Rije~ urednice

Dragi ~itatelji!

Va{e pozitivne reakcije na prvi broj Preventeena potaknule su na{ tim da s jo{ vi{e entuzijazma radi na sljede}em broju. Zna~ajnu pomo} su mi pru`ili novinari Ivan Kutle{a i Irena Fi{i}.

I u ovome broju pokazat }emo kako svakodnevni `ivot mo`emo uljep{ati sitnicama, da je mogu}e `ivjeti zdravim `ivotom i pri tome se dobro zabavljati. O tome ne}e govoriti stru~njaci nego upravo mladi dopisnici iz BiH i ~lanovi redakcije, jer mladi jedni drugima najbolje znaju pru`iti podr{ku. Tim Preventeena ~ine srednjo{kolci i studenti koji `ive svoj `ivot ba{ kao i vi.

“Ljubav je ono {to pokre}e sve, pa i prevenciju. Ljubav prema sebi, prema `ivotu, prema bli`njima ili malim sitnim zadovoljstvima, to je ono {to nas vra}a s mra~nog puta ovisnosti”, rije~i su na{e Jelene Mo~evi}.

Zato vam donosimo pri~e stvarnih ljudi iz na{e okoline koji su ljubavlju pobijedili ovisnost. To su ljudi iz na{ih haustora, taksija, trgovina, ljudi koje ne poznajemo dovoljno i ne obra}amo pa`nju na njih. Iza njih stoji stra{no iskustvo izlaska iz kruga droge. Bili su sami, nisu znali kako dati i primiti pomo}. S druge strane, predstavit }emo vam mlade ljude koji su se svojim na~inom `ivota i rada izgradili u zdrave i sretne osobe. Svojim volonterskim anga`manom doprinose i sebi i zajednici, razvili su neke od svojih talenata, postali sigurni u sebe, ne podlije`u pritisku grupe, znaju vrlo dobro {to `ele od `ivota i znaju re}i NE kada je potrebno...

U narednom broju imat }ete priliku ~itati o tome kako su mladi proveli ljetni raspust, vrijeme kada se svi `elimo odmoriti, zabaviti i u`ivati. Pokazat }emo kako mladi, koji na primjer nemaju priliku oti}i na more, osmisle aktivan dan. Oni su dokaz da prevencija ovisnosti mo`e biti kreativna i zanimljiva, te pru`iti `ivotno zadovoljstvo.

Ako budete imali neku pri~u o tome kako ste proveli raspust na zabavan i zdrav na~in, rado }emo je objaviti.

Spojite ugodno s korisnim i ~itajte Preventeen. Ne zaboravite pisati nam svoje komentare, kritike, pitanja, prijedloge... Naredni broj Preventeena o~ekujte na jesen.

Srda~an pozdrav!

Nataša KovačevićKONTAKTIRAJTE NAS:

Udru`enje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE • Josipa Vanca{a 21/2, Sarajevo, Bosna i HercegovinaTel/fax: +387 (0)33 223-285 • E-mail: preventeen@narkone.org

IMPRESUM

Odgovorni: fra Stipan Radi}, ravnatelj HKO “Kruh sv. Ante”; vl~. [imo Mar{i}, povjerenik za pastoral mladih Vrhbosanske nadbiskupije i s. Magdalena Schildknecht, direktorica UG NARKO-NE

Urednica: Nata{a Kova~evi}

Redakcija: Irena Fi{i}, Ana Cviti}, Ivan Kutle{a, Jelena Mo~evi} i Dajana Mi{kovi}

Dopisnici: Ana Borov~anin, Amela Biogradlija, Darko Mari}, Bojan Radonja i Amir Berbi}

Suradnici: UG INFOHOUSE (D`enana Ala|uz i [evko Baji}), UG NARKO-NE (Tamara Mi{kovi}, Ileana [nur i s. Magdalena Schildknecht)

Lektor: Renata Dlouhi

Tehni~ki asistent: Dejan Mikovi}

Nositelji projekta: HKO “Kruh sv. Ante”, Ured za mlade Vrhbosanske Nadbiskupije, Emaus, Frama, UG NARKO-NE

Fotografije: Arhiv UG NARKO-NE

Foto na naslovnoj strani: Intercity teatar “Od tame droge do zore ljubavi”

Dizajn i DTP: TRIPTIH Sarajevo

ISSN 1840-2461

Sadr`aj

Nesigurnost u sebe nestaje! 3

Kako glumiti ovisnika 5

Odgoj roditelja 6

Faktori rizika u adolescentnom dobu 8

Kako je ljubav pobijedila drogu 10

@ivotna pri~a biv{eg ovisnika 11

@eli{ izbje}i dosadu? Aktiviraj se! 13

Divni novi svijet - Aldous Huxley 14

Psihodelija, vi{e od umjetnosti 15

Vodi~ za pre`ivljavanje u malom gradu 16

Zanimljivi obi~aji ljubovanja 18

Zosteromanija - Dobra strana virusa 19

Obi~no ovisni~ko jutro 20

Deset razloga za osmijeh 21

Vjerujete li u sve {to vam testovi ka`u??? 22

3Ima jedan divan nevidljiv svijet, a to je onaj {to ga zaljubljeni u srcu nose. - V.Igo

STRU^NI KUTAKINTERCITY TEATAR PROJEKT

Nesigurnost u sebe nestaje! Dobro se sje}am, padao je veliki snijeg. Nama iz Mostara bio je to veliki do`ivljaj jer je takva pojava kod nas rijetka. Smjestili smo se u hotel na Bistri~aku, bilo je vrijeme za ru~ak. Ostavio sam stvari u sobi i `urno krenuo prema prizemlju. ̂ uo sam da netko silazi niz stepenice i pjevu{i lijepim i milim glasom. Ubrzo sam ugledao lice ~asne sestre koja me s osmijehom pozdravila i za`eljela dobrodo{licu. Pomislio sam u sebi: kakve veze ima ~asna sestra s prevencijom, zar je tako te{ka situacija da su se i ~asne sestre navukle na drogu ? Naravno da je odgovor bio neto~an, naime sestra Magdalena je glavni pokreta~ same ideje da se osnuje Udru`enje gra|ana NARKO-NE koje se bavi upravo prevencijom ovisnosti!

Intercity teatar

Zahvaljuju}i ovom udru`enju grupa mladih se okupila na Bistri~aku da bi dali svoj doprinos

projektu INTERCITY. U ovom projektu, mi mladi iz razli~itih gradova BiH, oku{ali smo svoje gluma~ke sposobnosti. Uz pomo} glumice Bosanskog narodnog pozori{ta D`enite Imamovi} osmislili smo predstavu pod nazivom “Od tame droge do zore ljubavi”. Odigrali smo je u mnogim gradovima diljem BiH i na kraju smo je okrunili DVD zapisom.

^ast glavnog glumca je pripala mojoj malenkosti no, ruku na srce, svi smo bili podjednako va`ni. Mnogi

Oku{ali smo svoje gluma~ke sposobnosti

Pred nama je bio te`ak zadatak,

trebali smo glumiti zaljubljeni par

4

Darko Mari}, Mostar

27. 2. 1988. god.

Op}a gimnazija “Fra Grge Marti}a”, Mostar

Volonter u projektu Intercity teatar

Ljubav je jedna strast koja ne}e da zna ni za pro{lost ni za sada{njost. - Balzak

STRU^NI KUTAK

od nas su se prvi put susreli s glumom, no uz D`enitu je i to bilo peace of cake. Naporno smo radili tjedan dana da bi predstava bila {to bolja i da bi {to bolje prenijela poruku prevencije ovisnosti. Za~u|uju}e je kako sam imao vrlo malo treme, postojala je samo na premijernoj izvedbi u Sarajevu. Naravno da je bilo lako glumiti kada oko sebe ima{ ljude koji su spremni na rad u bilo kojem trenutku.

Kada smo imali trenutke slabosti uvijek je tu bila Tamara, koordinatorica projekta, s porukama koje su nas dizale: ajde omladino {ta ste stali; a ti Hercegovac, ajde majke ti poka`i da i Hercegovina izrodi radi{ne ljude ! .

Osim mene, glavnu ulogu je imala i Anisa [i{i}, djevojka iz Zenice. Naime, pred nama je bio te`ak zadatak, trebali smo glumiti zaljubljeni par. Rekli bismo “mission impossible“, no ta rije~ ne postoji kod D`enite, tako da smo i to uspjeli. Anisin osmijeh mi je davao motiv za daljnji rad. Da ostanemo na~isto, Anisa i ja smo veliki prijatelji.

Nakon zavr{etka svake predstave, budu}i da sam glumio glavnu ulogu, na red su dolazili i mediji.

Trebalo je dati izjavu nakon zavr{ene predstave i za~u|uju}e je bilo to da sam svaki interview i{~ekivao s nestrpljenjem. Meni je bio cilj da putem medija poka`em da je nama mladim ljudima stalo da poka`emo na{u aktivnost i da imamo `elju da ne{to promijenimo nabolje.

Prve ljubavi

U tri godine, koliko sam volonter u UG NARKO-NE, i moje se razmi{ljanje o samom volonterskom radu dosta promijenilo. Nau~io sam da se mo`e i korisno raditi, a da zauzvrat ne o~ekuje{ nikakvu naknadu. Na`alost, danas je materijalizam uzeo maha, tako da je postati ~lan ovakve nevladine organizacije pravo bogatstvo. Ovo je ujedno bila i dobra reklama za Tamaru i njenu ekipu . Sva nesigurnost u sebe i povu~enost nestaje sa svakim novim treningom. Bilo je i prvih ljubavi, mnogih {ala, te ske~eva koji su postali dio nas kao grupe. Uvidio sam da iz Sarajeva, Zenice, Doboja i Sokolca dolazi prava raja, lijepe djevojke i prijatelji zauvijek. U te tri godine sam proveo lijepe trenutke mladosti. Iako smo ~esto nailazili na nerazumijevanje {kola i profesora radi izostajanja, radost i ponos je ono {to je ostalo iza nas.

4

Glavnu ulogu je imala Anisa [i{i}, djevojka iz Zenice

Postati ~lan ovakve nevladine

organizacije pravo bogatstvo

5

Predstavu su gledali i na{i profesori, roditelji i vr{njaci. A njihovo mi{ljenje je:Profesorica: Sna`an utisak. Djeca su puno radila, a samim tim i sna`na je poruka: rad, stvarala{tvo i kreativnost mogu sve. Roditelj: Svi|a mi se. To je ne{to {to treba na{oj djeci. Pou~na je, a uz to i veoma korisna. Vr{njakinja: Ostavila je sna`an i pozitivan utisak. Bila sam iznena|ena talentom i kreativno{}u mladih ljudi.

Na pitanje kako ova predstava mo`e utjecati na mlade u preventivnom smislu, na{i sugovornici su odgovorili:Profesorica: Samo pozitivno. Nisam dugo vidjela ovakvu predstavu i mislim da ih treba jo{, jer su rijetke.Roditelj: Po{to je vezana za prevenciju ovisnosti odmah se mo`e zaklju~iti da je korisna. Predstava }e utjecati na mlade tako {to }e ih uputiti na zdrav `ivot, i mo}i }e vidjeti {ta je dobro, a sta lo{e.Vr{njakinja: Pomogla mi je da shvatim pravo lice poroka, odnosno da potvrdim svoje mi{ljenje o porocima, koje je naravno lo{e. Pomogla nam je da nas uputi na pravi put.

INTERCITY TEATAR PROJEKT

Kako glumiti ovisnika

“OD TAME DROGE DO ZORE LJUBAVI” naziv je predstave koju su osmislili mladi iz pet razli~itih gradova BiH, zajedno s glumicom D`enitom Imamovi}. Kada ~ujemo u imenu predstave rije~ "droga", ona nas odmah asocira na neka predavanja ili klasi~nu predstavu u kojoj se dijete drogira, roditelji sva|aju, bla, bla...

Me|utim, vjerujem da oni koji su je pogledali nisu za`alili.

To nije klasi~na predstava. Bez mnogo dijaloga i dosadnih scena, ova predstava od 20 minuta na gledaoca ostavlja poseban utisak. Ona nas navodi na razmi{ljanje o `ivotu, te dobrim i lo{im stvarima.

Prava ljubav koja po~iva na plemenitim motivima, traje vje~no, ~ini vas lijepim i u starosti. - P.Ovidije

STRU^NI KUTAKNa sceni

Prvi put glumim, izlazim pred mnogobrojnu publiku. Prvi put vidim kako je biti iza scene, gdje vlada trema i napetost me|u "glumcima”. Tada ne razmi{ljate o problemima, sve zaboravite. Jedino se pitate da li je bilo dobro, da li smo uspjeli prenijeti taj na{ pozitivan stav na publiku koja odlu~uje i koja ocjenjuje predstavu. Aplauzima publika ka`e sve, a kada se pokloni{ uz gromoglasan aplauz, tada se osje}a{ kao zvijezda.

Predstava je utjecala na mene i u preventivnom smislu jer u njoj se govori o mladom paru koji nailazi na probleme kad se djevojka predaje mra~noj strani, strani poroka. Ipak, na kraju je spa{avaju prijatelji i dobra strana pobje|uje.

Ja sam u predstavi bila na mra~noj strani. Glumila sam ovisnika kojem je sve super dok ima svoju drogu. Ne}u re}i na `alost, jer mi je drago {to sam to glumila. Pomoglo mi je da sagledam `ivot i s druge strane. Vidjela sam kako je u svijetu ovisnika. Bilo je trenutaka u kojima sam po`eljela biti na toj dobroj strani. - Ho}u i ja - pomi{ljala sam. @elja mi se na kraju ispunila jer sam pre{la na tu dobru stranu na kojoj mi se, moram priznati, vi{e svidjelo.

Iz predstave svi mo`emo izvu}i vi{e poruka, a jedna od njih je: Nikada probleme ne rje{avajte sami, podijelite ih s nekim.

Ana Borov~anin, SokolacVolonter u projektu “Intercity teatar”

Navodi na razmi{ljanje o `ivotu, te dobrim i

lo{im stvarima

6Svesti ~itav svemir samo u jednu osobu - to je ljubav. - V.Igo

STRU^NI KUTAK

Odgoj roditelja

Porodica i porodi~ni odgoj predstavljaju temeljni stupanj u razvoju djeteta i njegove li~nosti. Za djecu je nezamjenjiv osje}aj ljubavi koja ih me|usobno povezuje s roditeljima. Neophodno je da dijete u porodici osjeti za{ti}enost i sigurnost, da osjeti da je voljeno i da se o njemu brine, jer }e tako uspostaviti pravilan odnos prema sebi i drugima.Odnos djece s roditeljima utje~e na psiholo{ko formiranje djeteta, na njegove stavove i pogled na svijet i na njegove me|uljudske odnose. U porodici dijete upoznaje odnose me|u ljudima i razvija svoje emocije.

Ako raste u porodici u kojoj postoji me|usobno povjerenje i ljubav, drugarski me|usobni odnos izme|u roditelja, te roditelja i djece, najverovatnije }e se u takvim porodicama dijete razviti u li~nost pozitivnih osobina, nezavisno i sigurno u sebe. Naprotiv, ~esti sukobi i razmirice u porodici, prevelika strogost, nepokazivanje ljubavi prema djetetu i me|usobno nepovjerenje izazivaju povu~enost, nesigurnost i agresivnost i kod djeteta razvijaju sklonost ka neuroti~nosti. Ni pretjerana briga ni pretjerano ma`enje ne djeluju pozitivno na razvoj djeteta, jer ono postaje sebi~no i nesamostalno.

Tri glavna podru~ja za odgoj roditelja su:

De{avanja u porodiciAdolescencija nije ni djetinjstvo ni odraslo doba. U tom razdoblju mladi moraju izgraditi zrelu li~nost, prihvatiti vlastitu osobu, vlastiti izgled i tijelo, usvojiti mu{ku/`ensku ulogu u dru{tvu, oblikovati moralne i eti~ke vrijednosti, razviti osobne stavove, posti}i emocionalno osamostaljivanje od roditelja, izgraditi zrele odnose s vr{njacima istog i suprotnog spola i postupno se pripremiti za socijalnu i ekonomsku samostalnost. Na tom putu, i adolescenti i roditelji do`ivjet }e niz nelagoda i frustracija, ali i niz novih spoznaja, uzbu|enja i otkri}a.

Sukobi nisu tragedijaPonekad roditelji odrastanje do`ivljavaju kao bolnu separaciju. No, iako mladi postaju samostalniji i nezavisniji od roditelja, i dalje sudjeluju u `ivotu obitelji, u zrelijim odnosima koji ne isklju~uju privr`enost i bliskost. Treba naglasiti da u razdoblju sazrijevanja u svim obiteljima ima konflikata koji nastaju izme|u ̀ elja mladih i stavova roditelja: zbog izlazaka, dru{tva, d`eparca, obla~enja, {minkanja i sl. Konflikt u tom razdoblju nije tragedija, ve} se mo`e smatrati dijelom svakodnevnog odnosa obitelji.

Kako postaviti i odr`ati pravila

Vje{tina postavljanja i odr`avanja pravila najzahtjevnija je vje{tina koju roditelji moraju savladati u odnosima sa svojom djecom. Obi~no roditelji postavljaju ograni~avaju}a pravila koja se s vremenom, kako dijete raste, mijenjaju i pro{iruju. Sukobi ~esto slu`e za “isprobavanje snaga”, a to je zapravo stara igra me|u generacijama. Djeca ne o~ekuju da im se nenadano popusti. Ali isto tako roditelji moraju biti svjesni da nema stvari koja }e adolescenta vi{e povrijediti i poniziti od podcjenjivanja njegovih sposobnosti i odgovornosti. Odrasli bi, uprkos povremenim i privremenim nesporazumima, trebali u `ivotu s mladima osje}ati nostalgiju za obiljem njihovih osje}aja. Mo`da bi tada i sukobi bili manje zna~ajni.

7

Dajana Mi{kovi}, Sarajevo

13. 3. 1990. god.

^etvrta gimnazija, Sarajevo

^asopis “Preventeen“

STRU^NI KUTAK

Nema te poezije koja bi mogla da se vine do onih visina do kojih dopire ljubav. - R.Tagore

Do sukoba dolazi i kada se djeca ne povjeravaju roditeljima, pa roditelji te`e da istra`uju dru{tvo i okru`enje u kome se njihovo dijete nalazi. Tada dolazi do zabrana, neposlu{nosti, neprestanog tra`enja i zahtijevanja. Mladi imaju osje}aj da se roditelji u sve petljaju, da ih kontroli{u i da im “uni{tavaju `ivot”.

RODITELJI PUNO GRIJE[E KADA:

• Predvi|aju najgore stvari poput: "Kako }e{ biti dobar |ak, kada nikako ne u~i{!" Time }e se uni{titi samopouzdanje djeteta.

• Previ{e o~ekuju od svoje djece! Naravno da svaki roditelj ̀ eli da njegovo dijete bude doktor, advokat i sl. No djeca ~esto ne mogu ispuniti ta o~ekivanja, pa se osje}aju poni`enima i gube osje}aj vrijednosti.

• Kod djeteta stvaraju ovisnost tako {to ispunjavaju njegove obaveze. Tako }e podsticati dijete na lijenost i nemar.

CIJENITE I PO[TUJTE INDIVIDUALNOST SVOGA DJETETA!

ZALA@ITE SE ZA ODNOS ME\USOBNOG PO[TOVANJA, POSTAVLJAJU]I

PRAVILA KOJA SE ODNOSE NA CIJELU PORODICU!

DOPUSTITE DJETETU DA SE POSVETI ONOME [TO GA ZANIMA!

Savjeti u komunikaciji

1. Iskrenost

Djetetu treba jasno re}i o ~emu ̀ elite razgovarati. Stavite mu do znanja kako je biti roditelj. Djeca prepoznaju iskrenost i otvorenost i samo }ete tako posti}i da vam uzvrate na isti na~in.

2. Dosljednost

Morate priznati vlastitu nemo} i upozoriti dijete da ne radi iste pogre{ke. Za svako upozorenje trebate imati obrazlo`enje i nepokolebljiv stav. Naravno, pritom to treba biti stav oba roditelja.

3. Otvorenost

Otvorena komunikacija zahtijeva da budete pripravni i na {okove. Bez obzira na to kakve }ete korake poduzeti kasnije, u tom trenutku treba jako cijeniti otvorenost i to re}i. Mo`e se dogoditi i da dijete postavlja pitanja o va{im iskustvima iz mladosti. Tada trebate biti spremni i odgovoriti {to po{tenije mo`ete.

4. Slu{anje

Slu{anje ne zna~i da je informacija prenesena, ve} da je osoba sigurna da ju se uistinu ~ulo i razumjelo. Za slu{anje treba na}i vremena. Poka`ite da ste zaista zainteresirani.

Dajana Mi{kovi} dajanamiskovic@hotmail.com

7

8 ... velika ljubav proizilazi iz velikog saznanja voljene stvari, a ako je malo poznaje{, malo }es je, ili je uop{te ne}e{ mo}i voljeti. - Leonardo da Vinci

STRU^NI KUTAK

Faktori rizika u adolescentnom dobu

Adolescencija se smatra veoma va`nim periodom u razvoju li~nosti. To je vrijeme obilje`eno promjenama koje po~inju biolo{kim, a zavr{avaju se socijalnim. Psiholo{ki zahtjevi u tom periodu veoma su intenzivni i ukoliko se razrije{e uspje{no, funkcioniranje li~nosti u odraslom dobu je uspje{nije. Ulaskom u adolescenciju uslo`njavaju se kognitivne sposobnosti. Adolescent mo`e da postavlja hipoteze, mo`e da stvara, istra`uje, razvija se apstraktno mi{ljenje. U odnosu na okolinu adolescent mo`e biti nepredvidiv, ~esto neobi~an. Proces sazrijevanja, intelektualni i emocionalni, mo`e biti obilje`en kriznim stanjima. Naj~e{}e su to emocionalne krize koje se do jedne granice mogu smatrati sastavnim dijelom psihosocijalnog razvoja. Da li }e do}i do ozbiljnijih poreme}aja zavisi od vi{e faktora.

Poreme}aji u adolescenciji

Ponekad je zna~ajno da li u tome preovladavaju vi{e unutarnji ili vanjski faktori. Psihi~ke smetnje mogu biti posljedica nesklada iz prethodnih razvojnih faza. To se mo`e prepoznati u nedostatnom adaptacionom potencijalu na rastu}e zahtjeve u novim nadolaze}im realitetnim uslovima `ivota - npr. {kolovanju. Podaci

u literaturi pokazuju da se poreme}aji u adolescenciji kre}u izme|u 15 i 20 %. Ti poreme}aji se iskazuju u te`im stanjima raspolo`enja, anksioznosti, pore-me}ajima pa`nje i pona{anju, a u nekim slu~ajevima kombinovano sa razli~itim oblicima asocijalnog pona{anja i mogu biti veoma ozbiljni. Delinkvencija je u ovom periodu veoma intenzivna. Neke du{evne bolesti pa i bolesti ovisnosti po~inju upravo u ovom dobu. Adolescenti rijetko samoinicijativno tra`e pomo}, zbog stida, nepovjerenja, straha i sl.. Stoga su razumljivi iznenadni ili urgentni pozivi roditelja ili nastavnika za profesionalnom pomo}i. U ovakvim situacijama veoma je va`no definirati situaciju uz saradnju roditelja, nastavnika, vr{njaka i samog adolescenta kako bi se odredila efikasna pomo}.

Biolo{ke i pona{ajne promjene

Va`no je imati na umu da postoje klasi~ni stavovi u odnosu na adolescentni razvoj koji govore da je to period kojeg karakteri{e zbrka, regresija i sl. dok stru~ne studije opovrgavaju takve stavove. Promjene u adolescenciji jesu upadljive, od biolo{kih do pona{ajnih. Manifestiraju se kako prema roditeljima, tako i prema vr{njacima i kontakti me|u njima rastu. Obrazac komuniciranja sa vr{njacima kre}e se od dru`enja sa manjim grupama, istospolnih do ve}ih i mje{ovitih grupa. Stvaraju se i parovi koji se ~esto izdvajaju. Prijateljstva su intenzivna i mogu du`e da traju. Odanost kao vrlina veoma je intenzivna. U ve}ini slu~ajeva te relacije sa vr{njacima nisu na {tetu odnosa sa roditeljima i drugim odraslim osobama unato~ burnim i buntovni~kim reakcijama prema njima. Veliki broj adolescenata je pod jakim utjecajem roditelja i ostalih odraslih osoba i koji, uz izra`enu `elju za samostalno{}u, imaju potrebu za redom i disciplinom i prihvatanjem od strane odraslih. U ve}ini slu~ajeva ne odbacuju sisteme vrijednosti svojih roditelja, niti moralne vrijednosti koje im nude odrasli.

Na{a iskustva u radu sa ovisnicima o psihoaktivnim supstancama podudaraju se sa nekim odrednicama koje se odnose na njihovu li~nost kao i sa tuma~enjima o faktorima rizika u periodu psihosocijalnog razvoja. Uo~ili smo da njihov period odrastanja karakteri{e niz razli~itih stresogenih situacija i doga|aja koji za neke od njih imaju traumatsko zna~enje. U njihovim

9“Ljubav je aktivna briga za `ivot i razvitak osobe koju volimo.” - Erich Fromm

porodicama ~esto je izostajala emocionalna toplina i podr`avanje razvoja pozitivnih navika i vrijednosti. To se odrazilo kroz njihovo {kolovanje gubitkom motivacije za postignu}em, ote`anom adaptacijom na zahtjeve i pravila pona{anja u {kolskom ̀ ivotu. Veliki broj se upadljivo pona{ao jo{ u osnovnoj {koli, bilo da su ispoljavali hiperaktivnost ili da su bili pretjerano poslu{ni i stidljivi. Srednju {kolu ve}ina napu{ta, u~enje je sve lo{ije, pona{anje problemati~nije i ve} na po~etku srednjo{kolskog obrazovanja zapo~inju eksperimentirati sa razli~itim psihoaktivnim supstancama. Neki od njih su bili izlo`eni razli~itim vrstama zlostavljanja u porodici i izvan porodice, a neki su odrastali u porodicama u kojima je jedan ili pak vi{e ~lanova bili ovisnici, {to je imalo specifi~an utjecaj na njihovo psiholo{ko profiliranje. Velika je vjerovatno}a da su ovi navedeni faktori, uz lak{u dostupnost i zabludu o blagotvornom dejstvu droge, bili visoko rizi~ni za nastanak ovisnosti.

Faktori rizika - klju~ne rije~i:

Dostupnost psihoaktivnih supstanci

Zablude o blagotvornom dejstvu droge

Uzrast - doba visoke ranjivosti (9 - 20 god)

Li~nost - nekompetentnost, emocionalna nedostatnost, edukativna zapu{tenost

Porodica - nezdravi odnosi, zloupotreba supstanci, ovisnost

STRU^NI KUTAK

Preuzeto iz teksta RIZIKO I ZA[TITNI FAKTORI KOJI UTJE^U DA MLADI (NE) UZIMAJU PSIHOAKTIVNE SUPSTANCE, autor Zineta Dvizac, prof.spec.med.psihologije, Zavod za alkoholizam i druge toksikomanije Kantona Sarajevo (PRIRU^NIK ZA MULTIDISCIPLINARNI PRISTUP PREVENCIJI ZLOUPOTREBE PSIHOAKTIVNIH SUPSTANCI, izdava~ LINK, Sarajevo, 2006.)

Strategija odolijevanja

Podrazumijeva za{titne faktore me|u kojima zna~ajno mjesto zauzimaju psiholo{ki za{titni faktori. Psiholo{ki za{titni faktori ne mogu se posmatrati izvan cjelovitog koncepta prevencije ovisnosti o drogama. Principi primarne prevencije, u ~ijoj osnovi su ta~na informacija i primjerena edukativna obrada odgovaraju}ih sadr`aja, imaju dugoro~an psiholo{ki efekat. Faktore psiholo{ke za{tite svaki mladi ~ovjek mo`e prona}i u sebi:

- u svojim mislima tj. na~inima razmi{ljanja koji omogu}avaju vi{e odgovora na jedno pitanje;

- u svojim emocijama, u~e}i da ih izrazi odmjereno i sna`no u odgovaraju}im okolnostima;

- u traganju ka dobrom kroz osmi{ljenu i svrsishodnu komunikaciju;

- u do`ivljaju zadovoljstva kada drugima ~ini dobro;

- u iznala`enju i njegovanju duhovnosti;

- u ma{tanju i `elji da se stvara, u~i i radi;

- u ljubavi i radosti koju mo`e podariti sebi i podijeliti sa drugima;

- u snazi da se zaobi|e zlo;

- u iznala`enju vremena i prostora za zdravu rekreaciju i opu{tanje.

Mladi mogu nau~iti socijalne vje{tine, uvje`bati sposobnosti svrsishodnog pona{anja.

Mladi mogu nau~iti na~ine nenasilnog pona{anja i rje{avanja konflikata. Mladi mogu voditi radionice asertivnog pona{anja i kreativnog izra`avanja. MLADI SE NE MOGU ODU^ITI DA SE ZANOSE, ALI SE MOGU PODU^ITI ^IME DA SE ZANOSE.

10

(IN) PUT

Voljeti zna~i u tu|oj sre}i na}i svoju sopstvenu. - K.Lajbnic

PREVENCIJA I LJUBAV

Kako je ljubav pobijedila drogu

“Te{ko je odabrati pravi put, ali nije nemogu}e.“

Ovo je istinita ̀ ivotna pri~a maloljetne M. D. (17) koja je nekoliko godina svog djetinjstva odlu~ila posvetiti momku narkomanu [. E. (21). Izvanrednom snagom i uporno{}u, svojom ljubavlju i razumijevanjem pomogla mu je da ponovo prona|e svoj `ivot.

“Ti si balavica, koja nema pojma o `ivotu!“ bile su najbla`e rije~i koje sam slu{ala svaki dan kad je bio drogiran i “oprosti mi, ja te volim!“ kada je bio pri sebi. To su kontrasti koje sam slu{ala svakodnevno, dok sam mu pru`ala svoju ljubav i bezuvjetnu pomo} da to ostavi, a on je ipak bio u svom svijetu i jedina njegova ljubav je bio heroin. Njemu je jedna “~iza speeda ili heroina“ zna~ila `ivot, dok moja ljubav i moje molbe nisu predstavljale ni{ta. Govorio mi je da me mrzi, da ga ostavim na miru i da u njegovom ̀ ivotu nema mjesta za mene, poni`avao me je, ali ja sam opet bila tu za njega i ~vrsto vjerovala da }e jednog dana sve biti druga~ije. Duboko u sebi sam vjerovala da i on mene voli i da }e moja ljubav biti dovoljno jaka da ga i{~upa iz pakla droge u kome se nalazio.

Bila sam uvjerena da sve one ru`ne rije~i koje mi je upu}ivao nije govorio on, ve} glas droge u njemu.

Ljubav je nadja~ala strah

Imala sam 14 godina i bila sam u osmom razredu. Tada su moje drugarice mislile na druge stvari: haljinice, krpice, srednju {kolu... Dok su se one bavile tim “sitnim“ stvarima, ja sam naglo odrastala. Dok sam voljela ~etiri godine starijeg momka, sve vi{e sam se povla~ila u sebe i trpjela mije{anje raznih osje}anja. U meni su bile dvije osobe: jedna ve} odrasla, jaka, spremna da se suo~i sa svime, a druga - jo{ djevoj~ica, krhka, upla{ena, koja nije znala ni{ta o `ivotu. I tad sam donijela odluku koju }u pamtiti cijeli `ivot - odabrala sam ovu odraslu osobu u sebi i odlu~ila da }u se boriti svim silama za ono {to volim i u {ta vjerujem, odlu~ila sam pomo}i osobi koju volim i do koje mi je stalo.

Znala sam da to ne}e biti nimalo lako. Znala sam da moja odluka ima i dobre i lo{e strane; mogli smo to zajedno prevazi}i, a mogla sam i ja “pasti“ zajedno s njim u pakao droge. Mogla sam ga i ostaviti i pustiti da ostane sam i da sam i propadne. Ali nisam. Moja ljubav i `elja da mu pomognem bile su ja~e i od straha i od boli i od mogu}eg razo~arenja, jer je postojala i mogu}nost da ipak ne}u uspjeti u svojoj namjeri.

Problemi u dru{tvu

Ni sama ne znam kada smo imali vi{e problema - dok je bio u lo{em dru{tvu ili kad se htio i{~upati iz njega. Na po~etku su to samo bili na{i “prijatelji“ kojima je bilo krivo {to se mi volimo i {to poku{avamo da odaberemo pravi put, a kasnije su to bili i na{i susjedi i moja porodica (dok njegova porodica nije znala). Lo{ glas nas je pratio svukuda.

Sje}am se kada su ga najbolji prijatelji A. A. (22) i E. G. (25) zatvorili u njihovom stanu i mu~ili zbog toga {to on vi{e nije `elio da bude dio “njih“. Osim nas dvoje, za to niko nikada nije saznao. [utjeli smo i trpili u nadi da }e sve to jednom pro}i. I polako je i prolazilo.

11

(IN) PUT

Ljubav `ivi davanjem, a ne uzimanjem. - St.Augustinus

Uspjeli smo zajednoNisam htjela da mu “trubim“ i da mu govorim {ta treba raditi. Naprotiv, ja sam mu pru`ila ono {to droga nije mogla - ljubav, podr{ku, uto~i{te... Pustila sam ga da sam odredi {ta je dobro, a {ta ne. I polako, korak po korak, po~eo se odricati droge, najprije heroina, zatim speeda, pa boba i trave i na kraju i alkohola. Trajalo je dugo i bilo je neopisivo te{ko, meni s njim, a njemu sa samim sobom. Onaj tko to nije do`ivio to ne mo`e razumjeti. Svaki novi dan je bio patnja za oboje... Grickao je nokte, vi|ao je mrtve ljude, privi|ale su mu se razne stvari, ~ak je i papir uzimao s ceste i jeo ga, pu{io je kutije i kutije cigareta... Odlu~ili smo potra`iti pomo} psihologa. Najprije smo i{li oboje, a zatim pojedina~no i uspjeli smo. Imali smo `elju, volju, hrabrost i, {to je najva`nije, imali smo jedno drugo i nismo se obazirali na ostale koji su nam po~eli okretati le|a. Mi smo uspjeli i to nam je bilo najva`nije. Zajedno smo po~eli sve ispo~etka. Ja sam krenula u srednju {kolu, na{la novo dru{tvo, on je zavr{io {kolu i prestao se kretati u ranijem okru`enju.

I na kraju...M. D. ka`e da su od tog perioda “pakla“ ve} pro{le dvije godine. Kako ka`e, jo{ je sa [. E., momkom kojeg voli i kojem je pomogla da promijeni svoj na~in `ivota. I on voli nju, sretni su i zaljubljeni. Njihova poruka mladima je: “Ostavite poroke, volite nekoga i neka neko voli vas.“

Dajana Mi{kovi} dajanamiskovic@hotmail.com

11

Ljubav i ovisnost

Imao sam mnogo djevojaka, sve su one za mene bile iste, nisu bile vrijedne toga da se skinem s droge... Ali bila je jedna, posebno va`na za mene. Deset godina starija od mene, tako|er ovisna o heroinu. Ali se ona skinula, pa ~ak i ja, ali ne zadugo. Ona je ostala ~ista pet godina, a ja sam se vratio na staro. Tako se na{a veza i raspala...

@ivotna pri~a biv{eg ovisnika

- Daje ~ovjeku ono {to nema, daje mi neku la`nu sigurnost, opu{tenost. Kasnije, poslije svakog uzimanja ~esto sam osje}ao prazninu, ̀ elio sam novu dozu. I ~im sam uzeo ono {to mi treba, prestajao sam biti ja, bio sam pun samopouzdanja - rije~i su S.V., 31-godi{njeg biv{eg ovisnika o te{kim drogama iz Sarajeva.

Danas S.V. radi kao taksista. Njegove radne kolege i ne slute pro{lost ovog ~ovjeka i nemaju pojma kakav je bio njegov `ivot. - Mislim da ljudi s kojima radim to ne bi shvatili. Oni su dobri, ali ipak se neke stvari jednostavno ne govore. Uostalom, sama ~injenica da sam biv{i ovisnik na mom radnom mjestu zna~ila bi gubitak posla.

Iako se trenutno nalazi u kriznoj situaciji, nije posegnuo za drogom: - Trenutno sam u krizi, razvodim se sa suprugom, po~ela je ponovo koristiti marihuanu i nemamo iste ta~ke gledi{ta.

12

(IN) PUTTablete za po~etak

Jo{ u {estom razredu osnovne {kole S.V. po~inje uzimati narkotike:

- Prvo sam po~eo sa tableticama i ha{i{om... i to sve da bih se dokazao pred rajom.

Kako on ka`e, droga je nadomje{tala sve njegove nedostatke i lije~ila njegove komplekse. U paklu u kom se na{ao postojali su samo kratki momenti kada je mislio na ljude koji su brinuli za njega, ali kad bi uzeo novu dozu to bi prestajalo i sve bi se vra}alo na staro.

- Bio sam sebi~an, {krt, samo sam na sebe mislio. U kratkim momentima sam mislio na druge, osje}ao stid i gri`nju savjesti...

Nakon kratke pauze, otpuhivanja jo{ jednog dima cigarete, na{ sagovornik nastavlja:

- [kolu sam uredno zavr{io, iako sam krao i prosio za drogu, iako sam pao na samo dno dna... bilo je grozno...

- Imao sam dva predoziranja - ka`e nam S.V. dok pali novu cigaretu i uzima par gutljaja vode. Onda je odlu~io lije~iti se:

- Nije me bilo stid oti}i i tra`iti pomo}. Obratio sam se na pravo mjesto, ubrzo oti{ao u komunu i po~eo s programom odvikavanja. Jako dobra stvar je to {to je vrijeme maksimalno iskori{teno, gotovo da i nema slobodnog. Svi imaju odgovornosti i poslove koje obavljaju, neki su npr. kuhari, drugi ~iste, itd... Organizuju razne seminare, vr{e edukaciju o ja~anju mehanizama koji ~ine samu li~nost, lije~enje kompleksa... Revitalizacija, jednom rije~ju.

Sad sam ve} ~ist pet godina. Imao sam sre}u, jer neko }e pomo}i, neko ne... svako u su{tini smatra da to nije njegov problem i okrene vam le|a. To boli... nije bilo lako skloniti se s ulice. U po~etku ~im sam se vratio iz komune, po~eli su me zaustavljati na ulici, zvati sa svih strana, poku{avali su me vratiti na staro. Dileri su nudili sva{ta, ljudi su jednostavno ljubomorni kad vide da ste se skinuli.

Strah

Prije nego je trebao po~eti s programom lije~enja, osje}ao je strah, “strah koji te tjera naprijed. Program lije~enja je trajao dvije godine. Nije bilo nimalo jednostavno. Ono {to mi je pomoglo je rad u grupi. U grupi smo svi isti, svi smo imali isti problem. Prisustvovao sam velikom broju seminara, koji su tako|er mnogo pomogli u lije~enju.”

I nakon izlaska iz komune S.V. je jo{ uvijek osje}ao strah jer, kako ka`e, to je veliki korak. Nije se lako vratiti na ulicu opet, u zajednicu u kojoj je etiketiran kao narkoman...

Dok otpija posljednji gutljaj kafe, sagovornik nam jo{ povjerava i to da ne pri~a ba{ svima o paklu kroz koji je pro{ao, upravo zato {to on i ljudi poput njega bivaju etiketirani i moraju cijeli `ivot nositi zvono oko vrata koje ih izdvaja od ostalih.

- U~ite na tu|im primjerima, a ne na sebi kao {to sam ja u~io... - poru~io nam je na rastanku.

Bojan Radonja i Amir Berbi}

Bojan Radonja, Lukavica (Isto~no Novo Sarajevo)

23. 9. 1988. god.

SS[ “28 juni”, Isto~no Novo Sarajevo

Volonter u projektu “Stariji brat, starija sestra”

Amir Berbi}, Vitez

22. 12. 1987. god.

Medicinski fakultet, Sarajevo

Volonter u projektu ”Mladi Vite`ani“

12Prava ljubav cijeni ono {to voli, ali nije prava ljubav ona koja voli samo ono {to cijeni. - L.Borne

13

Kutle{a Ivan, Fojnica14. 2. 1985. god.

Pravni fakultet, Sarajevo^asopis ”Preventeen“

(IN) PUT

Ljubav odolijeva vremenu koje sve otima. Nikad nije zaista ljubio onaj koji misli da je ljubav zaista prolazna. - Gete

Nema posla, perspektive, dosadno mi je nasmrt... izrazi su koje 80% mladih ljudi svakodnevno koristi. Prije nego ~vrsto odlu~i{ napustiti BiH, osvrni se malo oko sebe i odmah }e{ skontati da stotine nevladinih organizacija imaju otvorena vrata. Osje}at }e{ se korisno i samim tim ne}e{ imati potrebu za bilo kakvim opijatima. Iskustva ovih mladih ljudi iz teksta pokazuju da aktivizam i volontiranje nije besmisleno, nepotrebno,... ve} itekako korisno.

Amela Ramadani, Sarajevo, studentica pete godine medicine. Volonterka u SPROFONDO-u. Redovno obilazi starije i bolesne. O~isti im stan, napravi kavu, pro~ita novine...

- Kako vrijeme prolazi prili~no sam se vezala za te ljude i `ao mi je {to ne mogu vi{e vremena odvojiti za njih. To su ljudi kojima niko ne dolazi u ku}u i nemaju s kim komunicirati. Ta kafa koju popijemo zna~i im puno. Na`alost, ovakva vrsta aktivizma nije popularna, jer ljudi ne vide svoju korist, a postoji i odre|ena doza “srama“, u smislu da mladi sebi postavljaju pitanje za{to bih ja to radio kad imam toliko godina {kole i drugih poslova? Meni takvi poslovi apsolutno ne smetaju, samo mi je `ao {to postoji puno ljudi kojima je potrebna ovakva vrsta pomo}i.

Amir Vari{~i}, Konjic, ekolo{ka organizacija ZELENI NERETVA ~iji je cilj spasiti gornji tok Neretve od izgradnje visokih brana za velike elektrane

- Aktivizam mladih nije redovna pojava, a kad se desi, na`alost, mo`e se nazvati ekscesom. Meni ne le`i pasivnost. Ljubav prema Neretvi i prirodi je izabrala moj pravac, ali osnovni motiv aktivizma bio je protest protiv ovog masovnog pasivizma. Ta pasivnost u meni ubija volju za `ivotom. Stanje se popravilo kad sam po~eo aktivno volontirati. Ako ni{ta, barem smo moji istomi{ljenici i ja poku{ali. Nismo sjedili niti }emo sjediti skr{tenih ruku.

Jelena Uro{evi}, Zvornik, studentica prava, novinarka omladinskog ~asopisa INAT

- Nisam mogla dopustiti da bude dosadno u Zvorniku. Mladi su bili nezainteresirani i bez svrhe u `ivotu. Tad smo mi preuzeli stvar u svoje ruke. Pojavili su se strani donatori i sad stvari idu nabolje. Trenutno mi ne pada napamet da odem iz BiH. @elim `ivot i karijeru napraviti ovdje. Kod nas je problem {to mladi o~ekuju da je njima neko du`an ne{to dati, samo zato jer su mladi, lijepi i pametni. Do}i }e do promjene kad shvatimo da sami sebi moramo stvoriti posao i omogu}iti bolji i sretniji `ivot. Poenta je raditi na sebi i ne o~ekivati previ{e od drugih.

Ivan Kutle{a

ZA[TO VOLONTIRATI?• ve}ina natje~aja za posao tra`i iskustva u NVO-u

• ~lanstvo u NVO-u je idealna stavka u tvojoj biografiji

• srodne nevladine organizacije su umre`ene; putovanja po zemlji i regiji su neminovna

• neformalno i besplatno sticanje znanja kroz seminare, treninge i radionice je neprocjenjivo

@eli{ izbje}i dosadu? Aktiviraj se!

14

Fi{i} Irena, Travnik

16. 9. 1984. god.

FPN, `urnalistika, Sarajevo

^asopis ”Preventeen“

COOL - TURA

DIVNI NOVI SVIJETAldous Huxley

Ona bi mu pri~ala o divnoj muzici iz kutija, i svim onim lijepim igrama koje se mogu igrati... i slikama koje se ~uju, pipaju i miri{u, osim {to se vide... i kako

su svi sretni, i nitko nikada tu`an ili ljut, i kako svatko pripada svima... i o malim bebama u lijepim ~istim bocama - sve ~isto, nigdje trunka prljav{tine - i kako ljudi nisu nikad osamljeni... a sre}a je tu svaki dan, svaki dan...

Ne, ovo nije neka nova verzija o zemlji ~uda. Naprotiv, ljubiteljima Alise i sli~nim romanti~arima ne bih preporu~ila ovu knjigu. Divni novi svijet je knjiga koja }e jednima dodati novih deset kila tereta na ple}a, drugima promijeniti cijeli pogled na svijet, dok optimistima prijeti opasnost da se pretvore u pesimiste.

Zamislite kako bi izgledao svijet gdje su svi sretni i sigurni, svijet gdje patnja i starost vi{e ne postoje i gdje se Henry Ford (upravo onaj koji je osnovao auto ku}u Ford) slavi kao novi bog. Bernard Marx i Lenina Crowne samo su neki od sretnika koji `ive u tom svijetu, tim vi{e {to su oboje predstavnici visoke kaste alfa plus. Naime, u ovom istom svijetu tako|er postoje i kaste, na koje je cijeli svijet podijeljen. Tko }e pripadati kojoj kasti poznato je jo{ od ro|enja, ili bolje re~eno - od epruvete. Dakle, mame i tate

vi{e ne postoje, a ljudi se stvaraju u epruvetama pri ~emu se unaprijed odre|uje kakav }e tko biti. Ovdje tako|er nemaju svoje mjesto ni brak, ni religija.

A ljubav? Ona je zamijenjena promiskuitetnim seksom. S parolom Svatko pripada svima! djeca se upoznaju ve} u ranom djetinjsvu. Ako se javi bilo kakva emocija ili neugodnost, sve probleme rje{va droga soma, koja se dijeli besplatno i koja ovaj svijet ~ini tako idealnim: Kr{}anstvo bez suza, eto {to je soma.

Jedini ostatak starog svijeta predstavlja rezervat Indijanaca, odakle }e Bernard dovesti Divljaka i njegovu majku u civilizirani svijet.

Tada nastaje suo~avanje pro{losti i budu}nosti, ljubavi i seksa, prirode i tehnologije. Glavni pe~at ovoj knjizi daje trenutak kada Divljak ka`e: Ja osobno radije bih bio nesretan nego ovako la`no sretan kao {to ste vi.

Bajka ili proro~anstvo

Zbog mra~nih vizija budu}nosti, ovaj SF roman tre}a je po redu od naj~e{}e cenzuriranih knjiga u posljednjih dvadeset godina (po listi koju je napravila komisija za grupe potla~ene cenzurom Waldenbooks). Tako|er, spada me|u crne utopije, odmah uz 1984 Georgea Orwella i Mi Evgenija Zamjatinova. Na neki na~in predstavlja opomenu, jer je o~ito da klice svijeta opisanog u ovoj knjizi postoje ve} sada.

Osobno mislim da ova knjiga name}e teme koje bi inteligentan ~ovjek trebao kad-tad sam sa sobom ra{~istiti (kamo vodi ovaj svijet?). Pa ako volite ~itati ne{to sasvim novo i neuobi~ajeno, ba{ kao i ja, eto razloga da pro~itate ovu knjigu. I da se pitate: da li je bolje `ivjeti u slobodi ili u sre}i?

Kako ka`e Divljak:

- Ja ho}u Boga, ho}u poeziju, ho}u dobrotu, ho}u grijeh.

- Vi zapravo tra`ite pravo, re~e Mustafa Mond, da budete nesretni.

- Pa neka bude, prkosno re~e Divljak, - tra`im pravo da budem nesretan.

Irena Fi{i}

Ako {uti{ - {uti iz ljubavi. Ako govori{- govori iz ljubavi.

Ako (o)pra{ta{- (o)pra{taj iz ljubavi. sv. Augustin

14

15

COOL - TURA

“Ljubav nije primarno odnos prema odre|enoj osobi; to je stav, orijentacija bi}a prema svetu kao celini, ne prema jednom objektu ljubavi.” - Erich Fromm

Ovako po~inje jedna od psihodeli~nih pjesama poznate engleske grupe Pink Floyd. Psihodeli~nih? [ta je to sad zaboga psihodelija? Psihodelija je stanje koje dobijete kada spojite hipika i LSD ili neku drugu halucinogenu vrstu droge, a onda mu date kist ili olovku u ruke, on vama napi{e pjesmu ili naslika prelijepu sliku! To je najprostije re~eno psihodelija! Pink Floyd nije jedina grupa koja pripada umjetni~kom pokretu psihodelije, tu je ~itava plejada umjetnika, kako slikara tako i pjeva~a, grupa, karikaturista, tj. svih onih koji potpadaju pod naziv umjetnik. Eh sad, ne mora zna~iti da je Britney Spears psihodeli~arka ako uzme kokain i otpjeva jednu od onih svojih “BaBies”. E, nije! To nije psihodelija!

Doorsi, Byrdsi i Beatlesi

Jimi Hendrix, The Beatles, Tomorrow, The Doors, The Byrds, Bruce Palmer... samo su neki od poznatih koji su poklonici psihodelije. I kako onda ne voljeti psihodeliju kad se tu nalaze Beatlesi!

Jedan od repera ovog umjetni~kog pokreta je i omot Santaninog albuma Abraxas koji je tako|er psihodeli~ne prirode. Djelo je umjetnice Mati Klarwein koja je slikom Annunciation poku{ala predstaviti psihodeli~no iskustvo.

Kroz ovu sliku ste mogli donekle shvatiti {ta je to psihodelija. Ma jeste vraga! Niste mogli shvatiti. Za{to?

Pa zato {to je psihodelija mnogo vi{e od gore navedenog. Zato otvorimo vrata promi{ljanja o najdubljim potisnutostima ljudskog uma uhva}enog u svakodnevnicu od koje neki bje`e kroz nje`ne crte {arolikog svijeta umjetnosti u koji svakako spada i sama psihodelija.

Pogledajmo sada sliku. [ta vidimo? Neki }e re}i: mno{tvo {ara, jedna tamo, jedna ovamo, i? Da bismo bolje shvatili, zadajmo sebi zadatak. Sad svi papir i olovke u ruke i naslikajmo ljubav. Poku{ajmo prikazati tu istu ljubav i sebe u njoj, zamisliti svijet u kojem se realno ne sukobljava s misticizmom proniknutim u taj sveti osje}aj. I {ta }emo naslikati? Psihodeliju.

Aha, tu smo dakle! Sad nam je donekle i jasno {ta je psihodelija.

Ljepota slike imaginarnog svijeta samog stvaraoca navodi nas da sve {to je lo{e posmatramo na vi{e na~ina. Poku{ajmo prona}i punu ljepotu njihove izra`ajnosti tako {to }emo zanemariti vlastite predrasude prema stanju iz kojeg su potekle. Kako }emo to ostvariti? Jednostavno, gledaju}i taj spoj slike i svijeta, vidjet }emo nevjerovatnu jednostavnost ljepote koju svakodnevno

Psihodelija, vi{e od umjetnosti

Climb your favorite apple tree Try to catch the sun

Hide from your little brother’s gunDream yourself away

Why can’t we reach the sun Why can’t we blow the years away

Blow away Blow away Remember Remember

16

COOL - TURA

po`ivljavamo. Sve te raznolike boje koje bezgrani~no prelaze jedne u druge ponesene duhom samog umjetnika {ire se u raznolikim oblicima njegova nadahnu}a. Pogledav{i ta umjetni~ka djela, ne ka`emo li sebi: zar nije svijet prekrasan? @ivimo li i sami taj svijet?

Psihodelija nije jednostavna {ara nekog ovisnika, nego jedna emocija, dio njegovog svijeta vi|en drugim o~ima.

Psihodelija je ni{ta drugo do samo jo{ jedan ljudski krik, jo{ jedan u nizu poku{aja stvaranja bezgre{nog ljudskog svijeta ljepote u kojem je sve mogu}e. Sve te umjetnine na sebi svojstven na~in nose neku poruku koja vas jednostavno tjera da stanete na trenutak i sagledate vrijeme i mjesto u kojem `ivite, da se okrenete u jednom ~asu i potra`ite sebi svojstvenu psihodeliju. (Nemojte je tra`iti na na~in na koji ju je Britney Spears tra`ila!)

Amir Berbi}

O psihodeliji:

- rije~ psychedelic poti~e od gr~ke rije~i za «misao» ψυχή (psyche) i «ispoljiti» δήλος (delos).

- prvi put je spominje 1957. god. psihijatar Humphry Osmond, opisao je stanja izazvana halucinogenim drogama

- okarakterisana je kao kreativna izra`ajnost uma oslobo|enog svakodnevnosti

- predstavlja iskustva potaknuta senzornom otupjelo{}u kao i psihodeli~nim supstancama

- uklju~uje halucinacije, mijenjanje ugla percepcije, sinesteziju, misti~na stanja

“Ljubav nije ni{ta drugo nego otkrivanje sebe u drugima i u`itak u tom prepoznavanju.” - Alexander Smith

Vodi~ za pre`ivljavanje u malom gradu

Ako vam je va{ grad ve} davno prestao biti zanimljiv, a sadr`aji koje taj isti grad nudi zanimljivi ali samo na pet minuta, zbog ~ega dosada nije nimalo strana rije~ - onda je to znak da je osvanuo dan da stvar preuzmemo u svoje ruke.

Nemojmo ~ekati da nam ne{to padne s neba. Dovoljna je samo mala doza inicijative i ovih deset savjeta da si `ivot u~inimo zabavnijim.

1. Ako vam je u blizini neko poznato izleti{te, stari grad, znamenitosti... onda to debelo iskoristite. Kod nas je ~est slu~aj da poznate zvijezde nekoliko puta posjete takva mjesta (pri ~emu su putovali satima), dok oni koji ̀ ive u blizini jedva da su tamo i kro~ili. I tko je tu pametan? Kako god - ruksak na le|a, prijatelje pod ruku i, umjesto uobi~ajenog izlaska, provedite cijeli dan na izletu!

2. Napravite “must do it”, listu stvari koje morate obaviti, ali ih odga|ate ve} godinu dana, npr. napraviti novu putovnicu, posjetiti kumove koji vas ve} dugo zovu... Trgnite se iz zimskog sna i rije{ite to u kratkom roku. Na kraju dana osje}at }ete se sto kila lak{i i ispunjeni jer ste napokon tonu obaveza skinuli s vrata i iskoristili svoj dan.

17

[TO SE RADI U KRALJEVOJ SUTJESCI

Kraljeva Sutjeska ne bi bila to {to jest bez FRAMA-e i franjevaca koji su me|u glavnim pokreta~ima sadr`aja za mlade. Upravo su franjevci potaknuli organizaciju benda Stigmate, ~iju posadu ~ini pet ~lanova FRAMA-e. Ovaj bend koji uglavnom svira YU rock ve} je imao turneje po Kiseljaku, Busova~i i Travniku.

- ̂ esto putujemo i uvijek imamo nove pozive za svirku. Publika je odli~na, svaki put nam tako podi`e moral... Ma, super se zabavljamo! - otkrio nam je bubnjar grupe i predsjednik FRAMA-e u Kraljevoj Sutjesci, Nikola Golea.

Me|utim, Stigmate nisu jedini projekt u okviru FRAMA-e. Franjeva~ka mlade` sudjelovala je i u ekolo{kim akcijama (“Spasimo Bobovac”), a neki od njih izra|ivali su tradicionalne suvenire Kraljeve Sutjeske.

Kako je krenula ova ekipa, tko zna gdje }e im biti kraj!

(Vi{e o FRAMA-i iz Kraljeve Sutjeske pogledajte na www.vze.com)

COOL - TURA

“Ljubav ima dvije pratilje: dobrotu i strpljivost.” - Dante Alighieri

3. Upi{ite se u neku od sekcija u {koli - dramsku, likovnu, novinarsku... ili u sve odjednom. Tako }e vam {kola biti zanimljivija, a mo`da otkrijete i neki svoj skriveni talent. Ako vam se ne svidi, slobodno zbri{ite. Ali ipak probajte. (Ne}e boljeti!)

4. Posjetite prvu izlo`bu ili promociju koja vam je privukla pa`nju. Mo`da niste ba{ neki fan toga, ali imajte na umu da se ljudi ~esto najbolje zabave tamo gdje to najmanje o~ekuju!

5. Organizirajte nogometni turnir ili ko{arka{ku utakmicu s prijateljima ili ro|acima. Ako vam nedostaje jo{ neki ~lan ekipe, “ubacite” i starog tetka. [to neobi~nije, to bolje!

6. ^itajte {to je vi{e mogu}e - knjige, ~asopise ili stripove. Tako vam nikad ne}e biti dosadno. I za najve}e mrzitelje knjiga, danas postoji posebna publicistika - od otka~enih romana, SF, horora, autobiografija, pa nadalje.

7. Po~nite se baviti ne~im {to vas je oduvijek zanimalo - nau~ite kuhati, crtajte stripove, bavite se fotografijom... Uljep{ajte si `ivot onim {to vas ispunjava. Uostalom, pa kada to u~initi ako ne sada?

8. Znate li da samo 8% mladih u BiH rade na volonterskoj osnovi? Upravo zato, poku{ajte osjetiti kako je to biti endemska biljka i otkrijte {to zaista zna~i volontiranje. U~lanite se u neku organizaciju u va{em gradu i vjerujte: ako vam ovo ne pomogne da se osje}ate bolje, onda ne}e ni{ta drugo. (Recept provjeren!)

9. Umjesto da bdijete po kafi}ima, pozovite prijatelje k sebi, napravite pizza party, mije{ajte koktele (bezalkoholne, naravno), slikajte se i pri~ajte o svemu i sva~emu. Ovako iskori{ten dan najbolja je terapija protiv svakodnevnih problema. Uvjerite se u to!

10. Prijavite se na Internetu na sve natje~aje koji vas zanimaju, npr. za najbolju fotografiju, pri~u... Mo`da upravo to bude po~etak va{e karijere. A ako ne, onda zaista vrijedi poku{ati.

P.S. Na stranici luk.link.ba mo`ete pogledati jo{ niz odli~nih savjeta za zabavu u slobodno vrijeme.

Irena Fi{i}

Vodi~ za pre`ivljavanje u malom gradu

18

Cviti} Ana, Jajce

19. 9. 1984. god.

FPN, politologija, Sarajevo

^asopis ”Preventeen“

CAFFÈ

“Ni{ta nije te{ko ako se voli.” - Ciceron

Zanimljivi obi~aji ljubovanja

A{ikovanje, pend`er, davanje jabuke, omanet i mu{tuluk su rije~i koje dana{njem mladom ~ovjeku ne zna~e mnogo, a ako “zavirimo” malo u pro{lost vidjet }emo da se iza tih rije~i krije toplina ljudskih srdaca i obi~aji ljubovanja na{ih djedova i baka.

A{ikovanje ispod pend`eraMomci bi dolazili ispod pend`era djevoj~ine sobe da a{ikuju. Djevojka i momak bi u ti{ini razgovarali, paze}i da ih nitko ne ~uje. Djevojka nije izlazila iz sobe, niti je otvarala pend`er. ^esto su momci pje{a~ili kilometrima da bi do{li do djevoj~ine ku}e. Ako bi se dogodilo da dvojica ili vi{e momaka do|u ispod istog pend`era, djevojka bi morala odlu~iti s kim }e a{ikovati. Ali, u ve}ini slu~ajeva bi se djevojke povukle, kako ne bi povrijedile ni jednog momka i ne bi te ve~eri a{ikovale. Ovaj obi~aj vladao je sve do 1970. godine kod Bo{njaka.

Davanje jabukeU vrijeme kad su a{ikovali na{i djedovi i bake davanje jabuke nije asociralo na UN dijetu. Davanje jabuke zna~ilo je po~etak ili u~vr{}enje veze izme|u momka i cure. Jabuku su davali i momci i cure, momak curi koja mu se svi|a ili cura momku. Ako se nekome od njih ne svi|a osoba koja je poslala jabuku, onda jabuku vrate, a ako je prihvate, onda u znak naklonosti i pristanka {alju svoju jabuku. Da li je to jabuka koju dobivaju kao znak uzvra}ene ljubavi ili je njihova jabuka vra}ena, cura ili momak su mogli doznati jedino od prijatelja ili ro|aka koji su nosili po{iljku.

OmanetMomci bi bili sretni da ovaj obi~aj postoji i danas.

Omanet su davale samo djevojke i to kradom. Omanet je davanje dukata ili obla~ila. Omanet se davao samo ako su momak i djevojka du`e vrijeme u vezi, kao znak da se djevojka ho}e udati za momka i protiv volje svojih roditelja, i ako momak zatra`i omanet. Doga|alo se da su bogate djevojke davale vi{e omaneta, a kad bi se doznalo da je djevojka dala vi{e omaneta, ukratko re~eno, “potonula bi kao Titanik“... I ^EKALA DA JE NEKI “LOVAC NA BLAGO” PRONA\E.

OdmicanjeOdmicanje nije u pro{losti zna~ilo, kao danas, odmaknuti se od djevojke i ne prilaziti joj nikako. Naprimjer, skupilo se sijelo u djevoj~inoj ku}i, momci kojima se svi|a cura se nalaze na sijelu. Oni `ele da odmaknu momka koji trenutno a{ikuje s djevojkom; me|usobno se dogovaraju tko }e prvi “odmicati”. Izabrani momak }e “odmaketi” momka koji trenutno a{ikuje. On prilazi djevojci i pita vrijedi li da odmi~e. Ona pristane. On stavlja ruku na desno rame momku koji trenutno a{ikuje s djevojkom, vra}a se nazad i strpljivo ~eka, zatim ponavlja operaciju stavljanja ruke jo{ dva puta, a ako momak ne ode oni se potuku “kao u ameri~kim filmovima”, momak koji je a{ikovao s djevojkom odlazi, na njegovo mjesto sjeda momak koji ga je odmakeo. Momci se odmi~u dok se sijelo ne “raspe”.

Mu{tulugd`ijaKad bi obi~aj mu{tulugd`ije danas postojao, vjerujem da bi se svi trudili da doznaju kad }e se sinovi i k}eri na{ih politi~ara `eniti i udavati, pa da ukradu mu{tuluk i dobiju koji mercedes. Mu{tuluk je dono{enje informacija obitelji ~iji se ~lan `eni da je djevojka ispro{ena,a mo`e biti dono{enje bilo koje radosne vijesti. Kod prosidbe mu{tulugd`ija ide iz djevoj~ine ku}e i saop}ava momkovoj obitelji da je djevojka ispro{ena. Oni njemu daju darove i time je prosidba zavr{ena.

Ana Cviti}

Izvori: Vera Erih, U dru{tvu s ~ovjekom, pri~e bake Mande se pri~aju u selima pokraj Jajca, do 80-tih godina 20. stolje}a ovi obi~aji su vladali u nekim selima pokraj Jajca

19

CAFFÈ

Ljubav sve pobje|uje. - Vergilije

ZosteromanijaDobra strana virusa

Od bolesti i virusa svi bje`imo. Ta mala i zla stvorenja su fakat opaka, al’ naravno postoji izuzetak. Zove se Zoster. Njihovim zvukom se slobodno zarazite. ^ak je i po`eljno. Pet Mostaraca sa svojom muzikom je odavno zavladalo i mojim slu{nim osjetilima. Stvar je oti{la tako daleko da kritika smatra kako sljede}a stvar pod za{titom UNESCO-a u Mostaru moraju biti ba{ njihovi albumi. Kako i ne bi kad kroz ono {to rade {alju poruke tolerancije, mira, afirmacije, ali i edukacije. O radu, stavovima i motivima ovog benda saznajte vi{e od ~lana grupe Atille Aksoja.

[ta zna~i Zoster?!

Herpes. To nije klasi~ni virus, pojavljuje se po cijelom tijelu i svi ga nosimo u sebi. Pojavljuje se kad padne imunitet. Mi smo poku{ali povu}i paralelu s na{im dru{tvom i tim virusom, jer ipak posljedica smo ovakvog dru{tva.

Vjerojatno kad ste po~injali, govorili su vam da od umjetnosti nema kruha. Kako ste uspjeli ostati na ovom pravcu ?

Radi se o ~lanovima benda koji su odabrali muziku kao svoj `ivotni put. Nismo se po~eli baviti muzikom da bismo zaradili novac. Radili smo ono {to volimo. To je jedino pravilo kako se treba baviti i u`ivati u muzici. Mi `ivimo svaku rije~ svoje pjesme.

Kako ste se uspjeli oduprijeti vladaju}em {undu i stvoriti prepoznatljivi zvuk?

Slu{amo puno muzike. U biti jedna grupa je `ivi organizam. Kad pet ljudi zasvira zajedno... specifi~ni zvuk jednostavno nastaje.

Kad vam je kao grupi i timu koji stvara bilo najte`e?

Ja imam zadovoljstvo raditi s ljudima na stvaranju onoga {to je u nama. Ne izmi{ljamo ne{to {to nama ne odgovara, ili {to nije odraz nas samih. Dosad nismo imali prepreka.

Jo{ uvijek o vama nisam pro~itao lo{u kritiku. Popularnost vam raste. Mo`e li se desiti da vam ta slava “udari u glavu” i da zanemarite muziku?

Ne mo`e, jer dosta dugo radimo. Ve}i je problem da mo`e utjecati ono {to se de{ava oko nas. Ono {to dobivamo od kritike je super, ali ono {to dobivamo od dru{tva je malo i mizerno. To mo`e biti problem u budu}nosti.

Ali slava je opasna droga i mora se uzimati u dozama, zar ne?

To je ispravno. Pogotovo kad slava do|e brzo. Mi smo mala zemlja, a planeta je velika. Kad bismo dosegli tu veli~inu, nalazili bismo se u opasnosti.

Kako komentira{ na{e “zvjezdice” koje u ovakoj maloj zemlji sebi daju za pravo da se pona{aju kao planetarne zvijezde?

Oni bi trebali sazreti. Vrijeme }e pokazati da je ono {to su oni uradili prakti~no ni{ta. To }e biti korak unazad za njih. Nadam se da ne}e biti preopasan, u smislu da }e se prestati baviti muzikom.

@ivimo svaku rije~ svoje pjesme...

Muzika nije nastala da bi se od nje pravile pare

20“Nezrela ljubav ka`e: Volim te jer te trebam. Zrela ljubav ka`e: Trebam te jer te volim.” - Erich Fromm

Obi~no ovisni~ko jutro

O ~a{ici dobrodo{lice, jutarnjoj kafici ili pak Coca-coli odavno ne razmi{ljamo, jednostavno su - navika. Danas su oni dio na{eg `ivota, znali mi to ili ne. Zavirimo na trenutak u stan jedne obi~ne porodice jednog obi~nog jutra...

^a{ica dobrodo{lice

- Jesi li za rakijicu?

- Ne...

- Konjak?

- Ne...

- [tok?

- Ne...

- Pivicu?

- Ne...

- Jesi li ti neki vanzemaljac u ljudskom obliku? S koje planete dolazi{? Da li dolazi{ u miru ili da izvr{i{ korekciju na ljudskoj rasi, ili si bolestan

CAFFÈ

LOGISTI^KI PODACI:

• albumi - "Oju`ilo" i "Festival Budala"

• postoje od 2000. godine

• zvali su se jo{ i "Zmajevi" i "Flomasteri"

• vi{e o njima na www.zoster.ba www.gramofon.ba i www.myspace.com/bandzoster

Stvarate i pravite muziku. [ta je ono {to vama muzika daje zauzvrat?

Bilo bi dobro kad bi se spojilo i duhovno i materijalno. Mi imamo duhovnu satisfakciju. Muzika nije nastala da bi se od nje pravile pare, nego da bi se u njoj u`ivalo. Dosad nas ta ljubav jedino vodi.

Mo`e li ~ovjek pogrije{iti ako ustraje u onom {to voli?

Gre{ke su neminovne. One se de{avaju, iako ne primje}ujemo da grije{imo. Ipak ne vidim ni{ta u njima negativno. Iz gre{aka se u~i.

Ako radi{ ono {to voli{ i potpuno ustraje{ u tome, mo`e{ li osjetiti potrebu za nekim opijatima i brzim zadovoljstvima?

Najljep{e je kad muzika i umjetnost uop}e di`u adrenalin. Ljudi se stvarno zavaravaju kad misle da alkoholom i opijatima mogu posti}i svoj vrhunac. Ja ne vidim drugog na~ina nego da nam muzika bude meditacija i da kroz to zadovoljavamo svoju du{u.

Danas svi te`e Zapadu. Vi ste na{li Californiju u Hercegovini?

To je sarkazam. Vidjeli smo ljepotu u Bosni i Hercegovini. Svi tragaju za obe}anom zemljom, ali je ona ve} tu. Ispred nas.

Ivan Kutle{a

Ljudi se varaju kad misle da alkoholom i opijatima

mogu posti}i svoj vrhunac

21“Paradoksalno, sposobnost da se bude sam, uvjet je da se bude sposoban voljeti.” - Erich Fromm

pa razmi{lja{ rezervirati mjesto pored kapelice? A ako nisi ni{ta od toga, {ta si? Neki ~udak koji nije ~uo za ~a{icu dobrodo{lice?

Jutarnja kafica po glavi stanovnika

- Dragi, ustaj, ispekla sam kaficu, hajde da je popijemo...

- Draga, ne{to me srce ste`e...

- Do|i da ga rastegnemo jednom kaficom, ako ima{ problema sa srcem onda je to zbog toga {to svaki dan ne pije{ dovoljno kafe. Kafa raste`e srce kao... e, sad se ne mogu sjetiti.

Coca cola man, light naravno

Probudila se jetra ujutro i zaklju~ila: - Joj, kako bi bilo lijepo kad me ne bi “zalijevali”. Kad bi joga jednom do mene do{la! Kako sam lijepa bila prije nekoliko godina i kako... A sad sam kao neka “napuhana” ne znam ni ja {ta, koja je jako ru`na i “ka{ljem” svaki dan. [efe, ili me “otpusti” ili uljep{aj, ja vi{e ovako ne mogu.

- Tko tebe ne{to pita! [uti! E, jetrice, jo{ samo jedna “cisterna”, i pustit }u te da u`iva{.

- [efe, ne mogu vi{e, “zalio” si me s puno “cisterni”, ova }e biti previ{e. [efe, kad prestane{, nagradit }u te Oskarom za hrabrost time {to }emo se i ti i ja bolje osje}ati.

Ana Cviti}

CAFFÈ

Deset razloga za osmijeh

1. Osmijeh je odraz sre}e i dobrog raspolo`enja

2. Mo`da }e osmijeh biti ono po ~emu }e nas se netko zauvijek sje}ati

3. Osmijeh je putokaz ka zdravijem i ljep{em `ivotu

4. Dru{tvo u kome ima puno {ale i smijeha nikada ne}e posegnuti za opojnim supstancama

5. Osmijeh oboga}uje onoga kome je upu}en, a ne osiroma{uje onoga tko ga daje

6. Osmijeh daje nadu i putokaz izgubljenom

7. Nitko nije toliko siroma{an da si ne mo`e priu{titi osmijeh

8. Smijeh je zarazan, a nitko ne mora i}i doktoru

9. Osmijeh je terapija

10. Ti zaslu`uje{ osmijeh

Amela Biogradlija

22 “Ako je osoba sposobna produktivno voljeti, ona voli i sebe; ako voli samo druge, tada uopste nije sposobna voljeti.” - Erich Fromm

Vjerujete li u sve {to vam testovi ka`u???

Kako reaguje{ u rizi~nim situacijama?

1. Jaran ti sa blesavim izrazom na licu nudi joint uz rije~i : “Uzmi il’ nestani!“ Ti:

A. Uvrije|eno di`e{ nos i vri{ti{ na njega: “Ne, ne i ne!!!“

B. Tr~i{ kao lud/a u potrazi za najbli`om knji`arom, jer nema{ pojma {ta ti to on nudi

C. Otima{ mu joint, povla~i{ dim i do kraja ve~eri se smije{ svom odrazu u ogledalu

2. Na `urci si, po~inje nadmetanje u tome ko }e vi{e popiti. Dru{tvo te tjera da u~estvuje{ ili }e te zavezati za stub srama. Ti:

A. Tr~e}i izlije}e{ iz cafee-a usput obaraju}i sve {to ti stoji na putu

B. Uzima{ ~a{u i sebi sve~ano obe}ava{ da je to posljednji put

C. Ka`e{: “Je li se to neko usu|uje da prkosi neprikosnovenom {ampionu u eksiranju???”

3. U caffe ulazi poznati ovisnik. Tvoja raja ga po~inje ismijavati i }u{kati. Ti:

A. Kuka{ i pokazuje{ im deklaraciju o ljudskim pravima

B. Okre}e{ glavu, onaj/ona konobar/ica je ba{ sladak/slatka

C. Ustaje{ i ple{e{ indijanski ples oko njega sve dok ga ne otjera{

4. Na romanti~noj ve~eri dragi/a ti poklanja malu kutiju. Odu{evljen/a otvara{ i vidi{ speed. Ti:

A. Baca{ na njega/nju sve {to ti do|e pod ruku, po~ev{i s omiljenom vazom njegove/njene mamice

B. Pita{ se {ta se desilo sa staromodnim prosidbama

C. Uzima{ speed, ali pod uslovom da napokon baci tu odvratnu vazu koju mu/joj je poklonila tvoja budu}a svekrva/punica

5. Zatekne{ brata kako ti kopa po stvarima. Na pitanje {ta radi susre}e{ se s luda~kim pogledom i {i{te}im glasom: “ Kladionica, moram odigrati X, moram...“

A. Baca{ se u potragu za telefonskim imenikom, broj maminog psihijatra mora da je tu negdje

B. Gleda{ kalendar, je li ba{ danas petak 13.

C. Jadikuje{ na sav glas, pored toga {to ti je brat zombi izgleda da je i kockar, {ta }e re}i ljudi o tebi???

ODGOVORI:

Najvi{e A:Ti si prava dobrica. Ustvari tolika si dobrica da bi trebalo da se pokvari{. Ne mo`e{ uvijek sve dobro uraditi. Ipak, ako odlu~i{ ostati dobrica ne bi trebalo to da pokazuje{ toliko, nije to zdravo!!!

Najvi{e B:Ti si prava prelivoda. Ne zna{ jesi li po{ao/la ili si do{ao/la. [ta ti drugi ka`u radi{, {ta ne ka`u - i ne radi{. Ne zna{ ni ko si, ni {ta si. Odlu~i se ve} jednom, mada i ne mora{, ipak to nije u tvojoj prirodi!!!

Najvi{e CTi si prava zlo}a. Jedino si sre}an/na kad su svi nesre}ni. Poku{aj se pobolj{ati, a ako ne mo`e{ bar skini taj zadovoljni osmijeh s lica, nije ni to zdravo, mogao/la bi nastradati!!!

P.S.: I, da li stvarno vjeruje{ u sve {to ti testovi ka`u !!!

CAFFÈ

23

Preventeen-ova nagradna igra

Odaberi i osvoji

U ovoj nagradnoj igri predstavljeno je osam umjetni~kih radova, od kojih su ~etiri nastala kao proizvod ljubavi, a ~etiri pod utjecajem psihoaktivnih supstanci.

Radovi se nalaze na posljednjoj stranici na{eg magazina. Tvoj zadatak je da nam po{alje{ odgovor na pitanje: koji su od ovih radova nastali kao proizvod pokreta~ke snage ljubavi? Razmisli kako se ti osje}a{ kada si zaljubljen/na.

Po{alji nam svoj odgovor u kome }e{ navesti ~etiri slova koja ozna~avaju radove nastale kao proizvod ljubavi.

Svoje odgovore mo`e{ slati:

sms-om na broj: 062 422 333

E-mailom: preventeen@narkone.org

po{tom: UG NARKO-NE/PREVENTEEN Josipa Vanca{a 21/2, 71 000 Sarajevo

Pored odgovora obavezno navedi svoje ime i prezime, telefon i adresu.

Sretne dobitnike }emo naravno nagraditi.

Pravo na sudjelovanje imaju svi srednjo{kolci iz BiH.

Po{alji nam svoj odgovor do 25.6.2007.

Nagrade }e biti uru~ene do 20.7.2007.

Nagrade:1. [tafelaj, paleta uljanih boja, {parkla, kist

2. Pastele, boje za staklo, blok3. Boje za sve povr{ine, kist

Radove koji budu stigli nakon 25. 6. 2007. ne}emo uzeti u razmatranje za nagradu.

Dobitnik nagradne igre iz pro{log broja je Amer Garaplija iz Sarajeva. On je ujedno bio i jedini koji je poslao svoj rad na vrijeme, te }e kao poseban znak pa`nje dobiti sve tri nagrade.