PREDGOVORU blioj i daljoj prolosti je bilo nekoliko sluajeva koji su na svoj nain upozorili javnost na s te ke i njihovu osebujIlost, ali je Izloba jugoslavenskog srednjovjekovnog slikarstva i plastike, kojite grobova imaemo kada se oni istrae u veem broju. Ustanovljen je i izvj estan broj grobova bez ikavih nadzem nih oznaka na isti m nekropolama gdj e su i s tee i. Ni takvi grobovi nisu dovoljno is traeni , pa se ni za njih ne moe nita sigurno tvrdi ti. Po mnogim okolnos tima izgleda da se radi takoe r o srednjovj ekovnim grobovima iz istog vremenskog perioda iz kojega s u i s teci. Mi slim da su prvobitno iznad njih pos tojali d r veni nadgrobni spomenici, koji su vremenom sasvim nestali. U vezi sa osnovnom ka rakte ris ti'kom veine nekropola s teaka, da su spomenici .postavljani po pravcu za pad-i stok i da su u nizov ima (u redovima), na kraju navodi m jo jednu zanimljivu, neto druga iju pojavu. Na vie mjesta steci su postavlj eni na ilirske tumuluse. Prvi i glavni s tea k, .ili nekoliko prvih steaka, ob ino je postavlj en po ustalj enom obiaju, dak su os ta li , zbog kosog a okruglastog zemljita, morali biti postavljeni kruno i koncentrino . U tim s luaj evi ma se u

izvjesnom s mislu ods tupa lo od pravila, da bi se izbjeglo nezgodno ukopavanje po kosini terena i da bi se izbjeglo nestab ilno postavljanj e s tea ka na mj es ta sa kojih lako mogu da s kliznu , to je sasvim razumlji vo. Neko dru ga ij e pos tavljanje steaka nis mo us tanovili. Ako je ponegdje neki primjerak ; nae n sa nekom dru ga ij om orijentacijom, s puno razloga sam zak l ju io da se on ne nalazi na svom p rvobitnom poloaju.

PRAVLJENJE GROBNICA T SAHRANJIVANJE UMRLIH

Do sada se vrio malo pris tupalo is traiva nju grobova is pod steaka, iako bi ta!kvi poduhvati prui li mnogo podataka za upoznavanj e obi aja pri izra di grobnica i sah ranjivanj u umrlih . Saznanja o arhite kturi grobnica bila bi nam vies truko dragocjena. Eve ntualni nalazi pniloga lI Z s kelete pomogli bi nam u proua van ju n a in a odijevan ja i kori tenja raznih predmeta koji su u onda njim prilikama nabavljani .i upo trebljavani kao pribor, nakit, orue i sl. ; mogli bismo upoznati m a terij a le od kojih su ti predmeti pravlje ni , ,kao li n a i n nj ihove zanatske i umj etnike obrade, itd . Na taj nain b ismo i s teke potpunije upoznali i prouili, a posebno bi to pomoglo sigurnij em rjeavanju pitanj a kronologije i pripadnosti steaka , to je od osobitog znaaja. Strun a ispitivanja skele ta pruila bi vane e lemente za prouavanje konstitucije tadanjih ljudi , njihovih tj eles nih osobina , a u vezi s tim, rasta , duine ivota, zdravstvenog stanja, op tih uzroka s mrtnos ti , itd. Sire; sistematsko ispitiva nje grobova doprinijelo bi upoznavanju onda njih ivotnih uslova i drutvenih odnosa uo pte. Meutim , naporni dugotrajn, poslovi, nedos tatak s tru nog kadra i finansijskih sredstava, kao i izvj esno sus tezanje od odvajanja p os toj e ih struni h snaga i inae s kromnih fi nan si jskih sreds tava zbog pretpos lavlj anja da se u tim grobovim a n ee na i prilozi, ili da e oni biti beznaajni. Danas su uslovi za ta kve poslove povolj niji , a saznanj a o potrebi i vrijednosti lih poduhvata vea, pa se moe oekivati da e se ubrzo pristupiti sis temats'kim istraivanjima. Dosadanj e akcije se odnose na nekoliko istraJivanja poj e din an ih Jrobova prilikom evi dentiranj a i li obrade nekih veih nekropola steaka , bilo je ; vie ' s luajeva ugroavanj a stea ka i grobova uslj ed velikih graevin sk;h radova oko izgradnj e ces ta, e l jeznikih pruga, hidrocentral a i dr. , zbog ega je uslijedilo ispitivanje grobova , a u jednom sluaju je bila ugroena vea s kupina steaka i grobova, pa se pris lupil o s istematskom istraivanju itave nekropole (Grborezi kod Livna) . Bio je jo jedan s luaj ugroavanja jedne itave vee nekropole usljed stvaranja akumulacionog bazena za hid roelektranu (Panik u dolini Trebinjice) , zbog ega je i t.a nekropola is traena, ali rezuitalii toga poduhvata jo nisu publicirani. Iako su bila sporadi na, za ti tna i uglavnom manjeg obima, ta dosadanja istraivanja ipak pruaju vrijedne rezultate i omoguuju ne samo parcijalne hipo teze i zakljuke nego i izvjesna uoptavanj a, koja je potrebno proiriti, provj eri ti i dopunili.

44

ARHITEKTURA GROBOVA Rake su nekada bile u istoj zem lji, na razli itoj dubini, bez ikakve upotrebe kamena ili drveta, imale su ovalan ili pravo ugao n oblik u svom tlocrtu , dimenzije su im bile neto vee od dimenzija umrlog ovje ka . Redovno je mrtvac polagan na tvrdo prirodno zemljano dno rake. Koji put je mrtvac bio pokriven daskom ili p l oom (komadima ploa ), iznad toga je bio zemljani nasip (redovno je iskopana zem lja vraena, nasuta na to mjesto); iznad nasipa vie puta su nae!1 i komadi debljih kamenih ploa, ili komad.i neobraenog kamena da steak ne bi propadao u zemlju i da se ne bi naginjao. Dno rake je naj ee bi lo oko 80--120 cm nie od povrine z~ mlje, al i je nekada bib i dublje, ili plie. Djeje grobne rake su bi le najpli e. U epi je u s tanovljen takav grob u istoj zemlji u kojemu je mrtvac bio prekriven borovim deblom koje je iznutra . bilo izdubljeno, zbog ega je taj poJ..rov bio s li an drvenom svodu."

Sl. 7. -

Grobna raka

II

istoj

zemlji

II

Grborezima kod Livna

45

Ustanovljene su i rake u kojima su mrtvaci sah ranjivani u drvenim kovezima, ili su postavljani na daske, zatim oblagani i !,okrivani daskama. Nalaeni su eljezni av li kojima su da ske prikivane, ali se pretpostavlja da je bilo i zakivanja dasaka drvenim av lim a, pa i bez njih. Na vie mjesta 's u nae ne rake sa upotrebom kamena. Pokojnik jc ob lagan i prekrivan ploama. Nekada s u te ploe formirale trostran u, a nekada etvorostranu prizmu u -kojoj je leao pokojnik. Ako su dvije uzd une ploe postavljene nakoso, na sljeme, a trouglaste upljine sa s trane glave i nogu zatvorene manjim ploama, onda je takva grob" ica bi la u ohliku trostrane l eee prizme.

SI. 8. -

Grobna raka obloena kamenim Li vna. Kameni sarkofag-grobnicaTravnika.

ploama

u Grborezima ko::1

Sl. 9. -

(o tee n)

u S ta roj Biloj kod

Naen e su i rake u kojima su mrtvaci poloeni u d ,-ven im ko ve zima, a onda obloeni i prekriveni kamenim ploama. Ne samo da je iznad rake u i s toj zemlj,i s tavlj an zem lj ani nas ip (materijal iskopa) nego se to inilo i u svim drugim s luajevima. U tim nasipima je esto bilo i sitnijeg kamenja. Gotovo redovno su ploe ih ovei neobraeni kamenovi stavljani nepos redno ispod povr ine zemlje , ra di pridravanja ste ka. Ponekad je mjesto kamena stavlj ana jedna relativno velika i debela ploa, koja je jo bolj e posluila u tu svrhu. Obino je u jednoj raci naen skelet. U nekim krajevima Bosne su nae ni u zemlji kameni sarkofazi sa skeletima. Po prilozima koj" su bi li uz neke od tih skeleta, zak l jueno je da ti sarkofazi potjeu iz vremenskog perioda steaka . Pretpostavlja se da je iznad nekih od tih sarkofaga bio steak, ali o tome nemamo sa svim sigurnih podata ka. Sarkofazi su se sastajal i od dva dijela, a izraeni su od mekog kamena (od mulji'ke). Njihovi donji dijelovi su izdubljeni kao korito, u obliku ovjejeg tijela, sa krun im izrezom i jastuiem za glavu , irim dijelom kod ramena i uim kod nogu, sa malim otvorom u donjem dijelu za otjecanje tenosti. Poklopci su iznutra bili izdubljeni, kao svod, a izvana su bili na dvije vode, kao sljeme. Ovakvi sarkofazi su naeni u okolini Travnika i Zenice,38 a onda i u okolini Jajca," Saraj eva i Foe."

Sl. 10. -

Dio drvenog

47

sarkofaga-korita II okolini Kalinovika ( o t een ).

Sli ne sarkofage, samo ne od kamena nego od drveta, iln.ao sa;n u grobovima ne kropola u okolin i Kalinovika. Pripadal i su per iodu steaka. Mislim da su iznad njih ne kada bili steci. Za ove sarkofage, koji bi se mogli zvati i sanducima, upotreblj avan.i s u hra s tovi il i lipov i trupci, koji su po duini pre reza ni, a onda je donji vei d io izdublj en za leite mrtvaca, a gornj i za poklopac (sl. br. 10). Sanduk je formiran priblino u obliku ovjej eg tij ela" U vezi s tim napominjem da je donedavno u Irnijan ima i okolnim selima (obronci Vla i planine, u Bos ni) bio obiaj pravlje nj a ovakvih san duka, u kojima je vreno ukopavanje umrlih . Moda je i selo Kori a ni iz toga .kraja dobil o naziv po pravlj enju takvih sanduka - korita?'" Dragocjene podatke o a rhitekturi grobnica dalo je istraivanje u Os trocll 'kod Konjica, koj e sam, uz dj e lomi nu pomo arheologa Ze malj s kog muzeja u Sarajevu dr Irme Cremoni k, obavio 1953 . godi ne. Najprij e su is traena 4 groba is pod s tea ka u obli ku lij epo obraenih i ukraenih slj emenjaka. Rake su bile kamenim ploama ogra ene . Dvije od njih su imale obli k e tve ros trane a dvije tros trane poloene prizme (na slj eme) . U svakoj raci je b io po jedan skelet. Jedan s kelet je bio pos tavljen dire ktno na zemlju , a tri su bil a u drvenim sanducima , okovanim eljeznim avli ma. Orij entacija grobni ca i skele ta je bila po pravcu zapad-istok, s ti m to su glave mrtvaca bile na zapadnoj s trani. Dubina dna raka se kre ta la od 120 do 150 c m ispod povrine zemlje, ali je jedna od nj ih bila na neobi no velikoj dubini - dno joj je bilo 245 cm is pod povr ine zemlj e. Uz neke s kele te sa m nasao pniloge. Iznad ra ka je bio sloj nasute zemlj e. Stec i su, i pored toga to su imali svoja postolja , u vr eni ploama i komadima neobraenog kamenja'3 Na istom lokalitetu su istraena i 3 zemljana tumulusa . J edan od njih je imao promjer 6 m, a druga dva su bila manja. Rezu lta ti s u frapantni . U veem tumulusu su bila dva groba ograena kamenim ploama na slj eme. U rakama je naen po jedan skele t. Skeleti su bili na goloj zemlji, ali je jedan bio obloen drvenim daskama. Dna tih raka su bila o ko 200 cm duboko od vrha tumulusa i oko 150 cm od povrine zemlj e. U jednome od njih su naeni prilozi. Iznad raka je bio zemlj ani nasip . U manjim tumulu& ima je na en p o jedan s kelet. Rake su bile u obliku etverostrane l eee prizme , og raene i pokrivene debelim p l oama . Skelet i s u bili u drvenim kovezim a , okov",ni eljeznim avHma. Orijentacija je bila ista - po pravcu zapad-istok, s tim to su glave mrtvaca bile na zapadnoj strani. Dna r aka s u bila 120, odnosno 150 cm duboko ispod povrine zemlje" Kako vidimo, grobne rake u tumulusima su bile is te kao i one ispod stea ka. I nain sahranjivanja, grobni prilozi, kao i ostale okolnosti govorili su o istom vremenskom periodu, tim prije to s u se i steci i tumulusi nalazili na istom 1 0kaI.i te tu . Radi se, da kle, o turnu lusi ma i grobovima u njima koji su savremeni s tec ima, odnosno koji se m ogu datirati u kasni srednji vijek, kao i s t eai istoga lokalite ta. Kako znade mo, u arheolokoj nauci se do sada mislilo i tvrdilo da ovakvi tumulusi pripadaju preistol'iji, a u Bosrui i Hercegovini ilirs kom pe riodu . Os troac na Neretvi je prva iznimka u tome pogledu . Bilo bi opravd ano pre tpostaviti da e dalja -7. ~ M. Vego, Ljubuk i, Sarajevo 1954, sl. 15-16. tT S. Be l ag i , Steei Hodova, Anali Historijskog in stituta JAZU II Dubrovniku XII, Dubrovnik 1970, sl. B. .. Ist i, Sleei tl Opl iiima, Nae slarine VII , Sarajevo 1960, 145-153. 49 C. Truhclka, Crtice iz s rednjeg vijeka, Glasnik Ze maljskog muzeja II Sarajevu XX, sv. 4, Sarajevo 19OB, 419-432. S. Be la g i , Ljubinje, Nae starine X, Sarajevo 1965, 136. 51 Isti, Steci centralne Bosne, Sarajevo 1967,44 i 88. Sl S. Be l ag i , Steci u okolini Sibenika, Godinjak zatite spomenika kulture Hrvatske I, Zagreb 1975, 193; Isti, Steci i nek i njima s lin i nadgrobni s pomenici u okolini Zadra, Radovi Centra JAZU u Zadru, sv. 21 , Zadar 1974, 77. SJ Zahvaljujem Z. Kaj makov i u na podacima. s. S. B e la gi, St eci cent ralne Bosne, Sarajevo 1967, 88; Isti, Kupres, Sarajevo 1954, 160. " Isti , n. d., sl. 112 a. ~ Isti, St ec i u okolini Vlasenice, Starinar XXIII, N. s., Beograd 1972, 117. 'l V. Palaves tra - M. Petri, n. d., 162. SI S. Be l agi, St eci cent ralne Bosne, Sarajevo 1967, sl. 7. " Isti, St eci katalo ka-topografs ki pregled, Sarajevo 1971, 32. I!Q Isti, Kupres, Sarajevo 1954, sl. 74. 61 . Stratimirovi, n. d., 122-141; S. Be lagi, Stec i centralne Bos He, Sarajevo 1%7, 46-49. " l. Reneo , n. d., II. u P. Aneli, Histo rijs ki s pomenici Konjica i okolin e, Konjic 1975, 217. ~ S. Be l agi, Steei centralne Bosne, Sarajevo 1967, 16, sl. 5. e V. M. Iv a no v i, Srednjovekovni nadgrobni spomenici lt Podrinju, Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XVII, Beograd 1954,260, sl. B. " D. Sergejevski, Ludmer, Sarajevo 1952, sl. lO, 14 i dr., T. XLVIII, sl. 13 i 14. " Isti, n. d ., T. XLVIII, sl. 4. Isti, n. d ., T. XLVIII, sl. 16 i 17. " . Ma zali , Kra i lanci i rasprave, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu IV-V, N. s., Sarajevo 1950, 231-241; S. B e l a g i , n. d. , 49-50, sl. SB i 59. ~ A. Benac, Olovo, Beograd 1951, 21>-2B, T. XVI, sl. 24 a 24 g. " S. Be l agi, Popovo, Sarajevo 1966, 33, sl. 49-50. " Isti, Steci, kataloka-t opografski pregl ed, Sarajevo 1971, 3B(}-3B I. l J Isti, Stec i lt Opli i ima, Nae starine VII , Sarajevo 1960, 153, sl. 12. 14 Isti, Stari krs tovi lt Dretn;ci, Nae starine III , Sarajevo 1956, 180-181, sl. 4; Z. Kajrn akovi , Na tpisi; krs ta e sa Gata kog polja, Nae starine IX, Sarajevo 1964, 145-165. I I A. Benac, Siroki Brijeg, Sarajevo 1952, sl. 14 i 15 a. 76 S. Be la gi , St ec i centralne Bosne, Sarajevo 1967, 63--67. 1"/ Isti , Popovo, Sarajevo. 1966, sl. 9. 71 Z. Kaj m akovi , n. d. 7t . M aza li , Hrian s ki niani lt okolin i Tra vnika, Nae starine IV. Sarajevo 1957, 97-IIB. S. B e la g i , n. d., sl. B7. &L . Ma za1i . n. d .. sl. 17. 12 Isti , n. d., sl. 2; S. B e l a g i. St eci centralne Bosne, Sarajevo 1967, sl. 1. II Isti, Stee; tt Hodovu, Anali His torij skog instituta JAZU II Dubrovniku XII, Dubrovnik 1970, 133-135 i 160--161. .. Isti, n. d., 161.

126

127

15 . Mazali, Kon zervatorski zahvat na Batalovoj grobnici i njezin dananji izgled, Nae stari ne VI, Sarajevo 1959, 239-242; S. Be l agi, Steci centralne Bosne, Sarajevo 1967, 111-112. 16 J. Krajinovi , Tri revidirana l1atpisa iz okoline Travnika, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu LV, Sarajevo 1943, 234-236; S. Be l agi, n. d., 103-104. " S. Be l agi , n. d., 98-99. u Isti, n. d ., 95-96 . Isti, n. d ., 97- 98. 90 Isti, L jubinje, Nae starine X, Sarajevo 1965, 144-148 i 160-161. 91 J. I VQvi, Tri natpisa II selu Petrovi ima, I storij ski zapisi X , knj, XIII, Cetinje 1957, 258-265. fl M. Vego, Nad grobni s pomenici porodice Sankovia u selu Biskupu kod Konjica, Glasnik Ze maljskog muzeja II Sarajevu, N. s. X, Sarajevo 1955 (Arheologija), 157-166 i XII (1957), 127- 139; P. Aneli, n. d. , 192-193. u Steak je nedavno otkrio prof. V. uri . Materijal jo nije public iran. Zahvaljujem Z. Kajmakoviu na podatku. t4 S. Be lagi , Steei u Birunjoj, Nae starine IX, Sarajevo 1964, 93-95; Isti, Ljubinje, Nae starine X, Sarajevo 1965, 147-148. " S . Tihi j . Basler, Crkva sv. Petra tl Zavali, Pe ristil II Zagreb 1957, 109- 111; M. Vego, Arheolo ko is kopavanje Ll Zavali, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XIV, N. s. (Arheologija), Sarajevo 1959, 192-199; S. Be lagi, Popovo, Sarajevo 1966, 49-50 . S. Be lagi, KaliIlOvik, Sarajevo 1962,63. n Isti , Ste e i Ll Pivi, Starine Crne Gore V, Cetinje 1975, 87-89. fl Isti, Popovo, Sarajevo 1966. 99 Isti, Kalinovik, Sarajevo 1962,66-70. 1011 Isti, Nevesinjski s t eei, Nae starine XIII, Sarajevo 1972, 112. 101 Isti , St eci, ka ta lo ko-topografski pregled, Sarajevo 1971 , 368-369. lOJ Isti, Steci tl Brotnjieama, Anali His torijskog instituta JAZU u Dubrovniku VIII-IX, Dubrovnik 1962, 66---{;8. I M N. Boani-Bez i , St ee ; i nadgrobne plo e u Makarskom primorju, Starinar XVII, Beograd 1967, 168-169; S. Be l ag i , Steci, kataloko-topografski pregled, Sara jevo 1971,84. 1001 L. Kati , Steci II Imotskoj Krajini, Starohrvatska prosvjeta, III serija, sv. 3, Zagreb 1954, 153; S. Be la g i , n. d., 75-76. lOS S. Be l agi, Stee; i neki njima s lini 'lad grobni spomenici tl okolini Zadra, Radovi Centra JAZU u Zadru, sv. 21, Zadar 1974,70-71. UIO Isti, Stee; u okolini Sibenika, Godi njak zatite spomenika kulture Hrvatske I, Zagreb 1975, 179-199. 1 t1 J. Maksim o vi , Kam eni nadgrobni s pom enici, Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti, br. 19-20, Beograd 1975/ 76, str. 9. 101 Ista, n. d., 10. 1('19 M. Vego, Zbornik srednjovjekovnih nalpisa BiH Ill, br. 128 i 129. no P. Ane li , Periodi II ktllltlrn oj historiji Bosne i Hercegovine u s rednjem vijeku, Glasnik Zemaljskog muzej a XXV, N. s. (Arheologija), Sarajevo 1970, 207-208. 111 M. Vego, Zbornik s rednjovj ekovnih natpisa BiH IV, br. 261. ul A. Evans, A11liquarian R esearshes I-II, 86-87; C. Truhelka, Starobosanski mramorovi, Gla snik Zemaljskog muzeja u Sarajevu Ill, Sarajevo 1891 , 370. m VI. Skari , Jedan slovenski uzor bosanskih mramorova, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XL, sv. II, Sarajevo 1928, 141-144. m S. Obrad ovi, Opisanie okruija u ikog, Glasnik Drutva srbske slovesnosti X, Beograd 1858, 344. lIS Zahvaljujem Z. Kajmakovi u na podacima. 11 6 Z. Markovi , Drvene grobnice u okolini Rudog, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu VIII, N. s., Sarajevo 1953,317- 319. 111 Ista, n. d., na istom mjestu. III M . Hoernes, Alterthumer der Herzegovina, Sitzungberichte der Wiener Akademie der Wissenschaften, Bd. 97, Wien 1881. II' J. Asb6th, Bos'l;en und die Herzegovina, Wien 1888, 106 . N C. Truhelka, n . d., 370; K. Jireek , Istorija Srba I, 123; A. Benac, Radimlja, Sarajevo 1950,29.

121 D. Sergejevski, Srednjovjekovno groblje kod Petrove crkve tl Nikiu, Cetinje 1952, 22; Lj . Karaman, O bosanskim s rednjovjekovnim s tecima, Starohrvatska prosvjeta, III serija, sv. 3, Zagreb 1954, 178. III Lj . Karaman, na istom mjestu. III B. Gabri evi, Sarkofag nadbiskupa Ivana pronaen u podrumima Dioklecijanove pala e, Vjesnik za arheologiju i hi storiju dalmatinsku LXII, Split 1960, 87-101. IH M. Krlea i saradnici, Zlato i s rebro Zadra i Nina, Zagreb 1972 . .. S. Be la g i , Steci, katalo ko-topografski pregled, Sarajevo 1971 , 237. L16 J. Mak s imovi , n. d., 13; Saopten ja VIII, Beograd 1969, sl. 6 na str. 98. L21 J. Maksimovi, n. d. , 13. 121 J. Mak s imovi, n. d., 14-15; S. Obradovi, Opisanie okruija uikog, Glasnik Drutva s rbske slovesnosti, X, Beograd 1858,334. 129 R. Ljubinkovi, Hums ko eparhijsko vlastelinstvo H crkvi svetoga Petra u Bijelom PoljLI, Starinar IX-X (1958-1959), Beograd 1959, 107; Isti, Iskopavanja na crkvi svetoga Petra u Bijelom Polju, Ma terijali IV - Sedmi kongres arheologa Jugoslavije u Herceg Novom 1966. g., Beog rad 1967, 103-104. uo P. Aneli , Bobovac i Kraljeva Sutjes ka, Sarajevo 1973, 81-98. III Vl. Skari, n. d. LU M . Hadijahi, Prilog Skar ievoj hipotezi o porijeklu s t eaka, Radovi Mu zeja grada Zenice III, Zenica 1973, 287-296. III Chodakowsky-Czarnizes ky, Djela Slobodnog drut va rus ke lit erature, sv. IX, god. 1820. (prema 1. Reneu, n. d ., 21). 1)6 C. Truhelka, Staroboswlski pismeni spomenici, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu VI, Sarajevo 1894, 782; K. Hormann, Starobosans ki natpis iz XV v., Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu III, Sarajevo 1891 , 48-53. !lS S. Obradovi, n. d. 1:16 Vidi napomenu br. 116. ll1 J. Maksimovi, n. d., 14. ,. A. Benac, Olovo, Beograd 1951, sl. 1,2,52 a. ll' Isti, n. d ., sl. 18 a i 18 b. 1.0 Arheoloki spomenici i nalazita u Srbiji II - centralna Srbija, Beograd 1956, 261. W S. Bela g i , Niani XV i XVI v. u Bosni i H ercegovini, Djela Akademije nauka i umjetnosti BiH LIII (Odjeljenje drutvenih nauka, knj. 30), Sarajevo 1978, 14-18. 142 Isti, n. d., 16---17. '" M. Vego, Zbornik srednjovjekovnih natpisa" BiH 1/41, II / 77 i 99, III / 147 i IV 1315. '" S. Be la gi, Popovo, Sarajevo 1966, 2!, 23, 26, 29 i 57. 101 Isti, Armenski Ila k ari i nai s t ec i, Nae starine XIV-XV, Sarajevo 1981, 65-83. L" Isti, Steci cent ralne Bosne, Sarajevo 1967, B, sl. 1. ln : Mazali, Hriansk i nian i u okolini Travnika, Nae starine IV, Sarajevo 1957. Ha S. Be lagi , Steci na Nekuku kod Stoca, Glasnik Etnografskog muzeja II Beogradu XXI, Beograd 1958, 155-174, sl. 16.; Isti, Popovo, Sarajevo 1966, 21, sl. 9. I" Isti, Nevesinjski s t ec i, Nae starine XII I, Sarajevo 1972, 97-122; Z. Kajmakovi , Natpisi i krstae sa Gatakog polja, Nae starine IX, Sarajevo 1964, 145-165. I ~ J. i F. Karl Azzola, Mittelalterliche Scheibenkreuz.Grabsteine in Hessen, Zeitschrift des Vereins fur hessische Geschichte und Landeskunde - Band 82, 197!, 9--60, Tafel 1-117.

128

2 steaka.

RELJEFI STECAKA

Reljefi predstavljaju najizrazitije i najvrednije umjetniko svojstvo Upravo su zbog reljefa steci privlaili veliku panju mnogih naunih radnika i drugih po s matraa. Istraiva i steaka su se najdue zadravali na raznovrsnim relj efnim motivima, ,opisivali ih, crtali, fotografisali i to publicirali. Mnogi od njih, naroito stariji i s traivai, imali su uglavnom povrna i pogre na vienja . Neke njihove pogreke su prouzrokovane vrlo plitkom plastinou reljefa , zatim njihovim oteenjima, a onda i posmatranjem pod nepovoljnim osvjetljenjem, jer nije bilo laJko, a nekada ni mogue uopte, u svako doba dana, ili za kratko vrijeme, vidjeti i fotografisati pojedine motive. Neki pogreni opisi su posljedica jednostranog pristupa i unaprijed formiranog miljenja o izgledu i znaenju izvjesn ih motiva. Is,traivai novijeg vremenskog razdoblja su tim poslovima pristupali bez predubjeenja, ozbiljnije, imali su vie vremena i vie s u se udubljiva li, pa su njihovi podaci mnogo obje ktivniji i uvj erljiviji.

BROJNO STANJE

129

Malo je istraivaa steaka koji su pokuali da neto odreeno kau o broju s tea ka koji na svojim plohama imaju reljefe. Vjerovatno je mnoge od njih to pitanj e zanimalo, ali je bilo teko i nezahvalno uputati se u njegovo rjeavanje U uslovima kada s tec i jo nisu bili evidentirani, kada se repertoar reljefnih motiva samo fragmentarno poznavao. M. Hoernes, jedan od najstarijih i straivaa, rekao je da na svakih stotinu steaka dolazi jedan sa ukrasom ili sa natpisom. l C. Truhelka spada meu starije, ali vrlo aktivne istraivae steaka.' Moe se pretpostaviti da je ovaj nauni radnik; jo u austrougarskom vremens kom periodu bio najbolje obavijeten o ovoj vrsti spomenika. U jednoj svojoj studiji iz 189 1. god. on je rekao da se meu trideset steaka jedva jedan nalazi sa ukras ima, to znai oko 3,3%. Kako je tada operisao sa ukupnim brojem od oko 27.000 primjeraka steaka, proizlazi da ukraenih ima 900 primjeraka. lednom drugom prilikom C. Truhelka je bio mnogo manj e konkretan, rekav i samo da ..Iij ep niz s teaka" posjeduju ukrase. 3 1. Reneo je, na osnovu publiciranih materijala prije 1945 . god. i svog linog uvida na terenu Bosne i Hercegovine, naveo da 900 uk raenih steak a, kako je to mislio C. Truhelka, uglavnom odgovara stvarnom stanj u, ali je izrazio i misao da ukraenih moe biti najvie do 1.500 primjeraka' M. Krlea je, na osnovu publiciranih materijala, proraunao da oko 30% steaka u obliku sljemenjaka imaju reljefe.5 Po milj enj u A. Solovjeva broj ukraenih s teaka vjerovatno dostie 10% ukupnog broja. Kako misli da ukupan broj iznosi 60.000, znai da ukraenih ima 6.000 primje raka" M. Wenzel je navela da je svojom knjigom "Ukrasni motivi na stecima" obuhvatila vie od 3.000 ukraenih spomenika, to je, po nje-

nom miljenju , barem tri etvntine ukupno ukraenih. Ona, dakle, misli da ukupan broj ukraen ih s teaka iznosi oko 4.000 primjeraka.' Ostali istraivai se nisu bavili ovim pitanjem, ni'ti su saoptavali svoje prognoze. Jedino bi se mogla navesti jo N . Mileti, koja openito smatra da je fond reljefnih motiva steaka vrlo bogat, da je veoma raznolik i da postoje "beskraj ne varijante pojedinih motiva, i jo vie, beskrajne kombinacije raznovrsnih ukrasa ... "8 Na osnovu podataka pr'kupljenih ,s istematskom evidencijom steaka, koja je zavrena 1969. god., ja sam izrau nao i 1971. god. objavio brojno stanje ukraenih primjeraka, kako po republikim teritorijama tako i po osnovnim oblicima tih spomenika. Po toj nauno zasnovanoj statistici, od ukupno 66.478 steaka, koliko ih je ustanovljeno u Jugoslaviji, ukraeni spomenici zauzimaju 8,5 % ili 5.679 primjeraka.' Treba rei da je u meuvremen u od 1969 god. do danas pronaen izvjestan broj do sada neevidentiranih steaka, a meu njima i izvj estan broj onih sa ukrasi ma.1O Sada sam u prilici da pruim najnovije podatke o brojnom stanju steaka koji i maju reljefe: U Bosn i i Hercegovini je prije deset godina bilo 4.586 ukraenih, u meu vremenu je novopronaenih 52, tako da ih sada ima ukupno 4.638 primj era ka . U Hrvatskoj je bilo 446, pronaeno je 234, sada postoji 680 primjeraka. U Srbiji je bilo 167, pronaeno je 23, sada postoji 190 primjeraka. U Crnoj Gori je bilo 480, pronaeno je 40, sada postoji 520 primjeraka. Prema tome, na teritoriji Jugoslavije je do 1969. god. ustanovljeno 5.679 s teaka sa ukrasima, u meuvreme nu je pronaeno novih 349, to znai da danas u svemu imamo 6.028 primjeraka stea'ka sa ukrasima . Prije deset godina broj ukraenih primjeraka je iznosio 8,5 % ukupnog broja s teaka, a sada je on sa mo neto izmijenj en i iznosi 8,7%. Kako se vidi, prognoze navedenih i straivaa stea ka o brojnom stanju ukraenih primjeraka daleko su od stvarnog stanja. Jedino se A. Solovjev u tome pogledu izdvaja, zbog toga to se njegova procjena ne razlikuj e mnogo od sadanjeg utvrenog stanja.

REPERTOAR I KLASIFIKACIJA REUEFNIH MOTIVA

Vrlo je malen broj i s traivaa steaka koji su se bavili repertoarom i klasifikacijom reljefnih motiva, koji su pokuali da utvrde barem osnovne motive i njihove glavne varijante, te da motive svrstaju i podijele po njihovoj funkciji na spomenicima, po njihovom znaenju, po likovnim st ilskim osobinama, ili po nekom drugom kriteriju mu. Zbog toga, osim u jednom s l uaju, do danas nismo imali studije koja bi bila posveena ovoj problema'tici. Ipa k je bilo nekoliko pokuaja stvaranja liste mot iva u jednom grubljem i optijem smislu, kao i sistematiziranja motiva jednog ogranienog podru ja. C. Truhelka je najprije sve reljefne motive podije lio na tri osnovne kategorije : arhitektonske dekorativne, ornamenta/n e i figura/ne motive. U prvu kategoriju je svrstao "kolonade", za koj e je kazao da na steke prenose graevinske oblike, ali samo kao dekoraciju. Meu ornamente

130

je najprije ubrojao cvijet koj i je strogo geometrijski shvaen, zatim pleteno ue koj e obino dijeli povrine, a potom vije i grane. Pod vij om ili zavojnicom smatrao je spiralu. Tu je ubrojao i povijenu lozicu sa trolistovima, grani cama i si., kao i lj iljan. On je tit sa maem , kao i polumjesec, zvijezdu i jabuku na titu, smatrao heraidi kim motivima , koji spadaj u u k a tegoriju ornamenata. U figuraln e motive ubrojao je kako pojedinane ljudske i ivotinjske predstave tako i itave scene, u emu nije vid io nikakve alegorije, niti simbole smrti, nego samo realne predstave iz ivota onda njih ljudill Oko 24 godine kasnije C. Truhelka je u os novne reljefne mo tive svrstao : vijuge, cvje tove, lisnate vijuge i razne h era ldi ke mo tive - maeve i ti tove sa grbovnim oznakama. Tada je u figura lne mot ive ubrojao i pokuaje portretiranja umrlih, ,kolo , lov i turnir" Nakon 30 godina ovaj je autor jo jedanput pisao o reljefnim motivima. Tada ih je svrstao u tri kategorije: dekorativne, he raldike i figuralne motive.". l. Reneo je motive podijelio po njihovom mjestu nalaza na spomenicima u dvije grupe: 1 - Motive rubova vodoravnih strana sanduka i ploa i gorn jih dijelova vertikalnih strana sanduka i sljemenjaka, i 2 - Ukrase u s reditu ploha." A. Benac je u jednoj prilici sve reljefne motive podije lio na tri glavne grupe: geo m etrijs ke motive, ukrasne znakove i figuraln e predslave. U prvu grupu je ubrojao zavojitu liniju , s piralu, pleteno ue i dr. U drugoj njegovoj grupi se nalaze polumj esec, roze ta, krst, ruka s ma e m i dr." Iz njegovog neto kasnij eg pisanja prOizlazi milj enje da se reljefni motivi s tea,ka dijele n a dekorativne i figuralne." D. Sergejevski je reljefne motive Ludmera podijelio na pe t grupa: 1 - drut veno-socijalni amblemi, 2 - religiomi sil1lboli, 3 - ornamenlalni i likovi bliski simbolima, 4 - figuraini ornament i, i 5 - ornamenti u uskom smislu ." S. B e l agi je sve motive takoer podijelio na tr i glavne grupe: onwmente, ostale ukrasne znakove i figuralne predstave.IS P. Koroec sve motive okoline Travnika smatra o rnamentima, koj e dijeli na tri grupe: arhitekton sku, simbolinu i figu rainu grupu. U prvu grupu ubraja same oblike spomenika (sa isturenim krovom i bez njega) . Simbo li k u grupu orname nata svodi na rozetu ili jabuku i na polumjesec, ali tu uvrtava i motiv grane sa spiralnim zavoj ima.!9 A. Solovjev je predloio podjelu reljefnih motiva "prema unutranj em zna enju" na tri osnovne vrs te: s imboli n e, svjetovn e i neulralne. Po njegovom milj enju , p ostoji i :m,.tan broj motiva zajednikog karaktera, koje naziva mjeovitim motivima .lO N. Mile ti je sve r eljefne motive grubo svrs tala u est grupa: geometrijski orna m ent i, simbolini makovi, biljni motivi, ivotinjs ki motivi, arhitektonski motivi i figura lne scene." Drugom prilikom je ona sve motive svrstala ovako: ornamentalne trake geo m et rijskog i vegetabi/nog porijekla , arhitektonski m ot ivi, s imboli ki znakovi, heraldi ki m otivi, predstave biljnog i ivot injskog svijeta, usamljeni likovi i figuralnescene. zz

131

J edan sasvim objektivan kritiki osvrt na naprijed n aveden e klasifikacij e reljefnih motiva otean je raznovrsnim okolnostima, a prije svega time to su nazivi i pojmovi nekih motiva ne samo proizvoljni i neuj edn aeni nego i nedovoljno objanjeni, zatim to i sami autori neka-

da nisu bili dosljedni u svojim klasifikacijama, a napose to se pristupi i kriteriji raznih autora m eu sobom jako razlikuju. Za C. Truhelku se moe rei da nije bio dosljedan u stvaranju osnovnih kategorija motiva, jer je, npr., jedanput ustanovljenu kategoriju arhitektonskih motiva kasnije izostavio, a uveo novu kategorij u heraldi kih motiva, a imao je vie nedosljednosti i u svrstavanju poj edinih motiva. Sasvim je ekscentrian kriterij I. Renea o podjeli motiva po njihovom mj estu na s tecima. Osim toga, ovaj i stra iva neke i ste simbole, kakav je npr. kri, kao i figuralne pred stave, svrstava u ornamente, odnosno u iste ukrase, to je zaist a nepr ihvatljivo. A. Benac je sklon svrstavanju n eobino velikog broja motiva u dekoracij e. Stoga mu je P. Z. ozbiljno prigovorio to je, npr., p olumj esec, r ozetu, vodenicu, krst i neke d r uge motive uvrstio u ukrase.23 Podjela D. Sergejevskog je zanimljiva i dobrim dije lom op ra vdana, s napomenom da figuralne predstave nije trebalo da smatra ornamentima. Miljen je P. Koroeca da sve vrste motiva s tea k a okoline Travnika smatra ornamentim a, a pogotovo da oblik sljemenjaka sa isturenim ili neis turenim kro vn im plohama smatra dekorativnim omarnentom, nije mog u e prihvatiti . Iako zanimljiva, klasifikacija A. Solovjeva, i pored toga to u njoj nek i motivi mogu da imaju mjeoviti karakter, izgleda nedovoljno jasna, a moglo b i se rei i nedovoljno logina, jer zato, npr., s imboline motive tako strogo odvajati od svjetovnih, kada i meu njima moe biti simbo la? Za klasifikaciju N. Mileti moe se rei da je dosta razlona, ia ko je uoptena, nerazraena i nedovoljno objanjena. Od svih ovdje navedenih pokuaja s is tematizacije reljefnih motiva steaka u velikoj mjeri se izdvaja i razlikuj e sistematizacij a M. Wenzel. Ovu Amerikanku su steci veoma zainteresovali, pa im je posvetila t ri dua terenska istraivanja. Glavni rezultat toga njenog poduhvata je velika publikacija koja se upravo odnosi na repertoar i klasifikaciju reljefnih motiva. Na 1erenu, iz pos toj ee litera ture i ustupljenih podata ka izvjesnog broja naih domaih istraivaa, kao i arhiva nekih naih ustanova, M. Wenzel je prikupila, nacrtala i sredila reljefe sa vi e od 3.000 steaka . Ve po samom tako obimnom naunom materijalu (bez obzira to su joj neki motivi netani, naroito oni koji su preuzeti iz starije literature i arhiva nekih u stanova), kao i po trudu uloenom u p rouavanje motiva, njena vrijedna studija je sasvim druga ija od drugih pokuaja te vrste. Sve reljefne motive ona je svrstala u 18 kategorija, ilustrovanim tabelama crtea, sa manjim uvodnim tekstovima, u kojima ima vrlo lucidnih zapaanja, uglavnom bez pretenzija da se daju konana rjeenja." Evo nj enih kategorija motiva .

Geometrijski malivi. Ovdje se radi o obi nim i drugim vrpcama, kao to su uvijeno ili tordirano ue, cikcak-vrpce i vrpce od kosih paralelica (autor ih ne nabraja i ne imenuje), koj e imaj u svrhu da podijele i ogranie plohe steaka. Bordure. To su brojni rubni ukrasi, ili okviri drugih ukrasa, koji ponekad slue i za podjelu prostora: Jordirano ue, cikcak-linija, bordure od kosih paralelica, talasasta linija sa trolistovima, spiralnim zavojima, palmetama ili s li ni m dodacima, bordure sastavljene od krugova i polukrugova, 'te rijetke mreaste bordure.

132

Arhitektonski motivi. Tu su uvrtene direktne predstave zgrada ili njihovih dijelova, a onda i itavi steci koji su klesani kao zgrade. Teite je na arkadama, a u tome .okviru na lukovima. Krstovi. Vrlo su brojni motivi Jeoji se sastoje od samih krstova jednakih krakova, ili onih kod kojih je donji uspravni izduen, odnosno kod kojih je krst gla\Oni elemenat, ali su takoer brojni i motivi kod kojih je krst sporedan elemenat. Moe se rei da se u ovoj kMegoriji podrazumijevaju jednostavni i stilizovani krstovi, a onda i svasti ke i Tau-krstovi . Udubljenja i obrui. Ovdje su ova dva motiva, koja najee nazivamo "kamenicom" i krunim vijencem, svrstana zajedno. Ubrojan je i motiv jabuke koji se javlja ili sam ili u zajednici sa nekim drugim motivom, npr. sa polumjesecom, kada zamjenjuje zvijezdu ili rozetu. Rozete i polumjeseci. Rozetama 's u nazvani i cvjetovi i zvijezde, bez obzira na broj latica, odnosno krakova. U nekim sluajevima, kada se javljaju uz figuralne predstave, rozete mogu imati simbolinu ulogu. Krin. Ovaj motiv je grubo svrstan u dvije grupe: krin ije se bone volu te povijaju unutra i onaj ije se volute povijaju u vidu slova S. U jednoj varijanti druge grupe st"blo se u svom donjem dijelu pretvara II dvije "noge". Spirale. Upotrebljavane su i kao osnovni elemenat ukrasa i kao bordure. Naj ee imaju oblik stabla sa dvije volu te. Autor im pridaj e simbolian karakter. Grozd i loza. Redovno se ovi motivi javljaju u vidu dvostruke spirale kod koje grozdovi izlaze iz valuta, a vrlo rijetko grozd visi o pravoj lozi. Poto se motiv grozda javlja na ogranienom prostoru, moda je rad samo jednog majstora, ili jedne klesarske kole - miljenje jedrvee. Grane izlaze iz uspravnog stabla ili iz loze, a zavravaju se ,u vidu spirala ili na neki drugi nain. Sasvim razvijeno drvo je rijedak motiv, ogranien samo na nekoliko lokaliteta. I grane koje izlaze iz loze su svojstvo samo jednog manjeg regiona. Oruje i orue. Radi se uglavnom o oruju, iji su tipovi: maevi, kratki bodei, koplja, sjekire, kijae, 'lukovi i titovi. Na nekim titovima se vide heraldike ozn",ke. Reeno je da se na stecima ponekad vide i neka orua, ali 1a orua nisu konkretizirana. Ptice. Obino su predstavljene 's a spiralama, polumjesecom i krstom, ali se javljaju i na leima jelena, kao i samostalno. Nije reeno o kojim vrstama ,ptica se radi, nego samo da ima nekoliko sluajeva predstave grabljivica i pet predstava pijetlova. Autor je sklon tumaenju ptice na stecima kao simbola .pokojnikove due. Jelen, konj, pas, riba, .zmija i ostale ivotinje. Sve ivotinje, osim ptica, svrstane su u jednu kategoriju, ali je teite na jelenima i konjima, koje autor dovodi u vezu sa duama pokojnika. Psi su najee elementi lova, a 2lmijolika bia simboliziraju podzemlje i p",kao. Ruke. Ovaj se motiv javlja u gotovo 90 primjeraka u vidu osamljene povijene ruke do ramena, odnosno do iza lakta, ili samo u vidu ake. Ponekad ruka dri neki predmet. Autor teko nalazi uzroke pojave ovoga motiva na stecima.

ovoga autora. Grane i

133

Glave, polufigure, usamljene figure, parovi. Glava je najjasnije izraena na nekim nadgrobnicima u obliku .k rsta, gdje upravo ti spomenici slue kao predstave tijela. Cijele muke uspravne figure vjerovatno predstavljaju portrete pokojnika, dok se enske figure samo u ogranienom broju mogu identificirati sa pokojnikovom osobom. Predsta:va ene izm e u konjanika, ili izmeu ivotinja, simbolizira boanstvo. Figure sa izdignUJtom ili sa izdignutim rukama su oranti. Predstava mukarca i ene, kao para, vjerovatno 5imbolizira branu sreu. Kolo. Najmanje tri figure mogu da ine kolo, koje moe biti ensko, muko ili mjeovito. U nekim kolima kolovoa dri ma, a u nekim ena kao kolovoa dri obru. Navedena su i dva kola u kojima kolovoa jae na jelenu, ali se ta pojava ne objanjava. Konjanici. Na nekim stecima se javlja samostalan motiv jahaa na konju . Postoje i motivi konjanika sa jednim ili vie pratilaca. Dva afrontirana konjanika autor uporeuje sa srednjovjekovnom scenom svetih ratnika , ali jo vie sa predstavama antikih Dioskura. Evidentiran je 21 steak sa predstavom ene izmeu dvojice konjanika, je. Ito po milj enj u autora, "autohtoni ostatak klasine tradicije". U ovu kategoriju su uvrtene i predstave fefOc?e?Jif'J'rf

~t

~Tabela X -

Vrs te i podvrste reljefnih moti va bordura na stec ima .

.-

162

takvih motiva na nadgrobnim ploama u Crnoj Gori koje su izradili majstori iz primorja. l33 M. Wenzel je za akantus borduru iz Novakovia rekla da pokazuje vizantijski utjecaj, a za sline bordure iz Donj e Zgoe upozorila na analogije dekoracija crkvenih objekata moravske kole.!J4 Najvredniji prilog u ovome smislu dao je C. Fiskovi . U studiji o stecima okoline Cavtata, on je istakao da su neki motivi steaka, kao to su tordirano ue, povijena lozica sa trolistovima i drugi "nastali u dodiru primorskih graditelja i klesara s hercegovakim i bosanskim majstorima steaka u toku XIII-XV stoljea .. ." ."5 Ovaj na poznati nau ni radnik je mogao da govori o vezama primorskih graditelja i majstora steaka ne samo zato to dobro poznaje steke i uopte umjetnost primorja, nego i zbog toga to je dugogodinjoim .istraivanjem arhivalija utvrdio i brojne konkretne veze. Zanimljiva su njegova zapaanja o razvoju povijene lozice sa trolistovima. On smatra da je trei izdueni listak nastao pod utjecajem romanj,ke, a da. je pravilan trolist jednakih okruglih listia znak puibliavanja gotikom realizmu naega XIV-XV v., zbog ega mu izgleda da je proces iao "od stilizovane romanike u goti ku viticu".!36 Mislim da je to se tie veza izmeu naih i takvih bordura drugih umjetnikih djela situacija dosta jasna. Predromanike, romanike i gotike bordure vremenski prethode stecima, u tome pogledu su im najblie gotike, a u izvjesnoj mjeri i romanike, kada imamo na umu u nauci vie puta utvrenu retardaciju toga umjetnikog stila u naim krajevima. Ti zapadnoevrops'ki stilovi su u odnosu na Bosnu i Hercegovinu bili naj razvijeniji u primorju, pa je sasvim razumljivo ako pretpostavimo da je s te strane moglo biti i najvie utjecaja na steke. Ali se iz naprijed navedenih podataka vidi da je i umjetniko strujanje iz Srbije moglo biti od utjecaja, naroito kada imamo na umu skulptorska djela moravske kole. Kako je i skulptura u Srbiji u znatnoj mjeri odraz veza sa primorjem, dolazimo opet na mogui posredan utjecaj umjetnosti primorja na bosanskohercegovake steke. Moravska skulptura je, meutim, vievalentan umjetnik!i pojam, koji na osoben nain objedinjuje ne samo gotike nego i vizantijske, pa i islamske elemente. Najbolje je to definirala J. Maksimovi kada je rekla da je "moravska skulptura spoj vizantijsko-romanske, zatim zapadno-gotske i djelimino islamske umjetnosti u oruginaInu cjelinu, u poseban stil" i da je kao takva "najoriginalnija i najvie supska u srednjem vijeku".137 Po mome miljenju ne moe se zanemariti i taj utjecaj sa istone strane. U prilog ovakvom rezonovanju ide i to to su na primjenu bordure niza rozemca u krunim vijencima na stecima znatno uijecale vizantijske kutijice, kao i to to je na pojavu mreaste bordure na stecima, slino makedonskim i srpskim duboreznim i fresko-motivima, utjecala tursko-islamska umjetnika ekspanzija u XIV i XV v. Moglo je biti i izvjesnog utjecaja sa sjevera, preko ugarske gotike, zato to je bosans,ki kraljevski dvor izvjesne veze odravao i sa tom stranom, ali o tome za sada imamo vrlo oskudne podatke. Vjerovatno je da u tome svemu ima dosta udjela i stara slavenska batina, koja se najvie odrazila u narodnoj umjetnosti na drvetu i tekstilu. 163 Iako ne postoje svi uslvi da se ove viestruke veze i utjecaji sasvim definiraju i konkretizuju, ipak mislim da se moe rei kako bor-

dure steaka stilski najvie pripadaju gotici i da su u tome smislu najblie primorju i skulpturi moravske kole. Ali, i pored tih oiglednih utjecaja, bordure steaka imaju dosta originalnosti.ASTRALNI MOTIVI

u ovu grupu ubrajam motive koji predstavljaju nebeska tijela Mjesec, zvijezde i Sunce. Mj esec je na s tecima uvij ek predstavljen kao jedna njegova etvrtina . Zvijezda ima razliit broj krakova, a es to je prikazana 'kao cvijet sa razliitim brojem jednakih latica, zbog ega se u literaturi o stecima vie naziva roze tom nego zvijezdom. Motiv kruga smatram predstavom sunca. Kako se i motivi krunog v.i jenca najee tretiraju predstavama sunca, uvrstio sam i njih u ovu grupaciju. POluj abuke se esto svode na krug, to znai da su i one predstave sunca. Vie puta polujabuke nisu nita drugo nego predstave zvijezda, zbog ega im je, opet, mjesto u ovoj grupaciji. Po svom brojnom stanju motivi ove grupe stoje na prvom mjes tu. Po pravilu, svi ovi motivi su, manje ili vie, plastin i i karakteristika su svih veih podruja i svih osnovnih oblika s tea ka. Obi no se javljaju kao samostalni, ali su es to zajedno sa drugim motivima. Polumjesec i zvijezda, odnosno rozeta, esto se nalaze na titovima, kao heraldika oznaka, a u takvoj funkciji ponekad vidimo i druge motive ove grupe.1-

Polumjesec

Polumjesec ima samo jedan svoj osnovni oblik - kao luk, kao rog. Poloaj mu je razliit - naj ee je vrcima okrenut prema gore, es to su mu vrci okrenuti prema d olj e, a ponekad zauzima i kos poloaj. Uvijek je plastian. PostOji i nekoliko varijanti polumjeseca. Ponekad polumjesec ima jednu srednj u crtu, zbog ega izgleda kao da je dvostruk. Postoje i tri s l uaja tordiranog polumjeseca (Popovo polje, Litica, Ludmer). U etiri sluaja se nj egovi zavreci produuju u rOzetice, odnosno u kruie (Vranjevo Selo, Fatnica, Osmaci i Braj evii), a u jednome od ta etiri polumjesec slui kao postolje krsta (Vranjevo Selo)."s Zapaena su i eti ri zan imljiva specifina s luaja. A. Benac je u okolini Litice evidentirao lordiran tap iji je drak preds tavljen u vidu polumjeseca ,u9 U okolini Vlasenice iz polumjeseca izlazi dvostruka spirala, kod Ilijaa dva polumjeseca vise o granicama stabla, a u Budoelju kod Varea se dva polumjeseca dodiruju svojim i zboinama. Jedanput je polumjesec okruen vijencem (Hum u Hercegovini) ."{) Ovaj motiv nalazimo na svim osnovnim oblicima steaka. Oko Kalinovika je najvie na sanducima, a u Boljunima naj ee na sanducima i ploama. Obino zauzima istaknuto mjesto na spomeniku. Tako se na slj emenjacima redovno javlja ili u centru zabata ili na krovnim plohama. Nekada je sam, ali je es to u zajednici sa roze tom i krstom. Ponekad se na istome spomeniku javljaju po dva, pa i po tri ili etiri polumjeseca. U Koritniku kod Breze nalaze se itiri polumjeseca na jednoj krovnoj ploh i slj emenjaka,"1 a Tarevu kod Kladnja na jednoj strani

164

SI. 40. -

Polumjesec

zv ijezda na p l o i nekropole Biranj kod Sibenika.

165

sljemenjaka na laze se tri polumj eseca l42 Vidimo ga i uz ljuds ke fi gure, odmah do gla va, npr. , na Blidinju .l 43 U o kolini Vlasenice ruka dodiruj e polumjesec.l '" er ijetko se na lazi na titu, naj ee zajedno sa rozetom . Polumj esec je teritorij alno veoma ras prostran je n i uz rozetu spada meu na jbrojnij e motive s tea k a, a ukupno ih ima oko 500 primj eraka . Najv ie se javlja na stec im a cent ra lne i zapadne Bosne , za tim zapadne He rcegovine i Imots ke krajine, a onda u okolini Nevesinja i Kalinovika. Rj ee se via u Podrinju , o ko Zvornika, Zabija ka, Nik i a i u dolini Trebinjice, pa j oko Stoca , s iznimkom nekropole u Boljunima, a nema ga nikako oko Olova i u dolini Neretve od Konjica do J ablailice.

SI. 41. -

Astraini motivi (i motivi oruja) na sanduku iz Plakog kod Ogulina (sada u Povj esnom muzeju u Zagl-ebu).

**Kao likovni motiv kori ten je u umjetnosti mnogih naroda . Tako se polumjesec nalazi na kritsko-mikenskim gemama.l45 I na jednoj babilonskoj steli iz 522. god. prije n . e., uz predstave rozete i zvijezde, vidi se i predstava polumjeseca .l46 U muzeju Bardo u Tunisu vidio sam jednu feni ansku nadgrobnu stelu na kojoj je s hematski prikazana enska ljudska figura sa gore izdignutim rukama i .znad nje polumj esec.'47 Mjesec i sunce su glavni simboli Mitrasovog kulta. Polumjesec i s unce vidimo i na nekim romani kim crkvama, npr. u Wirtte mbergu , u Njemakoj ."8 Na nadgrobnim pl oa ma gotike crkve S. Maria Novella u Firenci nalaze se polumjeseci, rozete i drugi moti vi. l49 Amajlija u obliku polumj eseca naena je u anti kim grobovima u Bosni.110 Polumjesec vidimo na slavonskim baga tini ma iz XIII v., zatim na pea tu optine Rab, na peatu bosanskog vikara franjevakog reda iz 15 14. god, na p ea tima nekih h rvatskih plemia, na najstarijim grbov ima Zagreba, Os troca, Kri evaca, Varadina itd.ISt A. Ka i -Mio i je za "bosansku armu" rekao : "jedan tit i na njemu polmiseca i jed na zvizda".1;2 Polumj esec se nalazi na grbu bribirsk ih knezova Subia (na kruni zdenca u inu) i na grbu biskupske ku e takoer u Ninu. Vidimo ga i na zidu " katakomba" Hrvoja Vukia u Jajcu.'S3 Redovno se javlja na freskama u scenama Hristova roenja i uznesenja Bogorodice. Mnogo puta ga susreemo na raznovrsnim predmetima domae narodne umjetnosti Bosne i Hercegovine, u duborezu, tekstilu, itd.

*

166

* **Polumjesec na stecima je relativno malo prouavan. Tim pita njem najvie su se bavili G. Wilke, A. Solovjev 'i D. Vidovi. Njemaki arheolog G. Wilke je u jednome lanku iz 1924. god. objanjavao boanstvo mjeseca kod raznih naroda. Izmeu ostaloga, naveo je da bog smrti kod Inda stanuje na polumjesecu . Mnogi njegovi podaci govore o polumj esecu kao simbolu s mrti, ali i simbolu nade u ovjekovo uskrsnu e . Polumjesec na stecima on tuma i kao posljedicu takvog nekada njeg kulta starih Slavena. Wi lke je i ukrase spirala, ljiljana i kukastog krsta tretirao i objanjavao kao simbole mjeseca. 'S4 A. Solovjev je u okviru svog kategorikog s tanovi ,ta o s tec ima, kao spomenicima bosans kih bogumila, relj e fnom motivu polumjeseca pridao veliki znaaj, tuma e i ga kroz prizmu manihejskog ue nja. Po Manesu, Mjesec je s tvoren od dobre vode (a Sunce od dobrog ognja). Mjesec je )aa svjetlos ti" koja plovi po nebu i prevozi du e pravednih na drugi svijet. To u en je su kasnije preuzeli pav l iani, a potom i bogumili. Uz to je polumjesec za manihejce simbol mudrosti. To je razlog zbog ega se reljefi polumjeseca nalaze na s teci ma , tj. na grobovima vjerskih starjeina i "pravih krs tjana", "koj i oekuju da njihove due odu u raj" . Kada je polumjesec na steku okrenut prema dolje, Solovjev kae da je to upravo momenat kada on kao manja laa izruuje nj;hove due na s unce kao veu nebesku lau. '" D. Vidovi polumjesecu i suncu na ste cima pridaje iri religiozni znaaj koji je posljedica utjecaja starih slavenskih i kra nskih shvatanja. Simboliku tih motiva on ne ogran;ava samo na posmrtni kult. Suprotno miljenju Solovjeva, Vidovi tvrdi da polumjesec nije znak hereti kog ue nja . l ;6 I neki drugi nauni radnici su izrazili svoja gledanja na pitanje ovoga motiva. Jo 1875. god. e ngleski arheolog A. Ewans rekao je da se po Manesu Mjesec smatra istili tem za dobre due, njihovo neposredno nebo poslije smrti. ' ;7 Za M. Hoernesa je to atribut bosanskog vitetva i znak bosanskog nacionalnog grba. ,;, A. Benac smatra da je polumjesec oznaka bosanske nacionalnosti i da je, kao takav, esta pojava na titovima. IS' D. Sergejevski ga vee za kult mrtvih i svrstava tl religiozne simbole. l60 P. Koroec se uglavnom slae sa m iljenjem Wilkea da je on simbol smrti i uskrsnua l 61 V. Curi misli da polumjeseci oznaavaju enske nadgrobnike. ' 62 I. Reneo je s matrao da polumjesec nij e amblem grba, nego "prosti dekorativni ornamenat"l63 P. . Petrovi kae da je polumjesec uvijek imao simbolino-vjersku ulogu. ' M Po A. kobalju, mjesec je kao stari slavenski paganski simbol znaio obnavljanje ivota i pobjedu nad smru i nestajanjem .16; L. Kati kae da je Grgur Veliki , krajem IV v., s pomenuo polumjesec kao "simbol umrlosti tijela" .'66 Kako se vidi, polumjesec je lo da je on simbol smrti i ponovnograzliito shvaen raanja.

-

kao ukras, kao

hera l di ka oznaka, ili kao religijski simbol. Nekoliko istraivaa je rek-

167

Cinjenica je da je polumjesec bio simbol mnogih naroda - Asiraca, Babi,lonaca, Etruana, Ilira, Rimljana, Grka , Kelta, Slavena i dr. Izgleda da je svuda imao religijski karakter. Mislim da je oboavanje mjeseca bilo vrlo karakteristi no za staru slavensku pagansku vjeru, jer su ostaci toga shvatanja bili prisutni ne samo neposredno iza pri-

manja kranstva nego i mnogo kasnije, pa se ak i da nas oSJecaJ u (tragova toga kulta ima u naim narodnim pjesmama, donedavno se kruh pekao u obliku polumjeseca, itd .). I danas se mnogi poslovi na selu udeavaj u prema mj esecu 1 njegovim mijenama, o emu n aj bolje znaju nai e tnoloIci strunj aci. Kod Hrvata je pr igodom mjeseeve mijene postojao obredni ples u svrhu tjeranja demona . Postoji podata k da je jedna naa katolikinj a, jo prije 30 godina, traila savjet od svetenika da li se i dalje smije moli Li mladom mj esecu'67 Cin i se da nema sumnj e u s imb o li no znaenj e polumjeseca na sva kako r eligijskog, i to kranskog , a ne su najkompetentnije pisali O. V i dovi i A. Skoba lj. S tim u vezi je vj erova tno i inj e ni ca to na katarskim nadgrobnicima nema toga re ljefnog mo ti va.s tec ima. Ta s imbolinos t je here ti kog karaktera, o emu

Ostaje da se jo prouava ovaj motiv na stec ima, naro i to pitanje njegovog porijekla, a Li mi se in i da se ve sada moe re i da se uzroci njegove pojave na s tecima nalaze prvenstveno u staroj slavenskoj paganskoj tradiciji. U srednjovjekovnoj evr opskoj umjetnosti je ovaj, moglo bi se rei optenarodni simbol, prilagoen kranskoj ikonografiji. U naim krajevima, posebno na stecima, on je postao feuda lni i naoionalni amblem, postao je ele menat bosanskog dravnog grba, ali i kao takav se ve poeo zaboravljati i transformirati u ob i an ukras.2-

Zvijezda

Do sada se u li teraturi ovaj motiv uvij ek nazivao rozetom i pod tim imenom se podrazumijeva la i predstava zvij ezde i pred stava cvij e ta ruice. Tako je postup ila i M. We nzel u svom djelu Ukrasn i m ol ivi na s l ecim a ' 68 U mnogo s lu ajeva za ista bi bilo vrlo teko i nesigurn o dije liti ovaj motiv na zvij ezdu i na r ozetu. Ali , b ez obzira na to to su zvijezda i rozeta po svojim formal n im i uopte likovnim svoj stvima gotovo is te, one se po svojim sadrajima i znaenjim a veoma razlikuju , imaju ra z li He karaktere, zbog ega sa m se odlu io da ih, ipa k, razd voj im i odvojeno prikaem. Poto roze ta spa da u grupu biljnih predstava, ovdj e e biti rijei samo o zvijezdi. Zvijezda spada meu reljefne motive koji se naj ee javljaj u. Po b roj nom stanju njezino je mj es ~o odmah iza polumjeseca j krsta, je r ih ima negdje oko 450 primje raka , a karakteri stika je svih osnovnih oblika i svih ve ih podruja s teaka . U dos ta velikom brOju se javlja u Hercegov ini, zatim u zapadnoj i centra lnoj Bosni , a u i s to noj Bos ni im a je naj vie oko Olova. Rijetka je poj ava oko a bljaka, u Crnoj Gori , a u gornjem Podrinju je uopte nema. Ima nekoliko svojih varijanti . Najj ednostavniji njen oblik je sa e tiri zailjena kraka, javlja se i oblik sa pet ili vie, ali naj ee sa est i osam krakova. U ne kim s lu aj ev im a s u kra kovi zv ijezda naznaen i dvostruk im linijama . Kod nekih zv ijezda se kra kovi neto povijaju, pretvaraju i se tako u virovi te rozete, koje se obi no sma traju predstavama sunca . U vie s l uajeva zvij ezde su okruene vij encima , koji su ne kada tordirani . Postoje i zvij ezde koje imaju dodatke u vidu krunica, uglova i lukova, koje bi se mogle zvati stilizovanim oblic ima .

168

Redovno j e p l as ti na, al i pos toji i ukl esana , urezana. Nekada se javlja sam ostaln o, a li je obi no sa nekim drugim motivom, najee sa polumjesecom, suncem i krstom. U dosta sl uaj eva se nalazi na titu , gdje fungira kao h era ldi ka oznaka. Na krstaama je poesto na kraju vodoravnog kraka, kao pandan polumjesecu, koj i je na drugom kraku. Na Kupresu sam naao zvijezde zajedno sa scenom turnira i predstavama staba la, to govo ri o slici pejzaa nou .'69 Kod Li tice je naen pentagram okruen vijencem. l7o

Izgled zv ijezda odaje maj s tore vrlo ra z li itih sposobnos ti . Veina tih motiva je lijepo klesana, a li ima i primje raka koji s u slabo ura e ni. Mora se re i da su mnogi primj erc i pretrpjeli raznovrs na o teenja. Vie lij epih primj eraka je evidentirano u okolini Kupresa, Du vna, Kalinovika i Stoca. Neki majstori nisu pravi li razlike izmeu zvijezde i rozete, pa su mj es to roze le isklesa li zvijezdu, ili obra tno. Oko Bratunca pos toje biljne sti lizacij e sa cvjetovIma koji su predstavljeni ba kao prave zvjezdice.Jedinstvene stil izacije zvijezda na sljcmcnjaku iz Donje Zgoe (sada

Sl. 42. -

II

vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu).

Zvijezda je kao motiv likovnih umjetnosti iroko raspros tranjena i s usree se od davnih vre mena . Ve je pomen uto da se zvijezda nalazi na babilons kim s telama. '7I A. Skobalj je donio reprodukciju jednog babilonskog spome[]Jika iz 1200. god. prij e n. e., na kojem se vidi osmerokraka zvij ezda. 1l2 Viamo ga [la anti !kim nadgrobnim stelama. Taj mOtiv je iz starog orijentalnog repeptoara uao u s tarokra nsku umj etnost, kojim putem je prenesen u Evropu. 173 Nalazi se na pred romani k im , romani kim i go ti kim crkvama. Vidimo ga i na starokr anski m sarkofazima. Na nadgrobnim pl oa m a go ti ke crkve S. Maria Novella u Firenci, uz polumj esec i druge motive , nalaze se i zvi jezde. Na ne kim maars kim kas nosrednjovjekovni m titovima, npr. u E s tergonu , nalaze sezvij ezde. 174

Mogu se navesti i brojni primj erci ovoga motiva II na im kraj evima. Tako, zvij ezde na lazi mo na oltars koj p l Oi iz crkve sv. Lovre u Pazdigradu kod Splita, zatim na fragmentima s tarohrvatsk ih ploa sa pleterom iz Knina,'75 a onda na ,trouglastom zabatu, sa na tpisom o knezu Mutimiru , iz c rkve sv. Luke u Uzdolju kod Knina,'76 kao i na plo i sa pleterom iz crkve sv. Mihajla u Stonu.177 Virovi tu rozetu na lazimo na predromani ko m sarkofagu iz splits ke katedrale. Uz polumj esec i sunce, zvij ezda se es to javlja na kra n s kim slikanim scenama Kri s tovog roenja; u znesenja Bogorodice,' 76 za tim je nalazimo kao iluminacij u Pe kog etveroevanelja (XIV v.) ,' 79 a onda na zavjes i carskih dveri manas tira Hilandara I 80 Zvijezda je es t motiv na srednjovjekovnom novcu u Srbiji i Hrvatskoj, kao i na grobovima feudalaca u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji. Postoj e i drugi primjerci. No bosan s kohercegovakom podru ju zvijezde nalazimo kao plas ti ne ukrase kas noanti kih bazilika, zatim na drve tu , te kstilu i drugim s tarobosans kim umjetni kim predmetima. Vana je pojava zvij ezde na bosanskom novcu, na bosans kom dravnom grbu i na grbovima bosan ske vlastele. P. Ane li je ustanovio da bar dvije treine bosanskih izbjeglica u Dalmaciji i drugim zemlj ama imaj u zvijezdu kao heraldi ki zn,.k. '8I

..*

Zvijezda na stecima je vrlo malo pro uavana. M. Hoernes je smatrao da s u zvijezde; mjesec amblemi grbova bosanske vlastele,''' a s li no miljenje je izrazio i A. Benac. ' 83 D. Sergej evski je zvijezdu svrstao u religiozne simbole, ali o tome ni ta podrobnije nije rekaol" A. Skobalj zvijezdi pridaje znaenje s lino polumj esecu , tj . da je stari slavenski pagan ski simbol obnavlj anja ivota . U pojavi zvij ezde, polumjeseca i krs ta na stecima on vidi mijeanje s tare slavenske dualis tike vjere sa kranstvom I S5 A. Solovjev u zvijezdi naj ee vid i predstavu sunca, koje se, prema manihejskom uenju, identifikuje sa Kristom. In ae, za sunce kae da oznaava n ebesk u la u koja prevozi pravedne due na drugi svijet. ' 86 Dosta je neobino milj enj e M. Wenzel, koja zvij ezdu smatra ukrasom, a u nekim s luajevima (uz figura lne predstave) simbolom , kao npr. uz dva afrontirana konjanika, kada, kao u antikim scenama Dioskura, zvijezda simboliz'ira boanstvo svjetlosti i mraka.' S7 J o je neobi nije miljenje beogradskog etnologa P. . Petrovia. On u torne mot ivu vidi predstavu ljudske glave, koja je nastala odbacivanjem nekih ele-i

170

mena ta i u regresivnom procesu stilizacije, pre ko krunog v .ijenca, postala zvijezda, odnosno rozeta l 88 Moje je m ilj enje vrlo s li no onome o polumjesecu_ Iako e se zvij ezda dalje prouavat i , za sada se moe rei da je ona u umj e tni koj primjeni u naim krajevima simbioza staroslavenskog paganskog kulta i kranske simbolike, a da je na s teke stigla kada je sva ta s imb o li nost bila ve gotovo sasvim zaboravljena, zbog ega se motiv upotreblj avao kao jedna vrsta socijalne ozna ke privilegovane feuda lne klase, i kao elemenat bosanskog dravnog grba a najvie k ao obian u kras .

3 - Kru g Taj relj efni motiv stea ka redovno je prikazan kao plitka , plasti na ravna pl oa nejednake ve li in e . Rijetki su primj e rci na kojima nema n ita osim urezane krunice. Broj takvih moti va nij e velik i manje ih je nego polumj eseca i zvijezda . Iznos i ukupno oko 175 primj emka. Nije ni ravnomjerno teri.torijalno rasporeen. Relativno, najvie ga ima u centralnoj i zapadnoj Bosni , nije rij etka pojava ni oko Kla dnja, u ist onoj Bosni, te oko Nevesinja u i s tonoj i oko Litice u zapadnoj Hercegovini , a ima ga i u sjevernoj Dalmaciji. Vrlo rij etko se javlja oko Kalinovika i u Podrinju, a nema ga nikako na u im podrujim a o ko Trebinj a, Ljubinja, Stoca i Ljubukog, u Hercegovini i na uem podruj u oko Duvna, u zapadnoj Bomi. Kao heral di ka oznaka javlja se oko Zadra, Kupresa i u Pivi. Neki krugovi imaju taku u svojim centrima. Na krugu u Kobilj oj Glavi kod Ske nder-Vakufa urezan je krs ti . Nekada su to samostalni motivi, a ee su zajedno sa drugim motivima, ob i no sa polumj esecom i zvij ezdom. ilri sa rozetom.* **

171

Krug na s te ku smatramo predstavom sunca. Po svom izgledu on bi mogao biti i predstava punog mjeseca, ali ga n iko od dosadanjih istraivaa nij e tako shvatio. Poto se naj ee javlj a uz polumj esec, a onda i u z zvijezdu , opravdano je zaista, da ga smatramo predstavom sunca. Ta ko ga s h vaa A. Benac. ' 89 Moglo bi se re i da i A. Solovjev takav mOD "u obliku lopte" smatra predstavom sunca i, prema maniiv hejskom uenju , tumai I kao nebesku lau . '90 Sli no tumaenju polumj eseca , D. Vidov i objanjava i sunce na steci ma kao simbol ireg re ligioznog ka ra ktera (ne samo vezan za posmrtni kult ) , koji je rezultat utj ecaja starih slavensk ih vjerovanja i kasnijih kran sk ih sh vatanja. ' 9l Po Sackenu , krugovi s u heraldi ki motivi .m Izgleda da je kult Sunca bio veoma rairen kod mnogih naroda. Na jednoj fenianskoj nadgrobnoj steli, iz II v., koju ,s am vidio u Muzeju B a rdo u Tunisu, predstavljena je shematski figura ovj eka sa krugom iznad nje. l93 I na jednoj romanik oj crkvi u Wiirttembergu, tl Njem a koj , s jedne strane krsta predstavljeno je s unce, a sa druge polumj esec.' 94 I 'kod naih naroda se u prolosti suncu pridavao veliki zn aaj, a mnogi ob i aji se i danas ravnaj u prema nj emu.

Iako za sada ne raspolaemo dovoljnim podacima za s igurnije objanjenj e pojave sunca na s tecima, izgleda, ipak, najvjerovatnije da je ono r elikt starog slavenskog kulta Sunca kao izvora cjelokupnog ivota.

4-

Kruni vijenac

To je plitko plastian dio kruga u vidu 'k runog pojasa . Ne kada se jav lj a jedan vei i u njemu jedan manji kruni vijenac. Vie puta je kruni vijenac tordiran, a ima ,i koncent ri nih vijenaca koji su tordirani. Ponekad obini ili tordirani vijenci okruuj u zv ij ezde, odnosno rozete ili krstove, a u jednom sluaju je polumjesec okruen vijencem (Hum kod Trebinja) . U neko liko s luajeva vijencem je okrueno udubljenje koje nazivamo "kamenicom". Zanimljiva je jedinstvena p ojava nazubljenog vijenca o ko etverokrake zv ijezde u Uboskom kod Ljubinj a. l95 Jedinstvena je i pojava niza krunih vj e n i a oko kruga u Moremilju kod Viegrada. Zanimljivi su i koncentri ni vij enci koji s u kao medaljoni ukomponovani sa paralelnim rebrima na nekim stecima u Njkiu. 196 U nek-im s luajevima motivi krstova su predstavlj eni tako da im se krakovi zavravaju proirenj em u vidu krunih vijenaca, npr. u okolini Kalinovika, a ponekada su ti vijenci tordirani, kao npr. u Hodovu kod Stoca. U Nekuku kod Stoca je tordiran vije nac prikazan na drku, na stupU.I97 U nekoliko sluaj eva vij ence vidimo iznad glava ljudskih figura sa uzdignutim rukama, npr. u Radimlji, a u nekim ljudska figura u jednoj uzdignutoj ruci dri kruni vij enac. i9S Osobito su zanimljivi primjerci gdje kolovoa u kolu dri vij enac. l99 Oko Zvornika je evidentirano vie primj era ka krunih vijenaca na vrhu stabljika, ukomponovanih sa spiralama. Poes to su kruni vijenci u sredini zabata slj emenjaka, npr. u okolini Konjica.200 Vijenci se javljaju i na titovima. Na drugom mjestu sam ve naveo da obi ni 'ili tordirani vijenci okruuju nizove rozeta, odnosno zvij ezda. Ovaj motiv se javlj a na svim vrstama osnovnih oblika s teaka , iroko je rasprostranj en, spada u brOjnij e - naeno je oko 175 njegovih primjeraka, ali ih ima manje nego rozeta, polumjeseca i krstova. Nalazimo ga samostalnog, ali ee zajedno sa rozetom, polumjesecom ili krstom. U nekoliko s luajeva je .kao elemena t bordure , zajedno sa rozetama, kosim krstiima, cikcak i drugim motivima. Vijenci su obino pravilno i J.ij epo klesani. U tome pogledu 's e i sti u primjerci u dolini Neretve, juno od KonJica. U Dopascima kod Kladnja se nalazi dosta velik, tordiran i osobito lij epo isklesan kruni vije nac.,ol Najvie krunih vijenaca evidentirali smo u okolini Kalinovi,ka, Nevesinja, Stoca, Litice i Kupresa . Vrlo rijetko ih nalazimo oko Ljubukog iLjubinja. U literaturi su upotrebljavam i termini druga iji od ovoga kojim se ja sluim. Krune vijence iznad ljudskih figura u Radimlji A. Benac zove "plasti nim krugovima", a ~ordirane vijence oko Litice "kotaima od pletenog ueta". Vijenac na stecima Ludmera D. Sergejevski je nazvao "diskom" . M. Wenzel je krune vijence nazvala "obru ima ".

172

Sl. 43. -

Ori ginalna kombinacija tordjra nog vijenca i rozete na sijemenjaku u Krvavom Polju kod K onj ica.

* **

1 73

Ovaj moti v steaka je vrlo malo prou a van, jer se niko posebno njime nije bavio . D. Sergejevs ki je vijence u Ludme ru svrstao u religiozne motive i smatrao predstavama s unca .202 Na jednom drugom mjestu on je rekao da se na antikim na dgrobnim spomenicima, n ajee na arama, nalaze "pa tere", koj e s u s li ne vij encima na stecima . lOJ J a sam u Nacionalnom muzeju u R imu vidio anti k e nadgrobne s tele na kojima s u is klesani obi ni i tOl-dirani krun i vij e nc i. Prema F. Radi u , kruni vijenac je stara slavens ka predstava sunca .204 D. Vidovi pred s tave s unca tre tira vrlo s lino preds tava ma polumj eseca i zvij ezde, kao religijske simbole ireg znae nja, nasta le spajanj em starog slavenskog vjerovanja i kranskog shvatanja 205 Vij ence u Radimlji A. Benac je s matrao oznakama ranga pokojnika, atributima vojvodskih figura .2(" P . . Petrovi je

u svome tumaenj u zv,i jezde dao i tumaenje krunog vijenca, kao stilizovane i reducirane predstave ljudske glave. On predstavu mukarca sa vijencem u ruci tumai kao predstavu pokojnika koji dri svoju glavu, slino predstavljanju sv. Jovana, sa svojom glavom u rukama, u kranskoj ikonografiji.207 "Po jednoj narodnoj pesmi, venac na devojakoj glavi simbolie sunevu svetlost, a u prenesenom znaenju ivotnu radost .. ."208 M. Wenzel ,kruni vijenac vee sa kranskim obredom krtenja i ponovnog roenja . m Za A. Solovjeva kruni vijenac na stecima predstavlja vaan elemenat njegove teorije o bogumilskim ste cima. On taj motiv objanjava kao "coronam" - nagradu pravednim krstjanima. Tako, on predstavu ovjeka koji dri tordirani vijenac tuma i kao shematski prikaz Krista, koji u nadzemaljskom ivotu dijeli vij ence izabranima.'1O Njemaki arheolog G. Wild ise takoer zadrao na ovome motivu. Ion, kao i Solovjev, smatra da se radi o predstavi "krune ivota", koja ISe na drugome svijetu daruje odabranicima.211 Kako se vidi, kruni vijenac nije jedinstveno tretiran, ali ga veina smatra predstavom sunca. Ne uzimajui u obzir vijence :koji bi zbog svojih udubljenja mogli biti "kamenice", niti vijence na titovima kao nebitne heraldike oznake, mislim da su kruni vijenci predstave ,s unca koje su na steke stigle kao relikt staroslavenskog kulta sunca, ali da su ve poprimile karaikter ukrasa . Kao druga alternativa koja bi se mogla uzeti u obzir pri objanjavanju tordiranih krunih vijenaca, posebno onih u scenama kola, jest V1ijenac cvijea, neka vrsta dananjeg lovorovog vijenca, koji se poklanja pobjedniku u junakim igrama , slavljeniku ili ovjeku koji se po ondanjim kriterij umima u neemu osobito istakao.istraivaa

5- PolujabukaU horizontalnoj projekciji to je krug, krui, a stvarno je toliko da smo ga s pravom nazvali polujabukom. Samo u nekoliko sl uajeva je ovaj motiv toliko velik da se pribliava jabuci. Javlja se na raznim oblicima steaka, ali naj ee na krstaa ma. Nije ni priblino tako esta pojava kao kruni vijenac, a pogotovo kao rozeta i polumjesec. Naeno je ukupno oko 100 primjera'ka . Vie je karakteristika Bosne nego Hercegovine, ali je njegov raspored vrlo neravnomjeran. Najvie polujabuka ima u Ludmeru i u nekim krajevima centralne Bosne, zatim oko Kalinovika i oko Kupresa. Vrlo malo ih nalazimo na Majevici, oko Olova, Duvna, Stoca, LiMice i Zabijaka. Ovaj motiv je nepoznat oko Kladnja, Vlasenice i Ljubukog. Velike i vrlo plastine polujabuke su samo na hrbatima malobrojnih sljemenjaka u Kopoiu k od Ilijaa, Batini ,k od Skender-Vakufa, Vruici kod Teslia, Hodovu kod Stoca i u Ziemlju kod Nevesinja. Samo u nekoliko sluajeva je naena polujabuka okruena vijencem (Popovo polje i Kupres) .p l astian Najee se nalazi zajedno sa polumjesecom i zvijezdom, a ima je i na titovima. Tako se u jed nom sluaju kod Kalinovika u centru tita nalazi zvijezda, a oko nje su rasporeene etiri polujabuke.

174

Na nekim polujabukama se naziru zarezi od centra prema periferiji, to nesumnjivo potvruje moju raniju pretpostavku da se mnoge polujabuke mogu smatrati predstavama zvijezda ili rozeta_ Ovakvi motivi se nerijetko nalaze na srednjovjekovnim arhitektonskim i drugim spomenicima. Rado su koriteni i na islamskim spomenicima, naroito seldukim, a onda i osmanskim, posebno na njihovim nadgrobnim spomenicima. Na srebrnoj oltarskoj pali katedrale u Kotoru iznad tordiranih stubova arkada, a izmeu romanikih lukova, nalazi se po jedna plastina polujabuka, vjerovatno rozeta, to nalazimo i na stecima. 212

* **Istraivai steaka su upadno malo panje posveivali ovome motivu. . Mazali misli da je on nastao pod utjecaj em muslimanskih niana.'l3 V. Curi kae da kugle na nianima moda oznaavaju vojnike koji su rukovali topovima,2l4 a S. Tralji - da su to kvrge koje, po narodnom vjerovanju, znae rane to su ih junaci u ratu zadobili i njima podlegli. m Polujabuke na stecima u okolini Travnika P. Koroec smatra predstavama sunca, koje simboliziraju zagrob n i iVOt.216 M. Vego misli da jabuke na stecima nemaju vjersku ve svjetovnu simboliku .m Mislim da ima mnogo razloga to se ovaj motiv smatra predstavom sunca. Na solarni karakter polujabuke na stecima upuuje i ,to to je u vie sluajeva isklesana zajedno sa polumjesecom i zvijezdom. Kako sam ve napomenuo, postoji dosta polujabuka na kojima se zapaaju reinjevi, to znai da se radi o roze ti, a eventualno; o zvijezdi. Za zvijezdu sam ve rekao da najvjerovatnije potjee iz starog slavenskog paganstva, gdje je mogla biti simbol zagrobnog ivota, ali da je na steke stigla vie kao ukras. Namee mi se jo jedna mogunost. U naim narodnim obiajima jabuka i danas znai mnogo, ona je znak panje i ljubavi meu ljudima, zbog ega se u raznim prilikama daruje. Kada prosci ugovaraju svadbu, kae se da "idu na jabuku". Narodne pjesme es to govore o jabuci ("Dok on dade prste n i jabuku, potroio tri tovara blaga", "Nit je prosi, ni jabuku daji ... ") .218 I danas se na mnogim kranskim grobljima grobovi djevojke ili mlade ene kite jabukama. U daljem studiju ovoga motiva trebalo bi i ovaj aspekt imati na umu. A to se tie onih krupnih jabuka na krovu nekih sljemenjaka, slino situaciji kod nekih najstarijih muslimanskih i kranskih niana u Bosni, mislim da to asocira na kupolasti pokrov damija i nekih drugih islamskih zgrada, a u krajnjoj liniji na "vjenu kuu". Ovaj motiv sam uvrstio u grupu astraInih motiva zbog toga to on, po mome miljenju, prije svega, simbolizira sunce.

**

*

175

Iz prednjeg izlaganja proizlazi da se ova grupa reljefnih motiva sastoji od pet osnovnih motiva - \.lOlumjeseca, zvijezde, kruga, krunog vijenca i polujabuke. Kako se kruni vijenac smatra predstavom sunca, a i polujabuka se svodi na takvu predstavu, znai da ova astralna grupa

w ))~

~~

))

((

.@~

** ~+

m @ o@Tabela XI -

oNajei

(J

ostecima.

vidovi as tra lnih moti va na

176

u sutini ima tri vrste simbola - polumjesec, zvijezdu i sunce. Nave deni osnovni motivi ove grupe imaju 19 svojih podvrs ta. Inae, njihov ukupan broj iznosi oko 1400 primjeraka. Ovi motivi su karakter istika svih oblika steaka i rasprostranjeni su gotovo u svim veim podruj i ma. Po brojnosti stoje na prvom mje. stu, a od poj e dinanih su najbrojniji polumjeseci i zvijezde. Zauzimaju vidna mjesta na stranicama spomenika i redovno su u zajednici, a najee sa polumjesecom i zvijezdom. U dosta sluajeva su heraldike oznake na titovima, a pogotovo je to motiv zvijezde. Rijetka i vie marginalna prouavanja ovih motiva rezultirala su vrlo neujednaenim hipotezama, od kojih je, ini se, najneuvjerljivija Solovjevljeva, koja im pridaje karakter heretikih simbola. Iako za sada ne raspolaemo dovoljnim argumentima za potpunije objanjenje, izgle da, ipak, da im po~ijeklo treba traiti u simbiozi staroslavenskog pa ganskog i srednjovjekovnog kranskog shvatanja ovih nebeskih tijela. Prema tome bi se moglo pretpostaviti da su motivi sunca, polumjeseca i zvijezde daleki eho simbola izvora cjelokupnog ivota na zemlji, kao simbola smrti ovj eka i njegovog ponovnog raanja, da s u na steke doli i posredstvom tih motiva kao simbola kranske ikonografije, ali da su tada ve poprimili znaenje socijalno-klasnih atributa, a u najveoj mjeri istih ukrasa.KRSTOVI

J77

Do sada su izraene vrlo razli ite tvrdnje, miljenja i pretpostavke o brojnom stanju krstova na stecima. M. Hoernes je tvrdio da na ste cima gotovo uopte nema motiva krstova.'" C. Truhelka je prvobitno smatrao da se relj efni motivi krs'tova na stecima nalaze vrlo rijetko.22kosti, koji su u vizantijskoj umjetnosti poznati od XI v. M. Wenzel je rascvjetalim krstovima na stecima posveti'la poseban lanak. Navela . je njihovo rasprostiranje (19 primjeraka ukupno) i pronala .neko\ilko analogija u naoj i stranoj umjetnosti. Naroito je upozorila na sli nosti sa koveiima od slonovae koje su izraivale arapske zanatlije na Siciliji ou XII v., a zatim trgovinom, preko Venecije i Dubrovnika, dosprjevali i u nae krajeve. 29S. Zbog svega toga se misli da su takvi motivi na stecima mogli nastati pod utjecajem istone crkve.296 Motiv sidra je starokranski simbol nade, zbog ega bi krstove sa sidrima trebalo tumaiti kranskom nadom ou bolji svijet.297 Postoji miljenje da je ,ka!lvarijski tip krsta na stecima moda nastao pod utjecajem sa Istoka. m Neki misle da krst u rukama ovjeka znai realnu ivotnu predstavu.m

Kako se iz prednjega vidi, u ovoj grupi postoji 11 osnovnih motiva i 38 njihovih podvrsta. Svi se, pak, javljaju u neto vie od 900 primjeraka. Ogroman broj motiva krstova, brojnost i raznolikost tipova i njihovih varijanti, rasprostranjenost u svim geografskim podrujima, izbor mjesta na samim spomenicima i klesarska panja koja im je posveivana, jasno govori o vanosti i obljubljenosti krstova na stecima . Sasvim je sigurno da u cjelokupnom fondu reljefnih motiva steaka krst zauzima jedno od dva vodea, najznaajnija i naj,karakteristinija mjesta. Najpopularniji su jednostavni grki i latinski oblici, ali je velika panja poklanjana i dl1ugim oblicima, posebno antropomorfnim i stHizovanim. Svojom majstorskom likovnom obradom osobito se istiu krst-rozete i rascvjetali krstovi.

190

i= + +Tabela XII Naj e i

vidovi vrsta i podvrsta motiva krstova na

stecima.

191

+++0O+ =#=

o

Tabela Xl11 -

Naj e i

vido vi vrsta i pod vrs ta moti va krs to va na

s te cima.

192

TTabela X IV Najei

wdovi vrsta i podvrsta motiva krstova na

stecima .

193

Tabela XV -

Najei

vidovi vrsta i podvrsta motiva krstova na

stecima.

194

Iako porijeklo krsta, posebno nekih nj egovih oblika, see u daleku prolost, ~ rst je karakteristian motiv srednjovjekovne kranske likovne umjetnosti. Ne uzimajui u obzir zanimljivu hipotezu P. . Petrovia o iskljuivo staroslavenskom porij eklu i narodnom nekranskom karakteru krsta, mislim da je nauno opravdano da se krst na stecima tretira kao optekranski motiv. Razumljivo, s takvog stanovita nije mogue uvaiti pokuaj A. Solovjeva i njegovih sljedben~ka da krst na s tecima , posebno neke njegove tipove ~krs1 okruen vijencem, antropomorfni krst, krst kombinovan sa spiralama i grozdovima i svastiku), protumae kao neomanihejsku pojavu, a doslj edno tome i da steke pripiu iskljuivo sljedbenicima srednjovjekovne CI1kve bosanske. Naravno, time nije reeno da oni nisu upotrebljavali taj motiv. Krst je esta pojava k~ko u s tarokrans kom periodu tako i u stilskim umjetnikim periodima predromanike, romanike i gotike. Prikazivan je na zidovima arhitek10nskih crkvenih objekata, na kamenim predmetima u crkvama, na nadgrobnim 's pomenicima, na freskama i na raznovrsnim proizvodima primijenjenih umj etnosti, i to kako na Zapadu t~ko i na Istoku. Naroito je vana njegova brojna zastupljenost na sarkofazima oj nadgrobnim ploama.Naruioci i maj stori steaka mogli su se ugledati na krstove u naem primorju, kao d na one u Srbiji. Kada imam na umu vrste kao to su krst-rozete, rascvjetali krst i krst Hetimasije, ini mi se da su veze sa Srbijom bile jae nego sa primorj em, to znai da je vizantijska umjetnost i umjetnost Istoka uopte mogla biti od relativno veeg utjecaja. U prilog takve pretpostavk e ide i okolnost da se rascvj e ta1i krstovi pojavljuju na vizantijskim kovei ima, I kao" da se javljaju na ikonostasima u Grkoj, na Atosu i na Kavkazu. U tome pogledu je od znaaja i to to se na armens'kim srednjovjekovnim kamenim nadgrobnim spomenicima, ,koji se zovu haka ri, javlja rascvjeta1i 'krst na stalku, koji esto izlazi iz rozete .ili iz stilizovanih akantusovih listova, slino nekim motivima steaka u okolini Stoca u Gacka, to je vjerovatno prvenstveno rezultat istog starokranskog porijekla i slinosti u ideolokim i umjetnikim nazorima odnosnog vremena. JOO Ne mislim da je krst na stecima u svakome sluaju zadrao punu kransku simbolinost, pogotovo je to nemogue tvrdii za neke njegove oblike i varijante, ,kao to je krst-rozeta i rascvjetali krst, ,k oji djeluju vie kao ukrasi. Iako je o krstu na stecima napisano mnogo vie nego o drugim motivima, njegovo porijeklo, znaenje, posebno pitanje njegove pojave na stecima ostae i dalje predmet prouavanja. Ovo je samo doprinos pokuajima rjeenja toga pitanja.

BILJNI MOTIVI

195

Kao jednu od osnovnih vrsta ove grupe smatram predstave itavih drvenastih j zeljastih biljaka, koje sam, iz praktinih razloga, nazvao zajednikim imenom stabla, iako to nije sasvim adekvatan termin.

Druga vrsta je spirala. Zapravo se radi o predstavama zeljastih biljaka, odnosno njlihovih izdanaka, listova , ponajprije lozica koje su stilizovane u spiralne zavoje. Trea osnovna vrsta je rozeta. Cetvr~u vrstu sam nazvao ljiljan zbog toga to najvie llii ba na tu biljku, odnosno na njen cvijet. Peta je viel atini list, a esta grozd. Za ovakav naziv pete vrste odluio sam 'Se zbog toga to su motivi te vrste slini i to ih nije mogue sigurno razluiti. lovi motivi imaju svoje varijante. Neki su samostalni i zauzimaju strane spomenika, ali su vie puta i udrueni s drugim motivima. Ponekad s u to maltene naturalistike predstave, ali su preteno stilizacije razliitog stepena. Uglavnom su p lastine, a ima i uklesanih, urezanih u kamenu povrinu. Razli itog su brojnog stanja i neravnomj erne teritorijalne rasprostranjenosti.itave

Po svom ukupnom broju ova grupa spada

meu

najzastupljenije.

l - StabloPredstave itavog drvea 'Ila stecima nisu rijetke pojave. Javljaju se u oko 100 primjeraka. Obino je isklesano verti'kalno deblo od .k ojeg se na jednu i drugu stranu odvajaju po dvije ili vie grana, koje su neto nakoene prema gore, ili se simetrino spiralno povijaju. Nekada je to predstava zeljaste biljke ili biljice, iji su izdanci ili listovi kosi, odnosno spiralno povijeni. Neka slabla su kronjasta. pa ak i sa p lodovima, odnosno sa cvjetovima, a i neke biljke takoer imaju svoje cvjetie. Neki primjerci nemaju svoga debla, odnosno svoje stabljike. Ponegdje se grane, izdanci il i listovi zmijoHko povijaju . Neke biljne stHizacije su veoma s l in e ljiljanima, ne ke podsjeaju na ljudsku predstavu, a neke na predstavu !krsta. Neko drvee je naturalistiki predstavljeno. A ima i sasvim neobinih i jedinstvenih stilizacija. Ova vrsta motiva najee se javlja u krajevima istone Bosne, preteno u okolini Srebrenice, Bratunca, Vlasenice iKladnja, zalim u centralnoj Bosni, uglavnom oko Kalinovika i Trnova, onda u zapadnoj Bosni, oko Kupresa, Duvna i LiW1a, te u Imotskoj krajini. U Hercegovini je stablo zastupljeno u okoJ.ini Nevesinja. U ostalim podrujima je rijetka pojava. U Crnoj Gori, Srbiji, Da lmaCiji i u primorju uopte nema ovih motiva. Stabla centralne Bosne 'slie ljiljanu, a ona u zapadnoj Bosni i Imotskoj krajini su preteno stilizacije ljiljana. Postoji nekoliko vl'io zanim ljivih primjeraka. Gotovo naturalistiki je predstavljeno drvo sa deblom i kronjom u Boljunima, kod Stoca. Za deblo je privezana neka etveronona ivotinja koja je slina lavu .J01 U okolini Litice stablo ima oborene grane, kao u alosne vrbe 302 U Hre;, kod Sarajeva, stablo je stilizovano kao palma .JOJ Na sljemenjaku iz Donje Zgoe nalazi se nekoliko predstava stabala sa kronjama, granama, listovima i cvjetovima. Na nekim njihovim granama stoje ptice (sl. br. 42). Ta st abla su izvanredno lij epo klesana .J04

1 96

'.

,.f. u

J"

.. r~ .II

,

" ~ '4'

..

I

'."

SI. 52. -

Stilizovano sL abIo na s tubu

II

o kolini Kladnja.

197

Stablo je est motiv kranske umjetnosti i predstavlja drvo ivota. Vidimo ga, npr., na parapetI1im ploama u graenim u zidove predvorja crkve S. Maria in Trastevere u Rimu, zatim na parapetnim ploama predoltarskog prostora u crkvi S. Sabina u Rimu. Motiv stabla

SL 53. -

Piscina sa motivom stilizovanog stabla olokom muzeju li Veneciji.

II

Arhe-

takoer vidimo na je dnoj piscini u Arheolokom muzeju u Veneciji, zatim na konzoli sjevernog zida crkve sv. Andrije u Barletti. 30; I sto tako, ono se nalazi na medaljonima tornja Pom poze i na arhitektonskim fragmentima iz crkve S. Vittore u Raveni, koji se sada nalaze u Nacionalnom muzeju u Raveni. 306 I zgleda da je ovaj motiv najrae kori ten na nadgrobnim spomenicima. Tako se on nalazi na jednom starokran skom sarkofagu i na jednoj vizigotskoj steli u Nacionalnom muzeju u Rimu. J07 C. Truhel"ka je saoptio da je cvatee drvo, uz suho, predstavlj eno na jednom galskom sarkofagu. lOS U Francuskoj sam evidentirao nekoliko sarkofaga na kojima su bila isklesana stilizovana stabla, tako, npr. , na vizigotskom sarkofagu li Muze ju u Narboni. 309 Klesane mot.ive stabala nalazimo i na srednjovj ekovnim sarkofazima u naim krajevima, tako, npr., na sarkofagu iz sv. Donata u Zadru, zatim na pluteju oltarske pregrade iz stare katedrale u Zadru (IX v.),3l0

198

na kapi telu stubia pluteja iz crkve sv. Kria u Ninu i na parapetnoj ploi crkve sv. Nikole Bolnikog u Ohridu (XIII V.).311 Stilizovano stablo (slino palmi) kao gornji uspravni krak krsta nalazi se na nadgrobnoj plo i vojvode Nikole Stanojevia, kti10ra crkve manastira Kone (XIV v.).3l2 Jedan od es tih motiva pirotskih ilima, porijeklom sa Istoka (donijeli ga Turci), jeste stablo. 3l3 Stablo sa dva para povijenih grana vi dimo na kapitelu kasnoantike bazilike u Dabravini, u Bosni. 3l ' Motive stabala nalazimo i na starim bosanskim drvorezbarenim predmetima.3i5 I na drvenim sanducima za ruho, raenim konjikim duborezom, uz ostale motive, nalaze se stilizovani buketi cvijea, kakve smo, gotovo identi ne, evidentirali na stecima u okolini Konjica.3l6

Sl. 54. -

Motiv stilizQvanog stabla na slj emenjaku Konjica .

II

okolini

* **Op enito je poznato da su drvo, stablo i biljka motivi kra n ske likovne umj etnosti koji, kao rajska vegetacija, simboliziraju vjeni ivot poslije smrti. 317 Stoga se taj motiv javlja na sakralnim spomenioima, a posebno na srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima. Njegova esta veza sa krstom pribliava ga motivu rascvjetalog krsta, poznatom vizantij skom i ,s rpskom simbolu vaskrsenja. Za stabla na stecima, uz ljiljane, spirale i jo n eke motive, V. uri kae da su "crpeni iz romanike i gotike umetnosti Primorja gdje se redovno nalaze na arhitekturi, plastici, pa i na nadgrobnim spomenicima od XIII do XV v ... "318

199

Mislim da pri ikonografs koj i stilskoj analizi ovoga motiva, p ored moramo uzeti u obzir jo jednu okolnost. Iz prednjih podataka o rasprostiranju stea ka sa motivom s tabla vidi se da su oni uglavnom karakteristika Bosne, tanije i stone Bosne, to znai podru ja sa bujnom vegetacijom. Nije sluajno to se oko Kladnja, Vlasenice i Bratunca nalaze tako brojne varijante ovoga motiva. Na sljemenjaku iz Donj e Zgoe klesar je prikazao itavu umu, a kod Kupresa turnir u pejza~u . Neke kladanjske stilizacije su prilino geometrizirane i nije udo .to je D. Sergejevski biljne stilizacije oko Bratunca svrstao u ukrase. Pa i tako brojno koritenje motiva stabla na predm etima narodne umjetnosti od drveta i tekstila nije ni ta drugo nego ukraavanje. Mislim da je pri klesanju s tabala na stecima moglo biti ugledanja na romaniku i got iku kamenu plas tiku, posebno na nadgrobne spomenike primorja, pa i na one preko Drine, ali da je tada kranska simboUka toga motiva ve bila prilino zaboravljena i da je za pojam stabla na stecima, a naroito za nj egove brojne osebujne varijante oblika, umjetnika inspiracija uglavnom bila uslovljena bujnom vegetacijom domaeg tla.kran s ke s imbolinosti,

2-

Spirala

Moglo bi se rei da je spirala umjetnika stilizacija loze kao dijela i izdanka bilJke. Na stecima uoavamo pet varijanti ovoga motiva: obina i S spirala, dvojna spirala, kombinovana sa krstom i kombinovana sa groem. Spirale nisu tako iroko rasprostranjene kao to su, npr., rozete, polumjeseci ili krstovi. Najvie ih je ustamovIjeno u okolini Olova, Zvornika i Kladnja, u istonoj Bosni. Dosta ih ima oko Vlasenice i na podruju Majevice, takoer u istonoj ;Bosni, zatim oko Kalinovika i u nekim drugim krajevima centralne Bosne. Javljaju se i u Imotskoj krajini i u srbijanskom dijeLu donjeg Podrinja. Rijetka su pojava u Hercegovini, s iznimkom kombinovanih spirala u okolini Stoca. U mnogim krajevima ih uopte nema - u Crnoj Gori, zatim oko Bilee, Trebinja , Ljubinja, apljine, Mostara, Litice, Gruda i Posuja, u Hercegovini , onda oko Kupresa i Duvna, u zapadnoj Bosni, u Dalmaciji, itd. Inae, po svom ukupnom brojnom stanju su negdj e oko sredine ljestvice osnovnih vrsta motiva, javljaju se u oko 180 primjeraka, a u svojoj grupi su ispred motiva stabla. Najvie je dvostrukih, a najmanje S spirala. Redovno su plastino klesane, ali ima i urezanih. Obrada je dosta neujednaena. Najplastinije i najlje pe su obraene 'k ombinovane spirale. Obina spirala redovno ima vie zavoja, a moe biti predstavljena i samo jednim spiralnim zavojem. Na nekim stecima nalazimo po jednu ili po vie t~kvih obinih meusobno nepovezanih spirala. One nemaju svoje stablji'ke, osim u iznimnim sluajevima, o njima ne vise grozdovi, niti se na njima javljaju kakvi listii ili cvjetii. Slina je situacija i sa S spiralama, za koje se more. rei da su ee individualne nego ti grupama. U ne koliko sluajeva u okolini Ilijaa, u Bosni, izmeu dviju poloenih S spirala prikazana je ruka, ili koplje sa zastavicom.319 Najee se javljaju dvij e simetrino isklesane obine spirale

200

Sl. 55. -

Mo tiv S spirale na stubu (sada u vodo ravno m poloaju) ur ev iku kod Tuzle.

II

Sl. 56. -

Mo tiv d vostruke spirale na sanduku sa postoljem iz okoline Rogatice.

sa stabljikom izmeu njih, kakvu varijantu nazivam dvojnom ili dvostrukom spira lom. Kod takvih motiva spirale su obino povezane sa svojom stabljikom, ali ima i n epovezanih dvostrukih spirala. Stabljika je u svom gornjem zavrnom dijelu razliito oblikovana - peroliko, kao trolist ili ljilja n, kao rozeta, krug i kruni vje n i . Dvostrukih spirala naj vie ima oko Olova , Ilij aa, Breze i Varea, u Bosni. Nailazimo ponekad na tordirane stabljike, pa i na tordirane s pirale (Vlasenica ) . Ponekad stabljika iznad spirala ima manje kose izdanke na kojima su prikazani cvj e ti i , kakve varijante nalazimo oko Bratunca."o U ne kim sluajevim a o sp iralama vise grozdovi, to smo ustanovili , npr., u okolini Zvornika i sa druge strane Drine.3" Koji put stabljika u svom donjem dijelu prelazi u postolje koje je razli ito oblikovano - kao obina pre ka, ravasto, kao voluta il i kao poloena S spirala . U nekim slu.aj ev ima umjes to o!:>ini h isl Velika dvos~ruka rozeta isklesana je II arkadnim niama staro krans kog sarkofaga iz sv. Donata u Zadru.360 Vielisne rozete se nalaze na krajevima krakova krsta iz upne crkve u Bribiru (XIII v.)361 Rozete vidimo na pluteju iz crkve sv. Gospe od Luina u Stonu.362 Rozetice ine sredinji dio stilizovanog krsta na sarkofagu nadbiskupa Ivana i priora Petra u Splitu.363 Cetverolisne rozete, zatim virovite, a onda i rozete okruene tordiranim vijencima nalazimo na kapitelirna Franjevakog klaustra u Dubrovniku.364 Sesterolatine rozete se vie puta javljaju na unutranjoj k amenoj dekoraciji kasnoanti kih bazilika u Bosni,365 nalazimo ih ukomponovane u borduru na nadgrobnoj ploi kraljevske kapele u Bobovcu (XV v.),366 a omiljeni su motivi u starobosanskom duborezu.367

Rozeta je vrlo malo nauno istraivana. Ako je o ovome motivu neto i reeno, to se vie odnosilo na zvijezdu nego na rozetu. Ve sam naveo ekstremno miljenje P. . Petrovia, koje se jednako odnosi na rozetu kao i na zvijezdu . Petrovi, naime, smatra da rozeta II vijencu predstavlja pokojnikovu glavu i da je to prestilizacija mjeseevog kruga koji je u ranijoj epohi bio s imboli na predstava ljudske glave. Na isti nain on tuma i i rozetu kao zavretak gornjeg uspravnog kraka krsta. 368 Naveo sam i to da A. Solovjev u zvijezdi naj ee vidi predstavu sunca. Na drugom mjes-tu on decidirano kae da rozeta na srednjem kraku krsta, ili .. na stubu" simbolizira sunce, odnosno "stub svjetlosti", a po izoterinom vjerovanju bogumila i sunce i taj .. stub svjetlosti" isto su to i sam Kri st. Velike rozete sa osam i devet listova, sa istaknutim krunim sredinjim dijelom, dakle, pravu predstavu cvijeta, on s)TIa1ra predstavom s unca. Treba rei da Solovjev rozete na titovima ne smatra pravim heraidikim znacima, jer u njima vidi ..lae svjetlosti" koje vode u raj.369 Iz iznesenih podataka o nalazima rozeta vidi se da su majstori steaka imali vie mogunosti da zapaze ove likovne motive i da se u svome radu ugledaju na njih. U tome pogledu su im spomenici naega primorja pruali dosta materijala, a rekao bih jo vie spomenici isto no od Drine i Lima, na kojima su se, uz vizantijsko-romanske utjecaje, odravali i utjecaji islamske umjetnosti. Istraivai steaka, meutim , nisu zapazili radnju S. Zeevia iz 1962. god., koja nam prua vane elemente za studij rozete na stecima. Ovaj na poznati etnolog kae da je

213

kod starih Slavena, Grka i Rimljana rua bila simbol preminulih dua i da joj je kao takvoj najprikladnije mjes to bilo na grobljima. U vezi s tim, on saoptava da se u klasinoj Atini praznik mrtvih zvao "praznik rua", a da su i stari Rimljani imali svoj praznik rua, kojom prilikom su tim cvijeem kitili grobove. U Ita liji se praznik Duhovi naziva Domenica de rosa. I kod naih naroda se grobovi kite ruama, a u ne kim krajevima postoji i obiaj "ruialo"."o Na ostatak toga starog slavenskog kulta mrtvih, u kojem se upotrebljavala ruica, govori i injenica koju je prije 40 godina ustanovio s lovenaki etnolog B. Orel. On je rekao da su tada prilikom sveanosti i obreda koji pripadaju mrtvakom kultu u Beloj krajini, u Sloveniji, rim oka to liki svetenici upotrebljavali ruice kao simbole smrti. 37I Izgleda da je rimski praznik rua preko Italije prenesen meu balkanske narode. Slaveni su taj obiaj 'prihvatili, prilagodili ga svojim po trebama i zadrali i nakon primanja kra nstva, spajajui ga i pretvarajui u kransko praznovanje Duhova. m Iz ovoga se jasno vidi da je r