sadržaj...je i priručnik s opisom metodologije analize tržišta, praćenja nezaposlenih i...

Sadržaj dokumenta isključiva je odgovornost Centra tehničke kulture Rijeka.


Sadržaj O projektu Bootcamp IT ............................................................................................................................................... 4

Ponuda i potražnja za radnom snagom u evidenciji HZZ RU Rijeka – ciljna skupina za osposobljavanje za zanimanje

Junior Developer ........................................................................................................................................................... 6

Analiza poslodavaca iz IT sektora ................................................................................................................................ 14

1. Analiza potreba poslodavaca temeljem evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ................................ 14

2. Analiza potreba poslodavaca temeljem provedenog upitnika ....................................................................... 17

2.1 Struktura upitnika ......................................................................................................................................... 17

2.2 Rezultati analize ............................................................................................................................................ 19

3. Analiza potreba poslodavaca temeljem 1 na 1 intervjua ................................................................................ 34

3.1 Struktura 1 na 1 intervjua ............................................................................................................................. 34

3.2 Rezultati 1 na 1 intervjua .............................................................................................................................. 34

3.3. Zaključak ....................................................................................................................................................... 38

Postupak selekcije ....................................................................................................................................................... 39

a/ Prijavni obrazac ................................................................................................................................................... 39

b/ Intervju na engleskom jeziku .............................................................................................................................. 42

c/ Razgovor s tvrtkom koja je provodila profesionalno usmjeravanje i savjetovanje za zapošljavanje ................. 43

d/ Zaključak ............................................................................................................................................................. 44

Opis suradnje sa poslodavcima ................................................................................................................................... 45

Metodologija procesa edukacije ................................................................................................................................. 46

Uvod ........................................................................................................................................................................ 46

Program obrazovanja .............................................................................................................................................. 47

Rad na projektnim zadacima tvrtki partnera .......................................................................................................... 48

Ostale smjernice ...................................................................................................................................................... 49

Zaključak ...................................................................................................................................................................... 50


Naziv projekta Bootcamp IT

Partneri Centar tehničke kulture Rijeka (korisnik), Grad Rijeka, Hrvatski zavod za

zapošljavanje – Regionalni ured Rijeka, Primorsko-goranska županija i

Step Ri znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci.

Element E3 – Održivost razvijene metodologije analize tržišta i osposobljavanja

Naziv rezultata Priručnik

Nivo diseminacije Šira javnost

Verzija dokumenta 1.0

Datum izrade dokumenta 04. listopad 2019.

Osnovni pojmovi Metodologija analize tržišta i postupka osposobljavanja polaznika

Sažetak Dokument definira parametre koje su partneri koristili u analizi tržišta i

postupka osposobljavanja polaznika kako bi se utvrdilo koliko

nezaposlenih osoba ima predispozicije za rad u IT sektoru, koliki je deficit

u IT sektoru, tijek provedbe i uspješnost postupka edukacije i

mentoriranja

Autori CTK Rijeka

HZZ, PU Rijeka

Step Ri

Broj ugovora UP.01.3.1.01.0101

Internet stranica https://start-it.com.hr/

Kontakt Ivan Mušanović, CTK Rijeka, [email protected];

[email protected]

Jana Blažević Marčelja, Step Ri, [email protected]; [email protected]

http://www.ctk-rijeka.hr/

https://www.rijeka.hr/

http://www.hzz.hr/?

http://www.hzz.hr/?

https://www.pgz.hr/

http://www.step.uniri.hr/

https://start-it.com.hr/

mailto:[email protected]



mailto:%[email protected]


O projektu Bootcamp IT

Strategijom Europa 2020 IT sektor je prepoznat kao jedan od najbrže rastućih s najvećim manjkom radne

snage. Europska komisija procijenila je da će u Europskoj uniji do 2020. godine nedostajati 900.000 IT

stručnjaka te je s ciljem zadovoljenja potreba tržišta pokrenula inicijativu za privlačenje nezaposlenih u IT

obrazovanje, Veliku koaliciju za radna mjesta u digitalnom sektoru. Inicijativa ističe potrebu za vještinom

programiranja za poslove u budućnosti te naglašava potrebu za stvaranjem novih programa osposobljavanja,

ponudom radnih mjesta i stažiranja te promicanjem programiranja. Vlada RH uvrstila je digitalnu industriju

među hrvatske strateške industrijske djelatnosti, pokretače industrijske proizvodnje koji imaju najveću

sposobnost rasta, razvoja i zapošljavanja. No broj osposobljenih IT stručnjaka u PGŽ, kao i ostatku Hrvatske i

Europe, ne zadovoljava potrebe tržišta što dovodi do smanjenja gospodarske aktivnosti postojećih poslovnih

subjekata u IT sektoru.

Prepoznavši ove izazove, ali i potencijale, zajedno s partnerima smo prijavili projekt Bootcamp IT na javni

poziv Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja-faza III, Komponenta 1 (UP.01.3.1.01) iz Europskog

socijalnog fonda, Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Odlukom Ministarstva

rada i mirovinskog sustava od 4. svibnja 2018. utvrđeno da je projektu dodijeljeno 963.135,36 HRK, uz 100%

sufinanciranje Europske unije. Tako je 17. svibnja 2018. potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava te

je započela provedba projekta koja će trajati do 17. studenog 2019.

Cilj projekta je razviti i provesti program brzog osposobljavanja za Junior Developere temeljen na potrebama

IT poslodavaca u Primorsko-goranskoj županiji nakon kojega će se zaposliti najmanje 40% korisnika.

84 nezaposlene i dugotrajno nezaposlene osobe prošle su proces profesionalnog usmjeravanja i

savjetovanja za zapošljavanje, od čega smo 42 osobe odabrali za edukaciju za deficitarno zanimanje u IT

sektoru. Time smo utvrdili razloge njihove nezaposlenosti te predispozicije za rad u IT sektoru. Oni za koje se

utvrdio potencijal za rad u IT sektoru, usmjereni su na intenzivno osposobljavanje za Junior Developere koje

uključuje edukaciju iz IT-a i poduzetništva, mentorski rad s IT tvrtkama, izradu IT rješenja u timu te

predstavljanje rješenja pred predstavnicima IT sektora uključenim u projekt.

Po izlasku iz procesa osposobljavanja, polaznici će biti osposobljeni za daljnju profesionalizaciju u realnom

sektoru i povezani s potencijalnim poslodavcima, dok će poslodavci dobiti uvid u raspoloživu osposobljenu

radnu snagu i njihove sposobnosti i afinitete.

Osim nezaposlenih, u projekt smo uključili i 36 poslodavaca iz IT sektora koji su sudjelovali u analizi potreba

za IT stručnjacima te osposobljavanju, s posebnim naglaskom na proces mentoriranja polaznika.

Projekt Bootcamp IT omogućava suradnju ciljnih skupina, nezaposlenima praktičan rad, a poslodavcima

mogućost uvida u sposobnosti potencijalnih zaposlenika. Time se osigurava zadovoljenje potreba

propulzivnog sektora te posljedično povećava njegova gospodarska potentnost.

https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/digital-skills-jobs-coalition


Osim navedenog, kroz projekt smo razvili portal Start IT na kojem su predstavljene IT tvrtke iz cijele Hrvatske

te njihove potrebe za zapošljavanje. Isti služi kako bismo povezali poslodavce s potencijalnim posloprimcima.

Za sve one koji budu htjeli preuzeti metodologiju rada koju smo razvili i koju testiramo kroz projekt, izrađen

je i Priručnik s opisom metodologije analize tržišta, praćenja nezaposlenih i osposobljavanja.

https://start-it.com.hr/


Ponuda i potražnja za radnom snagom u evidenciji HZZ RU Rijeka – ciljna skupina

za osposobljavanje za zanimanje Junior Developer

Analiza nezaposlenih osoba u evidenciji HZZ RU Rijeka

Za potrebe provođenja projekta Bootcamp IT izrađena je analiza ponude i potražnje za radnom snagom, a u

svrhu definiranja ciljne skupine nezaposlenih osoba koja će biti uključena u osposobljavanje za zanimanje

Junior Developer.

U analizi ponude radne snage naglasak je na nezaposlenim osobama koje imaju višu razinu poznavanja

engleskog jezika. Obzirom na razinu obrazovanja i obrazovne programe, riječ je o nezaposlenim osobama

koje su završile SŠ za zanimanja u trajanju od 4 godine i gimnaziju te osobe koje su stekle prvostupanjsko i

fakultetsko obrazovanje. Također, kao ciljna skupina posebno su izdvojene dugotrajno nezaposlene osobe.

U sljedećim tablicama su prikazani podaci o nezaposlenim osobama koje uz zadovoljavajuću obrazovnu

razinu imaju razinu poznavanja engleskog jezika veću ili jednaku 3. Naime, u evidenciji HZZ RU Rijeka stupanj

poznavanja stranog jezika u govoru, pisanju i čitanju se evidentira skalom od 1 do 5 što je istovjetno školskoj

ocjeni.

Tablica 1 Zapošljive nezaposlene osobe u evidenciji HZZ RU Rijeka prema razini poznavanja engleskog jezika ≥ 3

Razina obrazovanja Razina 3 Razina 4 Razina 5 Ukupno

(2.2) S.Š. u trajanju od 4 i više godina 396 268 179 843

(2.3) Gimnazija 26 53 41 120

(3.1) Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 72 46 43 161

(3.2) Preddiplomski sveučilišni studij 16 41 23 80

(3.3) Stručni studij 36 49 34 119

(3.4) Specijalistički diplomski stručni studij 9 13 6 28

(4.1) Fakultet, akademija 135 147 138 420

(4.2) Magisterij 3 4 1 8

(4.3) Doktorat 0 0 1 1

(4.4) Integrirani preddiplomski i diplomski studij 19 56 42 117


(4.5) Diplomski sveučilišni studij 56 112 167 335

(4.6) Poslijediplomski sveučilišni studij 2 2 5 9

Ukupni zbroj 770 791 680 2.241

Tablica 2 Zapošljive nezaposlene osobe u evidenciji HZZ RU Rijeka koje čekaju na zaposlenje duže od jedne godine prema razini poznavanja engleskog jezika ≥ 3

Razina obrazovanja Razina 3 Razina 4 Razina 5 Ukupno

(2.2) S.Š. u trajanju od 4 i više godina 78 30 24 132

(2.3) Gimnazija 5 8 5 18

(3.1) Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 21 10 9 40

(3.2) Preddiplomski sveučilišni studij 1 5 2 8

(3.3) Stručni studij 4 8 6 18

(3.4) Specijalistički diplomski stručni studij 2 0 2 4

(4.1) Fakultet, akademija 50 42 38 130

(4.2) Magisterij 2 0 0 2

(4.4) Integrirani preddiplomski i diplomski studij 3 1 3 7

(4.5) Diplomski sveučilišni studij 9 9 7 25

(4.6) Poslijediplomski sveučilišni studij 0 1 0 1

Ukupni zbroj 175 114 96 385

Iz Tablice 1 i Tablice 2 vidljivo je da je na Hrvatski zavod za zapošljavanje RU Rijeka u srpnju 2018. prijavljena

2.241 osoba zadovoljavajuće razine obrazovanja (srednja stručna sprema u trajanju od 4 godine ili više), koja

ima zadovoljavajući stupanj poznavanja engleskog jezika. Od 2.241 osobe, njih 385 spada u dugotrajno

nezaposlene osobe. Broj kandidata koji zadovoljava osnovnim preduvjetima za sudjelovanje u brzom

osposobljavanju za Junior Developera je još i veći ako prijavljenim osobama nadodamo i osobe koje nisu

prijavljene na Zavodu. Naime, prijava na Hrvatski zavod za zapošljavanje nezaposlenim osobama nije

obavezna.


Po utvrđivanju broja nezaposlenih koji odgovaraju traženom profilu, izvršena je detaljnija analiza

nezaposlenih po obrazovnim programima u dvije kategorije, kategoriji (1) srednjoškolsko obrazovanje u

trajanju 4 godine i kategoriji (2) prvostupanjsko ili fakultetsko obrazovanje uzimajući u obzir razinu

poznavanja engleskog jezika 3 ili više. Rezultati su predstavljeni u Tablicama 3 – 6.

Tablica 3 Zapošljive nezaposlene osobe u evidenciji HZZ RU Rijeka prema obrazovnim programima SŠ u trajanju od 4 god.

Srednjoškolsko obrazovanje u trajanju od 4 god. Razina 3 Razina 4 Razina 5 Ukupno

Ekonomija 76 50 26 152

Hotelijersko turistički tehničar 27 29 18 74

Upravni referent 11 20 5 36

Komercijalist 16 4 6 26

Kemijski tehničar 16 2 5 23

Elektrotehničar* 10 6 4 20

Administrativni tajnik 4 5 3 12

Geodetski tehničar 7 3 1 11

Inokorespodent 4 3 3 10

Ekonomski stručni radnik 7 2 0 9

Strojarski tehničar* 5 2 2 9

Suradnik u odgojno obrazovnom procesu 2 4 3 9

Tehničar za elektroniku* 1 5 3 9

Tehničar za računalstvo* 0 3 6 9

Turističko-hotelijerski komercijalist 2 4 3 9

Aranžersko scenografski dizajner 4 2 2 8

Brodograđevni tehničar 4 2 2 8

Građevinski tehničar visokogradnja 3 4 1 8


Špeditersko agencijski tehničar 5 0 3 8

Tehničar za brodostrojarstvo* 5 1 2 8

Građevinski tehničar* 3 3 1 7

Grafički urednik 4 2 1 7

Dizajner unutrašnje arhitekture 2 2 2 6

Tehničar za mehatroniku* 3 1 2 6

Tehničar za telekomunikacije* 2 3 1 6

Tehničar za elektrostrojarstvo* 3 1 1 5

Ukupni zbroj 264 188 125 577

* Srodna zanimanja zanimanju Junior Developera

Tablica 4 Zapošljive nezaposlene osobe u evidenciji HZZ RU Rijeka prema obrazovnim programima SŠ u trajanju od 4 godine koje čekaju na zaposlenje duže od jedne godine

Srednjoškolsko obrazovanje u trajanju od 4 god. Razina 3 Razina 4 Razina 5 Ukupno


Hotelijersko turistički tehničar 5 1 1 7

Upravni referent 1 4 2 7

Ekonomski stručni radnik 5 1 0 6

Kemijski tehničar 3 0 2 5

Komercijalist 3 1 0 4

Administrativni tajnik 1 0 1 2

Elektrotehničar* 2 0 0 2

Geodetski tehničar 2 0 0 2

Informatički pomoćnik* 1 0 1 2

Strojarski tehničar* 2 0 0 2


Suradnik u odgojno obrazovnom procesu 1 0 1 2

Tehničar za brodostrojarstvo* 1 1 0 2



Među zanimanjima koja spadaju pod srednju stručnu spremu, pod uvjetom da ima nezaposlenih osoba koje

imaju razinu poznavanja engleskog jezika 3 ili više, detektirano je 9 zanimanja koja se smatraju srodnima

zanimanju Junior Developer-a. Od ukupnog broja od 577 nezaposlenih osoba srednje stručne spreme u

trajanju od 4 godine, samo njih 79 je tehničke struke. Od njih 79, 6 ih je nezaposleno duže od 12 mjeseci.

Većina nezaposlenih, njih 479, ima zanimanje koje pripada općim administrativnim i turističkim zanimanjima

ili drugim zanimanjima koja nisu srodna zanimanju Junior Developera. Iz navedenog je vidljivo da su tehničke

struke općenito deficitarne te je važno da program brzog osposobljavanja bude prilagođen osobama koje

nemaju određene stručne kvalifikacije te da se ne očekuje prethodno predznanje iz područja programiranja,

informatike i tehnike. U suprotnom, program neće biti prilagođen nezaposlenim osobama srednje stručne

spreme koje su trenutno nezaposlene na području Primorsko-goranske županije.


Izvršena analiza zanimanja nezaposlenih osoba više i visoke stručne spreme po stupnju poznavanja engleskog

jezika prikazana je u Tablicama 5 i 6. Budući da sam stupanj obrazovanja u kategoriji višeg i visokog

obrazovanja nije ključan za selekciju kandidata za osposobljavanje, analiza je pojednostavljena na način da

su različiti smjerovi koji se javljaju u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a čija različitost proizlazi iz

naziva smjerova koji su dostupni na fakultetima u Republici Hrvatskoj i šire, spojeni temeljem zvanja koje

osoba ima po završetku obrazovanja.

Tablica 5 Zapošljive nezaposlene osobe u evidenciji HZZ RU Rijeka prema obrazovnim programima prvostupanjskog i fakultetskog obrazovanja

Prvostupanjsko ili fakultetsko obrazovanje Razina 3 Razina 4 Razina 5 Ukupno

Cestovni promet 2 3 2 7

Ekonomija 83 147 108 338

Elektrotehnika* 1 2 3 6

Engleski jezik i književnost 0 1 10 11

Filozofija 0 1 7 8

Fizioterapija 7 5 11 23

Građevinarstvo 12 5 0 17

Hrvatski jezik i književnost 10 19 24 53

Informatika* 2 11 2 15

Kulturologija 0 6 10 16

Likovna kultura 11 11 7 29

Pedagogija 5 9 3 17

Pomorstvo* 35 31 33 99

Pravo 33 35 42 110

Predškolski odgoj 11 8 9 28

Primijenjena umjetnost 1 6 5 12

Psihologija 2 4 11 17


Sanitarno inženjerstvo 2 4 0 6

Sigurnost na radu 4 6 3 13

Strojarstvo* 16 4 5 25

Učiteljski studij 23 42 21 86

Ukupni zbroj 323 437 421 1.181


Tablica 6 Zapošljive nezaposlene osobe u evidenciji HZZ RU Rijeka prema obrazovnim programima prvostupanjskog i fakultetskog obrazovanja koje čekaju na zaposlenje duže od jedne godine

Prvostupanjsko ili fakultetsko obrazovanje Razina 3 Razina 4 Razina 5 Ukupno

Cestovni promet 0 2 1 3


Fizioterapija 2 1 3 6

Hrvatski jezik i književnost 2 0 2 4

Kulturologija 0 2 1 3

Pedagogija 2 1 1 4

Pomorstvo* 10 2 1 13

Pravo 18 5 13 36

Strojarstvo* 3 0 0 3

Učiteljski studij 2 1 0 3



Od ukupnog broja nezaposlenih u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u srpnju 2018. (1.181 osoba),

samo 145 osoba ima zanimanje srodno zanimanju Junior Developera. Od 145 nezaposlenih, 16 ih je

nezaposleno duže od godinu dana. Kao i kod osoba srednje stručne spreme jako malo nezaposlenih je


pohađalo više i visoke škole tehničkih smjerova te ih malo ostaje na tržištu po završetku obrazovanja, jer se

radi o traženim zanimanjima.

Iz provedene analize nezaposlenih prijavljenih u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje RU Rijeka, jasno

je da je u srpnju 2018. bilo dostupno preko 2.000 nezaposlenih koji odgovaraju osnovnim kriterijima za

sudjelovanje u osposobljavanju za Junior Developera. Daljnjom analizom po zanimanjima, utvrđeno je da je

najmanji broj nezaposlenih iz tehničkih zanimanja, zbog čega program brzog osposobljavanja za Junior

Developera mora biti osmišljen tako da ne zahtijeva nikakvo prethodno znanja, kako se ne bi osposobljavanje

ograničili na značajno manji broj nezaposlenih koji već svojim formalnim obrazovanjem imaju više prilika za

zaposlenje. Važno je da se program prilagodi osobama koje su po zanimanju najbrojnije na tržištu, a to su

većinom razna društvena zanimanja čije upisne kvote već dugi niz godina nisu usklađene s potrebama tržišta

rada.


Analiza poslodavaca iz IT sektora

U početnoj fazi projekta provedena je analiza potreba poslodavaca iz IT sektora koji se bave programiranjem. Analiza

je provedena kroz 3 faze (cjeline):

1. Analiza potreba poslodavaca temeljem evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

2. Analiza potreba poslodavaca temeljem provedenog upitnika

3. Analiza potreba poslodavaca temeljem 1 na 1 intervjua

Prva faza je uključivala analizu prijavljenih slobodnih radnih mjesta poslodavaca iz djelatnosti (J) Informacije i

komunikacije u evidenciji HZZ RU Rijeka u periodu od siječnja 2015. do srpnja 2018. s usporednom analizom potreba

poslodavaca u navedenom sektoru po zanimanjima. U drugoj fazi prikupljali su se podatci o potrebama

identificiranih poslodavaca s područja Republike Hrvatske, s naglaskom na Primorsko-goransku županiju, a u svrhu

izrade baze poslodavaca.

Za potrebe izrade baze poduzeća izvršeno je:

1. Pretraživanje baza podataka (dostupne pri HGK) na temelju Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD 2007

- 62.01 Računalno programiranje)

2. Uvid u bazu klijenata Step Ri d.o.o.

3. Uvid u bazu IT poduzeća koja su sudjelovala u pilot projektu

4. Google pretraživanje – ključne riječi: Rijeka programiranje, usluge programiranja, usluge programiranja

Rijeka, digitalni marketing, usluge digitalni marketing Rijeka, digitalna agencije Rijeka, usluge

programiranja PGŽ, IT poduzeća PGŽ, IT poduzeća, programiranje aplikacija Rijeka, programiranje, najbolja

IT poduzeća

5. Uvrštavanje popisa poduzeća koji su korisnici usluga HZZa

Nakon provedene identifikacije, sastavljen je popis od 301 poduzeća, iz različitih dijelova Hrvatske, s naglaskom

na Primorsko-goranskoj županiji.

Od 301 kontaktiranog poduzeća, 36 poduzeća je popunilo upitnik (11,96%).

U trećoj fazi (cjelini) odabrana su 4 poduzeća koja se razlikuju po svojoj veličini, NKD-u, dinamici zapošljavanja te

zrelosti. Provedeni su jedan na jedan intervjui s predstavnicima poduzeća zaduženim ili uključenim u proces

selekcije i zapošljavanja. Intervjui su dali kvalitativan uvid u potrebe poslodavaca, način selekcije i privlačenja

radne snage.

1. Analiza potreba poslodavaca temeljem evidencije Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje

Tijekom razdoblja od siječnja 2015. do srpnja 2018. godine poslodavci iz djelatnosti (J) Informacije i komunikacije prijavili su ukupno 290 slobodnih radnih mjesta Hrvatskom zavodu za zapošljavanje RU Rijeka. Riječ je o poslodavcima koji imaju registrirani primarni NKD u navedenoj djelatnosti.


Broj slobodnih radnih mjesta koje su poslodavci prijavili HZZ RU Rijeka čini samo dio ukupne potražnje za radnom snagom na tržištu rada. Iako najveći broj poslodavaca traži radnike posredovanjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, određeni broj poslodavaca ne objavljuje slobodna radna mjesta obzirom na deficitarnost zanimanja u IT sektoru. Poslodavci se pri traženju zaposlenika također učestalo koriste vlastitim resursima, osobnim poznanstvima, posjetima obrazovnim ustanovama, korištenjem vlastite baze životopisa i sl. zbog čega je realno očekivati da su stvarne potrebe značajno veće od onih detektiranih uvidom u bazu Zavoda.

Tablica 7 Prijavljena slobodna radna mjesta poslodavaca iz djelatnosti Informacije i komunikacije u evidenciji HZZ RU Rijeka

NKD 2007 2015. 2016. 2017. 2018. Ukupno

traženih

radnika

(J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 83 82 76 49 290

(62) Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti

povezane s njima

83 82 76 49 290

(620) Računalno program., savjetovanje i dj. povezane s njima 83 82 76 49 290

(6201) Računalno programiranje 62 55 64 38 219

(6202) Savjetovanje u vezi s računalima 8 8 1 1 18

(6203) Upravljanje računalnom opremom i sustavom 4 9 9 6 28

(6209) Ostale uslužne djelatnosti u vezi s informacijskom

tehnologijom i računalima

9 10 2 4 25

Ukupni zbroj 83 82 76 49 290


Tablica 8 Najčešća zanimanja za koja su poslodavci imali potrebe od siječnja 2015. do srpnja 2018. godine

Zanimanje (NKZ 10) Traženi radnici

2015. 2016. 2017. 2018. Ukupno

(35120176) informatičar/informatičarka 12 17 19 3 51

(25110087) diplomirani informatičar/informatičarka 12 13 10 4 39

(26310167) diplomirani ekonomist/ekonomistica 11 12 10 4 37

(33130076) ekonomist/ekonomistica 3 8 11 2 24

(35120126) programer/programerka računal.primjena 14 2 1 3 20

(25140057) diplomirani programer/programerka 4 5 0 1 10

(52420014) trg. demonstrator i prodavač/demonstratorica i prodavačica 3 5 0 0 8

(21510187) dipl. inženjer/inženjerkk elektrotehnike 1 4 1 0 6

(21200017) diplomirani matematičar/matematičarka 0 0 4 1 5

(43110084) ekonomski službenik/službenica 2 0 2 1 5

(21660064) grafički dizajner/grafička dizajnerica 1 0 1 2 4

(31140114) tehničar elektroničar/elektroničarka za računala 0 0 2 2 4

(43110074) knjigovođa/knjigovotkinja 1 2 1 0 4

(44190014) maturant/maturantica gimnazije 0 0 2 2 4

(52230013) prodavač/prodavačica 2 2 0 0 4

(24310047) diplomirani ekonomist/ekonomistica za marketing 1 1 0 1 3

(26430037) prevoditelj/prevoditeljica 0 0 0 3 3

(33220046) komercijalist/komercijalistica 1 0 2 0 3

(35120144) tehničar/tehničarka za programiranje 0 1 0 2 3

(41100054) administrativni službenik/službenica 2 0 1 0 3

Ukupno traženo 83 82 76 49 290

Dodatna znanja i vještine


Analizom prijavljenih slobodnih radnih mjesta u evidenciju HZZ RU Rijeka tj. potreba za dodatnim znanjima i vještinama utvrđene su potrebe za zanimanja za koja su poslodavci imali poteškoća pri zapošljavanju te zanimanja za koja su navedena dodatna znanja i vještine. Evidentirane su potrebe za dodatnim znanjima i vještinama prema zanimanjima u IT sektoru u 2017. u HZZ RU Rijeka (evidencija prijava potreba za radnicima):

Tablica 9 Znanja i vještine potrebne poslodavcima iz sektora

Zanimanje Potrebna znanja i vještine

Dipl. informatičar, dipl. programer, informatičar,

programer računalnih primjena, tehničar

elektroničar za računala

HTML, XHTML, PHP, JavaScript, Visual Basic, NET, C#, SQL,

CSS3, Bootstrap, Framework, Fireworks, WordPress, Postgres,

Eclipse Scout, SV, JQuery, Ubuntu, Linux, Apple platforma,

Pyton, Django, UX, Android SDK, Assembler, CMS, Illustrator,

InDesigne, GitHub, BitBucket, ASP.NET, Ajax

2. Analiza potreba poslodavaca temeljem provedenog upitnika

Izrađen je upitnik u formi Google obrasca, koji se putem maila slao poslodavcima (prilog 1. Upitnik; prilog 2. Excel

tablica odgovora). Cilj upitnika je bio prikupiti što konkretnije informacije o potrebama poslodavaca, spremnosti

na suradnju i uključivanju u projekt te načinima kako privlače nove djelatnike, kako vrše selekciju te kako ih

educiraju.

2.1 Struktura upitnika

1. O poduzeću

Naziv poduzeća

Županija u kojoj se nalazite

Ukratko o poduzeću (Napišite u nekoliko rečenica informacije koje bi najbolje opisale vašu tvrtku).

Bavite li se:

i. Računalnim programiranje

ii. Bazama podataka

iii. Projektiranjem i izgradnjom informacijskih sustav

iv. UX dizajnom

v. Izradom mobilnih aplikacija

vi. Izradom web rješenja

vii. Izradom online igara

viii. Izradom eCommerce rješenja

ix. Digitalnim marketingom

x. Ostalo

Koje programske jezike (tehnologije, framework-e) koristite?


2. Što tražite

Smatrate li da postoje potrebe za programerima i developerima u vašoj županiji?

Koja su minimalna znanja iz područja programiranja koja bi kandidati trebali imati pri zapošljavanju?

Koja druga znanja, vještine i kompetencije tražite kod zaposlenika?

Jeste li spremni zapošljavati junior developere?

Gdje oglašavate otvorena radna mjesta?

Jesu li vam fakulteti izvor radne snage?

Imate li razvijen proces selekcije zaposlenika i kako ju vršite?

Možete li preporučiti alate i tutorijale za učenje logike programiranja i usavršavanje drugih vještina

koje smatrate važnima pri zapošljavanju? (Navesti poveznice na alate i tutorijale)

3. Što nudite

Jeste li spremni ulagati u razvoj znanja i vještina zaposlenika? Na koji način?

Imate li razvijen vlastiti program osposobljavanja zaposlenika?

4. Objava podataka o poduzeću na portalu Start IT

Start IT je online platforma koja je razvijena u sklopu projekta Bootcamp IT, čija je svrha povezivanje

nezaposlenih osoba i poslodavaca u IT sektoru. Primjer kako bi izgledala vaša web stranica na portalu Start

IT, nakon popunjavanja upitnika, možete vidjeti na https://start-it.com.hr/primjer-stranice-partnera/

Želite li da se informacije koje ste naveli u upitniku objave na portalu Start IT, s ciljem predstavljanja

vašeg poduzeća i potreba potencijalnim zaposlenicima?

o Da

o Ne

5. Uključivanje u projekt

Želite li se uključiti u Bootcamp IT kao mentor i definirati projektni zadatak na kojem će timovi

raditi? (Tijekom trećeg mjeseca osposobljavanja, polaznici će u timu raditi na projektnim zadacima

koje su zadali poslodavci. Osim zadavanja zadatka, od poslodavca se očekuje i da odredi osobu koja

će im za to vrijeme biti dostupna kao mentor, kako bi tim uspješno riješio zadatak.)

o Da

o Ne

Želite li sudjelovati na Demo danu? (Demo dan je događaj koji se organizira po završetku 3-

mjesečnog ciklusa osposobljavanja s ciljem predstavljanja polaznika potencijalnim poslodavcima.

Na Demo danu timovi će prezentirati rezultate rada na projektnim zadacima.)

o Da

o Ne

Želite li sudjelovati na 1na1 sastancima u sklopu Demo dana? (Osim prezentiranja rezultata

projektnih zadataka, u sklopu Demo dana održat će se i 1na1 sastanci između poslodavaca i

polaznika programa, s ciljem boljeg upoznavanja polaznika i potencijalnog zapošljavanja.)

o Da

o Ne

Kontakt podaci (ime i prezime, mail, kontakt broj):

https://www.google.com/url?q=https://start-it.com.hr/primjer-stranice-partnera/&sa=D&ust=1554820628424000&usg=AFQjCNEOkcMwK5wXpkMMrPRYE2XhkK79jw


2.2 Rezultati analize

Uzorak: 36 poduzeća

Županija u kojoj se nalazite:

Primorsko-goranska – 21 poduzeće (58,33%)

Grad Zagreb i Zagrebačka – 12 (33,33%)

Istarska – 2 (5,55%)

Osječko-baranjska – 1 (2,78%)

Graf 1 Županije u kojoj se nalaze analizirana IT poduzeća

Budući da je u projektu naglasak bio na IT poduzećima iz Primorsko-goranske županije, oni čine i najveći broj

analiziranih poduzeća. Primjetan je veliki broj poduzeća iz Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Spremnost na

uključivanje u projekt i poduzeća izvan grada Rijeke upućuje na nedostatak junior developera i u drugim županijama.

58%

33%

6%3%

Primorsko-goranska Grad Zagreb i Zagrebačka Istarska Osječko-baranjska


Bavite li se:

Računalnim programiranjem – 33 (91,67%)

Bazama podataka – 29 (80,56%)

Projektiranjem i izgradnjom informacijskih sustava – 22 (61,11%)

UX dizajnom – 19 (52,78%)

Izradom mobilnih aplikacija – 20 (55,56%)

Izradom web rješenja – 22 (61,11%)

Izradom online igara – 2 (5,56%)

Izradom eCommerce rješenja – 18 (50%)

Digitalnim marketingom – 10 (27,78%)

Povezivanje sa raznim hardverima (kontroleri/senzori) – 1 (2,78%)

Izrada sistemskih alata -1 (2,78%)

Dizajn vizualnog identiteta – 1 (2,78%)

Kriptovalutama i blockchain-om – 1 (2,78%)

Turizam i inovacije u turizmu - 1 (2,78%)

Koje programske jezike (tehnologije, framework-e) koristite?

Najčešći odgovori: Java, Javascript, CSS, HTML, PHP, SQL, C#, .NET

Izdvojeni su najčešći odgovori iz upitnika. Jedan dio navedenih programskih jezika je sastavni dio curriculuma

razvijenog u sklopu Bootcamp IT projekta i provedenog kroz prva dva mjeseca programa. Tijekom trećeg mjeseca

osposobljavanja polaznici uz pratnju mentora rade na projektnim zadacima zadanim od strane poduzeća. Rad na

projektnim zadacima zahtjeva učenje novih programskih jezika i primjenu i drugih tehnologija koje su neophodne

poduzećima.

Smatrate li da postoji potreba za programerima i developerima u vašoj županiji?

Da – 36 (100%)

Ne – 0 (0%)


Graf 2 Postojanje potrebe za programerima i developerima u županiji u kojoj se poduzeće nalazi

Sva analizirana poduzeća odgovorila su potvrdno na pitanje postoji li potreba za programerima i developerima,

što upućuje na deficit navedene radne snage u Hrvatskoj i potrebu za programima koji su specijalizirani za

osposobljavanje istih. Navedeni podatak nije u skladu s podacima HZZ-a iz faze 1.

100%

Da Ne


Koja su minimalna znanja iz područja programiranja koja bi kandidati trebali imati pri zapošljavanju?

Pojedini poduzetnici su se u kod ovog pitanja fokusirali na konkretne programske jezike, što je rezultiralo ovim

rangiranjem:

Tablica 10 Minimalna znanja iz područja programiranja koja bi kandidati trebali imati pri zapošljavanju

Minimalna znanja Učestalost odgovora

Baze podataka (SQL, Oracle i druge) 7

HTML 6

Objektno orijentirano programiranje (osnove) 6

CSS 5

Java Script 5

PHP 3

C# 3

.Net 2

iOS 2

Android 2

Java 2

SASS 1

Json 1

AJAX 1

Blockchain 1

Pojedini poduzetnici su naglasili druga znanja koja bi kandidati trebali imati, kao što su: samostalno programiranje

na temelju dobivenih specifikacija, logičko razmišljanje, sposobnost "razbijanja" složenog problema u niz povezanih

jednostavnijih problema, matematička pismenost, uredan kod, poznavanje osnova

tehnologije/frameworka/programskih jezika iz traženog područja, osnovni koncepti programiranja, izraženo logičko

razmišljanje i zaključivanje, poznavanje načela programiranja te volja za učenjem.

Osim određenih programskih jezika, veliki broj poduzeća navodi da kandidati moraju razumjeti logiku

programiranja.

Koja druga znanja, vještine i kompetencije tražite kod zaposlenika?

Spremnost na učenje i razvijanje vještina

Timski rad

Komunikativnost

Iznadprosječno snalaženje na svim poljima informatičke struke

Poznavanje ICT infrastrukture na koju se instaliraju softveri koji se razvijaju, korištenje pratećih alata

potrebnih u razvijanju/isporuci softvera

Proaktivnost

Snalažljivost za svako potencijalno neznanje

Samoinicijativnost


Samostalnost

Otvorenost

Engleski jezik

Zainteresiranost za učenje o područje primjene softvera - industrijski procesi

Odgovornost

Organizacijske vještine

Motiviranost

Poštivanje rokova

Poznavanje poslovnih procesa

Osnove copywritinga i prodajne psihologije

Kod drugih znanja, vještina i kompetencija, poslodavcima je vrlo važno znanje Engleskog jezika, motiviranost,

spremnost na učenje i timski rad.

Jeste li spremni zapošljavati junior developere?

Da – 29 (80,56%)

Ne – 7 (19,44%)

Graf 3 Spremnost IT poduzeća na zapošljavanje junior developera

Većina poduzeća je spremna zaposliti junior developera. Zanimljiv je i podatak da od 7 poduzeća koja su odgovorila

da nisu spremni zaposliti junior developere, 6 je mikro poduzeća.

81%

19%

Da Ne


Gdje oglašavate otvorena radna mjesta?

Tablica 11 Sredstva oglašavanja otvorenih radnih mjesta

Gdje oglašavate otvorena radna mjesta Učestalost odgovora

Specijalizirani portali za traženje posla (npr. MojPosao) 22

Društvene mreže 21

Vlastite web stranice 14

HZZ 6

Fakulteti 5

Usmena predaja/preporuke 5

Lokalni mediji 1

Profesionalne mreže (IT jobs Croatia) 1

Analiza je pokazala da se radna mjesta u većini slučajeva oglašavaju online. Manji broj poduzeća oglašava otvorena

radna mjesta na HZZ, što daje statistički krivu sliku o potražnji za junior developerima u analizama dostupnim preko

HZZa.

Jesu li vam fakulteti izvor radne snage?

Da – 18 (50,00%)

Ponekad/djelomično/možda/nisu jedini – 6 (16.67%)

Ne – 12 (33,33%)


Graf 4 Fakulteti kao izvor radne snage za IT poduzeća

Trećini analiziranih poduzeća fakulteti nisu izvor radne snage, dok ih 17% smatra jednim od izvora. Time su odgovori

podijeljeni na 50%-50%, iz čega se može uvidjeti otvorenost poslodavaca iz IT industrije na zapošljavanje osoba

različitog formalnog obrazovanja, ukoliko njihove kompetencije iz područja programiranja udovoljavaju njihovim

zahtjevima.

Imate li razvijen proces selekcije zaposlenika i kako ju vršite?

Da – 22 (61,11%)

Ne – 14 (38,89%)

Kako ju vršite: Korištenje usluga HR firmi, predselekcija na temelju životopisa i portfelja, razgovor, testiranje znanja,

psihologijsko testiranje, probni rad,...

50%

17%

33%

Da Ponekad/djelomično/možda/nisu jedini Ne


Graf 5 Razvijenost procesa selekcije u IT poduzećima

Veliki broj poduzeća ima razvijen proces selekcije koji se uglavnom sastoji od preselekcije na temelju životopisa,

testiranja i razgovora.

Možete li preporučiti alate i tutorijale za učenje logike programiranja i usavršavanje drugih vještina koje

smatrate važnima pri zapošljavanju?

pluralsite

Google.com

W3 Schools

https://www.freecodecamp.org/

https://www.codecademy.com/

https://www.udemy.com/

https://codewithmosh.com/p/learning-paths

Jeste li spremni ulagati u razvoj znanja i vještina zaposlenika? Na koji način?

Ne – 1 (2,78%)

Trenutno ne, jer ne zapošljavamo – 1 (2,78%)

Da – 34 (94,44%)

Na koji način: kroz interne i eksterne edukacije, seminare, konferencije, radionice, polaganje certifikata,

mentoriranje, druženje s drugim firmama, učenje od drugih, online tutorijale,..

39%

61%

Da Ne

https://www.freecodecamp.org/

https://www.codecademy.com/

https://www.udemy.com/

https://codewithmosh.com/p/learning-paths


Graf 6 Spremnost IT poduzeća na ulaganje u znanje i vještine zaposlenika

Većina poslodavaca spremna je ulagati u razvoj znanja i vještina zaposlenika te od zaposlenika i očekuju da

neprestano nadograđuju i proširuju svoje znanje. Uglavnom je naglasak na neformalnom načinu obrazovanja.

94%

3% 3%

Da Trenutno ne, jer ne zapošljavamo Ne


Imate li razvijen vlastiti program osposobljavanja zaposlenika?

Da – 14 (38,89%)

Ne – 19 (52,78%)

Djelomično – 1 (2,78%)

U procesu razvijanja – 2 (5,56%)

Graf 7 Razvijenost vlastitog programa osposobljavanja zaposlenika u IT poduzećima

Više od polovice poduzeća nema razvijen vlastiti program osposobljavanja zaposlenika, s druge strane sva

poduzeća smatraju da postoji potreba za programerima i developerima, a 81% ih je spremno zaposliti junior

developere. Time se nameće potreba postojanja programa osposobljavanja kao što je Bootcamp IT, kako bi se

odgovorilo na potražnju za radnom snagom u poduzećima koja nisu u mogućnosti, zbog ograničenja u resursima ili

nekih drugih razloga, provoditi svoje programe osposobljavanja.

Želite li da se informacije navedene u upitniku objave na portalu Start IT, s ciljem predstavljanja

poduzeća i potreba potencijalnim zaposlenicima?

Da – 29 (80,56%)

Ne – 7 (19,44%)

40%

54%

3% 3%

Da Ne Djelomično U procesu razvijanja


Graf 8 Otvorenost za predstavljanje poduzeća i njihovih potreba potencijalnim zaposlenicima na portalu Start IT

Većina analiziranih poslodavaca (81,56%) je pristala na objavu podataka na portalu Start IT, što upućuje na potrebu

postojanja portala na kojem će poslodavci iz IT sektora imati priliku predstaviti svoje aktivnosti i potrebe

potencijalnim zaposlenicima, a osobama koje traže posao portal će biti baza za traženje zaposlenja.

Želite li se uključiti u Bootcamp IT kao mentor i definirati projektni zadatak na kojem će timovi raditi?

Da – 15 (41,67%)

Djelomično/ovisno o vremenu i mogućnostima – 2 (5,56%)

Ne – 19 (52,78%)

81%

19%

Da Ne


Graf 9 Spremnost IT poduzeća na uključivanje u projekt kao mentor

42% analiziranih poslodavaca je pristalo sudjelovati u programu kao mentor, što je veliki broj ako se uzme u obzir

odnos između broja kontaktiranih i broja poduzeća koja su sudjelovala u analizi. Poduzeća koja su odgovorila

negativno na ovo pitanje, uglavnom su kao razlog naveli nedostatak resursa odnosno vremena za takav angažman.

Žele li sudjelovati na Demo danu?

Da – 25 (69,44%)

Ovisno o vremenu i mogućnostima – 1 (2,78%)

Ne - 10 (27,78%)

42%

5%

53%

Da Djelomično/ovisno o vremenu i mogućnostima Ne


Graf 10 Spremnost IT poduzeća na sudjelovanje u Demo danu

Tek se 10 od ukupnog broja analiziranih poduzeća izjasnilo da ne želi sudjelovati na Demo danu iz čega se može

zaključiti da zaista postoji interes za takvim događajima na kojima poslodavci imaju priliku upoznati potencijalne

zaposlenike.

Žele li sudjelovati na 1na1 sastancima u sklopu Demo dana?

Da – 22 (61,11%)

Ovisno o vremenu i mogućnostima – 1 (2,78%)

Ne – 13 (36,11%)

69%3%

28%

Da Ovisno o vremenu i mogućnostima Ne


Graf 11 Spremnost IT poduzeća na sudjelovanje na 1na1 sastancima u sklopu Demo dana

Većina poslodavaca koji su odgovorili da žele sudjelovati na Demo danu su odgovorili i da žele sudjelovati na 1na1

sastancima u sklopu Demo dana. Iz toga se može zaključiti da imaju potrebu za zapošljavanjem junior developera te

su otvoreni prema opciji zapošljavanja polaznika Bootcamp IT programa.

Upitnik nije sadržavao pitanje o veličini poduzeća. Na temelju dostupnih alata (Poslovna.hr) izvršena je analiza

veličine poduzeća, kako bi utvrdili postoji li međuovisnost između veličine poduzeća i odgovora na pitanja u upitniku.

Rezultati analize su:

Mikro – 21 (58,33%) Malo – 8 (22,22%)

Srednje – 5 (13,89%)

Bez podatka - 2 (5,56%)

61%

3%

36%

Da Ovisno o vremenu i mogućnostima Ne


Graf 12 Veličina analiziranih IT poduzeća

Udio mikro i malih poduzeća u analiziranom uzorku je 80,55%, što ukazuje na njihovu veću otvorenost za suradnju.

Mikro i mala poduzeća imaju limitirana financijska sredstva te je za njih ovaj projekt predstavljao način pristupanja

tržištu radne snage bez dodatnih financijskih ulaganja. Srednja poduzeća imaju već razvijene sustave

osposobljavanja te se, zbog svoje veličine, sporije i teže uključuju u ovakve projekte.

58%22%

14%

6%

Mikro Malo Srednje Bez podatka


3. Analiza potreba poslodavaca temeljem 1 na 1 intervjua

U svrhu što boljeg razumijevanja potreba poslodavaca provedeni su 1 na 1 intervjui s predstavnicima poduzeća koji

su uključeni u postupak selekcije i zapošljavanja. Intervjuirani su predstavnici sljedećih poduzeća:

Ri bit d.o.o. – mikro poduzeće koje ne zapošljava junior developere

Adricom d.o.o. – mikro poduzeće koje zapošljava junior developere

Kompare online d.o.o. – malo poduzeće koje zapošljava junior developere i koje je zaposlilo polaznika pilot

projekta Bootcamp IT

Alarm automatika d.o.o. – srednje poduzeće koje zapošljava junior developere i koje je zaposlilo polaznike

pilot projekta Bootcamp IT

3.1 Struktura 1 na 1 intervjua

1. Koliko imate zaposlenih u poduzeću? 2. Koliko imate senior, a koliko junior developera (omjer)? 3. Kako privlačite nove djelatnike? Kako se borite za kvalitetne ljude? 4. Kolike su prosječne plaće i dajete li određene povlastice djelatnicima? 5. Jeste li zadovoljni s ljudima koji završe fakultete? S kojih fakulteta vam dolaze potencijalni djelatnici? 6. Zapošljavate li osobe koje nemaju formalno znanje vezano uz IT (fakultet) već samo srednju školu? Kako

utvrđujete razinu njihovog znanja? 7. Koji je osnovni kriterij da bi netko dobio posao, samo znanje ili moraju imati i neke druge vještine(društvene)?

Da li je nedostatak društvenih vještina prepreka kod zapošljavanja? 8. Koliko vremena treba junioru da postane senior? 9. Da li se rast vaše firme dešava planirano ili organski? 10. Za one koji su zapošljavali polaznike pilot projekta BootcampIT – Jeste li zadovoljni s polaznicima Bootcampa

koje ste zaposlili i što bi bilo dobro da su još naučili?

3.2 Rezultati 1 na 1 intervjua

RI – BIT d.o.o. Šetalište Trinaeste divizije 121, Rijeka

NKD 2007 - 62.01 Računalno programiranje

Godina osnivanja: 1993

1. Koliko imate zaposlenih u poduzeću? Poduzeće trenutno zapošljava 5 djelatnika, od čega 3 u IT sektoru.

2. Koliko imate senior, a koliko junior developera (omjer)? Svi zaposleni su seniori.

3. Kako privlačite nove djelatnike? Kako se borite za kvalitetne ljude?


Trenutno ne privlačimo nove djelatnike jer nemamo financijskih mogućnosti. Tražili smo nove djelatnike preko mjera HZZ-a jer smo htjeli uzeti nekoga na stručno osposobljavanje s idejom da preuzmemo nove poslove i da onda tu osobu zadržimo. U suradnji s djelatnicima HZZ smo 3 mjeseca tražili potencijalne kandidate. Kada smo našli osobu koja je zadovoljavala naše potrebe i koja je bila voljna raditi kod nas, podnijeli smo zahtjev Zavodu. HZZ nas je na kraju odbio jer se ne radi o deficitarnom zanimanju (iako je jako teško pronaći programere).

4. Kolike su prosječne plaće i dajete li određene povlastice djelatnicima? Prosječna plaća je 5.500,00 kn neto za djelatnike koji rade u IT sektoru. Osim toga, djelatnici imaju mogućnost rada od kuće, fleksibilnog radnog vremena, isplaćujemo im sve neoporezive naknade na koje imaju pravo.

5. Jeste li zadovoljni s ljudima koji završe fakultete? S kojih fakulteta vam dolaze potencijalni djelatnici? Naši djelatnici su završili ekonomski i pomorski fakultet koji nemaju veze s tom strukom. Radi se o samoukim osobama.

6. Zapošljavate li osobe koje nemaju formalno znanje vezano uz IT (fakultet) već samo srednju školu? Kako utvrđujete razinu njihovog znanja? Trenutno ne zapošljavamo.

7. Koji je osnovni kriterij da bi netko dobio posao, samo znanje ili moraju imati i neke druge vještine (društvene)?

Da li je nedostatak društvenih vještina prepreka kod zapošljavanja? Osim poznavanja programiranja osobe moraju biti komunikativne i spremne na timski rad.

8. Koliko vremena treba junioru da postane senior? /

9. Da li se rast vaše firme dešava planirano ili organski? Rast se dešava organski – s novim poslom dolazi do preraspodjele posla.

10. Za one koji su zapošljavali polaznike pilot projekta BootcampIT – Jeste li zadovoljni s polaznicima Bootcampa koje ste zaposlili i što bi bilo dobro da su još naučili? /

KOMPARE ONLINE d.o.o. Petra Jurčića 4b, Rijeka

NKD 20017 - 73.11 Agencije za promidžbu (reklamu i propagandu)


1. Koliko imate zaposlenih u poduzeću? Poduzeće trenutno zapošljava preko 25 djelatnika, od čega 5 u IT sektoru.

2. Koliko imate senior, a koliko junior developera (omjer)? Imamo 2 seniora, 2 juniora (od kojeg je jedan već pomalo midi) i jednu osobu koja nam pomaže s bazama podataka. Omjer je nekakvih 50:50.

3. Kako privlačite nove djelatnike? Kako se borite za kvalitetne ljude? Nove djelatnike privlačimo najčešće kroz preporuke. Nikada ne koristimo specijalizirane servise kao što su HZZ i MojPosao.hr. Jednom smo koristili Linkedin scouting (pokazao se dobrim), a oglašavamo i u grupu IT jobs na Facebooku.


4. Kolike su prosječne plaće i dajete li određene povlastice djelatnicima?

Prosječna plaća za juniora je 7.000,00 neto, a za seniora 10.000,00 neto. Osim toga, svi imaju fleksibilno radno vrijeme, mogu izaći obaviti nešto privatno u radno vrijeme, svako toliko organiziramo team buildinge + mogućnost odlaska na dodatne događaje/edukacije. Svaki djelatnik ima mogućnost napredovanja unutar sustava.

5. Jeste li zadovoljni s ljudima koji završe fakultete? S kojih fakulteta vam dolaze potencijalni djelatnici? Od trenutno zaposlenih u IT sektoru samo dvije osobe imaju VSS, od toga samo jedna vezano uz IT.

6. Zapošljavate li osobe koje nemaju formalno znanje vezano uz IT (fakultet) već samo srednju školu? Kako utvrđujete razinu njihovog znanja? Zapošljavamo osobe isključivo prema njihovom znanju programiranja – mogu biti i sa srednjom školom. Razinu njihovog znanja utvrđujemo tako da im zadamo zadatak koji moraju riješiti u 2 tjedna. Nakon što dostave riješene zadatke, svaki kandidat prolazi intervju 1na1.


Da li je nedostatak društvenih vještina prepreka kod zapošljavanja? Bitan je kliker, motivacija. Social skills nisu uvjet za zapošljavanje – bitno je da je osoba normalna.

8. Koliko vremena treba junioru da postane senior? Junior može postati senior u roku od 2 godine.

9. Da li se rast vaše firme dešava planirano ili organski? Rast se dešava planski. Radi se plan razvoja za svaku godinu, pa se svi sektori mogu pripremiti.

10. Za one koji su zapošljavali polaznike pilot projekta BootcampIT – Jeste li zadovoljni s polaznicima Bootcampa koje ste zaposlili i što bi bilo dobro da su još naučili? Izrazito smo zadovoljni s polaznikom BootcampIT projekta kojeg smo zaposlili. Radi se o motiviranoj i posvećenoj osobi koja se jako brzo razvija (možemo reći da je već midi developer).

ADRICOM d.o.o. Petra Jurčića 4b, Rijeka

NKD 2007 - 62.01 Računalno programiranje


1. Koliko imate zaposlenih u poduzeću? Poduzeće trenutno zapošljava 5 djelatnika (od čega je jedna djelatnica na porodiljnom): 2 developera za web, 1 za AR i VR i 1 grafički dizajner.

2. Koliko imate senior, a koliko junior developera (omjer)? Imamo 1 seniora i 3 midi developera. Trenutno zapošljavamo preko stručnog osposobljavanja grafičke dizajnere.

3. Kako privlačite nove djelatnike? Kako se borite za kvalitetne ljude? Seniore privlačimo kroz preporuke, juniore oglašavanjem na društvenim mrežama, webu i preko HZZa.


4. Kolike su prosječne plaće i dajete li određene povlastice djelatnicima? Prosječne plaće su 5500 neto. Osim toga djelatnici imaju povlastice kao što su free kava, tutoring, besplatne edukacije, mogućnost certificiranja.

5. Jeste li zadovoljni s ljudima koji završe fakultete? S kojih fakulteta vam dolaze potencijalni djelatnici? Nismo do sada zapošljavali nikoga s fakultetom. Trenutno smo otvoreni za studentsku praksu.

6. Zapošljavate li osobe koje nemaju formalno znanje vezano uz IT (fakultet) već samo srednju školu? Kako utvrđujete razinu njihovog znanja? Zapošljavamo osobe ovisno o razini njihovog znanja – testiramo ih interno. Jedino dizajnere tražimo da su završili fax.


Da li je nedostatak društvenih vještina prepreka kod zapošljavanja? Kod stručnog osposobljavanja je bitna motivacija za učenje, uklapanje u tim i osnovno predznanje. Kod juniora tražimo da može samostalno rješavati probleme, da je motiviran i da se uklapa u tim. Onaj tko kaže da sve zna nije osoba koju bi zaposlili. Nedostatak društvenih vještina kod programera i dizajnera nije neophodan – mogu biti introverti.

8. Koliko vremena treba junioru da postane senior? Cca 4 do 5 godina napornog rada. On je senior kada može samostalno riješiti sve taskove.

9. Da li se rast vaše firme dešava planirano ili organski? Oboje. Jedan dio zahtjevnijih poslova planiramo.

10. Za one koji su zapošljavali polaznike pilot projekta BootcampIT – Jeste li zadovoljni s polaznicima Bootcampa koje ste zaposlili i što bi bilo dobro da su još naučili? /

ALARM AUTOMATIKA d.o.o. Dražice 123c, Rijeka

NKD 2007 - 74.90 Ostale stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, d. n.


1. Koliko imate zaposlenih u poduzeću? Poduzeće trenutno zapošljava 100 djelatnika u RH, van RH 40. Od toga u IT sektoru radi njih 5.

2. Koliko imate senior, a koliko junior developera (omjer)? Imamo 3 seniora i 2 juniora.

3. Kako privlačite nove djelatnike? Kako se borite za kvalitetne ljude? Osim što oglašavamo otvorena radna mjesta (na HZZ, MojPosao.hr, društveni mrežama) puno naših djelatnika je aktivno na fakultetima (Elektrotehnika i Telematika na Veleučilištu) pa nam oni preporuče dobre studente.

4. Kolike su prosječne plaće i dajete li određene povlastice djelatnicima? Prosjek je nekih 8.000,00 kn neto. Osim toga, imaju pravo na sve neoporezive isplate koje im pripadaju, na službeni auto, mogućnost edukacije.


5. Jeste li zadovoljni s ljudima koji završe fakultete? S kojih fakulteta vam dolaze potencijalni djelatnici?

Ovisi kako s kojeg fakulteta. Moraju se u svakom slučaju još dodatno educirati.

6. Zapošljavate li osobe koje nemaju formalno znanje vezano uz IT (fakultet) već samo srednju školu? Kako utvrđujete razinu njihovog znanja? Da. Bitna nam je razina znanja. Imamo interni postupak selekcije. Po svakom otvorenom natječaju nam se javi samo 10-ak osoba.


Da li je nedostatak društvenih vještina prepreka kod zapošljavanja? Nije nam bitno samo znanje. Bitna nam je socijalna inteligencija, uklapanje u tim, prokativnost i želja za učenjem.

8. Koliko vremena treba junioru da postane senior? U idealnim uvjetima (da je osoba proaktivna i da hoće) – 2 godine.

9. Da li se rast vaše firme dešava planirano ili organski? Planirano.

10. Za one koji su zapošljavali polaznike pilot projekta BootcampIT – Jeste li zadovoljni s polaznicima Bootcampa koje ste zaposlili i što bi bilo dobro da su još naučili? Jako smo zadovoljni :D

3.3. Zaključak Provođenje 1 na 1 intervjua na uzorku od 4 poduzeća različitih po svojoj veličini, NKD-u, dinamici zapošljavanja i

zrelosti omogućilo je sagledavanje njihovih različitih potreba i mogućnosti ovisno o financijskom kapacitetu i

internoj organizaciji. Mikro i mala poduzeća, zbog malog broja zaposlenih i limitiranih financijskih kapaciteta, ne

zapošljavaju junior developere. Mjere HZZ-a (npr. stručno osposobljavanje) bi im dale financijski poticaj i omogućile

da zapošljavaju mlade nezaposlene ljude, što u praksi nije moguće jer takvi poticaji nisu na raspolaganju

poduzetnicima za ona zanimanja koja se prema statističkim podacima ne smatraju deficitarnim (kao što je npr.

zanimanje programer).

Mikro i mala poduzeća su zbog svega prethodno navedenog usmjerena najviše na zapošljavanje midi i senior

developera koje pronalaze kroz preporuke. Junior developere privlače najčešće preko društvenih mreža, web-a i

specijaliziranih poatala za tražnje posla kao što je MojPosao.hr. Srednja poduzeća, osim tih standardnih metoda,

nerijetko pronalaze juniore direktno na fakultetu ili putem studentske prakse. Nezaposlene osobe koje imaju

određeno znanje u programiranju se zbog toga rijetko prijavljuju HZZ-u, što narušava realnu statističku sliku o tom

zanimanju, koje je u stvari deficitarno.

Svim poduzetnicima s kojima smo razgovarali formalno obrazovanje nije preduvjet za zapošljavanje. Bitna im je razina znanja koju kandidati pokazuju kroz postupak selekcije koji uključuje rješavanje zadataka. To potvrđuje rezultate ankete koji pokazuju da su poslodavci spremni zapošljavati osobe različitog formalnog obrazovanja, ukoliko njihove kompetencije udovoljavaju njihovim zahtjevima.


Osim osnovnog poznavanja programiranja kandidati moraju biti proaktivni, motivirani, uklapati se u tim, imati želju za učenjem,... Prosječna plaća u IT industriji je iznad hrvatskog prosjeka – kreće se od 5.500,00 do 7.000,00 kn neto. Osim toga, svi djelatnici imaju pravo na neke druge povlastice kao što su fleksibilno radno vrijeme, neoporezive naknade, mogućnost dodatnog educiranja,... Neovisno o tim povoljnim uvjetima, poduzeća imaju problema s privlačenjem novih zaposlenih i fluktuacija radne snage je jako velika. U većini malih i srednjih poduzeća omjer seniora i juniora je 50:50. Junior koji je proaktivan i motiviran može u roku od cca 2 godine postati senior. Takva tvrdnja je potvrđena u praksi jer je polaznik prvog ciklusa pilot projekta Bootcamp IT zaposlen u poduzeću Kompare online d.o.o. i u razdoblju od cca 1,5 godine je već postao midi developer.

Postupak selekcije

Projekt je obuhvatio 84 nezaposlene i dugotrajno nezaposlene osobe koje su prošle proces profesionalnog

usmjeravanja i savjetovanja za zapošljavanje, od čega su 42 osobe odabrane za sudjelovanje u

osposobljavanju za junior developera.

Pilot projektom je utvrđeno da je osnovna predispozicija za uspješan završetak edukacije i zaposlenje u

IT sektoru:

1. Iznadprosječna sposobnost logičkog zaključivanja i problemsko razmišljanje

2. Motivacija za svakodnevni intenzivan rad na računalu

3. Mogućnost komunikacije na engleskom jeziku

Za odabir sudionika, provedena su dva selekcija postupka, budući da je osposobljavanje provedeno u dvije

grupe. Selekcijski postupak se sastojao od:

1. Prijave putem prijavnog obrasca

2. Intervjua na engleskom jeziku

3. Razgovora s tvrtkom koja je provodila profesionalno usmjeravanje i savjetovanje za zapošljavanje

a/ Prijavni obrazac

Prijave su se zaprimale elektronički, putem obrasca na portalu Start IT, te su činile prvi korak selekcijskog

postupka. Sadržaj prijavnog obrasca je bio sljedeći:

Ime i prezime

Email

Broj mobitela


Životopis – potrebno priložiti dokument

Sken osobne – potrebno priložiti dokument

Potvrda o nezaposlenosti – potrebno priložiti dokument

Prijavnica (Prilog 1.) – potrebno ispuniti i priložiti dokument

GDPR privola da se osobni podaci uneseni u formular koriste u svrhu prijave za Bootcamp IT -

osposobljavanje za Junior Developera.

Prijavni obrazac je dao informacije relevantne za procjenu motivacije polaznika da završe izrazito intenzivan program edukacije koji zahtjeva njihov angažman i van planiranog fonda radnih sati (u slobodno vrijeme). Kroz prijavnicu se utvrđivalo koliko polaznik razumije radne zahtjeve IT tržišta, potrebu za stalnim usavršavanjem i radom na vlastitim kompetencijama.

Elementi prijavnice koji su davali uvid u motivaciju prijavitelja su bili:

Što znate o programiranju i, ako imate takva znanja, kako ste ih stekli?

Objasnite što vas privlači programiranju i poslu programera

Zašto bismo baš vas trebali odabrati za ovaj program?

Tražili su se kandidati koji su:

1. Pokazali interes za programiranje (kroz sudjelovanje u formalnim i neformalnim edukacijama)

2. Dali osoban uvid u razloge uključivanja u program

3. Pokazali inicijativu da se zaposle

Prijavnica je dala određenu slobodu prijavitelju da opiše zašto baš on treba biti odabran za program, što

ga privlači kod takvog posla, da li je već nešto pokušavao raditi ili naučiti u tom području ili nikad nije imao

doticaja s programiranjem i smatra da je ovo izvrsna prilika koju treba iskoristiti.

Pokazalo se kao dobra predispozicija ako je netko već pokušao sam naučiti programirati, makar i

bezuspješno, jer je ukazivalo na određenu motivaciju i sklonost takvom poslu.

Također, određeni kandidati su naveli da se nisu susreli s pojmom programiranja do trenutka kad su

saznali za program Bootcamp IT i tek tada su počeli istraživati što je to programiranje i kako funkcionira,

te su u tom trenutku shvatili da ih to jako zanima i privlači.

Ideja je bila da kandidati na neki način napišu da ih nešto privlači takvom poslu i da im programiranje

predstavlja izazov koji žele savladati, bez obzira imali li iskustva s programiranjem ili ne.

Važno je napomenuti i da su određeni kandidati ispunili polja s velikom količinom informacija koje nisu

pružale osoban uvid u razloge zašto žele sudjelovati u programu, već je bilo riječ o prepisanim definicijama

o programiranju i šablonskim odgovorima.

Osim prijavnice, za procjenu pristiglih prijava i odabir kandidata za intervju, važan je bio i životopis,

budući da je pružio informacije o obrazovanju kandidata, zaposlenju, ukoliko je osoba bila zaposlena u

određenom trenutku, te drugim interesima i aktivnostima.


Kod životopisa, fokus nije bilo na stručnoj spremi niti obrazovnom usmjerenju, već se na temelju

životopisa dobila generalna slika o kandidatu.

Osim toga, iz životopisa se moglo procijeniti koliko je osoba u životu aktivna, odnosno ukoliko je

školovanje završila prije npr. 10 godina a u međuvremenu nije ništa radila, procijenjeno je da kandidat

nema dovoljnu motivaciju za uspješan završetak zahtjevnog programa kao što je Bootcamp IT.

Određeni životopisi su bili oskudno napisani i nisu pružali dovoljno informacija o kandidatu.

Konačna odluka za odabir kandidati u daljnji selekcijski postupak donesena je na temelju svih prethodno

navedenih informacija, koje su omogućile da se stekne određena slika o kandidatu, koliko je to moguće

samo na temelju napisanog.

U selekcijskom postupku, odnosu čitanju prijava, sudjelovale su tri osobe koje su prijavu svakog kandidata

označile s:

1. Da – osoba treba biti pozvana na intervju

2. Ne – osoba ne odgovara zahtjevima programa ili

3. Možda

U konačnici se napravila usporedna tablica te se odluka o odabiru kandidata za intervju donijela na sljedeći

način:

Tablica 12 Odabir kandidata za intervju na engleskom jeziku

Član

evaluacijskog

odbora 1

Član

evaluacijskog

odbora 2

Član

evaluacijskog

odbora 3

Odluka

Da Da Da Osoba pozvana na intervju

Da Da Možda Osoba pozvana na intervju

Da Možda Možda Osoba pozvana na intervju

Možda Možda Možda Diskusija da li osoba treba biti pozvana na intervju

Da Možda Ne Diskusija o različitim ocjenama i dojmovima, u slučaju

nemogućnosti dogovora, osoba se poziva na intervju

Da Da Ne Diskusija o različitim ocjenama i dojmovima, u slučaju


Da Ne Ne Diskusija o različitim ocjenama i dojmovima, u slučaju


Ne Možda Možda Diskusija o različitim ocjenama i dojmovima, u slučaju



Možda Ne Ne Prijava odbijena

Ne Ne Ne Prijava odbijena

Prilikom odabira kandidata u obzir treba uzeti i broj osoba koji se planira intervjuirati. U slučaju da osobe

koje su označene s Da/Da/Da popune planiranu kvotu, svaka daljnja diskusija je suvišna.

b/ Intervju na engleskom jeziku

Intervju se održavao na engleskom jeziku i trajao je 15 minuta po kandidatu. U jednom danu prosječno se

intervjuiralo 8 kandidata. Svrha intervjua bila je utvrđivanje razine znanja engleskog jezika.

Za kandidate koji nisu mogli biti fizički prisutni na intervjuu, omogućen je intervju putem Skype-a.

Tijekom intervjua, svakom kandidati su postavljena sljedeća pitanja:

1. What would you like to do in your life? (What's your dream job?)

2. Why did you not graduate from the University? – if applicable

3. Why do you not work in your vocational field, even though you graduated (from the University)?

– if applicable

4. What do you expect from this programme?

5. Tell us something about yourself that qualifies you to be among the 21 participants of the

Bootcamp IT programme?

Od kandidata se zahtijevalo da znaju engleski jezik dovoljno dobro da mogu obavljati posao koji zahtijeva

znanje istog, gramatička ispravnost nije bila na prvom mjestu.

Intervju su također provodile 3 osobe i, kao i kod čitanja prijava, svakog su kandidata nakon odrađenog

intervju označile s da, ne ili možda. Na kraju svakog dana se donijela preliminarna odluka o kandidatima

koji bi se potencijalno primili u program.

Nakon što su odrađeni svi intervjui, izdvojeni su kandidati koje su svi članovi evaluacijskog odbora označili

s Da/Da/Da i Da/Da/Možda kao potencijalne kandidate za sudjelovanje, a odbijeni su kandidati koji su

označeni s Ne/Ne/Ne, Ne/Ne/Možda te Možda/Možda/Ne. Kandidate koji su bili označeni različito od toga

se također izdvojilo kako bi se utvrdilo zašto je došlo do takvih razlika u ocjenjivanju.

Tablica 13 Ocjene kandidata nakon intervjua

Ocjene članova evaluacijskog odbora Odabir

Da/Da/Da Predložen za sudjelovanje


Ocjene članova evaluacijskog odbora Odabir

Da/Da/Možda Predložen za sudjelovanje

Ne/Ne/Ne Odbijen

Ne/Ne/Možda Odbijen

Možda/Možda/Ne Odbijen

Možda/ Možda/ Možda Diskusija

Da/Ne/Možda Diskusija

Da/Da/Ne Diskusija

Ne/Ne/Da Diskusija

Možda/Možda/Da Diskusija

Važno je napomenuti da kod intervjua putem Skypa često dolazi do tehničkih poteškoća te je otežano

održavanje komunikacije na adekvatnoj razini. Preporuča se, ukoliko je moguće, intervjue održavati uživo.

c/ Razgovor s tvrtkom koja je provodila profesionalno usmjeravanje i savjetovanje za

zapošljavanje

Nakon završetka intervjua, članovi evaluacijskog odbora konzultirali su se s tvrtkom koja je provodilo

profesionalno usmjeravanje i savjetovanje za zapošljavanje.

Svrha konzultacija je bila dobiti informacije o sposobnostima logičkog zaključivanje, snalaženju u

timskom radu te motivaciji kandidata koji su predloženi za sudjelovanje te onih koji su bili diskutabilni.

Kod kandidata za koje su se članovi evaluacijskog odbora složili da bi trebali biti odabrani za sudjelovanje

tražila se potvrda da njihove sposobnosti odgovaraju zahtjevima programa, a kod onih koji su bili

diskutabilni, tražile su se dodatne informacije koje su pomogle donošenju odluke o odabiru kandidata.

Ukoliko su određeni kandidati bili isti po sposobnostima, za odabir je prevladala motivacija.


U konačnici se odluka o odabiru kandidata za sudjelovanje donijela na temelju prijavnica, intervjua te

razgovora s provoditeljima profesionalnog usmjeravanja.

d/ Zaključak

Prijavnica, intervju te procjena logičkog zaključivanja, snalaženju u timskom radu i motivacije, na temelju

profesionalnog usmjeravanja, nerazdvojivi su elementi za procjenu i odabir kandidata za sudjelovanje u

intenzivnom programu kao što je Bootcamp IT.


Opis suradnje sa poslodavcima

Za potrebe ostvarivanja suradnje s poduzećima iz IT sektora, provedena je identifikacija istih te je kreirana

baza IT poduzeća. U tu svrhu izvršeno je:

1. Pretraživanje baza podataka (dostupne pri HGK) na temelju Nacionalne klasifikacije djelatnosti

(NKD 2007 - 62.01 Računalno programiranje)

2. Uvid u bazu klijenata Step Ri d.o.o.

3. Uvid u bazu IT poduzeća koja su sudjelovala u pilot projektu

4. Google pretraživanje

5. Uvrštavanje popisa poduzeća koji su korisnici usluga HZZa

Nakon provedene identifikacije, sastavljen je popis od 301 poduzeća iz različitih dijelova Hrvatske, kojima

je poslan upitnik na temelju kojeg se izvršila analiza njihovih potreba te utvrdila spremnost na aktivno

uključivanje u projekt. Od 301 kontaktiranog poduzeća, 36 je popunilo upitnik (11,96%).

U upitniku, poduzeća su se mogla izjasniti žele li objaviti podatke o svojem poduzeću na portalu Start IT

- online platformi koja je razvijena u sklopu projekta, čija je svrha povezivanje nezaposlenih osoba i

poslodavaca u IT sektoru.

Podaci za objavu pripremljeni su na temelju podataka koje su poslodavci ispunili u upitniku te su, prije

objave, poslani poduzeću na provjeru i nadopunu. Također, tijekom trajanja projekta se održavao kontakt

s poslodavcima čiji su podaci objavljeni na portalu, kako bi se utvrdilo jesu li podaci i dalje aktualni ili ih je

potrebno ažurirati.

S određenim poduzećima iz IT sektora je uspostavljen kontakt nakon provedene analize, te im je također

ponuđeno da objave podatke na portalu.

Osim same objave na portalu, poduzećima je omogućeno i da se putem upitnika izjasne o aktivnom

uključivanju u projekt. Aktivno uključivanje je bilo omogućeno na nekoliko načina:

1. Mentoriranje timova – IT poduzeća mentori definirali su projektne zadatke koje su timovi rješavali

tijekom trećeg mjeseca osposobljavanja. Osim zadavanja zadatka, od poslodavaca se očekivalo i da

odrede osobu koja će timovima biti dostupna kao mentor, kako bi uspješno riješili zadatke.

2. Sudjelovanje na Demo danu - Demo dan je događaj koji se organizirao po završetku 3-mjesečnog

ciklusa osposobljavanja s ciljem predstavljanja polaznika potencijalnim poslodavcima. Na Demo

danu timovi su prezentirali rezultate rada na projektnim zadacima.

3. Sudjelovanje na 1na1 sastancima u sklopu Demo dana - Osim prezentiranja rezultata projektnih

zadataka, u sklopu Demo dana održali su se i 1na1 sastanci između poslodavaca i polaznika

programa, s ciljem boljeg upoznavanja polaznika i potencijalnog zapošljavanja.


Osim navedenog, provedena je i analiza potreba poslodavaca temeljem 1na1 intervjua. Odabrana su 4

poduzeća koja se razlikuju po svojoj veličini, NKD-u, dinamici zapošljavanja te zrelosti te su provedeni 1na1

intervjui s predstavnicima poduzeća zaduženim ili uključenim u proces selekcije i zapošljavanja. Intervjui

su dali kvalitativan uvid u potrebe poslodavaca, način selekcije i privlačenja radne snage.

Poslodavcima je također, tijekom trećeg mjeseca osposobljavanja, omogućeno da se predstave

polaznicima programa. Predstavljanje je bilo osobno ili putem Skype-a te je predviđeno da traje

maksimalno 15 minuta.

Time se pružila prilika poslodavcima da polaznicima predstave svoje poslovanje, znanja i vještine koje traže

od zaposlenika, savjete i preporuke vezane za rad i učenje te druge informacije koje smatraju važnima.

S poslodavcima koji su se aktivno uključili u projekt je tijekom provedbe projekta održavana redovita

komunikacija, odnosno obavještavalo ih se o provedbi projekta, napretku sudionika i drugim važnim

događajima i informacijama te su se od poduzeća prikupljale povratne informacije o polaznicima programa

koje su zaposlili, planiraju zaposliti itd.

Metodologija procesa edukacije

Uvod

Bootcamp IT edukacija je brzi program osposobljavanja osoba za poziciju Junior Developera (programer).

Cilj stvaranja obrazovnog programa za Bootcamp IT je bio u kratkom vremenu osposobiti osobe bez

prijašnjeg iskustva u programiranju kako bi se mogli zaposliti u informatičkim tvrtkama na programerskim

pozicijama ili pokrenuti vlastiti posao.

Prema provedenom desk istraživanju prije osmišljavanja programa, utvrđeno je da u RH ne postoji sličan

program osposobljavanja za Junior Developere. Programi koji postoje su kratkotrajni (radionice u trajanju

nekoliko dana), nisu dovoljno intenzivni (tečajevi u trajanju od 6 mjeseci i više s malim tjednim

opterećenjem u vidu satnice) ili nisu toliko sveobuhvatni (poučava se rad u jednom određenom

programskom jeziku).

Na temelju komunikacije s tvrtkama i iskustva rada na projektima iz realnog sektora, komunikacije s

korisnicima te istraživanja sličnih programa na međunarodnoj razini, došlo se do zaključka da program

edukacije Bootcamp IT treba biti:

1. Cjelovit i sažet - uključivati sva znanja i vještine koje su bitne kako bi osoba mogla početi samostalno

programirati te raditi na projektima nakon edukacije, no ne uključivati dijelove koji nisu za to

potrebni.

2. Intenzivan – imati veliko tjedno opterećenje kako bi se razvila potrebna grupna dinamika među

polaznicima, kako bi polaznici stekli navike višesatnog rada te kako bi trajanje tečaja bilo što kraće

kako bi se polaznici mogli što ranije uključiti na tržište rada.


3. Praktičan – temeljiti program na konkretnim primjerima, zadacima i projektima s velikim

naglaskom na samostalno rješavanje problema uz vodstvo mentora.

Na temelju ovih zaključaka izrađen je nastavni plan i program za IT edukaciju u trajanju od 318 sati tijekom

prva dva mjeseca, dok je treći mjesec edukacije namijenjen samostalnom radu polaznika na konkretnim

zadacima koje zadaju tvrtke partneri uz interno mentorstvo stručnjaka iz CTK Rijeka i vanjsko mentorstvo

stručnjaka iz tvrtki partnera.

Program obrazovanja

Prva dva mjeseca edukacije sastoje se od 318 nastavnih sati koji su podijeljeni u nekoliko cjelina:

1. Osnove programiranja

2. Algoritmi i strukture podataka

3. Osnove baza podataka

4. Objektno-orijentirano programiranje

5. Programiranje web aplikacija

6. Izrada završnog projekta

1. Osnove programiranja

Prva cjelina edukacije sastoji se od osnovne sintakse programskih jezika, naredbi grananja, petlji,

jednostavnih struktura podataka, funkcija te osnova rada s datotekama, a traje 80 sati. Zbog

kompleksnosti i mogućnosti koje pruža, za programski jezik je odabran C++.

Tijekom prve cjeline, polaznici napreduju od jednostavnijih problema prema složenijima, s postepenim

uvođenjem novih elemenata kako bi bili sposobni riješiti zadane probleme. Osim objašnjenja i pregleda

nekoliko primjera, polaznici samostalno, uz pomoć mentora, rješavaju zadatke na online evaluatorima koji

osim točnosti rješenja ispituju i kvalitetu, odnosno brzinu primijenjenog algoritma te na taj način

omogućavaju polaznicima da nauče pisati učinkovit kod.

Po završetku prve cjeline, polaznici samostalno rješavaju završni zadatak koji obuhvaća sve naučeno u

prvoj cjelini te im omogućava da sintetiziraju stečena znanja u obliku aplikacije.

2. Algoritmi i strukture podataka

Cilj ove cjeline jest da polaznici tijekom 40 sati dobiju dublji uvid u osnove informatike te načine

organizacije podataka na računalu i postupaka kojima se računalu daju upute za rješavanje različitih vrsta

problema. Polaznike se potiče da implementacijom dobro poznatih i učinkovitih rješenja razvijaju

algoritamski način razmišljanja te kreativan pristup pri rješavanju problema. Uz to, polaznicima se daje

pregled različitih načina organizacije i spremanja podataka na računalu.

U ovoj cjelini nema potrebe za inzistiranjem na rješavanju određenog broja zadataka, već na razumijevanju

i pokušaju samostalne implementacije različitih rješenja za određene probleme. Preporuča se polaznicima

objasniti koncepte kako bi razumjeli ideju iza nekog rješenja te ih nakon toga pustiti da samostalno

pokušaju pretočiti ideju u kod.


3. Osnove baza podataka

Nakon što se polaznici upoznaju s načinima procesuiranja podataka, u ovoj cjelini je cilj da nauče strukture

spremanja i obrade podataka. Tijekom 40 sati, polaznici uče o relacijskim bazama podataka, od

modeliranja podataka do upita nad bazom podataka. Cilj je da polaznici nauče samostalno modelirati bazu

podataka prema zadanom problemu koja će im služiti kao podatkovna komponenta neke buduće

aplikacije.

Na kraju ove cjeline polaznici dobivaju završni zadatak koji samostalno rješavaju, uz pomoć mentora.

4. Objektno-orijentirano programiranje

U ovoj cjelini polaznici se upoznaju s objektno-orijentiranim načinom programiranja koji je danas

najrašireniji u svijetu. Polaznici prolaze teme od objektno-orijentiranog dizajniranja aplikacije, stvaranja

klasa i objekata, do razumijevanja ključnih koncepata objektno-orijentiranog programiranja te smjernica

za pisanje kvalitetnog koda. Ova cjelina traje 40 sati.

5. Programiranje web aplikacija

Nakon savladavanja osnovnih programerskih znanja i vještina te razumijevanja programerskog načina

razmišljanja, polaznici u ovoj cjelini počinju stjecati znanja za izradu web aplikacija. Osim savladavanja

samih skriptnih i mark-up jezika weba, polaznici u prvom dijelu ove cjeline uče o samom načinu

funkcioniranja računalnih mreža i interneta na više razina kako bi razumjeli načine na koji web aplikacije

razmjenjuju podatke i ostvaruju svoju funkcionalnost.

U drugom dijelu, polaznici se upoznaju s novim programskim jezikom, Python-om, koji im služi kao temelj

za stvaranje back-end dijela aplikacije pomoću micro framework-a Flask. Cilj ovog dijela je da polaznici

nauče kako aplikaciju učiniti funkcionalnom te ju povezati s podacima.

Ova cjelina traje 80 sati, a inzistira se na samostalnom radu te korištenju interneta za rješavanje problema.

Polaznici tijekom ove cjeline imaju različite zadatke u smislu dizajniranja i strukturiranja web stranica i

aplikacija. Po završetku cjeline polaznici dobivaju završni zadatak da dizajniraju izgled web aplikacije koju

će na kraju edukacije nadopuniti podacima i funkcionalnošću.

6. Završni interni zadatak

Po završetku prethodnih cjelina polaznici se dijele u timove od 3 do 5 članova te dobivaju završni zadatak

koji zajednički rješavaju te na kraju prezentiraju svoja rješenja i glasaju za najbolje. Ova cjelina ima cilj

pomoći polaznicima da se priviknu na timski rad te ih potaknuti na kreativnost i snalažljivost. Uz to,

polaznici razvijaju i poduzetnički duh jer osmišljavaju nova rješenja te na temelju toga stvaraju svoje

proizvode/usluge.

Rad na projektnim zadacima tvrtki partnera

Krajem drugog mjeseca edukacije, nakon što se polaznici podijele u timove, tvrtke partneri daju

polaznicima na izbor projektne zadatke kakvima se inače bave u realnom sektoru, a koji su prikladni za

osobe s njihovom razinom znanja te niskom razinom iskustva. Polaznici nakon toga dobivaju određeno


vrijeme da po timovima rangiraju zadatke prema interesu većine tima. Nakon izvršenog rangiranja,

potrebno je vidjeti ima li preklapanja među odabirom timova te odabrati koji tim će raditi na kojem

projektu. Iako je moguće da će doći do blagog otpora polaznika, ne preporuča se, ukoliko je moguće,

timovima dati projektni zadatak koji su najviše rangirali jer je vrlo velika vjerojatnost da se u realnom

sektoru neće često susretati s takvim situacijama, već će morati raditi i na projektima koji im nisu prvi

izbor.

Početkom trećeg mjeseca timovi istražuju svoje nove zadatke te imaju prvi sastanak s mentorima iz tvrtki

partnera koji im detaljnije iznose projektni zadatak te ih savjetuju oko tehnologija i pristupa koje bi trebalo

koristiti za uspješan rezultat. Osim toga, timovi sa svojim mentorima iz tvrtki partnera imaju sastanke na

tjednoj bazi ili prema potrebi, dok su im mentori edukatori na raspolaganju cijelo vrijeme.

Polaznici tijekom trećeg mjeseca samostalno, ali uz pomoć mentora istražuju i uče o novim tehnologijama

koje su potrebne da bi riješili svoje zadatke, dizajniraju, programiraju, testiraju i ispravljaju greške te po

završetku trećeg mjeseca edukacije, kada imaju gotova rješenja vježbaju predstavljanje onoga što su

izradili. Veoma je bitno da mentori edukatori vode računa o tome da projekti budu gotovi kako bi ih se

moglo predstaviti na Demo danu.

Ostale smjernice

Čitav software korišten tijekom edukacije Bootcamp IT je besplatan kako bi polaznici mogli učiti i raditi i

kada nisu na predavanjima. Polaznici se susreću s velikim brojem alata i servisa koji im pomažu u izradi

svojih rješenja, a veoma je važno preporučiti im određene alate, ali ih pustiti da odaberu alate po vlastitim

preferencijama.

Veoma je važno na početku edukacije u dogovoru s polaznicima postaviti jasna pravila kako ne bi dolazilo

do kasnijih nesuglasica ili zabuna, ali je također važno stvoriti opuštenu, kreativnu i živahnu radnu

atmosferu u kojoj se potiče postavljanje pitanja, međusobna suradnja i pomoć. Uz to, preporuča se

poticanje polaznika na druženje i izvan edukacije jer je iskustvo pokazalo da međusobno druženje

polaznika stvara veću motiviranost za tečaj, kao i brže usvajanje znanja i vještina.

Polaznike je preporučljivo što više prepuštati samostalnom radu i pronalasku rješenja te međusobnoj

suradnji među polaznicima te bi edukatori trebali više težiti facilitatorskom stilu predavanja i

usmjeravanju. Neformalna radna atmosfera s pauzama prema dogovoru i komunikaciji s polaznicima je

ključna, a preporučljivo je organizirati pauze u trajanju od tjedan dana nakon svakog mjeseca edukacije,

odnosno nakon što se završi sa četvrtom te šestom cjelinom, kako bi polaznici imali vremena za

nadoknaditi dijelove koje su eventualno propustili ili nisu savladali do kraja, ali i da bi se odmorili.

Predavanja trebaju biti kratka, precizna i dobro potkrijepljena primjerima te zadacima koje će polaznici

samostalno rješavati. Veoma je bitno staviti naglasak i odmah na početku polaznicima objasniti važnost i

korist samostalnog rada, no uvijek biti pri ruci za pitanja, objašnjenja i pomoć. Polaznike je preporučljivo

što više aktivno uključivati u sve aspekte predavanja.


Zaključak

Iz provedene analize je jasno da na državnoj razini nije razvijen mehanizam kojim bi se mogle pratiti potrebe IT sektora što onemogućava pružanje sustavne podrške za njegov rast i razvoj. Time ćemo izgubiti veliki potencijal koji ovaj sektor ima. Poslodavci kroz nezavisno istraživanje jasno iskazuju potrebu za kadrom Junior Developera, međutim samo srednja i velika poduzeća imaju vlastite kapacitete za razvoj Junior Developera. S druge strane, mikro i mala poduzeća ne uspijevaju osigurati sebi rast, a iskazuju jasnu želju za rastom i vide mogućnosti rasta. Stoga je potrebno osmisliti program obrazovne i financijske podrške kroz postojeće mehanizme na nacionalnoj razini kojim bi se osnažili mikro i mali poduzetnici. Jedna od mogućnosti su svakako mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, međutim kako su trenutno postavljene onemogućavaju financijsku potporu za zapošljavanje u deficitarnim zanimanjima. Iako statističkom analizom potreba poslodavaca Hrvatskog zavoda za zapošljavanje IT sektor ne spada u deficitarne sektore, pri korištenju mjera za poticanje zapošljavanja ovaj sektor smatraju deficitarnim te poslodavcima ne dodjeljuju potpore za zapošljavanje Junior Developera. Postoji određeni broj nezaposlenih na tržištu koji ispunjavaju osnovne uvijete za pohađanje brzog osposobljavanja za Junior Developere te se nakon osposobljavanja uspješno zapošljavaju u IT sektoru na mjestu Junior Developera. Selekcijskim kriterijima koji se jasno identificiraju iz intervjua 1 na 1 s poslodavcima, a koji su se pokazali relevantnima u pilot fazi i prvom edukacijskom ciklusu, se mogu među nezaposlenima odabrati osobe koje imaju sve predispozicije za uspješno savladavanje programa brzog osposobljavanja za Junior Developere. Kriteriji koji se naglašavaju su logičko zaključivanje, stabilne osobine ličnosti i motivacija. Od navedenih kriterija, motivaciju nije moguće mjeriti standardiziranim testovima već intervjuima, zbog čega predstavlja faktor pogreške. Međutim, edukacija je intenzivna i zahtijeva punu predanost osobe tijekom 3 mjeseca te se motivacija pokazala korekcijskom mjerom standardiziranih testova koji ne uspijevaju obuhvatiti trenutnu životnu situaciju osobe. Iz intervjua s poslodavcima, ali i zadovoljstva nezaposlenih osoba uključenih u osposobljavanje, je jasno da su i jedni i drugi izrazito zadovoljni sa podrškom koja im se pruža. Poslodavci imaju pristup novoj kvalitetnoj radnoj snazi svakih 6 mjeseci, što do sad nisu imali. Njihovo zadovoljstvo osposobljenim osobama potvrđuje broj osoba koje se zaposle nakon edukacije kao i veliki interes poslodavaca za sudjelovanjem u mentoriranju polaznika tijekom edukacije, osmišljavanju projektnih zadataka za polaznike, sudjelovanju na Demo danu i razgovorima 1 na 1. Broj osoba koje se zaposle unutar 6 mjeseci nakon edukacije potvrđuje da se radi o kvalitetnoj edukaciji. Nezaposlene osobe su izrazito zadovoljne edukacijskim procesom jer je u potpunosti usmjeren na njihovo zapošljavanje, pruža im se ne samo podrška u razvoju znanja i vještina već ih se povezuje s poslodavcima. Temeljem iskustva u provedbi brzog osposobljavanja za Junior Developere i rezultata evaluacije programa projektni tim je izradio ovaj dokument s opisom metodologije provedbe selekcije i edukacije kako bi se omogućio uspješan transfer razvijenih metodologija na druga IT područja ili druga zanimanja.

sadržaj...je i priručnik s opisom metodologije analize tržišta, praćenja nezaposlenih i...

Documents