seizmiČki rizik: definicija i procena
TRANSCRIPT
SADRŽAJ
• Uvod: definicija seizmičkog rizika
• Model izloženosti
• Model seizmičkog hazarda
• Model povredljivosti
• Seizmički rizik: procena i vizuelizacija rezultata
DEFINICIJA SEIZMIČKOG RIZIKA
• Verovatnoća da se kao posledica izloženosti seizmičkom hazardu (opasnosti) ostvare gubici/šteta u
određenom vremenskom periodu
Vrsta gubitaka:•Materijalni (ekonomski i fizički)
•Socijalni (ljudske žrtve)
Nivoi na kojima se rade studije procene rizika:•Pojedinačni objekat
•Portfolio (skup objekata)
•Mreže
•nuklearne elektrane
•industrijski objekti
•esencijalna infrastruktura
Elementi izloženi riziku:•Ljudi
•Zgrade
•Infrastruktura
•Usevi i životinje
DEFINICIJA SEIZMIČKOG RIZIKA
IZLOŽENOSTSEIZMIČKI
HAZARDPOVREDLJIVOST
SEIZMIČKI RIZIK
x xProstorna raspoređenost
i karakteristike
stanovništva i objekata
Verovatnoća pojave štete ili
gubitaka vezanih za različite
nivoe jačine kretanja tla
Verovatnoća pojave različitih
nivoa jačine kretanja tla
(PGA, S(T))
Verovatnoća pojave fizičke
štete/oštećenja objekata,
ekonomskih gubitaka ili
gubitka života
=
MODEL IZLOŽENOSTI
Metod razvoja modela izloženosti stambenog fonda zgrada:
• Prikupljanje informacija iz različitih izvora:
• Cenzus
• Naučne publikacije
• Dostupni izveštaji
• Informacije prikupljene na radionicama
• Stručna mišljenja
• Kvalitativna (opisna) definicija različitih tipova konstrukcija
(sadrži bar jedan od 13 atributa iz GEM taksonomije)
• Povezivanje kvalitativnih podataka o tipu kosntrukcije sa kvantitativnim podacima o broju konstrukcija/stambenih jedinica sadržanih u Cenzusu
• Dodatni kriterijumi za klasifikaciju objekata:
• Administrativni nivo - cenzus
• Urbana/ruralna sredina – cenzus
• Broj spratova – cenzus
• Vrednost objekta (EUR/USD)
• Itd.Source: V. Silva
Tipologija zgrada u Srbiji: predložena klasifikacija
• Prof. Svetlana Brzev
• Pripremljeno na osnovu doprinosa radne grupe za seizmički rizik SUZI (2019. godine):
• Dr Marijana Hadzima-Nyarko
• Jovana Borozan
• Dr Željko Žugić
• Milica Petrović
• Mr Dejan Dragojević
• Dr Veljko Koković
Taksonomija = pristup za klasifikaciju zgrada
• Postoje različite internacionalne taksonomije koje se koriste za potrebe studija seizmičkog rizika (npr. HAZUS, PAGER, Synergy, itd.)
• Mi smo usvojili taksonomiju razvijenu za potrebe Global Earthquake Model-a (GEM) - GEM Taksonomija (GEM Building Taxonomy V2.0) (Brzev i ost. 2013) - koja je korišćena i u projektu SERA
• Svaki objekat (zgrada) se može opisati sa najvise
• 13 atributa, a postoje i dodatni detalji (3 nivoa)
• Nova verzija GEM taksonomije objavljena je 2018. godine, pod imenom GED4ALL taksonomija (Silva et al. 2018); sadrži sve atribute GEM taksonomije, kao i dodatne atribute i detalje
• GEM publikacije:
• Brzev S., C. Scawthorn, A.W. Charleson, L. Allen, M. Greene, K. Jaiswal, and V. Silva (2013), GEM Building Taxonomy Version 2.0, GEM Technical Report 2013-02 V1.0.0, 188 pp., GEM Foundation, Pavia, Italy, doi: 10.13117/GEM.EXP-MOD.TR2013.02
• V. Silva, C. Yepes-Estrada, J. Dabbeek, L. Martins, S. Brzev (2018). GED4ALL - Global Exposure Database for Multi-Hazard Risk Analysis – Multi-Hazard Exposure Taxonomy. GEM Technical Report 2018-01, GEM Foundation, Pavia, Italy.
Atributi GEM taksnomije: materijal
Vrsta materijala
MURNearmirana zidarija
(unreinforced masonry)
MCFZidarija sa serklažima
(confined masonry)
CRArmirano betonske konstrukcije
(concrete reinforced)
CR+PCPrefabrikovane betonske konstrukcije
(concrete reinforced precast)
W
Drvene konstrukcije
(wood)
Klasifikacija zgrada u Republici Srbiji (1/2)
• Ukupno 9 tipologija zgrada u okviru 4 osnovna gradjevinska materijala: zidarija, drvo, armirani beton, i čelik
Materijal Oznaka Opis
Zidarija(MUR, MCF, EU)
M1
(MUR, EU)
Zgrade od nearmirane zidarije (kamene konstrukcije) i zgrade
od zemlje/nabojaM2
(MUR)
Zgrade od nearmirane zidarije sa fleksibilinim drvenim
tavanicama ili pruskim svodom M3
(MUR)
Zgrade od nearmirane zidarije sa krutim tavanicama (polu-
montažne ili livene na licu mesta, najčešće kombinacija AB i
zidanih elemenata)
M4
(MCF)
Zidarija sa horizontalnim i vertikalnim serklažima i krutim
tavanicama Drvo
(W)
W1 Tradicionalan nacin gradnje iz doba turske vladavine (od 16-og
do 19-og veka)
GEM taksonomija -
atributi
Klasifikacija zgrada u Republici Srbiji (2/2)
Materijal Oznaka Opis
Armirani
beton (AB)
(CR)
RC1
(CR)
AB ramovi sa zidanom ispunom
RC2
(CR)
AB zidovi (zidna platna) ili dualni AB sistem
(ramovi+zidovi) - liveni na licu mestaRC3
(CR+PC)
Prefabrikovane AB konstrukcije
Čelik
(S)
S1 Konstrukcije sa čelicnim ramovima (najčešće
industrijska postrojenja ili poslovne zgrade)
Nearmirane zidane zgrade (kamen/zemlja): tip M1
• Najčešće jednospratne ili dvospratne porodične
stambene zgrade, ali postoje i javni objekti ili
religijski objekti (crkve, manastiri) ovog tipa
• Karakteristične su fleksibilne drvene tavanice i kosi
drveni krovovi sa crepovima
• Objekti izgradjeni pre 1919 (kraj Prvog svetskog
rata)
Nearmirane zidane zgrade (opeka+fleksibilne tavanice): tip M2
• Zgrade niže spratnosti - najčešće višeporodične
stambene zgrade ili zgrade javne namene
• Zidani elementi od pune opeke i krečni ili produžni
malter
• Karakteristične su fleksibilne drvene tavanice ili
pruski svodovi
• Kosi drveni krovovi sa crepovima
• Period gradnje: 20-ti vek, pre 1945. godine
Nearmirane zidane zgrade (opeka+krute tavanice): tip M3
• Zgrade niže i srednje spratnosti - prodične (1-2
sprata) ili višeporodične stambene zgrade (3-5
spratova)
• Zidani elementi najčešće od opeke
• U većini slučajeva postoje horizontalni AB serklaži,
naročito u slučaju višeporodičnih stambenih zgrada
• Karakteristične su polu-prefabrikovane tavanice od
AB i zidanih elemenata
• Kosi drveni krovovi sa crepovima
• Period gradnje: posle 1945. godine
Period gradnje: 1900-1945 Objekti sa nosećim zidovima od nearmirane zidarije i sa polumontažnim AB sitnorebrastim tavanicama
Zgrada Kolarčeve zadužbine (Kolarac), Beograd (1932)
Zidane konstrukcije sa serklazima: tip M4
• Zgrade niže i srednje spratnosti - porodicne (1-2
sprata) ili višeporodične stambene zgrade (3-5
spratova)
• Zidani elementi najčešće od modularnih blokova
• Prisustvo horizontalnih i vertikalnih AB serklaža
• Karakteristične su polu-prefabrikovane tavanice od AB
i zidanih elemenata
• Kosi drveni krovovi sa crepovima
• Period gradnje: posle 1964. godine
Drvene konstrukcije: tip W1
• Drvena konstrukcija od horizontalnih, vertikalnih, i
dijagonalnih drvenih elemenata sa različitim
vrstama ispune:
• Bondruk - omalterisana ispuna od organskog
materijala
• Ćerpič - ispuna od opeke
• Čatmara - drvena konstrukcija sa zidovima od
čatme (preplet od pruća oblepljena blatom)
• Tradicionalan način gradnje - datira iz vremena
vladavine Otomanske imperije u Srbiji i region
• Uglavnom jednospratne zgrade (u selima), ali u
urbanim sredinama visina do 2 sprata
• Kosi drveni krovovi sa crepovima
Armirano betonske (AB) tipologije : RC1 i RC2
• RC1: AB ramovi sa zidanom ispunom - liveni na licu mesta
• RC2: AB zidovi i dualni sistem (ramovi+zidovi) - liveni na licu mesta
• Način gradnje praktikovan posle Drugog svetskog rata
• Visina 5 - 10 spratova
Period gradnje: 1965.-1981. AB objekti projektovani za dejstvo zemljotresa prema tehničkom propisu iz 1964. godine – konstrukcijski sistem monolitne AB ramovske konstrukcije sa ili bez zidane ispune
Zgrada Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu (1970–77)
Armirano betonske (AB) tipologije : RC3
• RC3: Prefabrikovane AB konstrukcije
• Krupnopanelni ili ramovski sistemi gradnje
• Ovaj način gradnje praktikovan je posle Drugog svetskog rata
• Visina 5 -12 spratova (najčešće)
Ponašanje tipologija zgrada u Srbiji u prošlim zemljotresima:
Zidane zgrade (tipologije M) (1/3)
▪ Sve tipologije zidanih zgrada bile su izložene
zemljotresima, i uglavnom su pretrpele oštećenja u
zemljotresima magnitude iznad 5.0 po Rihterovoj
skali
▪ Zemljotres u Kraljevu od 2010. godine (ML 5.4)
pogodio je uglavnom stambene zidane zgrade u
gradu Kraljevu, kao i porodične kuće u okolnim
selima
▪ Zemljotres u Mionici od 1999. godine (ML 5.7), kao
i zemljotres na Kopaoniku od 1980. godine (M 5.8)
pogodili su uglavnom seoske kuće
Zidarija tipa M2:
Značajna konstruktivna oštećenja, zemljotres u Mionici
1999. godine (Loznica)
Ponašanje tipologija zgrada u Srbiji u prošlim zemljotresima:
Zidane zgrade (tipologije M) (2/3)
▪ Zemljotres u Kraljevu od 2010. godine (ML 5.4)
pogodio je stambene zgrade od zidarije u centru
Kraljeva
▪ Ovakve zgrade pretrpele su značajna konstruktivna
oštećenja i izvršene su popravke i ojačanja posle
zemljotresa
Zidarija tipa M3:Značajna konstruktivna oštećenja, zemljotres u Kraljevu
Referenca: Simplified Seismic Assessment of Unreinforced Masonry Residential
Buildings in the Balkans: The Case of Serbia
Predrag Blagojević; Svetlana Brzev; Radovan Cvetković
Buildings 2021, Volume 11, Issue 9, 392
Besplatan pristup
https://www.mdpi.com/2075-5309/11/9/392/htm
Neojačan a nadograđen zidani objekat u ulici Cara Lazara 78-82 u Kraljevu, sa oslabljenjem u nosećim zidovima u osnovi tj. naknadno napravljenim otvorima za potrebe lokala (B. Bulajic).
Ponašanje tipologija zgrada u Srbiji u prošlim zemljotresima:
Zidane zgrade (tipologije M) (3/3)
▪ Zidane zgrade sa horizontalnim i vertikalnim serklažima
nisu pretrpele značajna konstruktivna oštećenja u
prethodnim zemljotresima u Srbiji.
▪ Ovakve zgrade nisu pretrpele oštećenja ni u nedavnom
zemljotresu (29.12.2020) sa epicentrom u Petrinji,
Hrvatska (M 6.4).
Zidarija tipa M4:Zgrade nisu pretprele značajna oštećenja, zemljotres u Mionici od 1999. godine (ML 5.7) Levo: Ratkovac Desno: Nanomir
Zidarija tipa M4:Zgrade nisu pretprele značajna oštećenja, zemljotres u Kraljevu od 2010. godine (ML 5.4) - naselje Jarčujak u Kraljevu (M. Manić i B. Bulajić)
MODEL IZLOŽENOSTI : STAMBENI FOND SRBIJE
• 1964: low-code CDL (klasa C)
• 1981: moderate-code CDM (klasa B)
• 2020: high-code CDH (klasa A)
Vrednost seizmičkog koeficijenta izražen kao % težine
konstrukcije (Crowley et al., 2020: Exposure model for European
Seismic Risk Assessment)Source: V. Despotaki
Uticaj tehničkih propisa na model izloženosti:
MODEL IZLOŽENOSTI : STAMBENI FOND SRBIJE
Total replacement cost =
structural + non-structural + contents
30% 50% 20%
Total replacement cost =
Area per dwelling [m2] x Ndwellings x Cost [EUR/ m2]
MODEL IZLOŽENOSTI : STAMBENI FOND SRBIJE
Source:
V. Despotaki & H. Crowley (SERA project);
S. Brzev, J. Borozan (SUZI/SAEE)
MODEL IZLOŽENOSTI : REGION BALKANA (JUN 2019)
Source: V. Despotaki (SERA project: Seismology and Earthquake Engineering Research Infrastructure Alliance for Europe)
MODEL IZLOŽENOSTI : EVROPA (SEPTEMBAR 2019)
Source: V. Despotaki (SERA project: Seismology and Earthquake Engineering Research Infrastructure Alliance for Europe)
MODEL IZLOŽENOSTI
• Elektronski pristup interaktivnim mapa i ostalim informacijama vezanim za model izloženosti objekata u Evropi: https://eu-risk.eucentre.it
MODEL IZLOŽENOSTI
• Elektronski pristup interaktivnim mapa i ostalim informacijama vezanim za model izloženosti objekata u Evropi: https://maps.eu-risk.eucentre.it/map/european-exposure-gridded-data
DEFINICIJA SEIZMIČKOG HAZARDA
• Vertikalna (Y osa) hazard krive:
• Verovatnoća pojave (P) vezana za određeni vremenski period (t)
• Godišnja učestalost pojave (𝜆)
• Povratni period (T = 1/ 𝜆)
• 𝑃 𝑁 ≥ 1│𝑡 = 1 − 𝑒−𝜆∗𝑡 (Poasonov zakon)
• npr: verovatnoća prekoračenja (maksimalnog ubrzanja tla) od P=10% u t=50 godinaodgovara povratnom periodu od T=475 godina, odnosno prosečnoj godišnjoj učestalosti od 𝜆 =0.0021
• Poasonov zakon:
• Nasumična (random) pojava zemljotresa
• Budući zemljotresi nezavisni od lokacije, magnitude i vremena pojave prethodnih zemljotresa
Source: J. W. Baker (2008)
MODEL SEIZMIČKOG HAZARDA
Model seizmičkih žarišta
(Seismic Source Model, SSM):
• Geografska/prostorna raspodela žarišnih zona
• Seizmo-tektonska regija kojoj žarište pripada
• Geometrijske karakteristike žarišta
• Opseg magnituda koje žarište može da generiše i godišnja
učestalost zemljotresa različitih magnituda
(rekurentna kriva, Gutenberg-Richter)
• Karakteristike raseda (normalni, reversni, transkurentni)
Model kretanja tla/atenuacione jednačine
(Ground Motion Model, GMM):
• Lista atenuacionih jednačina za svaku od seizmo-tektonskih regija
obuhvaćenih modelom seizmičkih žarišta
• Atenuacione jednačine: nivo jačine kretanja tla (PGA, PSA)
zavisno od žarišnog rastojanja, magnitude zemljotresa, kao i
drugih karakterstika žarišta (npr mehanizam raseda)
• Atenuacione jednačine treba da sadrže i informacije o
odstupanjima od očekivanih ubrzanja (st. devijacija)
Source: F. Cotton
ISC-GEM katalog (1904-2017)
MODEL SEIZMIČKOG HAZARDA
spatial uncertainty temporal uncertainty
ground motion
uncertainty
hazard curve
Source: Reiter (1990)
MODEL SEIZMIČKOG HAZARDA
SSM: seismic source model; model seizmičkih žarišta
GMM: ground motion model; model kretanja tla (atenuacione jednačine)
UNCERTAINTY
(odstupanja; nepouzdanosti)
Aleatory
inherent uncertainty/
variability due to randomness
GMM
logic trees for GMM
(težinski koeficijenti
za različite
atenuacione
jednačine)
SSM
logic trees for SSM
(težinski koeficijenti
za različite modele
žarišta)
GMM
inter-event/
eq-to-eq/
temporal/
(source effects:
randomness of seismic
events generated by a
particular
seismic source)
intra-event/
station-to-station/
spatial/
(path & site effects:
randomness of a
particular
seismic event
at different sites)
Epistemic
consideration of uncertainty
in the choice of SSM and GMM
MODEL SEIZMIČKE POVREDLJIVOSTI
IM : ground motion Intensity Measure (PGA, Sa(T)…)
EDP: Engineering Demand Parameter (interstory drift, base shear, plastic hinges…)
DM: Damage Measure (minor, moderate, extensive, complete…)
DV: Decision Variable (loss, monetary cost of repair, casualties, downtime losses…)
analiza gubitaka
(loss analysis)
inženjerska procena
(engineering evaluation)
analiza odgovora
konstrukcije
(response analysis)
procena seizmičkog
hazarda
(seismic hazard analysis)
PEER (Pacific Earthquake Engineering Research) probabilistička metoda:
VULNERABILITY
ANALYSIS
FRAGILITY
ANALYSIS
IDA
ANALYSIS SEISMIC HAZARD
ANALYSIS
MODEL SEIZMIČKE POVREDLJIVOSTI
Source: H. Crowley
Development of fragility & vulnerability functions:
Numerical
models estimate
response
and performance
of buildings under
increasing levels
of seismic action
MODEL SEIZMIČKE POVREDLJIVOSTI
Analytical methods for derivation of vulnerability curves depending on the nonlinear analysis type:
• Static pushover >> bilinear fitting of capacity curve >> IDA curve >> fragility >>consequence function >> vulnerability
• Time history >> cloud/stripe/IDA analysis >> fragility >> consequence function >>vulnerability
EDP
IM Fragility plotting from IDA analysis:
• Selection of records
• Scaling records to cover entire range of structural response
(elastic, yielding, post-yielding, collapse)
• Plotting IDA curve (EDP vs. IM)
• Definition of damage/limit states:
• Immediate Occupancy
• Life Safety
• Collapse prevention
• Regression and other statistical analysis; accounting for uncertainties
• Plotting Fragility curve
HAZUS
ASCE-41
FEMA P-58/ FEMA -356/ FEMA P-695
MODEL SEIZMIČKE POVREDLJIVOSTI
Source: P. Bazzurro
Fragility function
(oštetljivost)
Consequence function
(posledice)
Vulnerability function
(povredljivost)
MODEL SEIZMIČKE POVREDLJIVOSTI
Fragility function (oštetljivost)
Consequence function
(posledice)
PoE (DSi) – probability of exceeding damage state i
IM – intensity measure
(PGA, Sa(T), MMI)
𝑃(𝐷𝑆𝑖) = 𝑃(𝐷𝑆 > 𝐷𝑆𝑖) − 𝑃(𝐷𝑆 > 𝐷𝑆𝑖+1)
MODEL SEIZMIČKE POVREDLJIVOSTI
Consequence function
(posledice)Damage ratio (DRi)
Damage State (Dsi)
MODEL SEIZMIČKE POVREDLJIVOSTI
Vulnerability function (povredljivost)
IM – intensity measure
(PGA, Sa(T), MMI)
𝐿𝑜𝑠𝑠 𝑅𝑎𝑡𝑖𝑜 𝐿𝑅 =
𝑎𝑙𝑙 𝐷𝑆𝑖
𝑃 𝐷𝑆𝑖 ∗ 𝐷𝑅𝑖
SEIZMIČKI RIZIK
OpenQuake seismic damage and risk calculators:
• Scenario Damage Calculator
• Scenario Risk Calculator
• Classical PSHA-based Damage Calculator
• Classical PSHA-based Risk Calculator
• Probabilistic Event-based Damage Calculator
• Probabilistic Event-based Risk Calculator
SEIZMIČKI RIZIK
GEM Foundation
https://www.globalquakemodel.org/gem
SEIZMIČKI RIZIK
Risk input preparation toolkit:-exposure
-fragility
-consequence
-vulnerability
-earthquake rupture
-configuration file
SEIZMIČKI RIZIK
The physical vulnerability suite:-fragility
-vulnerability
-damage-to-loss
-capacity curve
SEIZMIČKI RIZIK
• Značaj studija procene seizmičkog rizika:
• Podizanje svesti o izloženosti i seizmičkoj povredljivosti/oštetljivosti stanovništva i konstrukcija
• Prepoznavanje potreba za unapređenjem metoda izgradnje, (re)konstruisanja, urbanog planiranja
• Razrade planova za odgovor društva i države na prirodne katastrofe, spašavanje i rehabilitaciju/rekonstruisanje
• Razrada adekvatnih finansijskih mehanizama i planova za redukciju seizmičkog rizika
• Donošenje odluka o ceni polisa za osiguranje od zemljotresa
• Korisnici modela za procenu seizmičkog rizika:
• (re)osiguravajuća društva
• Investitori (hedž fondovi)
• Fondovi i organizacije za vanredne situacije i obnovu nakon katastrofa
• Kreditiranje za nekretnine, upravljanje nekretninama i investicijama
• Vladine organizacije (sektori za vanredne situacije i upravljanje rizikom)
• Akademija (unapređenje modela putem novih inženjerskih i naučnih postignuća)