savjeti • financijska podrška osiguranje izvoznih ... hrvatskih izvoznika vodič za financijsku...
TRANSCRIPT
Izdanje HrvatskIH IzvoznIk a
Vodič za financijsku pomoć izvoznicima
Savjeti • FinancijSka podrška oSiguranje izvoznih potraživanja
ponude poSlovnih banaka • rječnik
Sadržaj:
UVOD� 1
MOgUćnOsti�financiranja�tijekOM�izVOznOg�prOcesa� 2�–�3
saVjeti� 4�–�5
rjeČnik� 6�–�8
prOgraMi�HrVatske�Banke�za�OBnOVU�i�razVitak� 9
programi�financiranja�izvoza�HBOr-a� 10�–�15
programi�osiguranja�izvoza�HBOr-a� 16�–�19
kreDitni�prOgraMi�pOsLOVniH�Banaka�ČLanica�HrVatskiH�izVOznika� 20
Hrvatska�poštanska�banka� 20�–�21
karlovačka�banka� 22�–�23
partner�banka�zagreb� 24�–�25
privredna�banka�zagreb� 26�–�27
splitska�banka� 28�–�29
pBz�faktOring� 30�–�31
sheme�faktoringa� 30
izvozni�faktoring� 31
Poštovani izvoznici,
Financiranje je neizbježno za uspješnost svake poslovne aktivnosti. Zbog svojih
učinaka na ukupno poslovanje, odluke o načinu financiranja su vrlo ozbiljne i važne
za svako poduzeće. Izvozni posao ima svoje posebnosti te zahtjeva posebne kreditne
linije i programe.
Zahvaljujući novim programima bankarskih institucija i njihovom oblikovanju
prema potrebama poduzetnika, poglavito onih malih i srednjih, te prema još
posebnijim potrebama izvoznika, financiranje i osiguranje izvoza prestaje biti
prepreka za poduzetničku, odnosno, izvozničku aktivnost.
Pitanje financiranja je jako osjetljivo. Ukoliko se ne odabere adekvatan oblik
financiranja, moguće je da se neće uspjeti otplaćivati u dogovorenim rokovima i pod
dogovorenim uvjetima, što može dovesti do ozbiljnih financijskih neprilika.
U potragu za financiranjem kreće se razmatranjem trenutne situacije u kojoj se
tvrtka nalazi. S obzirom na utvrđeno stanje i planove, odnosno ciljeve, treba utvrditi
visinu potrebnih financijskih sredstava te pronaći sve opcije za financiranje. Ispravna
odluka o financiranju ne može se donijeti bez procjene i usporedbe alternativnih
financijskih mogućnosti.
Ovim vodičem želimo Vam olakšati prvi korak prema traženju financijske pomoći.
Korisnim savjetima o odabiru načina financiranja, rječnikom najvažnijih pojmova
kreditiranja, programima financiranja i osiguranja izvoza HBOR-a te pregledom
kreditnih programa poslovnih banaka moći ćete se kvalitetno pripremiti prije
odlaska u poslovnu banku.
dr.�ante�Babićpotpredsjednik�Hrvatskih�izvoznika
�
�
Uvod
Izvoznici dobara namijenjenih širokoj potrošnji
1 Ugovaranje izvoznog poslaa)� informacije�o�zemlji�izvoza�i�bonitetu�kupca
2 Priprema za proizvodnju i proizvodnjaa)� kreditiranje�pripreme�roba�za�izvoz
3 Izvoz i naplata izvozaa)� kreditiranje�naplate�izvoza�b)� Osiguranje�izvoznih�potraživanjac)� faktoring
Izvoznici dobara pojedinačno većih vrijednosti (kapitalnih dobara)1 objava natječaja
a)� ponudbeno�bankarsko�jamstvob)� informacije�o�zemlji�izvoza�i�bonitetu�kupca
kred
iti z
a in
vest
icijs
ka u
laga
nja
uz p
ovol
jnije
kam
atne
sto
pe z
a tr
žišn
o ko
nkur
entn
e go
spod
arsk
e su
bjek
te
2 Ugovaranje poslova
3 Priprema za proizvodnju i proizvodnjaa)� avansno�bankarsko�jamstvob)� kreditiranje�pripreme�roba�za�izvoz�c)� Osiguranje�šteta�tijekom�proizvodnje
4 Izvoz i naplata izvozaa)� kreditiranje�naplate�izvoznih�poslovab)� Osiguranje�izvoznih�potraživanjac)� faktoring
5 Post-prodajni servisa)� Bankarsko�jamstvo�za�dobro�izvršenje�posla�te�za�otklanjanje�kvara��
u�garantnom�roku
Mogućnosti financiranja tijekom izvoznog procesa Mogućnosti financiranja tijekom izvoznog procesa�
Mog
Ućno
sti�f
inan
cira
nja�
tije
koM
�izvo
znog
�pro
cesa
�
Mog
Ućno
sti�f
inan
cira
nja�
tije
koM
�izvo
znog
�pro
cesa
Savjeti i upozorenja izvoznicima kod odabira kreditiranja
koliko je novaca potrebno?
prije�svakog�posuđivanja�novca�potrebno�je�preciznije�sagledati�koji�je�iznos�potreban�da�bi�se�započeo�novi��ili�nastavio�već�ranije�započeti�posao.
potrebno�je�dobro�razmisliti�i�izračunati�hoće�li�Vam�buduće�poslovanje�omogućiti�vraćanje�posuđenog�novca.
sami�ili�uz�pomoć�poslovnog�savjetnika�napravite�plan�koliko�financijskih�sredstava�trebate�kratkoročno,�a�koliko�dugoročno.�Odredite�hoćete�li�investirati�u�proizvodnu�ili�uredsku�opremu,�odnosno�strojeve�i�aparate�ili�u�računala�s�odgovarajućim�softwareom�ili�možda�u�obrazovanje�djelatnika.
Izbor poslovne banke
U�osiguranju�potrebnog�kapitala,�osim�vlastitog�kapitala,�vrlo�je�važan�izbor�poslovne�banke.�poslovne�banke�u�posljednje�su�vrijeme�razvile�posebne�servise�,�posebice�za�malo�gospodarstvo�te�uz�razvoj�svojih�proizvoda�daju�i�savjetodavne�usluge�poduzetnicima.
prije�odlaska�u�poslovnu�banku,�bit�ćete�u�prednosti�informirate�li�se�unaprijed�o�vrstama�kreditnih�programa�koje�banke�nude�i�pod�kojim�uvjetima.�
Plan investiranja
Dobro�promišljen�plan�investiranja�osnovan�je�na�viziji�razvoja�tvrtke�uz�pregled�osnovnih�gospodarskih�pokazatelja�uspješnog�dosadašnjeg�i�budućeg�poslovanja�te�Vaš�umjereni�i�odmjereni�pristup�investiranju�je�obećavajući�početak�uspješnog�poslovnog�razgovora�u�banci.
investiranje�u�poslovanje�je�idealna�prilika�da�se�sagledaju�svi�troškovi�i�da�se�pokrenu�aktivnosti�koje�će�smanjiti�troškove�bilo�mjerama�štednje�ili�pak�pozitivnim�promjenama�u�poslovanju.
naš�je�savjet�sljedeći�–�budite�realni�u�izradi�plana�investiranja.�
Informiranost
Što�više�informacija�banci�date�o�planiranim�investicijama,�povećavate�si�mogućnosti�za�dobivanje�kredita.�Bankama�je�lakše�ako�su�informirani�o�vašem�poslovanju�i�zainteresiranosti�za�suradnju�na�drugim�bankarskim�proizvodima,�a�ne�samo�na�kreditnim�programima.�svaki�projekt�ima�određene�slabosti�i�rizike.�Banke�će�ih�zasigurno�uočiti,�stoga�bolje�da�ih�unaprijed�sami�obrazložite.�time�ćete�dokazati�svoju�spremnost�da�se�s�njima�suočite.
Potpore poduzetništvu
Malom�gospodarstvu�i�poduzetništvu�veliku�pažnju�pridaju�i�vlasti�na�nacionalnoj�i�na�lokalnoj�razini.�prije�konačne�odluke�o�investiranju�informirajte�se�o�postojećim�programima�i�projektima�potpora.
Više� informacija�možete�potražiti�na� internet�stranicama�Ministarstva�gospodarstva,� rada� i�poduzetništva�www.mingorp.hr,�Hrvatske�gospodarske�komore�www.hgk.hr,�ili�u�resornom�uredu�za�gospodarstvo�nadležne�Vam�županije.�
savjetovanje - pomoć poduzetnicima
savjet�možete�zatražiti�bilo�od�poslovnog�partnera�ili�poslovne�banke.�nitko�ne�očekuje�da�poduzetnik�zna�sve,�ali�i�poduzetnik�mora�biti�svjestan�da�postoje�ljudi�s�više�iskustva�ili�oni�kojima�je�davanje�savjeta�posao.
rokovi
pridržavajte�se�dogovorenih�rokova�i�prihvaćajte�samo�one�rokove�u�banci�za�koje�ste�sigurni�da�ih�možete�ispoštovati.
Uvjeti kredita
Detaljno�razgovarajte�o�svim�uvjetima�kredita.�efektivna�kamatna�stopa�govori�više�od�kamate.�Valuta�kredita�je�značajna�pa�je�uputno�kredit�vezati�uz�valutu�u�kojoj�je�većina�prihoda.�time�se�izbjegava�rizik�tečajnih�razlika.�ročnost�kredita�treba�birati�u�skladu�s�razvojem�poslovanja,�uz�uvjet�da�poslovanje�omogućuje�pravovremeno�vraćanje�kredita.�Što�je�otplata�kredita�duža,�to�je�ukupna�vraćena�svota�banci�veća.�kredit�na�kraći�otplatni�rok�je�povoljniji.
poček�treba�uskladiti�s�vremenom�potrebnim�da�se�posao�stabilizira,�što�je�posebno�važno�kada�je�u�pitanju�poljoprivredna�proizvodnja�te�nova�proizvodnja�koja�zahtjeva�vrijeme�prilagodbe�i�usvajanja.
instrumenti�osiguranja�kredita�moraju�biti�iznimno�kvalitetno�izabrani�i�dogovoreni�s�bankom.�Bez�obzira�na�sve�teškoće�u�poslovanju�ne�bi�se�smjelo�dopustiti�pritisak�na�poduzetnika�zbog�stalne�opasnosti�da�se�dođe�u�situaciju�aktiviranja�instrumenata�osiguranja�od�strane�banke.�
�
savj
eti�i
�Upo
zore
nja�
izvo
znic
iMa�
kod�
odab
ira�
kred
itir
anja
�
savj
eti�i
�Upo
zore
nja�
izvo
znic
iMa�
kod�
odab
ira�
kred
itir
anja
Rječnik kreditiranjaanticipativni obračun kamata�je�način�obračuna�kamata�u�kojem�se�one�obračunavaju�početkom�termina�od�konačne�vrijednosti�glavnice.�Uz�jednaku�glavnicu,�stopu�i�broj�dana�efektivna�stopa�će�kod�anticipativnog�obračuna�kamata�biti�veća,�nepovoljnija�za�dužnika,�nego�li�kod�dekurzivnog�obračuna�kamata.
anuitet�je�iznos�kojim�se�otplaćuje�kredit�ili�zajam�u�određenom�vremenskom�razdoblju.�anuitet�predstavlja�utvrđeni�iznos�koji�se�otplaćuje�postupno�prema�amortizacijskom�planu.�U�anuitet�je�uključen�i�dio�duga�i�pripadajuće�kamate,�a�određuje�se�tako�da�po�dospijeću�dug�bude�u�potpunosti�isplaćen.
Bankarska naknada�označava�novčanu�naknadu�koju�banka�naplaćuje�od�korisnika�kredita�za�obavljenu�uslugu�npr.�obradu�zahtjeva�kredita�ili�vođenja�kredita.
Bankarsko jamstvo�je�bankovni�instrument�osiguranja�plaćanja�uspješno�okončanog�posla,�kojim�korisnik�jamstva�osigurava�svoja�potraživanja�u�slučaju�da�dužnik�ne�izvrši�svoju�obavezu.�jamstva�su�financijska�ili�platežna�kada�služe�kao�instrument�osiguranja�plaćanja�–�za�povrat�kredita,�za�iskup�mjenica,�aval�mjenica�za�plaćanje�isporučene�robe�s�odgodom�plaćanja�itd.�Činidbena�jamstva�služe�kao�instrument�osiguranja�izvršenja�ugovornih�obveza,�kao�jamstva�za�sudjelovanje�na�licitacijama,�za�privremeni�izvoz,�za�dobro�i�pravodobno�izvršenje�posla,�za�povrat�avansa�itd.�Mogu�biti�kratkoročna�i�dugoročna,�te�kunska�i�jamstva�s�deviznom�klauzulom.�
dekurzivni obračun kamata�je�način�obračuna�kamata�u�kojem�se�kamata�obračunava�krajem�termina�od�početne�vrijednosti�glavnice.�
koristi�se�i�naziv�unazadni�obračun�kamate,�a�odgovarajuća�kamatna�stopa�se�zove�dekurzivna�kamatna�stopa�ili�efektivna�stopa�jednostavnog�obračuna�kamata.
efektivna kamatna stopa (eks)�je�kamatna�stopa�koja�prikazuje�koliko�kredit�klijenta�stvarno�košta,�odnosno�kolika�je�ukupna�cijena�kredita.�na�visinu�efektivne�kamatne�stope�utječe�osim�redovne�kamatne�stope�i�visina�naknada�koje�klijent�plaća�banci�prilikom�odobrenja�kredita,�dužina�otplate�kredita,�visina�eventualno�potrebnog�garantnog�depozita�ili�udjela�itd.�način�izračuna�eks-a�je�jedinstven�za�sve�banke,�a�propisala�ga�je�Hrvatska�narodna�banka.
Faktoring�(engl.�factoring,�njem.�faktoring)�je�posao�kratkoročnog�financiranja�izvoznog�ili�uvoznog�posla�preko�faktora�kao�posebne�organizacije.�prodavaoci,�odnosno�kupci�mogu�se�financirati�posredstvom�faktora�pod�uvjetom�da�kupac�sve�narudžbe�prije�izvršenja�isporuke�od�strane�poslodavca�mora�dati�faktoru�na�odobrenje,�te�da�faktor�stalno�ispituje�kreditnu�sposobnost�kupaca,�prije�nego�što�preuzme�bilo�kakvo�potraživanje
Forfaiting�(engl.�forfaiting,�njem.�forfaitierung)�označava:�
1.� kupovinu� potraživanja� izvoznika� prema� inozemstvu� bez� prava� regresa� prema� prodavaocu� u� slučaju�nemogućnosti�naplate�o�dospijeću;�
2.� instrument�financiranja�međunarodne�trgovine�bezregresnom�prodajom�potraživanja�uz�odgovarajuće�instrumente�osiguranja;�
3.� diskontiranje�kupnje,�uz�naplatu�određene�premije�(diskonta),�određenog�potraživanja�bez�prava�na�regres�protiv�vjerovnika.
Instrumenti osiguranja kredita�su�sredstva�naplate�potraživanja�koja�banci�stoje�na�raspolaganju�u�slučaju�kada�klijent�prestane�otplaćivati�kredit�ili�ga�otplaćuje�neredovito.�najčešći�instrumenti�osiguranja�su:�
Jamci –�osobe�koje�su�preuzele�obvezu�da�će�vjerovniku�isplatiti�potraživanje�(nadoknaditi�dugovanje)�ako�to�ne�učini�dužnik
Sudužnik –�osoba�koja�u�kombinaciji�s�korisnikom�kredita�podiže�njegovu�kreditnu�sposobnost,�ali�i�u�situaciji�kada�dužnik�ne�vraća�kredit�ima�obvezu�podmiriti�dugovanje
Hipoteka –�označava�pravo�zaloga�u�korist�vjerovnika�na�nekretnini�dužnika�koje�se�aktivira�u�slučaju�da�dužnik�ne�može�otplaćivati�kredit.�Hipoteka�se�upisuje�u�zemljišne�knjige.
Fiducij –�prijenos�prava�vlasništva�nad�nekretninom�ili�pokretninom�u�korist�banke�do�konačne�otplate�kredita.�
Vinkulacija –�određivanje�novog�nosioca�prava�korištenja�police�osiguranja�nekretnine,�pokretnine�ili�životnog�osiguranja�koje�se�može�koristiti�i�u�slučaju�prestanka�otplate�kredita
Depoziti�–�novčana�sredstva�na�računu�u�banci�u�kunama�(sa�ili�bez�valutne�klauzule)�ili�devizama�po�viđenju�(a�vista)�ili�oročena.�Mogu�se�koristiti�kao�instrumenti�osiguranja�u�slučaju�neuredne�otplate�ili�prestanka�otplate�kredita.
kamatna stopa�–�cijena�posuđenog�novca�u�financijskoj�instituciji,�banci�ili�štedionici
konformna metoda obračuna kamate�pretpostavlja�kontinuirano�ukamaćenje�glavnice�i�do�tog�trenutka�obračunate�kamate.�Osnovna�karakteristika�te�metode�je�da�ako�je�ispravno�korištena,�omogućava�pravedno�ukamaćivanje�koje�ne�ide�na�štetu�ni�vjerovnika�ni�dužnika�bez�obzira�na�ročnost�kredita.�zbog�tih�svojstava�konformna�metoda�je�danas�opće�prihvaćena�kao�standardna�metoda�obračuna�kamata�u�bankarstvu�i�gospodarstvu.�ako�u�ugovoru�nije�navedena�metoda�obračuna,�smatra�se�da�je�ugovorena�konformna�metoda.�
korištenje kredita�–�vremensko�razdoblje�u�kojem�korisnik�kredita�„povlači“�odobrena�mu�sredstva.�kredit�se�može�koristiti�jednokratno�u�punom�iznosu�ili�po�dogovoru�u�određenom�vremenskom�razdoblju�po�tranšama�u�skladu��potrebama�investitora.�Vrlo�često�u�razdoblju�korištenja�kredita�banka�naplaćuje�naknadu�na�neiskorišteni�dio�kredita�ili�pak�interkalarnu�kamatu�na�korišteni�dio.
krediti�–�posuđivanje�novca�u�banci,�štedionici�ili�nekoj�drugoj�financijskoj�instituciji�uz�vraćanje�glavnice�i�plaćanje�kamate
krediti�se�dijele�prema�ročnosti�i�namjeni:
Kratkoročni krediti�namijenjeni�su�za�kreditiranje�potreba�u�poslovanju�ročnosti�do�jedne�godine.�po�svojoj�namjeni�pokrivaju�potrebe�održavanja�kratkotrajne�likvidnost,�za�plaćanje�različitih�usluga,�povećanje�sezonske�potrebe,�ulaganje�u�obrtna�sredstva.�Mogu�biti�kunski,�kunski�uz�valutnu�klauzulu�te�devizni�uz�kamatnu�stopu�fiksnu�ili�promjenjivu.
Dugoročni krediti�po�svojoj�ročnosti�prelaze�jednu�godinu.�Često�se�kao�posebna�podskupina�navode�srednjoročni�krediti�ročnosti�od�jedne�do�pet�godina.�namijenjeni�su�financiranju�razvoja�tvrtke,�realizaciji�investicijskih�projekata,�odnosno�nabavi�novih�osnovnih�sredstava�i�potrebi�osiguranja�trajnih�obrtnih�sredstava.�Valutom�su�kunski,�kunski�uz�valutnu�klauzulu�ili�devizni.�karakterizirani�su�i�mogućnošću�ugovaranja�„grace�perioda“,�početka�otplate.
Krediti po osnovi tekućeg računa�u�banci�odobravaju�se�za�financiranje�tekućih�potreba�poslovanja.�Određuje�se�gornji�limit�iznosa,�rok�trajanja,�kamatna�stopa�kredita�kao�i�određene�naknade.
Revolving krediti omogućuju�višekratno�korištenje�kredita�u�okvirima�određenog�razdoblja�i�visine�iznosa�do�kojeg�se�može�koristiti�kredit.
Hipotekarni krediti se�odobravaju�za�različite�namjene�na�osnovi�hipoteke,�prava�zaloga�u�korist�vjerovnika�na�nekretnini�dužnika�do�konačne�otplate�kredita.
Lombardni krediti�se�odobravaju�na�osnovi�zaloga�ili�fiducijarnog�prijenosa�vlasništva�vrijednosnih�papira.�za�vrijeme�trajanja�kredita�dužnik�ostvaruje�svoja�materijalna�prava.
Leasing�je�poseban�oblik�financiranja�koji�se�zasniva�na�ideji�da�je�objekt�leasinga�bolje�koristiti�nego�kupiti.�Leasing�omogućuje�korisniku�da�neku�opremu�ili�nekretninu�dobije�na�korištenje�uz�naknadu�za�vrijeme�koliko�mu�je�potrebna,�umjesto�da�ju�kupi.�
po�stjecanju�vlasništva�nad�predmetom�leasinga,�uvjetima�odobravanja�i�načinu�obračuna�troškova�najma�te�poreznom�tretmanu�razlikuju�se�dva�osnovna�tipa�leasinga�
�
rječ
nik�
kred
itir
anja
�
rječ
nik�
kred
itir
anja
operativni -�predmet�najma�ostaje�u�vlasništvu�davatelja�najma�(leasing�tvrtke)�za�cijelo�vrijeme�njegovog�trajanja,�ali�se�po�njegovu�isteku�može�prodati�trećim�osobama.�Vrijednost�predmeta�leasinga�obračunava�se�u�neto�iznosu�bez�pDV-a�koji�se�plaća�u�jednakim�mjesečnim�obrocima�za�cijelo�vrijeme�trajanja�najma.�troškovi�operativnog�leasinga�priznaju�se�kao�troškovi�poslovanja�i�umanjuju�osnovicu�za�plaćanje�poreza�na�dobit.
financijski -�predmet�najma�prelazi�u�potpuno�vlasništvo�korisnika�sa�zadnjom�otplaćenom�ratom�leasinga.�za�cijelo�vrijeme�najma�vodi�se�u�poslovnim�knjigama�korisnika�kao�investicija�i�iskazuje�se�u�sklopu�njegove�bilance�zaduženosti�kao�obveza.�Vrijednost�predmeta�leasinga�obračunava�se�u�bruto�iznosu�sa�pDV-om�koji�se�plaća�ili�u�jednakim�obrocima�tijekom�najma�ili�kao�jednokratni�iznos�po�njegovu�završetku.
Mjenica je�vrijednosni�papir�izdan�u�zakonski�propisanom�obliku�kojim�je�izražena�obaveza�isplate�određene�svote�novca.�Često�se�upotrebljava�kao�sredstvo�osiguranja�kredita.�Mjenice�se�klasificiraju�po�različitim�osnovama:
s�obzirom�na�gospodarske�svrhe�zbog�koji�se�izdaju:�robne�i�financijske,�kreditne�i�novčane,�komisijske,�kaucijske,�depozitne;
prema�načinu�određivanja�dospjelosti:�dugoročne�i�kratkoročne;
prema�mjestu�plaćanja:�domicilirane�i�domicilirane�u�inozemstvu;
sa�stajališta�posebnih�značajki:�rekta,�zavratne,�bjanko...
Mjenice�domaćeg�i�međunarodnog�platnog�prometa.
eskont�mjenica�predstavlja�ugovorom�utanačenu�prodaju�nedospjelih�mjeničnih�potraživanja�uz�odbitak�diskonta�koji�predstavlja�razliku�vrijednosti�novčane�obveze�na�dan�sklapanja�govora��njezine�vrijednosti�na�dan�dospjelosti�novčane�obveze.
Poček (Grace period)��je�vremensko�razdoblje�u�kojem�dužnik�plaća�vjerovniku�samo�kamatu,�a�ne�otplaćuje�glavnicu�kredita.�Omogućuje�dužniku,�korisniku�kredita,�stabilizaciju�poslovanja�i�lakšu,�kasniju�oplatu�cijeloga�kredita.�Dužina�počeka�ovisi�o�ročnosti,�namjeni�i�mogućnosti�otplate�kredita�svakog�pojedinog�klijenta.
Polica osiguranja izvoznih potraživanja�je�instrument�osiguranja�naplate�potraživanja�u�slučaju�neplaćanja�inozemnog�dužnika.�
pokriva�komercijalne�(insolventnost,�stečaj)�i�političke�(rat,�moratorij�na�plaćanja,�zabrana�transfera�valute)�rizike.�policom�se�mogu�osigurati�pojedinačne�isporuke�kao�i�cjelokupni�izvozni�promet�izvoznika.�policu�osiguranja�izdaje�Hrvatska�banka�za�obnovu�i�razvitak�u�ime�i�za�račun�rH.
Proporcionalna metoda obračuna kamate�pretpostavlja�jednostavan�obračun�kamate�i�najčešće�se�koristi�za�kraće�periode�i�pri�jednokratnom�obračunu�kamata.
valutna klauzula�unosi�se�u�kreditni�ugovor�kako�bi�se�vjerovnik�zaštitio�od�promjene�vrijednosti�novca�u�razdoblju�od�nastanka�novčane�obveze�do�njezina�dospijeća,�odnosno�od�trenutka�nastanka�ugovornog�odnosa�o�kreditu�do�konačne�otplate�kredita.
zadužnica�je�vrsta�dugoročnog�vrijednosnog�papira.�predstavlja�pismenu�ispravu�u�kojoj�se�izdavatelj�obvezuje�da�će�vlasniku�zadužnice�u�određeno�vrijeme�isplatiti�iznos�u�zadužnici�i�pripadajuće�kamate,�odnosno�iznos�anuiteta.
—
—
—
—
—
Programi Hrvatske banke za obnovu i razvitakPodrška IzvoznIkU U svIM FazaMa IzvoznoG PosLa od trenUtka oBjave natječaja Pa do Izvršenja IzvoznoG PosLa I naPLate
financiranje�izvoza:�[email protected]� web�site:�www.hbor.hrOsiguranje�izvoza:�[email protected]� tel.�01�4591�666
Pr
va
Fa
za javno nadmetanje
ponudbeno�bankarsko�jamstvo—
kred
iti z
a in
vest
icijs
ka u
laga
nja
uz p
ovol
jnije
kam
atne
sto
pe z
a tr
žišn
o ko
nkur
entn
e go
spod
arsk
e su
bjek
te
dr
UG
a F
aza Izvozni ugovor
financiranje�pripreme
avansno�bankarsko�jamstvo
Bankarsko�jamstvo�za�dobro�izvršenje�posla
Osiguranje�šteta�tijekom�proizvodnje
—
—
—
—
treć
a F
aza Izvoz dobara i usluga
kredit�kupcu�u�inozemstvu
kredit�dobavljača
kreditne�linije�s�inobankom
Osiguranje�izvoznih�potraživanja
—
—
—
—
četv
rta
Fa
za Plaćanje
Bankarsko�jamstvo�za�otklanjanje�manjkavosti�u�garantnom�roku—
�
rječ
nik�
kred
itir
anja
�
prog
raM
i�Hrv
atsk
e�ba
nke�
za�o
bnov
U�i�r
azvi
tak�
–�po
dršk
a�iz
vozn
ikU�
U�sv
iM�f
azaM
a�iz
vozn
og�p
osla
Programi financiranja izvoza Hrvatske banke za obnovu i razvitakProGraM kredItIranja PrIPreMe roBa za Izvoz I Izvoza roBa
program�je�namijenjen�izvoznicima�kojima�ne�raspolažu�s�dostatnim�obrtnim�sredstvima�za�proizvodnju�roba�za�izvoz�ili�izvoze�odobravajući�kupcima�takvu�odgodu�plaćanja�koja�posljedično�uzrokuje�poteškoće�u�održavanju�nesmetanog�ciklusa�proizvodnje.�korištenjem�sredstava�po�ovom�programu�izvoznik�povećava�svoju�likvidnost�i�u�mogućnosti�je�ponuditi�duže�rokove�otplate�čime�povećava�svoju�konkurentnost�na�međunarodnom�tržištu.�povećani�rizik�naplate�moguće�je�osigurati�policom�osiguranja�od�političkih�i�komercijalnih�rizika.�sredstva�se�odobravaju�putem�okvirnog�revolving�kredita�s�dospijećem�od�1�godine�s�mogućnošću�produljenja.
1. tko su korisnici kredita? korisnici�kredita�po�ovom�programu�kreditiranja�su�izvoznici�kojima�nedostaju�obrtna�sredstva�za�pripremu�proizvodnje�za�izvoz�i�/�ili�imaju�problema�s�rokovima��naplate�izvoza.�kredit�se�odobravaju�putem�poslovnih�banaka.
2. kako poslovna banka podnosi zahtjev za kredit HBor-u? poslovna�banka�upućuje�HBOr-u�zahtjev�za�odobrenjem�okvirnog�revolving�kredita�za�pripremu�izvoza�i�izvoz,�na�bazi�zahtjeva�krajnjeg�korisnika�kredita�koji�izvozi�ili�priprema�izvoz.
3. namjena kreditira�se�isključivo�priprema�izvoza�i�izvoz�roba,�dok�je�izvoz�usluga�isključen.
4. Iznos kredita iznos�kredita�nije�ograničen,�a�ovisi�o�mišljenju�poslovne�banke,�kreditnoj�sposobnosti�krajnjeg�korisnika�kredita,�proračunu�potrebnih�obrtnih�sredstava,�ostvarenoj�visini�izvoznih�poslova�te�vrsti�i�kvaliteti�ponuđenih�instrumenata�osiguranja.�
5. Uvjeti kredita krediti�se�ugovaraju�u�kunama�bez�valutne�klauzule.
6. kamata kamatna�stopa�je�trenutno�utvrđena�u�visini�4,75�%��godišnje�za�sve�krajnje�korisnike�kredita�u�skladu�s�Odlukom�o�kamatnim�stopama�HBOr-a.�
7. naknada za obradu zahtjeva naknada�za�obradu�kreditnog�zahtjeva�je�do�0,8�%�jednokratno�na�iznos�odobrenog�kredita.
8. naknada za rezervaciju sredstava naknada�za�rezervaciju�sredstava�je�0,25�%�godišnje�na�neiskorišteni�iznos�kredita,�počevši�od�datuma�od�kojeg�poslovna�banka�može�početi�koristiti�kredit.�Obračun�i�naplata�ove�naknade�obavlja�se�kvartalno.�
9. Produžetak ugovora za�1�godinu�na�temelju�zahtjeva�poslovne�banke�(izvoznika),�a�ovisno�o�odluci�nadležnog�tijela�HBOr-a,�zaključit�će�se�dodatak�postojećeg�ugovora.�poslovna�banka�podnosi�zahtjev�za�produžetak�ugovora�na�temelju�zahtjeva�izvoznika�uz�obrazloženje�i�to�najkasnije�15�dana�prije�dospijeća�kredita.�poslovna�banka�naplaćuje�krajnjem�korisniku�naknadu�od�najviše�0,8�%�na�iznos�obnovljenog�okvira.
1� efektivna�kamatna�stopa�iznosi�5,70�%�godišnje
Popis poslovnih banka koje su s HBor-om postigle sporazum o poslovnoj suradnji na provođenju Programa kreditiranja pripreme roba za izvoz i izvoza roba
Banka�kovanica�d.d.�� www.kovanica.hr�
centar�banka�d.d.�� www.centarbanka.hr�
credo�banka�d.d.�� www.credobanka.hr�
croatia�banka�d.d.� www.croatiabanka.hr
erste�&�steiermärkische�bank�d.d.�� www.erstebank.hr
gospodarsko�kreditna�banka�d.d.� www.gkb.hr
Hrvatska�poštanska�banka�d.d.� www.hpb.hr
Hypo�alpe-adria-Bank�d.d.�� www.hypo-alpe-adria.hr/bank
imex�banka�d.d.�� www.imexbanka.hr
istarska�kreditna�banka�Umag�d.d.�� www.ikb.hr
jadranska�banka�d.d.�� www.jadranska-banka.hr
karlovačka�banka�d.d.�� www.kaba.hr
kreditna�banka�zagreb�d.d.�� www.kbz.hr
kvarner�banka�d.d.�� www.kvarnerbanka.hr
Međimurska�banka�d.d.� www.mb.hr
nava�banka�d.d.�� www.navabanka.hr
Otp�banka�Hrvatska�d.d.� www.otpbanka.hr
partner�banka�d.d.�� www.partner-banka.hr
podravska�banka�d.d.� www.poba.hr
privredna�banka�zagreb�d.d.�� www.pbz.hr
raiffeisenbank�austria�d.d.�� www.rba.hr
samoborska�banka�d.d.� www.sabank.htnet.hr
slatinska�banka�d.d.�� www.slatinska-banka.hr
slavonska�banka�d.d.� www.slavonska-banka.hr
societe�generale�–�splitska�banka�d.d.� www.splitskabanka.hr
Volksbank�d.d.�� www.volksbank.hr
zagrebačka�banka�d.d.�� www.zaba.hr
�0
prog
raM
i�fin
anci
ranj
a�iz
voza
�Hrv
atsk
e�ba
nke�
za�o
bnov
U�i�r
azvi
tak
��
prog
raM
i�fin
anci
ranj
a�iz
voza
�Hrv
atsk
e�ba
nke�
za�o
bnov
U�i�r
azvi
tak
ProGraM kredItIranja Izvoza okvIrnIM kredItnIM LInIjaMa BankaMa InozeMnIH kUPaca
U�cilju�olakšavanja�izlaska�izvoznika�na�određena�strana�tržišta�HBOr�neprestano�stvara�potrebnu�“infrastrukturu”�zaključivanjem�Osnovnih�ugovora�o�kreditu�s�poslovnim�bankama�u�pojedinim�zemljama.�Osnovnim�ugovorom�o�kreditu�definiraju�se�opći�uvjeti�kreditiranja�kupaca�hrvatskih�proizvoda,�a�klijenata�tih�banaka,�čime�se�ubrzava�procedura�odobrenja�sredstava�za�kupovinu.�HBOr�je�dosada�zaključio�Osnovne�ugovore�o�kreditu�s�poslovnim�bankama�u�rusiji,�kazahstanu,�Bjelorusiji,�Ukrajini,�Bugarskoj,�srbiji�i�crnoj�gori,�a�u�planu�je�potpisivanje�istih�s�poslovnim�bankama�u�gruziji,�Bosni�i�Hercegovini,�Makedoniji,�rumunjskoj,�na�kosovu�te�drugim�zemljama.�
informacije�o�sklopljenim�Osnovnim�ugovorima�o�kreditu�možete�dobiti�na�www.hbor.hr�ili�e-mailom�na:�[email protected].
ako kupac u inozemstvu traži kredit za kupnju vaših proizvoda, a dolazi iz zemalja u kojima je HBor zaključio osnovni ugovor, kontaktirajte nas ili ga uputite na slijedeće banke:
OaO�alfa-bank,�rusija
komercijalna�banka�a.d.,�srbija
Vnesheconombank,�rusija
OaO�Bank�globex,�rusija
aO�Bank�turanalem,�kazahstan
zaO�absolut�Bank,�rusija
asB�Belarusbank,�Bjelorusija
Bat�Ukreximbank,�Ukrajina
encouragement�Bank�a.d.,�Bugarska
komercijalna�banka�a.d.,�crna�gora
sljedeći�programi�namijenjeni�su�izvoznicima�čiji�kupci�uvjetuju�kupovnu�uz�odobrenje�robnog�kredita�na�duži�rok.�korištenjem�sredstava�po�ovom�programu�cjelokupni�ili�dio�iznosa�izvoznog�ugovora�isplaćuje�se�na�račun�izvoznika�odmah�po�isporuci�čime�se�postiže�viša�razina�likvidnosti�s�obzirom�na�brži�obrtaj�sredstava.�Osim�toga,�veći�dio�rizika�naplate�kredita�snosi�HBOr�kao�kreditodavatelj,�a�valutni�rizik�je�eliminiran�rizik�budući�da�se�sredstva�po�isporuci�isplaćuju�na�račun�izvoznika�u�valuti�izvoznog�ugovora.�koristeći�ove�programe�za�kreditiranje�naplate�izvoznog�posla�izvoznik�može�na�lakši�način�proširiti�svoje�tržište�na�kupce�koji�ne�raspolažu�s�dovoljnim�gotovinskim�sredstvima�za�kupnju�roba�te�na�taj�način�povećati�izvoz.
ProGraM kredItIranja IzvoznIH PosLova kredItIranjeM kUPca U InozeMstvU (BUyer credIt).
1. tko su korisnici kredita? korisnik�kredita�može�biti�poslovna�banka�kupca�s�kojim�je�pravna�osoba�sa�sjedištem�u�republici�Hrvatskoj�(izvoznik)�zaključila�izvozni�ugovor�ili�kupac�uz�prihvatljivo�osiguranje.�
2. namjenakredit�kupcu,�odnosno�njegovoj�poslovnoj�banci�odobrava�se�u�cilju�osiguravanja�naplate�izvoznog�posla,�na�način�da�se�odobrena�sredstva�kredita�izravno�isplaćuju�na�račun�izvoznika�u�valuti�izvoznog�ugovora,�a�kredit�otplaćuje�kupac�u�inozemstvu�ili�njegova�poslovna�banka.�
3. Iznos kreditakredit�banci/kupcu�može�iznositi�najviše�85�%�vrijednosti�izvoznog�ugovora.�
Visina�avansnog�plaćanja�ili�međuplaćanja�iznosi�najmanje�15�%�vrijednosti�izvoznog�ugovora.�iznos�lokalnih�troškova�financiranih�iz�HBOr-ovog�kredita�kupcu/banci�ne�smije�po�visini�prelaziti�iznos�avansnog�plaćanja�i/ili�međuplaćanja.�
4. Uvjeti kreditakrediti�se�ugovaraju�u�valuti�izvoznog�ugovora.
5. kamata
1)� Fiksna kamatna stopaVisina�fiksne�kamatne�stope�ovisi�o�bonitetu�kupca/banke,�zemlji�izvoza�i�izvoznom�poslu.
2)� Varijabilna kamatna stopaVarijabilna�se�kamatna�stopa�u�pravilu�utvrđuje�na�bazi�primjenjive�LiBOr�ili�eUriBOr�stope�uvećane�za�maržu�čija�visina�ovisi�o�bonitetu�kupca/banke,�zemlji�izvoza�i�izvoznom�poslu.
kamata�se�obračunava�mjesečno,�tromjesečno,�šestomjesečno�ili�dvanaestomjesečno�(ovisno�o�odabranom�načinu�otplate�glavnice).
6. osiguranjeza�osiguranje�urednog�izvršenja�obveza�po�kreditima�temeljem�programa�kreditiranja�izvoznih�poslova�kreditiranjem�kupca�ili�banke�kupca,�HBOr�će�u�pravilu�tražiti�policu�osiguranja�od�političkih�i�komercijalnih�rizika�republike�Hrvatske,�te�sva�druga�prihvatljiva�osiguranja.
��
prog
raM
i�fin
anci
ranj
a�iz
voza
�Hrv
atsk
e�ba
nke�
za�o
bnov
U�i�r
azvi
tak
��
prog
raM
i�fin
anci
ranj
a�iz
voza
�Hrv
atsk
e�ba
nke�
za�o
bnov
U�i�r
azvi
tak
ProGraM Izdavanja čInIdBenIH BankarskIH jaMstava Po naLoGU IzvoznIka
program�omogućava�izdavanje�bankarskih�jamstava�za�sudjelovanje�na�međunarodnim�javnim�nadmetanjima,�bankarskih�jamstava�za�dobro�izvršenje�posla,�bankarskog�jamstva�za�povrat�avansa�i�bankarskog�jamstava�za�otklanjanje�manjkavosti�u�garantnom�roku.
1. tko su korisnici činidbenih bankarskih jamstava?
korisnik�činidbenog�bankarskog�jamstava�može�biti�pravna�osoba�u�inozemstvu�koja�raspisuje�međunarodno�nadmetanje�i/ili�namjerava�zaključiti�ugovor�o�kupoprodaji�hrvatskih�roba,�radova�ili�usluga.�
2. tko podnosi zahtjev za izdavanje činidbenog bankarskog jamstva prema HBor-u?
pravna�osoba�sa�sjedištem�u�republici�Hrvatskoj�koja�se�namjerava�natjecati,�sukladno�uvjetima�nadmetanja�koje�propisuje�korisnik,�odnosno�koja�namjerava�zaključiti�izvozni�ugovor.�
3. namjena
namjena�ovog�programa�je�poticanje�izvoza�roba,�radova�i�usluga�hrvatskog�porijekla�na�način�da�se�izvozniku,�u�suradnji�s�poslovnim�bankama,�izdavanjem�činidbenog�bankarskog�jamstva�omogući�lakše�sudjelovanje�na�međunarodnim�nadmetanjima�i�zaključivanje�izvoznog�ugovora.�
4. vrste činidbenih bankarskih jamstava
Bankarsko jamstvo za sudjelovanje na međunarodnim javnim nadmetanjima
HBOr�izvozniku�pomaže�pri�sudjelovanju�na�međunarodnim�nadmetanjima�izdavanjem�bankarskog�jamstva�za�sudjelovanje�na�javnim�nadmetanjima�(tender�guarantee�ili�Bid�Bond/guarantee).��
Bankarsko jamstvo za dobro izvršenje posla
U�slučaju�izvoza�opreme,�strojeva,�specijalnih�proizvoda�i/ili�usluga,�izvođenja�investicijskih�radova,�HBOr�pomaže�pri�realizaciji�izvoznog�posla�izdavanjem�bankarskog�jamstva�za�dobro�izvršenje�posla�sukladno�uvjetima�izvoznog�ugovora�(performance�Bond/guarantee).�
Bankarsko jamstvo za povrat avansa
kako�bi�izvozniku�omogućio�primitak�avansne�uplate�koja�izvozniku�služi�za�financiranje�proizvodnje,�HBOr�korisniku�izdaje�Bankarsko�jamstvo�za�povrat�avansa�(advance�paymet�guarantee)�u�visini�ugovorenoj�između�izvoznika�i�korisnika.��
Bankarsko jamstvo za otklanjanje manjkavosti u garantnom roku
Ukoliko�su�predmet�izvoznog�ugovora�oprema,�strojevi,�specijalni�proizvodi�i/ili�usluge�ili�izvođenje�investicijskih�radova�za�koje�izvoznik�garantira�ispravnost,�taj�se�period�običava�pokriti�Bankarskim�jamstvom�za�otklanjanje�manjkavosti�u�garantnom�roku�(Warranty�period�guarantee/Bond).
ProGraM kredIta doBavLjača (tzv. sUPPLIer’s credIt)
1. tko su korisnici kredita?
korisnik�kredita�može�biti�izvoznik�hrvatske�robe,�radova�ili�usluga�(u�daljnjem�tekstu:�dobavljač)�koji�s�kupcem�u�inozemstvu�zaključuje�izvozni�ugovor.�
2. namjena
refinanciranje�kredita�kojeg�je�dobavljač�odobrio�svojem�kupcu�u�inozemstvu.�Dobavljač�zaključuje�s�kupcem�u�inozemstvu�izvozni�ugovor�o�kupnji�robe,�radova�ili�usluga�na�kredit.�kupac�u�inozemstvu�otplaćuje�kredit�dobavljaču,�a�dobavljač�otplaćuje�kredit�HBOr-u.
3. Iznos kredita
iznos�odobrenog�kredita�ne�može�biti�veći�od�vrijednosti�izvoznog�ugovora�za�rokove�otplate�do�dvije�godine,�odnosno�85�%�iznosa�izvoznog�ugovora�za�rokove�iznad�dvije�godine.
4. Uvjeti kredita
krediti�se�ugovaraju�u�valuti�izvoznog�ugovora.
5. kamata
1)� Fiksna kamatna stopaVisina�fiksne�kamatne�stope�ovisi�o�bonitetu�kupca/banke,�zemlji�izvoza�i�izvoznom�poslu.
2)� Varijabilna kamatna stopaVarijabilna�se�kamatna�stopa�u�pravilu�utvrđuje�na�bazi�primjenjive�LiBOr�ili�eUriBOr�stope�uvećane�za�maržu�čija�visina�ovisi�o�bonitetu�kupca/banke,�zemlji�izvoza�i�izvoznom�poslu.
6. osiguranje kredita
za�osiguranje�urednog�izvršenja�obveza�po�kreditima�temeljem�ovog�kreditnog�programa�HBOr�će�tražiti:
policu�osiguranja�izravnih�isporuka�roba�i�usluga�od�političkih�i�komercijalnih�rizika�republike�Hrvatske�izdanu�u�korist�dobavljača�i�asigniranu�na�HBOr�i�
prijenos�potraživanja�po�izvoznom�ugovoru�koji�je�predmet�kreditiranja�u�korist�HBOr-a.�
HBOr�može�zatražiti�od�dobavljača�i�druga�prihvatljiva�sredstva�osiguranja.�
—
—
��
prog
raM
i�fin
anci
ranj
a�iz
voza
�Hrv
atsk
e�ba
nke�
za�o
bnov
U�i�r
azvi
tak
��
prog
raM
i�fin
anci
ranj
a�iz
voza
�Hrv
atsk
e�ba
nke�
za�o
bnov
U�i�r
azvi
tak
srednjoročno-dUGoročno osIGUranje InozeMnIH PotražIvanja
ako�ste�izvoznik�robe�veće�vrijednosti�(kapitalnih�dobara)�koju�prodajete�Vašim�kupcima�uz�duži�rok�odgode�plaćanja�(više�od�1�godine)�HBOr�Vam�nudi�osiguranje�i�takvih�potraživanja.
osiguranje kredita dobavljača
Osigurava�se�prodaja�uz�odgodu��plaćanja,�definirana�komercijalnim�ugovorom�između�izvoznika�i�stranog�kupca.�U�slučaju�da�kupac�ne�plati�robu,�HBOr�izvozniku�isplaćuje�odštetu�u�slučaju�nastanka�jednog�od�osiguranih�rizika.�izvoznik�također�može�asignacijom,�prava�iz�police,�prenijeti�na�poslovnu�banku�koja�financijski�prati�cijeli�izvozni�posao.
osiguranje šteta tijekom proizvodnje
kod�proizvodnje�robe�za�izvoz�koja�se�proizvodi�po�specijalnoj�narudžbi�i�koju�je�nemoguće�prodati�drugom�kupcu,�moguće�je�osigurati�i�štete�tijekom�proizvodnje�kojima�se�osigurava�rizik�nemogućnosti�izvršenja�izvoznog�ugovora�od�strane�izvoznika�radi�raskida�ugovora�od�strane�kupca�ili�nastanka�nekog�političkog�rizika�koji�onemogućava�izvršenje�ugovora,�npr�uvođenje�embarga�na�izvoz�u�zemlju�kupca.
Odšteta�se�osiguraniku�isplaćuje�u�visini�stvarnih�troškova�nastalih�u�procesu�proizvodnje�određene�robe�umanjenih�za�samopridržaj.
osiguranje ulaganja u inozemstvo
Osiguranje�ulaganja�u�inozemstvo�je�namijenjeno�hrvatskim�ulagačima�te�podrazumijeva�osiguranje�od�političkih�rizika�na�koje�ulagač�ne�može�utjecati�i�koji�mogu�ugroziti�uspješnost�realizacije�cjelokupnog�ulaganja�(npr.�nemogućnost�ili�ograničenje�transfera�valute,�izvlaštenje-eksproprijacija,�rat�i�građanski�nemiri�itd.)
Programi osiguranja izvoza Hrvatske banke za obnovu i razvitak
zašto osIGUratI vaša InozeMna PotražIvanja?
U�današnjoj�međunarodnoj�razmjeni�najčešći�preduvjet�realizaciji�određenog�izvoznog�posla�je�mogućnost�prodaje�uz�odgodu�plaćanja�odnosno�na�kredit.�
Ugovaranjem�prodaje�uz�odgodu�plaćanja�Vaš�se�poslovni�odnos�s�inozemnim�kupcem�pretvara�u�kreditni�odnos�koji�uza�sebe�veže�dodatne�troškove�i�rizike.�Osim�što�ćete�na�naplatu�vaših�potraživanja�čekati�duže,�sama�vrijednost�takvog�potraživanja�biti�će�svakim�danom�sve�manja.�
Možda�ćete,�zbog�trenutnog�nedostatka�novca,�biti�primorani�zatražiti�dodatna�kratkoročna�sredstva�odnosno�obrtni�kapital�od�Vaše�poslove�banke�kako�bi�uspjeli�financirati�sljedeći�proizvodni�ciklus.�
Međutim,�kao�najveći�rizik�na�strani�Vašeg�kupca�u�tom�se�razdoblju�može�javiti�njegova�trenutna�nelikvidnost,�koja�može�uzrokovati�i�dodatna�kašnjenja�u�podmirivanju�obveza�prema�Vama,�a�kao�najnepoželjniji�rasplet�čak�i�stečaj�koji�naplatu�Vaših�potraživanja�ozbiljno�dovodi�u�pitanje.
Budući�je�kupčevu�nemogućnost�podmirenja�obveza�teško�unaprijed�predvidjeti,�osiguranje�izvoznih�potraživanja�kod�HBOr-a�jedan�je�od�vrlo�učinkovitih�načina�za�sprječavanje�ili�umanjenje�nastanka�štete.�
prijenosom�rizika�Vašeg�inozemnog�poslovanja�na�specijaliziranu�ustanovu�(HBOr)�možete�olakšati�upravljanje�političkim�i�komercijalnim�rizicima�te�doprinijeti�sigurnosti�Vašeg�poslovanja�na�zahtjevnom�inozemnom�tržištu.
kod�HBOr-a�možete�osigurati�različite�izvozne�transakcije�ovisno�o�roku�naplate,�tipu�izvezene�robe�ili�usluge�te�Vas�HBOr-ovi�proizvodi�osiguranje�izvoza�štite�pred�čitavim�nizom�komercijalnih�i�političkih�rizika.
jeste li znali da je 2005. u zemljama europske unije (uključujući švicarsku i norvešku) bilo ukupno 147.239 stečajeva? u austriji 7.299; u Francuskoj 42.874; u njemačkoj 37.900; u italiji 11.000.
Možda je jedan od njih bio i vaš poslovni partner.
kratkoročno osIGUranje InozeMnIH PotražIvanja
ako�ste�izvoznik�robe�široke�potrošnje�i�ugovorili�ste�rokove�plaćanja�do�180�dana,�tada�Vam�HBOr�može�ponuditi�osiguranje�naplate�pojedinačnih�ili�više�isporuka�prema�inozemnim�kupcima�ili�pak�osiguranje�Vašeg�cjelokupnog�izvoznog�prometa.
polica�osiguranja�zaključena�između�HBOr-a�i�izvoznika�pokriva�rizik�neplaćanja�iz�razloga�insolventnosti�ili�stečaja�Vaših�kupaca�kao�i�rizik�neplaćanja�kao�posljedice�nekog�događaja�izvan�kontrole�kupca,�kao�što�je�na�primjer�rat,�nemogućnost�transfera�novca�iz�zemlje�ili�neki�drugi�politički�događaj.��
Osim�zaštite�poslovanja,�polica�osiguranja�pruža�niz�prednosti�za�izvoznika�kao�što�su:
mogućnost�prodaje�uz�odgodu�plaćanja;�
povećanje�konkurentnosti�i�posljedično�rast�prodaje;�
lakši�izlazak�na�nova�tržišta;�
mogućnost�asignacije�prava�iz�police�na�poslovnu�banku�kao�instrument�osiguranja�za�kreditna�sredstva.
—
—
—
—
��
prog
raM
i�osi
gUra
nja�
izvo
za�H
rvat
ske�
bank
e�za
�obn
ovU�
i�raz
vita
k
��
prog
raM
i�osi
gUra
nja�
izvo
za�H
rvat
ske�
bank
e�za
�obn
ovU�
i�raz
vita
k
kada podnijeti odštetni zahtjev?
Osiguranik�ima�pravo�na�podnošenje�odštetnog�zahtjeva�nakon�nastupa�jednog�ili�više�osiguranih�slučajeva.�ako�je�riječ�o�stečaju�kupca,�osiguranik�može�podnijeti�Odštetni�zahtjev�odmah�nakon�upisa�potraživanja�u�stečajnu�masu,�a�u�drugim�slučajevima�istekom�6�mjeseci�od�dospijeća�potraživanja.�iznos�odštete�koji�se�isplaćuje�predstavlja�iznos�nenaplaćenog�dospjelog�potraživanja�umanjenog�za�samopridržaj,�ali�najviše�do�iznosa�osiguranog�limita/svote.�samopridržaj�je�vlastiti�udio�osiguranika�u�šteti,�odnosno�nepokriveni�dio�štete�koji�iznosi�najmanje�15�%.
U kojim slučajevima izvoznik nema pravo na odštetu?
izvoznik�nema�pravo�na�odštetu�ako�nije�platio�premiju�osiguranja,�ako�je�dao�neistinite�informacije�kod�podnošenja�zahtjeva�za�osiguranje,�ako�je�namjerno�prešutio�neke�od�bitnih�informacija�za�zaključivanje�osiguranja,�ako�nije�izvršio�isporuku�roba�i�usluga�sukladno�ugovorenim�uvjetima,�ako�postoje�sporna�potraživanja�prema�kupcu,�ako�nije�u�dogovorenim�rokovima�izvještavao�HBOr�o�nenaplaćenim�potraživanjima�te�ako�se�nije�pridržavao�odredbi�zaključenog�Ugovora�o�osiguranju.�
što su agencije za naplatu potraživanja te sudjeluje li HBor u aktivnostima naplate dospjelog potraživanja?
agencije� za� naplatu� potraživanja� su� specijalizirane� ustanove� ili� odvjetnički� uredi� koji� po� nalogu� vrše�naplatu�potraživanja�u�slučaju�kada�vjerovnik�nije�u�mogućnosti�sam�naplatiti�svoje�dospjelo�potraživanje.�U�pravilu�agencije�naplaćuju�svoje�usluge�tek�po�uspješno�obavljenom�poslu.�O�navedenim�agencijama�za�naplatu�potraživanja�detaljnije�informacije�i�kontakte�možete�dobiti�u�HBOr-u.
HBOr�odmah�po�zaprimanju��pisane�obavijesti�o�kupčevom�neplaćanju,�u�dogovoru�s�osiguranikom�šalje�pismene�opomene�kupcu,�pozivajući�ga�na�promptno�izvršenje�svojih�obveza.�Vrlo�je�važno�reagirati�odmah,�odnosno�ostati�s�kupcem�u�stalnom�telefonskom�i�pismenom�kontaktu.�
je li moguće ostvariti osiguranje samo od komercijalnih rizika?
U�pravilu�nije�moguće�odobriti�samo�osiguranje�od�komercijalnog�rizika,�jer�Ugovor�o��osiguranju�izdan�od�HBOr-a�pokriva�zajedno�i�političke�i�komercijalne�rizike.�izuzetak�od�ovog�pravila�predstavlja�posebni�program�-�osiguranje�ulaganja�u�inozemstvo�kod�kojega�se�osiguravaju�samo�politički�rizici.�
je li moguće prava iz Police osiguranja prenijeti/uputiti na treću osobu?
prava�iz�Ugovora�o�osiguranju�je�moguće�prenijeti�na�treću�osobu�uz�pisanu�suglasnost�HBOr-a�kao�osiguravatelja.�Obično�se�na�zahtjev�izvoznika�(osiguranika)�prava�iz�Ugovora�o�osiguranju�prenose�na�poslovnu�banku�izvoznika�u�cilju�realizacije�izvoznog�kredita�i�to�potpisivanjem�Ugovora�o�asignaciji�(upućivanju).�
najčešća PItanja:
tko može zaključiti Policu osiguranja?
policu�mogu�zaključiti�hrvatska�trgovačka�društva�i�obrtnici�koji��izvoze�robu�i�usluge�hrvatskog�podrijetla.�
od kojih rizika nas štiti Polica osiguranja?
policom�osiguranja�se�pokrivaju�komercijalni�i�politički�rizici.�komercijalni�rizici�su�neplaćanje,�odnosno�neizvršenje�ugovorne�obveze�inozemnog�kupca,�insolventnost,�stečaj�inozemnog�kupca�i�nemogućnost�izvršenja�obveza�od�strane�inozemnog�kupca�za�koje�osiguranik�ne�odgovara�i�koje�su�nastale�u�inozemstvu.�
politički�rizici�su�rat,�revolucija,�pobuna,�vladine�mjere�koje�ograničavaju�ili�sprječavaju�transfer�ili�slobodno�raspolaganje�plaćanjima.
kakva je procedura odobrenja Police osiguranja?
potrebno�je�dostaviti�u�HBOr�ispunjeni�obrazac�zahtjeva�za�osiguranje�te�bonitetno�izvješće�inozemnog�kupca.�nakon�provjere�rizika�inozemnog�kupca,�izvozniku�se�upućuje�ponuda�za�osiguranje�zajedno�s�policom�osiguranja.�potpisivanjem�police�od�strane�osiguranika�ista�postaje�važeća.�tijekom�razdoblja�osiguranja�osiguranik�mjesečno�dostavlja�HBOr-u�prijavu�izvezene�robe�i�usluga�temeljem�koje�se�obračunava�i�naplaćuje�premija�osiguranja.�
koje troškove imam pri zaključenju Police osiguranja?
Trošak pribavljanja bonitetnog izvješća kupca od ovlaštenih agencija.
Može�ga pribaviti�sam�podnositelj�zahtjeva�ili�ga�HBOr�može�pribaviti�u�njegovo�ime.�trošak�varira�ovisno�o�tome�iz�koje�je�zemlje�kupac�za�kojeg�se�traži�informacija�i�koliko�brzo�treba�dostaviti�izvješće,�ali�u�prosjeku�se�kreće�oko�400�kn.�
naknadu�za�obradu�zahtjeva�naplaćuje�HBOr�i�ona�ovisi�o�vrsti�osiguranja�te�se�obračunava�i�naplaćuje�jednokratno�unaprijed�na�iznos�zatražene�osigurane�svote,�kreće�se�od�200,00�do�najviše�7.000,00�kuna.
Trošak premije osiguranja
Visinu�premijske�stope�u�prvom�redu�određuje�vrsta�ugovorenog�osiguranja.�izvoznici�mogu�izabrati�žele�li�osigurati�pojedinačne�isporuke�prema�kupcima,�određenu�skupinu�inozemnih�kupaca�na�određenim�tržištima�ili�pak�sav�svoj�izvoz�na�otvoreno.�Osiguranje�cjelokupnog�izvoza�je�zbog�same�disperzije�rizika,�zasigurno�najpovoljnije�po�svojoj�cijeni�koja�odražava�prosječan�rizik�svih�osiguranih�kupaca.�premija�osiguranja�se�u�pravilu�naplaćuje�mjesečno�na�iznos�ostvarenog�izvoza�po�svakom�osiguranom�kupcu.�
premijska�stopa�osim�o�vrsti�osiguranja�ovisi�o�bonitetu�kupca,�ugovorenim�rokovima�plaćanja,�planiranom�izvoznom�prometu,�dodatnim�instrumentima�osiguranja�plaćanja,�rizičnosti�grane�djelatnosti�te�rizičnosti�zemlje�izvoza.�
što je osigurani limit / svota?
predstavlja�iznos�do�kojeg�je�osiguran�izvoz�prema�Vašem�inozemnom�kupcu.�Osigurani�limit�određuje�HBOr�temeljem�Vašeg�zahtjeva�za�svakog�pojedinog�kupca.�
U�slučaju�kontinuiranih�isporuka,�osigurani�limit�bi�trebao�predstavljati�Vaše�maksimalno�potraživanje�prema�određenom�kupcu.�HBOr�u�svakom�trenutku�ima�pravo�smanjiti�iznos�osiguranog�limita�ili�ga�ukinuti,�kao�posljedicu�negativnih�informacija�o�kupcu.�
to�znači�da�izvoznik�mora�smanjiti�svoju�izloženost�u�narednom�periodu�do�visine�novog�limita�ili�dalje�uopće�ne�izvoziti�u�slučaju�ukidanja�limita.�
��
prog
raM
i�osi
gUra
nja�
izvo
za�H
rvat
ske�
bank
e�za
�obn
ovU�
i�raz
vita
k
��
prog
raM
i�osi
gUra
nja�
izvo
za�H
rvat
ske�
bank
e�za
�obn
ovU�
i�raz
vita
k
Kreditni programi poslovnih banaka članica Hrvatskih izvoznikaU�nastavku�predstavljamo�poslovne�banke�članice�Hrvatskih�izvoznika�te�dajemo�pregled�vrsta�kredita�koje�one�nude.
Hrvatska poštanska banka d.d.
jurišićeva�4,�10000�zagreb
kontakt�centar�tel:�0800�472�472�e-mail:�[email protected]
poslovnica�zagreb�–�jurišićeva�jurišićeva�4,�zagreb��tel:�01�/�4804�467
poslovnica�Hoto-centar,�strmec�Ul.�dr.�franje�tuđmana�4,�10434�strmec�tel:�01�/�3369�650
poslovnica�autobusni�kolodvor�avenija�Marina�Držića�4,�10000�zagreb�tel:�01�/�6323�550
poslovnica�Dubrava�avenija�Dubrava�47,�10000�zagreb�tel:�01�/�2908�973
poslovnica�zaprešić�Drage�Švajcara�5,�10290�zaprešić�tel:�01�/�3340�272
poslovnica�Varaždin�trg�slobode�9a,�42000�Varaždin�tel:�042�/�215�336�
poslovnica�Vukovar�strossmayerova�4,�32000�Vukovar�tel:�032�/�451�013
poslovnica�pula�Danteov�trg�4,�52100�pula�tel:�052�/�544�925
��
poslovnica�rijeka�korzo�13,�p.p.�78,�51000�rijeka�tel:�051�/�301�283�
poslovnica�poreč�trg�slobode�14,�52440�poreč�tel:�052�/�703�221
poslovnica�Dubrovnik�Vukovarska�16,�20000�Dubrovnik�tel:�020�/�362�043�
poslovnica�split�–�Bihaćka�Bihaćka�2,�21000�split�tel:�021�/�340�634�
poslovnica�split�–�Dubrovačka�Dubrovačka�31,�21000�split�tel:�021�/�401�626�
poslovnica�kaštel�stari�ivana�Danila�bb,�21216�kaštel�stari�tel:�021�/�246�184
poslovnica�Makarska�trg�4.�svibnja�533.�broj�1,�21300�Makarska�tel:�021�/�695�765
poslovnica�zadar�Ulica�kralja�stjepana�Držislava�1,�23000�zadar�tel:�023�/�350�011�
tržišno�pozicionirana�i�konkurentski�usmjerena,�Hrvatska�poštanska�banka�prema�svojoj�je�strategiji�razvoja�poslovanja�usmjerena�na�jačanje�pozicije�u�segmentu�malog�i�srednjeg�poduzetništva,�poslova�sa�stanovništvom�te�investicijskog�bankarstva.�Ubrzanim�širenjem�poslovne�mreže�i�mreže�bankomata�te�kontinuiranim�razvojem�ponude�posebnih�paketa�za�različite�skupine�klijenata,�Banka�uspješno�gradi�prepoznatljivi�imidž�na�tržištu�i�tako�polako�ali�sigurno�ostvaruje�svoju�viziju,�a�to�je�postati�najdostupnija,�visoko�učinkovita�i�inventivna�banka�na�hrvatskom�tržištu.
12
34
VRST
A KR
EDIT
Ak
ratk
oroč
ni k
red
iti z
a p
rip
rem
u iz
voza
i iz
voz
rob
ao
stal
i kra
tkor
očn
i kre
dit
id
ug
oroč
ni k
red
iti z
a tr
ajn
a ob
rtn
a sr
edst
vao
stal
i du
gor
očn
i kre
dit
i
NAM
JENA
KRE
DITA
Za pr
iprem
u izv
oza i
izvo
z rob
aZa
obrtn
a sred
stva
Za tr
ajna o
brtn
a sred
stva
Za sv
e vrst
e inv
estic
ija
IZNO
S KR
EDIT
AOv
isno o
bonit
etu k
lijent
aOv
isno o
bonit
etu k
lijent
aOv
isno o
bonit
etu k
lijent
aOv
isno o
bonit
etu k
lijent
a
VALU
TAKu
nski
kredit
i uz v
alutn
u klau
zulu
Deviz
ni kre
diti
Kuns
ki kre
diti
Kuns
ki kre
diti u
z valu
tnu k
lauzu
luDe
vizni
kredit
i
Kuns
ki kre
diti
Kuns
ki kre
diti u
z valu
tnu k
lauzu
luDe
vizni
kredit
i
Kuns
ki kre
diti
Kuns
ki kre
diti u
z valu
tnu k
lauzu
luDe
vizni
kredit
i
ROK
DOSP
IJEĆA
Do 1
godin
eDo
1 go
dine
Od 1
do 5
godin
aOd
1 do
10 go
dina
NAČI
N PO
VRAT
APo
deviz
nom
prilje
vuU
mjes
ečnim
rata
ma i
li jed
nokra
tno
U m
jeseč
nim, t
rom
jeseč
nim ili
polug
odišn
jim ra
tam
aU
mjes
ečnim
, tro
mjes
ečnim
ili po
lugod
išnjim
rata
ma
POČE
KBe
z poč
eka
Bez p
oček
aDo
1 go
dine
Do 2
godin
e
KAM
ATNA
STO
PA (E
KS)
7,00 %
– 9,
50 %
7,00 %
– 10
,50 %
7,50 %
– 9,
00 %
6,50 %
– 8,
50 %
OBRA
ČUN
KAM
ATA
mjes
ečni
mjes
ečni
mjes
ečni,
trom
jeseč
ni ili
polug
odišn
jim
jeseč
ni, tr
omjes
ečni
ili po
lugod
išnji
NAKN
ADA
0,25 %
– 1,
00 %
0,25 %
– 1,
00 %
0,25 %
– 2,
00 %
0,25 %
– 2,
00 %
INST
RUM
ENTI
OS
IGUR
ANJA
Ovisn
o o bo
nitet
u klije
nta,
jedins
tvene
ca
rinsk
e dek
larac
ijeOv
isno o
bonit
etu k
lijent
aOv
isno o
bonit
etu k
lijent
a, hip
otek
aOv
isno o
bonit
etu k
lijent
a, hip
otek
a
DOKU
MEN
TACI
JA Z
A RE
ALIZ
ACIJU
KRE
DITA
Stan
dard
na kr
editn
a dok
umen
tacij
aSt
anda
rdna
kred
itna d
okum
enta
cija
Stan
dard
na kr
editn
a dok
umen
tacij
a, inv
estic
ijska
stud
ijaSt
anda
rdna
kred
itna d
okum
enta
cija,
inves
ticijs
ka st
udija
NAČI
N KO
RIŠT
ENJA
KR
EDIT
APo
dosta
vljan
ju jed
instve
nih ca
rinsk
ih de
klarac
ijaJe
dnok
ratno
ili u
tranš
ama
Sukla
dno i
nves
ticijs
kom
prog
ramu
Sukla
dno i
nves
ticijs
kom
prog
ramu
PRED
NOST
I OVO
G KR
EDIT
AJe
dnos
tavna
i brza
obrad
aJe
dnos
tavna
i brza
obrad
aAd
ekva
tan i
zvor
finan
ciran
ja tra
jnih o
brtn
ih sre
dstav
aAd
ekva
tan i
zvor
finan
ciran
ja inv
estic
ija
vrste kredIta za PodUzetnIke sa sLjedećIM ParaMetrIMa�0
kred
itni
�pro
graM
i�pos
lovn
iH�b
anak
a�čl
anic
a�Hr
vats
kiH�
izvo
znik
a�–�
Hrva
tska
�poš
tans
ka�b
anka
��
kred
itni
�pro
graM
i�pos
lovn
iH�b
anak
a�čl
anic
a�Hr
vats
kiH�
izvo
znik
a�–�
Hrva
tska
�poš
tans
ka�b
anka
Karlovačka banka
i.�g.�kovačića�1�47�000�karlovac�tel:�047�/�417�501
poslovnica�i.�g.�kovačića�i.�g.�kovačića�1,�47000�karlovac�tel:�047�/�417�525;�fax:�047�/�614�204��
poslovnica�tržnica�trg�j.�Broza�2,�47000�karlovac�tel:�047�/�412�171;�fax:�047�/�412�081
poslovnica�Banija�Mihanovićeva�9,�47000�karlovac�tel:�047�/�645�909��
poslovnica�grabrik�M.�Vrhovca�3,�47000�karlovac�tel:�047�/�421�310��
poslovnica�Dr.�V.�Mačeka�Dr.�V.�Mačeka�8,�47000�karlovac�tel:�047�/�417�412;�fax:�047�/�611�478
poslovnica�Draganići�Draganići�10,�47201�Draganići�tel:�047�/�715�772
poslovnica�jurovski�Brod�granični�prijelaz�jurovski�Brod�tel:�047�/�757�833����
poslovnica�Duga�resa�Bana�j.�jelačića�7,�47250�Duga�resa�tel:�047�/�844�537;�fax:�047�/�841�383
poslovnica�Žakanje�Žakanje�bb,�47276�Žakanje�tel:�047�/�757�914��
karlovačka�banka�spada�u�red�malobrojnih�domaćih�banka�koje�se�uspješno�nose�s�konkurencijom�Banaka�u�Hrvatskoj.�Banka�je�2005.�godine�po�veličini�aktive�od�1,124�milijardi�kuna,�rangirana�na�16�mjesto�od�34�Banke�u�rH.�nastavlja�se�njezin�stabilan�rast,�a�rezultati�poslovanja�koje�se�ostvaruju�ukazuju�na�to�da�će�Banka�izrasti�u�modernu,�klijentima�orijentiranu�Banku�i�to�obogaćivanjem�ponude,�usluga�i�novih�bankarskih�proizvoda,�te�razvojem�modernih�servisa.
vrste kredIta za PodUzetnIke
��
poslovnica�netretić�netretić�2,�47271�netretić�tel:�047�/�804�104��
poslovnica�Ozalj�Braće�radić�1,�47280�Ozalj�tel:�047�/�731�188�
poslovnica�pribanjci�granični�prijelaz�pribanjci�tel:�047�/�801�090���
poslovnica�jastrebarsko�pti�centar�“Mars”,�stara�karlovačka�cesta,�10450�jastrebarsko�tel:�01�/�6270�480
poslovnica�slunj�B.�radića�11,�47240��slunj�tel:�047�/�777�320��
poslovnica�topusko�trg�bana�jelačića�4,�44415�topusko�tel:�044�/�885�152��
poslovnica�korenica�josipa�jovića�1,�53230�korenica�tel:�053�/�776�252
poslovnica�Ogulin�i.�g.�kovačića�8,�47300�Ogulin�tel:�047�/�537�464��
poslovnica�sesvete�zagrebačka�36,�10360�sesvete�tel:��01�/�2005�655;�fax:�01�/�2001�582
12
34
5
VRST
A KR
EDIT
Ad
eviz
ni k
ratk
oroč
ni k
red
itd
eviz
ni d
ug
oroč
ni k
red
it
kra
tkor
očn
i kre
dit
io
kvir
ni k
ratk
oroč
ni k
red
it
po
pos
lovn
om r
aču
nu
du
gor
očn
i kre
dit
i
NAM
JENA
KRE
DITA
Za pl
aćan
je u i
noze
mstv
o i k
onve
rziju
u kun
eZa
plać
anje
u ino
zem
stvo,
konv
erzij
u u ku
neza
likvid
nost,
zalih
u trg
ovač
ke ro
be,
zalih
u i na
bavu
repr
omate
rijala
, zali
hu
poljo
privr
ednih
proiz
voda
, osta
le po
trebe
zao o
brtn
im sr
edstv
ima,
za
kupn
ju ze
mljiš
ta, z
a prać
enje
grad
nje
Osta
le po
trebe
za ob
rtnim
sre
dstv
ima,
neus
klađe
nost
prilje
va
i odlj
eva p
o pos
lovno
m ra
čunu
Za os
novn
a sred
stva,
za ob
rtna s
redstv
a, za
kupn
ju po
slovn
ih pr
osto
ra
IZNO
S KR
EDIT
AOv
isno o
kred
itnoj
spos
obno
sti
Ovisn
o o kr
editn
oj sp
osob
nosti
Ov
isno o
kred
itnoj
spos
obno
sti
Ovisn
o o kr
editn
oj sp
osob
nosti
Ov
isno o
kred
itnoj
spos
obno
stiVA
LUTA
Ovisn
o o za
htjev
u klije
nta
Ovisn
o o za
htjev
u klije
nta
kuna
, kun
a uz v
alutn
u klau
zulu
Kuna
Kuna
, kun
a uz v
alutn
u klau
zulu
ROK
DOSP
IJEĆA
Do go
dinu d
ana
Do 3
godin
eDo
godin
u dan
aDo
godin
u dan
aDo
7 go
dina
NAČI
N PO
VRAT
AJe
dnok
ratno
, suk
cesiv
noM
jeseč
ne, t
rom
jeseč
ne, p
olugo
dišnje
rate
Jedn
okrat
no, m
jeseč
ne ra
te,
sukc
esivn
o, rev
olving
Prilje
vom
sred
stava
na po
slovn
i rač
un
U m
jeseč
nim, t
rom
jeseč
nim
ili po
lugod
išnjim
rata
ma
POČE
KOv
isno o
zaht
jevu k
lijent
a i oc
jeni
oprav
dano
sti is
tog o
d stra
ne Ba
nke
Ovisn
o o za
htjev
u klije
nta i
ocjen
i op
ravda
nosti
isto
g od s
trane
Bank
e Ov
isno o
zaht
jevu k
lijent
a i oc
jeni
oprav
dano
sti is
tog o
d stra
ne Ba
nke
—Ov
isno o
zaht
jevu k
lijent
a i oc
jeni
oprav
dano
sti is
tog o
d stra
ne Ba
nke
KAM
ATNA
ST
OPA
(EKS
)Su
kladn
o odlu
ci Ba
nke
Sukla
dno o
dluci
Bank
eSu
kladn
o odlu
ci Ba
nke
Sukla
dno o
dluci
Bank
eSu
kladn
o odlu
ci Ba
nke
OBRA
ČUN
KAM
ATA
Mjes
ečno
Mjes
ečno
Mjes
ečno
M
jeseč
noM
jeseč
ni, tr
omjes
ečni,
polug
odišn
ji NA
KNAD
A1 %
jedn
okrat
no1 %
jedn
okrat
no
1 %–2
% je
dnok
ratno
1 % je
dnok
ratno
1 %–1
,5 %
jedn
okrat
no
INST
RUM
ENTI
OS
IGUR
ANJA
Obve
zni: z
aduž
nica,
mjen
iceOs
tali i
nstru
men
ti os
iguran
ja de
finira
ju se
ovisn
o o iz
nosu
kred
ita i k
reditn
oj sp
osob
nosti
traž
itelja
kred
itnih
sreds
tava,
a ob
uhva
ćaju
i/ili,
depo
zit,
zalog
nekre
tnina
u om
jeru 1
:1,3,
zalog
pokre
tnina
, ces
ija na
plativ
ih po
traživ
anja
i dru
gi ins
trum
enti
koje
Bank
a ocje
ni pr
ihvatl
jivim
a
Obve
zni: z
aduž
nica,
mjen
iceOs
tali i
nstru
men
ti os
iguran
ja de
finira
ju se
ovisn
o o iz
nosu
kred
ita i k
reditn
oj sp
osob
nosti
traž
itelja
kred
itnih
sreds
tava a
ob
uhva
ćaju
i/ili,
depo
zit, z
alog n
ekret
nina
u om
jeru 1
:1,3,
zalog
pokre
tnina
, ces
ija
napla
tivih
potra
živan
ja i d
rugi
instru
men
ti ko
je Ba
nka o
cjeni
prihv
atljiv
ima
Obve
zni: z
aduž
nica,
mjen
iceOs
tali i
nstru
men
ti os
iguran
ja de
finira
ju se
ovisn
o o iz
nosu
kred
ita i k
reditn
oj sp
osob
nosti
traž
itelja
kred
itnih
sreds
tava a
ob
uhva
ćaju
i/ili,
depo
zit, z
alog n
ekret
nina
u om
jeru 1
:1,3,
zalog
pokre
tnina
, ces
ija
napla
tivih
potra
živan
ja i d
rugi
instru
men
ti ko
je Ba
nka o
cjeni
prihv
atljiv
ima
Obve
zni: z
aduž
nica,
mjen
iceOs
tali i
nstru
men
ti os
iguran
ja de
finira
ju se
ovisn
o o iz
nosu
kred
ita i k
reditn
oj sp
osob
nosti
traž
itelja
kred
itnih
sreds
tava a
ob
uhva
ćaju
i/ili,
depo
zit, z
alog n
ekret
nina
u om
jeru 1
:1,3,
zalog
pokre
tnina
, ces
ija
napla
tivih
potra
živan
ja i d
rugi
instru
men
ti ko
je Ba
nka o
cjeni
prihv
atljiv
ima
Obve
zni: z
aduž
nica,
mjen
iceOs
tali i
nstru
men
ti os
iguran
ja de
finira
ju se
ovisn
o o iz
nosu
kred
ita i k
reditn
oj sp
osob
nosti
traž
itelja
kred
itnih
sreds
tava a
ob
uhva
ćaju
i/ili,
depo
zit, z
alog n
ekret
nina
u om
jeru 1
:1,3,
zalog
pokre
tnina
, ces
ija
napla
tivih
potra
živan
ja i d
rugi
instru
men
ti ko
je Ba
nka o
cjeni
prihv
atljiv
ima
DOKU
MEN
TACI
JA Z
A RE
ALIZ
ACIJU
KRE
DITA
Doku
men
tacij
a koja
doka
zuje
prav
ni sta
tus,
doku
men
tacij
a vez
ana u
po
slova
nje, p
opun
jeni o
bras
ci Ba
nke
Doku
men
tacij
a koja
doka
zuje
prav
ni sta
tus,
doku
men
tacij
a vez
ana u
po
slova
nje, p
opun
jeni o
bras
ci Ba
nke
Doku
men
tacij
a koja
doka
zuje
prav
ni sta
tus,
doku
men
tacij
a vez
ana u
po
slova
nje, p
opun
jeni o
bras
ci Ba
nke
Doku
men
tacij
a koja
doka
zuje
prav
ni sta
tus,
doku
men
tacij
a vez
ana u
po
slova
nje, p
opun
jeni o
bras
ci Ba
nke
Doku
men
tacij
a koja
doka
zuje
prav
ni sta
tus,
doku
men
tacij
a vez
ana u
po
slova
nje, p
opun
jeni o
bras
ci Ba
nke
NAČI
N KO
RIŠT
ENJA
KR
EDIT
AIsp
lata n
a dev
izni r
ačun
koris
nika k
redita
Isplat
a na d
evizn
i rač
un ko
risnik
a kred
ita
Isplat
a na p
oslov
ni rač
un ko
risnik
a kred
ita,
isplat
a na p
oslov
ni rač
un pr
odav
atelja
, na
poslo
vni r
ačun
izvo
đača
rado
va,
Prem
a pot
rebam
aIsp
lata n
a rač
un pr
odav
atelja
ili
koris
nika k
redita
, dob
avlja
ča,
temelj
em do
kum
enta
cije z
a na
mjen
sko k
orišt
enje
sreds
tava
PRED
NOST
I OVO
G KR
EDIT
AOp
erativ
nost
zbog
ispla
te sre
dstav
a dir
ektn
o na d
evizn
i rač
un
Opera
tivno
st zb
og is
plate
sreds
tava
direk
tno n
a dev
izni r
ačun
Je
dnos
tavna
i brza
obrad
a, pr
emoš
tenje
kratko
ročn
ih po
treba
za fin
ancij
skim
sre
dstv
ima,
kod k
redita
za pr
aćen
je gr
adnje
i k
upnju
zem
ljišta
radi
se o
kvali
tetno
m izv
oru f
inanc
iranja
za po
zitivn
e fin.
efe
kte u
budu
ćim ra
zdob
ljima
Jedn
ostav
na i b
rza ob
rada,
prem
ošten
je kra
tkoro
čnih
potre
ba
za fin
ancij
skim
sred
stvim
a
Adek
vata
n izv
or fin
ancir
anja
inves
ticija
��
kred
itni
�pro
graM
i�pos
lovn
iH�b
anak
a�čl
anic
a�Hr
vats
kiH�
izvo
znik
a�–�
karl
ovač
ka�b
anka
��
kred
itni
�pro
graM
i�pos
lovn
iH�b
anak
a�čl
anic
a�Hr
vats
kiH�
izvo
znik
a�–�
karl
ovač
ka�b
anka
Partner banka d.d. Zagreb
poslovnica�zagreb�Vončinina�2,�10000�zagreb�tel:�01�/�4602�222
podružnica�Osijek�trg�ante�starčevića�3,�31000�Osijek�tel:�031�/�205�530�
podružnica�Varaždin�Šenoina�9,�42000�Varaždin�tel:�042�/�302�750
podružnica�rijeka�Matije�gupca�8a,�51000�rijeka�tel:�051�/�317�920
podružnica�pula�kandlerova�50,�52100�pula�tel:�052�/�385�777
podružnica�zadar�Obala�kneza�Branimira�6b,�23000�zadar�tel:�023�/�302�800
podružnica�split�Hatzeov�perivoj�3�(hotel�park),�21000�split��tel:�021�/�406�465
partner�banka�d.d.�zagreb�osnovana�je�1991.�godine�hrvatskim�kapitalom,�kao�univerzalna,�komercijalna�banka�usmjerena�na�ciljano�tržište�malih�i�srednjih�poduzetnika,�obrtnika�i�građana.
Banka�kontinuirano�radi�na�podizanju�kvalitete�usluga,�te�je�svojom�poslovnom�strategijom�usmjerena�na�suvremene�oblike�poslovanja�i�razvoj�novih�proizvoda�s�ciljem�da�ostane�inovativna�i�moderna�banka�koja�je�i�dalje�spremna�slijediti�sve�zahtjevnije�potrebe�svojih�klijenata.
s�dvije�poslovnice�u�zagrebu,�te�podružnicama�u�Osijeku,�Varaždinu,�rijeci,�puli,�zadru�i�splitu�partner�banka�d.d.�pokriva�većinu�hrvatskih�regija�uz�sigurnost�i�stabilan�rast�kao�strateško�opredjeljenje.�
vrste kredIta za PodUzetnIke
12
34
56
7
VRST
A KR
EDITA
kre
dit
za
obrt
na
sred
stva
okv
irn
i kre
dit
p
o ra
čun
ur
evol
vin
g k
red
itk
red
it u
z u
stu
pan
je
pot
raži
van
ja
kre
dit
uz
ust
up
anje
d
eviz
nog
p
rilj
eva
(jc
d)
Lom
bar
dn
i kre
dit
u
z d
epoz
itk
red
it z
a tr
ajn
a ob
rtn
a sr
edst
va
NAM
JENA
KRE
DITA
naba
va re
prom
aterij
ala,
plaća
nje ob
veza
do
bavlj
ačim
a…
održa
vanje
likvid
nosti
ula
skom
u ne
gativ
ni sa
ldo na
raču
nu
prem
a pot
rebam
a za
obrtn
im sr
edstv
ima
prem
ošten
je po
trebe
za
novč
anim
sred
stvim
a do
napla
te po
traživ
anja
prem
ošten
je po
trebe
za
novč
anim
sred
stvim
a do
napla
te iz
inoze
mstv
a
za sv
e nam
jene
dugo
ročn
o fina
ncira
nje
obrtn
ih sre
dstav
a
IZNO
S KR
EDITA
ovisn
o o kr
editn
oj sp
osob
nosti
ovisn
o o kr
editn
oj sp
osob
nosti
ovisn
o o kr
editn
oj sp
osob
nosti
do iz
nosa
ustu
pljen
ih po
traživ
anja
do iz
nosa
JCD-
edo
izno
sa de
pozit
aov
isno o
kred
itnoj
spos
obno
sti i i
nstru
men
tima
osigu
ranja
VALU
TAku
na, k
una u
z va
lutnu
klau
zulu
kuna
kuna
, kun
a uz
valut
nu kl
auzu
luku
na, k
una u
z va
lutnu
klau
zulu
valut
na kl
auzu
la, de
vizni
ovisn
o o va
luti d
epoz
ita:
valut
na kl
auzu
la, ku
neku
na, k
una u
z va
lutnu
klau
zulu
ROK
DOSP
IJEĆA
do 12
mjes
eci
do 12
mjes
eci
do 12
mjes
eci
do 12
mjes
eci
do 12
mjes
eci
ovisn
o o ro
ku
dosp
ijeća
depo
zita
do 3
godin
e
NAČI
N PO
VRAT
Ajed
nokra
tno,
sukc
esivn
o, an
uitet
ipr
ilivom
na ra
čun
sukc
esivn
ojed
nokra
tno,
sukc
esivn
ojed
nokra
tno,
sukc
esivn
ojed
nokra
tno
jedno
kratn
o, su
kces
ivno,
anuit
eti
POČE
K—
——
——
—do
6 m
jesec
i
KAM
ATNA
STO
PA (E
KS)
sukla
dno O
dluci
Bank
esu
kladn
o Odlu
ci Ba
nke
sukla
dno O
dluci
Bank
esu
kladn
o Odlu
ci Ba
nke
sukla
dno O
dluci
Bank
esu
kladn
o Odlu
ci Ba
nke
sukla
dno O
dluci
Bank
e
OBRA
ČUN
KAM
ATA
mjes
ečno
mjes
ečno
mjes
ečno
mjes
ečno
mjes
ečno
mjes
ečno
mjes
ečno
NAKN
ADA
1–2 %
jedn
okrat
no1 %
jedn
okrat
no +
0,2
5 % m
jeseč
no1–
2 % je
dnok
ratno
1–2 %
jedn
okrat
no1–
2 % je
dnok
ratno
1 %jed
nokra
tno
2 % je
dnok
ratno
INST
RUM
ENTI
OSI
GURA
NJA
mjen
ice, z
aduž
nice,
nekre
tnine
po po
trebi
mjen
ice, z
aduž
nice,
nekre
tnine
po po
trebi
mjen
ice, z
aduž
nice,
nekre
tnine
po po
trebi
mjen
ice, z
aduž
nice,
cesij
am
jenice
, zad
užnic
e, JC
Dm
jenice
, dep
ozit
mjen
ice, z
aduž
nice,
nekre
tnine
DOKU
MEN
TACI
JA Z
A RE
ALIZ
ACIJU
KRE
DITA
zaht
jev, fi
nanc
ijska
izvje
šća,
statu
sna d
okum
enta
cija
zaht
jev, fi
nanc
ijska
izvje
šća,
statu
sna d
okum
enta
cija
zaht
jev, fi
nanc
ijska
izvje
šća,
statu
sna d
okum
enta
cija
zaht
jev, fi
nanc
ijska
izvje
šća,
statu
sna d
okum
enta
cija,
ovjer
ene s
ituac
ije
zaht
jev, fi
nanc
ijska
izvje
šća,
statu
sna d
okum
enta
cija,
JCD
zaht
jev, fi
nanc
ijska
izvje
šća,
statu
sna d
okum
enta
cija
zaht
jev, fi
nanc
ijska
izvje
šća,
statu
sna d
okum
enta
cija,
proc
jena n
ekret
nine
NAČI
N KO
RIŠT
ENJA
KR
EDITA
odjed
nom
, suk
cesiv
nopr
ema p
otreb
ama
sukc
esivn
o prem
a pot
rebam
aod
jedno
mod
jedno
mod
jedno
mod
jedno
m
PRED
NOST
I OVO
G KR
EDITA
prem
ošten
je kra
tkoro
čnih
potre
ba za
finan
cijsk
im
sreds
tvim
a pov
ećan
je pr
omet
a i st
abila
n no
včan
i tok
kam
ata se
plać
a sam
o na
iskor
išten
i izno
s kred
ita
(neg
ativn
i sald
o)
brzo
i jed
nosta
vno
raspo
lagan
je sre
dstv
ima
napla
ta po
traživ
anja
prije
roka
dosp
ijeća
–
stabil
an no
včan
i tok
napla
ta po
traživ
anja
prije
roka
dosp
ijeća
–
stabil
an no
včan
i tok
sreds
tva de
pozit
a kao
za
log, k
redit
se vr
aća i
z po
slova
nja, š
tednja
osta
je
pove
ćanje
prom
eta,
stab
ilan
novč
ani t
ok u
duže
m pe
riodu
partner�banka�ima�zaključene�ugovore�o�poslovnoj�suradnji�s�HBOr-om,�fondom�za�razvoj�i�zapošljavanje�i�HaMag-om,�temeljem�kojih�omogućava�svojim�klijentima�dugoročne�kredite�za�investicije,�te�kredite�za�pripremu�izvoza�i�izvoz,�kao�i�korištenje�garancija�HaMag-a�u�slučaju�nedovoljnog�osiguranja.
��
kred
itni
�pro
graM
i�pos
lovn
iH�b
anak
a�čl
anic
a�Hr
vats
kiH�
izvo
znik
a�–�
part
ner�
bank
a�za
greb
��
kred
itni
�pro
graM
i�pos
lovn
iH�b
anak
a�čl
anic
a�Hr
vats
kiH�
izvo
znik
a�–�
part
ner�
bank
a�za
greb
Privredna banka Zagreb d.d.
račkog�6,�10000�zagreb,�Hrvatska�info�telefon�0800�pBzcOM�(0800�729�266)�www.pbz.hr
podružnice:
zagreb,�radnička�42,�10000�zagreb�tel:�01�/�636�2260;�01�/�636�2312
split,�Ul.�slobode�7,�21000�split�tel:�021�/�401�333;�021�/�401�370
rijeka,�Đure�Šporera�3,�51000�rijeka�tel:�051�/�356�777;�051�/�356�537
karlovac,�Domobranska�6,�47000�karlovac�tel:�047�/�606�001;�047�/�606�004
Varaždin,�kukuljevićeva�ul.�17,�42000�Varaždin�tel:�042�/�401�222
Osijek,�s.�radića�19,�31000�Osijek�tel:�031�/�229�600;�031�/�229�630
imotski,�trg�Matice�Hrvatske,�21260�imotski�tel:�021�/�851�777;�021�/�851�702
Dubrovnik,�Obala�s.radića�8,�20000�Dubrovnik�tel:�020�/�431�510;�020�/�431�508
Opuzen,�trg�kralja�tomislava�15,�20355�Opuzen�tel:�020�/�691�847;�020�/�691�801
��
zadar,�Ul.�franje�tuđmana�bb,�23000�zadar�tel:�023�/�200�801
Laguna,�prvomajska�4�a,�52440�poreč�tel:�052�/�416�711;�052�/�416�713
krapina,�Magistratska�3,�49000�krapina�tel:�049�/�327�777;�049�/�449�014
sisak,�Ul.�a.s.�radića�10,�44000�sisak�tel:�044�/�567�400;�044�/�567�425
sl.�Brod,�trg�pobjede�27,�35000�sl.�Brod�tel:�035�/�217�211;�035�/�217�206
kutina,�kolodvorska�26,�44320�kutina�tel:�044�/�567�501;�044�/�567�500
gospić,�trg�alojzija�stepinca�1,�53000�gospić�tel:�053�/�561�010;�053�/�561�030
Valpovo,�kralja�p.krešimira�iV�2,�31550�Valpovo�tel:�031�/�228�100
ivanić�grad,�Školska,�10310�ivanić�grad�tel:�01�/�283�4333
vrste kredIta za PodUzetnIke
12
34
VRST
A KR
EDITA
kre
dit
za
pri
pre
mu
izvo
zak
red
it z
a iz
voz
kre
dit
za
obrt
na
sred
stva
du
gor
očn
i kre
dit
NAM
JENA
KRE
DITA
za pr
iprem
u izv
oza
izvoz
za ob
rtne s
vrhe -
naba
vu za
liha i
repr
omate
rijala
za in
vesti
cije u
dugo
trajnu
imov
inu
IZNO
S KR
EDITA
do 90
% na
rudž
be ili
Ugo
vora
o kup
opro
daji
do 90
% fa
kture
ili JC
D-a i
li dev
iznog
pr
iljeva
(prim
ljena
SWIFT
poru
ka)
ili ot
voren
og lo
ro ak
rediti
va
nije o
gran
ičen,
zavis
i od b
onite
ta za
jmot
ražite
ljanij
e ogr
aniče
n, za
visi o
d bon
iteta
zajm
otraž
itelja
VALU
TAHR
K ili E
URHR
K ili E
URHR
KHR
K
ROK
DOSP
IJEĆA
do 12
mjes
eci
do 18
0 dan
aza
visi o
d gran
e djel
atnos
ti, ob
rtaja
zalih
a i os
talih
poka
zatel
jado
10 go
dina,
uklju
čujuć
i poč
ek
NAČI
N PO
VRAT
Aiz
deviz
nog p
riljev
a iz
deviz
nog p
riljev
a ili u
mjes
ečnim
rata
ma
uz ug
ovara
nje de
vizno
g pril
jeva n
a PBZ
u mjes
ečnim
rata
ma
mjes
ečno
ili kv
arta
lno
POČE
Kne
ma
nem
ane
ma
do 1
godin
e
KAM
ATNA
STO
PA (E
KS)
prom
jenjiv
a pr
omjen
jiva
prom
jenjiv
apr
omjen
jiva
OBRA
ČUN
KAM
ATA
mjes
ečno
mjes
ečno
mjes
ečno
mjes
ečno
NAKN
ADA
2 ‰ (o
d tisu
će) z
a obr
adu
1 % (o
d sto
) za k
orišt
enje
2 ‰ (o
d tisu
će) z
a obr
adu
1 % (o
d sto
) za k
orišt
enje
2 ‰ (o
d tisu
će) z
a obr
adu
1 % (o
d sto
) za k
orišt
enje
2 ‰ (o
d tisu
će) z
a obr
adu
1 % (o
d sto
) za k
orišt
enje
INST
RUM
ENTI
OSI
GURA
NJA
2 mjen
ice, z
aduž
nica,
osta
li ins
trum
enti
u skla
du s
ocjen
om bo
nitet
a2 m
jenice
, zad
užnic
a, os
tali i
nstru
men
ti u s
kladu
s oc
jenom
bonit
eta
2 mjen
ice, z
aduž
nica,
osta
li ins
trum
enti
u skla
du s
ocjen
om bo
nitet
am
jenice
, zad
užnic
e, hip
otek
a
DOKU
MEN
TACI
JA Z
A RE
ALIZ
ACIJU
KRE
DITA
Zaht
jevfin
ancij
ska i
zvješ
ćaZa
htjev
, faktu
ra/JC
D/do
kaz o
na
plati
izvoz
a (na
log 10
)Za
htjev
finan
cijsk
a izv
ješća
Zaht
jevfin
ancij
ska i
zvješ
ća
NAČI
N KO
RIŠT
ENJA
KRE
DITA
na po
slovn
i rač
un kl
ijent
a kod
PBZ
na po
slovn
i rač
un kl
ijent
a kod
PBZ
na po
slovn
i rač
un kl
ijent
a kod
PBZ
ili na
raču
ne do
bavlj
ača
na po
slovn
i rač
un kl
ijent
a kod
PBZ
ili na
raču
ne do
bavlj
ača
PRED
NOST
I OVO
G KR
EDITA
stim
ulira
izvoz
i om
oguć
ava p
obolj
šanje
lik
vidno
sti i u
ravno
težen
je no
včan
og to
kasti
muli
ra izv
oz i o
mog
ućav
a pob
oljša
nje
likvid
nosti
i urav
notež
enje
novč
anog
toka
Bolje
uprav
ljanje
zalih
ama i
novč
anim
toko
m za
finan
ciran
je raz
voja
podu
zeća
privredna�banka�zagreb�u�svojoj�depozitno-kreditnoj�ponudi�ima�posebno�razvijenu�paletu�proizvoda�i�usluga�za�poticanje�rasta�i�razvoja�svih�vrsta�pravnih�subjekata,�a�naročito�malih�i�srednjih�poduzeća,�te�izvoznika.�proizvodi�i�usluge�pokrivaju�sve�oblike�kratkoročnih�i�dugoročnih�kredita,�tuzemnih�i�deviznih�garancija,�akreditiva,�platnog�prometa�(kunskog�i�deviznog),�gotovinskog�i�bezgotovinskog)�i�suvremene�oblike�ulaganja�u�novčane�fondove�te��financiranja�putem�financijskog�ili�operativnog�leasinga.��privredna�banka�zagreb�naročito�izvoznicima�može�ponuditi�široku�paletu�kredita�za�pripremu�izvoza�i�izvozne�poslove,�zatim�suvremene�oblike�zaštite�od�tečajnih�rizika�putem�hedginga,��te�obavljanje�platnog�prometa�sa�cijelim�svijetom�putem�više�od�800�korespondentnih�banaka.�Banka�putem�svog�faktoring�deska�otkupljuje�sve�vrste��potraživanja�u�izvoznom�faktoringu.
sve�proizvode�i�usluge�poduzetnici�i�izvoznici�mogu�realizirati�u�jednoj�od�18�podružnica�pBz�diljem�Hrvatske.�
��
kred
itni
�pro
graM
i�pos
lovn
iH�b
anak
a�čl
anic
a�Hr
vats
kiH�
izvo
znik
a�–�
priv
redn
a�ba
nka�
zagr
eb
��
kred
itni
�pro
graM
i�pos
lovn
iH�b
anak
a�čl
anic
a�Hr
vats
kiH�
izvo
znik
a�–�
priv
redn
a�ba
nka�
zagr
eb
Societe Generale – Splitska banka d.d.
ruđera�Boškovića�16,�21�000�splitska�banka�d.d.
sektor�poslovanja�s�pravnim�osobamaposlovni�centar�zagreb,�a.�von�Humboldta�4,�10�000�zagrebalen�akšamija,�Direktor�poslovnog�centra�zagrebtel:�01�/�6327�977;�fax:�01�/�6327�999
societe�generale�grupacija:Četvrta�banka�po�veličini�u�euro�zoni�koja�upravlja�sa�366�milijardi�eura�(Dec�05)treća�po�veličini�korporativna�i�investicijska�banka�u�euro�zoni�po�neto�bankarskom�prihodu�(Dec�05)Više�od�103.000�zaposlenih,�od�čega�polovica�van�francuskeposlovna�mreža�u�80�zemaljapreko�19.2�milijuna�klijenata�širom�svijeta�u�poslovanju�sa�stanovništvom�i�tvrkamaBanka�sa�dugom�tradicijom�(140�godina)ključne�oblasti�poslovanja:
Domaća�i�međunarodna�poslovna�mrežaUpravljanje�imovinom�i�privatno�bankarstvokorporativne�financije�i�investicijsko�bankarstvo
societe�generale�–�splitska�banka�d.d.:jaka�tržišna�pozicija,�5.�banka�po�veličini�u�Hrvatskojnacionalna�prisutnost�–�4.�najveća�mreža�poslovnica�u�Hrvatskojjedan�od�lidera�u�korporativnom�financiranju�i�financiranju�građanapripadnost�grupaciji�societe�generale,�koja�ima�najbolju�prisutnost�u�regiji,�omogućava�fleksibilnost�za�klijente�s�međunarodnim�operacijamajedan�od�vodećih�distributera�HBOr-ovih�kreditnih�linijatržišni�lider�na�području�Dalmacijejedan�od�vodećih�izdavača�Visa�karticajaki�fokus�na�razumijevanje�biznisa�i�poslovne�planove�Vodeći�hrvatski�skrbnik�za�vrijednosne�papirezdrava�bilanca�i�kontinuirano�unapređenje�financijske�pozicije�bankefokus�na�daljnje�prilike�za�rastnacionalna�prisutnost�sa�111�poslovnica�u�20�(od�21)�hrvatskih�županijaznačajna�ekspanzija�postignuta�je�u�2004.�godini�kroz�mrežu�fina�poslovnicaUspješna�mreža�mobilne�prodajne�sile�i�suradnja�s�trećim�stranama�po�pitanju�osiguranjaŠiroka�i�rastuća�mreža�bankomata�i�pOs�uređaja�te�široka�paleta�usluga�za�poslovne�subjekte�i�građanstvoUz�vlastitu�mrežu,�usluga�domaćih�plaćanja�osigurana�i�kroz�ugovor�s�finOM
———————
———
————
————————————
12
34
VRST
A KR
EDITA
Inve
stici
jski
kre
dit
Kred
it za
fina
ncira
nje
obrt
nih
sred
stav
aKr
edit
za fi
nanc
ijsko
rest
rukt
urira
nje.
Dozv
olje
no p
reko
rače
nje
po
posl
ovno
m ra
čunu
.
NAM
JENA
KRE
DITA
Proš
irenje
proiz
vodn
ih ka
pacit
eta.
Finan
ciran
je ob
rtnog
kapit
ala i t
ekuć
e likv
idnos
tiUl
agan
je u t
rajna
obrtn
a sred
stva i
li ref
inanc
iranje
posto
jećeg
duga
.Fin
ancir
anje
obrtn
og ka
pitala
i tek
uće l
ikvidn
osti.
IZNO
S KR
EDITA
Nije
ogran
ičen,
ovisn
o o uk
upno
j vrij
edno
sti
inves
ticije
te an
alizi
finan
cijsk
ih izv
ješta
ja.Ni
je og
raniče
n, ov
isno o
kvali
teti
finan
cijsk
ih izv
ješta
jaNi
je og
raniče
n, ov
isno o
kvali
teti fi
nanc
ijskih
izv
ješta
ja i v
isini
potre
ba za
jmot
ražite
lja.
Nije
ogran
ičen,
ovisn
o o kv
alitet
i fina
ncijs
kih
izvješ
taja
i visi
ni po
treba
zajm
otraž
itelja
.
VALU
TAEU
R, CH
F ili U
SDEU
R, CH
F, US
D ili
HRK
EUR,
CHF i
li USD
HRK
ROK
DOSP
IJEĆA
10 go
dina
1 god
ina (s
mog
ućno
šću p
rolon
gata
)5 g
odina
1 god
ina (s
mog
ućno
šću p
rolon
gata
).
NAČI
N PO
VRAT
AJe
dnom
jeseč
ne, t
rom
jeseč
ne ili
po
lugod
išnje
rate,
sukla
dno d
ogov
oru.
Jedn
okrat
no po
dosp
ijeću
.Je
dnom
jeseč
ne, t
rom
jeseč
ne ili
po
lugod
išnje
rate,
sukla
dno d
ogov
oru.
Jedn
okrat
no po
dosp
ijeću
.
POČE
KDo
12 m
jesec
iBe
z poč
eka
Bez p
oček
aBe
z poč
eka
KAM
ATNA
STO
PA (E
KS)
Ovisn
o o ve
ličini
klije
nta,
udjel
u plat
nog p
rom
eta
preu
smjer
enog
prek
o rač
un ot
voren
ih ko
d kre
ditor
a i kv
alitet
i fina
ncijs
kih iz
vješta
ja.
Ovisn
o o ve
ličini
klije
nta,
udjel
u plat
nog p
rom
eta
preu
smjer
enog
prek
o rač
un ot
voren
ih ko
d kre
ditor
a i kv
alitet
i fina
ncijs
kih iz
vješta
ja.
Ovisn
o o ve
ličini
klije
nta,
udjel
u plat
nog p
rom
eta
preu
smjer
enog
prek
o rač
un ot
voren
ih ko
d kre
ditor
a i kv
alitet
i fina
ncijs
kih iz
vješta
ja.
Ovisn
o o ve
ličini
klije
nta,
udjel
u plat
nog p
rom
eta
preu
smjer
enog
prek
o rač
un ot
voren
ih ko
d kre
ditor
a i kv
alitet
i fina
ncijs
kih iz
vješta
ja.
OBRA
ČUN
KAM
ATA
Jedn
omjes
ečno
, tro
mjes
ečno
ili
polug
odišn
je, su
kladn
o dog
ovor
u.Je
dnom
jeseč
no, t
rom
jeseč
no ili
po
lugod
išnje,
sukla
dno d
ogov
oru.
Jedn
omjes
ečno
, tro
mjes
ečno
ili
polug
odišn
je, su
kladn
o dog
ovor
u.Je
dnom
jeseč
no, t
rom
jeseč
no ili
po
lugod
išnje,
sukla
dno d
ogov
oru.
NAKN
ADA
Ovisn
o o ve
ličini
klije
nta,
udjel
u plat
nog p
rom
eta
preu
smjer
enog
prek
o rač
un ot
voren
ih ko
d kre
ditor
a i kv
alitet
i fina
ncijs
kih iz
vješta
ja
Ovisn
o o ve
ličini
klije
nta,
udjel
u plat
nog p
rom
eta
preu
smjer
enog
prek
o rač
un ot
voren
ih ko
d kre
ditor
a i kv
alitet
i fina
ncijs
kih iz
vješta
ja.
Ovisn
o o ve
ličini
klije
nta,
udjel
u plat
nog p
rom
eta
preu
smjer
enog
prek
o rač
un ot
voren
ih ko
d kre
ditor
a i kv
alitet
i fina
ncijs
kih iz
vješta
ja.
Ovisn
o o ve
ličini
klije
nta,
udjel
u plat
nog p
rom
eta
preu
smjer
enog
prek
o rač
un ot
voren
ih ko
d kre
ditor
a i kv
alitet
i fina
ncijs
kih iz
vješta
ja.
INST
RUM
ENTI
OSI
GURA
NJA
Zadu
žnica
tvrtk
e, za
log na
d im
ovino
m ko
ja je
pred
met
finan
ciran
ja, do
datn
i instr
umen
ti os
iguran
ja ov
isno o
kvali
teti fi
nanc
ijskih
izvje
štaja.
Zadu
žnica
tvrtk
e, do
datn
i instr
umen
ti os
iguran
ja ov
isno o
kvali
teti fi
nanc
ijskih
izvje
štaja.
Zadu
žnica
tvrtk
e, do
datn
i instr
umen
ti os
iguran
ja ov
isno o
kvali
teti fi
nanc
ijskih
izvje
štaja.
Zadu
žnica
tvrtk
e, do
datn
i instr
umen
ti os
iguran
ja ov
isno o
kvali
teti fi
nanc
ijskih
izvje
štaja.
DOKU
MEN
TACI
JA Z
A RE
ALIZ
ACIJU
KRE
DITA
Zaht
jev za
kred
it, po
slovn
i plan
za ra
zdob
lje ot
plate
kredit
a, fin
ancij
ski iz
vješta
ji za z
adnje
dvije
godin
e po
slova
nja, z
adnji
kvar
talni
stati
stičk
i izvje
štaj.
Zaht
jev za
kred
it, fin
ancij
ski iz
vješta
ji za
zadn
je dv
ije go
dine p
oslov
anja,
zadn
ji kv
arta
lni st
atisti
čki iz
vješta
j.
Zaht
jev za
kred
it, po
slovn
i plan
za ra
zdob
lje ot
plate
kredit
a, fin
ancij
ski iz
vješta
ji za z
adnje
dvije
godin
e po
slova
nja, z
adnji
kvar
talni
stati
stičk
i izvje
štaj
Zaht
jev za
kred
it, fin
ancij
ski iz
vješta
ji za z
adnje
dvije
go
dine p
oslov
anja,
zadn
ji kva
rtalni
stati
stičk
i izvje
štaj.
NAČI
N KO
RIŠT
ENJA
KRE
DITA
U tra
nšam
a na r
ačun
izvo
đača
rado
va ili
do
bavlj
ača o
prem
e, ov
isno o
nam
jeni.
Na ra
čun k
orisn
ika ot
voren
kod k
redito
ra.Di
rektn
o na r
ačun
drug
ih kre
ditor
a za
zatva
ranje
posto
jećih
obve
za ili
na ra
čun
koris
nika o
tvoren
kod k
redito
ra.
Klijen
t po p
otreb
i ulaz
i i izl
azi iz
dozv
oljen
og
prek
orač
enja
po ra
čunu
otvo
renom
kod
kredit
ora,
ovisn
o o te
kućim
potre
bam
a za
finan
ciran
jem lik
vidno
sti.
PRED
NOST
I OVO
G KR
EDITA
Jedn
ostav
na, fl
eksib
ilna i
brza
proc
edur
a, str
učna
po
dršk
a i sa
vjeto
vanje
prilik
om fin
ancir
anja,
po
voljn
iji uv
jeti z
a tvr
tke ko
je viš
e od p
olovic
e pr
ihoda
ostva
ruju
od pr
odaje
u ino
zem
stvu.
Jedn
ostav
na, fl
eksib
ilna i
brza
proc
edur
a, str
učna
po
dršk
a i sa
vjeto
vanje
prilik
om fin
ancir
anja,
po
voljn
iji uv
jeti z
a tvr
tke ko
je viš
e od p
olovic
e pr
ihoda
ostva
ruju
od pr
odaje
u ino
zem
stvu.
Jedn
ostav
na, fl
eksib
ilna i
brza
proc
edur
a, str
učna
po
dršk
a i sa
vjeto
vanje
prilik
om fin
ancir
anja,
po
voljn
iji uv
jeti z
a tvr
tke ko
je viš
e od p
olovic
e pr
ihoda
ostva
ruju
od pr
odaje
u ino
zem
stvu.
Jedn
ostav
na, fl
eksib
ilna i
brza
proc
edur
a, str
učna
po
dršk
a i sa
vjeto
vanje
prilik
om fin
ancir
anja,
po
voljn
iji uv
jeti z
a tvr
tke ko
je viš
e od p
olovic
e pr
ihoda
ostva
ruju
od pr
odaje
u ino
zem
stvu.
vrste kredIta za PodUzetnIke��
kred
itni
�pro
graM
i�pos
lovn
iH�b
anak
a�čl
anic
a�Hr
vats
kiH�
izvo
znik
a�–�
soci
ete�
gene
rale
�–�s
plit
ska�
bank
a
��
kred
itni
�pro
graM
i�pos
lovn
iH�b
anak
a�čl
anic
a�Hr
vats
kiH�
izvo
znik
a�–�
soci
ete�
gene
rale
�–�s
plit
ska�
bank
a
PBZ faktoring
sHeMe FaktorInGa
shema domaćeg faktoringa
PBz faktoring
Prodavatelj dužnik1
2 4 6 3 5
1.� prodavatelj�proda�i�isporuči�robu�kupcu-dužniku�i�ispostavi�mu�fakturu
2.� prodavatelj�ustupa�potraživanje�pBz�faktoringu�uz�kopiju�fakture�i�ostale�dokumente�kojima�dokazuje�postojanje�potraživanja
3.� pBz�faktoring�izvješćuje�kupca�/dužnika�o�ustupljenom�potraživanju�(cesiji)
4.� pBz�faktoring�može�već�u�vrlo�kratkom�roku�od�ustupanja�potraživanja�temeljem�potpisane�ugovorne�dokumentacije�isplatiti�na�račun�prodavatelja�70–90�%�vrijednosti�fakture,�umanjeno�za�faktoring�naknadu
5.� po�dospijeću�potraživanja�dužnik�plaća�fakturu�na�račun�pBz�faktoringa
6.� nakon�naplate�fakture�pBz�faktoring�isplaćuje�razliku�sredstava�u�visini�10–30�%�umanjeno�za�faktoring�kamatu�obračunatu�na�visinu�isplaćenog�avansa
1.� prodavatelj�–�izvoznik�proda�i�isporuči�robu�kupcu-uvozniku�i�ispostavi�mu�fakturu
2.� prodavatelj�ustupa�potraživanje�pBz�faktoringu�uz�kopiju�fakture�i�ostale�dokumente�kojima�dokazuje�postojanje�potraživanja
3.� pBz�faktoring�ustupa�potraživanje�faktor�kući�u�državi�kupca-dužnika�na�temelju�prethodno�dobivenog�limita�za�konkretnog�kupca/uvoznika
4.� faktor�kuća�u�inozemstvu�obavještava�kupca�o�cesiji�potraživanja
5.� pBz�faktoring�isplaćuje�na�račun�prodavatelja�80�%�vrijednosti�fakture,�umanjeno�za�faktoring�naknadu
6.� po�dospijeću�potraživanja�dužnik�plaća�fakturu�na�račun�faktor�kuće�u�inozemstvu,�a�faktor�kuća�u�inozemstvu�doznačuje�sredstva�pBz�faktoringu
7.� pBz�faktoring�isplaćuje�izvozniku�razliku�sredstava�u�visini�20�%�umanjeno�za�faktoring�kamatu�za�korišteno�financiranje�obračunatu�na�visinu�avansa
shema međunarodnog faktoringa
IzvoznikUvoznik-
dužnik1
2 5 7 4 6
PBz faktoringFaktor kuća u
inozemstvu
3
6
IzvoznI FaktorInG
privredna�banka�zagreb�član�je�factors�chain�internationala�(fci)�–�međunarodnog�udruženja�faktor�organizacija�te�pruža�usluge�domaćeg�i�međunarodnog�faktoringa,�naročito�malim�i�srednjim�poduzetnicima�i�hrvatskim�izvoznicima.�
pBz�faktoring�otkupom�faktura�može�preuzeti�sve�tri�funkcije�faktoringa:�financiranjeupravljanje�potraživanjem�idel�credere�rizik�–�rizik�naplate.
Brojne�su�prednosti�korištenja�faktoringa�za�hrvatske�izvoznike:poboljšanje�likvidnosti�–�brzim�dolaskom�do�novca�možete�znatno�poboljšati�likvidnost�svog�poduzećauravnoteženje�odnosa�između�kratkoročnih�potraživanja�i�kratkoročnih�obvezapovećanje�kreditne�sposobnosti�i�bonitetasmanjenje�rizikapovećanje� rentabilnosti� poslovanja,� mogućnost� ekspanzije� poslovanja,� povećanje� prodaje� i� veća�konkurentnost
pored�jednokratnih�otkupa�potraživanja,�hrvatskim�izvoznicima�naročito�nudimo�okvirni�faktoring�po�revolving�principu.�Ova�usluga�namijenjena�je�poduzetnicima�koji�imaju�stalne�isporuke�prema�pojedinim�kupcima�s�odloženim�plaćanjem�npr.�30,�60,�90�ili�do�120�dana.�Ugovor�o�faktoringu�zaključuje�se�na�godišnjoj�osnovi,�što�omogućuje�isplatu�otkupljenih�faktura�u�vrlo�kratkom�roku.�Ovu�vrstu�faktoringa�naročito�preporučujemo�poduzetnicima�koji�imaju�stalne�kupce�i�periodičke�isporuke�roba�pojedinim�kupcima.
U�izvoznom�faktoringu�pored�funkcije�financiranja,�klijentima�osiguravamo�i�100�%�naplatu�izvoznih�potraživanja�pažljivim�izborom�najprikladnijeg�faktora�u�državi�kupca,�koji�na�temelju�poznavanja�lokalnog�tržišta,�te�boniteta�kupca�odobrava�limit�za�našeg�izvoznika.�
kontakt
za�sve�informacije�u�vezi�otkupa�potraživanja�obratite�se�na�niže�navedenu�adresu,�telefone,�fax�ili�e-mail
Privredna banka Zagreb d.d.Faktoring desk
radnička�4210000�zagreb�tel.:�01�/�636�4113,�636�4114,�636�4112�fax:�01�/�636�4103e-mail:�[email protected]://faktoring.pbz.hr/
———
—————
�0
pbz�
fakt
orin
g
��
pbz�
fakt
orin
g
Bilješke
izDanje�HrVatskiH�izVOznika
VODiČ�za�financijskU�pOMOć�izVOzniciMasavjeti,�financijska�podrška,�Osiguranje�izvoznih�potraživanja,�ponude�poslovnih�banaka,�rječnik�pojmova
HrVatski�izVOznici,�siječanj�2007.
nakladnik:�HrVatski�izVOznici
za�nakladnika:�Dubravko�Miholić,�glavni�tajnik�Hiz-a
Uredništvo:�ODBOr�za�financiranje�izVOza��HrVatskiH�izVOznika
autori:�ivanka�Maričković�putrić�(HBOr),��mr.�sc.�jurica�Miličević�(HpB),��mr.�sc.�arsen�paro�(pBz),��edvard�ribarić�(HBOr),��mr.�sc.�Marija�Šola�(partner�banka)
Oblikovanje:�art�studio�azinović
tisak:�art�studio�azinović
naklada�5000�
��
� �
HRVATSKI IZVOZNICIulica andrije hebranga 34, zagreb
tel: 01 / 49 23 796
fax: 01 / 49 23 797
e-mail: [email protected]
www.hrvatski-izvoznici.hr