom dnu uovoj oblasti, kad je rije~ o ev-ropskim dràvama. Stopa abor-

tusa u BiH je velika nepoznani-ca, ali na osnovu pokazateqa izdrugih zemaqa, uo~ava se da tamogdje postoji niska stopa kori{-tewa kontraceptivnih sredsta-va, evidentna je i visoka stopaabortusa. Ova kampawa ima zaciqda prevazi|emo odre|ene ta-bue i predrasude u ovoj oblasti,te da mlade qude edukujemo oneophodnosti kori{tewa kont-racepcije. O~ekujemo da i rodi-teqi progovore o ovim temamaotvoreno, jer se ve}ina mladihqudi neodgovorno odnosi premasebi i vrlo rano stupaju u sek-sualne odnose, a da se nisu napravilan na~in za{titili, ka-è doktorka Kapur Hebibovi}.

Primarijus dr Radmila Nova-kovi}, ginekolog, koja ve} 30 go-dina radi u Bijeqini, naglasila

je va`nost ovakvih prezentacijakoje mogu podsta}i na razmi{-qawe mlade qude o za{titi odneèqene trudno}e.

- @ivimo u 21. vijeku u komebimali broj djece trebalo da serodi neplanirano. Zbog togaupu}ujem apel mladim ènama,tinejxerkama, prije svega, da seblagovremeno jave qekaru gine-kologu prije stupawa u seksual-ne odnose kako ne bi doìvjelenajve}u ìvotnu po{ast - prekidtrudno}e i abortus, a mo`da itrajnu neplodnost.

Doktorka Novakovi} kaè datreba otklawati prisutni stidi strah kod qudi, kad je ova temau pitawu, te da treba obezbijedi-ti i materijalne uslove mladima

da porodicu planiraju u èqenovrijeme, te da mogu koristitikontraceptivna sredstva na nor-malan na~in.

- U posqedwe vrijeme imamoizraèn problem maloqetnicakoje dolaze u zdravstvene usta-nove i zahtijevaju prekid neè-qene trudno}e. Problem humanereprodukcije ti~e se i nas, zd-ravstvenih radnika, farmaceut-skih ku}a i svih dobronamjernihqudi. Ovo je dru{tveni prob-lem, tako da se dru{tvo u cjeli-ni mora ukqu~iti u wegovorje{avawe, od {kole, zdravstve-nih i vaspitnih ustanova, pa doporodice.

Doktorka Bosiqka Stanojlo-vi}kaè da mlade djevojke trebada posje}uju ginekologe, da izvr-{e sve neophodne preglede i daod ginekologa dobiju savjet kakoda upotrebqavaju kontraceptiv-na sredstva.

- Zabriwavaju}a je situacija uovoj oblasti, jer uo~avamo damajke ne dovode svoje k}erke -tinejxerke na preglede, ve} onedolaze same ili sa drugaricamaiz razreda. U Domu zdravqa uBijeqini imamo organizaciju"Prijateqi mladih", sa gineko-logom, psihologom, ko`nim spe-cijalistom, koji mladima mogudati sve neophodne savjete o kon-tracepciji, prenosivim polnimbolestima i svemu onome {to ihinteresuje iz ove oblasti, kaèdoktorka Stanojlovi}.

Q.Q.

ZDRAVSTVOSEMBERSKE NOVINE 5. MART 2009. 9

DUKATIVNA KAMPAWA O KONTRACEPCIJI I PRENOSIVIM BOLESTIMA

Dr Alma KapurHebibovi}

Me|u zanimawima ko-

ja su posebno inte-resantna i o kojimase sve ~e{}e u ovom

remenu pri~a je zanimawe psi-ologa, jer su oni ti koji imajuvid u najskrivenije qudske è-

qe i snove, a pomaù u kriznimrenucima. Zato psihologa i za-

mi{qamo kao nekog ko uspje{nomoè da vlada sobom, ko moè da

azumije druge i moè da pomog-e osobama da se oslobode psi-i~kih patwi. To nimalo ne ~u-i, jer je u prirodi svakog ~ovje-a potreba da ga se shvati i pri-vati, a psiholozi ukazuju da, ia-o ne moèmo biti potpuno od-ovorni za odre|ene situacije,

moèmo prona}i najboqi mogu-i put i izvu}i ono najboqe izobrih, ali i iz lo{ih prilika.U vremenu u kojem ìvimo sve

u vi{e izraène potrebe darona|emo najboqi na~in da sea svim tim silnim teretima

{to uspje{nije nosimo kao po-edinci, ali i kao dru{tvo, jerrojne i burne su ìvotne prom-ene koje su potaknute poslije-atnim zbivawima, naglim teh-olo{kim razvojem, velikim

migracijama, kao i smawewemorodi~ne podr{ke zbog trans-

formacije vi{egeneracijskih uuklearne porodice.Na pitawe koje su to grupe sta-

ovni{tva u dana{we vrijemeajugroènije, Miqana Savi},

master psiholo{kih nauka kojaadi kao klini~ki psiholog u

Bolnici ,,Sveti Vra~evi’’ priNeuropsihijatrijskoj slu`bi,

ratko odgovara: ,,Svi!’’Jer, kako kaè, istina je da

mo se tokom ìvota nau~ilije{avati brojne probleme i do-ositi razli~ite odluke, aliskrsnu i takvi problemi sa ko-ima ne moèmo sami da se nosi-

mo i treba nam pomo} stru~nogica.

- Op{te je poznato da svi u se-bi nosimo i neugodna doga|awakoja nas blokiraju i predstavqa-ju nam ìvotne ko~nice, alitreba znati da se one mogu otk-loniti psihoterapijom. Kaoklini~ki psiholog, u ambulantiili na odjeqewu, u radu sti~emznawe koje mi omogu}ava da natemequ razgovora i primjewepsiholo{kih tehnika saznam ko-je je prirode problem svakog po-jedina~nog klijenta, kaè Mi-qana Savi} isti~u}i da je psi-hoterapija veoma sloèn proceskoji se vodi u posebnim uslovi-ma u kojima psiholog i klijentsvjesno, ali i nesvjesno stvarajuizme|u sebe psiholo{ki pros-tor u kome slobodno razmjewujuosje}awa i misli koriste}i ver-balnu i neverbalnu komunikaci-

ju. U svemu tome izuzetno velikuulogu ima odnos uzajamnog pov-

jerewa, kao i pozitivnog o~eki-vawa koji se razvija izme|u ter-apeuta i klijenta.

Drugim rije~ima, qudi uz po-mo} psihoterapije nau~e kako dakvalitetnije ìve i budu usp-

je{niji u obavqawu svojih uloga(porodi~nih, profesionalnih,bra~nih, roditeqskih i drugih),a da pri tome sa~uvaju svoju psi-holo{ku stabilnost i du{evnozdravqe. Na taj na~in boqe razu-mijemo i sebe i druge, a u~imo ikako da vladamo sobom, svojimraspoloèwima, neugodnim osje-}ajima i pona{awem, jer svi è-limo da budemo sre}niji i usp-

je{niji, da otkrijemo nove mo-gu}nosti, da smo samosvjesniji isa vi{e samopouzdawa.

- Tokom razgovora klijent iz-nosi svoj problem po slobodnojvoqi, a psiholog ne ulazi dubqeu wegovu pro{lost i intimu, os-imako to nijeneophodno za razu-mijevawe wegove sada{wih psi-holo{kih te{ko}a ili ako samaosoba to ne èli. Kroz uzajamnusaradwu terapeut i klijent radena tome da klijentu pomognu dana najboqi na~in rije{i prob-lem koji ga mu~i. Terapeut je ta-da pomaga~, edukator i prijateq,dokklijent ulaè napore da ost-vari promjene na koje se odlu-~io, poja{wava Miqana Savi}na~in rada sa osobama koje zat-raè pomo} nagla{avaju}i da sebez klijentovog odobrewe nika-kav podatak iz razgovora ne mo-è saop{titi bilo kome, jer jeto eti~ka i zakonska obaveza te-rapeuta.

ZA[TO QUDIODLAZE KODPSIHOLOGA?

Qudi naj~e{}e odlaze kodpsihologa sa namjerom da se ri-

je{e raznih vrsta strahova, na-pada panike, strepwe, osje}awanapetosti, nesanice, neraspolo-èwa, osje}awa usamqenosti, os-

je}awa niè vrijednosti, nedos-tatka samopouzdawa, negativnihmisli, osje}awa beznade`nosti,gojaznosti, stawa stresa, te{ko-}a u odnosima sa drugima, zavis-nosti od alkohola, cigareta ikompjutera...

- Kod psihologa dolaze i onikoji nemaju te probleme, alikoji èle da boqe upoznaju sebei svoje potencijale radi posti-zawa li~ne kreativnosti i da bipoboq{ali kvalitet ìvota,tvrdi klini~ki psilog, MiqanaSavi}.

VELIKOPSIHOLO[KOOPTERE]EWE

Miqana Savi} dosta radi i saosobama oboqelim od raka. Ka-è, to su slu~alevi u kojima jeneophodna pomo} psihologa iz

jako puno razloga. Psiholog po-maè da se iza|e na kraj sa te{-ko}ama i problemima te{kihoboqewa. Za pacijente tada nas-taju brojne pote{ko}e, izme|uostalog, agresivna terapija pro-tiv bolesti, ~esti boravci ubolnici, izostanak od mnogihranijih aktivnosti, promjene natijelu i, prije svega, strah odneizvjesne budu}nosti.

- S obzirom da postoje razli-~ite vrste oboqewa od raka ipo{to ne postoje dvije situacijepacijenata i porodica koje suiste, na{ zadatak je da pomogne-mo pacijentu da pro|e kroz tera-piju i da se bori za izlije~ewe,kaè Miqana Savi} isti~u}ida rak mijewa ìvot ~ovjeka napuno na~ina. Osobe koje su bli-ske bolesniku mogu pruìti ve-liku i nezamjewivu podr{ku,ali ponekad wihova briga i sao-sje}awe nisu dovoqni.

- Treba imati u viduda oboqe-li od raka imaju neku vrstu ko~-nice, da ba{ sve svoje strahove idruge osje}aje vezane za bolestne moguda dijele ni sa svojompo-rodicom. To je jo{ jedan razlogda ih treba za{titi od dodatnebrige, te da ne bi bili potpunozaokupqeni bole{}u i pomo}iim da uspostave komunikaciju.Tada je dobrodo{la pomo} st-ru~nih osoba koje im mogu po-mo}i da vrate nadu, da uspostavekontrolu nad ìvotom i proce-som lije~ewa, kao i pruìti po-mo}u trenucima krize i gubitkaemocionalne snage, isti~e kli-ni~ki psiholog. M.R.

MIQANA SAVI], MASTER PSIHOLO[KIH NAUKA

@IVOTNE KO^NICESE MOGU OTKLONITI

RAZBITI TABUE I STID



ZANIMQIVOSTI SEMBERSKE NOVINE 5. MART 2009.10

Jako mi je te{ko da radimne{to po poruxbini. Jed-nostavno treba da u menine{to zatreperi i da je

krenem u posao. Svoje raspolo-èwe prepoznam na svemu {tostvaram. Ako sam dobrog raspo-loèwa, ono {to napravim imamirne linije i tople nijanse, aakosamnapeta, ivice su o{tre, aboje jake. Moje raspoloèwe senajvi{e oslikava kada radim sastaklom, jer staklo je najkrhkijimaterijal, kao i ~ovjek. Trebaznati kako postupati sa wim.Imam neku svoju tehniku lupawastakla i s obzirom da se komadi-}i stakla, kako god ga ja lupalarasipaju okolo, lupam ga napo-qu.Polupane komade dugoi pa`-qivo ispiram da bih eliminisa-la sitne komade i prah, dobro ihosu{im i kadaimaminspiracijuonda i pravim neki predmet.Obi~no zamislim {ta bi od tihkomada mogla napraviti i kre-}em da radim. Lagano, silikons-kim pi{toqem sklapam dio podio, dok predmet ne dobije onajizgled koji sam zamislila. Po-tom naspupa farbawe posebnimsprej-bojama i su{ewe.Sirovinenalazim svuda. Najprije u svomdomu. S obzirom da imam dva si-na, stariji ima sedam, a mla|itrii po godine, rijetko koji danda ne{to stakleno ne razbiju.Kada to u~ine, ja pokupim koma-de stakla, ostavim ih i kada bu-dem spremna, ja }u od toga ne{tonapraviti, obja{wavaNikolinaJevti}.

Zanimqivo je da su Nikolini-ne najomiqenije sirovine odba-~ene stare fla{e i tegle. Svakipredmet od stakla koji napravi

je unikatan i, kako kaè, dio jewe same. Kada je odnijela neko-liko svojih ,,staklenih cvjeto-va’’u Umjetni~ku galeriju u Ba-wa Luci, svi su se, kaè, odu{e-vili.

- Drago mi je kada se ne{to{to sam napravila nekome svi-di.Te predmete najradije pokla-wam dragim qudima i to me ba{~ini sre}nom. Tada imam osje}ajda sam poklonila i dio sebe,nagla{ava Nikolina Jevti} isasvim nenametqivo kaè da je iwena ku}a u wenom stilu.

- U svakom predmetu je dio me-ne.U moju ku}u ne dolazi moler.Mu` i ja kre~imo sobu, po sobu.On najprije boji zidove, a ja ihpotom oslikavam. Jedan cijelizid u dje~ijoj sobi nedavno samoslikala slovima.Nekadjeca po-lako u~e slova. Svaka vrata sudruga~ije boje.Nekobi semo`dai nasmijao na to, ali meni to do-broizgleda i ja se tu divno osje-}ami nemislim da je to ki~.Im-am veliku podr{ku muài to medodatno inspiri{e. Kada ne{toradim i djeca su mirna. Da li sunavikli na to ili je ne{to drugopo srijedi, stvarno ne znam. Ug-lavnom nam je lijepo, otkrivaìvot u svom ,,porodi~nom gnijez-du’’ ova neobi~na èna, koja jena~inila mnogo najrazli~itijihpredmeta: zdjela, ramova za sli-ke, pepeqara, nakita i ko zna ~e-ga sve jo{. Na pitawe da li bine{to od toga prodala Nikoli-na kaè mo`da za neki sim-boli~ni iznos, samo da ,,pokri-

je’’tro{kove za materijal.- Najsre}nija sam kada te st-

vari poklonim, ponovila je nakraju. V.Z.

BO@IJI DAR NIKOLINE JEVTI] IZ BIJEQINE

Nikolina Jevti} inspirisana voqom i èqom i uz pomo} Boìjeg dara predmete oko sebe opqemewuje na sebi svojstven na~in. Gotovo

svakoj stvari u ku}i ,,dodala je ne{to svoje’’ i tako im udahnuladu{u. U trenucima inspiracije radi slike, razne predmete od gline,pi{e pjesme, a posqedwih ~etiri godine svoj smiraj nalazi prave}i

razne upotrebno-dekorativne predmete od stakla. Oni naj~e{}eizgledaju kao bujni bordo-zlatni cvjetovi. Staklu je oduvijekpoklawala poseno interesovawe, otkriva ova vedra mlada èna...

I STAKLO CVJETA U WENIM RUKAMA

JAVNA RASPRAVA O ZAKONU O LOVSTVU

Divqa~ je dobro od op-{teg interesa i uìvaposebnu brigu i za{-titu Republike Srps-ke. Novi Zakon o lov-

stvu donosi se sa ciqem da seobezbijedi uskla|ivawe doma-}eg zakonodavstva iz oblastilovstva, sa zahtjevima odgovara-

ju}ih me|unarodnih, regional-nih i lokalnih standarda i spo-razuma. Wime se utvr|uju nakna-de i koncesije za kori{tewelovnog fonda, kao dobra od op-{teg interesa, koja }e se namjen-ski koristiti za wegovu inte-gralnu za{titu, odrìvo kori-{tewe i stalno poboq{awe.

Na ove ~iwenice ukazao jeRankoKozomara, pomo}nik min-istra poqoprivrede, {umarstvai vodoprivrede u Vladi RS nadobro posje}enoj javnoj raspravio Nacrtu Zakona o lovstvu koja

je odràna u Bijeqini.O~igledno je, da predloèna

zakonska rje{ewa nude brojnenovine. Jedna od wih je pla}awegodi{we naknade koja }e se de-finisati prilikom zakqu~iva-wa ugovora o kori{tewu lovi-{ta. Po postoje}em zakonu lov-a~ka udruèwa su dobijala lo-vi{te na kori{tewe bez

naknade. To prakti~no zna~i da}e lova~ka udruèwa morati daiznalaze nove izvore sredstava,pa }e vjerovatno morati da sepove}avaju ~lanarine. Koliko}e to uticati na prore|ivawelova~kih redova, ostaje da sevidi. Lovci, koji su u dugom nizugodina gradili lovno - uzgojne ilovno - tehni~ke objekte u svo-

jim lovi{tima, postavqaju pi-tawe {ta }e biti sa tim objeki-ma ukoliko se desi da wihovo

lova~ko udruèwe ne dobijelovi{te na upravqawe.

To se realno moè desiti, jer}e se obezbijediti slobodnakonkurencija prilikom dodjelelovi{ta i ono }e biti dodije-qeno onome ko ponudi najboqeuslove.

Lovci su se pribojavali kon-cesija, ali Nacrt Zakona olovstvu je precizirao da }e sesamo privredna lovi{ta davatina koncesiju. A takvih lovi{ta

nema na na{em podru~ju.Uz sve ovo, vaqa naglasiti da

se sada defini{e minimalnapovr{ina lovi{ta i ona je zanizijska lovi{ta 3.000, brdska5.000 i planinska 8.000 hektara.Tako|e, predvi|eno je da lova~-ka udruèwa moraju imati naj-mawe 100 lovaca sa poloènimlova~kim ispitom.

Da li to zna~i da otprilikepetina postoje}ih lova~kih ud-ruèwa u Republici Srpskojne}e mo}i da nastavi rad? Uop{tini Bijeqina ima samo

jedno lova~ko udruèwe koje je"na klackalici".

U~esnici u raspravi su pok-renuli brojna interesantna pi-tawa. Oni su se zaloìli zave}u ulogu Lova~kog saveza Re-publike Srpske, jasnije defini-sawe za{tite stani{ta divqa-~i, stroìje uslove za zapo{-qavawe lovo~uvara, jer je wiho-va uloga u ~uvawu i za{titidivqa~i itekako bitna. Trebavi{e obratiti pa`we i na in-tegralnu za{titu divqa~i, li-beralniju proceduru organi-zacije lova~ih ispita i dr. Je-dan broj u~esnika u raspraviizrazio je bojazan od podzakons-kih akata. P.I.

LOVA^KO VEÊ U BIJEQINI

BRATIMQEWESA "VARDOM"

Tradicionalno lova~-ko ve~e u organizaci- ji Lova~kog udruè-wa "Semberija" iz

Bijeqine odràno je posqed-weg dana februara u hotelu"Drina". Pored rekordnog

broja lovaca iz sembersko pod-majevi~kog kraja, prisustvo-vali su predstavnici Nacio-nalnog parka "Fru{ka gora",lova~kih udruèwa iz Erdevi-ka i Bingule, Lova~kog savezaRepublike Srpske, te vi{elova~kih udruèwa iz Repub-like Srpske.

Ovom prilikom predstani-ci lova~kih udruèwa "Sem-berija" iz Bijeqine i "Varde"iz Rudog, Vasilije Savi} iDraganPavlovi}potpisali suPovequ o bratimqewu sa ci-qem da se pro{ire i produbeve} uspje{ni odnosi i prija-teqstvo izme|u ova dva lova~-ka udruèwa. Tako }e se lovciiz jednog tipi~no ravni~ars-kog i drugog tipi~no brdskoplaninskog kraja ubudu}e jo{

~e{}e druìti u zajedni~kimlovovima i na zajedni~kim po-slovima.

Ova lova~ka zabava je i ovegodine izuzetno dobro organi-zovana. P.I.

DIVQA^ JE OP[TE DOBRO



05.03.2009. * Semberske novine 11

SEMBERSKI [KOLARAC

Semberski {kolarac BIJEQINA * BROJ 63* GODINA 5

Katarina Mari} I-2O[ ,,Vuk Karaxi}’’ Bi jeqina

Mirjana Mudrini} IX-3

O[ ,,Petar Ko~i}’’ Brodac

Nikolina Krsti}, 5 godinaD je~i ji vrti} ,,îka Jova Zmaj’’

Bi jeqina

Andriana Spasojevi} II-3

O[ ,,Sveti Sava’’Bi jeqina

PRIÂ]U VAM O MOJOJ SIMPATIJI TAWI

Zovem se Vladan. Imam deset godina i

idem u ~etvrti razred. Mo`da }e vam bi-

ti smije{no, ali je iskreno.

Imam simpatiju Tawu, koja ima ~etrnaest

godina i ide u deveti razred. Odli~an je

~ak i veoma je lijepa. Ja ìvim u Bije-

qini, a ona u Jawi, blizu moje bake. Naj-

vi{e se obradujem kada me roditeqi od-

vedu kod bake, jer tad mogu da budem samojom Tawom. Ona ima plavu kosu, sme|e

o~i i uvijek je vesela i nasmijana. Usne su

joj crvene kao ruà, a lice bijelo kao sni-

jeg. Obrazi su joj kao rumena jabuka kada

me vidi. Volim kada sam sa wom, a po-

nekad me zadirkuje i tada se naqutim na

wu. Ja wu puno volim, a nadam se i ona

mene.

Ovo je moja pri~a o velikoj simpatiji

Tawi.

Vladan âlija IV-3

O[ ,,Knez Ivo od Semberije’’Bijeqina

MOJ TATA

U ovom sastavu opisa}u jednu osobu koja mi puno

zna~i i koju mnogo volim. To je moj tata.

Moj tata se zove Slobodan i ima vi{e zanimawa.

Bavi se pjevawem izvornih pjesama i radi u muzeju

gdje obavqa du`nost muzejskog tehni~ara. U me-

|uvremenu,moj tata u~estvuje na mnogim kulturn-

im manifestacijama. Ima trideset i pet godina.

Sredwe je visine, ima sme|u kosu i zelene oì.

Moj tata ima lijep osmijeh, ali kada je qut i ner-

vozan zna da se namrgodi.Moj tata ispuwava svaku

moju èqu i podràva me u svemu.

Ja mog tatu volim najvi{e na svijetu!

Vawa Trifkovi} III-2O[ ,,Dvorovi’’Dvorovi

MAMA

Na ovom svijetu

postoji jedna bajka.

Ime te bajke jeste:Moja majka!

Moja mama je lutka

koja polako stari.

Ona za svoju mladost

uop{te ne mari.

Mami kaèm:,,Molim te’’!

Kad joj traìm ne{to,

ona mene tada

zagrli ba{ vje{to.

Kada kaèm da je mama

najqep{a na svijetu,

tada pravim qubomornu

onu moju tetu.

Tata moju mama

ba{ najvi{e voli.

Kada se sva|aju

u srcu me boli.

Du{an Petrovi} VI-6

O[ ,,Sveti Sava’’Bi jeqina

OSMI MARTTopi se snijeg bijeli,

prolazi nam februar cijeli.

@enama se poklon sprema

bliì nam se Dan èna.

Osmi mart ja dan qubavi i sre}e,

nijedn ga èna zaboravit ne}e,

tada èna svakog sata,

o~ekuje da do|e poklon na vrata.

U srciu svake ène tada sre}a plamti,

jer je Osmi mart dan koji se pamti,

dan koji }e ostati u sje}awu svake ène,

koji }e pamititi godine cijele.

Zorica Dragi~evi} IX-1

O[ ,,]irilo i Metodije’’Glavi~ice

HVALA MAMA

Tebi hvala draga mama,

{to si dobra bila,

{to si meni, svome ~edu,

ìvot poklonila.

Draga mama, mila mama,

od srca ti hvala,

za svu we`nost i dobrotu,

koju si mi dala.

Hvala tebi {to si uvijek majko

ti uz mene bila

hvala za besane no}i

meni poklowene.

Jovana Keki} VII-6O[ ,,Me{a Selimovi}’’

Jawa



SEMBERSKI [KOLARAC

05.03.2009. * Semberske novine2

Mil ica M azal ica

III-1 O[ ,,Dvorovi ’’

Dvorovi

Srna Mandi} II-3O[ ,,Sveti Sava’’ Bijeqina

Mirjana Radovanovi} VII-3

O[ ,,Petar Ko~i}’’Brodac

PJESMA MAMAMA I BAKAMA

Na po~etku marta godine svake,

slavqe imaju mame i bake.

Za poklone cvjeti}, pa i ne{to vi{e,

na wihovom licu osmijeh sre}u pi{e.

Datum osmi, a mjesec tre}i

nek’ im je sre}an, svako }e re}i

Nikolija Savi} VII-7O[ ,,Me{a Selimovi}’’

Jawa

PROQE]NI MIRISI

Nema {ale, ni kaputa,

nema snijega oko puta,

nema snijega nigdje vi{e,

proqe}ne nam do{le ki{e.

Ogrta~ je bijeli pro{‘o,

zeleni je sada do{‘o,

do{lo nam je sad proqe}e,

po livadi cvjeta cvije}e.

[uma grane okitila,

ponosno ih uzdignula,

sve miri{e i uzdi{e,

nema zime, nema vi{e.

Plavi potok tiho zbori,

tiho zbori dok ùbori,

eto nama plavog raja,

nigdje qep{eg zavi~aja.

Stefan Maksimovi} II-7O[ ,,Vuk Karaxi}’’Bijeqina

Prije mnogo godina, ène su tretirali kao robove.

Mu~ili su ih, kiwili. Iako su ène oduvijek bile

gorde i jake, vidjelo se da èle svoju slobodu, da èle

novi ìvot, u kojem }e mo}i da iznesu svoje mi{qewe

i da ih niko ne sputava ni spre~ava. @ene su uspjele da

se izbore za svoj poloàj i zato je danas svaka èna

slobodna kao ptica na vjetru. I taj dan obiqeàvamo

kao Osmi mart. Kome moèmo zahvaliti za ovaj predi-

van dan? Jo{ 1910. Njemica Klara Cetkin odlu~ila je

da se bori za pravo ena i da obiqeì taj dan. Uspjela

je u tome i danas su joj sve ène zahvalne. Osmi mart

je poseban dan, jer ga ène do~ekuju sa rado{}u, qu-

bavqu. Od svojih voqenih dobijaju poklone i pa`wu

koja je usmjerena samo wima. @ene su bi}a koja mogu

iskreno da vole, krhka i osjetqiva. K}erke kupuju

poklone svojim majkama, koje su ih odgajile, pruìle

su im svu qubav ovog svijeta. Tog dana vlada qubav u

svim srcima ena.

Zato je i meni, kao djevoj~ici, Osmi mart veoma

vaàn. Tada se osje}am posebno i sre}no, jer znam da }e

mi najboqi drug pruìti svu pa`wu. I ko zna? Mo`da

i neko ko me tajno voli... Budite sre}ne i slavite svoj

praznik!

Zorana Radovanovi} IX-2O[ ,,]irilo i Metodi je’’Glavi~ice

HVALA T I M AMA

Hv al a t i m am a,

{ to s e i g ra{ s a m n om ,

{ to m i p jev a{ p je sm e

i v oli { m e m n og o.[to m e t v oje r uke p aze

i u vi je k s e s a m n om m aze .

[to i g ra s a t obom

n i kad n em a k raja,

je r t i s v aku i g ru

~i n i { qep { om m am a!

Hv al a t i m am a,

{ to s e i g ra{ s a m n om ,

{ to m i p jev a{ p je sm e

i v oli { m e m n og o.

Alek san d ra Ko{ut i } IV-3 O[ ,,Kn ez I vo od S emb erije ’’

Bi jeqi n a

OSMI MART

RO\E NDANS KA PJES MA

Ro|en dan s ka ` urka d an as j e p o~e l a.Razn e i g re , p le s , `m urka,

ro|en dans ka p je sm i ca .

Ro|en dan s ka t orta,

za s l av qen i ka sp rem n a j e .

Svi r o|en dan ~ es ti taju

i d aju p okl on e .

Sv a d je ca s vi je ta

ro|en dan u s e v e s ele zn aj,

svi t u`n i p os taju ,

kada r o|en dan u d o|e k raj.

Ro|en dan s ka ` urka,

dan as j e p o~e l a.

Razn e i g re ,

p l e s , ` m urka,

ro|en dan s ka p jesm i ca.

S uzana Mazal i ca V -3 O[ ,, D vorovi ’’ D vorovi

STRANE SVIJETA

Na istoku se Sunce rodi,

pa svoju svjetlost sve do nas vodi.

Na jugu Sunce najja~e sija,

tada se sun~a mala Marija.

Na zapadu Sunce ode da spava,

pa svjetlost nestade i do|e tama.

Na sjever Sunce ne dolazi,

uvijek ga vje{to zaobilazi.

Valentina Arsenovi} VI-6O[ ,,Sveti Sava’’

Bi jeqina

Z A M O R E N I V J E T A R

Ml ati v je tar

oko k u}e

i fi ju~e

i c i ju~e

i j au~ e .

D o{ ao j e s h l adn i h s tran a,

p re ko m ora,

p re ko g ora!

Od u m ora t e{ kog p ao ,

p os us tao.

Sa d bi h ti o,

u { i rokoj t e { ko j l uci ,

da o dsp av a k ao d i je te

n a m aj~i n oj t op l oj r uci .

I van a Luji} VI -2 O[ ,,St e van Nemawa’’

Gorwi D ragaqevac



SEMBERSKI [KOLARAC

5.03.2009. * Semberske novine 13

QUBAV

Qubav je kad nekoga puno, puno voli{,kad se za wega svako ve~e moli{,

kad ne èli{ da je izbaci{ iz srca,

znaj da tada ono za nekoga kuca.

Kad si sam ili kad si tuàn,

qubav u tvom srcu sre}u ti pruà.

kad ti plamen u srcu gori,

znaj da te tada qubav boli.

Bez qubavi se ne moè ìvjeti,

ba{ kao bez vode,

osje}a{ kao da }e{ umrijeti,

kada ti qubav ode.

Zorica Dragi}evi} IX-1O[ ,,]irilo i Metodije’’

Glavi~ice

OTAXBINA

Kao ponos svoga roda

kao drvo s mnogo grana

moja Srpska Republika

{to je krvqu iskovana.

Mnogima smeta, pa nam prijete

da }e uzeti na{e blago.

Volim te kao dijete,

srcu sve nam tvoje drago.

Gorostasni si div iz bajke,

ne smijete te dirat niko,

ba{ te volim {to si takva,

moje Srpska republiko!

O~evi su mnogi pali,

imali su hrabrost lava,

u srcima na{im ìve,

neka im je vje~na slava!

Kao ~edo najmilije

volimo te s mnogo àra,

i ro|endan slavim ti

devetoga januara.

MirjanaNastasi} VIII-5

O[ ,,Vuk Karaxi}’’Bijeqina

JUNAK

Sv aku j un ak ~ uda ~ i n i

da p om og n e |e dovi n i .

Uradi }e s ve { to t re ba

ali z em qu n i kom n e d a.

Za s v oju z em qu i ` i v ot bi d ao

takav t i j e j un ak, ako n i si zn ao.

Danijel G avrani} III -1O[ ,,Dvorovi’’

Dvorovi

MEDA

Ima jedan meda,

ime mu je êda

i stalno u nebo gleda.

Misli meda êda

kakvo }e vrijeme biti

i kada }e se u svoju ku}icu sakriti.

Pla{i se êda pa{}e snijeg,

pa }e ostati bez meda.

Pla{i se êda osta}e bez meda,

jer ki{e ne prestaju.

Zimu }e prespavati,

ipak êda }e gladovati,

ali ima gdje stanovati.

Stanislava Milinkovi} VIII-2O[ ,,Stevan Nemawa’’Gorwi Drgagaqevac

Po Vr{ani

KWIGA

Kwiga debela i tanka,

velika i mala,

mi je uvijek slatka

i u torbu je stala.

Kwiga, crveni i ùta,

crna i siva,

nikad nije kriva.

Kwiga raznih veli~ina i boja

je ipak kwiga moja,

i kad je ~itam ni{ta ne pitam.

Nevena Veqan~i} IV -4 O[ ,,Knez Ivo od

Semberije ’’ Bijeqina

Marija N ik ol i}, 5 g odinaDje~iji v rti} ,,îk a J ova Z ma j’’ Bijeqina

DRVO

Je dn o d rv o s taro

od c v je ti }a p ro{ aran o,

s a p l odom j e j o{ s tran ac,

al ’ s a c vi je tom r um en i m

s av r{en j e zn an ac.

Pre i v jel o s taro d rv o

s toti n e zi m a i qe ta,

al ’ i d aqe d rv o

s av r{ en o c v je ta.

Mil ica Batini} VII -2

O[ ,,Me{a S el imovi}’’ Jaw a

CUKO

Imam jednog cuku

po imenu Bak.

svaki dan ~ujem

zvuk:,, Av, av, av.’’

To je moj Bak!

Ima crnu wu{ku,

lave` tako jak:

,,Av,av,av! ’’

Mil ica T odi} II -3 O[ ,,Sveti S ava’’

Bijeqina

Dajana C vijetkovi }

VII-4

O[ ,,Vu k Karax i }’’ Bi je qi na

Anastasija

Cerovina III-1O[ ,,Jovan D u~i}’’

Bijeqina

Anastasija M al inovi} II-2O[ ,,Sveti S ava’

Bijeqina



HRONIKA / OGLASISEMBERSKE NOVINE 5. MART 2009. 15

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 07 - 004 216U Bijeqini, dana 11. 02. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’

Br. 67/03, 46/04 i 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini

N A J A V Q U J E

USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-07-004 216, po zahtjevu OSNOVNOGSUDA U BIJEQINI-Zemqi{nokwi`ne kancelarije, po postupaju}em zemqi{-nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zem-qi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ci ozna~ene su kao katas-tarske parcele: - broj:498 i 499/1 uisane u Pl. 379 k.o. Popovi u kojem je kao posjed-nik upisan Mati} (Petra) Jovan sa dijelo 1/1,-broj: 1489, 1490, 1491/1, 1491/2 i 1492 upisane u Pl. 1125 k.o. Popovi u kojem je kaoposjednik upisana Mati} (Jovana) Qiqana sa dijelom 1/1,broj: 499/3 i 499/4 upisane u Pl. 1126 k.o. Popovi u kojem je kao posjednik upisan Kr~o(Marka) Goran sa dijelom 1/1,-broj: 499/2 upisana u Pl. 1224 k.o. Popovi u kojem su kao posjednici upisani Stevi}(Steve) Jovo sa dijelom od 360/540 i Kr~o (Marka) Goran sa dijelom od 180/540,-broj: 1659/3 upisana u Pl. 1091 u kojem je kao posjednik upisan Vidovi} (Mitra)Slobodan sa dijelom 1/1,-broj: 1665/1 upisana u Pl. 1110 k.o. Popovi u kojem je kao posjednik upisanStojanovi} (Stanislava) Zoran sa dijelom 1/1, broj 702 i 703/2 upisane u Pl. 960 k.o.Popovi u kojem je kao posjednik upisan Sudar (Milana) Miro sa dijelom 1/1.

-broj: 608 upisana u Pl. 1090 k.o. Popovi u kojem su kao suposjednici upisaniKneèvi} (Dimitrija) Slobodanka sa dijelom od 1/2 i \uri} (Du{ana) An|elko sadijelom 1/2,-broj: 978 i 1706/2 upisane u Pl. 1200 k.o. Popovi u kojem je kao posjednik upisanDespotovi} (Branka) Branko sa dijelom 1/1 i-broj: 959, 1639, 1640/1 i 1640/3 upisane u Pl. 696 k.o. Popovi u kojem je kao posjednikupisana Kompanija ,,BOBAR’’ D.O.O. BIJEQINA sa dijelom 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na gorenavedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od najaveuspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom dokumentacijom, jer uprotivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nok-wi`nog ulo{ka. Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekret-ninama mogu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im seomogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produènom roku ne uslijediprilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranijepriloène dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ovanajava se objavquje na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedi-nica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnomglasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 08 - 003 240U Bijeqini, dana 18. 02. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnikRS’’Br. 67/03, 46/04 i 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-003 240, po zahtjevu NEDE-QKA VUJI]A sina Boìdara iz Bijeqine, po postupaju}em zemqi{nokwi`-nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zem-qi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`cik ozna~ene su kao

katastarske parcele broj: 907/1 u naravi pomo}na zgrada u povr{ini od 24 m2 iwiva 1. klase povr{ini od 549 m2 upisana u Pl. 8058 k.o. Bijeqina 1, broj: 907/2u naravi stambena zgrada u povr{ini od 79 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 15m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 24 m2 i dvori{te u povr{ini od 268 m2 upi-sana u Pl. 4907 k.o. Bijeqina 1 i broj: 907/3 u naravi pristupni put u povr{iniod 44 m2 upisana u Pl. 8059 k.o. Bijeqina1.Prema podacima karastarke evidencije u Pl. 8058 k.o. Bijeqina 1 kao posejdnikupisan je Vuki} (Boìdara) Slobodan sa dijelom 1/1, u Pl. 4907 k.o. Bijeqina 1kao suposjednici upisani su Vuji} (Boìdara) Nedeqko sa dijelom od 1/2 i Vu-ji} (Boìdara) Dragan sa dijelom od 1/2, a u Pl. 8059 k.o. Bijeqina 1 kao suposje-dnici upisani su Vuji} (Boìdara) Nedeqko sa dijelom od 1/4, Vuji} (Bo-ìdara) Slobodan sa dijelom od 2/4 i Vuji} (Boìdara) Dragan sa dijelom od 1/4.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo nagore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od na-jave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom dokumen-tacijom, jer u protivnom wihovo pravo ne}e bit i uzeto u obzir prilikomuspostave zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Lica koja dokaù da polaù od-re|e-no pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produèwe ro-ka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih doka-za.

Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk}e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije. Na osnovu ~l-ana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na oglasnoj tabliovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u od-govaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.

-Izraàvamo negodovawei zabrinu-tost zbog ~iwenice {to se posqed-wih godina grubo pusto{i srpsko

kulturnoistorijsko i duhovno nasqe-|e u Bijeqini i Semberiji, i to odonih koji su pozvani da ga ~uvaju i we-guju, navodi se u saop{tewu za javnostkoje je potpisala grupa od trinaestbijeqinskih intelektualaca. U saop-

{tewu se isti~e da je "nakon epohal-nog otkri}a velikog broja sredwovi-

jekovnih nadgrobnih spomenika ispi-sanih starosrpskim natpisima, kti-torskog spomenika Bjelosava Lu~i}a

i ~asnog prijestola sredwovijekovnepravoslavne crkve na arheolo{kom lo-kalitetu Atik xamije po~etkom 2003.

godine, iznenada nastupila neobja{-

wiva ti{ina i podignut zid }utawaod strane istraìva~a i eksperata.-Nakon zavr{etka kratkih terens-

kih istraìvawa do{lo je do zaokre-ta u istraìva~kom radu sa tendenci-jom da se sve {to prije okon~a i zabo-ravi. Za~u|uje da oni koji drè do ko-deksa nau~nog istraìva~a, nakon to-ga objavquju sumwive nau~ne radove,bez dokaza i obrazloèwa, koji samisebe opovrgavaju.I pored neoborivih

dokaza, u takozvanim nau~nim radovi-ma nema vi{e sredwovijekovnenekro-pole, a nadgrobni spomenici su na-vodno doneseni iz Batkovi}a i Popo-va. Nema ni pravoslavne crkve, osim

{to se pomiwe 1735. godine.Ako nemagrobqa i crkve, onda nema ni naseqaBijeqina, iako se weno ime pomiwe

1446. godine, a Bijeqinsko poqe od930. godine. Sve ovo izaziva ~u|ewekod gra|ana i stru~ne javnosti, isti-

~e se u saop{tewu za javnost.Bijeqinski intelektualci nagla{a-

vaju da podràvaju sve projekte i zak-

qu~ke Op{tinskog odbora SPKiD"Prosvjeta" Bijeqina koji se odnose

na zbriwavawe iskopanih spomenikaiz temeqa Atik xamije, izgradwu ar-heolo{kog parka, spomen - obiqe`ja,

sredwovijekovne pravoslavne crkve inekrolope i izgradwu skulpturalnogrje{ewa "Pismo iz zemqe", jer ovo

epohalno otkri}e to zasluùje. Podr-

àva se i zahtjev da se svi nalazi, ma-terijalni i pisani, stru~no i nau~no

prezentuju i verifikuju od stranepriznatih srpskih eksperata za sred-wi vijek. Bijeqinski intelektualci

traè od nadle`nih op{tinskih i en-titetskih institucija, Republi~kogzavoda za za{titu kulturnoistorijs-

kog nasqe|a RS i Akademije nauka RSda se odrede prema ovom epohalnomnalazu koji je, kako navode, izuzetno

vaàn za o~uvawe srpskog identitetana ovim prostorima i u ovom vremenu,te da pomognu da se projekti realizu-

ju i svi nau~ni nalazi verifikuju.

PISMO GRUPE INTELEKTUALACA

Beogradska glumica Qiqana \u-

ri} ve} devet godina u Bijeqinimlade u~i osnovama glume. Polazni-ci {kole su razli~itih uzrasta, od

djece pred{kolskog uzrasta, do sre-dwo{kolaca i jednog profesora.Glumci su u pro{lu subotu u Domu

omladine odràli Javni ~as. NaJavnom ~asu publika je mogla da vi-di predstave ,,Za~arana princeza’’

Tode Nikoleti}a, ,,Qubavna pisma’’

Koste Trifkovi}a , ,,Monologe’’

Du{ka Radovi}a i poeziju Jovana

Jovanovi}a Zmaja.

Qiqana \uri} kaè da je zado-

voqna svojim u~enicima i da je iz

ove {kole Bijeqina ve} dobila triprofesionalna glumca.

- Gluma se ne moè nau~iti, to vam

je Bog dao dar ili vam ga nije dao.Zabluda je da ja mogu da nau~im detekoje nema talenta da sutra bude glu-mac, ali mogu da otvorim svako dete,da razvijem wegovu kreativnost, daga nau~im da lepo govori, da razaz-naje, intuitivno i po intonacijira-

spoloèwe qudi koji ga okruùju.Mogu dete da nau~im da bude uspe{-na osoba, bez obzira kojim poslom}e se sutra baviti, isti~e Qiqana.

ZABRINUTI ZA SRPSKOI DUHOVNO NASQE\E

JAVNI ÂS[KOLEGLUME



PISMA ÎTALACA / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 5. MART 2009.16

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 08 - 000 370U Bijeqini, dana 16. 02. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-

nik RS’’Br. 67/03, 46/04 i 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-000 370, po zahtjevu OSNO-VNOG SUDA U BIJEQINI-Zemqi{nokwi`ne kancelarije, po postupaju-}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspos-tavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kaokatastarske parcele-broj:1484 i 1485 upisane u Pl. 1585 k.o. Obarska Velika u kojem je kao posjed-nik upisan Terzi} (Mi}e) Miko sa dijelom 1/1.-broj: 3893/1 i 3893/2 upisane u Pl. 4037 k.o. Obarska Velika u kojem je kao pos-

jednik upisana Radovanovi} (Cvijetina) Bojan sa dijelom 1/1,-broj: 4120/2, 4120/11, 4120/12 upisane u Pl. 2089 k.o. Obarska Velika u kojem sukao suposjednici na zemqi{tu ukwièni AD ,,Mesoprodukt’’ Bijeqina sa di-

jelom od 13304/25470 i PD ,,Semberija’’ A.D. Bijeqina sa dijelom od12166/25470, a kao nosilac prava raspolagawa na objektima sagra|enim na k~.4120/2 i k~.4120/11 upisan je AD ,,Mesoprodukt’’Bijeqina sa 1/1,-broj: 5245/2 i 6705/5 upisane u Pl. 4030 k.o. Obarska Velika u kojem je kao pos-

jednik upisana Miki} (Stanislava) Vida sa dijelom od 1/1,-broj: 6784/1 upisana u Pl. 4046 k.o. Obarska Velika u kojem je kao posjednikupisan Kusmuk (Maksima ) Milomir sa dijelom 1/1 i-broj: 682 upisana u Pl. 1469 k.o. Obarska Velika u kojem je kao posjednikupisan Stojanovi} (Vasilija) Milivoje sa dijelom 1/1,Pozivaju se sva lica koja pola u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim ne-

kretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od najave uspostave, po-dneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom dokumentacijom, jer u proti-vnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nok-wi`nog ulo{ka. Lica koja doka u da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretni-nama mogu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi imse omogu}ilo pribavqawe po-trebnih dokaza. Ukoliko u produènom roku neuslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, naosnovu ranije priloène dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nimkwigama, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU -Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajedni-ci i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.

Bosna i HercegovinaRepublika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 08 - 000 580U Bijeqini, dana 16. 02. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04 i 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-000 580, po zahtjevuOSNOVNOG SUDA U BIJEQINI-Zemqi{nokwi`ne kancelarije, po po-stupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak

za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene sukao katastarske parcele-broj: 82 u naravi wiva 2. klase zv. Oku}nica u povr{ini od 3285 m2 upisanau Pl. 2726 k.o. Amajlije u kojem su kao suposjednici upisani Stanojlovi}(Jovana) Milan sa dijelom od 595/3285 i Abaxi} (Sime) Dobrosav sa dijelomod 2690/3285 i-broj: 2655 u naravi {uma 4. klase zv. [ib u povr{ini od 3125 m2 upisana uPl. 2750 k.o. Amajlije u kojem su kao suposjednici upisani Stanojlovi} (Pro-ke) Radisav sa dijelom od 2125/3125,Mldb. Vasili} (Bo{ka) Gordana da dije-lom od 500/3125 i Mldb. Vasili} (Bo{ka) Rajo sa dijelom 500/3125.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na gorenavedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od najave uspo-stave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom dokumentacijom, jeru protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nok-wi`nog ulo{ka. Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenimnekretninama mogu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kakobi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produènom roku ne

uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osno-vu ranije priloène dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{-nim kwigama, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj ta-bli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}ojmjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.

Bosna i Hercegovina

Republika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINI

Zemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0- DN - 09 - 000 216

U Bijeqini, dana 16. 02. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-

nik RS’’Br. 67/03, 46/04 i 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J E

USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000 216, po zahtjevu

OSNOVNOG SUDA U BIJEQINI-Zemqi{no-kwi`ne kancelarije, po pos-

tupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak zauspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kao

katastarske parcele broj: 376 u naravi wiva 2. klase zv. Oku}nica u povr{ini

od 1310 m2 i broj: 2075/5 u naravi wiva 2. klase zv. Utrine u povr{ini od 1036

m2 upisane u Pl. 59 k.o. Brodac Dowi u kojem je kao posjednik upisan Cvijeti-

novi} (Qubomira) \ura| sa dijelom 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na

gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od

najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom dokume-

ntacijom, jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom us-

postave zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu

zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu-

}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.

Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni

uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.

Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na

oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,

Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-

berske novine’’ u Bijeqini.

Realno je da penzioneri pokre}u spo-rove izvan svog udruèwa da ne dolazeu koliziju i ne anuliraju na sve {to je

dobro i pozitivno u radu Udruèwapenzionera u Bijeqini. Za{to?

Zato {to Udruèwe penzionera ne

stoji iza svojih ~lanova u ostvarivawuwihovih prava, tako {to je u svom ob-

jektu organizovalo samo jednu tu`busuda za neispla}ene kamate i to tre}upo redu od ~etiri podnesene tu`be.

Predsjednik Udruèwa Savo Pante-li} i ako vjerujemo, ne stoji iza ~la-nova.

Pitamo se od koga je saznao da FondPIO nema obaveze prema penzioneri-ma, nego Vlada Republike Srpske.

Kakva je to apsurdna situacija, kadapenzioneri tuùju sami sebe. To jeproizvoqna tvrdwa iz Udruèwa pen-

zionera prenesena u listu ,,Semberskenovine’’ od o5.02.2009. godine.

Oko 4.000 penzionera tuìlo je Fo-

nd PIO Republike Srpske preko svogopunomo}enika, ovla{}enog advokatai ne bi se moglo re}i da je tu`ba pen-

zionera podnesena protiv wih samih.Takva tvrdwa nije ozbiqna i ne moè

se podvesti ni pod jedan ~lan Zakona o

parni~nom postupku.Vrhovni sud Republike Srpske donio

je odluku sa poukom nièm sudu da svo-

ju odluku preina~i ili da ponovi pos-tupak.

Ne radi se ni o kakvom vra}awu prim-qenog novca dosu|enog po Okru`nomsudu u Bijeqini kao drugostepenom og-

ranu, ~ija je odluka izvr{ena.Na kraju Ustavni sud Republike Srp-

ske, kao najvi{i sud, svojom odlukom,

~iji su dio prenijele ,,Semberske no-vine’’ od 05.02.2009. godine, proglasio

je neustavnim Zakon o unutra{wem du-

gu kao i ,,Leks specijalis’’ po kome se ka-mate ne ispla}uju uz glavni dug.

25. 02. 2009. godine

Op{tinski odborPenzionerske stranke

BijeqinaPredsjednik

Mom~ilo Ateqevi}

Pis ma ~italaca

NEMA VRA]AWA NA STARO

REALNO JE DASE BORIMO ZASVOJA PRAVA



KULTURASEMBERSKE NOVINE 5. MART 2009. 17

FOTOMONOGRAFIJA PRIRODNIH I DUHOVNIH QEPOTA REPUBLIKE SRPSKE

Nakon tridesetak god-ina bavqewa umjet-ni~kom fotografi-jomodlu~io sam se na

izazov, na izradu fotomo-u kojoj bi se na{le

prirodne i duhovne qe-RepublikeSrpske.Putovaosvijetom i posjetio brojne

destinacije, ali, na-svega, mogu da kaèm da sam

{to ìvim u zemqi kojaovakve prirodne qepote,

ekao je Slobodan Krsti}, bije-qinski majstor fotografije, au-or fotomonografije "Srpska -emqa impresija" prilikom ot-arawa izlo`be wegovih fotog-afija u bijeqinskoj GalerijiMilenko Atanackovi}" i pred-tavqawa ove monografije.

Krsti} je istakao da wegovafotomonografija na 450 strani-

a sadrì ukupno oko 860 fotog-afija na kojima su zastupqeniredjeli, objekti i qudi iz svihrajeva RS. Autor je na ovoj fo-omonografiji radio oko tri go-ine. Fotografisao je 31 manas-ir, kawone, planine, rijeke, mo-tove, brojne prirodne qepote.

Fotomonografija "Srpska - zem-qa impresija" uvr{tena je u zva-

ni~ne poklone u kabinetu preds- jednika RS, a vi{e primjerakapremijer RS, Milorad Dodikve} je poklonio me|unarodnimzvani~nicima.

Otvaraju}i izlo`bu, Wegovopreosve{tenstvo episkop zvor-

ni~ko - tuzlanski Vasilije izja-vio je da Krsti}eva fotomono-grafija predstavqa svojevrstanpe~at na jedan rasko{an umjet-ni~ki talenat i dar koji mu jepodario Gospod.

- Takve darove treba umnoà-

vati i podijeliti s drugimqudi-ma,da posluè kaonadahnu}e po-koqewima i novim generacija-ma.Ovamonografija nudiistin-sko zna~ewe i istinsku poruku,jer svaka fotografija predstav-qa ikonu vje~ne qepote Boìje.

U svakom liku,drvetu, svakoj ka-pi vodeosje}a se, ~uje i vidiob-raz Tvorca. U Krsti}evim fo-tografijama ogleda se du{aovogpodnebqa,du{a qudi koji ovdjeìve, rekao je vladika Vasilije.Vlado Markanovi}, novinar i

publicista istakao je tom pri-likom da je Republika Srpskauistinu zemqa impresija i zem-qa svih qudi koji ìve na tomprostoru, u potpunosti svjesnida su svoji na svome i da je wiho-va osnovna obaveza da ~uvaju iweguju duhovne vrijednosti, spo-menike i prirodne qepote koji-ma su okruèni. E.S.N.

SLOBODAN KRSTI]

DOBITNIKBROJNIH NAGRADASlobodan Krsti} je dobitnik

pedesetak nagrada i priznawa zaumjetni~ku fotografiju. Do sadaje organizovao 18 samostalnih, au~estvovao je na oko 200 kolek-

tivnih izlo`bi fotografije. Imazvawe majstora fotografije FSJ,AFIAP. ^lan je Colegium artisticumu BiH i ULIPURS-a u RS.

SRPSKA ZEMQA IMPRESIJA

POPIS @RTAVA SRPSKOG NARODAU DRUGOM SVJETSKOM RATU OD1941. DO 1945. GODINE REGIJE SEMBERIJAI MAJEVICA

ZAVJE[TAWE

BUDU]IMGENERACIJAMA

Prema podacima do kojih jedo{ao Qubomir Kerovi}, au-tor kwige ,,Popis `rtava srp-skog naroda u drugom svjetskom

ratu od 1941. do 1945. godine regije Sem-berija i Majevica’’ na prostoru sember-sko-majevi~ke regije stradalo je 1049 Sr-ba. U 111 sela sa tog podru~ja ìvot je iz-gubilo 569-oro djece, a samo u logoru Jase-novac stradalo je 1.518 mje{tana Sem-berije i Majevice. Ina~e, Qubomir Ke-rovi} je svoj istraìva~ko-stvarala~kirad po~eo 1986. godine kada je pripremioprvu kwugu, a objavio je {est kwiga u edi-ciji ,,Popis srpskih `rtava Majevice iSemberije’’. Podatke je istraìvao i pri-kupqao od vi{e kaziva~a, odnosno u~es-nika nesretnih doga|aja.

- Ovaj posao nastao je iz moje èqe nanapi{em rodoslovmajevi~kog selaTobut,odakle poti~em. Pi{u}i o brojnim poro-dicama, zapazio sam zapazio sam da jemnogo wih stradalo u Drugom svjetskomratu. Nekeodwih ubili su ~etnici, nekepartizani, ali ono {to me {okiralo jekoliko je tajbratoubila~ki ratnanio zlasrpskom narodu. @elio sam da zapi{em iod zaborava sa~uvam autenti~na svjedo-~ewa u~esnika ovih doga|aja za budu}apokoqewa kako se ovakvo zlo nikadavi{e ne bi ponovilo, rekao je na pred-stavqawu svoje kwige u Narodnoj bib-lioteci ,,Filip Vi{wi}’’ QubomirKe-rovi}. Doktor Radivoje Kerovi}, govore}i o

ovoj kwizi, pored ostalog, je istakao da jeona pravo autorovo zavje{tawe budu}impokoqewima, a istoriji i istori~arimapodaci za novu istorijsku gra|u.

V.Z.

Imamo tri velikapisca, Ivu And-ri}a, Dobricu]osi}a i Momi-

Krsmanovi}a. Wih tro-su najintenzivnije i

sna`no iopisali veli-

stradawa srpskog naro-To zna~i, da je Andri}

tursko dobra iscenu nabijawa na

u svom romanu "Na}uprija", da je ]o-

opisao Prvi svjetskiu romanu "Vreme smr-te u romanu "Vremedok je Momir Krsma-

stradawa Srba usvetskom ratu opi-

u kapitalnim delimakrvava Drina", "Ne-

rane" i "Bog je zap-nad Bosnom", najno-romanom o posqed-

ratu u Bosni, rekao jewièvnik Radomir Smi-

na promociji Krsma-ovi}evih djela u Narod-oj biblioteci "Filip

Vi{wi}".Smiqani} je naglasio da

e Krmsnovi}eve kwige na-aze u Beloj ku}i, u Va{in-tonskoj gradskoj biblio-eci i da ih poseduju svjets-i poznati qudi i politi-ari.- Imam i li~nu obavezu

Krsmanovi}u, jer misvojevremenodonio ruko-

i zamolio me da ga pro-Setio sam se sudbi-

svog oca koji je ovde u

Bijeqini ìvio i radiokao dirigentcrkvenog horai profesor muzike. Ceohor je proteran u Jasenovaci svi su nastradali. To meponukalo da se odmah prih-vatim tog rukopisa. Vidiosam da poseduje ~vrstu re-~enicu, da je re~ o litera-turi visokog ranga, o is-tinskoj i sna`noj litera-turi, precizirao je Rado-mir Smiqani}.

Momir Krsmanovi} kaèda po prvi put predstavqa

svoje kwige u RS, jer istinao stradawu Srba mnogimadugo nije odgovarala, nije

bilo preporu~qivo da se owoj govori javno i da se ta-kva literatura promovi{e.

- Sada se vreme promeni-lo i ovoj temi se slobodni-je govori. Pregovaram saZavodom za izdavawe uxbe-nika Isto~no Sarajevo o{tampawu romana "Te~ekrvava Drina". Verujem da}u kwièvno ve~e imati ina Palama, u Bawaluci. Umojim kwigama su auten-ti~na imena qudi i doga|a-ja. Spomenik na Starombrodu - Milo{evi}i kodVi{egrada podignut je tekpro{le godine. Na tom me-stu pobijeno je vi{e od {e-st hiqada Srba u aprilu1942. godine. U Skelanimaje izginulo vi{e od dve hi-qade dece, devojaka, stara-ca. Most je bio poru{en iusta{e su napravile kasap-nicu na Drini. Na Driwa-~i je poginulo vi{e od hi-qadu i petsto Srba. Crnalegija JureFranceti}a, ko-ja je krenula sa 10.000 us-ta{a iz Mostara, imala jeciq da o~isti isto~nu

Bosnu od srpskog naroda, ponalogu Ante Paveli}a. Taj plan je sli~an hr-

vatskoj vojnoj akciji "Olu-ja" koja je istrebila Srbe uHrvatskoj potkraj pro{logveka. Nakon 66 godina po-dignut je spomenik kodVi{egrada zahvaquju}imom romanu. [ezdesetih isedamdesetih godina pro{-log veka obilazio sam selai krajeve isto~ne Bosne ibeleìo potresne ispove-sti o stradawima Srba uDrugom svetskom ratu.

Krsmanovi} kaè da je1983. godine wegova kwigabila zabrawena u Bosni iHercegovini, jer je ocewe-na kao atak na bratstvo i

jedinstvo.Krsmanovi}ev roman

,,Krvave ruke islama" pre-veden je na engleski jezik.Roman je svojevremeno pro-~itao i Simon Vizental itu kwigu uvrstio me|u do-kumente o genocidu nadsrpskim narodom u Drugomsvjetskom ratu.

Q.Q.

KWIGE KOJE

OPOMIWU

DJECA OKOMRTVEMAJKEMomir Krsmanovi}

je kao dje~akpreìvio usta{kipokoq u Klisuri kodSjeme}a, izme|uRogatice i Vi{egra-

da. Tada su mu ubijenimajka i brat. Objavioje i kratku pri~u"Djeca oko mrtvemajke", koja je i bilapovod za nastavakistraìvawa o srp-

skom stradawu

uDrugom svjetskom ratu.



OGLASI SEMBERSKE NOVINE 5. MART 2009.18

REPUBLIKA SRPSKAOP[TINA BIJEQINANAÊLNIK OP[TINE BIJEQINA

Na osnovu ~lana 51. Statuta op{tine Bijeqina ("Slu`beni glasnikop{tine Bijeqina" broj 5/05 i 6/06 ),~lana 8. Odluke o kriterijumima,na~inu i postupku raspodjele sredstava udruèwima gra|ana na podru~juop{tine Bijeqina ("Slu beni glasnik op{tine Bijeqina" broj 8/05) iOdluke o usvajawu buxeta op{tine Bijeqina za 2009. godinu ("Slu`beniglasnik op{tine Bijeqina", broj 37/08 ) i na~elnik op{tine Bijeqina

raspisuje:

JAVNI OGLASZA FINANSIRAWE PROJEKATA

OD INTERESA ZA OP[TINU BIJEQINA

IRaspisuje se javni oglas za predlagawe projekata udruèwa na podru~ju

op{tine Bijeqina za finansirawe i sufinansirawe u skladu sa Odlukomo kriterijumima, na~inu i postupku raspodjele sredstava udruèwimagra|ana na podru~ju op{tine Bijeqina, a iz sredstava buxeta op{tineBijeqina sa buxetske stavke 614 300 Finansirawe projekata udruèwa uiznosu od 55.000,00 KM.

IISredstva se dodjequju udru ewima koja su registrovana na podru~ju

BiH, odnosno Republike Srpske ~iji su projekti kandidovani za finansir-awe ili sufinansirawe iz buxeta op{tine Bijeqina, a realizova}e se dokraja kalendarske godine i na podruju op{tine.

IIISredstva planirana u buxetu op{tine Bijeqina za ove namjene, raspod- jequju se u skladu sa ~lanom 10 i ~lanom 17 Odluke o kriterijumima,na~inu i postupku raspodjele sredstava udruèwima gra|ana na podru~juop{tine Bijeqina.

IVProjekti koji se ne mogu prijaviti, finansirati ili sufinansirati iz

ovih buxetskih sredstava su:- projekti koji se baziraju na investicionim ulagawima, izgradwi i adap-taciji objekata, kupovini opreme i sli~no,- projekti koji se iskqu~ivo odnose na jednokratne manifestacije, kao naprimjer konferencije, okrugle stolove, seminare, proslave godi{wica,izleti i sli~no, osim u slu~ajevima kada su navedene aktivnosti dio traj-nijeg i sveobuhvatnijeg projekta,- programi rada udruèwa.

VUdruèwa koja se ne mogu finansirati ili sufinansirati iz ovih sred-

stava:-udruèwa ~ija se djelatnost finansira posebnim propisima i za koje supredvi}ena posebna sredstva u buxetu op{tine Bijeqina

-udruèwa koja nisu dostavila narativni i finansijski izvje{taj outro{ku sredstava za materijalne tro{kove i projekte koji su finansir-ani iz buxetskih sredstava u prethodnoj godini

VIUdru~ewe podnosi prijavu na javni oglas na obrazcu za prijavu koji propi-

suje Komisija za raspodjelu sredstava iz buxeta op{tine Bijeqina.Uz prijavu se prilaè :

1. Rje{ewe o upisu u sudski registar udruèwa na podru~ju BiH, odnosnoRS (ovjerena kopija),2. Indentifikacioni broj iz registra poslovnih subjekata (ovjerena fotoko-pija),3. Kratak opis organizacije sa podacima o prethodno realizovanim projek-tima4. Projekat kojim udruèwe konkuri{e za dodjelu sredstava (Obrazac zakandidovawe programa / projekta),5. Dokaz da je udruèwe obezbijedilo dio sredstava iz drugih izvora zaprojekat za koji traì sufinansirawe (popuwen obrazac za sufinansir-awe, ugovor o sufinansirawu, odluka nadle`nog organa i sl.)6. Dokaz o u~e{}u vi{e partnerskih organizacija u realizaciji projektakoji se kandiduje (ako ih ima).7. Izjava ovla{}enog lica da udruèwe nije dobilo sredstva od drugogdonatora za projekat ili dio projekta kojim aplicira na javni oglas.

VIIJavni oglas ostaje otvoren 15 dana od dana objavqivawa u "Slu`benom glas-

niku op{tine Bijeqina".Prijave na javni oglas sa potrebnom dokumentacijom u zape~a}enoj kover-

ti predati u pisarnici Administrativne slu`be op{tine Bijeqina ilislati putem po{te na adresu:Op{tinaBijeqina Administrativnaslu`ba op{tine Bijeqina Kraqa Petra Prvog Kara|or|evi}a 1Komisija za raspodjelu sredstava za raspodjelu sredstava udruèwimagra|ana sa naznakom:PROJEKTIOD INTERESA ZA OP[TINU BIJE-QINA - NE OTVARAJ !

Svi obrazci se mogu preuzeti u zgradi Skup{tine op{tine Bijeqina,soba-17, ili internet odresi op{tine (web:www.sobijeljina.org).

VIIIO rezultatima konkursa za izbor najpovoqnijeg projekta svi u~esnici

}e biti obavije{teni pismenim putem.

NEBLAGOVREMENEI NEPOTPUNE PRIJAVE SE NE]E RAZMATRATI!

NAÊLNIK OP[TINE BIJEQINABroj: 02-435-2/09

Bijeqina, Mi}o Mi}i}Datum:19.02.2009. g.

REPUBLIKA SRPSKAOP[TINA BIJEQINANAÊLNIK OP[TINE BIJEQINA

Na osnovu ~lana 51. Statuta op{tine Bijeqina ("Slu`beni glasnikop{tine Bijeqina" broj 5/05 i 6/06 ),~lana 8. Odluke o kriterijumima,na~inu i postupku raspodjele sredstava udruèwima gra|ana na podru~juop{tine Bijeqina ("Slu`beni glasnik op{tine Bijeqina" broj 8/05) iOdluke o buxetu op{tine Bijeqina za 2009. godinu ("Slu`beni glasnikop{tine Bijeqina", broj 37/08 ) i na~elnik op{tine Bijeqina raspisuje:

JAVNI OGLASZA FINANSIRAWE PROJEKATA UDRU@EWA

OSOBA SA INVALIDITETOM

IRaspisuje se javni oglas za finansirawe i sufinansirawe projekata

udruèwa osoba sa invaliditetom, a iz sredstava buxeta op{tineBijeqina sa buxetske stavke 614 300 Finansirawe projekata udruèwaosoba sa invaliditetom u iznosu od 25000,00 KM.

II

Sredstva se dodjequju udruèwima osoba sa invaliditetom koja suregistrovana na podruju BiH, odnosno Republike Srpske ~iji su projektikandidovani za finansirawe ili sufinansirawe iz buxeta op{tineBijeqina, a realizova}e se do kraja kalendarske godine i na podru~Ju

op{tine.

III

Sredstva planirana u buxetu op{tine Bijeqina za ove namjene, raspodje-quju se u skladu sa ~lanom 17. Odluke o kriterijumima, na~inu i postupkuraspodjele sredstava udruèwima gra|ana na podru~ju op{tine Bijeqina.

IV

Projekti koji se ne mogu prijaviti, finansirati ili sufinansirati izovih buxetskih sredstava su:- projekti koji se baziraju na investicionim ulagawima, izgradwi i adap-taciji objekata, kupovini opreme i sli~no,- projekti koji se iskqu~ivo odnose na jednokratne manifestacije, kao naprimjer konferencije, okrugle stolove, seminare, proslave godi{wica,izleti i sli~no, osim u slu~ajevima kada su navedene aktivnosti dio traj-nog i sveobuhvatnijeg projekta,- programi rada udruèwa.

VUdruèwa koja se ne mogu finansirati ili sufinansirati iz ovih sred-

stava:

-udruèwa ~ija se djelatnost finansira posebnim propisima i za koje supredvo|ena posebna sredstva u buxetu op{tine Bijeqina-udruèwa koja nisu dostavila narativni i finansijski izvje{taj outro{ku sredstava za materijalne tro{kove i projekte koji su sufinansir-ani iz buxetskih sredstava u prethodnoj godini

VIUdruèwe podnosi prijavu na javni oglas na obrazcu za prijavu koji

propisuje Komisija za raspodjelu sredstava iz buxeta op{tine Bijeqina.Uz prijavu se prilaè:

1. Rje{ewe o upisu u sudski registar udruèwa na podru~ju BiH, odnosnoRS (ovjerena kopija),2. Indentifikacioni broj iz registra poslovnih subjekata (ovjerena kopija),3. Kratak opis organizacije sa podacima o prethodno realizovanim projek-tima4. Projekat kojim udruèwe konkuri{e za dodjelu sredstava (Obrazac zakandidovawe programa / projekta),5. Dokaz da je udruèwe obezbijedilo dio sredstava iz drugih izvora zaprojekat za koji traì sufinansirawe (popuwen obrazac za sufinansir-awe, ugovor o sufinansirawu, odluka nadle`nog organa i sl.)6. Dokaz o u~e{}u vi{e partnerskih organizacija u realizaciji projektakoji se kandiduje (ako ih ima)7. Izjava ovla{}enog lica da udruèwe nije dobilo sredstva od drugogdonatora za projekat ili dio projekta kojim aplicira na javni oglas.

VII

Javni oglas ostaje otvoren 15 dana od dana objavqivawa u "Slu`benomglasniku op{tine Bijeqina".Prijave na javni oglas sa potrebnom dokumentacijom, u zape~a}enoj kover-ti predati u pisarnici Administrativne slu`be op{tine Bijeqina ilislati putem po{te na adresu:Op{tinaBijeqinaAdministratvna slu`ba op{tine Bijeqina Kraqa Petra Prvog Kara|or|evi}a 1Komisija za raspodjelu sredstava za finasirawe udruèwima gra|ana, sanaznakom:PROJEKTI UDRU@EWA OSOBA SA INVALIDITETOMNE OTVARAJ !

Svi obrazci se mogu preuzeti u zgradi Skup{tine op{tine Bijeqina,soba 17 ili internet adresi op{tine (web:www.sobijeljina.org).

VIII

O rezultatima konkursa za izbor najpovoqnijeg projekta, svi u~esnici}e biti obavije{teni pismenim putem.

NEBLAGOVREMENEI NEPOTPUNE PRIJAVE SE NE]E

RAZMATRATI!

Broj:02-435-4/09Bijeqina, NAÊLNIK OP[TINE BIJEQINADatum: 19.02.2009.g.

Mi}o Mi}i}



OGLASISEMBERSKE NOVINE 5. MART 2009. 19

Ul. Svetog Save br. 86

B i j e l j i n a

TEL: 055/212-791, MOB: 065/519-432

BIJEQINA KU]E

1.SVETOZARA MARKOVI]AKu}a stambene povr{ine 130 m2(podrum,prizemqe, sprat),

c.grijawe,kamin.

Ekstra izvedba + garaà.Na placu od 511 m2.CIJENA: 85.000 EVRA

2.MA^VANSKAKu}a 15x6 (podrum, prizemqe).

Useqiva odmah + pomo}ni objekti.Na placu od 530 m2.CIJENA: 65.000 KM

3.VLADIKE NIKOLAJA

Ku}a 11.20 x 9.20 (prizemqe,sprat)Nova gradwa.

Na placu od 445 m2.CIJENA: 150.000 KM

4.STEFANA DEÂNSKOGKu}a 11,5 x 8,2 (podrum,prizemqe, sp-

rat) c.grijawe, novije gradwe + pomo}niobjekti (qetna kuhiwa, garaà)

Ekstra izvedba,na placu od 536 m2.CIJENA:160.000 EVRA

5.HAJDUK STANKA

Ku}a 8,30 x 12,50 (podrum,prizem-

qe, 2 sprata) + poslovni prostor (ra-dionica) P=40 m2 + garaà, + qetnakuhiwa + ostali pomo}ni objekti

Sve na placu od 324 m2CIJENA: 130.000 EVRA

6.KOMITSKAKu}a u osnovi 101 m2 (podrum, pri-

zemqe, sprat) + qetna kuhiwa + 2 ga-

raè, c.grijawe (+ cisterna),2 klime.Na placu od 634 m2CIJENA: 180.000 KM

BIJEQINA STANOVI

1.IVE ANDRI]AStan P= 42 m2,II sprat + balkon.Namje{ten, klima.

CIJENA:30.000 EVRA2.IVE ANDRI]A

Stan P=68 m2, I sprat + balkon,

eta`no (podno) grijawe + klima,ure|en ekstra.

CIJENA:105.000 KM3.CARA URO[A

Stan P=38 m2, II sprat,

Eta`no grijawe,odmah useqiv, nov.CIJENA: 1.350 KM/m2

4.LAZE KOSTI]A

Stan P=43.50 m2, I sprat, useqiv umaju 2009.eta`no grijawe.

CIJENA: 1.100.KM/m25.LAZE KOSTI]A

Stan P=45 m2, prizemqe,

CIJENA: 1.200 KM/m2Stan P=56 m2, potkrovqe.Stan P=42 m2, potkrovqe.CIJENA: 900 KM/m2

6.MAJEVI^KAStanovi u izgradwi razli~ite

kvadrature: od 29 m2 do 84 m2.

CIJENA: po dogovoru7.FILIPA VI[WI]AStan P=79 m2, I sprat, c.grijawe, ug-

radbena kuhiwa nova + podrum P=4 m2CIJENA:112.000 KM8.MILO[A OBILI]A

Stan P=73,50 m2, V sprat, lift,-c.grijawe,klima + 3 ugradbena plaka-

ra, parking.CIJENA: 96.000 KM

POSLOVNI PROSTORI

1.CARA URO[ALokal P=27 m2, + magacinski pros-

tor P=27 m2. CIJENA: 2.000 KM/m2

2.MAJEVI^KALokali u izgradwi, razli~itih

kvadratura:P=89 m2, 155 m2 i 165 m2,

prizemqe i uz glavnu ulicu.P=25 m2 sa bo~ne strane, prizemqe.CIJENA: po dogovoru

PLACEVI

1.PATKOVAÂPlac P=1000 m2, dozvoqena gradwa,svi

prikqu~ci. CIJENA: 28.000 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA

1.DVOROVIKu}a 12,40 x 11 (podrum,prizem-

qe,sprat) Posebni ulazi za sprato-ve, na glavnoj ulici.

Na placu od 500 m2CIJENA: po dogovoru

BIJEQINA - KU]E

1.JAKOVA MILOVI]AKu}a P=81 m2 u osnovi,(podrum,-

prizemqe,sprat) + mawa ku}a P=48m2 (prizemqe,visoko potkrovqe)

Sve na ogra|enom placu povr{ine

912 m2.CIJENA: 130.000 KM

110.000 KM2.SVETOZARA MARKOVI]A

Ku}a 11x11 , prizemna,Na placu od 529 m2.CIJENA: 120.000 KM

98.000 KM3.SLOBODANA JOVANOVI]A

Ku}a 9x12 (prizemqe,sprat)Na placu od 300 m2CIJENA: 130.000 KM

110.000 KM80.000 KM

4.BORISA PASTERNIKAKu}a 8x9 (podrum,prizemqe,sprat).Novija ku}a,na placu od 230 m2.CIJENA: 190.000 KM

170.000 KM

5.GALACKu}a devastirana,svi prikqu~ci.Na placu od 4200 m2.CIJENA:140.000 KM

130.000 KM6.RAJE BAWIÎ]AKu}a 11x8 (podrum,prizemqe,sprat)

+ lokal P=25 m2,na glavnoj ulici.Na placu od 860 m2CIJENA: 260.000 KM

250.000 KM

BIJEQINA STANOVI

1.GAVRILA PRINCIPAStan P=61 m2,II sprat,c.grijawe,

lift.CIJENA:95.000 KM

90.000 KM2.FILIPA VI[WI]A

Stan P=30 m2,II sprat, namje{ten,-c.grijawe. Uredna dokumentacija,-odmah useqiv + balkon, + podrum 3 m2

CIJENA: 40.000 KM

BIJEQINA LOKALI

1.TRG \ENERALA DRA@ELokal P= 68 m2 (iz dva nivoa),eks-

tra lokacija...CIJENA: po dogovoru

2.SAVE KOVAÊVI]ALokal P=66 m2 (u dva nivoa)CIJENA: 1.800 KM/m2

1.700 KM/m2

PLACEVI

1.PATKOVAÂParcela P=3000 m2, dozvoqena

gradwa. Mogu}nost parcelisawa.CIJENA: 17.000 KM/dun.

16.000 KM/dun.2. JAWARSKA OBRIJE@

Plac P=1.500 m2, dozvoqena grad-wa, uz glavni magistralni put.

CIJENA: 16.000 KM15.000 KM14.500 KM

3.KOJÎNOVAC-ÂRDAÎNEObjekat pod plo~om 10x13 + mon-

ta`ni objekat pogodan za skladi{-te 10x15. Na placu od 1500 m2.

CIJENA:30.000 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA

1.BATKOVI]Ku}a10x9,prizemna,nova,opremqe-na + pomo}ni objekat. Na glavnomputu, na placu od P=2000 m2.

CIJENA: 50.000 EVRA40.000 EVRA

2.ÊNGI]Ku}a 7,5x12 (prizemqe,sprat)Potpuno opremqena,novije grad-

we, + pomo}ni objekti (qetna kuhi-wa 3x7,5) + 2 garaè, + ostali pomo}niobjekti. Na placu od 6000 m2.

CIJENA: 300.000 KM200.000 KM120.000 KM

NNOOVVOO

EKSTRA POVOQNO

Po{tovani korisnici na{ih usluga, pla}ajte ra~une za odvozsme}a, da bi ste izbjegli neprijatnosti i doprinijeli da nam

ìvotna sredina bude ~istija.

S po{tovawem !AD , ,Komunalac’’ Bijeqina

AD KOMUNALAC, Ul. Milo{a Crwanskog br 7

Centrala : 055 / 210 -1 47 , 20 8 -0 2 4 , Fa k s : 055 / 206 -6 0 1

zz aa jj ee dd nn oo zz aa ~~ii ss tt ii jj ii gg rr aa dd

zzaa qqee pp{{uu ss ee mm bb ee rr ii jj uu !!

O[ ,,Jovan Du~i}’’Bijeqina

Ulica Srpske vojske 104

Molba za pomo} u realizaciji projekta

,,KWIGA JE IZVOR ZNAWA’’u okviru op{tinskog takmi~ewa iz demokratije

Obra}amo vam se u ime svih u~enika O[ ,,Jovan Du~i}’’ iz Bi-

eqine da nam pomognete u realizaciji projekta ,,KWIGA JE IZ-VOR ZNAWA’’ u okviru takmi~ewa iz demokratije.

Kao {to vam je poznato, na ovim prostorima bili su ratni

sukobi i na{a dràva je mnogo osiroma{ila, a time i wen bu-xet. Najve}e posqedice ratnih sukoba trpimo ba{ mi-DJECA.Znamo da ìvimo u veoma te{kom vremenu, da nema dovoqno

novca za izgradwu novih, savremenih {kola, ali isto tako zna-mo da mi, u~enici O[ ,,Jovan Du~i}’’ èlimo ne{to skromno dauradimo za na{u {kolu, za sve u~enike koji ve} u wu idu, ali i

za generacije koje }e do}i. @elimo da u okviru takmi~ewa izdemokratije poku{amo da uredimo {kolsku biblioteku i da je

upotpunimo kwigama koje }e obogatiti na{e znawe.Tokom na{eg {kolovawa uo~ili smo da je {kolska bibliote-

ka poluprazna, da u woj nema dovoqno kwiga ni za obaveznu {ko-

lsku lektiru. @elimo da kwige budu dostupne svakom na{emu~eniku, da biblioteka bude mjesto gdje }e u~enici provoditisvoje slobodno vrijeme i sticati nova znawa. Budu}nost je u zna-

wu, a mi smo va{a budu}nost-pomozite nam da steknemo vi{eznawa.

Nadamo se da }emo uz va{u pomo} uspjeti da sredimo {kolsku

biblioteku i da }emo narednu {kolsku godinu do~ekati bogatinovim kwigama.

Sredstva moète uplatiti na ìro ra~un: 554-001-00000688-54

Sindikalna organizacija O[ ,,Jovan Du~i}’’, Bijeqina, sa naz-

nakom: Za projekat ,,KWIGA JE IZVOR ZNAWA’’ u okviru

takmi~ewa iz demokratije.

Ukoliko niste u mogu}nosti da nam pomognete nov~ano, mo-ète nam pokloniti kwige ili ne{to drugo {to }e nam dobro

do}i da opremimo prostor nove biblioteke.

Hvala Vam za pomo} i razumijevawe

U~enici O[ ,,Jovan Du~i}’’Bijeqina

I Z M A T I ^ N O G U R E D AOO DD 22 5 5 .. 00 22 .. 22 00 00 99 .. DD OO 00 44 .. 00 33 .. 22 00 00 99 .. gg oo dd ..

R O \ E N I OD 25 .02 .2009 .DO 04.03 .2009 . GOD.

UMRLI OD 25.02.2009.DO 04.03.2009.GOD.

V J E N ^ A N I OD 25.02.2009.DO 04.03.2009.GOD.

Cerovina Una, k}i Dejana i Jelene, Prgomeqa Andrej, sin

Mladena i Dragane, Radovanovi} Milan, sin Mladena i Vesne,Kalajxi} Lena, k}i Davora i Jasne, \uri} Andrea, k}i Daria i

Gordane, Ademovi} Edisa, k}i Mersida i Amire, Wegi} Mi-

lica, k}i Dragana i Rade, Joksimovi} Marko, sin Save i Gori-

ce, Xafi} Mustafa, k}i Nermina i Xanume, Ranilovi} Niko-

la, sin Zorana i Slobodanke, Jovanovi} Viktor, sin Zorana i

Violete, Boì} Petar, sin Dragana i Sla|enke, Stevanovi}

Daria, k}i Darka i Borke, Bajri} Valentino Rexo, sin Juse i

Indire, Danilovi} Simo, sin Radenka i Radojke, Stojanovi}

Milan, sin êdomira i Mirjane, Dmitra{inovi} Andrej, sin

Radovana i Milice, Markovi} Svetlana, k}i Dragana i Gorda-

ne, Savi} Vuk, sin @eqka i Qiqane, Mijatovi} Pavle, sin

Aleksandra i Sande, \uri} Andrej, sin Borislava i Sawe,

Simi} Kristijan, sin Sr|ana i Jelene.

Dizdarevi} Edin i Jeanlin Fabienne, Kneèvi} Goran i Axi} Je-lena, Trifkovi} Zlatko i Mirkovi} Vladana, Musladin Luko

i Petrovi} Dragana, Vidojevi} Nemawa i Kosori} Nevena,

Gejak Miroslav i Vujadinovi} Tijana, Pani} Sa{a i Simeuno-

vi} Danijela, ]osi} Jusuf i [u}ur Irena, Laki} Vawa i And-

ri} Vasilija, Eri} Bojan i Jovanov} Maja.

Gospava Panti}, Savka Lale, ro|. 1939, Zorka Jovanovi}, ro|.

1921, Soka Zeki}, ro|. 1928, Milan \uranovi}, ro|. 1930,

Svetozar Ili}, ro|. 1936, Petar Markovi}, ro|. 1940, [ehra

Deli}, ro|. 1942, Vukan Vukovi}, ro|. 1935, Krunija

Stevanovi}, ro|. 1945, Spasoje Laziki}, ro|. 1930, Qubomir

Mr{i}, ro|. 1930, Vida Maksimovi}, ro|. 1926, Petar

Spasojevi}, ro|. 1929, Pero Boji}, ro|. 1934, Vukosava

Jo~kovi}, ro|. 1934, Mara Stevi}, ro|. 1924, Stevo Stevanovi},

ro|. 1958, Krsto Krsti}, ro|. 1934, Jovan Novakovi}, ro|. 1932.

godine



^ITUQE SEMBERSKE NOVINE 5. MART 2009.20

Vrijeme prolazi, alisje}awe na Tebe zauvijek

}e ostati u srcima.Tvoji kumovi

PREDRAG i MLADENTODOROVI]

VLADIMIRJEZDI]

S qubavqu, najqep{imuspomenama i

sje}awem na TebeTvoji kumovi

MILICA i NENADTODOROVI]

VLADIMIRJEZDI]

VLADIMIR (VLADO) JEZDI]Dani prolaze, ali utjehe nema.

Uvijek si u na{im srcima i mislima.

Tvoje MIRJANA i IVANA

SJE]AWEDevetog marta 2009. godine navr{avaju se tri godine

kako je preminuo na{ voqeni

VLADIMIRA (VLADE) JEZDI]APo dobroti Te pamtimo, s ponosom pomiwemo.

Vje~no }e{ ivjeti u srcima tvojih najmilijih.

Porodice QUBINKOVI] iKALU\EROVI]

SJE]AWEDevetog marta 2009. godine navr{avaju se tri godine

od smrti

MARICA SAVI]08.03.2005-08.03.2009.

S qubavqu ipo{tovawem

Omladinska zadruga,,Mladi radnik’’

Bijeqina

VLADIMIRANIKOLI]A

Vrijeme prolazi, a praznina je sve ve}a. Sje}awe i

najqep{e uspomene na tvojmio lik, istinsku mudrost i

nesebi~nu qubav daju namsnagu da idemo daqe.

PORODICA

SKOKO VLADISLAVBATO

1943-2004.S qubavqu i po{tovawem

PORODICA

ZDENKE SRDANOVI]

S qubavqu Suprug Tomislav, k}erkaSvetlana, sin Goran, zetSrboslav, snaja Jelena iunu~ad Bojana, Tijana,Milica, Vuk, Simeun

i Zdenka ipraunu~ad Jo{ka i Paloma

Dana 08.03.2009. godine navr{i}e se pet godina od smrti dragog i voqenog supruga, oca, dede i prijateqa

STOJKOSKI (STANIMIRA) MIRE(MILE PEKAR)

1948-2004.

Ti s i s ada s a m il ion z vijezda n a n ebu m e|u k ojima s ija{ k ao { to s i s ijao s a n ama n a z emqi, i u s novima i n a j avi spomiw a}emo i me i d jel a t voja k oja s u t e ~ inil a t ak o v el ik im .

Zahvaqujemo se porodici, prijateqima i radnicima, kao i svima onima koji su nam u te{kim momentima pru`ili rameza plakawe.

TVOJI NAJMILIJI

SJE]AWE

Na dan, 8. marta, navr{i}e se10 godina od smrti na{eg dra-gog supruga, oca, dede i tasta

Dana 26. februaranavr{ilo se pet godina od

kako nije sa nama

Osmog marta 2009. godinenavr{ava se deset godina od

smrti na{e drage



SEMBERSKE NOVINE 5. MART 2009. 21

Direktor055 773 360

w ww .s ka la ra di o. ne t s ka la @ rstel.net

Marketing055 771 520

SportU SUBOTU SE NASTAVQA PRVA FUDBALSKA LIGA REPUBLIKE SRPSKE

N

akon skoro ~etverom- jese~ne pauze u subotuse nastavqa fudbals-ki {ampionat Repub-

ike Srpske. U prvom kolu nas-avka {ampionata fudbaleri

Radnika su gosti Slobode iz No-og Grada, nakon toga ih o~ekujegostovawe u Tesli}u i utakmi-

a sa Proleterom, a doma}oj pub-ici predstavi}e se tek u tre-em kolu u susretu sa BSK-om iz

Bawa Luke.- Pripremni period smodobro

i u utakmicama sajakih protivnika kao

suVojvodina,Modri~aMak-Beànijei Ora{jevidjeli

gdje se nalazimo i koliko

vrijedimo. Uvjeren sam da smo sedobro pripremili i da sa opti-mizmom moèmo o~ekivati nas-tavak borbi za bodove. Kao i je-senas u svaku utakmicu }emoula-ziti saèqom da savladamo pro-tivnika, a {to se ti~e {ampio-nata na{e ambicije su da zadr-ìmo poziciju u vrhu tabele, od-nosno da odbranimo ~etvrtomjesto koje smo jesenas osvojili.Imamomladu ekipu predkojom jeperiod dokazivawa i zatoo~eku-jem da }e se tokom proqe}a mla-di igra~i nametnuti i pokazatida se na wih u narednom periodumoèra~unati, kaè {ef stru~-nog {taba RadnikaNikolaBala.

[to se ti~e utakmice sa Slo-

bodom, u Radniku se nadaju da sta-dion "Mlakve" mogu napustitineporaèni.

- Bi}e to te{ko gostovawe sobzirom da bi eventualni kiksna doma}em terenu odveo Slo-

bodu u borbu za opstanak. Vjeru-jemda }emoodigrati dobru utak-micu i da }emose izNovog Gradavratiti neporaèni, isti~e ka-piten Bijeqinaca @eqko Gav-rilovi}.

Iz Radnika je u zimskom pre-laznom roku oti{lo ~ak devetfudbalera, me|u kojima i Vla-dimir Ranki}, Miqan Vico iMarko Ze~evi} koji su bilistandardni prvotimci, a naGradski stadion stigli suDragan Nikoli} (Glasinac, So-kolac), Vinko \uri} (Vla-senica), Mladen Mitrovi}(Rudar, Ugqevik) i NikolaKneèvi} (Radni~ki, Sombor).

T.N.

RADNIK GOSTUJE U NOVOM GRADU

RUKOMETNI KLUB BIJEQINA

Prvi dio rukometnog{ampionata RS Bi-

jeqinci su zavr{i-li na tre}oj pozi-

iji, ali se ne odri~u borbe zarh tabele i povratak u Pre-

mijer ligu, iako su Prijedor iLokomotiva iz Br~kog u bo-

ovnoj prednosti.- Pripreme za nastavak se-

koji je zakazan za 13. martsmo 19. januara. Tre-

su svakodnevni i to uGimnazije "Filipi u teretani. Odig-

smo i prijateqske utak-sa Radni~kim iz [ida,

i Metalcem iz Va-i sve smo rije{ili u svo-

korist. To nam daje nadu dabez {ansi da se umije-

u borbu za {ampionskui sigurno je da }emo bi-

dostojan konkurent Prije-i Lokomotivi u borbi za

plasman, kaè magis-ar Sa{a Mi~i}, predsjednik

RK Bijeqina.Zimska pauza protekla je u

vom klubu bez uzbu|ewa. Ig-a~ki sastav ostao je nepromi-

ewen jer niko od rukometa{aije oti{ao iz kluba, a, narugoj strani, nije bilo ni po-a~awa. Na kormilu je ostaoskusni stru~wak Radi{a Jo-

koji je tokom qeta izvorni~ke Drine do{ao u Bi-eqinu.

- Zadovoqni smo wegovimi produìli smo sarad-

Svi u klubu o~ekujemo dana proqe}e igrati boqe

nego u jesewem dijelu.Ekipa jeza jednu polusezonu iskusnija,igra~i se ve} dugo nalaze naokupu, a pored toga ve} su seprilagodili zahtjevima {efastru~nog {taba u trena`nomprocesui na utakmicama. Koc-kice su se sloìle i zato vje-

rujem da }emo biti ja~i iakonije bilo promjena u igra~komkadru, tvrdi predsjednik kluba.

Do po~etka drugog dijela{ampionata rukometa{i Bi-

jeqine odigra}e jo{ jednu ilidvije pripremne utakmice.

T. N.

@ELE BORBU ZA VRH

ODBOJKA[ICE POBIJEDILE U TUZLI

Trijumfom protiv Tuzleu gostima (3:2) odbojka-{ice Radnika potvrdi-le su da su se zasluèno

plasirale u plej-of i da ne}e bi-ti bez {ansi da pro|u prvi krugi plasiraju se me|u ~etiri najbo-qe ekipe u BiH. Nakon dva uzast-opna poraza nije bilo mnogo op-timizma pred utakmicu u Tuzli,ali su odbojka{ice iz Bijeqinepokazale da su nepredvidqivaekipa i da su u stawu da zaigrajudobro kada je to najpotrebnije.Utakmica u Tuzli rije{ena je upetom setu koji su go{}e rije{i-le u svoju korist rezultatom15:11. U posqedwem kolu liga{-kog dijela sezone odbojka{iceRadnika do~ekuju ekipu Kakwakoja se nalazi na drugoj pozicijina tabeli. Nakon toga slijedikratka pauza i finalni turnirKupa BiH za odbojka{ice, a za-tim plej-of u kome su mogu}i ri-vali Radniku Kula Grada~ac,Imzit Sarajevo i Polo iz Ka-lesije, a ko }e to biti zna}e se po

odigravawu posqedweg liga{-kog kola. Odbojka{i Radnika go-stovali su u subotu u Oxaku gdjesu poraèni od doma}eg Napret-ka sa maksimalnih 3:0 u setovi-ma. U posqedwem kolu bijeqins-ki odbojka{i gosti su ekipe Br-~ko Jedinstvo. I oni su, kao i od-bojka{ice, obezbijedili u~e{}eu plej-ofu bez obzira na rezul-tat utakmice u Br~kom. T.N.

POTVR\EN PLEJ-OFTUZLA 2RADNIK 3DVORANA: "Mejdan", gledalaca:100, sudije: Slobodan Niki}(Br~ko) i Jasmin Huseinovi}(Sarajevo).TUZLA: Blaèvi}, Jahi}, Pa{i},Vasiqevi}, Husanovi}, Sinanovi},Stjepi}, \uki}, Haxi}, Salki}.Trener Hamid Suba{i}.RADNIK: Petri~evi}, Bobar,Koji}-\uri}, Tomi}, Tubi}, Sari},B. \oki}, Staki}, Simi}. TrenerMiroslav Mi}i}.Po setovima: 15:25, 25:22, 11:25,25:15, 11:15.

PRVENSTVO OSNOVIH [KOLA SEMBERIJE ZA ODBOJKA[ICE

N

a prvenstvu osnovnih {kola bijeqinske op{tine za odboj-ka{ice, koje je odràno u dvorani O[ "Knez Ivo od Sem-berije" prvo mjesto pripalo je odbojka{icama bijeqinske

Osnovne {kole "Sveti Sava". Na drugo mjesto plasirala seO[ "Knez Ivo od Semberije", a na tre}e O[ "Vuk Karaxi}" tako|e izBijeqine.

Nadmetawe semberskih osnovki donijelo je zanimqive i neizvjesneutakmice. Pored odbojka{ica iz tri prvoplasirane {kole, na tak-mi~ewu su u~estvovale i ekipe iz {kola u Dvorovima, Jawi, GorwemDragaqevcu, Glavi~icama i gradske {kole "Jovan Du~i}". T. N.

NAJBOQI ,,SVETI SAVA,,

Kapiten ,,Bijeqine,,

Sla|an Quboja

@eqkoGavrilovi}



SPORT SEMBERSKE NOVINE 5. MART 2009.22

Op{tinski Savjet zasport, u saradwi saDomom zdravqa Bije-qina i Op{tinskim

fudbalskim savezom organizo-vao je veliku akciju preventiv-nih sistematskih pregleda fud-balera na podru~ju Semberije.Predsjednik Op{tinskog Savje-ta za sport, Slavko Bojani} kaèda je akcija krenula 26. februara

u Pu~ilama i da }e u narednimmjesecima biti obavqen sistem-atski pregled za oko 3000 fudba-lera, organizovanih u 62 fudbal-ska kluba na podru~ju Semberije,koji se takmi~e u klubovima oddruge do {este lige.

- Akcija je nai{la na izuzetanodjek me|u sportistima. Ciqove akcije je da se preduprijedenemili slu~ajevi kakvih je bilo

na sportskim terenima i bori-li{tima. Ovo je prilika da po-zovemo i sportiste i sportskeradnike u drugim sportovima dase ukqu~e u ovu akciju, rekao jeBojani}.

Direktor Doma zdravqa Bije-qina, drZlatkoMaksimovi} ka-è da zaposleni u ovoj zdrav-stvenoj ustanovi i postoje zbogzdravqa osiguranika u Sembe-

riji i Posavini.- Po pozivu iz sportskih klu-

bova, mi}emoorganizovati svojemedicinske ekipe koje }e obavi-ti kompletan sistematski pre-gled sportista na terenu. Akcija}e trajati u kontinuitetu, svedok bude potrebe za ovakvim vi-dom preventivne zdravstvene za-{tite u sportskim kolektivima,kaè dr Maksimovi}.

PREVENTIVNI PREGLEDI FUDBALERADr Zlatko

Maksimovi}Dr Zlatko

Maksimovi}

KIKS KO[ARKA[A RADNIKA PROTIV PRIJEDORA

Kada se najmawe o~eki-valo ko{arka{i Rad-nika doìvjeli su po-raz od Prijedora pr-

ed svojim navija~ima ~ime supropustili priliku da iskori-ste neuspje{an vikend Bratun-ca i Gacka i u~vrste se na drugojpoziciji na tabeli republi~keko{arka{ke elite. I ova utak-mica pokazala je da doma}i par-ket nije prednost za ekipu Rad-nika, koja je od pet prvenstve-nih poraza ~ak tri doìvjela nautakmicama u svojoj dvorani.

- Pribojavao sam se me~apro-tiv Prijedora, jer su to varqi-ve utakmice, igra{ protiv dob-rogtimaa pobijedio si ga u gos-tima. Moji igra~i nisu psihi~-ki izdràli i ovo nam je tre}iporaz kod ku}e, pa smo mo`da ijedina ekipa u ligikojaima bo-qi bilans u gostima nego predsvojim navija~ima. Imali smo ipeh da je na{ kapiten VedranBorov~anin na 50 sekudi prijekraja zaradio tehni~ku gre{ku,u trenutku kada smo imali tripoena prednosti, {to nas je di-rektno odvelo u poraz, anali-

zirao je ovu utakmicu trenerRadnika Igor Mihajlovi}.

U srijedu su odigrane utakmi-

ce odgo|enog 16. kola, a Radnik je bio doma}in ekipi Varde HEiz Vi{egrada.

- Nemamo pravo razmi{qatini o ~emu drugom izuzev o tri-jumfu. Vjerujem da su se igra~ioporavili od {okantnog porazaprotiv Prijedora i da protivtako|e kvalitetnih Vi{egra-|ana ne}e ponoviti gre{ku izprethodnog kola, kaè Mihaj-lovi}.

Zanimqivo je da }e dan kasni- je prvotimci Radnika pris-ustvovati me~u druge faze Ev-rolige u beogradskoj "Areni"izme|u Partizana i Panatinai-kosa, utakmici koja ve} dobijaepitet istorijske za srpskuklupsku ko{arku. T. N.

TRE]I DOMA]I PORAZRADNIK - PRIJEDOR 68:72(14:17, 17:13, 21:23, 16:19)DVORANA: O[ "Vuk Karaxi}", gledalaca: 250, sudije: BoìdarRadanovi}, Dragan Porobi} (Trebiwe) i Sr|an Jawu{evi} (Bile}a).RADNIK: Pilipovi}, Savi} 2, Lonto| 12, Medi}, Erki} 10,Borov~anin 19, \ur|evi}, Danilovi} 5, Soji} 13, Cerovina, Kecman7. Trener Igor Mihajlovi}.PRIJEDOR: Damjanovi} 19, Stojanovi}, Zlokapa 14, Jakovqevi} 4, Savi}12, Radivojac 6, Draì}, Bura 3, Kondi} 14. Trener Goran Elenkov.

KONSTITUSAN UPRAVNI ODBOR UGQEVI^KOG RUDARA

Na ~elu novog Up-ravnog odboraRudara nalazi seVasilije Pre-

li}, preduzetnik koji se ba-vi ugostiteqstvom, a wegovzamjenik je Aleksa Jovano-vi}. To je odlu~eno na prvojsjednici nove uprave Ugqe-vi~ana koja je odràna u~etvrtak popodne.

- Konstituisawem Uprav-nog odbora bi}emo u prili-ci da po~nemo sa rje{ava-wem goru}ih problema uklubu, jer se pribliàvanastavak prvenstva u kome}emo se, kao {to je poznato,boriti za opstanak u dru-goliga{kom dru{tvu. Naj-va`nije za klub je da su st-vari krenule sa mrtve ta~-ke, a jedan od prvih potezanove uprave bi}e isplatadijela nov~anih dugovawaprvotimcima, kaè sekre-tar Rudara Goran Quboje-vi}, ne tako davno ~lan naj-trofejnije generacije ug-qevi~kog kluba.

Jedna od prvih odluka Up-ravnog odbora je da stru~ni{tab ostaje u dosada{wemsastavu.

- Ekipu }e sa klupe i da-qe predvoditi Qiqan Mi-trovi} koji je u vrlo te{-kom trenutku za klub oku-pio fudbalere i sa wimapo~eo pripreme, kaè Qu-bojevi}.

Do kraja pripremnog pe-rioda Ugqevi~ani }e odig-rati jo{ dva kontrolna me-~a. U nedjequ }e na stadio-nu Rudara gostovati Majevicaiz Lopara, a traì se rivali za utakmicu u utorak, a to}e, najvjerovatnije biti kom-{ijska Mladost iz Boguto-vog Sela koja se takmi~i iRegionalnoj ligi Bijeqina.

PRELI]U VRU] KROMPIR

GACKO ZAUSTAVQENO U BIJEQINI

Tre}om uzastopnom pob-

jedom ekipa BijeqinePlusa i definitivno jepobjegla iz zone ugro-

ènih i, prakti~no, obezbijedi-la opstanak. Iako su gosti izGacka boqe otvorili utakmicu ina isteku prve ~etvrtine imalisedam poena prednosti (29:22),izabranici Branimira \oki}asu uspjeli da u drugom i tre}emperiodu preokrenu rezultat, a u

posqedwih deset minuta sa~u-vaju minimalnu, ali zasluènuprednost protiv rivala koji senalazi me|u vode}im ekipama natabeli. Ekipa Branimira \oki-}a igrala je u srijedu odloènuutakmicu 16. kola sa liderom natabeli Sutjeskom u Fo~i.

Poslije pobjede protiv Gackaekipa Bijeqine Plusa nalazilase na devetom mjestu prvenstvenetabele sa 22 boda. T.N.

SLAVQE PLUSA

BIJEQINA PLUS - GACKO 86:84 (22:29, 24:20, 22:15, 18:20)

DVORANA: Gimnazije "Filip Vi{wi}", gledalaca: 250, sudije:Petkovi}, Vrankovi} i Srdi} (svi iz Bawa Luke).BIJEQINA PLUS: Vasili}, N. Panti} 18, Andri} 14, Bogdanovi} 6,Soki}, Peji}, Simi} 26, Peri} 3, Milo{evi} 2, Joki} 2, Torbica 10,G. Panti} 5. Trener Branimir \oki}.GACKO: Boqa~evi}, M. Vukovi}, Krtolica 6, Gordi} 23, [ukovi} 5,Zelenovi}, Zirojevi}, O. Vukovi}, Ron~evi}, Koprivica 22,Krstojevi} 17, An|i} 9. Trener Mi}an Axi}.

U NEDJEQU STARTUJU DRUGOLIGA[I

Osmog marta (nedje-qa) po~iwe drugidio {ampionata Is-to~ne grupe Druge

fudbalske lige RS u kojoj se, sana{eg podru~ja, takmi~i petklubova iz Semberije i Rudariz Ugqevika. Za qubiteqefudbala u Semberiji najzanim-qivija utakmica proqetnepremijere, susret u Dvorovimaizme|u doma}eg Proletera iMladosti iz Velike Obarske.Obje ekipe jesen su zavr{ile uvrhu tabele, pa se moè o~eki-vati kvalitetna i neizvjesnautakmica.

Na doma}em terenu igra iPodriwe iz Jawe koje }e ugos-titi Mladost iz Rogatice, Je-dinstvo iz Broca gostuje u Ne-vesiwu gdje se sastaje sa Ve-

leòm, a Gorica iz Pu~ilaigra u Dowem [epku sa Nap-retkom. Rudar iz Ugqevika go-st je ekipi Vlasenice.

[to se ti~e ambicija, Mla-dost i Proleter nastoja}e dazadrè pozicije u vrhu tabele,Podriwe iz Jawe ima ja~u eki-pu nego jesenas i uz povoqanraspored u prilici je da pop-ravi plasman, jer su jesen zavr-{ili u sredini tabele, dok jeosnovni ciq Jedinstva iz Bro-ca i Gorice iz Pu~ila da izb-

jegnu borbu za opstanak. Rudariz Ugqevika }e, uprkos lo{emplasmanu, nastojati da zadrìdrugoliga{ki status, a tokomzimskog prelaznog roka u eki-pu su se vratili biv{i prvo-timci ovog kluba Dragan Si-miki} i Mladen Stjepanovi}.

DERBI U DVOROVIMA

Ekipa Rudara

Igor Mihajlovi}Igor Mihajlovi}

VladanAndri}

u akciji



ZANIMQIVOSTI / OGLASISEMBERSKE NOVINE 5. MART 2009. 23

OdobravamoOdobravamo

POPUSTPOPUST

za stalnekorisnike

za penzionerei ratne vojneinvalide

Bijeqina

Zvornik

Lopare Ugqevik

Br~ko

Zdravlje-pharm 1 apoteka

Bijeqina, Trg Kraqa Petra I,

Robna ku}a (t.c. ,,Emporium’’)

tel. 055/223-722

Zdravlje-pharm Bijeqina,

Srpske vojske 11, tel.055/210-833

Apoteka ,,Zdravqe’’ Br~ko,

Ulica Bosne Srebrene 37,

tel.049/217-760

Apoteka ,,Zdravqe’’ Br~ko,

Ulica Bawalu~ka bb,

tel. 049/213-029

Apoteka ,,Zdravqe 2’’ Br~ko,

Bulevar mira 5, tel.049/217-200


,,[,,naseqe, tel.049/235-350


Tr`ni centar FIS

Apoteka ,,Zdravqe’’ Lopare,

Ulica Cara Du{ana bb,

tel.055/650-126

Apoteka ,,Zdravlje-pharm’’

Ugqevik,

Ulica Kara|or|eva bb

tel.055/773-222

5%5%

10%10%

Apoteka ,,Zdravlje-pharm’’

Zvornik ,Trg pobjede bb

P

rilikom unutra{wegure|ewa stambenog iliposlovnog prostora, ka-ù stru~waci za ovu ob-

last, nezamjenqivo je mjesto ukras-nog biqa. Me|utim, da li tome pos-ve}ujemo dovoqno pa`we? Vera Vu-kovi} Bojanovi}, inèwer pejza`nearhitekture koja se 24 godine baviure|ewem dvori{ta i enterijera,misli da je kod nas profesionalniodnos prema hortikulturnom ure|e-wu unutra{weg prostora tek u za-~etku i da na{e trì{te te{ko us-vaja nova pravila i nove vrste ukra-snog biqa.

- U {kolama nemamo nikakvog do-dira sa hortikulturom, ne razvijamoqubav prema cvije}u, a ~esto smopred pitawem {ta izabrati za pok-lonili kao ukras u na{em domu. Ne-kada nije bilo tako i oni koji volecvije}e i biqke znaju da vi{e od es-tetike na ~ovjeka djeluje pozitivnaenergija koju dobijamo od biqke kaoìvog bi}a. Biqke ìve sa nama, sabiqkama su na{i stari znali i pri-~ati, a svakako su imali boqi odnosprema wima, kaè Vera Vukovi} Bo-janovi}, vlasnica cvje}are "Neven" uBijeqini i veliki zaqubqenik usvoj posao.

Weno iskustvo govori da se ~estouloì mnogo novca u ure|ewe vaw-skog prostora, oko ku}e ili poslov-nog objekta, ali da po pravilu u na-crtu enterijera nema ukrasnog biqa.Tako se npr. desilo, napomiwe, da je

za novu zgradu Vlade RS nabavqenoneadekvatno cvije}e koje ne moè op-stati.

-To je pogre{na predstava. Biqka-ma se ostave uglovi, bez dovoqno sv-jetla ili se izaberu neadekvatne vr-ste. Postave se na pod,a ipakbi tre-bao savjet stru~waka i poznavawebiologije biqke koja svojim prisus-tvom oplemewuje na{ ìvotni iliradni prostor, kaè na{a sagovor-nica, dodav{i da cvije}e moè bitiukras, ali i pregrada, neka vertika-la, ~ak i prava mala staklena cvi-

jetna ba{ta u ku}i ili stanu kao ku-tak za odmor. Preporu~uje da se biq-ke postave na postoqa, u posebne uk-rasne posude, saksije ili àrdiwerekoje je jo{ uvijek te{ko prona}i nana{em trì{tu, a uvozne su presku-pe. Ipak, savjetuje da posude za cvi-

je}e barem bojom odgovaraju namje-{taju, te da zlatni ili oker tonovigotovo nikad ne}e biti gre{ka.

- Mla|i bra~ni parovi jednostav-niji su u svojim odlukama, lak{eprihvataju savjete, dok kod starijihuvijek postoje ograni~ewa i speci-fi~ni zahtjevi. Stoga naj~e{}e pre-poru~ujem klasi~ne biqke, drvoì-vota i fikus, jer su najzahvalnije zaodràvawe, kaè Vera Vukovi} Bo-

janovi}. Isti~e da su cvijetni ara -mani, mini ba{te sa vi{e razli-~itih biqaka u jednoj posudi trenut-no svjetski trend, te da te mini ba{-te obavezno idu na police ili komo-de. Na{a sagovornica napomiwe da

je biqkama bitna koli~ina svjetla,da im nije previ{e hladno, ali niprevi{e toplo, te da je zalivawe zasvaku vrstu posebno. Kao svoje favo-rite, preporu~uje: drvo ìvota (dra-caena), fikus (ficus sp.), slonovu {apu(naline), orhideju (orhidaceae), mirniqiqan (spatyphilum) i, kao najotpor-niju i lisnodekorativnu, zamiju (za-mioculcas). M.E.

VERA VUKOVI] BOJANOVI] O HORTIKULTURNOM URE\EWU PROSTORA

SA BIQKAMA TREBA ZNATI

UorganizacijiCentra za kul-turu "Semberi-

ja", a pod pok-oviteqstvom Skup{ti-e op{tine Bijeqina, od6. do 21. marta bi}e orga-izovani osmi "Dani ko-

medije" u Bijeqini, tra-icionalna pozori{na

manifestacija koju s ne-trpqewem i{~ekuju qu-iteqi pozori{ta i svini koji rijetko imajuriliku da pogledaju dob-u pozori{nu predstavu.

Iako je do otvarawa oveozori{ne manifestaci-e ostalo jo{ 14 dana, ve}e utvr|en program ovogo-i{wih "Dana komedije",a kojima }e nastupitilumci iz Beograda, No-og Sada, Kru{evca, [ap-a, Uba i Bijeqine.- Ovogodi{wu pozori-

manifestaciju otvo-glumci Kru{eva~-

pozori{ta sa Nu{i-"Svetom", redite-

Vladimira Popadi}a.dana vidje}emodo gole koè",Nenada Milo-

u kojoj igraju Mi-Malba{a, Sr|an Si-i Miroslav Mihai-

[aba~ko pozori-predstavi}e se "Kra-

smeha", rediteqa

Ivana Toma{evi}a, potekstu Zorana Boòvi}a.Glumci iz Beograda, oku-pqeni u Pozori{tu Sla-vija, predstavi}e se koma-dom"Dogodine u istovre-me", autoraBernardaSlej-da, koju je reìrao Boì-dar \urovi}. Igraju Mi-lan Gutovi} i Nela Mi-hajlovi}. Po prvi put uBijeqini }e gostovatiglumci iz pozori{ta "Ra-{aPlaovi}" sa Uba u Sr-biji. Oni }e nastupiti saFejdoovim "Idemo u lov",rediteqa Milenka Pav-lova, kaè direktor JUCentar za kulturu "Sem-berija", Mihajlo Trifko-vi}.

Ova pozori{na mani-festacija bi}e zatvorenanastupom bijeqinskihmladih glumaca, okupqe-nih u obnovqenom Ama-terskom pozori{tu "Sce-na", koje ove godine pros-lavqa i vrijedan jubilej -75 godina od osnivawa.Mladi bijeqinski glum-ci odigra}e "Miralondi-nu", Karla Goldonija, ko-

ju je na scenu postavioIvan Petrovi}.

Tradicionalno, kao isvake godine, bi}e izab-ran najboqi glumac i glu-mica, te najboqa pozori-{na predstava. Svoje ocje-ne }e dati stru~ni ìri,ali i publika. Q.Q.

CENTAR ZA KULTURU ,,SEMBERIJA,,

UTVR\EN PROGRAMDANA KOMEDIJE

semberske novine [broj 689, 5.3.2009]

Documents