Šefik bešlagić - steĆci kod raŠke gore

8/6/2019 efik Belagi - STECI KOD RAKE GORE

1/8

EFIK BELAGI

STECI KOD RAKE GORE

Prilikom izgradnje eljeznike pruge Sarajevo-Mostar 1888 godine oko 1200 m juno od dananjeeljeznike stanice Raka Gora, na mjestu zvanomJanjia Spile, usjeen je jedan povelik brijeg na

kome je smjetena srednjevjekovna nekropola ste-aka. Nije poznato koliko je nekropola tada oteena, ali je sigurno da je stradalo vie grobova i

nadgrobnih kamenova. Jedna se strana toga usjekai dalje osipa, pa su i kasnije neki grobovi oteivani. Kako se i sada ta strana pomalo osipa ikako su neki grobovi ve naeti, Zavod za zatitu

spomenika kulture smatrao je potrebnim da se tanekropola ispita. Taj posao obavio sam u maju1954 godine.

LOKACIJA I RASPORED NEKROPOLE

Kod Rake Gore Neretva protie kroz dostausko korito. I s jedne i s druge strane rijeke diuse visoka kamenita brda. Ovdje, kod Janjia Spila, dolina rijeke se s desne strane neto malo proiruje. Ba na tome mjestu se od aluvijalnog nanosa s jednog brda masiva Rake Gore stvorio

izbreak sa dosta prostranim zaravankom, koji susrednjevjekovni stanovnici iskoristili za svoju nekropolu. Izbreak se prema rijeci sputa dostastrmo. S njegove sjeverne strane je usjeen suhido. kojim protie potok u proljee i kada su jaekie, a s june i jugoistone strane podnoje togaizbreka prelazi u omanje obradivo polje. S testrane, u podnoju brijega izgraene su kue Janjia Jove Save i Duana. Polje zatvara Gradinakoja se grebenasto pribliila rijeci, a odavde senalazi 1500 m zrane linije prema jugu. Pristupna Gradinu je sa te strane. Dosta je visoka. Seljaci su mi priali da na njoj i sada ima ostatakazida. Ta Gradina i zavretak kamenog masiva s

lijeve strane rijeke ine vrata kroz koja se sa Janjia Spila vidi dobar dio prostranog Bijelog Polja, a pre ko njega i planina Vele. Svakako jeGradina u Srednjem vijeku imala veze s ovomnekropolom. Tu kod vrata bila je neka granica vlasnitva zemljinih podruja. Zbog toga je tumoralo biti i vee naselje.

Napominjem jo da se odmah iznad nekropole,svega 500 700 met ara sjeverozapadno, prostireprodolica na kojoj se i danas nalazi naselje Vitua.

Sl. 1. Pogled na dio nekropole s jugozapadne strane.

Na nekropoli Janjia Spila do danas je ostalo65 steaka. Po oblicima oni pripadaju sanducimai ploama prosjenih dimenzija. Vea polovina suploe, meu kojima ima i takvih koje su dostaslabo obraene (gotovo amorfne). Znatan dio tihspomenika je okrnjen i djelomino utonuo u ze

mlju. Svi su tesani od vapnenca. Majdan kamenaza te spomenike mogla je biti sasvim blizu. Nasedam mjesta izmeu steaka naziru se grobovikoji su ograeni manjim kamenjem zabodenim uzemlju. Oni su takoer u obliku pravougaonika,ije se stranice svojim krajevima ponekad povi

jaju unutra tako da se dobiva oblik nepravilne


2/8

elipse. Na tri mjesta se vide i kamene gromiie.Na kraju jedne takve gromile od sitnog kamenjau sjevernom dijelu nekropole postavljena su dvasteka.

Na nekoliko mjesta kod eonih strana ploazabodene su uspravne uske ploe, (danas okrnjenei slabo obraene), sline nianima na muslimanskim grobovima.

Isto tako, na nekoliko mjesta izmeu steaka vide se manji u zemlju utonuli kamenovi, koji sunekada mogli pripadati takoer grobnim okvirima.

Spomenici su imali neki raspored. Prije svega, jasno se vidi da su postavljeni u redove nizovekoji idu okomito na orijentaciju steaka, a pravacorijentacije je sjeverozapad-jugoistok. Jedino dvasanduka koja se nalaze u junom kraju nekropole

okrenuta su vie sjeveroistok-jugozapad (br. 27i 28).

Iz glavnine nekropole izdvaja se skupina od 4spomenika na samom sjeverozapadnom kraju hum-

ke, koji su, opet, postavljeni u jedan red, lijeposu isklesani, a jedan od njih je i ukraen. To jeskupina koja je obiljeena brojevima 6, 7 i 8.etvrti iz te skupine je skliznuo niza stranu prema eljeznikoj pruzi, jer se ba tu zemlja odronjava. Isto tako su sasvim odvojena dva sanduka,od kojih je jedan opet ukraen (obiljeeni s bro-

vima 61 i 62) i koji su postavljeni u podnojehumka, sasvim blizu rijeke. To izdvajanje sigurnoima svoj smisao. Bie da se radi o onima koji susvakako htjeli da se i po vjenoj kui razlikujuod ostalih. (Sl. br. 1. Pogled na nekropolu sa

jugozapadne strane).

Skica nekropole Raka Gora


3/8

Sl. 2. Spomenik br. 11.


255


4/8

UKRAENI SPOMENICI

Sl. 4. Spomenik br. 6

256

Spomenik koji je u priloenoj skici obiljeenkao br. 11 je u obliku dosta uskog sanduka koji

je neto utonuo u zemlju. Njegove su dimenzije:duina 160, irina 57 i visina (iznad zemlje) 38cm. Odozgo je neobino ukraen. To je, rekao bih,stilizovani ideogram ljudskog lika: okrugla glava bez oznake oiju, nosa i usta, dugaak vrat, samomalo naznaena uska ramena, dvije gore izdignuteruke s velikim akama i velikim ispruenim prstima. Na dlanu desne ruke (gledajui od steka)nalazi se okruglo ovee udubljenje, a lijeva rukadri mali krst. Noge nisu naznaene, nego se trupu irini ramena dole produuje kao da pretstavljadio jednostavnog krsta. Motiv je ukupno dugaak 90 cm, najvea irina mu je 43 cm (donja irina iznosi 11 cm). Sve je to vrlo plastino prikazano motiv otskae od ostale povrine 5 cm

(Vidi sliku br. 2).Spomenik br. 14 je povisok sanduk. Duina mu

je 170, irina 70, a visina 60 cm. I taj je odozgoukraen. Njegov ukras se sastoji od dosta plastinog jednostavnog krsta prilino velikih dimenzija(60X40 cm). Krst je smjeten u sredinu gornjeplohe spomenika (Vidi sl. br. 3).

Pod br. 6 zabiljeen je manji spomenik izosamljene skupine u sjeverozapadnom kraju nekropole. On se nalazi uz dva velika, pravilno klesana, visoka sanduka bez ukrasa. I on ima obliksanduka, ali je malen i uzak. Dugaak je 135 cm,irok 45 cm, a visok 25 cm. Spomenik je ukraenna gornjoj povrini. Ukras ima 3 dijela u sredini je isklesan ovjek (mukarac) koji u desnojruci (gledano od steka) dri dugaak ma, a ulijevoj tit iji se oblik danas teko raspoznaje.Oba stopala ovjeka su okrenuta u desnu stranu.Figura je dugaka 35 cm. Ma je prav, ima oveukrsnicu i okruglastu glavicu. Dugaak je 30 cm.Iznad ljudske figure isklesan je neobian ukras,koji potsjea na stilizaciju od 4 krsta, postavljenauokrug, jedan drugom nasuprot. On slii i stilizaciji od 4 maa koja su spojena u kolo, ili tokuiji paoci prelaze luk i zavravaju se kao glavemaeva sa drkama i krsnicama. Promjer togakola (toka) iznosi 24 cm, a kad se uraunaju idijelovi iznad luka, iznosi 37 cm.

Ispod ljudske figure klesar je prikazao jelenau trku. Duina jelena iznosi 30 cm. Sve je to danas plitko plastino i ve dosta izlizano (Vidi sl.

broj 4).Na dva sanduka koji se nalaze nedaleko od

onih ukraenih, koji su obiljeeni brojevima 11i 14, nalaze se na gornjoj strani okrugla udublje-nja, t. zv. kamenice ili vodenice kojih promjer iznosi 12, a dubina 5 cm. Jedan od ta dvasanduka je u skici obiljeen brojem 13 i vidi sena slici br. 3.

Naprijed sam rekao da se ispod glavice, pokrajrijeke, nalaze dva osamljena steka. Oni su u priloenoj skici obiljeeni brojevima 61 i 62. To su


5/8

sanduci prosjenih dimenzija, dobro klesani, alisada atmosferilijama neto oteeni i izlizani. Nagornjoj povrini sanduka br. 62 prikazani su o vjek s maem i titom, jelen i jo jedna ivotinjska figura. U sredini povrine mukarac u desnojruci dri dugaak ma, a u lijevoj tit. Stopala

mukarca su okren uta u jednu lijevu stranu(gledano od spomenika). Ma je vrlo dugaak(dui od ljudske figure), ima iroko sjeivo (korice), krsnicu i drak koji se zavrava okruglomglavom. tit ima oblik pravougaonika ija je gor-nja, ua, strana malo kosa i na jednome mjestuusjeena za proturanje koplja. Na tukama se ne vide prsti.

Glavica se sa zapadne strane, zbog usjeka e

ljeznike pruge, odronjava. Zbog toga su nekigrobovi naeti njihove rake su ve otvorene.Dijelovi arhit ekt ure grobnih raka, a i kosturakoji tu lee, otkidaju se i kotrljaju niz tu strminuprema eljeznikoj pruzi. Pristupio sam pregledu ve otvorenih grobnih raka uz pomo i po uput-stvu arheologa Zavoda. Poeli smo radom sa june strane. Pregledali smo etiri naeta groba. Sverake su sa bonih i eonih strana ograene neobraenim kamenim ploama. Imaju oblik poloene kvadratne prizme. Odozdo nema kamenihploa, nego samo zemlja (samo u jednoj raci smoispod pokojnikove glave nali manju tanku plou), a odozgo je raka pokrivena slinim kamenimploama. Rake su tijesne, tek koliko je nuno dase stavi pokojnik. Dno rake je na dubini od oko100120 cm ispod povrine zemlje. Zemlja jesuha i pomijeana sa ljunkom to je aluvijalninanos sa susjednog brda. U svakoj grobnoj racismo nali po jedan kostur, osim u etvrtoj, gdjesu bila dva kostura zajedno. Prema veliini poje-

Po motivima i tehnici klesanja mislim da ukrasi na stecima ove nekropole pripadaju istoj radionici. Figure ivotinja su na skoro jednak naintretirane. Na dva sanduka se pojavljuje prizormukarca s maem i titom. To je dato na isti nain jedina razlika je u tome to su stopala mukarca u prvome sluaju udesno, a u drugome uli jevo; ali je karakteristino da su ona u oba sluaja okrenuta samo u jednu stranu. ake i prstinedostaju u obadva prizora. Ima i drugih elemenata koji govore, moda, ak o jednom te istommajstoru kovau.

Ovakvih pret stava sam naao jo u ovomekraju. Na nekropoli Pod, kod Peria kue, na lokalitetu koji se jo zove Crkvina, oko 600 m niz vodno od eljeznike stanice Drenica, na lijevoj

Vie ove pretstave, uvrh gornje povrine, prikazan je jelen, sa razgranatim rogovima, u netokosom poloaju, sa glavom prema ovjeku upokretu.

Ispod figure ovjeka prikazana je ivotinja sadugakim i neto zavinutim repom. Ova nema rogova, nego ima ovee ui. I ona je o pokretu, tineto kosom poloaju, u suprotnom pravcu od jelena. Najvie potsjea na vuka, ili psa.

Sve je to dosta plastino klesano. (Vidi sl. broj 5).

dinih kostiju, njihovom obliku i izgledu (lobanje,

zuba, karlica i dr.) moglo se prilino sigurno ustanoviti da se kostur prvoga groba odnosio na sredovjenog mukarca, drugog na sredovjeno ensko eljade, treeg na mlado (oko 15 godina) eljade, a da su u etvrtom grobu bili kostur stari

jeg mukarca i kostur djeteta. Dijete je bilo s desne strane ovoga mukarca i neto od njega vie prema nogama. Neki kosturi nisu bili kompletni nedostajala je glava ili neto drugo. To je zbog toga to su rake naete i to su kosti poele ispadati. A glave su bile s ove, otvorene, strane, jer su kosturi orijentirani u pravcu sjevero-zapad-jugoistok. U ovim rakama, osim kostiju,nije bilo nikakvih priloga.

Pokojnici su stavljani u zemlju, bez drvenihsanduka.Napominjem da su grobne rake bile poredane

nanizane u pravcu okomito na orijentaciju gro bova niz je iao pravcem sjeveroistok-jugo-zapad. (Na sl. br. 6 vidi se zapadna strana glavice,koja se obruava, sa naetim grobnim rakama).

obali Neretve, nalazi se jedan visoki sanduk kojisa june bone strane ima isti ovakav prikaz o

vjeka s maem i titom. Vrlo slian prikaz se nalazi i na jednome sanduku nekropole na SritnojNjivi, s lijeve strane Dreanke, blizu zgrade osnovne kole u Drenici. To to se etiri takva motiva nalaze u ovome kraju govori takoer o jednoj klesarskoj radionici.

Interesantan je motiv onoga kola, sa krstovimaili maevima, na steku br. 6. Takva stilizacija minije dosada bila uopte poznata. Izgleda da je to

jedinstvena pojava na stecima. ini mi se daovaj motiv, iako djeluje dekorativno, ima svojesimboliko znaenje, o emu je zasada vrlo tekoma ta pouzdano rei.

PRETRAIVANJE GROBOVA

NEKA RAZMATRANJA O UKRASIMA STEAKA

Nae starine III. 25717


6/8


Sl. 6. Naeti grob ovi na zapa dnoj s trani nekropol e


7/8

Bez sumnje je od svih motiva ove nekropolenajzanimljiviji onaj na sanduku br. 11. Ovakavmotiv se prvi puta susree na stecima BiH. On

je i pretstava ovjeka i pretstava krsta on jeantropomorfni krst. Da je to pretstava ovjeka,

oito je po rukama i okrugloj glavi, a da je to ipretstava krsta, govori to to kod ovjeka u donjem dijelu nisu naznaene noge. Ponekad uspravni donji krak ovoga krsta potsjea na ovjekakoji je obuen u haljinu koja se prua do zemlje(monaka odjea), ali ta pomisao opet brzo iezne. Klesar ovdje nije znao, ili nije ni elio, to je

jo vjerovatnije, da anatomski dade lik ovjeka(preuska ramena, prevelike ake sa prstima i dr.).Primaran je simbolini znaaj ove pretstave. Nedvojbeno je da ova figura u lijevoj ruci dri krst.

Po teoriji prof. Solovjeva pojava antropomorf-nih krstova na stecima i poveljama objanjavase na taj nain to su srednjevjekovni Bosanci kao jeretici (bogumili) time htjeli da samo prikauHristovo raspee, koje su potivali, dok su krst,kao vjerski emblem, inae, prezirali.1

Ovdje se, meutim, pored antropomorfnog javlja istovremeno i obian krst. Svakako je interesantno kako e se sa stanovita spomenute teorijeobjasniti ovo dvojstvo.

Nedavno je Drago Vidovi, ne znajui za sluaju Rakoj Gori, ukazao na pojavu i antropomorf-

nih i obinih krstova na stecima i donio nekoliko primjera takvih pojava.2

Mislim da objavljivanje ovoga motiva u Rakoj Gori ima veliku vrijednost za dalja proua vanja simbolikih pretstava na stecima.

Vrlo je teko ma ta sigurno rei o datiranjuove nekropole. Ni jedan steak nema natpisa, aovih nekoliko ukraenih ili imaju motive koji se

vide na mnogim stecima (krst, figure ljudi i i votinja), pa po njima nije mogue preciznije datiranje, ili imaju motive kakvi se dosada nisu vidjeli na stecima (antropomorfni krst, kolo odkrstova, odnosno od maeva), pa nije mogue nikakvo uporeenje. Oblici steaka, nain klesanja,ili ouvanost steaka, pak, nita sigurno ne kauu pogledu datiranja. To to na ovoj nekropoli imaznatan broj slabo obraenih, skoro amorfnih kamenova, moglo bi da upuuje na najstarije ste-

1 Dr. A. Solovjev, Jesu li bogumili potovali krst, Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1948 god., str. 81101.

2 D. Vidovi, Simbolike pretstave na stecima. Naestarine, br, II, Sarajevo 1954 god., str. 119135.

Ovaj motiv uveliko pdtsjea na romaniku. XSrukama je neka tromost i teina, a donji dio figure je izduen i elegantan. Moe se nai vieprimjera gdje svetac ili donator dre krst u uspravnom poloaju. Na relikvijaru sv. Oronza u

riznici zadarske katedrale, iz XIXII vijeka, svetac u ruci dri krst. 3 Slina pojava je i na fragmentu krstionice u muzeju sv. Donata u Zadru. 4

Desna ruka kao da je uzdignuta na pozdrav, kaoda adorira. Moda ovaj motiv pretstavlja svete-nika koji blagosilja?

Okruglasto udubljenje na desnom dlanu ovefigure mislim da nije naknadno napravljeno, nego ba onda kada je i sve drugo klesano. To to jeono ba na dlanu, a ne na nekom drugom mjestu,ima veze s onim krstom u lijevoj ruci i moglo bida upuuje na zakljuak da se ovdje radi o sve-tenom licu koje je prikazano u vrenju nekog vjerskog akta. Dakle, ovo udubljenje pretstavljaili au u tlocrtu, ili vodenicu, to je jo vjero-

vatnije.

Vodenicu ili kamenicu vidimo ne samo naovome, nego i na jo dva steka ove nekropole.Takva udubina za ulje, vino ili slino, koja jesluila vjerskim obredima na grobljima, rado jestavljana na starohrvatske sarkofage i nadgrobne ploe.5

Po svom poloaju steak broj 11 nalazi se ucentru nepropole (kada se uzme u obzir ono to

je usjekom otsjeeeno od bive nekropole), pa mu je i po tome dato ugledno mjesto.

ke, 6 ali to nije sigurno. Jedino to mi se ini dapomae odreenije datiranje, jesu motivi titovai maeva koje vidimo na dva spomenika. Dodue,

onaj tit na spomeniku br. 6 (sl. br. 5), zbog izli-zanosti se ne vidi dobro, pa je i on nesiguran, alitit na spomeniku br. 62 (sl. br. 5) dosta znai. On

je u obliku pravougaonika sa gornjim nakoenim bridom i sa usjekom na tome bridu. Takvih titova imamo na vie steaka. Na srednjevjekovnojnekropoli u Niklu (Crna Gora) nalazi se steak

3 Cechelli, Zara, catalogo delle cose d'arte, Rim, 1932god., sl. na str. 49.

4 Isti katalog sl. na str. 191.5 Jedna takva nadgrobna ploa moe se vidjeti u lapi

dariju Arheolokog muzeja u Splitu.8 Vidi: . Belagi, Kupres, Sarajevo, 1954 g., str. 145.

O DATIRANJU NEKROPOLE

259


8/8

koji ima vrlo slian tit,7 koji je proi D. Serge- jevski datirao u XIV ili XV vijek. Po Truhelki,radi natpisa, spomenik, u Djediima, sa slinimtitom pripada XV vijeku.8 Dr. Benac je spomenike u Radimlji sa takvim titom, takoer zbog

natpisa koji su bili na spomenicima, datirao u XVili XVI vijek.9 Truhelka je, korigirajui ranijedatiranje natpisa u Boljunima kod Stoca, 10 tajspomenik stavio u XV vijek, a na njemu je biotit ovakvog oblika. Po tome bi, analogno, moglida i ovaj spomenik u Rakoj Gori datiramo. I oblici maeva imaju analogiju u dosada poznatimstecima. A itava kompozicija ovjeka sa titom

7 D. Sergejevski, Srednjevjekovno groblje kod Petrovecrkve u Nikiu, Cetinje, 1952 god., str. 29.

8 Glasnik Zemaljskog muzeja Sarajevo, VII, 263.9

A. Benac, Radimlja, Sarajevo, 1948 god.10 Arheoloki Viestnik, VII, 77.

L'auteur tudie ici une ncropole compose de monu ments funraires du Moyen Age qui se trouve prs deRaschka Gora en Herzgovine. Elle fut endommage par lepercement de la voie ferre Sarajevo-Mostar, en 1888, et necesse depuis de se dtriorer spar suite de l'affaissement duterr ain. Cette ncropole compte mainte nant soixante-cinqpierres tombales, prsentant gnralement l'aspect d'un coffrede pierre calcaire (paralllpipede rectangulaire), de construction grossire. Ces pierres sont orientes nord-ouest sud-est, et alignes en rangs perpendi culaire s l'or ienta tion. Ouel-ques-unes sont dcores d'ornements divers et de silhouettes

i maem, zato to se takva ista nalazi na irokomBrijegu,11 moe pomoi datiranju naih spomenika sa takvim motivima. Prema tome, sa dosta vjerovatnosti moe se rei da neki steci nekropole u Rakoj Gori pripadaju XV vijeku. I ostali

e, po svoj prilici vremenski biti vezani za taj period. Poto se spomenici sa motivima titova imaeva nalaze ili u dnu same nekropole ili nasjevernom krajnjem dijelu, dakle, na njenim perifernim dijelovima, moglo bi se rei da je veinaspomenika ove nekropole starija od njih, tj, dapripada XIV ili poetku XV vijeka.

11

Dr. A. Benac, iroki Brijeg Sarajevo, 1953, tabla XVI,sl. 22a i 22b.

d'hommes et d'animaux. On trouve l deux motifs que l'onn'a jusqu' prsent jamais dcouverts sur des pierres tombales: quatre croix (ou pes) stylises (pierre tombale n 6), etune croix anthropomorphique sur la pierre tombale n 11.Cette dernire est particulirement intressante. L'auteurestime que ce motif est un argument important contre lathorie d'aprs laquelle les habitants de Bosnie-Herzgovine, au Moven Age, mprisaient la croix.

D'aprs l'auteur, les pierres tombales de Raschka Goradatent des XIVme et XVme sicles.

RSUM

LES PIERRES TOMBALES DE RASCHKA GORA

260

Šefik bešlagić - steĆci kod raŠke gore

Documents