sadržaj - os-sesvetski-kraljevec.skole.hr · kako si se odluČila iĆi na hrvanje? kada sam bila u...
TRANSCRIPT
7
Sadržaj: a) Uvodnik
b) Dani, dani, dani
c) Intervjui
d) Izleti učenika
e) Školska događanja
f) Literarni radovi
Virus - List učenika OŠ Sesvetski Kraljevec, broj 7, 2015. Nakladnik:
OŠ Sesvetski Kraljevec, 10361 Sesvetski Kraljevec, Školska 10,
tel.01/2046-615
Voditeljica novinarske grupe: Marina Slišković
Suradnice: Ivana Dragić i Irena Boćkai
Uredništvo: Maja Jurković, Pavla Račan, Lea Peranović, Lea
Cvitkušić, Daniela Guja, Ana Marija Nimac, Leonarda Šarić, Kristina
Pavičić, Monika Jakić, Iva Dragić, Ana Miljanović, Matija Vokić,
Laura Čehko, Lorena Andabak, Nika Tkalčec
Tisak: OŠ Sesvetski Kraljevec
Pozdrav svima! Drago mi je što si odlučio zaviriti u moje stranice. Kao i proteklih 7 godina
ponovno te čeka mnoštvo zanimljvih sadržaja i zabave. I ove je godine naš tim pratio svaki
događaj. Puno smo istraživali i trudili smo se ovaj časopis napraviti što ljepšim i zabavnijim.
Naši novinari su: Maja Jurković, Pavla Račan, Lea Cvitkušić, Lea Peranović, Daniela Guja,
Ana Marija Nimac, Ana Miljanović, Leonarda Šarić, Kristina Pavičić, Monika Jakić, Iva
Dragić, Lorena Andabak, Nika Tkalčec i Matija Vokić koji rade zajedno s našim
voditeljicama: prof. Marina Slišković, Irena Boćkai i Ivana Dragić. Što čekaš? Svijet zabave i
mašte čeka samo
na tebe!
Školska događanja 4
Jumicar je europski edukativni program za djecu u prometu. Nastao je 1989. g. u
Finskoj. Učenici nižih razreda po prvi su se put okušali u ovom programu. Imali su
priliku voziti minijaturne autiće i uočiti poteškoće u upravljanju motornim
vozilima. Osjetili su neke opasnosti iz vozačeve perspektive. Unatoč tomu, na
poligonu je vladalo veselo raspoloženje. Vožnja prometnicom u dvorištu,
poštivanje prometnih znakova i semafora, bila je zanimljiva vozačima i
gledateljima. Učenici, sudionici u prometu, dobili su vozačke dozvole za
uspomenu. Naučili su kako sigurno voziti autić na jednostavan, originalan i
zabavan način.
Organizacija Jumicar najbolji je način za edukaciju djece u prometu.
Ana Marija Nimac, 7. D
Dani, dani, dani 5
. 10. 2014. Dan sporta
Dan je napokon divan i sunčan. Svi učenici se raduju školi. Danas nije
nitko izostao!!! A zašto?! Danas je Dan sporta koji se redovito održava
u našoj školi.
Održana su različita natjecanja, npr.
NATJECANJE UČENIKA U KUGLANJU
Najbolji učenici 8. razreda su : Filip Pribanić 8. C, Kristina Stojčević, 8. D i Marija
Lovrić, 8. D.
Najbolji je među sedmim razredima Bruno Milić, 7. A.
Najbolji među šestim razredima je Vid Pavlić, 6. A.
NATJECANJE UČENIKA U BADMINTONU
Pojedinačni pobjednici: Anđela Strujić, Valentina Levak i Viktorija Odeljan.
Pobjednici u parovima: Lucija Ivančić i Magdalena Ivančić.
GRANIČARI SU IGRALI VATRENO (nazvat ćemo ih „VATRENI“)
1. MJESTO 5. D
2. MJESTO 5. B
3. MJESTO 5. C
4. MJESTO 5. A
ŠAH
Natjecanje je okupilo mnoge gledatelje jer su natjecatelji igrali zanimljivo i
atraktivno. Natjecatelji su: Matija Vokić, Jeronim Vladić, Mateo Majetić, Dominik
Petraš, Marin Jurić, Luka Sladoja, Luka Pavić, Leo Broz, Filip Gajić i Mihael
Knežević.
Natjecatelji koji su stigli do završnoga kruga petih razreda su Filip Gajić i Leo
Broz. Pobjednik je Leo Broz, 5.A.
Natjecatelji koji su stigli do završnoga kruga među šestim razredima su Jeronim
Vladić i Luka Pavić. Pobijedio je Luka Pavić, 6. B.
7
Dani, dani, dani 6
ODBOJKA
Sudjelovale su četiri ekipe koje su bile maštovite u nazivima.
1. mjesto : Klub 6., 8.,
2. mjesto : Sesvetski Kraljevec,
3. mjesto: Kraljice i
4. mjesto: Najcure
Sve ove sportske aktivnosti vodili su naši profesori:
STOLNI TENIS (H. Veček, I. Capan)
GRANIČARI (M. Dumančić, S. Sušac, K. Jaić, A. Jurčić)
PIKADO ( D. Golub, O. Vuković)
STOLNI NOGOMET (I. Čeko, I. Tomašević, I. Leutar)
ODBOJKA (trener Ž. Stipanović, R. Juretić, A. Damjanović)
HRVANJE (Hrvački klub „Sesvetski Kraljevec“)
VISEĆA KUGLANA (A. Kršek-Šibenik, I. Kocijan)
BACANJE VORTEKSA (M. Klarica, I. Fijan)
POTEZANJE KONOPA (T. Narančić)
BADMINTON (V. Ljuljović, V. Begić, N. Rengel)
STRELIČARSTVO (Streličarski klub Sesvete)
ŠAH (T. Mirul, N. Štiglić)
Natjecanje su snimali članovi novinarske skupine koje je vodila prof. Marina Slišković.
Dani, dani, dani 7
POBIJEDIO JE LUKA!!!
Dani, dani, dani 8
Dani kruha 16. 10. 2014.
U našoj školi tradicionalno smo
obilježili Dan zahvalnosti za plodove
zemlje i Dane kruha. Naše
vjeroučiteljice pripremile su kratak
prigodni program u kojem su
sudjelovali prvi, treći, četvrti i peti
razredi.
Župni vikar Kristijan blagoslovio je
nas i kruh koji smo donijeli te smo u
molitvi, radosti i pjesmi svi zajedno
uživali.
Maja Matić, 4. D
Naše su profesorice Tomašević i Čeko sa zanimanjem
pratile Dan sporta!
Dani hrvatskoga jezika 9
Dolazak pisca Igora Knižeka
Dane hrvatskoga jezika u našoj školi obilježili smo i gostovanjem našeg pisca Igora Knižeka, 16.
ožujka 2015. Susret smo započeli glazbom i čitanjem učeničkih radova o tome kako oni
zamišljaju završetak autorovih bajki.
Bilo je ugodno i zanimljivo družiti se s piscem koji je bivši učenik naše škole. Autor je predstavio
svoje stvaralaštvo. Napisao je tri scenarija za film, bajke za djecu, a predstavio je svoje tri
slikovnice: Priča o dva brata, Kako je paž spasio Zagreb (nagrada Grigor Vitez) i Drvosječa Tvrtko
i fazan iz nebeskog vrta. Knjiga bajki Moj pustolovni planet govori nam kako trebamo sačuvati
nadu da ćemo sve prepreke na životnom putu pobijediti uz pomoć dobrih ljudi. Nakon toga,
naši znatiželjni učenici zasipali su autora brojnim pitanjima na koja je on na duhovit način
strpljivo odgovarao. Zahvaljujemo se još jednom zanimljivom gostu koji nas je nakratko odveo u
čarobni svijet bajki i nadamo se ponovnom susretu.
Fotografije: Pavla Račan i Leonarda Šarić Napisale: Daniela Guja, Lea Peranović i Lea Cvitkušić
Dan neovisnosti 10
KAKO SLAVIM DAN NEOVISNOSTI?!
Dan neovisnosti jedan je od najvažnijih praznika u Hrvatskoj, a
obilježava se 8. 9. od 1991. godine. Slavimo ga zato što je Hrvatska tog
dana postala samostalna i neovisna država. Moja obitelj slavi Dan
neovisnosti uz rodbinu i prijatelje, družimo se i zajedno ručamo. Na taj
poseban dan na našoj ogradi uvijek se vijori hrvatska zastava.
Leonarda Šarić, 6. C
Dan Vukovara 11
VUKOVAR Dana 18. studenog slavimo Dan sjećanja na
grad Vukovar kako bi se dostojanstveno i
primjereno odala počast svim sudionicima
obrane grada Vukovara – simbola hrvatske
slobode.
Obljetnice su prigode da se prisjetimo nekih
trenutaka i događaja iz naše povijesti. Prije
dvadeset i tri godine, 18. studenoga 1991.,
nakon tromjesečne opsade i gotovo
potpunog uništenja grada, prestao je otpor
hrvatskih branitelja u Vukovaru. Bitka za
Vukovar počela je 24. kolovoza. Vukovar je
pao 18. studenog. Zbog svega toga Vukovar
je postao simbol Hrvatske oko kojeg se
okuplja cijela nacija.
Vukovar je vraćen mirnom reintegracijom.
Monika Jakić, 6. C
Dan Vukovara 12
I NAŠA SE ŠKOLA SJEĆA VUKOVARSKIH
ŽRTAVA
Naša se škola prisjetila Vukovara uz pomoć
profesora povijesti i osmaša koji su čitali
razne učeničke literarne radove na temu
vukovarskih žrtava. Jedan je učenik zapalio
lampaš u ime svih razreda i profesora.
Tijekom priredbe na platnu su se prikazivale
snimke razrušenog grada Vukovara. Slušali
smo priče ratnog izvjestitelja Siniše
Glavaševića.
Pavla Račan, 6. C
Dani, dani, dani 13
Svi sveti je svetkovina koja se slavi
1. studenoga, a njome se slave svi
sveci koji su službeno proglašeni
svetima kao i oni koji nisu. Na dan
Svih svetih uobičajen je obilazak
grobova i paljenje svijeća za
pokojne. Na grobljima se održavaju
i svete mise u čast i spomen na naše
pokojne. Kod velikog križa na
Markovom polju pale se svijeće za
sve one kojima se ne zna gdje su im
grobovi ili su im grobovi daleko pa
ih ne mogu obići.
Svake godine 1. studenog slavimo
blagdan Svih svetih. To je dan kada
se odlazi na groblje i molimo za
pokojne. Ja taj dan slavim sa
svojom obitelji. Zajedno idemo na
groblje pa se vratimo kući i svi
ručamo za stolom. Tada se svi
zajedno družimo i pričamo o tom
danu.
Leonarda Šarić , 6. C
Svi Sveti
Kako slavimo blagdan
Iva Dragić, 6.C
Intervjui 14
Intervju s hrvačicom iz Sesvetskog Kraljevca
Učenica Valentina Petanjek osvojila je 1. mjesto na Državnom natjecanju Hrvatske iz
hrvanja, po drugi put u svojoj karijeri. Danas ćemo saznati malo više o njoj.
Intervju vodila Maja Jurković , 8.D
KAKO SI SE ODLUČILA IĆI NA HRVANJE?
Kada sam bila u 4. razredu, dobila sam poziv za trening hrvanja od trenera te sam
odlučila otići i vidjeti što tamo rade. Došla sam na trening i svidjelo mi se. Sad već
treniram četiri godine. Putujemo diljem Hrvatske i po Europi.
MOŽEŠ LI NAM MALO POJASNITI HRVANJE? KAKAV JE TO SPORT?
To je sport gdje se ne tuče rukama (šakama) nego se različitim zahvatima pobjeđuje
protivnik. Cilj borbe je baciti protivnika na pod.
IMA LI U HRVANJU OZBILJNIH OZLJEDA?
Naravno, kao i u svakom drugom sportu postoje ozljede. One se češće pojavljuju kod
početnika i kod zahvata koji se izvode s veće visine.
JESI LI IKAD BILA OZLIJEĐENA? AKO JESI, KADA?
Da, uganula sam zglob prije dvije godine na državnom prvenstvu. Tada sam osvojila
treće mjesto.
MOŽES LI NAM OBJASNITI NEKE ZAHVATE?
Zahvat glave je zahvat u kojem se prima protivnika za nadlakticu i za vrat te ga se
izbaci s kukovima u završnicu.
ZA KRAJ, KOLIIKO SI MEDALJA OSVOJILA NA NATJECANJIMA DO
SADA I HOĆEŠ LI SE NASTAVITI BAVITI HRVANJEM?
Imam četrnaest medalja, pet zlatnih, tri srebrne i šest brončanih. Naravno da želim
nastaviti s hrvanjem jer mi je to najdraži sport.
Intervjui 15
Intervju s krojačicom Suzanom Tkalčec
Razgovaram s krojačicom Suzanom Tkalčec. Ona radi u kazališnoj skupini Tirena i s nama će podijeliti svoju ljubav prema zanimanju kostimografkinje.
Zašto ste se odlučili za posao
kostimografkinje?
Za ovaj sam se posao odlučila zato što mi se
sviđa krojiti, šivati i volim raditi s različitim
materijalima.
Koliko dugo se bavite tim poslom?
Tim poslom bavim se dvadeset i pet godina.
U kojim kazalištima ste radili?
Radila sam samo u kazalištu Tirena u kojemu i
danas radim.
Što Vaš posao čini zanimljivim?
Moj posao je kreativan i zabavan.
Koju ste školu završili?
Završila sam Tekstilno-tehnološki fakultet,
smjer Kostimografija.
Razgovarala: Nika Tkalčec, 6. C
Izleti učenika 16
Izlet na Bundek
Dana 4. 11. 2014. bila sam sa
svojim razredom na Bundeku.
Lijepo sam se provela i dobro
zabavila. Krenuli smo odmah
poslije nastave. Put nije bio jako
dug pa smo brzo stigli. Na
Bundeku su nas dočekale dvije
studentice. Sa njima smo kroz
igru učili. Nakon toga otišli smo u
park gdje smo se igrali dva sata. Za
mene je povratak bio još kraći nego dolazak jer sam se u busu
jako zabavila s prijateljima.
Kristina Pavičić, 6.C
Moj put u Južnu Afriku
Kao što znate, ja sam rođen u Južnoafričkoj Republici. Preselio sam se u Hrvatsku prije 6
godina. Nisam dugo bio u Africi pa je došlo vrijeme da posjetim svoju rodbinu i državu.
Rezervirali smo karte dosta ranije jer tako su jeftinije. Nisam mogao dočekati da odemo.
Nakon dugog čekanja došao je taj dan... Bio je to zadnji dan škole, ocjene su se zaključivale,
nisam mogao razmišljati ni o čemu drugom nego o putu. Trebao sam otići s trećeg sata, tako
je i bilo. Pozdravio sam razred i profesoricu, svi su mi zaželjeli sretan put. Odjurio sam iz škole
u auto i krenuli smo na aerodrom. Iako sam bio uzbuđen, bio sam tužan jer će mi faliti tata i
Suzy (pas). Nakon kratke vožnje, stigli smo na aerodrom. Svi smo ušli unutra. Ljudi su bili
posvuda. Prtljagu smo ostavili i pozdravili se s tatom. Išli smo sestra, mama i ja. Čekali smo da
prozovu naš let te kad su ga prozvali, ušli smo u avion. Nije bio pretjerano velik, jer je prvi let
bio kratak. Išli smo samo do Frankfurta. Svi smo se smjestili u avion te smo krenuli prema
Njemačkoj. Bio sam uzbuđen i sretan. Gledajući kroz prozor, razmišljao sam o baki i djedu koji
me čekaju. Letjeli smo sat i pol. Došli smo do Frankfurta... Aerodrom je bio vrlo zanimljiv. Bio
je to najveći aerodrom koji sam ikad vidio.
Izleti učenika 17
Sjedili smo tri sata. Šetali smo se oko dućana i razgledavali aerodrom. Bilo je vrlo zanimljivih
ljudi. Vrijeme je brzo prošlo i ušli smo u drugi avion. Letjeli smo sa Emirates airlines. Bio sam
jako uzbuđen, jer je avion u kojem smo išli do Dubaija bio airbus a380, najveći putnički avion
na svijetu...
Unutra je bilo vrlo udobno i posluga je bila odlična. Dubai je stvarno prekrasan grad. Jako je
moderan i čist. Aerodrom je stvarno bio najljepši koji sam ikada posjetio. Svugdje je bilo puno
Arapa. Tamo smo presjedili 2 i pol sata. Tih 2 i pol sata sam proveo promatrajući ljude i
šetajući se okolo. Tako je došlo vrijeme da se ukrcamo na zadnji let...prema Durbanu. Taj let
je bio najduži. Letjeli smo 8 sati. Nakon dugog leta konačno sam stigao u Južnu Afriku.
Tetka je došla po nas i krenuli smo do njih. U Durbanu smo ostali tjedan dana. Dosta smo
toga radili. Dok smo bili tamo, otišli smo u Wild Waves, vodeni park gdje smo se lijepo zabavili.
Izleti učenika 18
Osim toga, dok smo bili u Durbanu, dosta smo
vremena provodili na plaži. Sve plaže su
pješčane i more je vrlo nemirno. Valovi znaju
biti veliki i opasni pa se stoga trebamo paziti.
Krstarili smo morem Južne Afrike. Nakon
toga smo krenuli za Uvongo i svojim smo dolaskom iznenadili baku i djeda. U Africi sam
proslavio svoj 12. rođendan. Na ovoj slici instruktor mi objašnjava čega se moram pridržavati
dok hranim dupine
.
Njam, njam, njam... Bilo je to odlično iskustvo, ali nakon toga sam trebao poći kući. Južna
Afrika stvarno je prekrasna zemlja sa raznim biljakama i prekrasnim životinjama. Majmuni se
slobodno kreću gdje god požele i znaju biti dosta agresivni pa ih se treba paziti, a nekada
upadaju i u kuće. Osim jestivih biljaka, poput papaje i manga, postoje i vrlo otrovne biljke
koje ne smijemo jesti. Mjesto u kojem smo boravili bilo je vrlo tropično. Posjetili smo
zanimljiv rezervat s pticama različitih vrsta . Osim toga posjetili smo i reptil park. Park se zove
„Pure venom“.
Izleti učenika 19
To u prijevodu znači čisti otrov. Vidio sam crnu i zelenu mambu, najopasnije zmije svijeta.
Svaka zmija ima drugačiji oblik i uzorak. Također se drugačije ponašaju i žive u drugačijim
uvjetima. Osim zmija vidjeli smo krokodile, iguane i kornjače. Nakon par dana baka i djed
odveli su nas na karting gdje smo se dobro zabavili.
Sve je to bilo super, ali smo se onda sjetili da se moramo vratiti kući, u Hrvatsku. Zadnji dani
su bili najljepši. Sjedili bismo na plaži do kasne večeri samo gledajući i slušajući more.
Sve smo spakirali te otišli na spavanje. Probudili smo se u rano ujutro i otišli na aerodrom.
Ostavili smo prtljagu i čekali let. Ukrcali smo se na najduži let i krenuli prema Zagrebu. Iskrcali
smo se u Dubaiju te ukrcali se za Frankfurt. Bio sam uzbuđen zato što ću opet vidjeti Zagreb,
prijatelje i tatu. Ubrzo smo došli do Zagreba. Čekao nas je tata sa Suzy u rukama.
Antonio Lekić, 8. D
Izleti učenika 20
MOJ PUT U SLOVENIJU
Putovanje 8. A, B i D započinje u 7 sati ujutro, kada smo krenuli iz naše
škole u Sesvetskom Kraljevcu. Na početku našega putovanja bilo je kišovito
i maglovito pa nismo mogli promatrati krajolik naše predivne Hrvatske.
Nakon što smo prešli hrvatsku granicu i kada smo došli u Republiku
Sloveniju mogli smo vidjeti sunce jer više nije bilo magle.
Mogli smo kroz prozor autobusa promatrati mnoge livade i šume koje su
nas okruživale. Stigli smo do odmarališta koje je bilo kod jednog restorana
u Sloveniji, gdje smo imali doručak te smo odmah nakon krenuli na put
prema Predjamskom gradu. Oko 11:00 sati stigli smo u Predjamski grad
gdje smo mogli vidjeti dvorac i prijašnji način života unutar dvorca. Poslije
razgledavanja Predjamskog grada otišli smo na ručak pa u Postojnsku
jamu.
Izleti učenika 21
U Postojnskoj jami jako smo se zabavljali zato što smo se vozili vlakićem i
tijekom vožnje imali smo osjećaj kao da će nas siga udariti, no to nije bilo
moguće. Po ulasku, dočekao nas je mali vlakić koji je vozio kroz jamu. Kada
su se svi ukrcali, krenuli smo. U jami su se mogle vidjeti predivne stvari.
Bile su tu razne sige, stalaktiti i stalagmiti, a posebno nas je očarala jedina
jamska životinja – čovječja ribica. Nakon vlakića prošli su kroz tri dvorane
pješice, a onda se ponovno vratili u vlakić i završili svoje jamsko putovanje.
Nakon razgledavanja Postojnske jame, imali smo oko sat vremena slobodno
pa smo za to vrijeme mogli otići u obližnji dućan i kupiti suvenire ili čak
sladoled jer je bilo toplo i sunčano. Kada smo završili obilazak, došlo je
vrijeme za povratak kući. Na povratku smo također mogli gledati sva ta
lijepa brda oko nas jer još uvijek nije bio mrak, a kada smo došli na
granicu s Hrvatskom bio je mrak pa više nismo mogli razgledavati prirodne
ljepote . Povratak u Sesvetski Kraljevec je bio oko 19 sati. Ovo putovanje ću
pamtiti po mnogim nezgodama i zgodama koje su nam se dogodile.
Ana Miljanović, 8. D
Izleti učenika 22
SREĆA U BERLINU
Dana 18. 12. 2013. moj klub i ja krenuli smo na petodnevni izlet u Berlin. No izlet nije bio uobičajen. U Berlinu se održavalo europsko natjecanje u plesu. Uzbuđenost nije bila prava riječ koja bi opisala kako sam se osjećala. Krenuli smo u kasnim satima te srijede. Vozili smo se cijelu noć. Ujutro, oko sedam sati, došli smo do Praga te tamo stali i odmorili se. Prag je predivan grad. Veoma se razlikovao od Zagreba i njegove kulture. Ubrzo smo morali krenuti u Berlin, naše glavno odredište. Do Berlina je vožnja bila kratka ili se nama tako činilo jer smo se zabavljali u autobusu. Evo ga! Berlin! Grad koji je prepun predivne kulture i jako zanimljve povijesti. Čim smo došli, išli smo u razgledavanje. Prva na redu bila su Brandenburška vrata. Prošavši kroz njih, vidjeli smo trg.
Animatori, tj. zabavljači na trgu, dočekali su nas kao „domaće“. Na trgu smo ostali oko dva sata. Nakon uzbudljive scene na trgu otišli smo do kuće njemačkog parlamenta. Tamo nas je dočekao vodič s kojim smo prošli dijelove parlamenta. Zanimljivo mi je bilo to kako su nas pretraživali da se uvjere da nemamo nikakvo oružje. Poslije zanimljivog i povijesnog dana, otišli smo u hotel. U hotelu smo se zadržali jednu noć. Sljedeći dan krenuli smo u Tropical Islands Resort. Putovala sam puno, ali takvo nešto još nisam doživjela. Evo, prije tri minute stajali smo vani, obučeni do grla, u čizmama, kape, šalovi. A onda! U sljedećem trenutku našla sam se u kratkim rukavima, čekajući dopuštenje trenerice da odem s prijateljicama kupati se u bazenu. Cijelu noć sam provela u bazenu. No, nismo se došli samo zabavljati, došli smo napraviti rezultat na samom natjecanju. Rano ujutro sve je već bilo puno šljokica. To je bilo plesno natjecanje. Svi su bili u pokretu, svatko je nešto radio. To je natjecanje imalo veliku važnost jer je to bilo europsko natjecanje. Došao je taj trenutak. Voditelj natjecanja prozvao je moj klub. Doskakutale smo do pozornice i stale u početnu pozu. Glazba je počela, reflektori u svijetlim bojama bili su upereni u nas. Osjećaji koji su me tada preplavili, ne mogu se opisati riječima. Sve sam od sebe dale da otplešemo kako treba. Taj predivan osjećaj se ponovio jer sam plesala dvije koreografije. Sat je zakucao. To je značilo samo jedno, proglašenje. Vraćamo li se kući kao pobjednici? Odgovor je bio...DA! Dva zlata, dva naslova europskih prvakinja! To je bio osjećaj koju ću pamtiti cijeli život.
Kada smo stigli na parkiralište, dočekao nas je vatromet i vrisak naših najbližih. Bila sam jako ponosna, a još važnije mi je bilo da su moji roditelji ponosni na moj uspjeh.
Daniela Guja, 8. D Lea Cvitkušić, 8. D
Osvojeni pehari
Izleti učenika 23
Lane ispred Brandenburških vrata u
Berlinu
Početna formacija zlatne koreografije
Unutrašnjost Tropical Islands Resorta Lane u Beču
gdje su Lane boravile
Školska događanja 24
BOŽIĆNA PRIREDBA
Božićna priredba, koja se održala u utorak, počela je u
19:00h. Dok smo čekale ispred škole, bile smo jako
znatiželjne da saznamo što će biti u predstavi.
Kada smo ušle u školsku dvoranu, vidjeli smo da je dvorana bila ukrašena raznim božićnim
ukrasima. Voditeljice su bile glasne pa su svi uspjeli čuti koja je predstava bila na redu. Uz
mnoštvo igrokaza, čuli smo i jedan zbor koji nam je otpjevao prekrasnu božićnu pjesmu “ OH
HAPPY DAY “. Atmosfera je bila baš kakva je i trebala biti, u duhu Božića.
Predstava je završila zadivljujućim plesom djevojaka iz Plesnog kluba Lana, među kojima je bila i
prvakinja Dora Pavlić.
Kristina Pavičić, 6. C
Leonarda Šarić, 6. C
Školska događanja 25
U predvorju naše škole od 15. 12. 2014. do 22. 12. 2014. održavao se Božićni sajam. Učenici iz
učeničke zadruge prodavali su svoje radove koje su napravili tijekom nekoliko mjeseci.
Prikupljeni je novac išao dobrotvornim udrugama za pomoć siromašnima.
Najbolje su se prodavale čestitke. Uz čestitke još su se prodavali bijeli snjegovići od stiropora i
starih boca jogurta, svijećnjaci od starih staklenki marmelade ukrašeni različitim salvetama s
motivima Božića i raznobojnim ukrasnim trakama, male božićne pšenice koje su u tjedan dana
izrasle do 15 centimetara, velike božićne jaslice, svijećnjaci napravljeni od preokrenutih čaša s
vratom i mnogi drugi proizvodi. Sve je bilo izrađeno od odlično iskorištenih starih materijala
čime se pridonijelo očuvanju okoliša. Najviše su mi se sviđale božićne jaslice i svijećnjaci
ukrašeni salvetama. U petak sam kupio jedan svijećnjak. Iznenadile su me vrlo povoljne cijene.
Zbog njih je svakog odmora ispred stola u predvorju bio velik red. Čak je bilo i prodajnih akcija.
Uz dvije kupljene kuglice za božićno drvce treća se dobiva besplatno.
Čini mi se da je ovaj Božićni sajam bio vrlo uspješan. Prodalo se mnogo ukrasa i čestitki te
prikupilo mnogo novaca. I drugi učenici su bili vrlo zadovoljni, pogotovo cijenama. Nadam se da
će i sljedeći sajam biti jednako uspješan. Matija Vokić, 6. D
BOŽIĆNI SAJAM 2014.
Školska događanja 26
Božićna potraga
Glumci kazališta Tirena 23. prosinca 2014. posjetili su našu školu i odglumili nam
predstavu Božićna potraga. Predstava je bila jako smiješna i zabavna. Iz predstave se može puno
naučiti. Učenici su se tijekom predstave lijepo ponašali. Predstava govori o Maši i Kreši kako su
pomagali drugima. Predstava potiče na dobro i lijepo razmišljanje. Nakon predstave oni koji su
se htjeli uslikati s Djedom Božićnjakom, mogli su se uslikati. U predstavi je bilo nekoliko
glumaca, Maša, pas Krešo, Jelka, Sob, Medvjed, Mašina mama i Djed Božićnjak. Imali su lijepe
kostime i glumili su jako dobro. Nama je predstava bila zanimljiva i zbog kostimografije jer je
kostime radila tetka naše novinarke Nike Tkalčec. Predstava je trajala oko 45 minuta.
Monika Jakić, 6. C
Školska događanja 27
Božićna potraga
Djevojčica Maša i njezin psić Krešo, vrlo su nestašni i stalno upadaju u
njevolje. Nakon što su jednog zimskog jutra razbili vazu, mami je
prekipjelo... Rekla je da će poslati pismo Djedu Božićnjku i da za njih
ove godine nema darova. Maša je odmah smislila plan, Krešo i ona su se
dogovorili da će krenuti na Sjeverni pol i sve objasniti Djedu, u nadi da
će ih on razumijeti. Na putu su sreli i upoznali mnogo novih prijatelja,
kojima su pomagali. Polarnog su medu vratili uspavankom u zimski san,
Jelku su okitili, a Sobicu naučili kako raspoznati strane svijeta. Kada su
na kraju stigli do Djeda, on im je rekao da će zanemariti slomljenu vazu,
jer su na putu do Sjevernog pola učinili puno dobrih djela.
LIKOVI: djevojčica Maša, psić Krešo, Mašina mama, polarni Medo,
Jelka, Sobica, Djed Božićnjak
KRITIČKI PRIKAZ PRESTAVE:
DOJAM-Predstava mi se jako svidjela jer je bila jako vesela,
zabavna, i baš onakva kakva je trebala biti, u duhu Božića.
SCENOGRAFIJA-Scenografija je bila prikladna Božiću, s puno
veselih detalja.
ŠTO MI SE SVIĐA-U predstavi su mi se jako svidjele djelovi
kada su glumci pjevali.
ŠTO MI SE NE SVIĐA?-Sve mi se svidjelo.
RAZMIŠLJANJA- 1. PRIJE PREDSTAVE=Prije predstave
najviše sam razmišljala hoće li mi se predstava svidjeti ili ne.
2.TIJEKOM PREDSTAVE= Tijekom predstave najviše sam
razmišljala o tome hoće li priča imati sretan kraj.
PONAŠANJE GLEDATELJA-Gledatelji su se ponašali u skladu s
predstavom.
Školska događanja 32
Školska događanja 28
DETALJI: TEKST-Nina Horvat i Ines Š. Horvat
REŽIJA- Ines Štuflić Horvat
SCENOGRAFIJA- Ana Rimac
KOSTIMOGRAFIJA-Suzana Tkalčec
GLUMCI-Danijela Evđenić, Vid Ćosić, Tina Orlandini
TRAJANJE- 40 minuta
Kristina Pavičić, 6.C
Fašnik je i k nama stigao pa su
tako dječica mala u kostime
pohitala. Košarice i vrećice uzmu i
od vrata do vrata idu. Svugdje
provire ne bi li dobili koji
bombončić ili čokoladicu. Za
svakoga po nešto stiže jer je fašnik
djece dan sve bliže. Fašnička
groznica kostima ni našu školu nije
zaobišla pa su se tako maskirali i
mali i veliki pogotovo niži razredi.
Premda slatkiša nije bilo, svi su se
zabavili, nasmijali i šalili jedni s
drugima.
Napisala: Pavla Račan, 6. C
Fotografirala: Laura Čehko , 6. D
Školska događanja 29
Mali kreativci
Učiteljice četvrtih razreda Andreja Pancirov i AndreJa Pušić
okuPile su male kreativce svojih razreda kako bi uredili našu
školu Prekrasnim božićnim ukrasima. naši hodnici isPunjeni su
božićnim ugođajem. Napravljene su čizmice popunjene božićnim
darovima, Djed Božićnjak, borovi s kuglicama napravljena su
od vate i još Puno toga osmislili su naši maleni kreativci.
hvala vam što ste nam uljePšali školu i što ste nam unijeli još
dodatnog božićnog ugođaja u našu školu!!!
Lea Peranović, 8.D
Školska događanja 30
2. B, KREATIVNA RADIONICA, voditeljica učiteljica Blaženka
Salaj
Školska događanja 31
PLAKAT U OBLIKU KNJIGE, voditeljica radionice I.
Tomašević, prof.
Školska događanja 32
PLAKATI S RADIONICE PAŠKE ČIPKE, voditeljica Lidija
Kežić, prof.
Školska događanja 33
IZLOŽBA VJERSKIH PREDMETA – radionicu vodile vjeroučiteljice
Anica Markić, Orjana Vuković i Marina Dumančić
20. 3. 2015. u našoj školi otvorena je izložba vjerskih predmeta. Izložbu su
zajedno s našim vjeroučiteljicama osmislili učenici donoseći predmete koji nas
vežu uz našu vjeru. Ovim putem zahvaljujemo bakama, mamama, tatama,
djedovima te svima koji su nam rado ustupili svoje predmete da ih izložimo.
Kratkim programom i blagoslovom župnog vikara Kristijana zaželjeli smo
svima Sretan Uskrs.
Školska događanja 34
NOĆ KNJIGE U NAŠOJ ŠKOLI
KNJIŽOK
PIŠEM TI BAJKU
ILUMINACIJA
KNJIGA
MALA ŠKOLA
GLAGOLJICE
PUNKOŠIPAK
KNJIGA KROZ
POVIJEST
VELIKI ČITAJU
MALIMA EMIL I DETEKTIVI
NATJECANJE U BRZINI
ČITANJA
GOST PRIPOVJEDAČ: HRVOJE
ANDABAK
MOJ USPON NA HIMALAJU
DRUŽENJE S PISCEM:
PREDSTAVLJANJE KNJIGE NINE
RASPUDIĆA "144 PLUS
JEDAN KRATKI ESPRESSO"
Učenici i roditelji uključili su se u proslavu Noći knjige u našoj školi
23. travnja 2015. od 18 do 22 sata. Na zajedničkom druženju u
OŠ Sesvetski Kraljevec učenici, roditelji i gosti obilježili su Noć knjige. Program je činio niz kreativnih radionica kao što su Knjižok, Pišem ti bajku, Iluminacija knjiga, Mala škola glagoljice, Veliki čitaju malima, Kazališna radionica, Knjiga kroz povijest,...
Školska događanja 35
Kazališna radionica
Prikazana je etida koju su izveli članovi
Kazališne radionice Punkošipak, čiji je scenski
predložak Kineska legenda o nebu. Ta je
kazališna minijatura sačinjavala pokret,
pjevanje i ples, a prije svega mudru riječ koja
čini temelj cjelokupne književne baštine. U
izvedbi Kineske legende o nebu sudjelovali su
glumci Kazališne radionice Punkošipak Ivan Tudek, Vilim Ostović,
Roko Nakić, Juraj Barkić i Irena Boćkai. Nakon dvadesetominutne
izvedbe, održana je i kazališna radionica, temeljena na dramskih
igrama i vježbama te radu na scenskom govoru i
pokretu.
Mala škola glagoljice
Učenici su bili najviše zainteresirani za pisanje
glagoljičnih slova u tehnici tuša. Ponosno su
nosili i pokazivali plakatiće koje su samostalno
izradili na radionici glagoljice. Voditelji
radionice su bili profesori povijesti Andrijana
Kršek Šibenik i Tomislav Narančić.
Školska događanja 36
Veliki čitaju malima
U posjet su nam došli vrtićarci u pratnji svojih roditelja i pažljivo slušali bajke koje su im čitali učenici viših razreda. Radionicu je vodila profesorica Nikolina Štiglić.
Pišem ti bajku
Profesorica Jelena Peranović na svojoj je radionici ugostila književnika Igora Knižeka na kojoj
su učenici aktivno slušali postavljajući pitanja o čudesnom svijetu bajki. Posebno su bili
zainteresirani dečki osmih razreda.
ILUMINACIJA KNJIGA
Da učenici vole crtati i likovno se izražavati, dokaz je radionica Iluminacija knjiga
koju je vodila profesorica Lidija Kežić.
Školska događanja 37
Druženje s piscem i putopiscem
Na druženju s piscem Ninom Raspudićem koje je moderirala Senka Sušac, predstavljena je njegova
knjiga 144 plus jedan kratki espresso koja objedinjuje Raspudićeve kolumne pisane za Večernji list, a
nastala je s namjerom da ostavi trajno svjedočanstvo o jednom vremenu. Nino Raspudić naš je
istaknuti filozof, književni kritičar, prevoditelj i publicist. Od 2009. godine u Večernjem listu piše
kolumnu Kratki espresso u kojoj promišlja o hrvatskoj političkoj i društvenoj zbilji. Kao kolumnist
Večernjeg lista svojim je tekstovima pridobio poštovanje brojnih čitatelja, postavši njihovim
glasnogovornikom u komunikaciji s političkom i društvenom elitom. Putopisac Hrvoje Andabak
pripovijedao je uzbudljive priče o svojem iskustvu uspona na Himalaju.
Naši učenici su sudjelovali u razmjeni knjiga, u različitim radionicama, gledali su filmove, družili se s
gostima i međusobno.
Literarni radovi 38
Zima
Jedan snjegović sjajni
na bijelom brdu stoji
i sve pahulje
na svome tijelu broji.
Šapće mi jedno stablo iz daljine
kao podmukli lisac, i govori
kako ne voli sniježne haljine,
već ga uveseljavaju ljetni lovori.
A snijega je na tlu,
kao da je sav snijeg svijeta
na ovo mjesto pao,
poput ptičjeg leta
koji mi je, još nedavno, veselje
dao.
Pada i pada,
i pada sve jače,
dok zelene travke
postaju sve kraće.
Sniježi i sniježi,
i sniježi sve jače,
dok zelene travke
postaju sve kraće.
Pitam se samo,
što ovo sve znači,
dok noći postaju duže,
a dani sve kraći.
Ah, pa to je zima!
Najljepše nam godišnje doba
na vrata dolazi,
a ona žuta jesen tužno prolazi.
Divan li je samo
taj nedostižni sjaj.
Nikada više,
ne želim
da tomu dođe kraj.
Pada i pada,
i pada sve jače,
dok zelene travke
postaju sve kraće.
Maja Jurković, 8.D
Hvalisavost je ljudska mana,
hvalisavost vlada svakog dana.
Hvaliti se nemoj, jer dobro proći nećeš,
ali ako bolje pogledaš, i bez nje se krećeš.
Hvalisavost je ljudska mana,
od hvalisavaca ljude glava boli svakog dana.
Leonarda Šimić, 7.a
Literarni radovi 39
Na krilima riječi
Tamna noć, puno kuglica i
božićnih pjesama. Jednom
riječju Badnjak. Puno djece
vesele se tom danu, kada sa
roditeljima, braćom i sestrama,
stavljaju te sjajne kuglice na
božićnu jelku. Cijela kuća
zamiriše od maminih kolača.
Tada su svi nekako sret6ni i
veseli, nema mjesta za svađu i
prepirke. To je ta čarolija
Božića. Večeras djeca cijelog
svijeta idu ranije u krevet kako
bi se što brže probudili i
potrčali prema jelki koju su
dan prije ukrašavali. Uzeli bi
malene poklone zamotane
lijepom mašnom i sa
smiješkom ih otvorala. Kasnije
bi otišli na misu, a onda još
jedan razlog za njihovu sreću,
kad bi otišli koed djeda i bake.
Tamo bi, kao i svake prehodne
godine, bila cijela obitelj. Zima
je tako lijepo godišnje doba.
Možda se na prvi pogled čini
kao hladno i grubo godišnje
doba, no zapravao je doba
ljubavi i sreće. Kao po planu,
djeca su donijela sve stvari za
ukrašavanje jelke. Male
pahulje snijega počele su
padati čineći ugođaj još
ljepšim. Božićni bor je polako
dobio svoj sjaj. Svjetlucave
zvjezdice su zasjale na nebu.
Kad je došlo jutro i taj dan,
koji toliko volimo.
Božić...cijeli plan se ostvario.
Veselje na svakom mjestu, uz
topli čaj, kolače, poklone i
obitelj. Navečer bi djeca
utonula u san kao na krilima
riječi anđela.
Viktorija Odeljan, 8.C
Bajka o ribaru i ribici
Priča to je o željama, potrebama i izborima.
Ona uči nas u životu važno što je,
koji put izabrati i kakav tko je?!
Pohlepan si ili skroman,
želiš da ispunjena želja ti je svaka?
Da li si starac ili baka?
I pitanje: Ribe zlatne u moru da li postoje?
-vjerovati ili ne izbor tvoj je!
Lea Markoč, 5.C
Literarni radovi 40
Sanjam na hrvatskom jeziku
Kad je dijete malo
govoriti stalo,
nije išlo glatko
al' je bilo slatko.
Učila nas mama,
tepala nam baka,
čarobna je bila
riječ nam svaka.
A tek u školi
pisali smo čitko,
govorili pjesme glasno, pitko.
Učimo o jeziku rodnom
i skupljamo znanja
jer to je jezik naš,
uz njega se živi,
na njemu se sanja.
Lea Markoč, 5.C
Literarni radovi 41
Čudesan Božić
Bila jednom jedna djevojčica po imenu Sara. Živjela je u jednoj tropskoj državi u Africi, u
Alžiru. Ona je za Božić trebala doći u Finsku,kod svojih tetaka. Nikada u životu nije vidjela
snijeg. Svi njezini prijatelji u Alžiru su za Božić željeli autiće, lutkice, pribor za školu, igračke,
slatkiše i puno toga. Sara je samo htjela vidjeti snijeg.
Na Badnju večer Sara se probudila iz sna i samo razmišljala o Božiću i o tome kako će
sljedećega jutra avionom doći kod tetaka u Finsku. Bio je to mrkli mrak, sve zvijezde na
nebu su se kristalno vidjele i bile nekako drukčije nego svake večeri. Sara je pogledala kroz
prozor i ugledala sobove kako vuku Djeda Božićnjaka na nebu. Čulo se i: ,,Ho,ho,ho!'' To je
sigurno bio on. Djed Božićnjak je već duže vrijeme promatrao Saru i saznao da ima dobro
srce i kako silno želi vidjeti snijeg. Djed je ušao u Sarinu sobu i rekao joj: ,,Uskoči,malena!''
Sara je bila previše sretna pa nije niti progovorila nego je samo uskočila u saonice Djeda
Božićnjaka. Odletjeli su u njegovo snježno carstvo. Tamo su se radili svi darovi za svu djecu
svijeta. Bilo je tamo i zelenih i žutih, crvenih i plavih darova. A tamo iza poklona bio je jedan
veliki poklon. Bio je to teški, veliki poklon dugačak kao vlak. Sara je pitala Djeda: ,, Djede,a
za koga je to?'' Onda je Djed dodao:,,Ho,ho,ho, to je za jednu posebnu osobu. Ne smijem ti
reći što je unutra.'' U radionici poklona bila je i tvornica čokolade pa su se Djed i Sara najeli
čokoladnih štapića. Sara se još malo zabavila sa vilenjacima, a nakon toga odlučila da ide
kući zato što se mora rano ustati jer ide u Finsku kod svojih tetaka. Djed i sobovi su je vratili
u njenu sobu, te je ona nastavila spavati. Sljedećeg jutra se rano ustala i to sama jer je jedva
čekala da poleti avionom. Prošlo je i deset sati i onda Sarina mama uleti u sobu: ,,Saro, žao
mi je,ali let je odgođen zbog kvara aviona.'' Sara nije mogla biti tužnija. Počela je vrištati i
plakati, a kasnije su je smirile sestra i mama. Izišla je van na plažu i sjela na meki pijesak i
počela brojati prste na rukama. Odjednom je zahladjelo. Pa je postalo još hladnije. Uzela je
jaknu za svaki slučaj ako još zahladni. Počele su padati pahuljice snijega. Sara pogleda gore i
vidi veliki poklon dugačak kao vlak. Počela je skakati od sreće. Pozvala je mamu i sestru i
poželjela im najsretniji Božić ikada. Zagrlila ih je tako jako da skoro više nisu imale zraka.
Zbivalo se to u pol bijeloga dana, i stvori se Djed Božićnjak na nebu sa svojim sobovima i iz
saonica su padali darovi. Sva djeca su izišla iz svojih kuća i kupila darove.
Na kraju, kada je snijeg prestao padati, Djed Božićnjak je došao Sari i rekao: ,,Saro,
pokazala si da možeš ostvariti sve ono što želiš! Ostani takva i imaj nade i dalje! Vratit ću se
sljedeće godine!'' Onda su sva djeca povikala: ,,SRETAN BOŽIĆ SVIMA!''
Katarina Stjepanović, 5. D
Literarni radovi 42
BOŽIĆ
Božić mi je najljepše razdoblje u godini. Tada vlada mir, ljubav, veselje i sva je obitelj na okupu.
Za Božić mami pomažem pripremati slasne kolače. Na Badnjak moja braća i ja kitimo bor i ukrašavamo dom.
Obožavam kad svi zajedno idemo na polnoćku, a po kućama sve svijetli i sve je lijepo okićeno.
Kad se vratimo, svi zajedno sjednemo za stol i večeramo. Sutradan, na sam dan Božića idemo na jutarnju misu pa k baki na ručak.
Tamo se svi zajedno okupimo, družimo i veselimo najljepšem blagdanu. BOŽIĆ JE ZA MENE NAJLJEPŠI BLAGDAN!
MIHAELA ĆOSIĆ, 5. C
Literarni radovi 43
Vilin vrt
U ovom sastavku opisivati ću vilin vrt, baš kako
ga ja zamišljam.
Ovaj vrt nalazi se u Ogulinu,
gradu gdje su nekada živjele
vještice. Vilin vrt je pun boja.
Nažalost, ovaj vrt ima dvije
strane:tamnu i svijetlu. Svijetla
strana je vesela i vedra, obasjava
ju žuto sunce. Iznad vrta lebdi vilin
zlatni prah. Kao i u svakom vrtu i u
ovom rastu biljke. Vilin vrt pun je
cvjetova i povrća. Svijetla strana
ima prekrasne proljetnice. Vile ih
svakodnevno zalijevaju i čine ih
posebnima. Svijetla strana puna je
dječjih osmijeha, igre i veselja . Vile
u Ogulinu su poput teta u vrtiću.
Djeca se igraju,razgovaraju i
vesele. Vile sade i gljive, ali ne
gljive ludare, već jestive gljive. Vrt
ukrašavaju velika cvjetna vrata i
visibabe. Sve je to prekrasna
svijetla strana vrta. Tamna strana
je potpuna suprotnost. Vile tamo
nikada ne zalaze. Misle da tamo
imaju moć zle vještice. U tamnoj
strani je mjesec, nema ni mrvice
sunčevih zraka. Tamnu stranu od
svijetle dijele crna vrata. Vile
kroz ključanicu vide kako su
počupane sve visibabe. Kažu da nema
djece. Sve je sivo, tamo vječito pada
kiša i sijevaju munje. Sve je tako
tužno i mračno. Bojažljive i krhke
vile tamnu stranu ne vole. Kaže
jedna vila kako je još prije deset
godina mlada curica htjela
obnoviti tamnu stranu. Imala je
želju da u oba dvije strane vrta
vlada veselje i grije radosno
sunce, ali ona nije dobro završila.
Kažu da su joj vještice naudile. Vile
ne znaju da li su vještice mit ili
stvarno vladaju tamnom stranom.
Svijetla strana je ponekad tužna
zbog tamne strane.
Vjerujem da će u vrtu vladati
veselje i boje. Vile će uvijek biti
vesele. Nadam se da će tamna
strana nestati. Što su bajke s
vilama , ako ne završavaju sretno?
Vilama šaljem pozdrave i želju da u
vrtu bude samo svijetla strana.
Sretno i pozdrav iz Zagreba.
Marija Šušković, 6. D
Literarni radovi 44
DOLAZI PROLJEĆE
Dolazi proljeće u naš grad
Veselo ipak sve je tad!
Ptice lete, pjevaju, plešu
I idu na našu staru feštu.
Neki baš tad rođendan slave
Dok drugi loptom zabijaju golove prave.
Ljubičica uživa na toplini sunca
Dok jaglac raste pokraj puta.
Svi se vesele, svi skaču
I jedva čekaju to
proljeće u mirisnom sjaju!
Mia Plečko, 3. D
MOJA ZIMSKA PRIČA
Medvjedi spavaju zimski san, no jedan medo ga ipak nije spavao. Prvi dan zime je svanuo. Medo se udobno smjestio u svoju špilju. Pokušao je zaspati, ali nije uspio, pa je pomislio možda ga snijeg i zima uspavaju. Izašao je van. I dalje nije mogao spavati. Zatim je vidio zečiće kako gladni skakuću. Dao im je malo krušaka. Odlučio je da će ostati budan. Svaki dan bi gladnim životinjama dao hrane. Ubrzo je postao usamljen jer nije bilo drugih medjeda. Spavali su. Životinje koje je hranio to su čule. Medo je bio velik i jak pa su ga se životinje bojale, no on ih je hranio pa su polako prilazile. Jedan zec ga je potapšao po leđima. On shvati da su to njegovi prijatelji. I tako je on postao prvi medo koji je ostao budan tijekom zime.
Tereza Šarić, 2. D
Literarni radovi 45
Recept za zdrav život
Brdo je zdravo za život. Umijesto
lijekova koristite brdo za brže kucanje
srca. Lijek nije niti malo bolji od brda.
Prošećite se do vrha i to je to. Ako želite
spavati popnite se. Ako želite biti jaki,
brdo je rješenje. Ako živite u gradu
popnite se barem pet puta na dan za
prekrasan obzor. Posljedica nema osim
ako možda previše koristite brdo možete
dobiti upalu mišića, najćešće u nogama.
Još nešto preporučujem: ako želite
piknik sa obitelji idite na brdo! Zabavno
je spuštati se i brzo hodati. U zdravom
tijelu, zdrav duh! Brdo koristite svaki
dan, ako ste u mogućnosti!
Valentina Stjepanović, 4. C
Literarni radovi 46
KVIZ O GEOGRAFIJI I z r a d i o M a t i j a V o k i ć , 6 . D
1. U kojoj se državi nalazi Mt. Everest?
2. Kako se zove drugi najviši vrh svijeta?
3. U koje se jezero ulijevaju rijeke Amu Darja i Sir Darja?
4. Na kojem se japanskom otoku nalazi grad Sapporo?
5. U kojoj se zavali nalazi pustinja Takla Makan?
6. S koliko država graniči Lesoto?
7. U kojem jezeru izvire Modri Nil?
8. Glavni grad Libije je:
a)Kinshasa b) Dakar c)Tripoli
9. Koja je država pradomovina kave?
10. Koje dvije rijeke formiraju najveću deltu svijeta?
11. Kako se zove najjužniji rt Afrike?
12. U kojoj se državi osim Čada nalazi jezero Čad?
13. Koji od ovih gradova NIJE jedan od glavnih
gradova JAR-a?
a)Pretoria b)Johannesburg c)Bloemfontein
Rješenja: 1.
Nepal, 2. K2, 3.
Aralsko jezero,
4.Hokkaido, 5.
Tarimska
zavala, 6. S
jednom
državom, 7.
Jezero Tana, 8.
c), 9. Etiopija,
10. Ganges i
Brahmaputra,
11. Rt Agulhas,
12.Kamern, 13.
b)