revizija i financije prilog uz rrif br. 12/14. · pripreme za godiŠnji obraČun za 2014. ... od 1....

RačunovodstvoRevizija iFinancije

POSLOVANJE PRORAČUNAI PRORAČUNSKIH KORISNIKA

SADRŽAJ

PR

ILO

G U

Z R

RiF

br.

12/

14.

RAČUNOVODSTVOMr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. , ovl. rev. i porezni savjetnik

Pripreme za godišnji obračun za 2014. u proračunskom računovodstvu ........................................................................... 3Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rev. i ovl. rač.; Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.

Godišnji popis u proračunskom sustavu ............................................................................................................................ 18Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.; Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, dipl. oec.

Novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu .................................................................................. 28Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rev., ovl. račun. i porezni savjetnik

Knjigovodstveni sažetak promjena u proračunskom računovodstvu od 1. siječnja 2015. ................................................. 36

JAVNE FINANCIJEIvana KUNIĆ, dipl. oec.

Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. .............................................................................. 47

JAVNA NABAVAIvan PALČIĆ, dipl. iur.

Elektronička dostava ponuda u postupcima javne nabave ................................................................................................ 51Zoran Vuić, dipl. oec.

Troškovi žalbenog postupka u javnoj nabavi - novosti ...................................................................................................... 61Davor MIKAC, dipl. oec.

Rješenja nekih prijepora kroz rješidbe DKOM-a ............................................................................................................... 67Saša JOVIČIĆ, dipl. iur.

Komunikacija s natjecateljima u pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom .................................. 74

UPRAVNO PRAVOKatarina SERDAR, dipl. iur.

Raspuštanje lokalnog predstavničkog tijela i imenovanje povjerenika vlade RH ............................................................ 79

PLAĆEFadila BAHOVIĆ, dipl. oec.

Posebni uvjeti rada u školama i pripadajući dodatci na plaću .......................................................................................... 86

RADNO PRAVOVesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur.

Prigodne nagrade za 2014. kod državnih, lokalnih i javnih službi ..................................................................................... 91Sanda PIPUNIĆ, dipl. iur.

Imenovanje pročelnika upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ........................................ 94Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.

Tumačenja Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ...................................... 98Priredila: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.

Tumačenja odredaba Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ......................................................... 104

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 12/2014. PROSINAC2

Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.

PRIPREME ZA GODIŠNJI OBRAČUN ZA 2014. U PRORAČUNSKOM RAČUNOVODSTVU

S obzirom na to da se u proračunskom sustavu većina financijskih izvještaja za 2014. predaje do 15. veljače 2015., treba provjeriti podatke na knjigovodstvenim računima.

Provjera podataka iskazanih na knjigovodstvenim računima jedan je od oblika priprema za utvrđivanje rezultata poslovanja.

Osim podataka na računima treba provjeriti i sustav knjiženja istovrsnih po-slovnih promjena.

Za 2014. se nisu zbile promjene u proračunskom računovodstvu te će sustav provjera biti jednak kao što je bio za 2013.

Ključne riječi: proračunsko računovodstvo, potraživanja, imovina, priho-di, rashodi, kamate, blagajna

stranica:3:

Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rev. i ovl. rač.Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.

GODIŠNJI POPIS U PRORAČUNSKOM SUSTAVUI u proračunskom sustavu osnova za usklađenje knjigovodstvenih evidencija

sa stvarnim stanjem imovine i obveza je popis (inventura). No, računovodstveni propisi proračunskog sustava postavili su neka pravila popisa i načina iskazivanja popisnih razlika u poslovnim knjigama.

S obzirom na to da u računovodstvu proračunskog okruženja nije tijekom 2014. bilo promjena, popis i sve aktivnosti oko njega napravit će se na jednak način kao i za 2013. Neće biti razlika ni u knjigovodstvenom iskazivanju popisnih razlika.

Ključne riječi: proračunsko računovodstvo, inventura, potraživanja, ob-veze, povjerenstvo

stranica:18:

Mr.sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, dipl. oecc.

NOVI PRAVILNIK O PRORAČUNSKOM RAČUNOVODSTVU I RAČUNSKOM PLANU

Od 1. siječnja 2015. primjenjuje se novi Pravilnik o proračunskom računovod-stvu i računskom planu. Njime se uvode novosti u proračunski računovodstveni sustav koje nisu odstupile od temeljnih načela koja su uređena istoimenim pravil-nikom koji se primjenjuje do kraja 2014.

U članku autorice pojašnjavaju novosti koje donosi ovaj pravilnik. Ključne riječi: proračunsko računovodstvo, kratkoročni zajmovi, faktor-

ing, depoziti, glavnica, nefinancijska imovinastranica: 28

Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rev., ovl. račun. i porezni savjetnik

KNJIGOVODSTVENI SAŽETAK PROMJENA U PRORAČUNSKOM RAČUNOVODSTVU OD 1. SIJEČNJA 2015S obzirom na to da se od 1. siječnja 2015. u proračunskom računovodstvu

primjenjuju neka nova pravila pri knjigovodstvenom iskazivanje nekih poslovnih promjena, u nastavku se daje pregled značajnijih promjena.

Ključne riječi: proračunsko računovodstvo, imovina, donacije, pomoći, subvencija, faktoring, zajam

stranica::36

Ivana KUNIĆ, dipl. oec.

IZMJENE I DOPUNE DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014.

Izvjesna je još jedna intervencija u Državni proračun Republike Hrvatske za 2014. godinu. Vlada Republike Hrvatske usvojila je Nacrt prijedloga izmjena i do-puna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu koju s obzirom na svote mora prihvatiti Hrvatski sabor. Naapravljene su i određene preraspodjele na pojedinim kategorijama na kojima planirana sredstva nisu dostatna, a nužno ih je izvršiti u ovoj godini.

Ključne riječi: državni proračun, prihodi, rashodi, rebalans, ministarstva, preraspodjela

stranica: 47

Ivan PALČIĆ, dipl.iur.

ELEKTRONIČKA DOSTAVA PONUDA U POSTUPCIMA JAVNE NABAVE

U 2015. godini gospodarski subjekti će u postupcima javne nabave moći svoje ponude i zahtjeve za sudjelovanjem dostavljati i elektroničkim putem kroz sustav Elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske. Radi se o daljnjem kora-ku u razvoju elektroničke javne nabave. U ovom radu se daje pregled relevantnih zakonskih odredaba te praktično opisuje priprema takvog postupka javne nabave i dostava ponuda elektroničkim putem. Postupak javnog otvaranja elektronički dostavljenih ponuda i njihov pregled i ocjenu obradit će se u sljedećem broju.

Ključne riječi: javna nabava, elektronička javna nabava, elektroničke ponude, dostava ponuda, Elektronički oglasnik javne nabave Republike Hrvatske,

stranica: 51

Zoran Vuić, dipl. oec.

TROŠKOVI ŽALBENOG POSTUPKA U JAVNOJ NABAVI - NOVINEU troškove žalbenog postupka koji se vodi pred Državnom komisijom za kon-

trolu postupaka javne nabave pri utvrđivanju njihove moguće visine mogu se uvr-stiti naknada za pokretanje žalbenog postupka i troškovi zastupanja žalitelja.

Razredi naknada za pokretanje žalbenog postupka jasno su uređeni Zakonom o javnoj nabavi, dok za troškove žalbenog postupka jasno je određena samo vrsta dok njihova visina ovisi o različitim čimbenicima.

Ključne riječi: javna nabava,postupci, žalba, podnositelj, zastupanje, odvjetnici, procijenjena vrijednost

stranica: 61

Davor MIKAC, dipl. oec.

RJEŠENJA NEKIH PRIJEPORA KROZ RJEŠIDBE DKOM-aU nekoliko su navrata u časopisu objavljivani odgovori na niz pitanja iz sustava

javne nabave koji u zakonodavnom okviru predvodi Zakon o javnoj nabavi. U ovom se članku daju primjeri iz prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne na-bave koji upućuju na njezina stajališta u prijepornim situacijama istog sustava.

Ključne riječi: javna nabava, nadmetanje, ponuditelji, ponuda, ugovori, odluka, vjerovnici, dokumentacija

stranica: 67

Saša JOVIČIĆ, dipl. iur.

KOMUNIKACIJA S NATJECATELJIMA U PREGOVARAČKOM POSTUPKU JAVNE NABAVE S PRETHODNOM OBJAVOM

Pregovarački postupak javne nabave je postupak u kojem se naručitelj obraća gospodarskim subjektima po vlastitom odabiru i pregovara o uvjetima ugovora s jednim ili više njih.

Kao i svi drugi postupci u sustavu javne nabave, ovaj postupak je formalan i izrijekom propisan. Samo u nekim okolnostima dopuštena je tijekom njegova pro-vođenja komunikacija između naručitelja i natjecatelja/ponuditelja.

Strogim tumačenjem Zakona o javnoj nabavi, mogućnosti naručitelja da ko-municira s natjecateljima tijekom pregovaračkog postupka s prethodnom obja-vom bile bi ograničene stoga autor članaka predlaže pristup rješavanju ograniče-nja koja proizlaze iz postojećeg zakonodavnog okvira, te nudi prijelazna rješenja.

Ključne riječi: javna nabava, natjecatelji, pregovori, nadmetanje, ponuda, dokumentacija, komunikacija

stranica: 74

Katarina SERDAR, dipl. iur.

RASPUŠTANJE LOKALNOG PREDSTAVNIČKOG TIJELA I IMENOVANJE POVJERENIKA VLADE RH

Autonomija lokalnih vlasti ne može biti apsolutna. Lokalne jedinice moraju po-stupati sukladno ustavnim načelima i kretati se unutar zakonskih granica. Lokalne jedinice moraju djelovati u okviru pravnog sustava države čiji sastavni dio pred-stavljaju. Središnja vlast ima pravo provođenja nadzora nad lokalnom samoupra-vom kako bi se osiguralo poštivanje zakona. U okviru provođenja nadzora moguća je primjena sankcije prema aktima lokalnih tijela ili prema samim lokalnim tijelima.

U ovom članku prikazat će se najstroža sankcija – raspuštanje predstavničkog tijela te opisati razlozi na osnovu kojih se mogu raspustiti općinska i gradska vijeća i županijske skupštine te raspisati prijevremene izbore za njihove članove.

Ključne riječi: jedince lokalne i područne (regionalne) samouprave, predstavnička tijela, povjerenik, referendum, naknada

stranica: 79

Fadila BAHOVIĆ, dipl. oec.

POSEBNI UVJETI RADA U ŠKOLAMA I PRIPADAJUĆI DODATCI NA PLAĆUKada zaposlenici u školstvu rade na poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti

rada, pripada im odgovarajući dodatak na plaću. Što se sve u školstvu smatra radom u posebnim uvjetima, koliko iznose doda-

ci na plaću za svaku pojedinu vrstu rada u posebnim uvjetima, kako se navedeni dodaci obračunavaju i evidentiraju u COP-u te koje su novine vezane uz posebne uvjete rada donijeli granski kolektivni ugovori za zaposlenike u školskim ustanova-ma zaključeni u travnju i svibnju ove godine, nastojat će se objasniti ovim člankom.

Ključne riječi: plaće, centralni obračun plaća (COP), dodatci na plaću, za-poslenici, osnovne škole, srednje škole

stranica:86

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur

PRIGODNE NAGRADE ZA 2014. KOD DRŽAVNIH, LOKALNIH I JAVNIH SLUŽBI

Prigodna materijalna prava službenika u državnim tijelima, tijelima jedinca lo-kalne i područne (regionalne) samouprave i javnim službama uključuju i pravo na dar za dijete u prigodi Dana sv. Nikole i božićnicu.

Kako su uređena ta prava za 2014. napisano je u ovom članku.Ključne riječi: materijalna prava, dar djetetu, božićnica, kolektivni ugovor,

upravna tijelastranica: 91

Sanda PIPUNIĆ, dipl. iur.

IMENOVANJE PROČELNIKA UPRAVNOG TIJELA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Upravnim tijelima u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave upravljaju pročelnici koje na temelju provedenog javnog natječaja imenuje odgo-varajuće izvršno tijelo.

Pročelnici se imenuju po posebnom postupku, moraju ispunjavati uvjete za imenovanje (opće, posebne i iznimne) te imaju propisan djelokrug poslova i od-govornost.

Ključne riječi: jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, up-ravno tijelo, jedinstveni upravni odjel, imenovanje, povjerenstvo

stranica:94

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 12/2014.PROSINAC 3

RAČUNOVODSTVO

Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. , ovl. rev. i porezni savjetnik UDK 657.1/657.2

Pripreme za godišnji obračun za 2014. u proračunskom računovodstvu

S obzirom na to da se u proračunskom sustavu veći-na financijskih izvještaja za 2014. predaje do 15.

veljače 2015., treba provjeriti podatke na knjigovodstve-nim računima.

Provjera podataka iskazanih na knjigovodstvenim ra-čunima jedan je od oblika priprema za utvrđivanje rezul-tata poslovanja.

Osim podataka na računima treba provjeriti i sustav knjiženja istovrsnih poslovnih promjena.

Za 2014. se nisu zbile promjene u proračunskom raču-novodstvu te će sustav provjera biti jednak kao što je bio za 2013.

1. UVODTemeljni zakon koji uređuje poslovanje pretežitog

broja obveznika primjene proračunskog računo-vodstva je Zakon o proračunu (Nar. nov., br. 87/08. i 136/12.).

Tim su posebnim zakonom propisana pravila rada osoba kojima je zajednički način knjigovod-stvenog i računovodstvenog iskazivanja njihova djelovanja. Oni iskazuju svoje djelovanje u skladu s pravilima proračunskog računovodstva.

Temeljni računovodstveni propisi proračunskog računovodstva su:

– Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11. – ispr., dalje: Pravilnik o proračunskom raču-novodstvu)

– Pravilnik o financijskom izvještavanju u pro-računskom računovodstvu (Nar. nov., br. 32/11., dalje: Pravilnik o financijskom izvještavanju).

Uz temeljni „proračunski“ zakon, proračunski korisnici moraju uvažavati odredbe onih zakona po kojima su osnovani, odnosno onih zakona što ure-đuju njihovo poslovanje. Ovi posebni zakoni ure-đuju njihovu tehnologiju rada. Tek ako se poznaje način rada proračunskog korisnika, poslovni se do-gađaji mogu ispravno knjižiti.

2. JEDNOSTAVNO ILI DVOSTAVNO KNJIGOVODSTVO

Uz proračunske korisnike što su osnovani u 2014., i oni proračunski korisnici što su imali vrijednost imovine i godišnji prihod prethodne godine, 2013., manji od 100.000,00 kn ne trebaju voditi dvostavno knjigovodstvo.

Je li prihod veći ili manji u prethodnoj godini i ima li imovina veću ili manju vrijednost od 100.000,00 kn, treba uvažavati sva pravila proračunskog raču-novodstva u vezi s iskazivanjem prihoda i imovine.

Ovi proračunski korisnici mogu, umjesto iska-zivanja poslovnih događaj na osnovnim računima računskog plana, voditi Knjigu blagajne i Knjigu pri-hoda i rashoda. Stoga ove osobe vode jednostavno knjigovodstvo.

Osnovni elementi navedenih knjiga su propisani. Izgled im nije propisan.

Svi proračunski korisnici koji vode jednostavno knjigovodstvo ne sastavljaju i ne predaju financijske izvještaje.

Pretpostavka za uporabu ovog pojednostavlje-nja je odluka osnivača.

Iako je dopušteno voditi jednostavno knjigovod-stvo, preporučujemo vođenje dvostavnog knjigo-vodstva zbog lakšeg sagledavanja djelovanja osobe. To više što je moguće prelaženje, prema navedenim kriterijima, iz jednog računovodstvenog sustava u drugi i vraćanje u prvi.

3. PROVJERA POZICIJA DVOSTAVNOG KNJIGOVODSTVA

Pri provjeri pozicija dvostavnog knjigovodstva analizirat će se nefinancijska imovina, financijska imovina, plaćeni rashodi budućeg razdoblja i nedo-spjela naplata prihoda, obveze i rashodi, odgođeno plaćanje rashoda i prihodi budućih razdoblja, pri-hodi poslovanja, vlastiti izvori i ostali izvori.

3.1. NEFINANCIJSKA IMOVINA (RAZRED 0)U razredu 0 iskazuju se: neproizvedena dugotrajna

imovina (skupina 01), proizvedena dugotrajna imovi-na (skupina 02), plemeniti metali i ostale pohranjene vrijednosti (skupina 03), sitni inventar (skupina 04), nefinancijska imovina u pripremi (skupina 05) te pro-izvedena kratkotrajna imovina (skupina 06).

3.1.1. Nabavna vrijednost nefinancijske imovineNefinancijska se imovina iskazuje prema nabav-

noj ili procijenjenoj vrijednosti. Ona se, ako je pro-vedena njena revalorizacija, može iskazati i prema revaloriziranoj vrijednosti. Procijenjena vrijednost rabit će se u okolnostima kada neće postojati trošak nabave (npr. pri primitku dara, popisnom višku i dr.)


Dugotrajnom se imovinom smatra sva ona imovi-na čiji je očekivani vijek trajanja dulji od godine dana. Očekivani vijek trajanja za istovrsnu imovinu ne tre-ba za sve proračunske pravne osobe biti jednak.

9 Prijedlog provjere: – Jesu li u nabavnu vrijednost nefinancijske

imovine uključeni svi rashodi koji su nastali u vezi s njezinom nabavom?

Nabavnu vrijednost nefinancijske imovine čini kupovna cijena koja uključuje porez na dodanu vrijednost (dalje: PDV) ako stjecatelj nije obveznik PDV-a, odnosno nepriznati pretporez ako je obve-znik poreza na dodanu vrijednost, carinu i carinska davanja, troškove prijevoza ako su posebno zaraču-nani i sve druge izdatke u vezi s nabavom dugotrajne imovine (dalje: zavisni troškovi nabave). Ako je stje-catelj imovine obveznik PDV-a i za njezinu nabavu može priznati pretporez, taj pretporez ne čini njezi-nu nabavnu vrijednost već je sastavni dio potraživa-nja 12421 – Potraživanja za pretporez kod obveznika porez na dodanu vrijednost po ulaznim računima.

– Je li u skupine 01 – 03 donesena sva dugotrajna imovina čiji je postupak nabave završen?

U skupini računa 05 – Nefinancijska imovina u pripremi bilježi se nabava nefinancijske imovine sve do završetka postupka njezine nabave. Kada on završi, ukupan promet s računa skupine 05 mora se prenijeti na skupine računa 01 – 03. Dakle, u skupi-ni 05 formira se nabavna vrijednost imovine koja se početno iskazuje na skupini računa 01 – 03.

– Provodi li se sva nabava sve nefinancijske imovine preko računa skupine 05?

Nije potrebno provoditi svu nabavu preko tih ra-čuna, ali je preporučujemo jer se u trenutku knjiže-nja nabave nefinancijske imovine ne zna hoće li ona imati zavisne troškove nabave. Razlog za uporabu računa skupine 05 je i taj što se na tim računima utvrđuje nabavna vrijednost dugotrajne nefinancij-ske imovine. Ona je bitna zbog granične vrijednosti za pojedinu imovinu od 3.500,00 kn.

– Ako je za uporabu dugotrajne nefinancijske imovine sklopljen ugovor o leasingu, je li rea-lizacija tog ugovora iskazana i kao odobrenje računa skupine 84?

Temeljno načelo za nabavu DI uz financiranje iz zajma u novcu

Imovina(skupina 01-02)

Ispravak izvora za obveze(podskupina 912)

42... Rashodi u vezi s nabavom DI

4.000,00 (1a)

4.000,00 (2a)

4.000,00 (2)

4.000,00 (1)

Izvori vlasništva(podskupina 911)

Obveze za primljeni zajam(skupina 26)

Primitci od zaduživanja(skupina 84)

24... Obveze za nabavu DI

(2) 4.000,00

(1a) 4.000,00

(2a) 4.000,00

(1) 4.000,00

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) Za kupnju DI(2) Za realizirani zajam

– Je li na račune razreda 0 proknjižena sva ona imovina za koju su dobiveni računi ili koja je preuzeta bez dobivenih računa?

S obzirom na to da usporedno knjiženje primlje-nim računima nije povećanje vrijednosti imovine, već su to odvojena knjiženja od knjiženja preuzet-nih obveza na temelju primljenog računa, treba provjeriti odgovaraju li dugovni prometi odgovara-jućih računa razreda 0 potražnoj strani odgovaraju-ćih obveza (u načelu skupine računa 24 – Obveze za nabavu nefinancijske imovine). Ako ne odgovaraju, treba provjeriti razlog tih razlika. Razlike mogu biti samo u korist nefinancijske imovine jer ona može biti dobivena i iz drugih izvora (darovi, od prora-čuna i proračunskih korisnika i sl.). Razlika može nastati i zbog toga što je račun dobavljača dobiven s datumom iz 2015. U tom slučaju umjesto da se odo-bri račun skupine 24 treba odobriti račun pasivnih vremenskih razgraničenja.

– Postoje li dugovna stanja na računima skupi-ne 24?

Ako postoje, treba istražiti njihov razlog. Razlog dugovnog stanja može biti krivo knjižen račun u skupini 23 – Obveze za rashode poslovanja, nepri-mljen račun i dr. Ako dobavljač ne dostavi račun iako postoji obveza za nabavljenu nefinancijsku imovinu, treba je proknjižiti. Ona se iskazuje u ugo-vorenoj vrijednosti.

– Je li utvrđen točan način stjecanja dugotrajne imovine?

Prema različitim načinima stjecanja imovine, provode se i različita knjiženja. Pažnju treba posve-titi osobito odnosu proračunskog korisnika i njemu nadležnog proračuna.

Treba prepoznati nabavlja li imovinu za prora-čunskog korisnika njegov proračun, nabavlja li sam proračunski korisnik svoju imovinu i iz kojih izvora je nabavlja, nabavljaju li zajedno imovinu proračun i njegov proračunski korisnik i dr.

– Odgovaraju li početna stanja imovine u ana-litičkim knjigovodstvima stanjima u glavnoj knjizi?

S obzirom na to da se završna knjiženja obavlja-ju krajem razdoblja, neposredno prije sastavljanja financijskih izvještaja, nije rijedak slučaj da se ona proknjiže na pogrešne osnovne ili analitičke raču-ne. Ako je tako, treba proknjižiti razlike u početnom stanju između tih računa.

3.1.2. Neproizvedena dugotrajna imovina (skupina računa 01)Kao materijalna neproizvedena dugotrajna imo-

vina, odnosno prirodna bogatstva (zemljište, rudna bogatstva, ostala prirodna materijalna bogatstva kao što su nacionalni parkovi, vodna bogatstva, elektromagnetske frekvencije), iskazuje se ona imo-vina nad kojom proračun i proračunski korisnici imaju pravo vlasništva.

9 Prijedlog provjere: – Je li izvanbilančno iskazana neproizvedena

dugotrajna imovina koja nije u posebnim re-gistrima iskazana kao vlasništvo osobe koja primjenjuje proračunsko računovodstvo ili je iskazana kao bilančna pozicija u razredu 0?


Odredba po kojoj se kao materijalna neproizvede-na dugotrajna imovina iskazuje samo ona imovina nad kojom proračun / proračunski korisnik imaju pravo vlasništva ne smije se tumačiti da onu imo-vinu koju proračun / proračunski korisnik nabavlja sve dok ona nije upisana u odgovarajuće registre kao njihovo vlasništvo ne smije iskazati kao vlastitu imovinu. Ona je izvanknjižno njegova imovina. Bit zabrane knjiženje takve imovine u bilancu je što se ne zna ni knjižni ni izvanknjižni vlasnik.

– Je li obračunan ispravak vrijednosti za nepro-izvedenu dugotrajnu imovinu?

Ako je ispravak vrijednosti obračunan, knjiži se na osnovni račun 01911.

Za neproizvedenu materijalnu imovinu – prirod-na bogatstva u načelu se ne obračunava ispravak vrijednosti.

– Je li pravilno utvrđena stopa za obračun otpi-sa u vezi s neproizvedenom nematerijalnom imovinom?

Prema Pravilniku o proračunskom računovod-stvu, stopa otpisa za neproizvedenu nematerijalnu imovinu utvrđuju se za svaku imovinu zasebno. Stopa ovisi o trajanju korištenja koji je dio ugovora o korištenju. Riječ je o patentima, koncesijama, licen-cijama, pravu korištenja tuđih sredstava i sl.

Stopa ispravka vrijednosti = 100 / ukupni vijek trajanja iz ugovora

Ako nije poznato vrijeme trajanja ugovora, ot-pis je dopušten kada se takva imovina otuđuje.

3.1.3. Proizvedena dugotrajna imovina (skupina računa 02)Proizvedenu dugotrajnu imovinu čine podskupi-

ne: građevinski objekti, postrojenja i oprema, pri-jevozna sredstva, knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti, višegodišnji nasadi i osnovno stado te nematerijalna proizvedena imovina

9 Prijedlog provjere: – Je li posebno iskazana vrijednost građevine

od vrijednosti zemljišta na kojem se građevi-na nalazi?

Zemljište ne podliježe obračunu otpisa. Ako se vrijednost zemljišta ne bi mogla odvojiti od građe-vina, iskazala bi se vrijednost građevina na koju bi se primjenjivala odgovarajuća stopa ispravka vrijed-nosti.

– Jesu li u skupini 024 iskazane knjige u škol-skim i visokoškolskim ustanovama ili su iska-zane na poziciji sitnog inventara?

S obzirom na dvojbu u vezi s navedenim, a u vezi s pojedinačnom nabavnom vrijednošću knjiga, raču-novodstvenim bi politikama trebalo usvojiti pristup iskazivanju nabave tih knjiga. Kada se usvoji, treba-lo bi ga dosljedno provoditi.

U pregledu stopa otpisa dugotrajne imovne pred-viđena je i stopa otpisa knjiga.

Otpis knjiga bit će prije iznimka nego načelo.

Na primjer, trebale bi se otpisivati školske knjige koje su dane na svakodnevnu uporabu đacima i sl.

Stručna periodična literatura trebala bi u pravilu dobiti obilježje sitnog inventara ili krajnjeg rashoda.

– Je li pravilno odvojena vrijednost računalnog programa od vrijednosti računala?

Kao nabavna vrijednost računala knjižit će se i vrijednost temeljnih računalnih programa bez kojih računalo ne bi moglo provoditi svoje osnovne ope-racije.

– Je li trošak kupnje računalnog programa knji-žen na računu 02621?

Naime, na taj se knjigovodstveni račun knjiži na-bavna vrijednost računalnog programa bez obzira na to što se u nazivu računa nalazi riječ „ulaganje“. Tu se iskazuje nabava računalnih programa koji su nabavljani za posebne namjene.

– Je li proknjižen obračunani otpis proizvedene dugotrajne imovine na odgovarajućim raču-nima ispravka vrijednosti proizvedene dugo-trajne materijalne imovine?

Kao otpis se može knjižiti samo svota koja ne pre-lazi nabavnu vrijednost pojedinačne proizvedene dugotrajne materijalne imovne.

Kada počinje otpis dugotrajne imovine, Pravil-nik o proračunskom računovodstvu nije uredio. Predlaže se da je to mjesec koji slijedi mjesecu u kojem je dugotrajna imovina spremna za uporabu.

Otpis dugotrajne imovine provodi se linearnom metodom otpisa. Osnovica za obračun otpisa je na-bavna vrijednost dugotrajne imovine. Iznimka od toga je neka nabavljana neproizvedena nematerijal-na imovina do kraja 2007. Njoj je osnovica za otpis njezina sadašnja vrijednost 1. siječnja 2008.

Stope otpisa uređene su Pravilnikom o proračun-skom računovodstvu, a njihov je pregled dan u na-stavku.

Godišnje stope otpisa ne mogu se smanjivati ni uvećavati odlukom proračuna / proračunskog korisnika.

STOPE ISPRAVKA VRIJEDNOSTI DUGOTRAJNE IMOVINE

Tek. br

Naziv sredstva ili skupine sredstva

Vijek trajanja

Godišnja stopa (%)

1 2 3 4

I GRAĐEVINSKI OBJEKTI1. stambeni i poslovni objekti

od betona, metala, kamena i opeke 80 1,25

od drveta i ostalog materijala 20 5

2. ceste, željeznice i slični građevinski objekti 25 4

3. ostali građevinski objekti 20 5II POSTROJENJA I OPREMA1. Uredska oprema i namještaj

računala i računalna oprema 4 25uredski namještaj 8 12,5ostala uredska oprema 5 20

2. Komunikacijska oprema 5 20


– Je li obračun otpisa proveden nakon knjiženja popisnih (inventurnih) razlika?

Prije toga trenutka bespredmetno je knjižiti ko-načni obračun otpisa. To ne znači da se probni obra-čun otpisa ne može napraviti i da se otpisi tijekom godine ne mogu provoditi.

– Je li otpisana imovina koja se rabi i dalje iska-zana u pomoćnoj i glavnoj knjizi?

Iako se nefinancijska imovina u cijelosti otpiše kroz ispravak vrijednosti, ona se i nadalje, sve dok se rabi, treba iskazivati na odgovarajućim analitič-kim računima. Tek kada se prestane rabiti, pri čemu je nebitan razlog prestanka njezine uporabe, ona se isknjižava sa svojih osnovnih računa.

Dakle, kada se imovina ne rabi i zbog toga se rashoduje, treba je isknjižiti. Ona nema više obi-lježje (računovodstvene) imovine jer se od nje ne očekuju buduće koristi.

Temeljno načelo iskazivanje prestanka prizna-vanja DNI ako se prestaje rabiti – postoji knjigovod-stvena vrijednost

DNI(skupine 01, 02)

DNI – IV(skupine 01, 02)

7.000,00 (1)

1.000,00 St

6.000,00 St

6.000,00 (2)

Vlastiti izvori(podskupina 911)

Promjene u obujmu imovine(podskupina 915)

St 7.000,00

(1) 1.000,00

(2) 6.000,00

(1) 6.000,00

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) Za prestanak uporabe(2) Za zatvaranje računa pod-skupine 915

Često se zastarjela dugotrajna imovina, bez ob-zira na to je li riječ o ekonomskoj ili tehnološkoj zastarjelosti, mora rashodovati. Ako rashodovano sredstvo, koje u pravilu ima neku tržišnu vrijednost, daruje fizičkoj osobi koja je radnik, ona je ostvarila dohodak od nesamostalnog rada.

Ako se dugotrajna imovina privremeno ne koristi, ne treba je rashodovati, odnosno smatrati neupora-bljivom, ni isknjižiti.

3.1.4. Sitni inventar (skupina računa 04)Neke od podskupina računa 04 – Sitni inventar, su

zalihe sitnog inventara i sitan inventar u upotrebi. Dugotrajna (materijalna) imovina čiji je pojedi-

načni trošak nabave (nabavna vrijednost) niži od 3.500,00 kn može se otpisati jednokratno. Iako uz ovu kategoriju imovine postoje neki prijepori, sma-tramo da se nabava sve ove imovine mora iskazati na podskupini 04 – Sitni inventar i da se može razli-čito otpisivati.

9 Prijedlog provjere: – Je li pravilno razvrstana imovina u skupinu

sitnog inventara?Sitni inventar je, iako tako nije izrijekom propi-

sano, prema uvriježenom stajalištu stručne prak-

Tek. br

Naziv sredstva ili skupine sredstva

Vijek trajanja

Godišnja stopa (%)

1 2 3 4

komunikacijski uređaji 5 20pokretni komunikacijski uređaji 2 50

3. Oprema za održavanje i zaštitu 5 20

4. Medicinska i laboratorijska oprema 5 20

5. Instrumenti, uređaji i strojevi 8 12,5precizni i optički instrumenti 5 20

mjerni i kontrolni uređaji:– mehanički 8 12,5– elektronički 5 20

6. Sportska i glazbena oprema 5 207. Uređaji, strojevi i oprema za

ostale namjene 5 20

III PRIJEVOZNA SREDSTVA1. Prijevozna sredstva u

cestovnom prometu 8 12,5

osobni automobili i vozila hitne pomoći 5 20

2. Prijevozna sredstva u željezničkom prometu 8 12,5

3. Prijevozna sredstva u pomorskom i riječnom prometu

8 12,5

brodovi veći od 1000 brt 20 54. Prijevozna sredstva u

zračnom prometu 10 10

IV KNJIGEKnjige u knjižnicama 5 20

V VIŠEGODIŠNJI NASADI I OSNOVNO STADO 5 20

VI NEMATERIJALNA PROIZVEDENA IMOVINA

1. Ulaganja u istraživanja rudnih bogatstva 10 10

2. Ulaganja u računalne programe 4 25

3. Ostala nematerijalna proizvedena imovina 4 25

VII NEPROIZVEDENA NEMATERIJALNA IMOVINAPatenti, koncesije, licencije, pravo korištenja tuđih sredstava, višegodišnji zakup i slično

prema trajanju iz ugovora

VIII Vojna nefinancijska imovina prema stopama koje utvr-đuje čelnik proračunskog korisnika uz suglasnost Mi-nistarstva financija (čl. 59. st. 4. Pravilnika o proračun-skom računovodstvu

– Je li knjižena točna svota ispravka vrijednosti u glavnu knjigu?

Sustav knjiženja, ako se knjiže obračuni amor-tizacije tijekom godine, određuje svaki proračun / proračunski korisnik samostalno. Bitno je da pro-met izvještajne godine odgovora ukupnom obraču-nu otpisa za cijelu godinu.


se, kratkotrajna imovina koja bi se trebala bilančno iskazivati bez obzira na to ima li knjigovodstvenu vrijednosti.

– Je li cijelo razdoblje poštovan kriterij za po-djelu imovine na dugotrajnu imovinu i sitni inventar?

Treba provjeriti je li on poštovan cijelu kalendar-sku godinu i je li za ostalu imovinu zadržan kriterij za odvajanje dugotrajne imovine od sitnog inventara.

– Poštuje li se kriterij za odvajanje sitnog inven-tara od rashoda?

Dvojba nastaje kod nekih stvari koje mogu biti iskazane kao imovina (sitni inventar) i kao materi-jalni rashod. Na primjer: hoće li spajalica biti iska-zna kao sitni inventar ili kao materijalni rashod. Tu postoje razni kriteriji koje usvaja proračun / prora-čunski korisnik. Bitno je da se ta računovodstvena politika obznani i da se poštuje.

– Iskazuje li se trošak nabave sitnog inventara odmah kao rashod ili se sustavno otpisuje?

Sustav uključivanja troškova nabave sitnog in-ventara je propisan te se vrijednost sitnog inventa-ra uključuje u rashode razreda 3 odmah pri nabavi. Nasuprot toga, sustav otpisa vrijednosti nabavljenog sitnog inventara može biti različit, a ovisi o odluci proračuna / proračunskog korisnika. Dopuštene su sve inačice otpisa.

Temeljno načelo iskazivanja kupnje sitnog in-ventara (SI)

Sitni inventar(odjeljak 3325)

Sitni inventar(podskupina 041/042)

5.000,00 (1)

5.000,00 (1a)

Obveze za rashode poslovanja(osnovni račun 23225

Sitni inventar i auto gume)

Vlastiti izvori(podskupina 911)

(1) 5.000,00

(1a) 5.000,00

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) Za kupnju SI

– Je li poštovana računovodstvena politika u vezi s otpisom dugotrajne imovne kojoj je po-jedinačna nabavna vrijednost u trenutku na-bave do 3.500,00 kn?

Dakle, samo uz odluku obveznika primjene pro-računskog računovodstva ta se imovina, iako se od početka 2011. svrstava u sitni inventar, može jed-nokratno otpisati. Ako takve odluka nema, ona se mora sustavno otpisivati prema propisanim stopa-ma otpisa.

– Prati li se dugotrajna imovina koja je otpisana jednokratno u pomoćnim knjigama odnosno u glavnoj knjizi?

Otpis imovine nije njezino otuđenje i stoga se ot-pisana imovina, odnosno ona koja nema sadašnje vrijednosti (nabavna vrijednost jednaka je otpisa-noj vrijednosti), mora pratiti u poslovnim knjigama sve do njezina otuđenja. Od toga nije izuzeta ni du-gotrajna imovina s pojedinačnom vrijednošću do 3.500,00 kn.

3.1.5. Proizvedena kratkotrajna imovina (skupina računa 06)Računi proizvedene kratkotrajne imovine podi-

jeljeni su na skupine računa za evidentiranje zaliha za obavljanje djelatnosti (strateške zalihe, zalihe za preraspodjelu drugima, zalihe materijala za redov-ne potrebe), proizvodnja i proizvodi, roba za daljnju prodaju.

9 Prijedlog provjere: – Je li sva kratkotrajna imovina iskazana kao

zaliha kratkotrajne imovine ili je iskazana rashodom u trenutku njezine nabave?

Zalihama se, prema računovodstvenim propisi-ma, smatraju dobra koja se čuvaju za:

– uporabu u izvanrednim situacijama; – uporabu u procesu obavljanja posla (proizvod-

nje i/ili pružanja usluga); – preraspodjelu proračunskim korisnicima.

Sve ostale stvari nemaju obilježje (računovod-stvene) imovine.

– Iskazuju li se svi proizvodni procesi računo-vodstveno kao postupak proizvodnje?

Pristup tome pitanju je različit. Stručna je prak-sa prihvatila de se kao proizvodnja računovodstve-no iskazuje samo ona proizvodnja čija je posljedica stvaranje zaliha. U ostalim se situacijama prirodna vrsta rashoda iskazuje odmah pri stvaranju obveza.

– Ako se računovodstveno iskazuje proizvodni proces, jesu li u cijenu proizvoda uključene sve njegove sastavnice, odnosno troškovi kon-verzije?

Računovodstvena pravila nisu propisala što se u procesu proizvodnje, u procesu pretvorbe jedne imovine u drugu, uključuje u cijenu proizvoda. Pre-ma prirodi poslovnog događaja to bi osim materijala trebale biti i usluge koje su povezane s proizvod-njom proizvoda i rashod amortizacije.

Proračun, odnosno proračunski korisnik koji se bavi proizvodnjom odnosno pružanjem usluga koje zaračunava kupcima proizvoda, odnosno korisnici-ma usluga, treba unaprijed odrediti način obračuna proizvodnje, odnosno utvrditi na kojim će računi-ma iskazivati rashode koje mora uključiti u obračun proizvodnje. Drugim riječima, treba postaviti obra-čun proizvodnje.

– Jesu li u nabavnu vrijednost zaliha robe za pro-daju uključeni svi troškovi koji su bili potrebni za dovođenje zaliha spremnima za prodaju?

Treba upozoriti na restriktivne odredbe Zakona o trgovini (Nar. nov., br. 87/08. – 68/13.) koje priječe obavljanje trgovine osobama koje nisu registrirane za trgovinu. Tu će se nalaziti mnoge osobe koje vode proračunsko računovodstvo. Te osobe mogu proda-vati samo svoje proizvode (Marečić, 2011., str. 168.).

– Je li vrijednost zaliha u maloprodaji iskazana po maloprodajnoj ili nabavnoj vrijednosti?

Iako se nabavna vrijednost nefinancijske imovine iskazuje po nabavnoj vrijednosti, maloprodaju vri-jednost trgovačke robe trebalo bi iskazati na anali-tičkom računu skupine 06.


3.2. FINANCIJSKA IMOVINA (RAZRED 1)U razredu 1 iskazuju se: novac u banci i blagajni

(skupina 11), depoziti, jamčevni polozi i potraživa-nja od zaposlenih te za više plaćene poreze i ostalo (skupina 12), zajmovi (skupina 13), vrijednosni pa-piri (skupina 14), dionice i udjeli u glavnici (skupina 15), potraživanja za prihode (skupina 16) te rasho-di budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda (skupina 19).

3.2.1. Novac (skupina računa 11)Tu skupinu računa čini: novac u banci, izdvojena

novčana sredstva, novac u blagajni i vrijednosnice u blagajni.

9 Prijedlog provjere: – Je li račun blagajne zadužen samo za novac

koji je preuzet u blagajni ili i za onu gotovinu koja u blagajni nije preuzeta?

Za povećanje stanja gotovog novca u blagajni nije bitan način na koji se on s transakcijskog (žiro) raču-na pravne osobe podigao.

9 Knjiženje: Podizanja gotovine u glavnu blagajnu

2.000,00 (1)

111.. - Novac

(2) 2.000,00

113. - Glavna blagajna

2.000,00 (2)

11141 - Prijelazni račun

(1) 2.000,00

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) Za podizanje gotovine(2) Za unos u blagajnu

Ako podignuta gotovina nije predana u blagajnu, u blagajni se ne povećava stanje gotovog novca. Po-većava se potraživanje od osobe koja je gotov novac podigla. Ona njezin utrošak mora opravdati.

9 Knjiženje: Podizanje gotovine koja se ne unosi u glavnu blagajnu

3.000,00 (1)

111.. - Novac

(1) 3.000,00

12319 - Potraživanja od zaposlenih

32... - Rashodi

(2) 1.600,00

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) Za podizanje gotovine(2) Za pravdanje troška gotovine

(“mali” računi)

1.600,00 (2)

Novac se iskazuje u nominalnoj svoti.Ograničenja u poslovanju gotovinom (svota pla-

ćanja te blagajnički maksimum) propisana su obve-znicima primjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 133/12.). S obzirom na to da je za pravne osobe temeljna pretpostavka posto-janja statusa obveznika primjene ovog zakona sta-tus obveznika poreza na dobitak, manji će broj pro-računskih osoba biti obveznici fiskalizacije. Stoga, ako ne postoji opći propis kojim se uređuje poslova-nje s gotovinom, ograničenja te vrste mogu uvesti osobe koje imaju pravo donošenja odluka o takvim poslovnim postupcima.

Ograničenja u vezi s blagajničkim maksimumom odnose se na poslovanje sa stranom gotovinom.

Osim navedenih pojašnjenja blagajničkog mak-simuma, upozorava se i na obveze poslovnih su-bjekata u vezi sa sprječavanjem pranja novca i fi-nanciranja terorizma, a prema odredbama Zakona o sprječavanju pranja novca (Nar. nov., br. 87/08. i 25/12.). Svi poslovni subjekti ne smiju naplatiti u kunskoj gotovini svotu višu od 105.000,00 kn i, ako je riječ o odnosu s deviznim nerezidentom, 15.000,00 eura. Ovo se ograničenje u naplati odnosi na naplate u vezi s prodajom robe i pružanja usluga, prodajom nekretnina, primanjem zajmova i prodajom preno-sivih vrijednosnih papira ili udjela.

Valja upozoriti na to da se obračunsko plaćanje, prema Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sred-stvima (Nar. nov., br. 91/10. i 112/12.), ne može pro-vesti ako je ovršenik u blokadi. U tim se okolnostima ne može provoditi ni prijeboj.

9 Knjiženje: Prijeboj

1.500,00 St

23.../MM - Obveze

66... - Prihodi

16.../MM - Potraživanja

St 700,00

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) Za prijeboj

700,00 (1a)

(1) 700,00

32.. - Rashodi

St 700,00

700,00 (1)

1.500,00 St

96... - Obračunani prihodi

(1a) 700,00

Smatramo da uz zakonske zapreke ne bi trebale postojati autonomne zapreke za obračunskim na-mirama u proračunskom sustavu. Treba samo orga-nizirati pravilan način izvještavanja kako bi prora-čunski rashodi odgovarali prihodima proračunskog korisnika koje je osigurao nadležan proračun.

Obračunskom je naplatom ostvaren prihod ili primitak, bez obzira na to što je novčani tijek izo-stao.

Temeljno načelo priznavanja prihoda ako se po-traživanje namiruje asignacijom

Potraživanjarazred 1

Rashodi

Novčana sredstva

100,00 (3a) 100,00 (1)

100,00 (2)

100,00 (3)

Obračunani prihodirazred 9

Obveze

Prihodirazred 6/7

(1) 100,00

(2) 100,00

(3a) 100,00

(3) 100,00

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) Za obračunani prihod(2) Za obveze(3) Za asignaciju


9 Knjiženje: Knjiženje preuzimanja duga općine od svoga proračunskog korisnika

Općina

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) Za uslugu popravka(2 )Za ugovor o preuzimanju duga(3) Za podmirenju obveze prema

dobavljaču dječjeg vrtića

11121 - Novac na žiro-računu

2.200,00 (3)

2395 4 - Ostale nespomenute obveze

2.200,00 (2)(3) 2.200,00

3232 2 - Tekuće održavanje opreme

(2) 2.200,00

Dječji vrtić

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) za uslugu popravka(2) za ugovor o preuzimanju duga(3) za obavijest podmirenju obveze

prema dobavljaču dječjeg vrtića

2323 2 - Tekuće održavanje opreme

2.200,00 (1)

32322 - Tekuće održavanje opreme

(1) 2.200,00

6641 1 - Prihodi za rashode poslovanja

(2) 2.200,00

2.200,00 (2)

S obzirom na to da općina ne knjiži obveze prema svom proračunskom korisniku i s obzirom na to da dječji vrtić ne knjiži svoja potraživanja od općine za sredstva koja mu ona po programima treba dozna-čiti, knjiženja preuzimanja duga prilagođena su ta-kvom knjigovodstvu.

– Ima li prijelazni račun stanje?Ako ga ima, razloge treba istražiti. Uzrok stanja

može biti zataja novca. – Ima li račun „potraživanja novca od radnika“

stanje?Ako ga ima, moralo bi se zatvoriti. Nije primjere-

no radnicima dati gotovinu na raspolaganje za dulje vremensko razdoblje za gotovinska plaćanja jer to u biti može dobiti obilježje i davanja pozajmice. Ovo je naročito bitno pri rješavanju potraživanja koja se odnose na dane predujmove za službena putovanja. Prihvatljivo je da se obračun naloga za službeni put podnese u roku od sedam dana.

– Ima li žiro-račun potražno stanje?Ako ga ima i ako je ono točno, treba knjižiti kredit.

Kredit se treba knjižiti u svoti najvećega potražnog stanja žiro-računa.

Upozorava se na odredbu Zakona o proračunu koja se primjenjuje od 1. siječnja 2013. Jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave može se kratkoročno zadužiti najduže 12 mjeseci bez moguć-nosti daljnjeg reprograma ili zatvaranja postojećih obveza po kratkoročnim kreditima ili zajmovima uzimanjem novih kratkoročnih kredita ili zajmova. Ovo zaduživanje može biti samo za premošćivanje jaza zbog različite dinamike priljeva sredstava i dos-pijeća obveza.

3.2.2. Depozit, jamčevni polozi i potraživanja od zaposlenih te potraživanja za više plaćene poreze i ostalo

(skupina računa 12)Iako nije izrijekom dopušteno oročenje sredstva

kod poslovnih banaka, ono je prisutno u praksi.

9 Prijedlog provjere: – Jesu li oročenja proknjižena prema pravilima

za knjiženje depozita?Samo kada depoziti prelaze iz godine u godinu,

iskazuju se kao rashod razdoblja. U suprotnom, ri-ječ je o promjeni jednog oblika imovine (novaca) u drugi oblik imovine (potraživanja).

U primjeru sljedećeg knjiženja zanemaren je pri-hod od kamata.

9 Primjer:Općina je oročila novčana sredstva. Oročeno je

5.000,00 kn kod poslovne banke u javnom sektoru na rok od tri mjeseca.

U godini oročenja vraćeno je 2.000,00 kn, a 3.000,00 kn vraćeno je u godini koja slijedi godinu u kojoj su sredstva oročena.

9 Knjiženje: Oročenje novčanih sredstava i njihov djelomičan povrat u istoj proračun-skoj godini

Tek. br. O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Depoziti u tuzemnim kreditnim i ostalim financijskim institucijama – kratkoročni 12111 5.000,00

Novac na žiro-računu kod tuzemnih poslovnih banaka 11121 5.000,00

Za dani depozit (oročenje)2. Novac na žiro-računu kod tuzemnih

poslovnih banaka 11121 2.000,00Depoziti u tuzemnim kreditnim i ostalim financijskim institucijama – kratkoročni 12111 2.000,00

Za djelomičan povrat oročenog depozita

3. Dani zajmovi kreditnim institucija-ma u javnom sektoru – kratkoročni 51321 3.000,00

Izvori vlasništva iz proračuna za financijsku imovinu 91112 3.000,00

Za nevraćeni dio oročenog depozita

– Je li ostvarena kamata vezana za oročenje no-vaca? Ako je ostvarena, je li knjižena u priho-de iako nije bilo izravnog novčanog tijeka?

Kada se oročenje nastavlja, a ugovorena je kama-ta, kamata se mora pripisati postojećem potraži-vanju za depozite. Suprotno knjiženje su prihodi u razredu 6.

Potraživanja za kamate moraju se knjižiti u sku-pini računa 16. Ona se knjiže u redovito poslovanje bez obzira na izvor njihova stjecanja.

9 Primjer:Općina je oročila novčana sredstva. Oročeno je

5.000,00 kn. Sredstva su oročena tromjesečno kod po-slovne banke sa sjedištem u tuzemstvu.

Kamata za tromjesečno oročenje je 100,00 kn.Istekom ugovora o oročenju, oročenje se nastavlja

sve dok se ugovor ne raskine.Ugovorom je predviđeno da se kamata pripisuje

oročenim sredstvima. Ugovor o oročenju je prekinut istekom trećeg tro-

mjesečja iste proračunske godine.

www.rrif.hr


9 Knjiženje: Oročenje novčanih sredstava i njihov povrat u istoj proračunskoj godini


Svota

Duguje Potražuje

1. Depoziti u tuzemnim kreditnim i ostalim financijskim institucijama – kratkoročni 12111 5.000,00


Za dani depozit (oročenje)2. Potraživanja za kamate na oročena

sredstva i depozite po viđenju 16413 100,00Potraživanja za kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju 96413 100,00

Depoziti u tuzemnim kreditnim i ostalim financijskim institucijama – kratkoročni 12111 100,00

Kamate na oročena sredstva 64131 100,00Potraživanja za kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju 96413 100,00

Potraživanja za kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju 16413 100,00

Za pripis kamata – 1. tromjesečje oročenja

3. Potraživanja za kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju 16413 200,00


Depoziti u tuzemnim kreditnim i ostalim financijskim institucijama – kratkoročni 12111 200,00

Kamate na oročena sredstva 64131 200,00Potraživanja za kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju 96413 200,00


Za pripis kamata – 2. i 3. tromjesečje oročenja

4. Novac na žiro-računu kod tuzemnih poslovnih banaka 11121 5.300,00

Depoziti u tuzemnim kreditnim i ostalim financijskim institucijama – kratkoročni 12111 5.300,00

Za povrat oročenog depozita

– Jesu li potraživanja od zaposlenih za službena putovanja usklađena sa stvarnim stanjem?

Treba provjeriti je li možda ovaj aktivan račun po-stao pasivan račun, odnosno postoje li potraživanja od svakog radnika ili možda od nekih postoje po-traživanja, a prema nekim postoje obveze, a da su te različite situacije knjižene na ovom računu. Krajem godine na ovom računu mogu ostati samo potraži-vanja, a obveze treba prenijeti na račun 23211.

Smatramo da taj prijenos ne treba raditi na anali-tičkoj kartici svakog radnika, već se to može napra-viti na posebnoj analitičkoj kartici samo za potrebe bilanciranja.

– Je li kao rashod razreda 3 iskazano potraži-vanje za bolovanje koje se isplaćuje na teret HZZO-a?

Bez obzira na način osiguranja sredstava za ispla-tu, naknada plaće za vrijeme bolovanja koja se ispla-ćuje na teret HZZO-a uvijek se potražuje od HZZO–a. Dakle, nikada se ne iskazuje kao rashod poslovanja, iako se možda i podiže s pozicije koja je planirana u razredu 3.

Izvjesno je i to da potraživanje u vezi s isplaćenim naknadama plaća za vrijeme bolovanja koje se ispla-ćuje na teret HZZO-a ne naplati uvijek osoba koja je obračunala naknadu plaće za vrijeme bolovanja.

Ovisno o tim razlikama postoje i razlike u knji-ženju isplate naknada za vrijeme bolovanja na teret HZZO-a.

– Je li usklađeno stanje potraživanja od HZ-ZO-a s HZZO-om i s realiziranom naplatom potraživanja?

S obzirom na to da se u obračun potraživanja za isplatu naknade plaće od HZZO-a pojavljuju razlike između obračunane naknade i priznatog obraču-na naknade od strane HZZO-a, razliku između tih obračuna treba poništiti.

Ako je manje obračunano, razliku treba radniku isplatiti. Ako je više radniku obračunano i isplaće-no, razliku treba od radnika potraživati. Ako ju se ne potražuje, riječ je o primitku radnika koji ima u poreznom smislu obilježje plaće.

– Je li ispravno knjiženo davanje predujmova za službena putovanja ako proračunski korisnik nema vlastiti poslovni račun?

Ako proračunski korisnik nama vlastiti poslovni račun knjiženja, podizanja gotovina za namirenje troškova službenog puta moraju uvažiti tu činjenicu.

9 Knjiženje: Isplate troškova vezanih za putne na-loge ako proračunski korisnik nema svoj poslovni račun

Proračunski korisnik

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) Za podizanje gotovine i preuzi-

manje u blagajnu(2) Za isplatu iz blagajne i obračun

utroška(3) Za povrat gotovine u blagajnu i na

račun proračuna

113110 - Glavna blagajna

680,00 (2)340,00 (3a)

23211 - Službena putovanja

(2) 170,00(2a) 170,00

11311 - Glavna blagajna - prijelazni račun

(1a) 680,00(3) 340,00

680,00 (1a)

340,00 (2b)

(1) 680,00

66411 - Prihodi-redovno poslovanje

680,00 (1)340,00 (3a)

3211 - Dnevnice za službena putovanja

(2b) 340,00

12921 - Potraživanja za predujmove

170,00 (2a)340,00 (3)

(2) 510,00

Novčano poslovanje proračuna i njegova prora-čunskog korisnika u ovom je primjeru uređeno, u skladu s odlukom proračuna, preko računa riznice proračuna. Proračun samostalno uređuje poslova-nje preko računa riznice. U poslovanje preko riznice mogu biti uključeni samo novčani tijekovi, ali nema zapreke da to bude i šire (uključivanje potraživanja i obveza i dr.).

3.2.3. Zajmovi (skupina računa 13) i vrijednosni papiri (skupina računa 14) te primitci i izdatci razreda 8 i 5

Zajmovi se u skupini 13 razvrstavaju prema pri-mateljima, vrijednosni papiri prema vrstama.


9 Prijedlog provjere: – Jesu li potraživanja za kamate iskazana u

skupini 16?Temeljno pravilo u vezi s iskazivanjem prihoda

od kamata jest da se oni iskazuju u razredu 6 i da se potraživanja za njih iskazuju odvojeno od temeljnih potraživanja.

– Jesu li pravilno razdvojeni obračunani priho-di izvještajnog razdoblja od prihoda budućih razdoblja?

Ako se obračunana kamata odnosi za nekoliko razdoblja, tada se za kamatu koja pripada budućim razdobljima ne može odobriti račun obračunanih prihoda, već račun prihoda budućih razdoblja.

9 Tablica: Shema knjiženja obračunanih kamata koje se odnose na nekoliko razdoblja

(1) 10,00

164.. - Potraživanja za kamate

7,00 (1)

2922 - Odgođeno priznava-nje prihoda

3,00 (1)

964.. - Obračunani prihodi

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) Za obračunanu kamatu

– Ako je dan zajam, je li obračunana pravilna kamata?

Pri odobravanju pozajmica, ako one nisu zabra-njene prema odredbama posebnih zakona, treba obvezno voditi brigu o odredbama Zakona o uvjeti-ma odobravanja kredita i zajmova određenih prav-nih osoba (Nar. nov., br. 97/00.).

Određene osobe iz sustava proračunskog računo-vodstva (javnih poduzeća u vlasništvu RH, ustano-va nad kojima osnivačka prava (vlasništvo) ima RH, društva u kojima više od 50% udjela ili dionica drže zajedno ili svaki za sebe RH, Hrvatski fond za priva-tizaciju, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, pravne osobe u vlasništvu odnosno pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne samouprave te Hrvat-skog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje) mogu odobravati financijske kredite, odnosno zajmove drugim prav-nim osobama, uz uvjet da kamatna stopa nije manja od eskontne stope Hrvatske narodne banke.

U načelu se to ograničenje u vezi s kamatnom sto-pom odnosi i na odobravanje financijskih kredita, odnosno zajmova između prethodno pojedinačno navedenih osoba.

No svakako da u vezi s plasmanima i zaduženjima treba voditi brigu o ograničavajućim odredbama Zakona o proračunu i, ako je dan zajam fizičkoj oso-bi, o odredbama posebnog propisa, Zakona o potro-šačkom kreditiranju (Nar. nov., br. 75/09. – 147/13.)

– Je li možda jamstvom namirena obveza?Iako izvorno nije ugovoreno da će se jamstvom

namiriti obveza, naknadno se takav dogovor može postići. Tada između potraživanja za dana jamstva i obveza nastaje prijeboj.

– Je li provjerena kvaliteta potraživanja za dane zajmove?

Ako su potraživanja nesigurna, mogu se vrijed-nosno uskladiti. Za vrijednosno se usklađenje ko-risti račun ispravka vrijednosti 1391. Smatramo da isknjiženje treba proći račun podskupine 915.

3.2.4. Dionice i udjeli u glavnici (skupina računa 15)Samo u određenim okolnostima proračuni mogu

ulagati u vlasničke instrumente.Osim što mogu ulagati, u određenim okolnostima

mogu i pretvarati svoja potraživanja u vlasničke in-strumente.

Ograničenja su propisana Zakonom o proračunu. 9 Prijedlog provjere:

– Odgovaraju li podatci iz glavne knjige vrijed-nosti vlasničkih instrumenata upisanih u od-govarajuće registre odnosno evidencije?

Podatke o tim vrijednostima treba uskladiti s tim registrima odnosno podatcima iz posebnih knjiga (trgovačkog registra, knjige udjeličara).

– Postoje li potraživanja koja su sporna i koja bi se mogla pretvoriti u udjele ili neku drugu vr-stu kapitala trgovačkih društava?

Ako postoje, postoji mogućnosti njihova pretva-ranja u npr. udjele.

Pri tom se pretvaranju ne smiju zaboraviti iskaza-ti odgovarajući prihodi jer su oni tim pretvaranjem postali naplaćeni.

Ne smije se zaboraviti iskazati i rashod od nabave udjela (rashod razreda 5).

3.2.5. Potraživanja za prihode poslovanja (skupina računa 16)Potraživanja za prihode poslovanja (skupina 16)

i potraživanja od prodaje nefinancijske imovine (skupina 17) razdvajaju se na razne analitičke raču-ne na kojima se iskazuju određene podskupine ovih potraživanja. Primjerice, posebno se iskazuju po-traživanja za porez na dobitak, ostale poreze i dr. te se posebno iskazuju potraživanja za prodaju zemlje, građevinskih objekata i dr.

S obzirom na to da na temelju potraživanja ne na-staju prihodi protustavka zaduženju, skupine raču-na 16 su osnovni računi skupine računa 96 – Obra-čunani prihodi.

Temeljno načelo priznavanja prihoda ako se prethodno iskazuju potraživanja

Potraživanjarazred 1

Novčana sredstva

100,00 (2a) 100,00 (1)

100,00 (2)

Obračunani prihodirazred 9

Prihodirazred 6/7

(1) 100,00

(2) 100,00

(2a) 100,00

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) Za obračunani prihod(2) Za naplaćeni prihod


9 Prijedlog provjere: – Jesu li iskazana potraživanja samo kada se

očekuje njihova naplata, odnosno kada se očekuju buduće koristi?

Ako se daruje, ne iskazuje se potraživanje jer se ne očekuje naplata. Tako se postupa i onda kada bi se u vezi s darom izdao račun. Na tom bi računu trebala postojati napomena: „Račun ne treba platiti jer je ri-ječ o daru u skladu s ugovorom o daru.“

– Jesu li potraživanja za prihode iskazana uspo-redno s obračunanim prihodima?

S obzirom na to da prihodi nastaju tek kada je ku-mulativno udovoljeno uvjetima mjerljivosti i raspo-loživosti, mogu se iskazati tek onda kada su raspolo-živi, u pravilu naplaćeni. Stoga će se tek po naplati potraživanja odobriti odgovarajući račun prihoda. Do tada je on sastavni dio izvora – obračunanih pri-hoda.

Ako se potraživanja odnose na prihode budućih razdoblja, usporedno s potraživanjima ne iskazuje se obračunani prihod u skupini 96/97, već na računu skupine 29 – Prihodi budućih razdoblja.

– Jesu li zatvorena sva potraživanja za prihode koja su naplaćena?

Tome treba posvetiti punu pažnju jer je riječ o du-plim knjiženjima u vezi s naplatom potraživanja.

– Postoje li stanja potraživanja od kupaca u skupini 16 i 17 od istih komitenata sa suprot-nim predznakom?

S obzirom na to da se potraživanja prema vrsti prometa moraju odvojiti pa i onda kada je riječ o jed-nom poslovnom partneru i jednom računu, zabune su realno očekivane.

– Jesu li proknjiženi svi dokumenti koji se od-nose na potraživanja i njihovu naplatu?

Pritom se pozornost treba obratiti prvenstveno na to postoje li knjigovodstveni dokumenti za tzv. obračunska plaćanja. Ako ih nema, a obračunske su namire nastale, treba ih osigurati. Poteškoće nasta-ju jer za takve namire često nije potreban pisani do-kument. Za knjigovodstvene potrebe treba postojati pisani dokument ili onaj koji na drugi način dokazu-je istinitost poslovne promjene.

– Jesu li usklađene kartice potraživanja od ku-paca s tim kupcima?

To je naročito potrebno napraviti za one s kojima postoje veliki prometi. Usklađenje treba napraviti za promete (ukupne isporuke), a ne samo za stanja.

– Je li provjerena kvaliteta potraživanja za pri-hode i je li pripremljen prijedlog za vrijedno-sno usklađenje na nižu vrijednost od iskazane za ona potraživanja čija naplata nije izvjesna?

Potraživanja koja su neizvjesna u pogledu naplate treba vrijednosno uskladiti koristeći račun podsku-pine 915.

– Jesu li na računu skupine 16 iskazana potraži-vanja iz proračuna za prihode kojima raspo-laže proračunski korisnik, a koja su naplaće-na na računu proračuna?

Za redovne prihode iz proračuna, za prihode po-slovanja koje mu osigurava proračuna, proračunski korisnik ne bi mogao iskazati potraživanja. Ako ih iskazuje, taj račun na dan bilanciranja ne može ima-ti stanje.

No u određenim se okolnostima od proračuna može i potraživati.

Pri odnosima u vezi s naplatom prihoda proračun i proračunski korisnici pozornost trebaju obratiti prije svega na izvornu pripadnost prihoda koji su na-plaćeni, račun na koji su naplaćeni, ustroj poslova-nja po računu (moguće postojanje riznice) i dr. Tek nakon što se sagledaju navedene okolnosti može se pristupiti odgovarajućim komplementarnim knjiže-njima kod proračuna i proračunskih korisnika.

– Je li prodana kratkotrajna nefinancijska imo-vina po vrijednosti nižoj od njezine knjigo-vodstvene vrijednosti?

Ako je prodana po takvoj vrijednosti, prije isknji-ženja bilo bi prikladno vrijednosno je uskladiti na-niže.

– Je li za potrebe popisa pripremljen pregled svih dvojbenih potraživanja za prihode?

Sva dvojbena potraživanja za koje nije sigurna naplata treba posebno izdvojiti i na njih treba upo-zoriti povjerenstvo koje će popisivati potraživanja. Ta potraživanja povjerenstvo može predložiti za vri-jednosno usklađenje ili otpis. Ako se prihvati jedan od tih prijedlog povjerenstva, pri knjiženju treba ko-ristiti račun podskupine 915.

– Jesu li potraživanja za prodaju dugotrajne iskazana u skupini 16 ili 17?

Potraživanja trebaju biti iskazana u skupini 17 i njihova naplata kao prihod razreda 7.

Iako Zakon o proračunu propisuje namjenu tih prihoda (održavanje ili kupnja dugotrajne nefinan-cijske imovine), ti prihodi ne trebaju biti na raspola-ganju osobama koje su prodale dugotrajnu nefinan-cijsku imovinu. Odnosno, o pripadnosti tih prihoda, uz osiguranje namjenskog trošenja, odlučuje nad-ležni proračun. Kod državnog proračuna to pripada skupini općih prihoda.

Ako se dugotrajna imovina prodala po većoj ili manjoj vrijednosti no što je to sadašnja vrijednost dugotrajne imovine, smatramo da bi trebalo kori-stiti račun podskupine 915 – Promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza.

– Iskazuje li proračunski korisnik potraživanja iz nadležnog proračuna za prihode za redov-no poslovanje koji su osigurani na temelju fi-nancijskog plana?

S obzirom na to da proračunski korisnik može raspolagati tim prihodima tek kada ih dobije, za njih može samo evidentno iskazati potraživanje. Krajem godine, knjigovodstveni računi tih potraživanja ne mogu imati stanje.

Raspolaganje prihodima nije uvijek vezano za novčani tijek, odnosno da bi proračunski korisnik raspolagao prihodima, ne mora ih dobiti na svoj transakcijski račun kod poslovne banke.

– Jesu li proknjižena sva naknadno dana odo-brenja?

3.3. PLAĆENI RASHODI BUDUĆEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA

(računi skupine 19)Na računima skupine 19 iskazuju se aktivna vre-

menska razgraničenja, odnosno oni poslovni doga-đaji koji nastaju u jednom obračunskom razdoblju,


a usporedno imaju odraz na bilančnim pozicijama nekoga drugog obračunskog razdoblja.

Ti se računi koriste i za iskazivanje prihoda i rashoda.

Najčešće će se koristiti za iskazivanje rashoda bu-dućeg razdoblja.

9 Prijedlog provjere: – Jesu li rashodi koji se ne odnose na izvještajno

razdoblje, u ovim okolnostima na 2014. i/ili prethodne godine, iskazani kao rashodi bu-dućih razdoblja?

Na računu 19111 – Rashodi budućeg razdoblja možda će se osim rashoda koji se stvarno odnose na 2015. iskazati i rashodi koji imaju obilježje kontinu-iranih izdataka, a odnose se, u načelu, na obveze za prosinac 2014.

Rashodi koji nastaju kontinuirano i obračunava-ju se za kalendarska razdoblja tijekom godine (iz-vještajnoga obračunskog razdoblja) iskazuju se kao rashodi razmjerno broju mjeseci u razdoblju za koje se izvještaji sastavljaju. Prema Pravilniku o prora-čunskom računovodstvu, riječ je o rashodima za za-poslene, komunalne usluge, opskrbu energentima, telekomunikacijske usluge, najamnine i zakupnine, naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, na-knade građanima i kućanstvima na temelju osigu-ranja i druge naknade i slično.

Ako je riječ o odgađanju rashoda plaće, sažetak knjiženja je sljedeći:

2014.9 Knjiženje: Plaća koja je obračunana za zadnji

mjesec obračunskog razdoblja koja se iskazuje kao kontinuirani rashod


Svota

Duguje Potražuje

1. Rashodi budućih razdoblja 19111 11.720,00

Obveze za zaposlene 231.. 11.720,00

Za obračun plaće za prosinac 2013

2015.9 Knjiženje: Plaća koja je obračunana za zadnji

mjesec prethodnog obračunskog raz-doblja koja je iskazana kao kontinu-irani rashod


Svota

Duguje Potražuje

1. Plaće (Bruto) 311.. 10.000,00 Doprinosi na plaće 313.. 1.720,00

Rashodi budućih razdoblja 19111 11.720,00 Za obračun plaće za prosinac 2013.

Navedeno ne znači da se rashodi za cijelu kalen-darsku godinu ne mogu uključiti u rashode izvje-štajne godine.

Hoće li se uključiti u jednoj godini i obveza za kontinuirane izdatke koja se odnosi na npr. prosinac 2014., ovisi o usvojenom proračunu odnosno finan-cijskom planu.

– Je li proračunski korisnik u prihode razdoblja uključio i sredstva koja su mu bila na raspola-ganju prvih dana 2015. ako je kod proračuna odljev tih sredstava nastao 31. prosinca 2014.?

Samo se u tim okolnostima mogu sredstva ostva-rena u 2015. uključiti u prihode 2014.

Naime, proračun se izvršava 31. prosinca godi-ne za koju je donesen. Ne postoji mogućnost nje-gova izvršavanja još u jednom razdoblju sljedeće godine.

9 Primjer:Općina je za potrebe poslovanja svom proračun-

skom korisniku, školi, doznačila 31. prosinca 2013. 9.000,00 kn. Sredstva će se rabiti za usluge investicij-skog održavanja građevinskog objekta.

Za doznačena sredstva odobren je poslovni račun škole 2. siječnja 2015.

2014. PRORAČUN

9 Knjiženje: Prijenos sredstva iz nadležnog prora-čuna njegovom proračunskom kori-sniku 31. prosinca izvještajne godine


Svota

Duguje Potražuje

1. Usluge tekućeg i investicijskog održavanja građevinskih objekata 32321 9.000,00


Za prijenos proračunskom korisniku (školi) – izvod od 31. prosinca 2013.

PRORAČUNSKI KORISNIK


Svota

Duguje Potražuje

1. Nedospjela naplata prihoda 19211 9.000,00

Prihodi za financiranje rashoda poslovanja 67111 9.000,00

Za usmjerena sredstva iz nadležnog proračuna 31. prosinca 2013.

2015.PRORAČUNSKI KORISNIK


Svota

Duguje Potražuje

1. Novac na žiro-računu kod tuzemnih poslovnih banaka 11121 9.000,00

Nedospjela naplata prihoda 19211 9.000,00

Za primljeni novac koji je poslan iz nadležnog proračuna – izvod od 2. siječnja 2014.

3.4. OBVEZE (RAZRED 2) I RASHODI (RAZRED 3 I 4)Sve obveze u vezi s rashodima poslovanja i u vezi

s nabavom nefinancijske imovine trebaju se iskazati po svojoj vrsti na analitičkim računima skupina 23 i 24.

Za sve obveze treba voditi analitičko knjigovod-stvo, ako pojedinačni podatci po subjektima, raču-nima, pojedinačnim svotama, rokovima dospjelo-sti, zateznim kamatama i sl. nisu sastavni dio glavne knjige.


Obveze pretpostavljaju namirenje prethodno ku-pljenih, dobivenih koristi.

9 Prijedlog provjere: – Jesu li obveze ispravno razdvojene na one koje

pripadaju skupini 23 od onih koje pripadaju skupini 24?

Opasnost su ulazni računi koji sadržavaju više pozicija. Pozornost treba usredotočiti na pravilno razvrstavanje nabave dugotrajne imovine od osta-lih nabava. Samo se obveze pri nabavi dugotrajne imovine iskazuju kao obveza u skupini 24, a ostale nabave u skupini 23.

– Jesu li proknjiženi svi ulazni računi?Treba provjeriti postoje li otvoreni dugovni pro-

meti na računima obveza. Ako postoje, treba provje-riti je li ulazni račun preuzet od dobavljača. Moguće je da je ugovorni odnos izvršen (primljena roba ili korištene usluge), a da dobavljač nije izdao račun ili je račun zalutao.

– Jesu li analitička knjigovodstva usklađena s podatcima u glavnoj knjizi?

Tome treba posvetiti pažnju i onda kada se raču-nalno vode poslovne knjige. U nekim okolnostima može doći do raskoraka između tih podataka. Mo-guću neusklađenost podataka treba isključiti.

– Prati li ulazne račune za nabavu materijalne i nematerijalne imovine povećanje na knjigo-vodstvenim računima te imovine?

Može se dogoditi da za ulazne račune nije pove-ćan dugovni promet u analitičkim knjigovodstvima imovine, odnosno njima odgovarajućim računima glavne knjige. Dakle, nije dovoljna provjera stanja ra-čuna imovine u analitičkom knjigovodstvu i glavnoj knjizi. Moraju se uskladiti i prometi po računima.

Oba navedena podatka moraju biti usporediva i s količinskim podatcima u skladišnim evidencijama, ako one postoje.

– Jesu li proknjižena sva naknadno dobivena odobrenja?

Nije rijetkost da se naknadno dobivena odobrenja „zagube“ i da su otvorene stavke na obvezama koje to zapravo nisu jer su dobavljači izdali odgovarajuća odobrenja.

Za naknadno primljena odobrenja ne može se mi-jenjati prethodno iskazan rashod, odnosno imovina.

– Jesu li iskazane sve obveze proračuna / prora-čunskog korisnika bez obzira na rok dospijeća njihova namirenja?

Za iskazivanje obveze nije presudan rok u kojem obvezu treba platiti. Bitno je da je ona nastala. Ako se ona ne može iskazati kao imovina ili rashod izvje-štajnog razdoblja, koristi se račun skupine 19.

– Jesu li obveze pravilno razvrstane u imovinu, rashode, buduće rashode?

Svaka je obveza povezana sa stjecanjem imovine ili izravnim stvaranjem rashoda, ili stvaranjem bu-dućih rashoda. Tim se razvrstavanjem ne isključuje iskazivanje rashoda, već se oni iskazuju u različitom vremenu.

– Jesu li razgraničene obveze za primljene za-jmove ili kredite od obveza za kamate u vezi s njima?

Naime, kamate se iskazuju u razredu 3 odnosno njemu pripadajućim obvezama – podskupini 234 – Obveze za financijske rashode.

Razgraničenje rashoda potrebno provesti i pri „redovitim“ nabavama

9 Primjer:Dobavljač koji održava računalne programe ispo-

stavio je račun za uslugu održavanja računalnog pro-grama. Vrijednost njegove usluge je 1.000,00 kn, ali dogovorena je zbog odgođenog roka plaćanja redovna kamatna stopa.

Primjenom ugovorene kamatne stope dobavljač je zaračunao 50,00 kn redovne kamate.

Ukupna svota dostavljenog računa je 1.050,00 kn.

9 Knjiženje: Račun za održavanje računalnog pro-grama


Svota

Duguje Potražuje

1. Ostale računalne usluge 32389 1.000,00 Računalne usluge 23238 1.000,00

2. Ostali nespomenuti financijski rashodi 34349 50,00

Obveze za ostale nespomenute financijske rashode 23439 50,00

Za primljeni računa za održavanje programa

Dakle, iako je primljen jedan račun, obveze i ras-hodi se moraju odvojiti i dio njega iskazati kao fi-nancijski rashod.

– Jesu li kao obveze knjiženi i oni računi koji su plaćeni gotovinom?

Kao obveza se mora knjižiti svaki onaj račun na kojem je navedeno ime proračuna / proračunskog korisnika. Samo oni računi na koje nije napisano ime proračuna / proračunskog korisnika mogu se gotovinskim plaćanjem svrstati izravno u rashode.

Upućujemo na to da gotovinsko plaćanje ne is-ključuje primjenu Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11. – 13/14.) za sve obveznike njegove primjene.

– Jesu li kao prihodi iskazani svi priljevi novca bez obzira na to raspolaže li tim novcem pro-račun / proračunski korisnik?

To ne smije biti tako. Samo ako proračun / prora-čunski korisnik raspolaže priljevima novca, odno-sno imovine, taj se priljev može iskazati kao prihod. U okolnostima kada on time ne raspolaže, iskazuje se obveza za njegov povrat ili preusmjeravanje.

– Iskazuju li obveze za porez na dodanu vrijed-nost samo obveznici poreza na dodanu vrijed-nost ili i osobe koje to nisu?

Samo obveznici poreza na dodanu vrijednost, prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13. -153/13.), mogu iskazati obvezu na ra-čunu 23922.

Obveznici obračunavanja PDV-a trebaju pripaziti na podjelu pretporeza.

– Jesu li usklađeni računi koji su povezani sa su-stavom PDV-a, ako je riječ o obvezniku obra-čunavanja PDV-a, sa poreznim evidencijama i jesu li usklađeni podatci o godišnjem obraču-nu PDV-a u glavnoj knjizi sa godišnjim obra-čunom PDV-a?

Ti podatci bi trebali biti usporedivi. Ovu uskla-đenost zahtijevaju i Pravilnik o porezu na dodanu


vrijednost (Nar. nov., br. 79/13. - 35/14.) Ova uskla-đenost je jedan od bitnih dokaza o ispravnosti uklju-čivanja odgovarajućih podataka u obračun PDV-a. Usklađenje je primjereno provesti na razini zadnjeg obračunskog razdoblja u poslovnoj godini prije no što se ono napravi sa zadnjim obračunskim razdo-bljem u godini. Time se ubrzava godišnji obračun PDV-a sa njemu pripadajućim usklađenjima.

– Je li primljena kratkotrajna imovina na dar izvan sustava opće države iskazana kao pri-hod razreda 3?

Samo onu imovinu koju se dobije unutar prora-čuna ne treba iskazati prihodom, već se koriste ra-čuni podskupine 915 – Promjene u vrijednosti i obuj-mu imovine. Kratkotrajnu imovinu koja se bilančno iskazuje ne treba iskazati kao prihode i rashode.

– Jesu li kao pomoći (rashodi skupine 36) iska-zani prijenosi sredstava proračunskim kori-snicima drugih proračuna?

Prijenosi sredstava od (nadležnog) proračuna njegovim proračunskim korisnicima ne klasificiraju se u skupini računa 36 – Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna, već se iskazuju kao rashod za koji je prijenos sredstva proračunskom korisniku obavljen (kao rashod plaće, intelektualnih usluga, naknade članovima povjerenstava i dr.).

Ako su sredstva potpore namijenjena proračun-skim korisnicima drugih proračuna, iskazuju se kao pomoći u okviru ove skupine računa. Nije bitno jesu li ona doznačena na transakcijski (žiro) račun preko kojeg posluje proračun čijem se proračunskom ko-risniku daje pomoć ili na transakcijski (žiro) račun proračunskog korisnika kojem je dana pomoć.

Vrijednost potpore dane u obliku nefinancijske imovine iskazuje se u visini knjigovodstvene vrijed-nosti imovine.

Samo (novčana) sredstva dana drugim proraču-nima, odnosno sredstva namijenjena nekom prora-čunskom korisniku toga drugog proračuna mogu se, stoga, iskazati rashodom skupine 36.

Primatelj tih sredstava bilježi ih kao prihode pod-skupine 633 ili 634.

– Jesu li školarine i stipendije koje se daju rad-nicima iskazane na skupini 37 ili skupini 312?

One se moraju iskazati na skupini 37 bez obzira na to što se daju radnicima (zaposlenicima).

– Je li darivanje neprofitnih organizacija koje nisu proračunski korisnici u proračunu grada / općine / županije / Grada Zagreba iskazno kao rashod skupine 38?

Sva darivanja izvan proračuna neprofitnim or-ganizacijama moraju se planirati i izvršavati na podskupinama 381 – Tekuće donacije ili 382 – Kapi-talne donacije. Proračun ne smije na tim podskupi-nama planirati financiranje rada svojih proračun-skih korisnika.

Kapitalnim se pomoćima smatraju rashodi u vezi s prijenosom sredstava trgovačkim društvima u novcu radi financiranja troškova nefinancijske imovine, pokrića gubitaka starijih od dvije godine i ugovorenoga otpisivanja duga dužniku. Ostale se pomoći klasificiraju kao tekuće pomoći.

– Ako je darovana dugotrajna nefinancijska imovina izvan opće države, je li knjižen i ras-hod i prihod od toga?

Načelo knjiženja kapitalne pomoći inozemnim vladama (račun 36121), kapitalne pomoći međuna-rodnim organizacijama (račun 36221), donacije du-gotrajne nefinancijske imovine (računi podskupine 382) i kapitalne pomoći bankama i ostalim financij-skim institucijama i trgovačkim društvima (računi odjeljaka 3861 i 3862) trebaju imati rashode u razre-du 3 i prihode u razredu 7.

– Jesu li rashodi u vezi s nabavom licencije čiji je rok korištenja do jedne godine knjiženi na osnovni račun 32354?

Sve licencije čiji je rok korištenja do jedne godine trebaju se iskazati kao rashod na osnovnom računu 32354. Pritom ne treba zanemariti moguću potrebu za razgraničenjem rashoda na one koje se odnose na tekuće izvještajno razdoblje i one koji se odnose na buduće razdoblje.

– Postoji li stanje na računu skupine 39?Ako postoji, treba istražiti razloge. Na kraju pro-

računske godine ne smije biti stanja. Prijelazni račun obvezno mora koristiti proračun

u slučaju prijenosu novčanih sredstava svom pro-računskom korisniku ako u trenutku prijenosa ne zna svrhu njihova trošenja. Proračunski korisnik mora obavijest o svrsi trošenja primljenih sredstava dostaviti proračunu najkasnije protekom 20. dana nakon razdoblja za koje je dobio novac. U slučaju previše doznačenih sredstava, račun 39211 mora se izravnati krajem obračunskog razdoblja. Razlika je potraživanje ili obveza prema proračunskom kori-sniku. Ove će se situacije događati, u pravilu, kada proračun nema organizacijsku cjelinu riznice.

Ako bi se imovina koristila na temelju ugovora o operativnom najmu, rashod u vezi s time iskazivao bi se na odjeljku 3235 – Zakupnine i najamnine, a u vezi sa stvari koja je u najmu.

3.5. ODGOĐENO PLAĆANJE RASHODA I PRIHODI BUDUĆIH RAZDOBLJA

(računi skupina računa 29) 9 Provjera

– Jesu li zatvorene stavke koje su bile knjižene na računu pasivnih vremenskih razgraničenja?

One bi u načelu trebale biti zatvorene osim ako se nisu odnosile i na razdoblja iza 2014.

Tu se mogu iskazati samo oni rashodi koji su mjerljivi. Ako je riječ o predviđanjima rashoda, ona se ne bilančno ne iskazuju.

Dakle, rashodi se na mogu ukalkulirati, odno-sno na određeni način rezervirati jer je izvjesno da su nastali, ali nisu mjerljivi.

3.6. PRIHODI POSLOVANJA (RAZRED 6)Priznavanje prihoda i primitaka temelji se na mo-

dificiranom računovodstvenom načelu nastanka događaja.

Modifikacija računovodstvenog načela nastanka događaja u vezi s prihodima očituje se u tome da se prihodi priznaju prema kriteriju mjerljivosti i raspo-loživosti.


Prihodi su mjerljivi ako se mogu vrijednosno iska-zati, a raspoloživi su kada su naplaćeni, odnosno kada je bio, smatramo, u pravilu, priljev novčanih sredstava. No i drukčiji oblici namirenja potraživa-nja predstavljaju priljev na temelju kojeg se iskazuju prihodi u razredu 6.

Kao obračunane prihode može se bilježiti samo one promjene koje imaju obilježje prihoda, odno-sno da se odnose na obračunsko razdoblje. Dakle, ako se potraživanja odnose na sljedeće obračunsko razdoblje, ne može se iskazati obračunani prihod u skupini 96, 97, već kao odgođeni prihod u skupini 29.

Nije nužno da se svi prihodi najprije iskažu obra-čunanim prihodima uz iskazivanje potraživanja za njih.

Oni se iskazuju imovinom, odnosno obračuna-nim prihodima, ako postoji izvjesnost da će se u bu-dućnosti ostvariti ekonomske koristi.

No jednako tako za iskazivanje potraživanja nisu bitni samo izdani računi. Smatramo da kada se već, primjerice, kupcu uruče uplatnice kojima mora na-miriti svoju obvezu, treba iskazati potraživanje i us-poredno s time prihod.

9 Prijedlog provjere: – Jesu li za poreze, ako su porezi jedan od izvo-

ra prihoda, izdana rješenja na temelju kojih bi trebalo iskazati potraživanja i obračunane prihode?

Za te bi prihode trebalo zbog poslovanja pažnjom dobrog gospodarstvenika iskazati potraživanje.

Trebalo bi voditi brigu i o njihovoj naplativosti.Tu treba voditi brigu o tome da se obračunanim

prihodima od poreza može iskazati samo onaj po-rez koji je izvorni prihod određenog proračuna. Sva ostala potraživanja u vezi s porezima nemaju obi-lježje prihoda, već se mogu iskazati kao obveza za uplatu u proračun čiji je prihod naplaćen.

– Jesu li kao pomoći iskazana sva ona primanja unutar opće države bez obzira na to kakav je bio njihov novčani tijek?

Tu i nadalje postoji dvojba o načinu iskazivanja pomoći unutar opće države. Njihove su rješidbe ra-zličite.

Poteškoće nastaju i kada proračunski korisnik jednog proračuna doznačuje pomoć proračunskom korisniku tog istog proračuna. Iako je to neprirodno stanje, treba ga proknjižiti. Jedini je način da se pro-računski korisnik koji je primatelj pomoći od drugog proračunskog korisnika poveže s njim i da usklade knjiženja.

– Je li kao prihod od nefinancijske imovine (knjigovodstveni račun 6422) proračunski korisnik iskazao prihod koji on ostvaruje od njezina iznajmljivanja?

Ako je, treba ga stornirati i iskazati u skupini 66 kao prihode od vlastite djelatnosti. Samo proračuni mogu na toj osnovi imati prihode od imovine. Pro-računski korisnici takvu vrstu prihoda iskazuju na knjigovodstvenom računu 66151.

– Jesu li prihodi od obračunanih kamata iska-zani u skupini 64, a ne u skupini prihoda uz koju su kamate obračunane?

Kod iskazivanja prihoda od kamata, kao i kod ve-ćeg broja ostalih prirodnih vrsta prihoda, bitno je

voditi brigu o tome o kojoj je vrsti prihoda riječ od-nosno kojoj vrsti izvora pripadaju. Nije rijetkost da jedna prirodna vrsta prihoda može pripasti većem broju izvora, uključivo i kamate.

Pozornost treba obratiti i na pripadnost kamata određenom obračunskom razdoblju. One koje se ne odnose na izvještajno obračunsko razdoblje treba iskazati obračunanim prihodima budućeg razdo-blja – u skupini 29.

U toj skupini se iskazuju i redovne i zatezne ka-mate.

– Jesu li sve obračunane pozitivne tečajne razli-ke proknjižene kao prihod?

Kao prihod od pozitivnih tečajnih razlike mogu se iskazati samo realizirane tečajne razlike.

Naime, tečajna razlika nastaje kada dođe do pro-mjene u valutnom tečaju između datuma transakci-je i datuma podmirenja stavaka proizašlih iz tran-sakcije – tzv. realizirane tečajne razlike (Pravilnik o proračunskom računovodstvu, čl. 52.).

Ako se obračunaju i nerealizirane pozitivne te-čajne razlike, treba ih iskazati kao prihode budućih razdoblja u skupini 29.

Jednak je pristup i negativnim tečajnim razlikama. 9 Primjer:

Općina je, zbog budućih obveza i zbog viška kuna, kod svoje poslovne banke kupila 100,00 € koje je polo-žila na račun. Prodajni tečaj banke za 1 EUR je 7,30 kn.

Dana 31. prosinca 2013. tečaj eura je bio 7,40 kn.

9 Knjiženje: Tečajna razlika na stanje SSP na raču-nu kod poslovne banke


Svota

Duguje Potražuje

SSP kn/knp kn/knp SSP

1. Novac na deviznom računu kod tuzemnih poslovnih banaka 11122 100,00 730,00

Novac na žiro-računu kod tuzemnih poslovnih banaka 11121 730,00

Za kupnju SSP2. Novac na deviznom računu kod

tuzemnih poslovnih banaka 11122 10,00 Prihodi od pozitivnih tečajnih razlika 64151 10,00

Za tečajnu razliku na stanje deviznog računa

Smatra se da tečajna razlika na stanje stranih nov-čanih sredstava (SSP) je realizirana tečajnom razli-kom jer je izravna posljedica novčanih transakcija.

Tečajne razlike koje se odnose na stanja potraživa-nja i obveza iskazju se na odgovarajućim računima vremenskih razgraničenja. Ako ne pripadaju priho-dima razdoblja iskazuju se na računu skupine 29.

Na jedank način se pristupa i razlikama koje se jave na temelju primjene ugovorene valutne klauzule.

– Je li proračunski korisnik poštovao dogovor odnosno odgovarajuće akte koji uređuju pri-padnost različitih prihoda proračunu odno-sno proračunskom korisniku?

S obzirom na to da svaka vrsta prihoda pripada određenom izvoru, odnosno da se iz nje mogu pla-ćati samo određeni rashodi, bitno je točno odrediti kojem oni izvoru pripadaju. Pritom nije bitno tko ih naplaćuje, proračun ili proračunski korisnik. Samo


ona osoba kojoj prihod izvorno pripada može ga knjižiti prema prirodnoj vrsti kojoj služe (prihod od imovine, prihodi po posebnim propisima, prihodi od poreza i sl.), a osoba koja dobiva novce iz tih izvo-ra knjiži ga drugom vrstom prihoda (npr. prihod iz proračuna, pomoći i sl.) ili obvezom (npr. ako je na-plaćen prihod druge osobe).

– Je li proračunski korisnik prihode od iznaj-mljivanja dugotrajne imovine iskazao kao prihod od imovine u skupini 64?

Ako ga je proračunski korisnik iskazao prihod od iznajmljivanja dugotrajne imovine u skupini 64, po-griješio je i te prihode treba stornirati i knjižiti kao prihode od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga (podskupina računa 661).

Ova se podskupina prihoda ubraja u vlastite pri-hode proračunskih korisnika. Oni se, ako nije druk-čije uređeno aktima (zakonom odnosno odlukom), trebaju uplaćivati u proračun. Tim se aktima uređu-je i namjena uporabe tih prihoda.

– Jesu li ispravno prikazani odnosi između za-kupodavca (najmodavca) i zakupoprimca (najmoprimca) ako je ulagano u objekt koji je predmet zakupa (najma)?

Često se u objekt koji je iznajmljen ulaže. Pritom se ne smiju prebijati prihodi i rashodi jer je bruto-načelo temeljno načelo iskazivanja poslovnih pro-mjena. Pritom mogu nastati raznoliki poslovni od-nosi koji iziskuju i različitost knjiženja. Oni ovise o tome ulaže li se u imovinu koju proračun / prora-čunski korisnik iznajmljuje ili u tuđu imovinu koji proračun / proračunski korisnik rabi (Dremel, 2005., str. 154.).

Bez obzira na to što se često ulažu stvari u tuđi objekt, ako se to ulaganje iskazuje kao dugotrajna imovina osobe koja je uložila, ono se iskazuje kao nematerijalna imovina – pravo.

3.7. VLASTITI IZVORI I OSTALI IZVORI (SKUPINE RAČUNA 91 – 98)

Vlastiti se izvori dijele prema prihodima od kojih su stvoreni (proračun, ostali) i prema imovini kojoj pripadaju (nefinancijska, financijska).

Tu se iskazuje i njihov ispravak vrijednosti koji je u vezi s formiranjem financijske imovine uz koju je istodobno nastala i obveza.

Najveća se pozornost u izvorima treba posvetiti podskupini 915 – Promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza.

9 Prijedlog provjere: – Jesu li svi prijenosi imovine između proraču-

na i proračunskih korisnika, bez obzira na to o kojim je proračunima i proračunskim kori-snicima riječ, iskazani preko računa 91512?

Svi prijenosi imovine između navedenih osoba trebaju se i kod prenositelja i kod primatelja iskazati

korištenjem računa 91512. Ako nije tako, potreban je ispravak.

– Jesu li preknjiženi viškovi / manjkovi prema odlukama nadležnih osoba / tijela?

Ako u okviru granica koje su propisane Zakonom o proračunu, Zakonom o izvršavanju proračuna i odlukama o izvršavanju proračuna, odnosno u okviru granica koje su propisane posebnim zakoni-ma, osobe odnosno tijela koja su ovlaštena za dono-šenje odluka donesu odluku o pokriću manjka, tada te odluke treba i odgovarajuće knjižiti. Odluke o po-kriću gubitka mogu se donijeti protekom godine za koju je rezultat utvrđen.

Često ove odluke neće biti odluke o stvarnoj pre-namjeni viškova, već ispravnog korištenja prihoda.

Naime, prihodi što se iskazuju razredom 6 (npr. prihodi što se iskazuju na računima skupine 65 – Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima) mogu / moraju se koristiti za nabavu du-gotrajne nefinancijske imovine. S obzirom na to da se rashodi u vezi s nabavom ove imovine iskazuju razredom 4, iskazuje se manjak prihoda od nefinan-cijske imovine. Kako je Pravilnik o proračunskom računovodstvu narušio prvotno uspostavljen odnos viška / manjka prihoda od nefinancijske imovine, smatramo da nema zapreke da se ovakvo preslagi-vanje dopusti i za dio prihoda što se za nabavu du-gotrajne nefinancijske imovine prikriveno nalazi na raznim računima razreda 6.

Ova preslaganja trebaju biti obznanjena u bilješ-kama.

4. ZAKLJUČAKPrije no što se pristupi zaključnim knjiženjima i

zadnjoj provjeri podataka u knjigovodstvu, svi, pa tako i osobe koje primjenjuju proračunsko računo-vodstvo, trebaju provjeriti knjiženja tijekom godine.

Poneki put neke istovrsne poslovne promjene mogu biti knjiženje na različite načine. No one mo-raju, nakon priklanjanja jednom od načina knjiže-nja, biti istovrsno knjižene. U suprotnome, podatci što se iskazuju financijskim izvještajima nisu us-poredivi.

Provjerom knjiženja dobit će se odgovori na razna pitanja. Neka od njih su: je li imovina ispravno vred-novana, jesu li sve obveze iskazane, bez obzira na njihovo dospijeće, jesu li ispravno iskazani rashodi, treba li možda neke primitke uključiti u prihode ili su to prihodi budućeg razdoblja te je li izvršenje pro-računa uredno?

Ako se pogriješilo, a pogreška nije uočena, podat-ci financijskih izvještaja neće biti odraz stvarnog poslovanja.

Tek se nakon čistih računovodstvenih postupaka može pristupiti zaključnim knjiženjima i izradi fi-nancijskih izvještaja.

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo javiti se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili

e-mail: [email protected]


Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rev. i ovl. rač.Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. UDK 657.3

Godišnji popis u proračunskom sustavu

I u proračunskom sustavu osnova za usklađenje knji-govodstvenih evidencija sa stvarnim stanjem imo-

vine i obveza je popis (inventura). No, računovodstveni propisi proračunskog sustava postavili su neka pravila popisa i način iskazivanja popisnih razlika u poslovnim knjigama.

S obzirom na to da u računovodstvu proračunskog okruženja nije tijekom 2014. bilo promjena, popis i sve aktivnosti oko njega obavit će se na jednak način kao i za 2013. Neće biti razlika ni u knjigovodstvenom iskaziva-nju popisnih razlika.

1. UVODKnjigovodstveni podatci o stanju imovine i izvora

(obveza odnosno vlasništva) posljedica su nastalih poslovnih promjena na imovini, obvezama, priho-dima i rashodima koje su bile predmet knjigovod-stvenoga bilježenja.

Iako se, u pravilu, smatra da je popis prvenstveno zanimljiv nadzornim tijelima, ipak je neupitno da bi on trebao biti ponajviše zanimljiv vlasnicima / osni-vačima.

Svrha popisa je na dan sastavljanja financijskih izvještaja:

– utvrditi stanje sredstava i izvora– utvrditi razlike između knjižnog i stvarnog

stanja– utvrditi način poništenja te, u skladu s time, i

knjigovodstvenog evidentiranja nastalih razlika.Popis s obzirom na obujam popisa može biti pot-

pun ili nepotpun.Potpunim se popisom obuhvaćaju sva sredstva i

izvori, dok se nepotpunim popisom zahvaćaju samo neke kategorije imovine i izvora odnosno samo nji-hovi dijelovi.

S obzirom na vrijeme popisa, ako je popis pred-viđen u određenim rokovima, tada je riječ o redovi-tom (potpunom ili djelomičnom) popisu. Nasuprot tome, ako se popis obavlja s vremena na vrijeme, onda on ima obilježje izvanrednog (potpunog ili djelomičnog) popisa.

Popis može biti i permanentan (kontinuiran). Po-pis ima obilježje permanentnosti ako se odvija tije-kom cijele godine, zahvaćajući postupno, najmanje jednom u godini, sva sredstva i izvore.

Do odstupanja knjigovodstvenoga stanja od stva-rnog stanja koje se utvrdi popisom dolazi zbog:

– objektivnih razloga (kalo, rasip, kvar, lom)– pogrešaka (netočno vaganje, mjerenje, boje-

nje i sl.)– knjigovodstvenih pogrešaka.S godišnjim popisom, popisom sa stanjem 31. pro-

sinca, može se započeti prije, ali popisati se može i iza toga dana. U oba se slučaja popisana stanja svo-

de na stanje 31. prosinca. Svođenje na stanje 31. pro-sinca radi se na dva načina, ovisno o danu stvarnog popisa. Godišnji popis (inventura) može se ubrojiti u redoviti popis.

2. POPIS U PRORAČUNSKOM RAČUNOVODSTVUPotreba i važnost provedbe redovitog popisa cje-

lokupne imovine i obveza za proračune i proračun-ske korisnike neupitna je, a sama obveza obavljanja popisa na početku poslovanja i na kraju svake po-slovne godine određena je čl. 15., 16. i 17. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom pla-nu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11. – ispr., dalje: Pravil-nik o proračunskom računovodstvu).

Na kraju svake poslovne godine obvezan je popis imovine i obveza sa stanjem na datum bilance.

Iznimno, korisnici koji obavljaju knjižarsku ili bi-bliotečnu djelatnost popis knjiga i bibliotečne građe mogu obaviti u roku koji nije dulji od tri godine.

Godišnji popis koji se mora obaviti sa stanjem 31. prosinca nema propisanog roka do kojeg se stvarno (fizički) mora izvršiti, ali treba imati na umu odred-bu čl. 25. Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (Nar. nov., br. 32/11.) prema kojoj se u načelu financijski izvještaji za pro-računsku godinu dostavljaju do 15. veljače tekuće godine za prethodnu godinu. Stoga se i godišnji po-pis mora obaviti pravodobno kako bi se neometano mogli sastaviti godišnji financijski izvještaji.

Zakonodavac je propisao obvezu provedbe popisa, unošenja podataka o popisu u popisne liste te po-trebu osnivanja povjerenstva za popis koje sastavlja izvještaj o rezultatima obavljenog popisa. Sve ostalo prepustio je obvezniku primjene računovodstva pro-računa i proračunskom korisniku. Stoga se u ovom članku daje podrobnija uputa o načinu provođenja popisa imovine i obveza za proračune i proračunske korisnike.

Zbog različitosti ustrojstva i djelokruga rada pro-računa i proračunskih korisnika nije moguće kreira-ti jedinstveni akt kojim bi se uredila pitanja popisa imovine i obveza. Smatramo da bi svako od njih tre-bao donijeti svoj akt o popisu imovine i obveza. Nije bitan naziv toga akta. On se može nazivati pravilni-kom ili uputom. Njime bi se uređivali način i rokovi popisa imovine i njezinih izvora, usklađivanje obve-za, imenovanje povjerenstva, pripremne radnje, na-čin obavljanja popisa, usklađivanja ustanovljenog stanja na temelju popisa sa stanjem u knjigovodstvu, sastavljanje izvještaja o popisu, donošenje odluka o razlikama i njihovo evidentiranje. Osnovna odred-ba Pravilnika o proračunskom računovodstvu je da se popisuju imovina i obveze. Stoga se treba popisa-ti sva imovina i sve obveze koje se knjigovodstveno iskazuju na računima:


Razred Naziv0 Nefinancijska imovina1 Financijska imovina2 Obveze

3. ORGANIZIRANJE I PROVEDBA POPISA

3.1. ORGANIZACIJA POPISAČlankom 16. Pravilnika o proračunskom računo-

vodstvu propisana je obveza zakonskog predstavni-ka da osniva povjerenstvo za popis, određuje datum popisa, rokove obavljanja popisa i dostavljanja iz-vještaja s priloženim popisnim listama.

Da bi zakonski predstavnik udovoljio zahtjevima koji su postavljeni pred njega, primjerno je da nekim aktom pokrene postupak popisa. On ga može pokre-nuti odlukom. Navedenom se odlukom definira i ra-zrađuje sve što je čl. 16. Pravilnika o proračunskom računovodstvu određeno kao obveza zakonskog predstavnika, a i više. Odlukom se određuje koja se i koliko povjerenstava za popis osniva, formira sre-dišnje (centralno) povjerenstvo − ako se to ocijeni potrebnim, postavlja plan i predmet popisa, utvrđu-ju rokovi obavljanja popisa i dostavljanja izvještaja te imenuju predsjednici i članovi povjerenstava.

Povjerenstva za popis osnivaju se prema veličini kao i specifičnostima proračuna odnosno proračun-skog korisnika. Vrsta, količina i vrijednost imovine i obveza može, sa svrhom kvalitetnijeg i pravodobnije obavljenog popisa, uvjetovati potrebu osnivanja više od jednog povjerenstva koja su u tom slučaju odgo-vorna središnjem povjerenstvu. Središnje povjeren-stvo koordinira i nadzire rad svih povjerenstava.

Povjerenstvo za popis, ako je to moguće, ima predsjednika i najmanje dva člana. Broj članova po-vjerenstva mora zadovoljiti potrebu sveobuhvatno-sti popisa te dane rokove u kojima popis mora biti obavljen. Predsjednik i članovi povjerenstva ne bi smjeli biti zaposlenici koji rukovode materijalnim i novčanim vrijednostima, koje su predmet popisa te zaposlenici koji obavljaju kontrolu i nadzor. Time se osigurava nepristranost popisa.

Pri izboru predsjednika i članova povjerenstva treba imati na umu i njihovu stručnost kao jamstvo kvantitativne i kvalitativne vjerodostojnosti infor-macija o stvarnom stanju imovine i obveza.

Iako je preporučljivo da svako povjerenstvo za popis ima najmanje tri člana, ne može se inzistirati na takvom sastavu povjerenstva kod obveznika pro-računskog računovodstva s malim brojem zaposle-nih. U tim slučajevima povjerenstvo za popis može biti sastavljeno i samo od jedne osobe. Bez dvojbe je upitna objektivnost popisa koji obavi samo jedna osoba. S obzirom na to da smatramo da nema zapre-ke da članovima povjerenstva budu birani i vanjski članovi, rješenje problema bilo bi u angažiranju vanjskih članova popisnih povjerenstava. Ako obve-znik primjene proračunskog računovodstva nema sredstava za angažiranje vanjskog člana, smatramo da će se istinitost podataka iskazanih u poslovnim knjigama utvrditi tek pri nekom vanjskom nadzoru poslovanja tog obveznika.

U nastavku se daje primjer Odluke o popisu jed-nog korisnika koji je za potrebe popisa osnovao više od jednog povjerenstva.

9 Predložak 1. Odluka o popisu

Klasa:Ur. broj:Zagreb, 1. prosinca 2014. Na osnovi odredbe čl. 16. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11.) i čl. 33. Statuta proračunskog korisnika XXX, ravnatelj YYY, donosi

ODLUKUo popisu imovine, obveza i potraživanja

I. Poradi usklađenja stanja sredstava proračunskog korisnika XXX, 31. prosinca 2014., treba obaviti popis:1. Nefinancijske imovine

− neproizvedene dugotrajne imovine− proizvedene dugotrajne imovine− plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti− sitnog inventara− nefinancijske imovine u pripremi− proizvedene kratkotrajne imovine

2. Financijske imovine− novca na računima i u blagajni− depozita i jamčevnih pologa i potraživanja od zaposlenih− danih zajmova− vrijednosnih papira− dionica i udjela u glavnici− potraživanja

3. ObvezaII. Za obavljanje popisa osnivaju se sljedeća povjerenstva:1. Središnje povjerenstvo proračunskog korisnika XXX u

sastavu:predsjednicačlančlanrezervni član

2. Povjerenstvo za popis nefinancijske imovine proračunskog korisnika XXX u sastavu:predsjednikčlančlanrezervni član

3. Povjerenstvo za popis financijske imovine proračunskog korisnika XXX u sastavu:predsjednicačlančlanrezervni član

4. Povjerenstvo za popis obveza proračunskog korisnika XXX u sastavu:predsjednicačlančlanrezervni član

III. U svako povjerenstvo imenuju se predsjednik i dva člana te rezervni član. Ako predsjednik ili član povjerenstva nije u mogućnosti sudjelovati u radu povjerenstva, rezervni član mijenja člana povjerenstva, a prvi član mijenja predsjednika. Član povjerenstva može biti svaki radnik proračunskog korisnika XXX koji ne rukuje sredstvima koja se popisuju.


IV. Organizaciju popisa na razini proračunskog korisnika XXX vodi Središnje povjerenstvo proračunskog korisnika XXX, a organizaciju popisa predsjednik povjerenstva za svaku vrstu popisa za koju je imenovan kao predsjednik povjerenstva.VI. Povjerenstva će do 10. siječnja 2015. dostaviti izvještaje o obavljenom popisu Središnjem povjerenstvu proračunskog korisnika XXX. U svojim izvještajima povjerenstva su dužna obaviti procjenu viškova i manjkova poštujući tržišnu vrijednost i stupanj otpisanosti te navesti uzroke nastalih viškova, odnosno manjkova. Povjerenstvo utvrđuje prijedlog za otpis, odnosno rashodovanje imovine.VII. Središnje povjerenstvo proračunskog korisnika XXX objedinit će izvještaje povjerenstava, izraditi izvještaj o obavljenom popisu na razini proračunskog korisnika XXX, utvrditi viškove i manjkove te dati prijedlog za otpis, odnosno rashodovanje i dostaviti ga do 15. siječnja 2014. ravnatelju proračunskog korisnika XXX.RavnateljDostaviti:1. Članovima Povjerenstava

3.2. PRIPREMNE RADNJEPrije samog provođenja fizičkog popisa potrebno

je da povjerenstvo za popis i odjeli u kojima se obav-lja popis obave pripremne radnje. Temeljitim pripre-mnim radnjama olakšava se sama provedba te osi-gurava izvršenje popisa u predviđenim rokovima.

Pripremne radnje popisnog povjerenstva čine:

• plan rada u kojemu su popisani svi poslovipopisa

• utvrđivanjerokovaobavljanjapojedinihposlo-va popisa i

• pribavljanjepopisnihlista.Središnje povjerenstvo, ako je osnovano, u pisa-

nom obliku obavještava predsjednike i članove po-vjerenstva o obvezi i rokovima pripremnih radnji.

Pripremne radnje obvezni su obaviti i odjeli u ko-jima se obavlja popis, a one se sastoje od:

• osiguranjadostupnostiimovinepopisu• omogućavanja dostupnosti dokumentacije o

imovini i obvezama koje su predmet popisa• provjera postojanja inventarnih brojeva na

imovini• kodpotraživanjaiobvezepotrebnojeprovjeri-

ti je li za svako potraživanje odnosno obvezu, za koju postoji pravni temelj, ispostavljen do-kument te jesu li svi poslovni događaji iz doku-menata proknjiženi

• usklađivanja podataka evidentiranih u po-moćnim knjigama i evidencijama sa stanjem u glavnoj knjizi.

Sve osobe odgovorne za popis trebaju biti upozna-te sa svrhom popisa, njihovim zadacima, odgovorno-šću i drugim pitanjima bitnim za početak popisa.

Primjer popisne liste za popis kratkotrajne imo-vine:

Opća bolnica — Povjerenstvo za popis(proračun / proračunski korisnik) 1. _____________________________ (predsjednik)

2. ____________________________________(član)Lijekovi i ortopedska pomagala u bolničkoj ljekarni 3. ____________________________________(član)

(predmet popisa)

(odgovorna / zadužena osoba)

Datum popisa: 31. 12. 2014.Razdoblje obavljanja popisa: početak: 28. 12. 2014. završetak: 31. 12. 2014.

POPISNA LISTA BR. 1 str. 1

Red. broj Nomenklat. broj Naziv imovine Jed. mjere CijenaStvarno stanje Stanje u knjigama Razlike

Količ. Svota Količ. SvotaViókovi Manjkovi

Kol. Svota Kol. Svota1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 131 061-1 Gastal 10 tbl 23,11 3.540 81.809 3500 80.885 — — 40 924,402 061-2 Dulcolax 10 mg 1,41 7.210 10.166 7200 10.152 — — 10 14,103 061-3 Kalcijev karbonat 3 g 0,84 350 294 350 294 — — — —4 061-4 Dopamin 0,5 g 9,68 1.700 16.456 1700 16.456 — — — —5 061-5 Isoptin 0,24 g 0,61 9.300 5.673 9310 5.679 10 6,10 — —6 061-6 Dobrostan 10 mg 2,77 2.150 5.955 2170 6.011 20 55,40 — —7 061-7 Alkohol 70% lit. 58,00 98 5.684 96 5.568 — 2 116,008 061-8 Tamna stakla kom 139,00 76 10.564 75 10.425 — 1 139,009 061-9 Koûne rukavice par 210,00 39 8.190 38 7.980 — 1 210,00 Ukupno — — — 144.791 — 143.450 — 61,50 — 1.403,50

Potpis odgovorne / zadužene osobe Potpisi članova povjerenstva 1. _____________________________, predsjednik 2. ___________________________________ , član 3. ____________________________________ , član


Za iskazane viškove i manjkove u stupcima 10 – 13 u prethodno prikazanoj popisnoj listi povjerenstvo za popis na temelju izjave odgovorne osobe mora, u okviru svojih ovlasti, dati obrazloženje i prijedlog nadoknađivanja i knjiženja u knjigovodstvu. Ako je za pojedini manjak kriva odgovorna osoba, treba predložiti da se za određeni manjak tereti odgovor-na osoba i da se naplati od nje.

U koliko se koraka popisuje?Načelno, popisuje se u tri koraka, i to:1. utvrditi stvarnu količinu2. izračunati vrijednosti, odnosno procijeniti je3. utvrditi razlike i izračunati ih.Popisi različitih vrsta imovine i obveza imaju svo-

jih specifičnosti na koje želimo usmjeriti vašu po-zornost.

4. POSEBNOSTI POPISA POPISNIH SKUPINA

4.1. DUGOTRAJNA IMOVINANefinancijska dugotrajna imovina popisuje se

brojenjem, mjerenjem, provjerom dokumentacije i sl. Pri utvrđivanju količine i vrste materijalnih sred-stava treba posebno popisati vlastita sredstva, a po-sebno tuđa sredstva koja se nalaze na korištenju kod obveznika primjene proračunskog računovodstva.

Tuđa sredstva treba iskazivati izvanbilančno i zato ih treba iskazati u posebnim popisnim listama i o njihovu stanju obavijestiti njihova vlasnika. Tuđa su sredstva i sredstva koja se koriste putem ugovora o operativnom leasingu, ugovora o najmu i dr.

Preporučujemo da se oštećena, demolirana i nekurentna ili neuporabljiva imovina popiše u posebnim popisnim listama.

Naime, o njezinoj sudbini treba donijeti odluku. Odluku će donijeti odgovorna osoba.

Prije no što se upišu knjigovodstveni podatci o ispravku vrijednosti dugotrajne imovine, za 2014. potrebno je obračunati njezin otpis i proknjižiti ga. Tek se tada taj podatak može unijeti i u popisne liste.

Nabavne vrijednosti i otpisane vrijednosti sa sta-njem 31. prosinca 2014. moraju odgovarati podatci-ma iskazanim u bilanci 31. prosinca 2014.

U popisnim listama mora biti i podatak o danim predujmovima za nabavu dugotrajne imovine. Predujmovi se moraju popisati stoga što je riječ o imovini. No ta će se imovina popisati kao imovina u obliku potraživanja što se, smatramo jer Pravilni-kom o proračunskom računovodstvu nije drukčije uređeno, iskazuje na odgovarajućem računu razre-da 0. Dakle, taj se oblik dugotrajne imovine ne može naći na popisnim listama kojima se popisuju stva-ri koje imaju materijalni oblik i koje imaju obilježje dugotrajne imovine.

U popisnim se listama mora naći i imovina pro-računa i proračunskog korisnika koja se nalazi kod nekog drugog. Ona se može naći u popisnim listama osobe čija je ili u popisnim listama osobe kod koje se stvarno nalazi (dalje: druga osoba). Pritom nije bitno nalazi li se ona kod te druge osobe na temelju njezinoga korištenja ili ne. Ta se sredstva mogu naći kod druge osobe i na temelju posudbe, čuvanju i sl.

3.3. PROVEDBA POPISAPrvi zadatak povjerenstva za popis pri provedbi

samog popisa sastoji se od utvrđivanja, mjerenja i prebrojavanja predmeta popisa. Podatci dobive-ni popisom unose se pojedinačno u naturalnim i novčanim izrazima u popisne liste. Popisne se liste zatim potpisuju od strane predsjednika te svih čla-nova povjerenstva, čime se potvrđuje njihova vjero-dostojnost.

Nakon unošenja stvarnog i knjigovodstvenog sta-nja u popisne liste utvrđuju se količinske razlike iz-među stanja utvrđenog popisom i knjigovodstvenog stanja. Ustanovljene razlike vrijednosno se obraču-navaju. Povjerenstvo za popis utvrđuje uzroke tih razlika i daje prijedlog njihove likvidacije.

Kod popisivanja imovine i obveza potrebno je utvrditi redoslijed obavljanja popisa materijalne i nematerijalne imovine, potraživanja i obveza te uo-čiti razlike.

Sve promjene od dana popisa do / od 31. prosinca moraju se pridodati ili odbiti od iskazanog stanja u popisnim listama, ovisno o poslovnim događajima i transakcijama, tako da se dobije stvarno stanje 31. prosinca.

Ako se popisuju stvari prije 31. prosinca, na po-pisano stanje treba dodati ulaze / povećanja, a od njega odbiti izlaze / smanjenja popisanih stvari. Na popisano stanje treba dodati izlaze / smanje-nja, a odbiti ulaze / povećanja popisivane stvari, ako se popisuju stvari nakon 31. prosinca.

Stanje dana

popisaUlazi Izlazi Stanje

31. 12. Ulazi IzlaziStanje dana

popisa40 60 0 100 30 25 105

dodati oduzeti oduzeti dodati

40 + - = - + 105

Sve osobe odgovorne za popis trebaju biti upo-znate sa svojim obvezama koje proizlaze iz dodije-ljenih im zadataka, ali i odgovornosti.

Predsjednik i članovi povjerenstva za popis odgo-vorni su za:

• točnoststanjautvrđenogpopisom• pravilnosastavljanjepopisnihlista• pravodobnoobavljanjepopisa• vjerodostojnost i točnost izvještaja o obavlje-

nom popisu.Popis se može provoditi uporabom popisnih li-

sta u papirnom obliku koje se mogu kupiti ili same sastaviti. No, gotovo svi korisnici proračuna koriste u svojem poslovanju računalnu tehnologiju, a s po-moću računala se mogu lako i jednostavno kreirati popisne liste za popis imovine, prema primjeru u nastavku.

Takve popisne liste ne smiju sadržavati knjigo-vodstvene podatke o stanju sredstava i obveza.

Knjigovodstveni podatci upisivat će se tek kada se pristupi obradi popisa i utvrđivanju popisnih razlika.


Dugotrajna će se imovina naći u popisnim lista-ma osobe čija se imovina popisuje ako je ta osoba tu imovinu popisala na mjestu gdje se ona nalazi. U suprotnome, imovinu na posebne liste treba popi-sati osoba kod koje se imovina stvarno nalazi. Ako je riječ o listama druge osobe, tada na njima mora biti jasno istaknuto da je riječ o tuđoj imovini.

O tome hoće li imovinu popisati osoba čija je imo-vina pa će se imovina naći na popisnim listama te osobe ili osoba kod koje se tuđa imovina nalazi, ovi-si isključivo od njihova međusobnog ugovora.

4.2. SITNI INVENTARSitni inventar iskazuje se bilančno kao inventar

na zalihi i u uporabi na računima skupine 04.Predmet popisivanja je sitni inventar na zalihi (koji

još nije stavljen u uporabu) i sitni inventar u uporabi bez obzira je li u cijelosti otpisan ili još traje njegov otpis. U tom smislu, istovjetno dugotrajnoj imovini, prije usklađivanja stvarnog i knjigovodstvenog sta-nja treba sitni inventar, koji podliježe ispravku vri-jednosti za 2014., otpisati i taj otpis proknjižiti.

Daljnji postupak utvrđivanja stvarnog stanja i njegova usklađivanja istovjetan je postupku s dugo-trajnom nefinancijskom imovinom.

4.3. NEFINANCIJSKA KRATKOTRAJNA IMOVINAZa korisnike proračuna, osim kod određenih

djelatnosti, nije karakteristično posjedovanje i bi-lančno iskazivanje zaliha za redovito poslovanje. U pravilu se bilanciraju strateške zalihe (robne za-lihe), zalihe za preraspodjelu drugima, proizvodnja u tijeku, gotovi proizvodi i roba za daljnju prodaju. Zalihe za redovito poslovanje iskazuju se kod kori-snika proračuna u djelatnostima koje za nabavljene zalihe ne terete svoje rashode u trenutku nabave, već u trenutku trošenja. To su korisnici proračuna u djelatnosti zdravstva, proizvodnje i prometa robe za daljnju prodaju.

Postupanje sa zalihama kratkotrajne imovine tre-ba imati na umu pri odlučivanju i knjiženju popisnih razlika, o čemu pišemo uz obrazloženje nadoknađi-vanja inventurnih razlika.

Tehnički poslovi oko popisivanja kratkotrajne imovine i izvještavanja o popisu istovjetni su popi-sivanju dugotrajne imovine.

4.4. FINANCIJSKA IMOVINAFinancijska imovina knjigovodstveno se iskazuje

na računima skupina 11, 12, 13, 14, 15, 16 i 17 te se mora voditi analitička evidencija po pojedinačnim svotama, vrstama, subjektima, rokovima dospjelo-sti, zateznim kamatama i dr. U smislu popisivanja i utvrđivanja stanja na kraju godine, možemo je defi-nirati u dvije skupine:

– financijska imovina u materijalnom obliku od-nosno u obliku dokumenata koji se mogu fizič-ki utvrditi i popisati, kao što su novac i druge vrijednosnice u blagajni ili banci, vrijednosni papiri, izdane dionice, primljene mjenice, i sl.

– financijska imovina nematerijalnog oblika iskazana u knjigovodstvu u obliku, prava, po-traživanja, udjela, zapisa i sl., koja je knjigovod-stveno evidentirana na temelju vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava.

Cjelokupna se financijska imovina bilancira i nje-zino se stanje popisuje te se s njim usklađuju knjigo-vodstveni podatci i knjiže moguće razlike. Podatci u analitičkim evidencijama i podatci u glavnoj knjizi moraju biti usklađeni. O ovim će vrstama imovine povjerenstva za popis voditi brigu i u pripremama za obavljanje popisa odrediti na koji će način utvr-diti stvarno stanje. Financijska će se imovina u ma-terijaliziranom obliku fizički popisivati brojenjem, količinskim utvrđivanjem i uspoređivanjem s knji-govodstvenim podatcima. Financijska imovina u obliku prava ili potraživanja koja se knjigovodstve-no iskazuje utvrđivat će se na osnovi knjigovodstve-nih podataka i na temelju njih će se utvrđivati vjero-dostojnost, ispravnost, naplativost i sl.

Za popisanu financijsku imovinu, osim fizičkog popisivanja i utvrđivanja stanja, popisna povjeren-stva će morati utvrditi vjerodostojnost, točnost, na-plativost ocjenjivanjem:

– je li financijska imovina realno iskazana u knjigovodstvu

– postoji li pravni temelj za ispostavljenu doku-mentaciju i knjiženja u knjigovodstvu

– je li pravilno knjižena u knjigovodstvu– razloge zašto naplata odnosno plaćanje nije na

vrijeme obavljeno– ako je protekao rok za naplatu, utvrditi razloge

zašto nije pokrenut postupak za naplatu potra-živanja

– jesu li pribavljena osiguravanja plaćanja, ako nisu, zašto nisu i sl.

Sva bi ta pitanja trebalo obraditi u izvještaju o popisu financijske imovine. Za financijsku imovi-nu koja nije realno iskazana, ne postoji vjerodostoj-na dokumentacija, za koju su propuštene radnje za naplatu i nenaplative su pa treba predložiti njihovo otpisivanje, realno iskazivanje, usklađivanje knjigo-vodstvenih vrijednosti sa stvarnim. O propustima u rukovanju i raspolaganju financijskom imovinom, posebno ako je to imalo negativan utjecaj na poslo-vanje, treba utvrditi razloge takvih pojava, utvrditi za to odgovorne osobe i predložiti mjere za otklanja-nje takvih pojava u budućem poslovanju.

4.5. OBVEZEObveze su također financijske stavke iskazane u

knjigovodstvu na računima skupina 23, 24, 25 i 26 i također se, prema čl. 8. Pravilnika o proračunskom računovodstvu, moraju voditi analitičke evidencije obveza po pojedinačnim vrijednostima, vrstama, subjektima, dospjelosti, kamatama i dr. Popisivat će se na temelju knjigovodstvenih podataka, a glavni zadatak i obveza popisnog povjerenstva jest utvrditi vjerodostojnost i ispravnost iskazanih obveza. To će se, kao i kod financijske imovine, utvrditi provjera-vanjem dokumentacije i knjigovodstvenih isprava na temelju kojih su knjižene obveze.

O svim slučajevima nepravilnosti u iskazivanju obveza izvještava se u izvješću o popisu obveza i u slučaju spoznaje o zastarjelosti, nepravilnom iskazi-vanju i sl. predlaže se umanjenje obveza, ali i mjere za izbjegavanje takvih pojava u budućem poslovanju.

4.6. POTRAŽIVANJA I OBVEZEJedini bi ispravan način popisa potraživanja i ob-

veza bio prijepis, odnosno zbroj dostavljenih potvr-


đenih izvoda otvorenih stavaka odnosno odaslanih izvoda otvorenih stavaka. Tada se sa sigurnošću može vjerovati iskazanim obvezama i potraživanjima.

S obzirom na to da ne postoji obveza provjere po-dataka o obvezama i potraživanjima putem ovjere otvorenih stavaka, potraživanja i obveze se mogu, odnosno moraju, popisati i bez toga. Upitno je može li na primjeren način povjerenstvo popisati potraži-vanja i obveze, odnosno je li ona objektivno u mo-gućnosti „pročešljati“ otvorene stavke potraživanja i obveza i smatrati ih stvarnim. Stoga osobe koje popisuju potraživanja i obveze, u načelu, prihvaćaju knjigovodstveno stanje otvorenih stavaka obveza i potraživanja, odnosno saldo potraživanja pojedi-nog poslovnog partnera i iskazuju ih kao popisno stanje.

Može li ispravan popis biti realan ako se u po-pisnoj listi u ukupnoj svoti iskaže stanje potraži-vanja i obveza, a u njezinom se privitku dostave izlisti otvorenih stavaka koji „zatvaraju“ to stanje. S obzirom na to da nije određen način kako treba popisati obveze i potraživanja (pojedinačno prema otvorenim stavkama ili ukupno), mislimo da takav pristup nije pogrešan. Smatramo da je riječ samo o formi, a ne o biti.

5. IZVJEŠTAJ O OBAVLJENOM POPISUNakon što su u popisne liste uneseni stvarno i knji-

govodstveno stanje, povjerenstvo je obvezno utvrditi razlike između stvarnog i knjigovodstvenog stanja (manjkove i viškove) te utvrditi uzroke tih razlika.

Iako izrijekom nije navedeno, izvjesno je da sva-ko povjerenstvo treba nakon obavljenog popisa sa-staviti izvještaj o rezultatima obavljenog popisa i uz njega priložiti popisne liste. Središnje povjerenstvo (ako je osnovano), uz izvještaje povjerenstava, sa-stavlja izvještaj o općim opažanjima pri popisu.

Izvještaj povjerenstva o obavljenom popisu tre-bao bi sadržavati:

• mišljenjaoutvrđenommanjkuodnosnovišku• prijedlog načina knjiženja utvrđenog manjka

odnosno viška• mišljenjeosumnjivimispornimpotraživanji-

ma kao i nenaplativim te zastarjelim potraživa-njima

• mišljenjeonačinulikvidacijetrajnoneupora-bljive dugotrajne nefinancijske imovine i obu-stavljenih investicija

• primjedbeiizjavezaposlenikakojirukujuma-terijalnim i novčanim vrijednostima o usta-novljenim razlikama i možebitne druge pri-mjedbe

• objašnjenje viškova odnosno manjkova kojisu nastali kao posljedica mogućih pogrešaka zbog zamjene pojedinih vrsta odnosno dimen-zija istovrsnog materijala, sitnog inventara i dr.

• prijedlogmjerazaotklanjanjenedostataka.

6. USKLAĐIVANJE STANJA U KNJIGOVODSTVU SA STANJEM U POPISU

Nakon razmatranja izvještaja o obavljenom popi-su zakonski predstavnik proračuna i proračunskih korisnika, sukladno čl. 17. Pravilnika o proračun-skom računovodstvu, odlučuje o:

1. načinu likvidacije utvrđenih manjkova2. načinu knjiženja utvrđenih viškova3. visini otpisa nenaplativih i zastarjelih potraži-

vanja i obveza4. rashodovanju proizvedene dugotrajne imovi-

ne i sitnog inventara5. mjerama protiv osoba odgovornih za manjko-

ve, oštećenja, neusklađenosti knjigovodstve-nog i stvarnog stanja, zastaru i nenaplativost potraživanja i sl.

Na temelju odluka zakonskog predstavnika po-trebno je uskladiti stanja imovine, obveza i izvo-ra iskazanih u knjigovodstvu s njihovim stvarnim stanjima ustanovljenim u izvještaju o popisu. Ova odlučivanja mogu biti samo u okviru ovlasti koje se dane zakonskom predstavniku u vezi s raspolaga-njem imovinom i obvezama.

Usklađivanje u poslovnim knjigama proračun-skog korisnika obavlja se s danom s kojim je obavljen popis.

Utvrđene popisne (inventurne) razlike − viško-ve i manjkove evidentira se u knjigovodstvenim evidencijama na temelju naloga za knjiženje koje u tu svrhu izdaje voditelj računovodstva, a u skla-du s odlukama zakonskog predstavnika.

U nastavku dajemo primjer Odluke o otpisu po-traživanja i obveza proračunskog korisnika XXX:

9 Predložak 2. Odluka o otpisu potraživanja i obveza proračunskog korisnika

Na osnovi čl. 17. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11.), čl. 19. Statuta proračunskog korisnika XXX Upravno vijeće proračunskog korisnika XXX na sjednici održanoj 17. siječnja 2015. donijelo je

ODLUKUo otpisu potraživanja

i obveza proračunskog korisnikaXXX 31. prosinca 2014.

I.Ovom Odlukom Upravno vijeće proračunskog korisnika XXX na osnovi prijedloga Središnjeg povjerenstva za popis imovine, obveza i potraživanja sa stanjem 31. prosinca 2014., otpisuje:

1. potraživanje proračunskog korisnika XXX u ukupnoj svoti od kn s osnove:

a) kn b) kn c) kn

2. obveze proračunskog korisnika XXX u ukupnoj svoti od kn s osnove:

a) kn b) kn

Tablice s pojedinačno navedenim prijedlozima za otpis potraživanja i obveza proračunskog korisnika XXX po pravnim i fizičkim osobama sastavni su dio ove Odluke.

II.Zadužuju se nadležne službe proračunskog korisnika XXX da obave otpis potraživanja i obveza iz točke I. ove Odluke u poslovnim knjigama proračunskog korisnika XXX.

III.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.Klasa:Ur. broj:Zagreb, 17. siječnja 2015 .

Predsjednik Upravnog vijeća


Pri donošenju odluka o otpisu potraživanja sma-tra se da bi svaki obveznik primjene proračunskog računovodstva trebao uvažiti jedno od temeljnih proračunskih načela: načela dobrog financijskog upravljanja. Prema tom načelu koja je uređeno čl. 11. Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 87/08. i 136/12.), proračunska sredstva moraju se koristiti u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, a posebno u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.

Prema čl. 17. Pravilnika o proračunskom raču-novodstvu, zakonski predstavnik obvezan je na te-melju izvještaja o popisu i priloženih popisnih lista odlučiti, između ostaloga, i o rashodovanju imovi-ne. Najčešće će biti riječ o rashodovanju imovine: dugotrajne i kratkotrajne nefinancijske imovine te sitnog inventara.

Imovina koja više nije za uporabu rashoduje se na temelju odluke o rashodovanju. Odlukom o rasho-dovanju utvrđuje se imovina koja je za rashodovanje uz navođenje njezine nabavne i sadašnje vrijednosti te ispravka vrijednosti. Istim se aktom može utvrditi kako će se dalje postupati s rashodovanom imovi-nom, iako se u praksi to često propisuje posebnim odlukama. Rashodovanu imovinu moguće je uni-štiti ili otuđiti. Kad govorimo o otuđenju, mislimo prvenstveno na prodaju ili darivanje. Bitno je na-glasiti da se isknjiženje imovine iz knjigovodstvene evidencije ne mora provesti samo na temelju odluke o rashodovanju, već izvornih dokumenata o prodaji ili darivanju (ako je rashodovana imovina prodana ili darovana), odnosno komisijskog zapisnika o uni-štenju imovine ako je ona uništena.

7. POPISNE RAZLIKE

7.1. POPISNI MANJKOVINakon što se utvrde manjkovi, treba odrediti na-

čin njihova namirenja odnosno treba se odrediti na-čin njihove likvidacije.

Manjkovi mogu biti, smatramo, objektivni i su-bjektivni. Subjektivni manjkovi mogu se nadokna-diti od osoba koje su za njihov nastanak odgovorne. Ako se oni (subjektivni manjkovi) ne nadoknađuju, tada ih treba smatrati primitcima od nesamostal-nog rada ili primitcima koji se smatraju drugim do-hotkom i tako ih i treba oporezivati.

Eksternih propisa o tome koji je manjak imovine objektivno priznat za zamjetan broj proračunskih korisnika nema. Riječ je o svim onim proračunskim korisnicima koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, odnosno poreza na dobitak.

Ako su proračunski korisnici obveznici primjene navedenih zakona, smatramo da bi se trebali pri-državati pravilnika i odluka Hrvatske gospodarske komore stoga što je riječ o pravnim osobama koje poslovne događaje iskazuju u dijelu poslovnih do-gađaja vezanih za ove poreze na način koji to iska-zuju i sve druge pravne osobe − obveznici ovih dvaju zakona.

S obzirom na navedeno, smatramo da proračun-ski korisnik, ako nije obveznik poreza na dodanu vrijednost odnosno dobitak, treba, ako to nije ure-đeno nekim izvanjskim aktom, sam donijeti akt o tome što se može smatrati objektivnim manjkom, a što se njime ne može smatrati, odnosno što se sma-tra subjektivnim manjkom. K tomu treba načelno

utvrditi kako odrediti osobu koja je odgovorna za subjektivni manjak. Smatramo da se subjektivni manjak, ako se za nj ne tereti osoba kojoj je pripi-sano da ga je dužna namiriti, treba uvijek smatrati primitkom koji se oporezuje. Ako se za subjektivni manjak ne tereti odgovorna osoba, smatramo da ga se treba pripisati osobi koja je trebala donijeti odlu-ku o tome koja se osoba treba teretiti.

Naime, Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. – 83/14.) primjenjuje se na sve fizičke osobe. Između ostaloga, on uređuje i primitke od nesamo-stalnog rada i drugog dohotka u naravi. Primitcima od nesamostalnog rada smatraju se svi priljevi koji zaposleniku pritječu na temelju rada, bez obzira u kojem su obliku i nazivu ostvareni.

Ako primitak ostvari osoba koja nije radnik (za-poslenik), ostvarila je primitak koji se oporezuje drugim dohotkom.

Prema našem mišljenju, svaki se manjak ne može smatrati primitkom u naravi, već obilježje primitka u naravi može imati samo subjektivni manjak, dakle onaj za koji se razumijeva da je donio fizičkoj oso-bi koja je obveznik poreza na dohodak odgovaraju-će primitke. Naime, jedna od temeljnih odredaba Zakona o porezu na dohodak odnosno Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. – 160/13.) govori o tome da su primitci ostvareni kada porezni obveznik može njima raspolagati. Primitci mogu biti ostvareni u novcu, stvarima, uslugama i pravima. Uz sve navedeno, smatramo kako ne bi bilo pravič-no da se određenim poreznim obveznicima priznaju objektivni manjkovi koji nemaju obilježje primitaka fizičkih osoba, dok se drugima oni ne priznaju.

Svakako treba upozoriti na to da je interno odre-đivanje subjektivnog manjka podložno preispitiva-nju svekolikog nadzora.

Pri određivanju načina knjiženja popisnih manj-kova imovine moramo voditi brigu i o tome koji oblik imovine nedostaje, a ako nedostaje kratkotrajna ne-financijska imovina kako se iskazuje njezin rashod (u trenutku trošenja ili nastanka obveze), iskazuje li se imovina bilančno ili izvanbilančno.

7.1.1. Manjak sitnog inventara 9 Primjer:

Proračunski je korisnik pri popisu sitnog inventara u uporabi utvrdio manjak telefona. Njegova je nabav-na vrijednost 100,00 kn.

Njegov je otpis do kraja 2014., prema pravilima proračunskog korisnika, 40,00 kn.

Za nadoknadu manjka postoji nekoliko moguć-nosti:

1) za manjak se ne tereti radnik niti druga osoba;

razred 0 razred 9

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) za stanje (2) za isknjiženje sitnog inventara(3) za prijenos u izvore vlasništva

04211 - Sitni inventar u uporabi

04921 - IV sitnog inventara

(2) 40,00 40,00 (1)

100,00 (2)(1) 100,00

91111 - Izvori vlasništva -NI

(3) 60,00 60,00 (1)

91512 - Promjene u obujmu imovine

(2) 60,00 60,00 (3)


2) za manjak se tereti fizička osoba. Svota potraži-vanja od fizičke osobe je 60,00 kn.

razred 0 razred 1 razred 6

razred 9

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) za stanje (2) za potraživanje od fizičke osobe(3) za isknjiženje sitnog inventara(4) za naplatu potraživanja

04211 - Sitni inventar u uporabi

04921 - IV sitnog inventara

(3) 40,00 40,00 (1)

100,00 (3)(1) 100,00

11121 - Žiro račun 65269 - Ostali prihodi

(4) 60,00 60,00 (4)

16526 - Ostali nespomenuti prihodi 91111 - Izvori

vlasništva - NI

96526 - Ostali nespomenuti prihodi

(2) 60,00 (3) 60,00

(4a) 60,00

60,00 (4a) 60,00 (1)

60,00 (2)

7.1.2. Manjak dugotrajne nefinancijske imovine

9 Primjer:Popisno je povjerenstvo utvrdilo manjak stola

čija je nabavna vrijednost bila 6.000,00 kn, a njegov je otpis, nakon što je proveden otpis tekuće godine, 1.200,00 kn. Utvrđeno je da je to objektivni manjak nastao zbog nepravilne evidencije dugotrajne imovi-ne tijekom prethodnih godina.

9 Knjiženje: Manjak dugotrajne nefinancijske imovine


Svota

Duguje Potražuje

1. Uredski namještajIspravak vrijednosti postrojenja i opremePromjene u obujmu imovine

Za knjigovodstveno stanje prije popisa

02212

0292291512

6.000,00

1.200,004.800,00

2. Ispravak vrijednosti postrojenja i opremePromjene u obujmu imovine

Uredski namještajZa manjak

029229151202212

1.200,004.800,00

6.000,00

3. Izvori vlasništva iz proračuna za nefinancijsku imovinu

Promjene u obujmu imovineZa zatvaranje računa 915

9111191512

4.800,004.800,00

Upućujemo na odredbu čl. 82. Pravilnika o prora-čunskom računovodstvu, koja propisuje da se pro-mjene u vrijednosti i promjene u obujmu imovine i obveza kojima nisu prethodile aktivnosti odnosno transakcije iskazuju u podskupini 915.

Ako bi za manjak bila terećena osoba, tada bi se potraživanja od nje trebala iskazati na računima skupine 17.

9 Primjer:Utvrđen je manjak opreme za protupožarnu zašti-

tu, tržišne vrijednosti 7.000,00 kn. Nabavna vrijed-nost opreme bila je 6.000,00 kn, a otpisana vrijednost 1.500,00 kn. Manjak je prouzročio djelatnik X. Zakon-ski predstavnik donio je odluku da će se za manjak teretiti navedeni djelatnik.

9 Knjiženje: Manjak dugotrajne nefinancijske imovine ako se tereti fizička osoba


Svota

Duguje Potražuje

1. Ispravak vrijednosti postrojenja i opreme

Izvori vlasništva iz proračuna za nefinancijsku imovinuOprema za protupožarnu zaštitu (osim vozila)

Za knjigovodstveno stanje opreme prije popisa

02922

91111

02233

6.000,00

1.500,00

4.500,00

2. Ispravak vrijednosti postrojenja i opremeIzvori vlasništva iz proračuna za nefinancijsku imovinu

Oprema za protupožarnu zaštitu (osim vozila)

Za isknjiženje oprema

02922

91111

02233

1.500,00

4.500,00

6.000,00

3. Oprema za održavanje i zaštituOprema za održavanje i zaštitu

Za potraživanje za opremu

1722397223

7.000,007.000,00

Za utvrđeni manjak dugotrajne nefinancijske imovine u glavnoj knjizi smanjujemo imovinu i izvore bez knjiženja rashoda na toj osnovi, a ako je manjak uzrokovao odgovorni djelatnik, nadoknada manjka evidentira se kao prihod. Evidencija nave-denoga manjka ne evidentira se u okviru podskupi-ne 915 Promjene u vrijednosti (revalorizacija), budući da se za nj tereti odgovorna osoba u smislu ostva-rivanja prihoda kao da je riječ o prodaji dugotrajne nefinancijske imovine.

Manjak je potrebno vrednovati po tržišnoj cijeni radi izbjegavanja utvrđivanja primitka u naravi koji bi bio podložan javnim davanjima kao plaća ili dru-gi dohodak.

Na računu na temelju kojeg se obavlja knjiženje ovog poslovnog događaja kao datum dužničko-vje-rovničkog odnosa (datum isporuke) svakako mora biti naveden datum 31. prosinca proračunske godi-ne jer je sam događaj nastao u tekućoj godini (popis je obavljen 31. prosinca). Takav račun ima datum ispostavljanja nakon 31. prosinca (nakon odluke zakonskog predstavnika), ali se evidentira u poslov-nim knjigama zaključno s 31. prosinca jer se odnosi na to obračunsko razdoblje.

Treba li provesti revalorizaciju dugotrajne imovine prije nego što se isknjiži?

Računovodstveni propisi izrijekom to ne uređuju. Mi je ne preporučujemo stoga što fer vrijednost imo-vine nije svojstvene proračunskom računovodstvu.

Manjak dugotrajne imovine može se namiriti istovrsnom imovinom. Predlažemo knjiženje.

9 Primjer:Popisno povjerenstvo utvrdilo je manjak stola čija

je nabavna vrijednost bila 2.500,00 kn, a njegov je ot-pis 600,00 kn.

Za navedeni manjak tereti se radnik.Ravnatelj je dogovorio s radnikom nadoknadu

ovog manjka, tako da radnik nabavi istovrsni stol i preda ga ustanovi.

www.rrif.hr


razred 0 razred 1 razred 9

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) Isknjiženje imovine (2) Prijenos u izvore vlasništva(3) Potraživanje za zamjensku imovinu(4) Dostava stola(5) Prijenosu u izvore vlasništva

02212 - Uredski namještaj

02922 - Ispravak vrijednosti

(1) 600,00 600,00 St

2.500,00 (1)st. 2.500,00(4) 2,900,00

17221 - Potraživanja - NI91111 - Izvori vlasništva

- NI

(3) 1.900,00 (2) 1.900,001.900,00 (4a) 1.900,00 St2.900,00 (5)

91512 - Promjene u obujmu imovine

97221 - Obračunani prihodi - NI

(1) 1.900,00(5) 2.900,00

(4a) 1.900,00

1.900,00 (2)2.900,00 (4)

1.900,00 (3)

Ako se utvrde popisni manjkovi nefinancijske imo-vine koja se prati izvanbilančno tada će se, uz izva-nbilančne promjene, bilančno iskazivati samo može-bitno utvrđena potraživanja za nestalu imovinu.

7.2. POPISNI VIŠKOVIPopisni se viškovi, stoga što nisu posljedica tran-

sakcija, također iskazuju računima podskupine 915.

7.2.1. Višak dugotrajne nefinancijske imovine

9 Primjer:Popisno povjerenstvo utvrdilo je višak uredskog

namještaja (radnoga stola) vrijednosti 2.700,00 kn, a zakonski predstavnik donio odluku na temelju koje je potrebno provesti sljedeće knjiženje.

9 Knjiženje: Višak dugotrajne nefinancijske imovine


Svota

Duguje Potražuje

1. Uredski namještaj Promjene u obujmu imovine

Uknjiženje radnog stola preko promjena u obujmu imovine

0221291512

2.700,002.700,00

1a. Promjene u obujmu imovineVlastiti izvori

Povećanje vlastitih izvora

9151291111

2.700,002.700,00

Viškovi dugotrajne nefinancijske imovine knjiže se na odgovarajućim računima razreda 0 – Nefi-nancijska imovina i 9 – Vlastiti izvori, kao povećanje imovine i izvora. Viškovi dugotrajne imovine evi-dentiraju se preko računa podskupine 915 – Promje-ne u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, i to kao promjene u obujmu imovine na osnovnom računu 91512.

7.2.2. Višak sitnog inventara

9 Primjer:Popisno povjerenstvo utvrdilo je višak sitnog in-

ventara u svoti 1.840,00 kn.

9 Knjiženje: Višak sitnog inventara


Svota

Duguje Potražuje

1. Sitni inventar –Sitni inventar u uporabi

Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora – Promjene u obujmu imovine – sitni inventar

Za pripisani višak

04211

915121

1.840,00

1.840,00

2. Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora -– Promjene u obujmu trgovine – sitni inventar

Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora – Izvori vlasništva iz proračuna za neprofitnu imovinu

Za zatvaranje računa podskupine 915

915121

91111

1.840,00

1.840,00

3. Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora –Izvori vlasništva iz proračuna za nefinancijsku imovinu

Sitni inventar – ispravak sitnog inventara u uporabi

Za ispravak sitnog inventara

91111

04921

1.840,00

1.840,00

Ako se utvrdi popisni višak nefinancijske imovine koja se vodi izvanbilančno, tada ju je potrebno samo izvanbilančno i iskazati.

Ako se na dar dobije kratkotrajna imovina koja nije bilančna pozicija, već se u rashode priznaje u trenutku nastanka obveze, smatramo da bi ju tre-balo iskazati kao rashodnu poziciju u trenutku pri-mitka, dakle kao da je za njezinu nabavu nastala obveza, odnosno kao da je i bio novčani odljev jer je u trenutku primanja i bio konzumiran. U suprot-nome bi se u potpunosti gubio podatak o darovanoj nefinancijskoj imovini, a smatramo da bi svaki dar trebao imati odraza na izvore vlasništva. K tome, prihodi, odnosno podredno izvori vlasništva, treba-ju imati izvorište u novčanom tijeku samo tamo gdje postoji pretpostavka novčanog tijeka.

9 Knjiženje:


Svota

Duguje Potražuje

1. Materijalni rashodiOstali materijali i sirovine

Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora – promjene u obujmu imovine – ostali materijal

Za popisni višak

32229

915123

1.040,00

1.040,00

2. Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvoraPromjene u obujmu imovine – ostali materijal

Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora – izvori vlasništva iz proračuna za nefinancijsku imovinu

Za zatvaranje računa podskupine 915

915123

91111

1.040,00

1.040,00

7.3. OTPIS NENAPLATIVIH I ZASTARJELIH POTRAŽIVANJA

Popisno povjerenstvo može donijeti odluku o ot-pisu nenaplativih potraživanja. Ta potraživanja su prethodno mogla biti vrijednosno usklađena.

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111TELEFONSKI

SAVJETI


9 Knjiženje: Ispravak vrijednosti potraživanja za prihode poslovanja (zatvaranje preko računa skupine 92) - izvadak


Svota

Duguje Potražuje

… ………..3.a Promjene u vrijednosti imovine 91511 400,00

Ispravak vrijednosti potraživanja 16911 400,00 3.b Manjak prihoda poslovanja 92221 400,00

Promjene u vrijednosti imovine 91511 400,00 Za ispravak vrijednosti potraživanja za prihode poslovanja

4.a Ispravak vrijednosti potraživanja 16911 400,00 Manjak prihoda poslovanja 92221 400,00

4.b Prihodi od pruženih usluga 96615 400,00 Potraživanja za prihode od pruženih usluga 16615 400,00

Za otpis potraživanja za prihode poslovanja

Zbog ovog prijepora, u bilješkama bi se trebao iznijeti i obrazložiti odgovarajući pristup.

7.4. RASHOD SREDSTAVAPopis je prilika da se rashoduje neuporabljiva

nefinancijska imovina. Naime, tada se zasigurno provjeri stanje te imovine. Ako se ona ne koristi i ne očekuje se da će se koristiti, ako je zastarjela, ako je neuporabljiva, potrebno ju je rashodovati, odnosno isključiti iz poslovanja jer se njome ni ne posluje.

9 Primjer:Popisno povjerenstvo predložila je za rashod kan-

celarijski ormar čija je nabavna vrijednost 3.400,00 kn, a ispravak vrijednosti 1.400,00 kn.

9 Knjiženje: Rashod dugotrajne nefinancijske imo-vine


Svota

Duguje Potražuje

1. Proizvedena dugotrajna materijalna imovina –Ispravak vrijednosti postrojenja i opremeVlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora –Promjene u obujmu imovineProizvedena dugotrajna imovina –

Uredski namještajZa manjak

02922

91512

02212

1.400,00

2.000,00

3.400,00

2. Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora –

Izvori vlasništva iz proračuna za nefinancijsku imovinu

Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora – Promjene u obujmu imovineZa zatvaranje računa

91111

91512

2.000,00

2.000,00

Kao što se i rashod nefinancijske imovine koja se u rashode priznaje u trenutku nabave knjiži na isti način na koji se knjiži i njezin manjak, tako se i ras-hod kratkotrajne nefinancijske imovine koja se pri-znaje u trenutku njezinog trošenja priznaje jednako kao i njezin manjak.

9 Primjer:Proračunski je korisnik pravnoj osobi obavio uslu-

gu održavanja stroja. Zaračunana vrijednost isporu-ke ove usluge je 5.000,00 kn. Naplaćeno je 4.600,00 kn. S obzirom na to da je nenaplaćeno potraživanje sporno donijeta je odluka o njegovom vrijednosnom usklađenju. S obzirom na to da ovo sporno potraži-vanje nije naplaćeno, prema odluci proračunskog ko-risnika ono se mora otpisati jer je izvjesno da se neće naplatiti.

9 Knjiženje: Ispravak vrijednosti potraživanja za prihode poslovanja


Svota

Duguje Potražuje

1. Potraživanja za prihode od pruženih usluga 16615 5.000,00

Prihodi od pruženih usluga 96615 5.000,00 Za pružene usluge

2.a Kunska blagajna 11311 4.600,00 Prihodi od pruženih usluga 66151 4.600,00

2.b Prihodi od pruženih usluga 96615 4.600,00 Potraživanja za prihode od pruženih usluga 16615 4.600,00

Za djelomičnu naplatu usluge3.a Promjene u vrijednosti imovine 91511 400,00

Ispravak vrijednosti potraživanja 16911 400,00 3.b Ostali izvori vlasništva za financijsku

imovinu 91122 400,00 Promjene u vrijednosti imovine 91511 400,00

Za ispravak vrijednosti potraživanja za prihode poslovanja

4.a Ispravak vrijednosti potraživanja 16911 400,00 Ostali izvori vlasništva za financijsku imovinu 91122 400,00

4.b Prihodi od pruženih usluga 96615 400,00 Potraživanja za prihode od pruženih usluga 16615 400,00

Za otpis potraživanja za prihode poslovanja

Iako Pravilnik o proračunskom računovodstvu zahtijeva zatvaranje računa podskupine 915 Pro-mjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza preko računa skupine 91 Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora, smatramo da bi se podskupina 915 trebala zatvarati uz pomoć računa podskupine 922 Višak / manjak prihoda zbog toga što se obračunani prihodi (skupina 96) odražavaju po usvojenom principu bi-lanciranja u proračunskom računovodstvu u višku / manjku prihoda, a ne u izvorima vlasništva. Naime, podskupinu 915 treba promatrati kao jedan oblik poveznog računa između imovine i obveza i izvora ako se ta promjena ne odražava na računima razre-da prihoda / primitaka odnosno rashoda / izdataka.

Ako bi se promjena u vrijednosti potraživanja za prihode poslovanja odražavala na skupinu 92, knji-ženja su različita od prethodnih knjiženja počevši od tek. br. 3.a.

PREGLED PROPISA www.rrif.hr


8. ZAKLJUČAKOsnovne pretpostavke za popis imovine i obveza

kod obveznika primjene proračunskog računovod-stva uređene su Pravilnikom o proračunskom raču-novodstvu.

Posebnost poslovanja i posebnost računovod-stvenog sustava određuje i način knjiženja popisnih razlika i nekih drugih poslovnih događaja, što se u pretežnom broju slučajeva iskazuju krajem poslovne godine.

Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, dipl. oec. UDK 336.7

Novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu

Od 1. siječnja 2015. primjenjuje se novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu.

Njime se uvode novosti u proračunski računovodstveni sustav koje nisu odstupile od temeljnih načela koja su uređena istoimenim Pravilnikom koji se primjenjuje do kraja 2014.

U članku autorice pojašnjavaju novosti koje donosi ovaj Pravilnik.

1. UVODVijeće EU-a je 21. siječnja 2014. donijelo zaklju-

čak o postojanju stanja prekomjernog proračunskog manjka za Republiku Hrvatsku, kao i dinamiku fi-skalne prilagodbe kako bi se proračunski manjak opće države doveo ispod 3 % BDP-a do 2016.

Tijekom izrade Fiskalnog izvješća propisanog Procedurom prekomjernoga proračunskog manj-ka pokazalo se da podatci iz financijskih izvještaja izrađenih na temelju Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11. – ispravak, dalje: Pravilnik) i Pravil-nika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (Nar. nov., br. 32/11.) nisu dovoljni za izvještavanje u skladu sa zahtjevima statistike. Na-dalje, u lipnju 2013. objavljen je novi Europski sustav nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010) s pri-mjenom od rujna 2014., što znači da sada svi podatci koji države članice Europske unije šalju Eurostatu (Europskom tijelu za statistiku) moraju slijediti pra-vila ESA 2010. Novi sustav razlikuje se od prethod-noga (ESA 95) u obuhvatu i metodologiji, uzimaju-ći u obzir razvoj u mjerenju modernih ekonomija, napredak u metodološkim istraživanjima i potrebe korisnika.

Slijedom navedenoga, u travnju 2014. Vlada Re-publike Hrvatske usvojila je dokument pod nazivom “Nacionalni program reformi”, a jedna od mjera unutar područja javnih financija predviđa reformu sustava financijskog izvještavanja potaknutu iz-mjenama i dopunama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu i Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom raču-novodstvu. Glavni cilj ove reforme je unaprjeđenje

kvalitete podataka u financijskim izvještajima koji se, između ostaloga, koriste kao jedna od ključnih podloga za izradu navedenoga Fiskalnog izvješća. U dokumentu „Plan provedbe specifičnih preporuka za države članice u 2014. godini u vezi sa sudjelova-njem Republike Hrvatske u Europskom semestru“, koji je Vlada usvojila u srpnju, kao ključni korak u provedbi (Preporuka 1 – Održive javne financije), ta-kođer je navedena izrada novoga Računskog plana i izmjene i dopune Pravilnika o proračunskom raču-novodstvu.

Nakon prikupljenih mišljenja, prijedloga i primje-daba na prijedlog novog Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu koji je objavljen na mrežnoj stranici Ministarstva financija (www.mfin.hr →Državna riznica→Računovodstvo →Prora-čunsko računovodstvo), donesen je novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 124/14., dalje: izmijenjeni Pravilnik).

Izmijenjeni Pravilnik primjenjuje se na knjigo-vodstvene evidencije od 1. siječnja 2015., a knjigo-vodstvene evidencije i financijsko izvještavanje za 2014. obavit će se u skladu s odredbama Pra-vilnika o proračunskom računovodstvu i Račun-skom planu iz 2010. godine.

Ekonomska klasifikacija zasnovana na novom Računskom planu koristi se već pri izradi proračuna za 2015. i projekcija za 2016. i 2017. godinu.

U nastavku se daje pregled novog Pravilnika i Ra-čunskog plana s pojašnjenjima knjigovodstvenih evidencija.

2. PRIMJENA NAČELA DVOJNOG KNJIGOVODSTVA ZA SVE OBVEZNIKE

Izmijenjenim Pravilnikom ukinuta je odredba o vođenju jednostavnog računovodstva za prora-čunske korisnike čiji su godišnji prihod i vrijednost imovine prema podatcima za proteklu proračunsku godinu manji od 100.000 kuna. Iz toga proizlazi da su svi proračuni i proračunski korisnici u obvezi vo-diti dvojno knjigovodstvo prema rasporedu računa iz propisanoga Računskog plana te sastavljati i pre-davati financijske izvještaje na temelju Pravilnika o


financijskom izvještavanju u proračunskom raču-novodstvu.

3. POPIS IMOVINE I OBVEZAGodišnji popis imovine i obveza, jedna je od

propisanih obveza, na koju treba gledati s njezine suštinske strane. Popisom se usklađuje knjigovod-stveno stanje sa stvarnim stanjem i stoga kvalitetno obavljeni popis jamči realnost bilance. Popis je prije svega kontrola ispravnosti postupanja s imovinom i obvezama, ali i provjera kvalitete obavljanja raču-novodstvenih poslova. Utvrđene razlike mogu biti rezultanta propusta u obje aktivnosti.

Zakonodavac je Pravilnikom, u čl. 14. - 16., pro-pisao obvezu provedbe popisa, unošenja podataka o popisu u popisne liste te potrebu formiranja po-vjerenstva za popis koje sastavlja izvještaj o rezul-tatima obavljenog popisa. Sva ostala organizacijska i druga pitanja i nadalje su prepuštena internom re-guliranju kod samih obveznika, tako da u tom dijelu nije bilo promjena.

Obveza je obavljanja popisa na početku poslova-nja i na kraju svake poslovne godine sa stanjem na datum bilance. Međutim, uvažavajući primjedbe proizašle iz javne rasprave, za pojedine djelatnosti napravljeni su, zbog specifičnosti građe koja se po-pisuje, iznimke od godišnje obveze popisa. Riječ je o muzejskoj i knjižničnoj djelatnosti te vojnim ne-kretninama.

Zakonom o muzejima (Nar. nov., br. 142/98. i 65/09.) propisano je da su muzeji te muzeji, galerije i zbirke unutar ustanova i drugih pravnih osoba duž-ni svakih pet godina izvršiti popis muzejske građe.

Upravo zbog ovakvih odredaba Zakona o muze-jima, u Pravilniku je propisana iznimka od popisa imovine i obveza na kraju svake poslovne godine za proračune i proračunske korisnike koji obavljaju mu-zejsku djelatnost. Ovi obveznici mogu obaviti popis muzejske građe u roku koji nije dulji od pet godina.

Zakonom o knjižnicama ( Nar. nov., br. 105/97., 5/98., 104/00. i 69/09.) propisano je da su knjižnice dužne redovito u postupku revizije izlučivati zastar-jelu, dotrajalu ili uništenu građu. Postupak i roko-vi revizije uređuju se pravilnikom o reviziji i otpisu knjižnične građe. Prema čl. 2. Pravilnika o revizi-ji i otpisu knjižnične građe ( Nar. nov., br. 21/02.), knjižnice su obvezne provoditi redovite revizije svo-jih fondova knjižnične građe periodično, ovisno o obujmu knjižnične građe, i to:

Broj jedinica knjižnične građe Period obveznog provođenja revizije

do 10 000 jedinica svake 4 godinedo 50 000 jedinica svakih 6 godina

do 100 000 jedinica svakih 8 godinado 250 000 jedinica svakih 10 godinado 500 000 jedinica svakih 12 godina

Knjižnice s više od 500.000 jedinica knjižnične građe kontinuirano provode reviziju tako da se cje-lokupni fond obuhvati revizijom tijekom 20 godina.

Zbog navedenoga je u Pravilniku napravljena iznimka od uobičajene obveze popisa imovine i ob-

veza na kraju svake proračunske godine. Proračuni i proračunski korisnici koji obavljaju knjižničnu dje-latnost mogu obaviti popis knjižnične građe u roku koji nije dulji od roka za provedbu obvezne redovite revizije knjižnične građe utvrđenu navedenim pod-zakonskim aktom.

Popis vojnih nekretnina kojima upravlja odnosno raspolaže ministarstvo nadležno za obranu može se obaviti u roku koji nije dulji od tri godine.

4. PREDUJMOVI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE

Brisane su podskupine 418, 428, 438 i 458 te od-govarajući odjeljci i osnovni računi za evidentiranje predujmova za nabavu nefinancijske imovine.

Na temelju izmijenjenog Pravilnika predujmo-vi za nabavu nefinancijske imovine evidentiraju se zaduženjem osnovnog računa 12912 Potraživanja za predujmove uz odobrenje računa novčanih sredsta-va. Primitak fakture evidentira se zaduženjem od-govarajućega osnovnog računa u razredu 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine i odobrenjem odgo-varajućega osnovnog računa u skupini 24 Obveze za nabavu nefinancijske imovine. Potraživanje za pre-dujam odobrava se uz zaduženje računa navedenih obveza.

5. DANA I PRIMLJENA KRATKOTRAJNA NEFINANCIJSKA IMOVINA

Danu kratkotrajnu nefinancijsku imovinu inoze-mnim vladama, međunarodnim organizacijama te institucijama i tijelima EU-a, kreditnim i ostalim fi-nancijskim institucijama te trgovačkim društvima, proračuni i proračunski korisnici evidentiraju zadu-živanjem odgovarajućeg računa rashoda poslovanja u okviru skupine 36 ili 38 i odobravanjem prihoda od prodaje kratkotrajne nefinancijske imovine na osnovnom računu 64251 – Prihodi od prodaje krat-kotrajne nefinancijske imovine. Evidencije u razredu 0 provode se kod donacija sitnog inventara i kratko-trajne imovine koja se drži na zalihama.

Primljena kratkotrajna nefinancijska imovina evidentira se odobravanjem odgovarajućeg računa prihoda poslovanja i zaduživanjem odgovarajućeg računa rashoda za nabavu kratkotrajne nefinancij-ske imovine u razredu 3.

Međusobni prijenosi kratkotrajne i dugotrajne nefinancijske imovine proračuna i proračunskih korisnika evidentiraju se putem promjena u obujmu imovine.

6. SUBVENCIJE I KAPITALNE POMOĆIIzmijenjeni Pravilnik određuje evidentiranje

troška subvencije i kapitalne pomoći u trenutku pra-vomoćnosti izdanog akta nadležnog tijela (odluka, rješenje i slično) na temelju kojeg se dodjeljuje sub-vencija odnosno kapitalna pomoć. Uvjet za ovakvo evidentiranje je da je svota subvencije odnosno ka-pitalne pomoći mjerljiv te da se odnosi na izvještaj-no razdoblje. Ako se u trenutku donošenja odluka o dodjeli subvencije ne zna tko će podnijeti zahtjev ako zadovolji određene uvjete, takva odluka nije te-melj za evidentiranje troška i obveze.


7. NOVČANA NAKNADA KOJU PLAĆAJU POSLODAVCI ZBOG NEISPUNJENJA KVOTE (ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDNOŠĆU)

Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i za-pošljavanju osoba s invaliditetom (Nar. nov., br. 157/13.), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014., po-slodavcima se nameće obveza kvotnog zapošljava-nja osoba s invalidnošću. Člankom 8. Zakona propi-sano je da su poslodavci (osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integrativnih radio-nica i zaštitnih radionica ), koji zapošljavaju najma-nje 20 radnika, obvezni zaposliti, na primjerenom radnom mjestu prema vlastitom odabiru, u pri-mjerenim radnim uvjetima, određeni broj osoba s invalidnošću, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnosti koju obavljaju. Kvota može biti različita, ali ne može biti manja od 2 % niti veća od 6 % od ukupnog broja zaposlenih radnika kod poslo-davca koji je obveznik kvotnog zapošljavanja osoba s invalidnošću.

U prijelaznim i završnim odredbama novog Zakona propisano je kako su poslodavci koji su u skladu s prijašnjim Zakonom obveznici posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s inva-lidnošću te obveznici obračunavanja i plaćanja po-sebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invalidnošću1, obvezni su obračunavati i uplaći-vati taj doprinos sve do ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invalidnošću prema novom Zakonu, a najkasnije do 31. prosinca 2014. Obveznik koji do tada ne ispuni kvotu zapošljavanjem osoba s invalidnošću ili na zamjenski način, od 1. siječnja 2015. obvezan je mjesečno, prilikom obračuna pla-ća, obračunati i uplatiti novčanu naknadu u svoti od 30 % minimalne plaće za svaku osobu s invalidno-šću koju je bio obvezan zaposliti kako bi ispunio pro-pisanu kvotu. Dakle, uvođenjem novčane naknade zbog neispunjenja kvote od 1. siječnja 2015. ukida se posebni doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invalidnošću.

Osnovna razlika između posebnog doprinosa i novčane naknade je u osnovici za obračun.

Upravo stoga, za potrebe knjigovodstvenog evi-dentiranja novčane naknade u okviru odjeljka 3295 Pristojbe i naknade uveden je osnovni račun 32955 Novčana naknada poslodavca zbog nezapošljavanja osoba s invaliditetom. Osnovni račun 31333 Poseban doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invali-ditetom ostao je u Računskom planu jer će se njego-va upotreba nastaviti još neko vrijeme (zadnji redo-viti obračun i uplata doprinosa bit će u siječnju 2015. za prosinac 2014.).

8. PRIJENOSI PRORAČUNSKIM KORISNICIMA

8.1. PRIJENOSI PRORAČUNSKIM KORISNICIMA IZ NADLEŽNOG PRORAČUNA

Kao što je u uvodnom dijelu naglašeno, promje-ne u Računskom planu uvjetovane su potrebom za

1 Poslodavci, obveznici posebnog doprinosa (bila) su tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, izvanproračunski fon-dovi te pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske koji zapošljavaju 25 ili više osoba.

kvalitetnijim statističkim podatcima, posebice pro-izašlim iz konsolidiranih financijskih izvještaja. Potrebno je osigurati mogućnost da statističari sa-mostalno od financijskog izvještaja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave / ministarstva i financijskih izvještaja proračunskih korisnika je-dinice / ministarstva izrade konsolidirani financij-ski izvještaj istovjetan onom koji je izradila jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave / mi-nistarstvo. Kako bi to omogućili, u Računski plan uvedena je nova podskupina računa 367 Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti sa pripadajućim podskupinama.

367 Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti

3671 Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti

36711 Prijenosi za financiranje rashoda poslovanja

36712 Prijenosi za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine

36714Prijenosi za financiranje izdataka za financijsku imovinu i otplatu zajmova

Dakle, u financijskim izvještajima državnog proračuna (razina 13) i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (razina 22) za iskazivanje prijenosa proračuna prema proračun-skim korisnicima iz svoje nadležnosti za financi-ranje redovite djelatnosti isključivo se koristi pod-skupina 367, odjeljak 3671 - Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti.

Pravilnikom je ostavljena mogućnost da pro-računi sredstva proračuna namijenjena prora-čunskim korisnicima iz svoje nadležnosti iska-zuju u glavnoj knjizi na odgovarajućim računima rashoda za čije se pokriće sredstva koriste ili unutar odjeljka 3671 kao prijenose proračunskim korisnicima za financiranje redovite djelatnosti, i to:

- prijenose za financiranje rashoda poslovanja - prijenose za financiranje rashoda za nabavu

nefinancijske imovine te- prijenose za financiranje izdataka za finan-

cijsku imovinu i otplatu zajmove

Osnovni računi iz ove podskupine komplemen-tarni su osnovnim računima podskupine 671 Priho-di iz nadležnog proračuna za financiranje redovite djelatnosti proračunskih korisnika. U konsolidira-nim izvještajima državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve (razina 23) svote iskazane na osnovnim računima u okviru ovih podskupina se eliminiraju.

Računi odjeljka 3671 neće se koristiti u procesu planiranja proračuna.


Kao i do sada, u planu i izvještaju o izvršenju pro-računa iskazivat će se rashodi proračunskih korisni-ka prema prirodnoj vrsti.

U slučajevima kada jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave podmiruju obveze kori-snika iz prihoda koje je korisnik uplatio u proračun, vlastitih i namjenskih prihoda proračunskih kori-snika ili pak iz sredstava pomoći koje je drugi prora-čun doznačio za potrebe proračunskog korisnika, a uplaćene su na račun jedinice (ne odnosi se na sred-stva decentralizacije), ne koristi se podskupina 367.

8.2. PRIJENOSI PRORAČUNSKIM KORISNICIMA IZ NENADLEŽNIH PRORAČUNA

Prema novom Pravilniku, sredstva namijenjena proračunskim korisnicima drugih proračuna klasi-ficirat će se u podskupini računa 366 – Pomoći pro-računskim korisnicima drugih proračuna.

366 Pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna

3661 Tekuće pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna

36611 Tekuće pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna

3662 Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna

36621 Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna

9 Primjer:Županija sufinancira dječji vrtić koji mu nije nad-

ležan. Županija doznačuje sredstva izravno Gradu jer dječji vrtić posluje u okviru gradske riznice.

Evidencija u Županiji:

Opis SvotaRačun

Duguje PotražujePrijenos sredstava na račun dječjeg vrtića 3.500 36611 11121

Evidencija u Gradu:

Opis SvotaRačun

Duguje PotražujePrijenos sredstava iz Županije na račun Grada za dječji vrtić koji je u nadležnosti Grada

3.500

11121 63611

3 11121

Evidencija u knjigovodstvu dječjeg vrtića (posluje putem računa gradske riznice):

Opis SvotaRačun

Duguje PotražujeZaprimljena obavijest iz riznice o uplati sredstava Županije namijenjenih dječjem vrtiću na račun Grada

3.500 16721 63611

Primljena obavijest iz riznice o podmirenju obveza dječjeg vrtića iz ovog prihoda

3.500 2 16721

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave ili ministarstvo koristi podskupinu računa 366 – Pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna za evidentiranje doznake sredstava pro-računskom korisniku koji nije iz njegove nadležno-sti, bez obzira doznačuju li se navedena sredstva na račun korisnika ili nadležnog proračuna. Prethodno je dan primjer financiranja proračunskog korisnika od strane proračuna koji mu nije nadležan dozna-kom sredstava na račun nadležnog proračuna koji potom izravno podmiruje obveze korisnika.

Sredstva koja proračun ostvari od drugog pro-računa, ali za svoga proračunskog korisnika, evi-dentira u okviru podskupine računa 636 Pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan.

636 Pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan

6361Tekuće pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan

63611Tekuće pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan

6362Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan

63621Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan

Računi skupine 636 ne koristi se za evidentiranje pomoći izravnanja koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvare iz državnog pro-računa za financiranje decentraliziranih funkcija, odnosno proračunskih korisnika koji su nositelji tih funkcija. Ove se pomoći i nadalje evidentiraju u okviru podskupine računa 635 Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.

635 Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije

6351 Tekuće pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije

63511 Tekuće pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije

6352 Kapitalne pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije

63521 Kapitalne pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije

U slučaju da proračunski korisnik izravno ostva-ri sredstva od proračuna koji joj nije nadležan, pri-hode evidentira u okviru podskupine računa 636 Pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan, kao što je prikazano primjerom u nastavku.

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

od 800 do 1300

TELEFONSKE

KONZULTACIJE


Evidencija kod dječjeg vrtića (posluje putem svog računa i nije u sustavu gradske riznice):

Opis SvotaRačun

Duguje PotražujePrijenos sredstava iz Županije na račun dječjeg vrtića 3.500 11121 63611

Navedeno znači značajnu promjenu u odnosu na dosadašnji pristup u kojem proračunski korisnici nisu imali mogućnost evidentiranja pomoći od ne-nadležnih proračuna.

Proračuni će prihode primljene od drugih pro-računa evidentirati, kao i do sada, na osnovnim računima u okviru podskupine 633 Pomoći iz pro-računa, odjeljaka 6331 Tekuće pomoći proračunu iz drugih proračuna i 6332 Kapitalne pomoći proraču-nu iz drugih proračuna.

9. PRIHODI KOJE OSTVARUJU ZDRAVSTVENE USTANOVE

Ustanove u zdravstvu financiraju se najvećim dijelom iz tri izvora: Hrvatskog zavoda za zdrav-stveno osiguranje (dalje: HZZO), županije odnosno Grada Zagreba i vlastitih izvora (ostvarivanjem prihoda po posebnim propisima i obavljanjem po-slova na tržištu).

HZZO i zdravstvene ustanove sklapaju ugovor kojim se uređuju međusobna prava i obveze u vezi s provođenjem bolničkog liječenja i specijalističko-konzularne zdravstvene zaštite. Ugovorom se utvr-đuje i maksimalna svota sredstava koje ustanova dobiva od HZZO-a za razdoblje utvrđeno ugovorom. Ustanova se obvezuje uskladiti rashode za pruženu zdravstvenu zaštitu osiguranim osobama HZZO-a s dobivenim prihodima.

Sredstva koja ustanove u zdravstvu ostvaruju na temelju ugovora s HZZO-om evidentirale su u pod-skupini 671 - Prihodi iz proračuna, na osnovnom ra-čunu 67131 - Prihodi na temelju ugovorenih obveza. Prihodi se mogu evidentirati analitički prema vr-stama, kao npr. 671311 – zdravstvena zaštita, 671312 - transplantacije, 671313 - posebno skupi lijekovi, 671314 - zaštita zdravlja na radu...

Novim Računskim planom predviđena je promje-na podskupine računa u okviru koje će ustanove u zdravstvu evidentirati prihode od HZZO-a, ali logi-ka ostaje ista. Oni poslovne događaje i transakcije koji su do sada bili evidentirani u podskupini 671 - Prihodi iz proračuna, na osnovnom računu 67131 - Prihodi na temelju ugovorenih obveza, od 1. siječ-nja 2015. evidentiraju u podskupini 673 - Prihodi od HZZO-a na temelju ugovornih obveza, na osnovnom računu 67311 - Prihodi od HZZO-a na temelju ugo-vornih obveza. Iz naziva računa sada je razvidnije da se u okviru njega evidentiraju prihodi na temelju ugovornog odnosa, ali isključivo s HZZO-om.

10. KRATKOROČNO I DUGOROČNO ZADUŽIVANJEProračuni i proračunski korisnici, koji prema

propisima mogu davati dugoročne zajmove, iste evidentiraju zaduživanjem odgovarajućeg računa u skupini 51 Izdaci za dane zajmove i depozite i odo-bravanjem računa novčanih sredstava, uz istodobno

zaduženje odgovarajućeg račun zajmova u skupini 13 i odobrenje odgovarajućeg računa vlastitih izvo-ra u razredu 9. Potraživanja za kamate evidentiraju se odvojeno na odgovarajućem računu potraživanja za prihode poslovanja u skupini 16. Na temelju izmi-jenjenog Pravilnika na jednak se način evidentiraju davanja kratkoročnih zajmova s dospijećem u slje-dećoj godini.

Dani kratkoročni zajmovi s dospijećem u istoj go-dini evidentiraju se putem odgovarajućeg računa skupine 13 i odobrenjem računa novčanih sredsta-va. Navedeno znači i promjenu dosadašnjeg načina evidentiranja povrata glavnice danih kratkoročnih zajmova ostvarenih u istoj proračunskoj godini. U skladu s čl. 78. dosadašnjeg Pravilnika, ovi povrati evidentiraju se na potražnoj strani odgovarajućeg računa u skupini 51 Izdaci za dane zajmove. Na te-melju izmijenjenog Pravilnika povrati se knjiže na potražnoj strani odgovarajućih računa u skupini 13 Potraživanja za dane zajmove, uz istodobno zadu-ženje računa novčanih sredstava. U oba slučaja dani su kratkoročni zajmovi s dospijećem unutar iste go-dine i njihovi su povrati isključeni iz iskazivanja u financijskim izvještajima (neto-načelo). Međutim, kao što je navedeno, dani kratkoročni zajmovi koji dospijevaju u sljedećoj godini evidentiraju se poput danih dugoročnih zajmova (u okviru razreda 5, od-nosno 8 povrati).

Paralelno, primljeni kratkoročni zajmovi s dospi-jećem u istoj proračunskoj godini evidentiraju se za-duženjem računa novčanih sredstava i odobrenjem odgovarajućeg računa obveza u skupini 26, a otplata tih zajmova zatvaranjem obveze i odobrenjem raču-na novčanih sredstava. Na ovaj način evidentirat će se, između ostalog, korištenje dopuštenog minusa po računu ako se otplata ostvari u istoj proračunskoj godini.

11. KRATKOROČNI I DUGOROČNI DEPOZITIKratkoročni depoziti (s povratom u istoj proračun-

skoj godini) evidentiraju se i prema izmijenjenom Pravilniku zaduženjem odgovarajućeg računa skupi-ne 12 i odobrenjem računa novčanih sredstava.

Kratkoročni depoziti koji se vraćaju u sljedećoj godini i dugoročni depoziti evidentirat će se, kao i do sada, odobrenjem računa novčanih sredstava i zaduženjem odgovarajućeg računa izdataka u sku-pini 51 Izdaci za dane zajmove i depozite uz isto-dobno zaduženje odgovarajućeg računa u skupini 12 Depoziti, jamčevni polozi i potraživanja od zapo-slenih te za više plaćene poreze i ostalo, i odobrenje odgovarajućeg računa vlastitih izvora u razredu 9. Novost je podskupina računa 518 Izdaci za depozi-te i jamčevne pologe s pripadajućim odjeljcima i os-novnim računima za evidentiranje depozita, čime se osiguravaju zasebne evidencije depozita i danih zajmova u okviru skupine 51.

www.rrif.hrVIJESTI, INFORMACIJE,

UPUTE


518 Izdaci za depozite i jamčevne pologe

5181 Izdaci za depozite u kreditnim i ostalim financijskim institucijama – tuzemni

51811Izdaci za depozite u tuzemnim kreditnim i ostalim financijskim institucijama – kratkoročni

51812Izdaci za depozite u tuzemnim kreditnim i ostalim financijskim institucijama – dugoročni

5182 Izdaci za depozite u kreditnim i ostalim financijskim institucijama – inozemni

51821Izdaci za depozite u inozemnim kreditnim i ostalim financijskim institucijama – kratkoročni

51822Izdaci za depozite u inozemnim kreditnim i ostalim financijskim institucijama – dugoročni

5183 Izdaci za jamčevne pologe

51833 Izdaci za jamčevne pologe u tuzemstvu

51834 Izdaci za jamčevne pologe u inozemstvu

Za potrebe evidentiranja povrata dugoročnih depozita i kratkoročnih depozita koji se vraćaju u sljedećoj godini otvorena je nova podskupina 818 Primici od povrata depozita od kreditnih i ostalih financijskih institucija s pripadajućim odjeljcima i osnovnim računima. Povrati depozita i dalje će se evidentirati odobrenjem odgovarajućeg računa pri-mljenih otplata i povrata depozita u okviru skupine 81, ali sada u podskupini 818, i zaduženjem računa novčanih sredstava. Istodobno se odobrava odgova-rajući račun depozita u skupini 12 i zadužuje račun izvora vlasništva u skupini 91.

818 Primici od povrata depozita i jamčevnih pologa

8181 Primici od povrata depozita od kreditnih i ostalih financijskih institucija – tuzemni

81811Primici od povrata depozita od tuzemnih kreditnih i ostalih financijskih institucija – kratkoročni

81812Primici od povrata depozita od tuzemnih kreditnih i ostalih institucija – dugoročni

8182 Primici od povrata depozita od kreditnih i ostalih financijskih institucija – inozemni

81821Primici od povrata depozita od inozemnih kreditnih i ostalih financijskih institucija – kratkoročni

81822Primici od povrata depozita od inozemih kreditnih i ostalih institucija – dugoročni

8183 Primici od povrata jamčevnih pologa

81831 Primici od povrata jamčevnih pologa – tuzemni

81832 Primici od povrata jamčevnih pologa – inozemni

Kratkoročni depoziti s povratom u istoj proračun-skoj godini evidentirat će se i nadalje samo na odgo-

varajućim računima skupina 12 Depoziti, jamčevni polozi i potraživanja od zaposlenih i računa novča-nih sredstava. Stoga se, kao ni kratkoročni zajmovi s dospijećem u istoj proračunskoj godini, neće pojavi-ti u financijskim izvještajima u okviru razreda 5 i 8.

9 Primjer: Depoziti kod proračunskih korisnika koji ne posluju putem rizniceAgencija, koja posluje putem svog računa, u srpnju

2014. u tuzemnoj kreditnoj instituciji oročila je 10.000 kn na rok od 1 godine, uz 3 % godišnje kamate.

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje

1. Uplata depozita 10.00051811 1112112111 91122

2. Obračun prihoda od kamata za 2014. 150 16413 96413

3. Obračun prihoda od kamata za 2015. 150 16413 96413

4. Podizanje depozita 10.000 11121 81811

5. Naplata prihoda od kamata 300

11121 1641396413 64131

6. Smanjenje financijske imovine 10.000 91122 12111

Agencija, koja posluje putem svog računa, u ožuj-ku 2014. oročila je 2.000 kn na rok od 6 mjeseci uz kamatu od 1,5 %.

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Uplata depozita 2.000 12111 111212. Obračun prihoda od

kamata 30 16413 96413

3. Podizanje depozita 2.000 11121 12111

4. Naplata prihoda od kamata 30

11121 1641396413 64131

12. ZAJMOVI PO PROTESTIRANIM JAMSTVIMAU okviru skupine 13 Potraživanja za dane zajmo-

ve uvedeni su novi osnovni računi za potraživanja po protestiranim jamstvima. Odgovarajući računi otvoreni su i u okviru skupina 51 Izdaci za dane za-jmove i depozite te 81 Primljeni povrati glavnica da-nih zajmova i depozita. Knjigovodstvene evidencije provode se na jednak način kao i evidencije danih zajmova, uz korištenje odgovarajućih novih osnov-nih računa.

13. FAKTORINGFaktoring je financijska usluga otkupa postoje-

ćih i/ili budućih, nedospjelih, cijelih ili djelomičnih novčanih tražbina proizašlih s osnova isporuke do-bara i/ili pružanja usluga od strane poslovnih subje-kata u tuzemstvu ili inozemstvu. Izmijenjeni Pravil-nik uređuje i knjigovodstvene evidencije vezane za faktoring.

Za slučaj u kojem se proračuni i proračunski ko-risnici, u skladu sa zakonskim ovlastima, odluče na prodaju određenog potraživanja, Računski plan do-punjen je osnovnim računima:


1293 Potraživanja za prodana potraživanja (faktoring)

12931 Potraživanja za prodana potraživanja (faktoring)

2343 Obveze za ostale financijske rashode

23436 Obveze za troškove faktoringa

3434 Ostali nespomenuti financijski rashodi

34342 Troškovi faktoringa (naknade i kamate)

Prodajom određenog potraživanja ono se zatva-ra i zamjenjuje potraživanjem za faktoring zaduže-njem osnovnog računa 12931 Potraživanja za pro-dana potraživanja (faktoring). Naplaćeni prihodi kojima se zatvara potraživanje za faktoring i troš-kovi faktoringa (naknade i kamate) koji proizlaze iz prodaje potraživanja evidentiraju se u skladu s bru-to-načelom, neovisno o novčanom tijeku. To znači da i ako faktor isplati proračunu odnosno proračun-skom korisniku za prodano potraživanje ugovore-nu svotu smanjenu za naknade i kamate, proračun odnosno proračunski korisnik evidentira prihod u punoj svoti, uz evidentiranje rashoda za naknade i kamate.

Ako se pojedini vjerovnici, također u skladu sa zakonom, odluče na prodaju svojih potraživanja od proračuna odnosno proračunskih korisnika, prora-čun i proračunski korisnik će, po primitku obavijesti o faktoringu, sa svim potrebnim podatcima zatvori-ti obvezu koja je predmet faktoringa prema prethod-nom vjerovniku i u istoj svoti odobriti novi osnovni račun 26611 Obveze po faktoringu uslijed promjene vjerovnika. U Računskom planu otvoreni su i novi osnovni računi u skupini 84 Primici od zaduživanja te u skupini 54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova.

9 Primjer: FaktoringMinistarstvo poljoprivrede ima obvezu isplatiti

subvencije poljoprivrednicima u svoti od 100.000 kn. Poljoprivrednici svoja nedospjela potraživanja prodaju tuzemnom faktoring-društvu. Ministar-stvo po primitku obavijesti o faktoringu evidentira promjenu vjerovnika zatvarajući obvezu za subven-cije i odobrenjem primitka od faktoring-društva na osnovnom računu 84454. Istodobno otvara obve-zu po faktoringu na temelju promjene vjerovnika odobrenjem osnovnog računa 26611 i evidentira ispravak izvora vlasništva. Obveze po faktoringu podmiruju se isplatom s računa riznice putem ko-jega Ministarstvo posluje. Ministarstvo, stoga, po primitku obavijesti iz riznice, odobrava osnovni račun 67141 Prihodi iz nadležnog proračuna za fi-nanciranje izdataka za financijsku imovinu i otpla-tu zajmova i zadužuje račun 54454 Otplate glavnice primljenih zajmova po faktoringu od ostalih tuze-mnih financijskih institucija izvan javnog sektora, uz istodobno zatvaranje obveze po faktoringu na

temelju promjene vjerovnika i odobrenje računa ispravka izvora vlasništva.

Evidencije kod Ministarstva

Opis SvotaRačun

Duguje Potražuje1. Evidentiranje obveze za

subvencije 100.000 35231 23523

2. Evidentiranje promjene vjerovnika zbog faktoringa 100.000

23523 8445491211 26611

3. Podmirenje obveze po faktoringu 1.000

54454 6714126611 91211

14. FINANCIJSKI LIZING I ROBNI ZAJAMRashodi za nabavu nefinancijske imovine pri-

znaju se u trenutku nabave i evidentiraju na sljedeći način: nabava nefinancijske imovine evidentira se odobrenjem odgovarajućeg računa obveza za naba-vu nefinancijske imovine u skupini 24 i zaduženjem odgovarajućeg računa rashoda za nabavu nefinan-cijske imovine u razredu 4. Istodobno s evidencijom obveze i rashoda evidentira se nabavljena imovina zaduženjem odgovarajućeg računa nefinancijske imovine u razredu 0 i odobrenjem odgovarajućeg računa vlastitih izvora u skupini 91. Plaćanje se evi-dentira odobrenjem računa novčanih sredstava u skupini 11 i zaduženjem odgovarajućeg računa ob-veza za nabavu nefinancijske imovine u skupini 24.

Kod nabave nefinancijske imovine na robni za-jam i financijski najam osim navedenih provode se i sljedeće evidencije: zadužuje se račun obveza za na-bavu nefinancijske imovine u skupini 24 i odobrava odgovarajući račun primljenih zajmova u razredu 8 te se zadužuje odgovarajući račun ispravka vlastitih izvora u skupini 91 i odobrava odgovarajući račun obveza za primljene zajmove u skupini 26. Za evi-dentiranje financijskog lizinga i robnog zajma otvo-reni su novi računi.

9 Primjer: Proračunski korisnik uključen u rizni-cu ima ugovor o lizingu za vozilo

Opis IznosDržavna riznica Proračunski korisnik

D P D P

1. Proračunski korisnik je sklopio ugovor o leasingu

1.000 - -

4231184223, 84243, 84433, 84453, 84463, 84483

91211, 9122126223, 26243, 26433, 26453, 26463, 26483

2. Riznica plaća ratu leasinga 100 42311 111

54223, 54243, 54433, 54453, 54463, 54483

67121

26223, 26243, 26433, 26453, 26463, 26483

91211

Za dokup minuta 01/46 99 760 ili internetskiTELEFONSKISAVJETIwww.rrif.hr


9 Primjer: Proračunski korisnik uključen u rizni-cu nabavio je vozilo koristeći robni zajam

Opis IznosDržavna riznica Proračunski korisnik

D P D P

1. PK je nabavio osobno vozilo na robni zajam

1.000 - -

42311 24231

24231 84313, 84533, 84553

91211 26313, 26533, 26553

02311 91111

2. Riznica plaća ratu robnog zajma

100 42311 111

54313, 54533, 54553 67121

26313, 26533, 26553 91211

Operativni lizing evidentira se na računima odjeljka 3235 Zakupnine i najamnine u okviru kojeg je otvoren i novi osnovni račun 32355 Zakupnine i najamnine za prijevozna sredstva.

15. AKTIVNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA I IZVANBILANČNA EVIDENCIJA

U čl. 40. Pravilnika „starog“ Pravilnika propisan je sadržaj skupine računa 19 – Rashodi budućih razdo-blja i nedospjela naplata prihoda (aktivna vremen-ska razgraničenja) koja uključuje unaprijed plaćene rashode koji se ne odnose na izvještajno razdoblje i prihode koji pripadaju određenom obračunskom razdoblju, ali u tom razdoblju nije dospjela njihova naplata ili nisu mogli biti izdani računi. Međutim, najčešća primjena aktivnih vremenskih razgraniče-nja nije se odnosila niti na jedan od navedenih do-gađaja, već na kontinuirane rashode budućih razdo-blja čija je primjena bila pojašnjena u čl. 51.

Rashodi koji su nastajali kontinuirano i koji su se obračunavali za kalendarska razdoblja tijekom proračunske godine, u pravilu mjesečno (kao što su: rashodi za zaposlene, komunalne usluge, opskrba energentima, telekomunikacijske usluge, najamni-ne i zakupnine, naknade za rad predstavničkih i iz-vršnih tijela, naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade i slično), uklju-čivali su se u rashode razmjerno broju mjeseci u raz-doblju za koje se izvještaji sastavljaju. Rashodi koji se ne uključuju u tekuće izvještajno razdoblje iska-zivali su se kao aktivna vremenska razgraničenja – rashodi budućih razdoblja u okviru podskupine 191 Rashodi budućih razdoblja. Dakle, unaprijed plaće-ni rashodi budućih razdoblja, kao što su primjerice pretplate za časopise, premije osiguranja, članarine iskazivali su se u okviru iste podskupine računa 191 kao i kontinuirani rashodi budućih razdoblja. U no-vom Računskom planu unaprijed plaćeni rashodi budućih razdoblja i nadalje će se evidentirati u okvi-ru podskupine računa 191 koja je promijenila naziv u Unaprijed plaćene rashode budućeg razdoblja, a za kontinuirane rashode budućih razdoblja otvorena je nova podskupina računa 193 istog naziva. Jednako je tako u okviru čl. 39. Pravilnika (dosadašnjeg čl. 40.) koji propisuje sadržaj aktivnih vremenskih razgra-ničenja, dodano i objašnjenje korištenja kontinuira-nih rashoda budućih razdoblja.

19Rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata prihoda (aktivna vremenska razgraničenja)

191 Unaprijed plaćeni rashodi budućih razdoblja



192 Nedospjela naplata prihoda1921 Nedospjela naplata prihoda

19211 Nedospjela naplata prihoda

193 Kontinuirani rashodi budućih razdoblja



Tako proračunski korisnik koji u svojoj glavnoj knjizi ima iskazane obveze za „trinaesti“ kontinui-rani rashod, neće te iste rashode uključiti u tekuću godinu, već će ih iskazati kao aktivna vremenska razgraničenja, do 31. prosinca 2014. u okviru pod-skupine 191 na osnovnom računu 19111, a od 1. si-ječnja 2015. na osnovnom računu 19311 u okviru podskupine 193 Kontinuirani rashodi budućih raz-doblja. Iznimka su oni proračunski korisnici koji su u svojim financijskim planovima za tekuću godinu predvidjeli, odnosno osigurali sredstva za trinae-sti kontinuirani rashod. I novoosnovani proračun-ski korisnici, odnosno proračunski korisnici koji su osnovani tijekom proračunske godine, kontinuira-ne rashode iskazuju razmjerno broju naplaćenih prihoda u razdoblju za koje se izvještaji sastavljaju. Rashodi koji se ne uključuju u tekuće izvještajno razdoblje iskazuju se kao aktivna vremenska raz-graničenja.

Izvanbilančni zapisi sadržavaju vrijednosne izraze poslovnih događaja koji u trenutku nastan-ka nemaju izravan utjecaj niti na jednu poziciju te-meljenih financijskih izvještaja. S obzirom na to da upućuju na prisutnu mogućnost da se u budućnosti, pod određenim okolnostima i uslijed drugih poslov-nih događaja, vrijednosti prikazane u izvanbilanč-nim zapisima izravno odraze na pozicije temeljnih financijskih izvještaja, novim Računskim planom dana im je veća važnost propisivanjem dodatne ra-zrade. Dosadašnja analitika izvanbilančnih zapisa bila je prepuštena obveznicima primjene proračun-skog računovodstva.

Sustav računa prema kojemu se vodi glavna knjiga i sastavljaju financijski

izvještaji PODUZETNIKA sadržan je u:RRiF-ovom računskom planu

za poduzetnikeXIX. izdanje, Zagreb 2014.

Opseg: 136 str. Cijena: 73,50 kn

NOVO IZIŠLO IZ TISKA


Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rev., ovl. račun. i porezni savjetnik UDK.657,2

Knjigovodstveni sažetak promjena u proračunskom računovodstvu od 1. siječnja 2015.

S obzirom na to da se od 1. siječnja 2015. u prora-čunskom računovodstvu primjenjuju neka nova

pravila pri knjigovodstvenom iskazivanju nekih poslov-nih promjena, u nastavku se daje pregled značajnijih promjena.

1. UVODOd 1. siječnja 2015. primjenjuje se novi Pravilnik

o proračunskom računovodstvu i računskom pla-nu (Nar. nov., br. 124/14., dalje: Pravilnik o prora-čunskom računovodstvu).

U ovom Prilogu posebnim se člankom pojašnja-vaju sve novosti koje on donosi, a ovim člankom kroz praktične primjere daje se pregled pretežitih promjena u knjigovodstvenom sustavu u odnosu na onaj koji je bio u primjeni do kraja 2014.

Daju se pretpostavke knjiženja koja će biti u ovom članku:

- Proračunska osoba nije obveznik poreza na do-danu vrijednost, osim ako se u primjeru ne na-vede da je obveznik poreza na dodanu vrijednost

- Obračunsko razdoblje je godina dana, osim ako se u primjeru ne navede da je ono tromjesečno

- Svi proračunski korisnici posluju preko svojih transakcijskih računa.

- Izvještajno razdoblje je 2015. - Otpis dugotrajne imovine se ne veže uz početak

njezinog korištenja, već uz njezinu spremnost za uporabu.

- Nabava dugotrajne nefinancijske imovine ne provodi preko računa u pripremi.

- Sitni inventar se ne nabavlja za zalihe. On se ot-pisuje jednokratno, stavljanjem u uporabu.

- Svi izvori vlasništva koji se koriste imaju svoj izvor u proračunu.

2. POSLOVNE PROMJENE S ODGOVARAJUĆIM PROMJENAMA NA RAČUNIMA

2.1. NABAVA DUGOTRAJNE NEFINANCIJSKE IMOVINE I NJEZIN OTPIS

9 PrimjerOpćina je kupila računalo. Računalo ima obilježje

proizvedene dugotrajne nefinancijske imovine.Dobavljač je zajedno s računalom dostavio i račun.

Vrijednost računala je 6.250,00 kn (5.000,00 kn je na-knada + 1.250,00 zaračunani PDV).

Računalo je preuzeto 15. svibnja 2015. Počelo ga se koristiti 30. rujna 2014. Godišnja stopa ispravka vrijednosti računa je prema odredbama Pravilnika o

proračunskom računovodstvu je 25 %. Uvažavajući godišnju stopu otpisa, izračunana je svota ispravka vrijednosti.

Račun je djelomično plaćen u roku s transakcijskog računa općine – 4.000,00 kn.

Izračun svote ispravka vrijednosti proizvedene dugotrajne imovine

Osnovica StopaGodišnja

svota otpisa

Mjesečna svota otpisa

Broj mjeseci za koje se

obračunava otpis

Otpis za izvještajnu

godinu

Razdoblje2015. 6.250,00 25 1.562,50 130,21

01-03.04.-06. 1 130,2106.-09. 3 390,6310.-12. 3 390,63Ukupno 7 911,47

Knjiženje: Nabava dugotrajne nefinancijske imo-vine koja se ispravlja i njezin ispravak vrijednosti

Razred 0 Razred 1

02211 - Računala i računalna oprema

11111 - Novac na žiro- računu kod Hrvatske narodne banke

(1a) 6.150,00 4.000,00 (3)

02922 - Ispravak vrijednosti postrojenja i opreme

911,47 (2)

Razred 2 Razred 4

24221 - Uredska oprema i namještaj


(3) 4.000,00 6.150,00 (1) (1) 6.150,00 740,00 (1b)

Razred 9

91111 - Izvori vlasništva iz proračuna za nefinancijsku imovinu

(2) 911,47 6.150,00 (1a)

Knjižne oznake:(1) Za primitak računa i računala(2) Za ispravak vrijednosti računala(3) Za djelomično plaćanje računa dobavljača

Pojašnjenja knjižnih oznaka:(1) Računalo ima obilježje proizvedene dugotraj-

ne nefinancijske imovine. Sastavni dio evidentiranja stjecanja dugotrajne nefinancijske imovine je i nje-zino iskazivanja u okviru skupine 02 – Proizvedena dugotrajna imovina.


(2) Pravilnik o proračunskom računovodstvu nije propisao od kada počinje ispravak vrijednosti dugo-trajne nefinancijske imovine, stoga je on podložan sa-mostalnoj odluci proračunske osobe.

2.2. NABAVA SITNOG INVENTARA I NJEGOV OTPIS

9 PrimjerProračunska je osoba kupila dvije sprave koje se

neće utrošiti jednokratno u procesu poslovanja. Do-bavljač je 20. studenog 2015. isporučio ove sprave čija je ukupna vrijednost 10.000,00 kn. Sprava je odmah spremna za uporabu.

Proračunska osoba prema svojim računovodstve-nim politikama otpisuje sitan inventar kalkulativno razmjerno trošenju. Obračunana svota otpisa je za svaki mjesec, s obzirom na to da će se sprave rabiti 10 mjeseci, 1.00,00 kn.

Obračunan je otpis sprava. Račun je u cijelosti plaćen u 2016. s transakcijskog

računa.

Izračun svote otpisa sitnog inventaraRazdoblje12. 2015. - 08. 2016

Osnovica Mjesečna stopa

Mjesečna svota otpisa

12. 2015 10.000,00 10 1.000,002015. 1.000,0001. 2016. 10.000,00 10 1.000,00…. …. …. ….08. 2016. 10.000,00 10 1.000,002016. 9.000,00

Knjiženje: Nabava sitnog inventara i njegov kal-kulativni otpis

2015.

Razred 0 Razred 2

04211 - Sitni inventar u upotrebi 23225 - Sitni inventar i auto gume

(1a) 10.000,00 10.000,00 (1)

04921 - Ispravak vrijednosti sitnog inventara u upotrebi

1.000,00 (2)

Razred 3 Razred 9

32251 - Sitni inventar91111- Izvori vlasništva iz proračuna

za nefinancijsku imovinu

(1) 10.000,00 (2) 1.000,00 10.000,00 (1a)

2016.

Razred 0 Razred 1

04211 - Sitni inventar u upotrebi11111 - Novac na žiro- računu kod

Hrvatske narodne banke

(1) 10.000,00 10.000,00 (2)


1.000,00 (1) 9.000,00 (3)

Razred 2 Razred 9

23225 - Sitni inventar i auto gume91111 - Izvori vlasništva iz proračuna za nefinancijsku imovinu

(2) 10.000,00 10.000,00 (1) (3) 9.000,00 9.000,00 (1)

92221 - Manjak prihoda poslovanja

(1) 10.000,00

Knjižne oznake2015. 2016.

(1) Za kupnju sprava.(2) Za otpis sprava u

2015.

(1) Za početno stanje.(2) Za plaćanje računa (3) Za otpis sprava u

2016.

Pojašnjenja knjižnih oznaka:

2015.

(1) S obzirom na to da će se sprave potrošiti unutar godinu dana, imaju obilježje kratkotrajne nefinancij-ske imovine i razvrstavaju se u sitni inventar.

S obzirom na to da se sitni inventar ne nabavlja radi zaliha, odmah se stavlja u uporabu.

(2) Budući da će se sprave rabiti 10 mjeseci, stopa otpisa s obzirom na to da se one ravnomjerno troše je 10 % mjesečno.

S obzirom na to da Pravilnik o proračunskom ra-čunovodstvu ne predviđa početak otpisa sitnog in-ventara, on se uređuje računovodstvenim politikama proračunske osobe. Prema tim politikama, sprava se počinje otpisivati od mjeseca koji slijedi mjesec u ko-jem je sprava spremna za uporabu.

Za otpis sitnog inventara nije bitno je li plaćena ob-veza u vezi s njegovim stjecanjem.

2016.

(3) S obzirom na to da se sprave koriste i nakon nji-hova otpisa, one se i dalje moraju bilančno iskazivati.

Da je računovodstvena politika da se sitni inven-tar otpisuje stavljanjem u uporabu, knjiženja bi pod istim pretpostavkama koje su dane u prethodnom primjeru bila nešto drukčija.

RAČUNOVODSTVO PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH KORISNIKA

III. Izdanje: Zagreb, ožujak 2011.


Sastavni dio knjige je i zasebno otisnut računski plan.

Narudžbe na tel.: 01/4699-760; mob.: 099/4699-760

ili e-poštom: [email protected]

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

od 800 do 1300

TELEFONSKE

KONZULTACIJE


Knjiženje: Nabava sitnog inventara i njegov otpis pri stavljanju u uporabu

2015.

Razred 0 Razred 2

04211 - Sitni inventar u upotrebi 23225 - Sitni inventar i auto gume

(1a) 10.000,00 10.000,00 (1)


10.000,00 (2)

Razred 3 Razred 9

32251 - Sitni inventar91111 - Izvori vlasništva iz proračuna za nefinancijsku imovinu

(1) 10.000,00 (2) 10.000,00 10.000,00 (1a)

2016.

Razred 0 Razred 1

04211 - Sitni inventar u upotrebi111 11 - Novac na žiro- računu kod


(1) 10.000,00 10.000,00 (2)


10.000,00 (1)

Razred 2 Razred 9

23225 - Sitni inventar i auto gume 92221 - Manjak prihoda poslovanja

(2) 10.000,00 10.000,00 (1) (1) 10.000,00


(1) Za kupnju sprava.(2) Za otpis sprava u cije-

losti.

(1) Za početno stanje.(2) Za plaćanje računa


2015.

(2) Sitni inventar je otpisan u cijelosti u mjesecu u kojem je stavljen u uporabu. S obzirom na navedeno, sprave se ne otpisuju u 2016.

2.3. DANI DEPOZITIKratkoročno oročenje: 9ugovoreno i izvršeno u istoj proračunskoj go-

dini 9 Primjer

Proračunska ustanova sklopila je 1. veljače 2015. ugovor o oročenju sredstava (depozitu) na rok od 11 mjeseci. Svota oročenja je 20.000,00 kn.

Ugovorena kamata je pri izvršenju ovog ugovora 600,00 kn za cijelo razdoblje oročenja.

Ugovorena kamata je isplaćena zajedno s povra-tom oročenih sredstava.

9 Knjiženje: Kratkoročno oročenje ako je njegov po-vrat u istoj proračunskoj godini

Razred 1 Razred 6

111 11 - Novac na žiro- računu kod Hrvatske narodne banke

64131 - Kamate na oročena sredstva

(3) 20.600,00 20.000,00 (1) 600,00 (3)

12 111 - Depoziti u tuzemnim kreditnim i ostalim financijskim institucijama - kratkoročni

(1) 20.000,00 20.000,00 (3)

16413 - Potraživanja za kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju

(2) 600,00 600,00 (3a)

Razred 9

96 413 - Kamate na oročena sred-stva i depozite po viđenju

(3a) 600,00 600,00 (2)

Knjižne oznake:(1) Za oročenje(2) Za obračunane kamate(3) Za povrat oročenih sredstava i doznaka pripa-

dajuće kamate

Pojašnjenja knjižnih oznaka:(1) Za kratkoročna oročenja ne rabe se računi ra-

zreda izdataka (razred 5) pa time ni računi primitaka (razred 8).

(2) Kamata se uvijek iskazuje kao prihod u razredu 6. Kamata se odvojeno prikazuje i kao potraživanje: dakle ona nije potraživanje iz skupine 12, već kao po-traživanje iz skupine 16.

9ugovoreno u tekućoj proračunskoj godini, a izvršeno u sljedećoj proračunskoj godini

9 PrimjerProračunska ustanova sklopila je 1. studenoga

2015. ugovor o oročenju sredstava (depozitu) na rok od 11 mjeseci. Svota oročenja je 20.000,00 kn.

Ugovorena kamata je pri izvršenju ovog ugovora 600,00 kn za cijelo razdoblje oročenja.

Ugovorena kamata je isplaćena zajedno s povra-tom oročenih sredstava.

Knjiženje: Kratkoročno oročenje ako je njegov po-vrat u sljedećoj proračunskoj godini

2015.

Razred 1 Razred 5


51811 - Izdaci za depozite u tuzemnim kreditnim i ostalim financijskim institucijama - kratkoročni

20.000,00 (1) (1) 20.000,00


(1a) 20.000,00 www.rrif.hr


Razred 9

91112 - Izvori vlasništva iz proračuna za financijsku imovinu

20.000,00 (1a)

2016.

Razred 1 Razred 6

11111 - Novac na žiro- računu kod Hrvatske narodne banke 64131 - Kamate na oročena sredstva

(3) 20.000,00 20.000,00 (1) 600,00 (4)(4) 600,00


(1) 20.000,00 20.000,00 (3a)

16413 - Potraživanja za kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju

(2) 600,00 600,00 (4a)

Razred 8 Razred 9

81811 - Primici od povrata depozita od tuzemnih kreditnih i ostalih finan-cijskih institucija - kratkoročni


20.000,00 (3) (3a) 20.000,00 20.000,00 (1)

92223 - Manjak primitaka od finan-cijske imovine

(1) 20.000,00

964 13 - Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju

(4a) 600,00 600,00 (2)

Knjižne oznake2015. 2016.(1) Za oročenje (1) Za početno stanje

(2) Za obračunanu ka-matu

(3) Za povrat oročenja(4) Za naplatu kamate


2015.

(1) Za 2015. nije iskazano potraživanje na ime ka-mata u vezi s oročenim depozitom stoga što je ugovo-ren obračun kamata na kraju oročenja te se time ne stječe pravo na kamatu za razdoblje unutar oročenja. Ugovori mogu biti sklopljeni i tako da postoji pravo na kamatu i unutar razdoblja oročenja depozita. U toj bi se okolnosti ona trebala iskazati sa stanjem na 31. prosinca 2015.

2016.

(1) U ovoj se godini odvojeno prate kamate jer one pripadaju prihodima poslovanja (razredu 6), a ne pri-mitcima (razredu 5).

2.4. PREDUJMOVI ZA NABAVU DUGOTRAJNE NEFINANCIJSKE IMOVINE

9 PrimjerBolnica je nabavlja laboratorijski instrument. Nje-

gova je vrijednost 6.000,00 kn. Ona je dogovorila s dobavljačem plaćanje predujma u svoti od 40 % vri-jednosti laboratorijskog instrumenta. Predujam je i plaćen s transakcijskog računa bolnice. Predujam je plaćen u izvještajnoj proračunskoj godini.

Instrument je isporučen u sljedećoj proračunskoj godini.

Obveza je djelomično namirena iz predujma.Razlika po računu koja nije namirena danim pre-

dujmom je plaćena.

Knjiženje: Nabava dugotrajne nefinancijske imovine ako je za nabavu dobavljaču dan predujam

2015.

Razred 1


2.400,00 (1)


(1) 2.400,00

2016.

Razred 0 Razred 1

02242 - Laboratorijska oprema11111 - Novac na žiro- računu kod


(2a) 6.000,00 2.400,00 (1) 3.600,00 (4)


(1) 2.400,00 2.400,00 (3)

Razred 2 Razred 4

24224 - Medicinska i laboratorijska oprema 42242 - Laboratorijska oprema

(3) 2.400,00 6.000,00 (2) (2) 6.000,00 (4) 3.600,00

Razred 9


6.000,00 (2a)


(1) Za dani predujam (1) Za početno stanje(2) Za primljeni račun i

isporuku instrumenta(3) Za prijenos predujma

na ime namirenja ob-veze po računu

(4) Za plaćanje razlike po računu



2015.

(1) Iako je dan predujam za nabavu dugotrajne ne-financijske imovine, Pravilnik o proračunskom raču-novodstvu ga u tom času ne smatra novčanim obli-kom dugotrajne nefinancijske imovine, već ga smatra isključivo financijskom imovinom koja se svrstava u skupinu 12.

2.5. OBVEZE PO FAKTORINGU

9 PrimjerGradu je prodan uredski materijal. Svota računa je

7.000,00 kn.Njegova je obveza prodana putem faktoringa po-

slovnoj banci u javnom sektoru pa stoga mora svoju izvornu obvezu namiriti poslovnoj banci.

Grad je sa svoga transakcijskog računa podmirio svoju obvezu pružatelju usluge faktoringa (faktoru).

Knjiženje: Obveze po faktoringu

Razred 1 Razred 2


23221 - Uredski materijal i ostali materijalni rashodi

7.000,00 (3) (2) 7.000,00 7.000,00 (1)

26224 - Obveze za zajmove po faktoringu od kreditnih institucija u javnom sektoru

(3a) 7.000,00 7.000,00 (2a)

Razred 3 Razred 5

32211 - Uredski materijal

54224 - Otplata glavnice primljenih zajmova po faktoringu od kreditnih institucija u javnom sektoru

(1) 7.000,00 (3) 7.000,00

Razred 8 Razred 9

84224 - Primljeni zajmovi po fakto-rin gu od kreditnih institucija u javnom sektoru

91211 - Ispravak izvora vlasništva iz proračuna za obveze

7.000,00 (2) (2a) 7.000,00 7.000,00 (3a)

Knjižne oznake:(1) Za kupljeni uredski materijal(2) Za obavijest o prodaji potraživanja od grada(3) Za podmirenje obveze iz faktoringa

Pojašnjenja knjižnih oznaka:(1) Predmet faktoringa može biti i obveza koja je

istaknuta pri nabavi dugotrajne nefinancijske imovi-ne iz skupine 24.

(2) Ako je grad dužnik u faktoringu, pri sklapanju posla faktoringa prestaje izvorna obveza koja se pre-tvara u svojevrstan oblik zaduživanja i prema tome tko je faktor (osoba koja kupuje potraživanje od do-bavljača u faktoringu) određuje odgovarajuće račune. U primjeru potraživanje otkupila je poslovna banka u javnom sektoru pa su prema toj okolnosti odabirani odgovarajući računi.

(3) Pravilnik o proračunskom računovodstvu uvje-tuje stvaranje primitaka u razredu 8 bez obzira na ročnost obveze iz faktoringa, što nije slučaj pri prima-

nju zajmova jer samo se za dugoročne kredite i zajmo-ve koji se vraćaju u sljedećoj godini odobrava razred 8.

Kada se obveza iz faktoringa namiruje u godini u kojoj je i nastala, treba teretiti odgovarajući račun ra-zreda 5.

2.6. POTRAŽIVANJA ZA PRODANA POTRAŽIVANJA (FAKTORING)

9 PrimjerGrad je dao u zakup poslovni prostor. Vrijednost

zakupa za jedan mjesec je 12.000,00 kn.S obzirom na to da grad ovo potraživanje ne može

naplatiti, prodao ga je poslovnoj banci izvan javnog sektora.

Od faktora je dobio račun za posao faktoringa. Vri-jednost usluge je 600,00 kn.

Grad je naplatio ovaj predmet faktoringa. Na ime toga dobio je na svoj transakcijski račun 11.400,00 kn.

Knjiženje: Potraživanja po faktoringu

Razred 1 Razred 2

11121 - Novac na žiro-računu kod tuzemnih poslovnih banaka

23434 - Obveze za troškove faktoringa

(4) 11.400,00 (2) 600,00 600,00 (3)

12931 - Potraživanja za prodana potraživanja (faktoring)

(2) 11.400,00 11.400,00 (4)

16422 - Potraživanja od zakupa i iznajmljivanja imovine

(1) 12.000,00 12.000,00 (2)

Razred 3 Razred 6

34342 - Troškovi faktoringa (naknade i kamate)

64225 - Prihodi od zakupa poslovnih objekata

(3) 600,00 12.000,00 (4a)

Razred 9

96422 - Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine

(4a) 12.000,00 12.000,00 (1)

Knjižne oznake:(1) Za zakupninu(2) Za prodano potraživanje(3) Za uslugu faktora(4) Za naplaćeno prodano potraživanje

Pojašnjenja knjižnih oznaka:(2) Potraživanje od faktora je umanjeno za ugovo-

renu vrijednost njegove usluge.S obzirom na to da grad više nema potraživanja od

kupca u punoj svoti, a da od faktora potražuje svotu smanjenu za uslugu faktora, više ni ne postoji obveza prema faktoru za svotu usluge.

Za svotu usluge moglo se iskazati i potraživanje koje bi se poslije odobrilo uz usporedno terećenje ob-veze za uslugu faktora. U ovom primjeru odmah smo zadužili račun obveza za uslugu što nije neuobičajeno u poslovnoj praksi.

(4) Kao prihod mora se iskazati ukupna vrijednost potraživanja jer se mora poštovati temeljno načelo proračunskog računovodstva – načelo iskazivanja bruto-vrijednosti.


2.7. SUBVENCIJA

9 PrimjerOpćina je odlučila pomoći poljoprivrednicima pu-

tem subvencija. Objavila je i javni poziv za njihovo davanje u kojem je odredila i uvjete njihova dobiva-nja.

Prema uvjetima iz javnog poziva i prema zahtje-vima za isplatu subvencija koji su odobreni utvrđe-no je da obveza za isplatu subvencija iznosi ukupno 7.000,00 kn. Prema uvjetima za dodjelu subvencija, one će se isplaćivati u obrocima.

Isplaćen je prvi obrok u svoti od 500,00 kn.

Knjiženje: Subvencija

Razred 1 Razred 2


23523 - Obveze za subvencije poljoprivrednicima i obrtnicima

500,00 (2) (2) 500,00 7.000,00 (1)

Razred 3

35231 - Subvencije poljoprivrednicima

(1) 7.000,00

Knjižne oznake:(1) Za pravomoćna rješenja o dodjeli subvencija.(2) Za isplatu prvog obroka.

Pojašnjenja knjižnih oznaka:(1) Prema odredbama Zakona o proračunu (Nar.

nov., br. 87/08. i 136/12.), subvencije su tekući prijeno-si sredstava koji se daju proizvođačima za poticanje proizvodnje određenih proizvoda i pružanja usluga. Kriteriji za njihovu dodjelu mogu biti različiti. Pra-vilnik o proračunskom računovodstvu navodi neke oblike subvencija.

S obzirom na to da su subvencije čisti odljevi novca koji nisu proizišli iz prošlih događaja, izvjesno je da se ne bi mogle iskazati obveze za buduće novčane odlje-ve na temelju subvencije.

No, s obzirom na odredbu čl. 51. st. 4. Pravilnika o proračunskom računovodstvu, kojom se upućuje da rashodom subvencije nastaje i pri pravomoćnosti akta nadležnog tijela na temelju koje se dodjeljuje subvencija, u istom času mora se iskazati i obveza za subvenciju.

Budući da se knjigovodstveno može iskazati samo ono što je mjerljivo, i ova obveza i rashod mogu se iskazati samo ako su mjerljivi. Ako nisu mjerljivi, od-nosno ako se može utvrditi koliki će biti novčani od-ljev, iako su akti pravomoćni, ne može se iskazati ras-hod subvencije sve dok nije mjerljiv. I u ovoj okolnosti, novčani tijek nije pretpostavka iskazivanju rashoda i obveze za subvenciju.

(2) Na jednak bi se način knjižilo i preostalo nami-renje obveza prema pravomoćnim rješenjima sve dok se ne izvrše.

2.8. POMOĆI UNUTAR OPĆEG PRORAČUNA

9 PrimjerS obzirom na elementarnu nepogodu koja je pogo-

dila općinu, grad je donio odluku o dodjeli pomoći.Svota novca koji je dana je 15.000,00 kn.

Knjiženje: Pomoć unutar općeg proračuna

Općina

Razred 1 Razred 3

1112 1 - Novac na žiro-računu kod tuzemnih poslovnih banaka

36315 - Tekuće pomoći gradskim proračunima

15.000,00 (1) (1) 15.000,00

Grad

Razred 1 Razred 6


63314 - Tekuće pomoći iz općinskih proračuna

(1) 15.000,00 15.000,00 (1)

Knjižne oznakeOpćina Grad

(1) Za danu pomoć (1) Za primljenu pomoć


Općina

(1) Iako su otvoreni računi obveza za dane pomoći, s obzirom na to da se pomoći ne mogu iskazivati kao rashodi na temelju pravomoćnih akata nadležnih ti-jela, jer tako ne predviđa Pravilnik o proračunskom računovodstvu, smatramo da se u ovoj okolnosti ne iskazuju obveze za pomoći. One bi se, prema našem mišljenju, mogle iskazati ako bi primatelj za njihovu dodjelu trebao nešto izvršiti (napraviti).

Grad

(1) S obzirom na to da općina nije dala pomoć za kapitalne namjene, pomoć ima obilježje tekuće po-moći.

Prema odredbi čl. 70. st. 2. Zakona o proračunu, kapitalni rashodi, a time smatramo i kapitalni priho-di, su oni iz kojih se financira nabavu nefinancijske imovine, održavanje nefinancijske imovine i dodatna ulaganja u nefinancijsku imovinu.

2.9. POMOĆI PRORAČUNSKIM KORISNICIMA DRUGIH PRORAČUNA

9 PrimjerS obzirom na to djeca s područja općine polaze

dječji vrtić koji je gradski proračunski korisnik, opći-na daje pomoć dječjem vrtiću pri izgradnji dograd-nje postojeće zgrade dječjeg vrtića. Svota pomoći je 8.000,00 kn.

DOKUPLJENE MINUTE ZA SAVJETE AKTIVIRAJU SE PO PRIMLJENOJ UPLATI


Knjiženje: Prijenos sredstava iz proračuna za fi-nanciranje redovite djelatnosti proračunskog kori-snika iz njegove nadležnosti (za poslovanje i nabavu nefinancijske imovine)

Županija

Razred 1 Razred 3


36711 - Prijenosi za financiranje rashoda poslovanja

10.000,00 (3) (3) 3.750,00

36712 - Prijenosi za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine

(3) 6.250,00

Bolnica - županijski proračunski korisnik

Razred 0 Razred 1



(1a) 6.250,00 (3) 10.000,00

Razred 2 Razred 3

23232 - Usluge tekućeg i investicijskog održavanja

32321 - Usluge tekućeg i investicij-skog održavanja građevin-skih objekata

3.750,00 (2) (2) 3.750,00

24221 - Uredska oprema i namještaj

6.250,00 (1)

Razred 4 Razred 6


67111 - Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje rashoda poslovanja

(1) 6.250,00 3.750,00 (3)

67121 - Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine

6.250,00 (3)

Razred 9


6.250,00 (1a)

Knjižne oznakeŽupanija Bolnica – županijski

proračunski korisnik

(3) Za proslijeđena sredstva bolnici za njezinu redovitu dje-latnost.

(1) Za primljeni račun za isporučeno računalo.

(2) Za primljeni račun i izvršeno ličenje bol-ničke zgrade.

(3) Za primljena sredstva iz županije za redovi-tu djelatnost

(4) Za plaćanje dobavlja-ča koji je isporučio ra-čunalo.

(5) Za plaćanje dobavlja-ča koji je oličio zgradu.

Knjiženje: Pomoć proračunskom korisniku dru-gog proračuna

Općina

Razred 1 Razred 3


36621 - Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna

8.000,00 (1) (1) 15.000,00

Dječji vrtić - gradski proračunski korisnik

Razred 1 Razred 6


63621 - Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan

(1) 8.000,00 8.000,00 (1)

Knjižne oznakeOpćina. Dječji vrtić – gradski

proračunski korisnik (1) Za danu pomoć (1) Za primljenu pomoć

iz proračuna koji vrti-ću nije nadležan


Općina

(1) Za ovu vrstu pomoći nisu otvoreni usporedni ra-čuni obveza i nije propisano da se rashodi povezani s ovom namjenom iskazuju prije izvršenja ove odluke.

Grad

(1) S obzirom na namjenu pomoći, prema odredbi čl. 70. st. 2. Zakona o proračunu, riječ je o kapitalnom rashodu jer će se kod vrtića to smatrati dodatnim ula-ganjem na dugotrajnoj nefinancijskoj imovini.

2.10. PRIJENOS SREDSTAVA IZ PRORAČUNA ZA FINANCIRANJE REDOVITE DJELATNOSTI PRORAČUNSKOM KORISNIKU IZ NJEGOVE NADLEŽNOSTI

a) za poslovanje i nabavu dugotrajne nefinancij-ske imovine

9 Primjer Županija je svome proračunskom korisniku – bol-

nici proslijedila 10.000,00 kn za redovitu djelatnost. Svota od 6.250,00 kn namijenjena je za kupnju raču-nala, a preostala svota (3.750,00) namijenjena je za plaćanje obveze za uslugu ličenja bolničke zgrade koja je u njezinu vlasništvu.

Bolnica je kupila računalo. Dobavljač je dostavio i računalo i račun u svoti od 6.250,00 kn.

Dobiven je račun i za bojanje zgrade u svoti od 3.750,00 kn.

Primitkom novca bolnica je namirila svoje obveze prema oba dobavljača.

www.rrif.hr



Županija

(3) Prema Pravilniku o proračunskom računovod-stvu, proračuni evidentiraju prijenose za financiranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika iz svoje nad-ležnosti prema novčanom načelu. Stoga, rashod koji je izvorno napravio proračunski korisnik bilježi tek kada je doznačen novac proračunskom korisniku čiji je to izvor-ni rashod. Od 1. siječnja 2015. prirodna vrsta rashoda kod proračuna ne mora biti ista kao i kod proračunskog korisnika već se može prema odluci županije bilježiti na odgovarajućim osnovnim računima odjeljka 3671 koji su računovodstveno klasificirani prema područjima djelo-vanja proračunske osobe: poslovanje, nefinancijska imo-vina i financijska imovina ili na računima prethodne vrste rashoda za što su sredstva namjenjena.

Bolnica – županijski proračunski korisnik

(1-2) Ovo su knjigovodstvene evidencije propisane za proračunski računovodstveni sustav koje se nisu mije-njale od 1. siječnja 2015.

(3) Doznačena sredstva iz nadležnog proračuna iska-zuju se na odgovarajućim osnovnim računima podsku-pina 671, baš kako je to bilo za ove namjene (poslovanje i nefinancijsku imovinu) i do 31. prosinca 2014.

b) za financiranje izdataka za financijsku imo-vinu i otplatu zajmova

9 Primjer Bolnica koja je županijski proračunski korisnik ot-

plaćuje iskorišten dugoročni kredit koji je dobila od poslovne banke izvan javnog sektora.

S obzirom na to da je dospio anuitet (800,00 kn glavnice i 50,00 kn kamate) za prethodno iskorišten kredit, bolnica je uputila zahtjev županiji radi dozna-ke sredstava za njegovo plaćanje.

Sredstva su u svoti anuiteta doznačena sa transak-cijskog računa županije na transakcijski račun bolnice.

Bolnica je namirila obvezu prema kreditoru – po-slovnoj banci izvan javnog sektora.

Knjiženje: Prijenos sredstava iz proračuna za fi-nanciranje redovite djelatnosti proračunskog kori-snika iz njegove nadležnosti (za otplatu zajmova)

Županija

Razred 1 Razred 3



850,00 (2) (2) 50,00

36714 - Prijenosi za financiranje izdataka za financijsku imovinu i otplatu zajmova

(3) 800,00

Bolnica - županijski proračunski korisnik

Razred 1 Razred 2


23 423 - Obveze za kamate na primljene kredite i zajmove od kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan javnog sektora

(2) 850,00 850,00 (3) (3) 50,00 50,00 (1)

26432 - Obveze za kredite od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora - dugoročne

(3a) 800,00 800,00 (1)

Razred 5 Razred 6

54 432 - Otplata glavnice primljenih kredita od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora - dugoročnih

67111 - Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje rashoda poslovanja

(3) 800,00 50,00 (2)

67141 - Prihodi iz nadležnog pro-računa za financiranje izdataka za financijsku imovinu i otplatu zajmova

800,00 (2)

Razred 9


(1) 800,00 800,00 (3a)

92221 - Manjak prihoda poslovanja

(1) 50,00

Knjižne oznakeŽupanija Bolnica – županijski

proračunski korisnik

(2) Za proslijeđena sredstva bolnici za njezinu redovitu dje-latnost.

(1) Za dio stanja obveza po iskorištenom kreditu

(2) Za primljena sredstva iz županije za redovi-tu djelatnost

(3) Za plaćanje obveze prema kreditoru


Županija

(2) Prijenos sredstava za otplatu glavnice iskori-štenog kredita može se bilježit na novootvorenom osnovnom računu 36714 kojim se za te namjene bilje-ži prijenos proračunskim korisnicima iz nadležnosti proračuna. Do 31. prosinaca 2014. ovaj se prijenos obvezno bilježio na prirodnoj vrsti rashoda koju je proračunski korisnik imao izvorno iskazanu – 34233.

Bolnica – županijski proračunski korisnik

(1) Pretpostavlja se da je na temelju obračunanih kamata bolnica ostvarila manjak prihoda poslova-nje. Naime, kamate su uvijek, prema proračunskim računovodstvenim pravilima, dio poslovanja a nika-ko nisu dio financijskih obveza pa time i rezultata fi-nancijskog poslovanja.

Upozorava se da računovodstvena postupanja ne daju pravo na zaduživanje. Zaduživanje je u sustavu proračuna uređeno posebnim pravnim okvirom.

(2) Doznačena sredstva iz nadležnog proračuna iskazuju se na odgovarajućem osnovnom računu iz podskupine 671, što nije bio slučaj do 31. prosinca 2014. Do 1. siječnja 2015. sredstva koja je nadležan proračun dostavljao za otplatu kredita bila su sa-stavni dio sredstava namijenjenih poslovanju (račun 67111).


2.11. KAPITALNE POMOĆI

9 Primjer Grad je odlučio u 2015. svom komunalnom društvu

na ime pokrića gubitka koje ostvaruje već tri godine doznačiti 13.000,00 kn. Ova su sredstva planirana u proračunu za 2015. i donesena je odluka o izvršava-nju ovog dijela proračuna.

Knjiženje: Kapitalna pomoć trgovačkom društvu

Razred 2 Razred 3

23861 - Obveze za kapitalne pomoći kreditnim i ostalim financijskim in-stitucijama te trgovačkim društvima u javnom sektoru


13.000,00 (1) (1) 13.000,00

Knjižne oznake:(1) Za odluku o pokriću gubitka komunalnog društva.

Pojašnjenja knjižnih oznaka:(1) Iako još nema novčanog tijeka, prema odred-

bama Pravilnika o proračunskom računovodstvu ka-pitalne pomoći evidentiraju se u trenutku donošenja odluke nadležnog tijela o dodjeli kapitalne pomoći ako ju je već tada moguće izmjeriti, odnosno ako je poznata njezina svota i ako se odnosi na izvještajno razdoblje.

Pravilnik o proračunskom računovodstvu uređuje čl. 54. st. 4. pojam kapitalnih pomoći.

2.12. DANA DONACIJE KRATKOTRAJNE NEFINANCIJSKE IMOVINE

dana donacija kratkotrajne nefinancijske imovine koja se ne drži na zalihama

9 Primjer Županija nema novčanih sredstva za donacije glaz-

benim udrugama za provedbu određenih programa.Ona ima uredski materijal koji nije iskazan kao

kratkotrajna imovina u skupini 06. Vrijednost te do-nacije je 600,00 kn. Uredski materijal isporučen je udruzi.

Knjiženje: Dana donacija kratkotrajne nefinan-cijske imovine koja se ne drži na zali-hama

Razred 3 Razred 6

38114 - Tekuće donacije udrugama i političkim strankama

64251 - Prihodi od prodaje kratkotrajne nefinancijske imovine

(1) 600,00 600,00 (1)

Knjižne oznake:(1) Za danu donaciju u uredskom materijalu.

Pojašnjenja knjižnih oznaka:(1) Iako Pravilnik o proračunskom računovodstvu

propisuje postupanje s donacijama kratkotrajne ne-financijske imovine, rukovodeći se biti odredbe čl. 55. st. 2., naše je mišljenja da se donacijom kratkotrajne nefinancijske imovine smatra i donacija stvari koje nemaju obilježje knjigovodstvene imovine.

dana donacija sitnog inventara 9 Primjer

Županija nema novčanih sredstva za donacije glaz-benim udrugama za provedbu određenih programa.

Ona ima stolove koji imaju obilježje sitnog inven-tara koje se prestao upotrebljavati. Odlučila ih je da-rovati udruzi jer joj trebaju. U poslovnim knjigama nabavna vrijednost tih stolova je 2.000,00 kn, a njihov otpis je 1.600,00 kn.

Knjiženje: Dana donacija sitnog inventara

Razred 0 Razred 3

04211 - Sitni inventar38114 - Tekuće donacije udrugama i

političkim strankama

(1) 2.000,00 2.000,00 (2a) (2) 400,00


(2a) 1.600,00 1.600,00 (1)

Razred 6 Razred 9

64251 - Prihodi od prodaje kratko-trajne nefinancijske imovine


400,00 (2) (2a) 400,00 400,00 (1)

Knjižne oznake:(1) Za početno stanje(2) Za darovanje stolova

Pojašnjenja knjižnih oznaka:(2) S obzirom na to da je uz iskazivanje sitnog inven-

tara u skupini računa 06 pri nabavi sitnog inventara bio u cijelosti iskazan rashod, pri njegovu darovanju potrebno je iskazati i rashod od donacije i prihod od prodaje kratkotrajne nefinancijske imovine.

Smatramo da ovakav pristup odražava bit bilan-ciranja u neprofitnom računovodstvu, uvažavajući postavljena računovodstvena pravila.

2.13. DOBIVENA DONACIJE KRATKOTRAJNE NEFINANCIJSKE IMOVINE

dobivena donacija kratkotrajne nefinancijske imovine koja se ne drži na zalihama

9 Primjer Županija je dobila od trgovačkog društva uredski

materijal koji se ne iskazuje kao kratkotrajna imovi-na u skupini 06. Vrijednost te donacije je 600,00 kn. Uredski materijal je isporučen županiji.

Knjiženje: Dobivena donacija kratkotrajne ne-financijske imovine koja e ne drži na zalihama

Razred 3 Razred 6

32211 - Uredski materijal66313 - Tekuće donacije od

trgovačkih društava

(1) 600,00 600,00 (1)

Knjižne oznake:(1) Za primljenu danu donaciju u uredskom mate-

rijalu.


Pojašnjenja knjižnih oznaka:(1) Iako Pravilnik o proračunskom računovodstvu

propisuje postupanje s donacijama kratkotrajne ne-financijske imovine, rukovodeći se biti odredbe čl. 55. st. 4., naše je mišljenje da se dobivenom donacijom kratkotrajne nefinancijske imovine smatra i dobivena donacija stvari koje nemaju obilježje knjigovodstvene imovine.

dobivena donacija sitnog inventara koji se ne drži na zalihama

9 Primjer Županija je od trgovačkog društva dobila stolo-

ve koji imaju obilježje sitnog inventara U poslovnim knjigama darovatelja nabavna vrijednost tih stolova je bila 2.000,00 kn, a njihov otpis je bio 1.600,00 kn.

Knjiženje: Dobivena donacija sitnog inventara koji se ne drži na zalihama

Razred 0 Razred 3

04211 - Sitni inventar 32251 - Sitni inventar

(1) 2.000,00 (1a) 400,00


1.600,00 (1)

Razred 6 Razred 9

66313 - Tekuće donacije od trgovačkih društava


400,00 (1a) 400,00 (1)

Knjižne oznake:(1) Za primljeni dar (donaciju) stolova

Pojašnjenja knjižnih oznaka:(2) S obzirom na to da je uz iskazivanje sitnog in-

ventara u skupini računa 06 pri nabavi sitnog inven-tara bio u cijelosti iskazan rashod, pri njegovu dobi-vanju na dar potrebno je iskazati i rashod od istovrsne nabave i prihod od donacije.

Smatramo da ovakav pristup u svim prethodno navedenim okolnostima odražava bit bilanciranja u neprofitnom računovodstvu, uvažavajući postavlje-na računovodstvena pravila.

2.14. DANE POZAJMICE I NJIHOV POVRATKratkoročne pozajmicedane i vraćene u proračunskoj godini

9 Primjer Grad je dao zajam trgovačkom društvu u javnom

sektoru kojeg je jedini udjeličar. Trgovačko društvo vratilo je zajam u istoj proračunskoj godini. Svota za-jma i njegova povrata je 900,00 kn.

Knjiženje: Dan kratkoročni zajam i njegov povrat u istoj godini

Razred 1


(2) 900,00 900,00 (1)

1 3411 - Zajmovi trgovačkim društvi-ma u javnom sektoru - kratkoročni

(1) 900,00 900,00 (2)

Knjižne oznake:(1) Za dani zajam(2) Za povrat dobivenog zajma

Pojašnjenja knjižnih oznaka:(1) Zajmove se može davati samo u skladu s poseb-

nim zakonskim okvirom. Stoga, iako Pravilnik o pro-računskom računovodstvu propisuje kako se iskazuje davanje zajmova, njima nije dano pravo na plasira-nje novčanih sredstava.

U primjeru nisu promatrane kamate jer nisu bit-ne radi davanja primjera u vezi sa samom glavnicom zajma. Upozorava se na to da se one kao imovina prikazuju odvojeno od potraživanja za dane zajmove u odjeljku računa 1641 – Potraživanja za prihode od financijske imovine i njemu pripadajućih odjeljaka obračunanih prihoda i prihoda u razredu 6.

dane u proračunskoj godini, a vraćene u slje-dećoj proračunskoj godini

9 Primjer Grad je dao kratkoročan zajam trgovačkom druš-

tvu u javnom sektoru kojeg je jedini udjeličar. Svota zajma je 1.500,00 kn. Trgovačko društvo vratilo je po-zajmicu u sljedećoj proračunskoj godini.

Knjiženje: Dan kratkoročni zajam i njegov povrat u sljedećoj godini

2015.

Razred 1 Razred 5

11121 - Novac na žiro - računu kod poslovne banke

51411 - Dani zajmovi trgovačkim društvima u javnom sektoru - kratkoročni

1.500,00 (1) (1) 1.500,00

13631 - Zajmovi tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora - kratkoročni

(1a) 1.500,00

Razred 9


1.500,00 (1a)

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo javiti se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili e-mail: [email protected]


2016.

Razred 1 Razred 8

11121 - Novac na žiro- računu kod poslovne banke

814 11 - Povrat zajmova danih trgovačkim društvima u javnom sektoru - kratkoročni

(2) 1.500,00 1.500,00 (1) 1.500,00 (2)

13631 - Zajmovi tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora - kratkoročni

(1) 1.500,00 1.500,00 (2a)

Razred 9


(2a) 1.500,00 1.500,00 (1)

92223 - Manjak primitaka od finan-cijske imovine

(1) 1.500,00


(1) Za dani zajam (1) Za početno stanje(2) Za povrat danog zajma


2015.

(1) S obzirom na to da će dani kratkoročan zajam biti vraćen u 2016., u 2015. potrebno je davanje zajma iskazati u razredu 5.

U primjeru nisu razmatrane kamate.

2016.

(1) U početnom stanju izdatak koji je bio iskazan u razredu 5 očituje se na računu 92223 – Manjak primi-taka od financijske imovine.

2.15. PRIMLJENI KREDITI I POZAJMICE I NJIHOV POVRAT

U nastavku se daju primjeri u vezi s primljenim kreditima. Jednak se pristup primjenjuje i pri iska-zivanju primljenih pozajmica, uvažavajući odgova-rajuće osnovne račune koji se koriste za promjene povezane sa zajmovima.

Kratkoročni kreditiprimljeni i vraćene u proračunskoj godini

9 Primjer Grad je dobio kredit od poslovne banke izvan jav-

nog sektora. Grad je vratio kredit u istoj proračunskoj godini. Svota kredita i njegova povrata je 900,00 kn.

Knjiženje: Dobiven kratkoročni kredit i njegov povrat u istoj godini

Razred 1 Razred 2


264 31 - Obveze za kredite od tuze-mnih kreditnih institucija izvan javnog sektora - kratkoročne

(1) 900,00 900,00 (2) (2) 900,00 900,00 (1)

Knjižne oznake:(1) Za dani kredit(2) Za povrat primljenog kredita

Pojašnjenja knjižnih oznaka:(1) Proračunske osobe se mogu zaduživati samo

prema posebnim pravilima.S obzirom na odredbu čl. 78. st 2. Pravilnika o pro-

računskom računovodstvu, kratkoročna zaduživanja koja se otplate u godini u kojoj su i primljena sredstva iskazuju se samo na odgovarajućim računima obveza u skupini 26 – Obveze za kredite i zajmove bez upora-be računa razreda 8 odnosno 5.

U primjeru nisu promatrane kamate jer nisu bit-ne radi davanja primjera u vezi sa samom glavnicom zaduživanja. Upozorava se na to da se one kao obve-za prikazuju odvojeno od obveza za dane zajmove u odjeljku računa 2342 – Obveze za kamate na primlje-ne kredite i zajmove i njemu pripadajućih osnovnih računa u podskupini 342 – Kamate za primljene kre-dite i zajmove.dani u proračunskoj godini, a vraćeni u slje-

dećoj proračunskoj godini 9 Primjer

Grad je dobio kratkoročni kredit od poslovne ban-ke izvan javnog sektora. Svota kredita je 1.500,00 kn. Kredit je vraćen u sljedećoj proračunskoj godini.

Knjiženje: Primljen kratkoročni kredit i njegov povrat u sljedećoj godini

2015.

Razred 1 Razred 2

11121 - Novac na žiro- računu kod poslovne banke

26 431 - Obveze za kredite od tuzemnih kreditnih institucija iz-van javnog sektora - kratkoročne

(1) 1.500,00 1.500,00 (1a)

Razred 8 Razred 9

844 31 - Primljeni krediti od tuzem-nih kreditnih institucija izvan javnog sektora - kratkoročni


1.500,00 (1) (1a) 1.500,00

2016.

Razred 1 Razred 2

11121 - Novac na žiro - računu kod poslovne banke

264 31 - Obveze za kredite od tuzemnih kreditnih institucija iz-van javnog sektora - kratkoročne

(1) 1.500,00 1.500,00 (2) (2a) 1.500,00 1.500,00 (1)

Razred 5 Razred 9

544 31 - Otplata glavnice primljenih kredita od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora - kratkoročnih


(2) 1.500,00 (1) 1.500,00 1.500,00 (2a)

92213 - Višak primitaka od financi-jske imovine

1.500,00 (1)



(1) Za primljeni kratko-ročni kredit

(1) Za početno stanje(2) Za povrat primljenog

kratkoročnog kredita


2015.

(1) S obzirom na to da će primljeni kratkoročan kredit biti vraćen u 2016., u 2015. potrebno je njegov primitak iskazati u razredu 8.

U primjeru nisu razmatrane kamate.

2016.

(1) U početnom stanju primitak koji je bio iskazan u razredu 8 očituje se na računu 92213 – Višak primi-taka od financijske imovine.

JAVNE FINANCIJE

Ivana KUNIĆ, dipl. oec. UDK 336.12

Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014.

Intervenirano je u Državni proračun Republike Hr-vatske za 2014. godinu. Izmjene i dopune Držav-

nog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu koje je prihvatio Hrvatski sabor. Učinjene su i određe-ne preraspodjele na pojedinim kategorijama na kojima planirana sredstva nisu dostatna, a nužno ih je obaviti u ovoj godini.

1 UVODNa sjednici održanoj 25. studenog 2014. Hrvatski

sabor usvojio je izmjene i dopune Državnog pro-računa Republike Hrvatske za 2014. godinu. Ove su Izmjene i dopune prvenstveno rezultat slabijeg ostvarenja proračunskih prihoda, uslijed nepovolj-nijih gospodarskih kretanja u odnosu na prethodno planirane, te dodatnih proračunskih troškova zbog poplava u istočnoj Slavoniji. U iste su također ugra-đene dodatne mjere fiskalne konsolidacije određene Zaključkom Vlade Republike Hrvatske te Odlukom o mjerama privremene obustave izvršavanja Držav-nog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu. S obzirom na to da od 2012. Vlada Republike Hrvat-ske ne može poduzeti značajnije preraspodjele iz-među proračunskih stavaka, već sve preraspodjele iznad 5 % iznosa pojedinih stavki mora odobriti Hr-vatski Sabor, napravljene su i određene preraspodje-le na pojedinim kategorijama na kojima planirana sredstva nisu dostatna, a nužno ih je izvršiti u ovoj godini.

U skladu s ovim Izmjena i dopunama, proračun-ski prihodi bi u 2014. godini trebali iznositi 114,5 milijarda kuna, što je za 2,6 milijarda kuna manje od prethodno očekivanih, dok se ukupni rashodi smanjuju za 544 milijuna kuna i iznose 130,1 mili-

jardu kuna. Smanjenja se planiraju na većini pro-računskih kategorija, od čega više od 1 milijardu kuna na rashodima poslovanja (financijski rashodi, subvencije, pomoći i ostali rashodi) te gotovo pola milijarde kuna na rashodima za nabavu nefinancij-ske imovine. Istodobno, povećani su rashodi za za-poslene (332 milijuna kuna), naknade građanima i kućanstvima (579 milijuna kuna) te materijalni ras-hodi (48 milijuna kuna). Proračunski trošak sanacije šteta uzrokovanih poplavama je 279 milijuna kuna.

Osim promjena u stavkama državnog proraču-na, predviđene su i izmjene i dopune proračuna izvanproračunskih korisnika. Najveće su korekcije učinjene kod Hrvatskih cesta, i to tako da su planovi investicija smanjeni za dodatnih 715 milijuna kuna, čime je smanjen i njihov manjak za istu svotu.

Navedeno smanjenje prihoda i povećanja rasho-da rezultirat će povećanjem manjka državnog pro-računa koji će iznositi 15,6 milijarda kuna, što je za 2 milijarde kuna više od prethodnog plana.

Ukupni manjak opće države, uzimajući u obzir predviđeno smanjenje manjka izvanproračunskih korisnika, iznosit će 16,4 milijarde kuna ili 5 % BDP-a.

2 PRIHODI DRŽAVNOG PRORAČUNAOstvarena makroekonomska kretanja znatno su

slabija od prethodno očekivanih, što će rezultirati manjim proračunskim prihodima. Očekuje se da će se bruto domaći proizvod u 2014. smanjiti za 0,7 %, pri čemu će razina cijena stagnirati u odnosu na prethodnu godinu. U uvjetima nominalnog pada BDP-a i ostvarenje proračunskih prihoda znatno je slabije od očekivanja. Najznačajnija smanjenja pri-hoda u odnosu na prethodni plan očekuju se kod poreza na dodanu vrijednosti (1,3 milijarde kuna), poreza na dobitak (259 milijuna kuna) te doprino-


sa (238 milijuna kuna). S druge strane, znatno bolji rezultati od plana očekuju se kod posebnih poreza i trošarina (756 milijuna kuna). Očekuje se i značajno smanjenje prihoda od pomoći prvenstveno zbog sla-bijeg povlačenja fondova EU-a (1,2 milijarde kuna), a koji su neutralni na deficit.

Slijedom navedenog, prema novom planu pro-računa u 2014. očekuje se smanjenje proračunskih prihoda u odnosu na plan iz ožujka za ukupno 2,6 milijardi kuna te isti umjesto prije planiranih 117,1 milijardu kuna, prema novom planu iznose 114,5 milijarda kuna.

Prihodi Državnog proračuna za 2014. godinu

(milijuni HRK) Plan 2014.

Povećanje / smanjenje

Novi plan

2014.Indeks

PRIHODI POSLOVANJA 116.749 -2.839 113.910 97,61. Prihodi od poreza 63.639 -1.132 62.507 98,2Porez na dohodak 1.369 -0 1.369 100,0Porez na dobit 5.689 -259 5.431 95,5Porezi na imovinu 458 -57 400 87,5Porezi na robu i usluge 55.734 -836 54.898 98,5

- Porez na dodanu vrijednost 41.965 -1.297 40.668 96,9

- Porez na promet 136 13 149 109,4- Posebni porezi i trošarine 12.041 756 12.797 106,3- Ostali porezi na robu i

usluge 510 -57 453 88,8

- Porez na dobitke od igara na sreći i ostali porezi od igara na sreću

28 92 121 425,1

- Naknade za priređivanje igara na sreću 1.054 -343 710 67,4

Porezi na međunarodnu trgovinu i transakcije 389 8 396 102,0

Ostali prihodi od poreza 0 13 132. Doprinosi 41.855 -238 41.618 99,43. Pomoći 4.306 -1.185 3.121 72,54. Prihodi od imovine 2.696 -0 2.696 100,0Prihodi od financijske imovine 1.537 -177 1.360 88,5

Prihodi od nefinancijske imovine 1.125 142 1.267 112,6

Prihodi od kamata za dane zajmove 34 35 69 204,1

5. Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada

3.582 -364 3.217 89,8

6. Prihodi od prodaje proizvoda i roba te pruženih usluga i prihodi od donacija

71 28 100 139,5

7. Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 600 52 651 108,6

PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 316 243 559 177,1

1. Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine

22 7 29 131,7

2. Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine

242 31 273 113,0

3. Prihodi od prodaje proizvedene katkotrajne imovine

52 205 256 497,6

UKUPNI PRIHODI PRORAČUNA 117.064 -2.596 114.469 97,8

Izvor: Ministarstvo financija

2.1. PRIHODI OD POREZAPrihodi od poreza smanjuju se za 1,1 milijardu

kuna u odnosu na plan proračuna iz ožujka 2014. i planiraju se u svoti od 62,5 milijarda, i to prvenstve-no zbog očekivanog smanjenja prihoda od PDV-a uslijed smanjenja ekonomske aktivnosti.

Porez na dohodak Prihod od poreza na dohodak planira se u svoti od

1,4 milijarde kuna i ne mijenja se u odnosu na onaj planiran proračunom iz ožujka 2014.

Porez na dobitakPrihod od poreza na dobitak planira se u svoti od

5,4 milijarde kuna i za 258,6 milijuna kuna je manji od prije planiranog. Smanjenje ove prihodne kate-gorije rezultat je slabijih rezultata poslovanja podu-zeća tijekom 2013. u odnosu na prije očekivane, a koji su bili vidljivi tek krajem travnja kada su podu-zeća predala završne obračune poreza na dobitak za prethodnu godinu.

Porezi na imovinuPrihodi od poreza na promet nekretnina u novom

planu za 2014. iznose 400,3 milijuna kuna te se u odno-su na prije planirane smanjuju za 57,4 milijuna kuna.

Porez na dodanu vrijednostNovi plan prihoda od poreza na dodanu vrijed-

nost je 40,7 milijarda kuna te je u odnosu na prora-čun iz ožujka manji za 1,3 milijarde kuna kao rezul-tat slabijih kretanja osobne potrošnje, te zakonskih izmjena provedenih u 2014., kao i onih provedenih u 2013., a koje imaju cjelogodišnji učinak.

Posebni porezi i trošarinePrihodi od posebnih poreza i trošarina su 12,8

milijarda kuna te bilježe povećanje od 755,9 miliju-na kuna u odnosu na plan. Povećanje projekcije ovih prihoda rezultat je dodatnih mjera koje je Europska komisija zatražila u provedbi procedure prekomjer-nog deficita, kao i drukčijeg obračuna posebnog po-reza na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove. U sklopu dodatnih mjera koje je zahtijevala Europska komisija u procesu prilagodbe fiskalnog deficita prihvatljivim razinama, povećane su trošarine na energente za 20 lipa po litri. Fiskal-ni efekt povećanja trošarina na energente je oko 350 milijuna kuna za 2014. godinu.

Porez na dobitke od igara na sreću i ostali porezi od igara na sreću

Kao jedna od mjera za smanjenje proračunskog deficita i osiguranje održivosti javnih financija s ci-ljem redovitog podmirivanja obveza koje se financi-raju iz državnog proračuna planirao se uvesti porez na sve dobitke od lutrijskih igara i igara klađenja. Zakon o izmjenama Zakona o igrama na sreću (Nar. nov., br. 41/14.) stupio je na snagu 1. travnja 2014., a prve uplate u proračun prema novom načinu opore-


zivanja dobitaka od lutrijskih i igara klađenja izvrše-ne su u svibnju 2014. Međutim, kako su izmjenama navedenog Zakona obuhvaćeni dobitci od 750 kuna na dalje, te s obzirom na tumačenje da se stope pri-mjenjuju progresivno, a ne prema pripadnosti izno-sa razredu, nije u potpunosti ostvaren učinak ove mjere. Stoga se planirani prihod po osnovi poreza na dobitke od igara na sreću i ostalih poreza od igara na sreću ovim Izmjenama i dopunama smanjuje za 251 milijun kuna. U tijeku je procedura donošenja Izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću, gdje će se oporezovati svi dobitci neovisno o visini.

Porezi na međunarodnu trgovinu i transakcijePrihod od poreza na međunarodnu trgovinu i

transakcije od 1. srpnja 2013. značajno se smanjuje zbog ukidanja carina i carinskih pristojba na uvoz iz zemalja Europske unije, a ovo smanjenje u 2014. godini ima cjelogodišnji učinak na proračunske pri-hode. U skladu s time, prihod od poreza na međuna-rodnu trgovinu i transakcije novim planom za 2014. planiran je u svoti od 396,4 milijuna kuna i nije se značajnije mijenjao u odnosu na plan iz ožujka.

2.2. DOPRINOSIKao rezultat nepovoljnih kretanja na tržištu rada

ovim Izmjenama i dopunama prihodi od doprinosa smanjuju se za 237,7 milijuna kuna i iznose 41,6 mi-lijarda kuna. Treba istaknuti kako doprinosi za mi-rovinsko osiguranje bilježe daleko manju korekciju od doprinosa za zdravstveno osiguranje, a osnovni razlog tome jest činjenica da je dogovoreno povlače-nje sredstava iz II. mirovinskog stupa za osiguranike s beneficiranim radnim stažem ostvareno u nešto većoj svoti nego li se to očekivalo.

2.3. POMOĆIPrihodi od pomoći se u odnosu plan iz ožujka

smanjuju za 1,2 milijarde kuna te prema novom pla-nu za 2014. iznose od 3,1 milijardu kuna. Oko 95 % ukupnih prihoda od pomoći odnosi se na prihode od pomoći institucija i tijela EU-a, koji su izravno vezani za projekte financirane iz fondova EU-a, iz-gradnju schengenskih kapaciteta te izravna plaća-nja u poljoprivredi.

2.4. PRIHODI OD IMOVINEPrihodi od imovine iznose 2,7 milijarda kuna i

ostaju na približno istoj razini u odnosu na plan proračuna iz ožujka 2014. Međutim, došlo je do preraspodjele prihoda unutar pojedinih kategorija prihoda od imovine. Ovim izmjenama i dopunama državnog proračuna prihodi od dobitka trgovačkih društava u vlasništvu države smanjuju se za 250 mi-lijuna kuna, a smanjenje bilježe i prihodi od konce-sija. Istodobno, povećava se kategorija ostali prihodi od nefinancijske imovine i to prvenstveno zbog pri-kupljanja prihoda od legalizacije.

2.5. PRIHODI OD UPRAVNIH I ADMINISTRATIVNIH PRISTOJBA, PRISTOJBA PO POSEBNIM PROPISIMA I NAKNADA

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojba, pristojbi po posebnim propisima i naknada novim

planom za 2014. planirani su na razini od 3,2 mili-jarde kuna i bilježe smanjenje u odnosu na važeći plan za 364,4 milijuna kuna.

2.6. PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine novim se planom za 2014. godinu povećavaju za 243,1 mi-lijun kuna u odnosu na usvojeni proračun i iznose 558,7 milijuna kuna. Povećanje se najvećim dijelom odnosi na strateške zalihe koje je planirala HANDA.

3 RASHODI DRŽAVNOG PRORAČUNAUkupni rashodi državnog proračuna smanjuju se

za 544,0 milijuna kuna i prema novom planu iznose 130,1 milijardu kuna.

Smanjenja u ukupnoj svoti od 1,5 milijarda kuna provedena su prvenstveno na pozicijama: Ministar-stva financija - 261,7 milijuna kuna, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture - 190,2 miliju-na kuna, Ministarstva poduzetništva i obrta - 141,9 milijuna kuna, Ministarstva zaštite okoliša i prirode - 130,5 milijuna kuna, Ministarstva poljoprivrede - 127,3 milijuna kuna, Ministarstva unutarnjih poslo-va - 127,2 milijuna kuna, Ministarstva gospodarstva - 107,7 milijuna kuna i Ministarstva regionalnoga ra-zvoja i fondova Europske unije - 94,7 milijuna kuna.

Međutim, istodobno su rashodi povećani za 1,0 milijardu kuna i to prvenstveno za:

• sanaciju štete uzrokovane poplavama - 279,3 milijuna kuna

• povećanja izdvajanja za mirovine - 338,6 mi-lijuna kuna

• osiguranje dodatnih rashoda za zaposlene - 331,9 milijuna kuna

Rashodi državnog proračuna


Povećanje / Smanjenje

Novi plan

2014.Indeks

UKUPNO 130.651 -544 130.107 99,63 Rashodi poslovanja 128.088 -76 128.011 99,931 Rashodi za zaposlene 21.307 332 21.639 101,632 Materijalni rashodi 8.068 50 8.118 100,634 Financijski rashodi 11.234 -260 10.974 97,735 Subvencije 5.695 -368 5.328 93,5

36Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države

8.937 -126 8.811 98,6

37 Naknade građ.i kućan.na tem.osig.i dr. naknade 67.151 579 67.730 100,9

38 Ostali rashodi 5.696 -284 5.412 95,0

4 Rashodi (za nabavu nefinancijske imovine) 2.564 -468 2.096 81,8


3.1. RASHODI POSLOVANJAOvim Izmjenama i dopunama rashodi poslovanja

planirani su u svoti od 128,0 milijarda kuna, a najve-ći dio odnosi se na naknade građanima i kućanstvi-ma na temelju osiguranja i druge naknade u svoti od 67,7 milijarda kuna, rashode za zaposlene u svoti od 21,6 milijarda kuna i financijske rashode u svoti od 11,0 milijarda kuna


Rashodi za zaposleneUkupni rashodi za zaposlene ovim Izmjenama i

dopunama državnog proračuna planirani su u svoti od 21,6 milijarda kuna te se u odnosu na plan iz ožuj-ka povećavaju za 331,9 milijuna kuna. Naime, iako je većina proračunskih korisnika državnog proračuna ostvarila uštede na ovim rashodima, i to u svoti od 184,5 milijuna kuna, za pojedine proračunske kori-snike bilo je potrebno osigurati dodatna sredstva u ukupnoj svoti od 516,4 milijuna kuna (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 347,9 milijuna kuna, Ministarstvo unutarnjih poslova 98,0 milijuna kuna, Ministarstvo socijalne politike i mladih 40,1 milijun kuna…).

Materijalni rashodiMaterijalni se rashodi povećavaju za ukupno 49,8

milijuna kuna, i to prvenstveno zbog znatnije svote ovrha po okončanim sudskim postupcima.

Financijski rashodiFinancijski se rashodi zbog povoljnijeg zaduži-

vanja smanjuju za 259,9 milijuna na ime kamata za primljene kredite i zajmove.

SubvencijeRashodi za subvencije smanjuju se za 367,9 mi-

lijuna kuna, od čega najvećim dijelom kao rezultat provedbe Odluke o mjerama privremene obustave izvršavanja Državnog proračuna Republike Hrvat-ske za 2014. godinu koju je Vlada Republike Hrvatske usvojila na sjednici održanoj 17. travnja 2014. Nai-me, navedenom je Odlukom, s ciljem daljnjeg sma-njenja proračunskog deficita, svota subvencija ras-položivih za ugovaranje i isplatu u 2014. ograničen u ukupnoj svoti od 390,0 milijuna kuna, i to na pozici-jama Ministarstva financija u svoti od 150,0 miliju-na kuna, Ministarstva poljoprivrede u svoti od 100,0 milijuna kuna, Ministarstva gospodarstva u svoti od 100,0 milijuna kuna i na pozicijama Ministarstva poduzetništva i obrta u svoti od 40,0 milijuna kuna.

Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće državeOvi se rashodi smanjuju za 125,7 milijuna kuna,

ali bitno je naglasiti da je smanjenje postignuto us-poravanjem izvršavanja utvrđenih programa, a ne njihovim ukidanjem. Naime, nakon provedene ana-lize stanja uočena je drukčija dinamika realizacije kapitalnih projekata financiranih iz pretpristupnih fondova Europske unije od planirane te su stoga ko-rigirane prije planirane veličine. Međutim, uz nave-deno smanjenje, povećavaju se izdvajanja za sana-ciju štete od poplava u svoti od 60,8 milijuna kuna.

Naknade građanima i kućanstvimaUkupne naknade građanima i kućanstvima na

temelju osiguranja i druge naknade povećavaju se za 579,0 milijuna kuna, i to prvenstveno zbog pove-ćanja izdvajanja za mirovine za 338,6 milijuna kuna, socijalne naknade za 76,7 milijuna kuna, sanaciju štete od poplava za 112,8 milijuna kuna i naknade za nezaposlene za 50,8 milijuna kuna.

Ostali rashodi Ostali rashodi smanjuju se za 283,6 milijuna kuna.

Najveće smanjenje od 329,0 milijuna kuna odnosi se na Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastruk-ture, i to prvenstveno zbog smanjenja kapitalnih donacija i kapitalnih pomoći te 74,0 milijuna kuna kod Ministarstva poduzetništva i obrta. Međutim, uz navedeno smanjenje, povećavaju se izdvajanja za

poticanje stambene štednje u svoti od 122,0 miliju-na kuna te za sanaciju štete od poplava u svoti od 59,0 milijuna kuna.

3.2. RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine sma-njuju se za 467,6 milijuna kuna, odnosno za 18,2 %, prvenstveno zbog usporavanja kapitalnih investici-ja u izgradnji.

Rashodi državnog proračuna po funkcijskoj klasi-fikaciji


Povećanje/ Smanjenje

Novi plan

2014.Indeks

UKUPNO 130.651 -544 130.107 99,601 Opće javne usluge 21.436 -646 20.790 97,002 Obrana 4.279 -13 4.266 99,703 Javni red i sigurnost 7.240 -81 7.159 98,904 Ekonomski poslovi 13.619 -809 12.810 94,105 Zaštita okoliša 606 -142 464 76,5

06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 1.480 -2 1.479 99,9

07 Zdravstvo 21.822 -85 21.737 99,608 Rekreacija, kultura i religija 1.788 39 1.827 102,209 Obrazovanje 10.369 512 10.880 104,910 Socijalna zaštita 48.013 682 48.696 101,4


Većina rashoda državnog proračuna, gledano kroz funkcijsku klasifikaciju, odnosno prema svojoj namjeni, smanjuje se u ukupnoj svoti od 1,8 milijar-da kuna, i to najvećim dijelom u području:

• ekonomskih poslova u svoti od 0,8 milijarda kuna, i to prvenstveno zbog ograničenja ras-hoda za subvencije kod Ministarstva financi-ja, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i Ministarstva poduzetništva i obrta na temelju Odluke Vlade Republike Hr-vatske iz travnja 2014.

• općih javnih usluga u svoti od 645,8 milijuna kuna na ime kamata za primljene kredite i za-jmove zbog povoljnijeg zaduživanja te zbog us-poravanja kapitalnih investicija u izgradnju

• zaštite okoliša u svoti od 142,3 milijuna kuna.Rashodi za ostale namjene, koje uključuju obra-

nu, javni red i sigurnost, usluge unaprjeđenja stano-vanja i zajednice te zdravstvo također se smanjuju, i to u ukupnoj svoti od 180,1 milijun kuna.

Međutim, uz prethodno navedeno smanjenje, rashodi se i povećavaju za 1,2 milijardi kuna, i to najvećim dijelom u području socijalne zaštite u svo-ti od 682,4 milijuna kuna zbog povećanja izdvajanja za mirovine, socijalne naknade, sanaciju štete od poplava i naknade za nezaposlene te obrazovanja u svoti od 511,7 milijuna kuna.

4 UKUPNI MANJAK DRŽAVNOG PRORAČUNA Slijedom ukupno planiranih prihoda u svoti od

114,5 milijarda kuna te ukupno planiranih rashoda u svoti od 130,1 milijardu kuna, manjak državnog proračuna za 2014. godinu planiran je u svoti od 15,6 milijardi kuna ili 4,8 % bruto domaćeg proizvoda.


Ukupni manjak državnog proračuna

Ukupni manjak/višak državnog proračuna

mil. HRK Plan 2014.

Povećanje/ smanjenje

Novi plan

2014.Indeks

Prihodi (6+7) 117.064 -2.596 114.469 97,8Prihodi poslovanja (6) 116.749 -2.839 113.910 97,6Prihodi od prodaje nefinancijske imovine (7) 316 243 559 177,1

Rashodi (3+4) 130.651 -549 130.107 99,6Rashodi poslovanja (3) 128.088 -81 128.011 99,9Rashodi za nabavu nefinancijske imovine (4) 2.564 -468 2.096 81,8

Ukupni manjak/višak -13.587 -2.047 -15.639% BDP-a -4,1 -4,8


5 PROCJENA UKUPNOG MANJKA KONSOLIDIRANE OPĆE DRŽAVE

Ukupni manjak proračuna opće države u 2014. iznosit će 5 % bruto domaćeg proizvoda, što je za 0,4

postotna boda više u odnosu na plan usvojen u ožuj-ku ove godine. Pritom državni proračun bilježi razi-nu manjka od 4,8 % BDP-a, dok će izvanproračunski korisnici smanjiti svoj manjak s 0,4 % BDP-a na 0,2 % BDP-a. Jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave imat će uravnotežen proračun.

Procjena ukupnog manjka / viška konsolidirane opće države

Manjak opće države

% BDP-a Plan 2014.

Novi plan

2014.Ukupni manjak/višak, državni proračun -4,1 -4,8Ukupni manjak/višak, izvanproračunski korisnici -0,4 -0,2

Ukupni manjak/višak, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave -0,0 -0,0

Ukupni manjak/višak proračuna opće države -4,6 -5,0


JAVNA NABAVA

Ivan PALČIĆ, dipl. iur.1 UDK 331.2

Elektronička dostava ponuda u postupcima javne nabave

U 2015. gospodarski subjekti će u postupcima javne nabave moći svoje ponude i zahtjeve za sudjelo-

vanjem dostavljati i elektroničkim putem kroz sustav Elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvat-ske. Riječ je o daljnjem koraku u razvoju elektroničke jav-ne nabave. U ovom radu daje se pregled relevantnih za-konskih odredaba te praktično opisuje priprema takvog postupka javne nabave i dostava ponuda elektroničkim putem. Postupak javnog otvaranja elektronički dostav-ljenih ponuda te njihov pregled i ocjenu obradit će se u sljedećem broju.

1. UVOD1Vlada Republike Hrvatske je na 88. sjednici, 2.

svibnja 2013. godine, usvojila Strategiju razvoja elektroničke javne nabave u Republici Hrvatskoj 2013. – 2016., Nar. nov., br. 54/13., dalje: Strategija) s ciljem poboljšanja učinkovitosti javne nabave isko-rištavanjem potencijala koje pružaju informacijsko-komunikacijske tehnologije.

1 Ivan Palčić stručni je savjetnik u Upravi za sustav javne nabave Mini-starstva gospodarstva. Stajališta navedena u ovom članku osobna su sta-jališta autora i ne predstavljaju mišljenje institucije u kojoj je zaposlen.

Elektronička javna nabava (e-javna nabava), jed-nostavno rečeno, jest sustav javne nabave koji se umjesto na papiru temelji na primjeni elektroničkih alata i elektroničkih sredstava komunikacije. E-jav-na nabava već je u određenoj mjeri u praksi obvezna (u odnosu na objavu poziva na nadmetanje i do-kumentacije za nadmetanje), dok je Zakonom o iz-mjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 83/13., dalje: ZIDZJN 83/13.), koji je stupio na snagu 9. srpnja 2013., učinjen dodatni iskorak u smjeru za primjenu elektroničke dostave ponuda i zahtjeva za sudjelovanje.

E-javna nabava kao sustav sastoji se od nekoliko povezanih modula:

1. e-objava – sastavljanje, slanje i objavljivanje objava javne nabave na standardnim obrasci-ma u elektroničkom obliku

2. e-dokumentacija – elektronički pristup doku-mentaciji za nadmetanje

3. e-dostava – elektronička dostava ponuda, za-htjeva za sudjelovanje, zahtjeva za kvalifikaci-ju te planova i projekata

4. e-dražba – proces koji se ponavlja i koji uklju-čuje elektronički sustav za predstavljanje no-vih cijena, izmijenjenih naniže, i/ili novih vri-


jednosti koje se odnose na određene elemente ponuda, a obavlja se nakon početne potpune procjene ponuda i omogućava njihovo rangi-ranje pomoću automatskih metoda procjene

5. e-katalog – elektronički dokument koji gospo-darski subjekti sastavljaju u skladu sa smjerni-cama ili rasporedu koje propisuje naručitelj u određenom postupku u kojem se na strukturi-rani način opisuju proizvodi i navode cijene

6. e-ocjena – pregled i ocjena ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, zahtjeva za kvalifikaciju te pla-nova i projekata

7. e-narudžba – elektronički sustav naručivanja / dostave predmeta nabave na temelju skloplje-nih ugovora o javnoj nabavi ili okvirnih spora-zuma

8. e-račun i e-plaćanje – izdavanje elektroničkih računa i elektroničko plaćanje za ugovore o javnoj nabavi ili okvirne sporazume.

Prva se dva navedena modula primjenjuju u po-stupcima javne nabave još od 2008., a njihovo je ko-rištenje postalo obvezno stupanjem na snagu Zako-na o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11.) 1. siječnja 2012.

Fokus ovog rada je na trećem modulu, e-dostavi, čije je postupno uvođenje u sustav javne nabave u Republici Hrvatskoj propisano prijelaznom odred-bom čl. 42. ZIDZJN 83/13.2

Taj zakonski članak propisuje:(1) Elektroničku dostavu ponuda i zahtjeva za su-

djelovanje obvezni su dopustiti:1. Državni ured za središnju javnu nabavu najka-

snije od 1. siječnja 2014. godine; 2. ostali naručitelji najkasnije od 1. siječnja 2015.

godine za nabavu velike vrijednosti, a najkasnije od 1. srpnja 2015. godine za nabavu male vrijednosti.

(2) Obvezu elektroničke dostave ponuda i zahtjeva za sudjelovanje obvezni su odrediti:

1. Državni ured za središnju javnu nabavu najka-snije od 1. siječnja 2015. godine;

2. ostali naručitelji najkasnije od 1. siječnja 2016. godine za nabavu velike vrijednosti, a najkasnije od 1. srpnja 2016. godine za nabavu male vrijednosti.

(3) Obveze naručitelja iz stavaka 1. i 2. ovoga član-ka odnose se na otvoreni postupak javne nabave, ograničeni postupak javne nabave, pregovarački po-stupak javne nabave s prethodnom objavom i natje-cateljski dijalog.

Naručitelj

Vrijednostnabave

MOGUĆNOST E-DOSTAVE

OBVEZA E-DOSTAVE

NMV NVV NMV NVV

Državni ured 01. 01. 2014. 01. 01. 2015.

Ostali naručitelji 01. 07. 2015.

01. 01. 2015.

01. 07. 2016.

01. 01. 2016.

Proces uvođenja e-dostave predviđen po faza-ma i vrsti naručitelja u dvogodišnjem razdoblju, do

2 Primjena ostalih modula u praksi bit će fakultativna, s iznimkom e-računa. Naime, iako Strategija i taj modul predviđa kao fakultativan, zbog u međuvremenu novo usvojene Direktive 2014/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o elektroničkom izdavanju raču-na u javnoj nabavi, možemo očekivati da će i ovaj modul biti obvezan u bližoj budućnosti.

zaključno 1. srpnja 2016., kada će e-dostava postati obvezna za sve dionike u sustavu javne nabave u Re-publici Hrvatskoj, i to u otvorenom postupku javne nabave, ograničenom postupku javne nabave, pre-govaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom i natjecateljskom dijalogu.3

Prva faza podrazumijeva naručiteljevo dopušta-nje mogućnosti dostavljanja ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, planova i projekata u elektroničkom obliku. Riječ je zapravo o prijelaznom razdoblju u kojem će biti dopuštena dostava ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, planova i projekata u papirnatom te elektroničkom obliku, a gospodarski će subjekt samostalno odabrati kojim će se od ta dva način do-stave koristiti.

U drugoj fazi e-dostava postaje obvezna, što znači potpuni prelazak na e-dostavu ponuda, zahtjeve za sudjelovanja, planova i projekata isključivo u elek-troničkom obliku.

Osim toga, provedba tih dviju faza vremenski se razlikuje i ovisno o kategoriji naručitelja. Prvu kate-goriju čini isključivo Državni ured za središnju javnu nabavu (dalje: Državni ured), a u drugu kategoriju potpadaju svi ostali naručitelji. Rokovi za primjenu su također različito određeni ovisno o procijenjenoj vrijednosti nabave (nabava velike vrijednosti ili na-bava male vrijednosti).

Državni ured obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na središnju javnu nabavu za potre-be središnjih tijela državne uprave, Vladu Republike Hrvatske, urede i stručne službe Vlade Republike Hrvatske, Hrvatski sabor i Ured Predsjednika Re-publike Hrvatske. Dakle, aktivnosti i nadležnosti Državnog ureda u potpunosti su vezane i orijenti-rane na provedbu postupaka javne nabave. S obzi-rom na to da je riječ o velikom naručitelju s adekvat-nim stručnim kapacitetima, dodijeljena mu je uloga predvodnika u primjeni naprednijih modula e-jav-ne nabave. Zbog toga Državni ured još od 1. siječnja 2014. omogućava e-dostavu u postupcima javne na-bave koje provodi.

Novost od 1. siječnja 2015. je da će u svim postup-cima javne nabave koje provodi Državni ured jedini način dostave biti upravo elektronička dostava.

Svi će ostali naručitelji od 1. siječnja 2015. mo-rati omogućiti e-dostavu u postupcima javne nabave velike vrijednosti, a od 1. srpnja 2015. e-dostavu morat će omogućiti i u postupcima javne nabave male vrijednosti.

Kako bi se približila tehnička primjena, ali i raz-bio strah od novosti koje očekuju dionike u sustavu javne nabave od 1. siječnja 2015., u nastavku rada opisuje se priprema postupka javne nabave u kojem je omogućena elektronička dostava ponuda (za na-ručitelje) te dostava ponuda elektroničkim putem u postupku javne nabave (za ponuditelje).

3 U ostalim postupcima javne nabave naručitelji mogu samostalno odlučiti o primjeni e-dostave.


2. PRIPREMA POSTUPKA JAVNE NABAVE U KOJEM JE OMOGUĆENA ELEKTRONIČKA DOSTAVA PONUDA (NARUČITELJI)

Priprema postupka u kojem je omogućena elek-tronička dostava ponuda je proces namijenjen is-ključivo naručiteljima i u najvećem se dijelu ne razlikuje od pripreme dosadašnjeg „papirnatog“ postupka, odnosno objave poziva na nadmetanje u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (dalje: EOJN RH).

Novosti vezane za e-dostavu u EOJN RH ogleda-ju se u nekoliko novih koraka: 1) aktivaciji e-nabave (početni korak), 2) odabiru ovlaštenih predstavnika naručitelja (za taj postupak), 3) stvaranju ključe-va (koji služe za otvaranje ponuda, a dostavljaju se ovlaštenim predstavnicima) i 4) stvaranju troškov-nika (u sustavu).

2.1. AKTIVACIJA E-NABAVENakon prijave ovlaštenog predstavnika naručite-

lja u EOJN RH, postupak se započinje tako da se u izborniku [Postupci] odabere opcija [Novi postupak].

Kako bi se omogućila e-dostava potrebno je već u prvom koraku odabrati opciju e-Nabava.

Slika 1. Odabir opcije e-Nabava

Nakon što korisnik pritisne tipku [Dalje], otvaraju se daljnji koraci koji su u najvećem dijelu identični onima pri pripremi „papirnatog“ postupka javne nabave.

Slika 2. Priprema postupka za e-Nabavu

Novi koraci karakteristični za e-nabavu u slučaju otvorenog postupka, prikazani su na slici 2. Razvid-no je da se dokumentacija za nadmetanje postavlja prije nego što se odabiru ovlašteni predstavnici na-ručitelja i njihovi zamjenici u konkretnom postup-ku te kreiraju ključevi potrebni za javno otvaranje ponuda. Nakon kreiranja ključeva koji se automatski šalju na adrese elektroničke pošte ovlaštenih pred-stavnika naručitelja, slijedi korak za unos podataka o količinama predmeta nabave, tj. popunjavanje stavki troškovnika.

2.2. OVLAŠTENI PREDSTAVNICI NARUČITELJAOvlašteni predstavnici naručitelja su osobe koje

pripremaju i provode postupke javne nabave. U po-stupku e-nabave moraju sudjelovati najmanje dva ovlaštena predstavnika koji su registrirani te imaju pristup sustavu EOJN RH (tzv. princip četiri oka). Dva ovlaštena predstavnika naručitelja odabiru se između već postojećih registriranih korisnika tog naručitelja u EOJN RH. Oni će aktivno sudjelovati u daljnjim procesima elektroničke javne nabave, a njihova uloga posebice dolazi do izražaja prilikom javnog otvaranja elektronički dostavljenih ponuda. Ovlašteni predstavnici mogu imati i svoje zamjeni-ke. Zamjenici su korisnici, također registrirani u su-stav EOJN RH koji će aktivno sudjelovati u daljnjim procesima elektroničke javne nabave u slučaju spri-ječenosti ovlaštenih predstavnika. Njih nije obve-zatno imenovati, ali se svakako preporučuje.

Slika 3. Imenovanje ovlaštenih predstavnika naru-čitelja i njihovih zamjenika u EOJN RH

Naime, prilikom kreiranja poziva na nadmeta-nje za postupak u kojem je omogućena e-dostava, ovlašteni predstavnici naručitelja dobit će privatne ključeve u obliku XML datoteke na svoje adrese elek-troničke pošte. Pomoću tih ključeva pokreće se po-stupak javnog otvaranja ponuda nakon isteka roka za dostavu ponuda te je njihovo sigurno čuvanje od kreiranja postupka do javnog otvaranja ponuda iznimno bitno. Zamjenicima ovlaštenih predstav-nika, ako su imenovani, EOJN RH će poslati kopije privatnih ključeva.

2.3. STVARANJE KLJUČEVANakon što su odabrani ovlašteni predstavnici na-

ručitelja i njihovi zamjenici za konkretni postupak


u zaseban dokument. Još je jedna novost, a to je da se obrazac ponudbenog lista kreira automatski kroz sustav EOJN RH kada gospodarski subjekt podnosi svoju elektroničku ponudu.

U sustavu EOJN RH razvijen je standardizirani troškovnik kako bi se u postupcima javne nabave olakšali i ubrzali poslovni procesi kod naručitelja, ali i ponuditelja. Standardizirani troškovnik je .xls dokument koji se generira u sustavu EOJN RH, a sadrži određene predefinirane elemente, tj. stupce (redni broj stavke, naziv stavke, količina, jedinica mjere te napomenu). Nakon unošenja podataka od strane naručitelja u taj osnovni predložak te njegove objave u EOJN RH, troškovnik se zaključava, a sustav generira nove stupce koji su namijenjeni za unos podataka od strane ponuditelja svota PDV-a i dr.) izračunavaju automatski (slika 17). Ako je postupak podijeljen u grupe tada je potrebno izraditi zaseban troškovnik za svaku grupu. Pri izradi takvog troš-kovnika ne preporuča se kreirati više listova (sheet).

Slika 5. Izgled standardiziranog troškovnika s gle-dišta naručitelja

Predložak standardiziranog troškovnika nalazi se u EOJN RH u koraku 18.1., ali za očekivati je da će biti javno objavljen kako bi ga naručitelj mogao unaprijed pripremiti, pa poslije samo učitati (uplo-dati) u sustav EOJN RH prilikom kreiranja postupka javne nabave.

Hodogram kreiranja troškovnika pomoću stan-dardiziranog predloška izgleda ovako:

• uEOJNRH,ukoraku18.1,pritisnitetipku[Pre-uzmi predložak za troškovnik]

• spremite.xlspredložaknaračunalo• na računalu ispunite predložak troškovnika s

podatcima i spremite dokument• uEOJNRH,ukoraku18.1,pritisnitetipku[Oda-

beri] kako bi učitali troškovnik u sustav• pronađitepopunjenitroškovniknaračunalute

ga označite i pritisnite tipku [Otvori / Open]• uEOJNRH,ukoraku18.1, izatipke[Odaberi]

prikazat će se tipka [Spremi]• pritisnitetipku[Spremi]• troškovnikjeučitanuEOJNRH.

javne nabave, potrebno je kreirati ključeve. Ključeve automatski stvara sustav EOJN RH nakon pritiska na tipku [Kreiraj i pošalji ključeve]. Ti ključevi, osim što služe za kriptiranje i jamče sigurnost u sustavu, omogućuju ovlaštenim predstavnicima ili njihovim zamjenicima ulazak u sustav EOJN RH zbog pro-vedbe javnog otvaranja elektronički dostavljenih ponuda. EOJN RH pritom automatski vodi računa o postavljenom krajnjem roku za dostavu ponuda, od-nosno trenutku u kojem on istječe, pa se elektronič-ki zaprimljene ponude ne mogu otvoriti prije isteka navedenog roka.

Prilikom pripreme postupka sustav kreira dva tipa ključeva: javni i privatni ključ. Javni ključ vid-ljiv je u samom sučelju (slika 4), dok privatni ključ EOJN RH šalje na adresu elektroničke pošte ovlašte-nog predstavnika, odnosno njegova zamjenika, pod kojom su registrirani u sustavu.

Slika 4. Kreiranje javnih i privatnih ključeva u EOJN RH

Privatni ključevi se nigdje ne objavljuju niti po-hranjuju zbog sigurnosnih zahtjeva već se šalju isključivo odabranim ovlaštenim predstavnicima naručitelja. Zbog toga ih je potrebno spremiti na računalo ili ostaviti u sandučiću elektroničke pošte (inbox), a preporučuje se napraviti sigurnosnu kopi-ju, primjerice na memorijski ključić (stick). Prilikom spremanja ključeva na računalo ili memorijski klju-čić ne smije se mijenjati njihov naziv niti sadržaj.

Bitno je napomenuti da gubitkom (brisanjem, promjenom naziva ili sadržaja) privatnog ključa nije moguće započeti proces javnog otvaranja elektronički dostavljenih ponuda! Stoga je vrlo bitno osigurati privatne ključeve oba ovlaštena predstavnika od gubitka. Sigurno čuvanje pri-vatnih ključeva je od iznimne važnosti jer ih nije moguće ponovno ručno kreirati niti poslati iz su-stava EOJN RH.

2.4. UNOS STAVAKA TROŠKOVNIKAU „papirnatim“ postupcima javne nabave troš-

kovnik se, u pravilu, objavljivao kao dio dokumen-tacije za nadmetanje u sklopu jedinstvenog doku-menta.

S druge strane, kod e-nabave bit će potrebno od-vojiti troškovnik od dokumentacije za nadmetanje

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo

javiti se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili e-mail: [email protected]


Slika 6. Izgled sučelja za preuzimanje i učitavanje standardiziranog troškovnika te unos stavaka

Nakon učitavanja stavke troškovnika se iz doku-menta automatski raspisuju u sučelje EOJN RH. Po-jedine stavke mogu se i ručno dodavati pritiskom na tipku [Dodaj]. Nakon završenog unosa i obrade troš-kovnika, isti se može pregledati pritiskom na tipku [Pregled troškovnika u Excelu].

Nestandardizirani troškovnik je troškovnik koji se kreira i popunjava izvan sustava EOJN RH, a može biti u različitim formatima: .doc, .xls, .pdf i dr. Ne-standardizirani troškovnik se koristi u slučaju kada naručitelj nije u mogućnosti koristiti standardizi-rani troškovnik, odnosno kada konkretni predmet nabave zahtijeva specifičnu razradu stavaka troš-kovnika. Takav je popunjeni troškovnik potrebno u zasebnom dokumentu učitati u EOJN RH, kao prilog dokumentaciji za nadmetanje. U takvim slučajevi-ma, nakon preuzimanja i popunjavanja od strane ponuditelja te učitavanja u EOJN RH, podatci sadr-žani u tom troškovniku neće automatski biti preu-zeti i raspisani u sustav.

Nestandardizirani troškovnik prilaže se na jed-nak način kao i dokumentaciju za nadmetanje:

• uEOJNRH,ukoraku18.1,pritisnitetipku[Oda-beri],

• pronađitepopunjenitroškovniknaračunalutega označite i pritisnite tipku [Otvori/Open]

• uEOJNRH,ukoraku18.1, izatipke[Odaberi]prikazat će se tipka [Spremi]

• pritisnitetipku[Spremi]• troškovnikjeučitanuEOJNRH.

Slika 7. Izgled sučelja za učitavanje nestandardizi-ranog troškovnika

2.5. OBJAVA JAVNE NABAVENakon učitavanja troškovnika naručitelj kreira

objavu, npr. poziv na nadmetanje i šalje ju na objav-ljivanje na jednak način kao i u „papirnatom“ po-stupku. Nakon objavljivanja u EOJN RH, zainteresi-rani gospodarski subjekt može u objavi vidjeti je li dopušteno slanje ponuda elektroničkim putem.

Slika 8. Izgled objavljenog poziva na nadmetanje u kojem je dopuštena elektronička dostava ponuda

2.6. ŽALBA NA DOKUMENTACIJU ZA NADMETANJE

U slučaju da je na dokumentaciju za nadmetanje izjavljena žalba, naručitelj mora objaviti informa-ciju o tome kroz sustav, i to isključivo putem opcije [Žalba] kod pojedinog postupka javne nabave, kako je prikazano na slici 9.

Slika 9. Objava informacije o izjavljenoj žalbi na dokumentaciju za nadmetanje

Prilikom objave navedene obavijesti EOJN RH au-tomatski o promjeni u postupku obavještava sve su-bjekte koji su prethodno preuzeli dokumentaciju te istodobno onemogućava slanje novih ponuda elek-troničkim putem sve dok traje žalbeni postupak.

Sustav također trajno onemogućava pristup svim ponudama koje su pristigle elektroničkim putem ili, pojednostavljeno rečeno, briše sve dotada do-stavljene elektroničke ponude. Upravo zbog toga od iznimne je važnosti da naručitelj pravilno objavi informaciju o izjavljenoj žalbi rabeći isključivo op-ciju [Žalba], a ne, kao dosad, učitavanjem (upload) novog dokumenta u EOJN RH o izjavljenoj žalbi (uz dokumentaciju za nadmetanje). U suprotnom, ako naručitelj uz dokumentaciju za nadmetanje samo učita novi dokument o izjavljenoj žalbi, EOJN RH ne može prepoznati da je riječ o takvoj promjeni pa neće automatski onemogućiti slanje novih elektro-www.rrif.hr


ničkih ponuda dok traje žalbeni postupak niti će trajno onemogućiti pristup već pristiglim ponuda-ma elektroničkim putem.

Nakon odluke Državne komisije za kontrolu po-stupaka javne nabave, ako se postupak nastavlja, naručitelj je dužan ispraviti objavu i produljiti rok za dostavu ponuda, a ponuditelji će morati ponov-no poslati svoje elektroničke ponude jer su one pret-hodno dostavljene bile izbrisane.

3. DOSTAVA PONUDA ELEKTRONIČKIM PUTEM U POSTUPKU JAVNE NABAVE (PONUDITELJI)

Kao što je prethodno rečeno, od 1. siječnja 2015. gospodarski subjekti će u postupcima javne nabave koje provodi Državni ured za središnju javnu naba-vu morati dostavljati svoje ponude u elektroničkom obliku, dok će kod ostalih naručitelja imati tu mo-gućnost u postupcima velike vrijednosti, a od 1. srp-nja 2015. i u postupcima male vrijednosti.

Gospodarski subjekt može u objavi vidjeti je li na-ručitelj dopustio elektroničku dostavu ponuda (vidi sliku 8). Ako je zainteresiran za konkretan postupak, gospodarski subjekt mora preuzeti dokumentaciju za nadmetanje. Nakon toga će EOJN RH automat-ski uvrstiti taj konkretni postupak javne nabave na popis postupaka koji će gospodarskom subjektu biti u svakom trenutku dostupan odabirom opcije [Moji postupci] u izborniku [Ponuditelji]. Jednako tako, preuzimanjem dokumentacije za nadmetanje, EOJN RH automatski obavještava gospodarski subjekt o svim izmjenama u sustavu koje su povezane s tim postupkom javne nabave (izmjena dokumentacije, izjavljena žalba, produljenje roka za dostavu i dr.).

Slika 10. Odabir opcije Moji postupci unutar izbor-nika Ponuditelji u EOJN RH

3.1. POSTUPAK PREDAJE PONUDAPostupak predaje ponuda elektroničkim putem u

potpunosti je nova opcija za gospodarske subjekte – potencijalne ponuditelje u sustavu EOJN RH. Ova mogućnost predstavlja novost za gospodarske su-bjekte ponajprije zato što oni ne rabe EOJN RH na onaj način na koji to čine naručitelji već dulji niz godina. Za razliku od naručitelja koji su se navikli služiti sučeljem EOJN RH i upoznati su s njegovim opcijama, gospodarskim subjektima rad u EOJN RH predstavlja veći izazov jer ga uglavnom rabe za simplificirano pretraživanje objava kako bi uoči-li potencijalne prilike koje se nude na tržištu javne nabave.

Praksa svjedoči da gospodarski subjekti imaju određeni otpor prema radu u EOJN RH i dostavlja-nju ponuda elektroničkim putem zbog bojazni od možebitnih pogrešaka pri slanju takvih ponuda, a što bi moglo u konačnici rezultirati isključenjem ili odbijanjem iz postupka javne nabave, odnosno nedobivanjem ugovora, tj. gubitkom posla. Dakle, kada je način dostave ponuda u pitanju, gospodarski

subjekti imaju više povjerenja u dosadašnje „papir-nate“ postupke.

Upravo kako bi razbili strah i nevjericu od novog i nepoznatog, u nastavku se daje pregled načina do-stave ponude elektroničkim putem kako bi ga pribli-žili gospodarskim subjektima te ih pokušali uvjeriti da je i „elektronički“ način siguran i pouzdan kao i „papirnati“.

Kako bi gospodarski subjekt započeo postupak predaje elektroničke ponude u sustavu EOJN RH, potrebno je odabrati opciju [Moji postupci] unutar izbornika [Ponuditelji] te označiti postupak za koji se želi predati ponudu i pritisnuti tipku [Predaja po-nude].

Zeleni indikator na početku reda omogućava da gospodarski subjekti vrlo lako uoče onaj postupak s cjelokupnog popisa u kojem se ponude mogu dosta-viti i elektroničkim putem.

Slika 11. Odabir postupka javne nabave u kojem je dopuštena elektronička dostava ponuda

U korak [1. Predaja e-ponude] unose se početni, osnovni podatci, kao što su podatci o konkretnom nadmetanju, činjenici predaje li se ponuda u ime zajednice ponuditelja4 i podatci o oznaci te datumu ponude. Nakon unosa navedenih podatka potrebno je pritisnuti tipku [Dalje].

Slika 12. Prvi korak u predaji elektroničke ponude

Slika 13. Pregled koraka kod elektroničke dostave ponuda

4 U tom slučaju moraju se unijeti podatci o svim gospodarskim su-bjektima koji čine zajednicu ponuditelja u konkretnom postupku javne nabave.


Daljnji postupak dostave elektroničke ponude po-dijeljen je u šest koraka, kako je prikazano na slici 13.

Prilikom popunjavanja rubrika u pojedinom ko-raku, sustav EOJN RH će naznačiti koje podatke je obvezno popuniti. U slučaju da je gospodarski su-bjekt propustio ispuniti takav podatak, sustav će to označiti i vizualno (tekstom crvene boje o potrebi unosa pojedinog podatka te crvenom kvačicom u pregledu koraka). Za navigaciju između pojedinih koraka u sustavu koristi se tipkama [Dalje], [Spremi i dalje], [Spremi] i [Natrag].

1. korak: Osnovni podatci o ponudi

Slika 14. Dijelovi ponude koji se dostavljaju odvoje-no, na “papirnati” način

U prvom koraku gospodarski subjekt mora na-značiti dostavlja li uz elektroničku ponudu određe-ne dokumente, odnosno dijelove ponude i u „pa-pirnatom“ obliku (npr. poštom, osobno dostavom). U skladu s čl. 54. st. 5. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13., 143/13. i 13/14.), naručitelj mora prihvatiti dostavu u papirnatom obliku onih dijelova ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, planova i projekata koji se zbog svog oblika ne mogu dosta-viti elektronički (npr. uzorci, makete, katalozi i sl.) odnosno dijelova za čiju su izradu ili obradu nužni posebni formati dokumenata. Također, gospodarski subjekti mogu u papirnatom obliku dostaviti doku-mente koji su važeći samo u izvorniku (npr. bankov-na jamstva).

2. korak: Predaja dokumenata ponudeU ovom se koraku učitavaju dokumenti koji čine

sastavni dio cjelokupne ponude određenog ponu-ditelja. Oni najčešće uključuju dokaze sposobnosti, tehnički dio ponude i razne priloge. Pritom je bitno obratiti pozornost na upute naručitelja u dokumen-taciji za nadmetanje o sadržaju ponude. Bitno je i naglasiti da u ovom koraku, prilikom učitavanja do-kumenata ponude u EOJN RH, gospodarski subjekt ne učitava i ponudbeni list kao zaseban dokument jer će se isti generirati kroz sustav nakon što se u sljedećim koracima unesu i ostali podatci (cijena po-nude, stavke troškovnika i dr.).

Gospodarski subjekti dokumente iz ponude učita-vaju u EOJN RH na sljedeći način:

• uEOJNRH,ukoraku2,pritisnitetipku[Odabe-ri],

• pronađitedokumentnaračunalutegaoznači-te i pritisnite tipku [Otvori / Open]

• uEOJNRH,ukoraku2,izatipke[Odaberi]pri-kazat će se tipka [Spremi]

• pritisnitetipku[Spremi]

• dokumentjeučitanuEOJNRH• svaki sljedeći dokument učitava se pritiskom

na tipku [Dodaj novi dokument].Za dodavanje sljedećeg dokumenta iz ponude tre-

ba pritisnuti tipku [Dodaj novi dokument]. U suprot-nom, ako se ne koristi opcija [Dodaj novi dokument] već se novi dokument učitava na prethodno opisani način, EOJN RH će automatski zamijeniti prije uči-tan dokument. Taj način služi za zamjenu pogrešno učitanog dokumenta u EOJN RH, jer se jednom uči-tani dokumenti ne mogu brisati pritiskom na neku tipku nego samo zamijeniti.

Dokumenti koji se učitavaju mogu biti u razli-čitim formatima (.doc, .xls, .pdf, i dr.), a moguće je učitati i sve dokumente odjednom, komprimirane u jednu .zip datoteku. Naravno, prije učitavanja u EOJN RH, korisnik ih na svom računalu mora pri-premiti i komprimirati u .zip datoteku. Potrebno je naglasiti da se u sustav može unijeti do 30 različitih dokumenata, pri čemu veličina svakoga pojedinog dokumenta ne smije biti veća od 35 MB.

Sadržaj učitanih dokumenata provjerava se pri-tiskom na tipku [Preuzmi], nakon čega se zapravo dokument koji je učitan u EOJN RH sprema na raču-nalo korisnika.

Slika 15. Sučelje za učitavanje dokumenata iz po-nude u EOJN RH

3. korak: Ponuđeni predmet nabave te grupeU 3. koraku gospodarski subjekt unosi podatke o

cijeni predmeta nabave, navodi podatke o podizvo-diteljima (ako ih ima), određuje rok valjanosti ponu-de te učitava popunjeni troškovnik.

Ako je predmet nabave podijeljen na grupe, gos-podarski subjekt u ovom koraku odabire za koje sve grupe namjerava predati ponudu. Odabir pojedinih grupa za koje gospodarski subjekt želi predati ponu-du odabire se tako da se u stupcu [Predaje se ponu-da] odabere [Da] za onu grupu za koju se želi predati ponuda, dok se za ostale grupe odabire opcija [Ne].

JESTE LI SE PRETPLATILI NA RRiF ZA 2015.

OBAVIJESTI U VEZI S PRETPLATOM I NARUDŽBAMA:

01/4699-760 mob. 099/4699-760.ili na: www.rrif.hr


Slika 16. Odabir grupe predmeta nabave za koju se želi predati elektronička ponuda

3.1. korak: Cijena ponuđenog predmeta te podat-ci o podizvoditeljima

Prilikom kreiranja postupka javne nabave i njego-ve objave u EOJN RH, naručitelj je u sustav učitao 1) standardizirani troškovnik ili 2) nestandardizirani troškovnik.5 Ovisno o obliku troškovnika za koji se naručitelj odlučio prilikom kreiranja postupka, ovi-sit će i način unosa cijene ponude koju mora unijeti gospodarski subjekt.

Slika 17. Izgled standardiziranog troškovnika s gle-dišta ponuditelja

a) Standardizirani troškovnikPrilikom unosa podataka u standardizirani troš-

kovnik, gospodarski subjekt ne može mijenjati one podatke koje je unio naručitelj jer su isti zaključani, već može isključivo popunjavati prazna polja u troš-kovniku.

Popunjeni standardizirani troškovnik potrebno je učitati u EOJN RH na sljedeći način:

• uEOJNRH,ukoraku3.1,pritisnitetipku[Oda-beri]

• pronađitepopunjenitroškovniknaračunalutega označite i pritisnite tipku [Otvori / Open]

• u EOJN RH, u koraku 3.1, iza tipke [Odaberi] prikazat će se tipka [Spremi]

• pritisnitetipku[Spremi]• troškovnikjeučitanuEOJNRH.Nakon što je troškovnik učitan u EOJN RH, podat-

ci će se automatski ispisati u odgovarajućim poljima u sučelju te će biti vidljive sve stavke troškovnika i cijena ponude s PDV-om i bez PDV-a.

Ako je predmet nabave podijeljen na grupe, stan-dardizirani troškovnik za pojedinu grupu potrebno je zasebno učitati. Svaka grupa nalazi se u zaseb-nom podkoraku (3.1., 3.2., 3.3. itd.).

5 Detaljnije o ovim oblicima troškovnika, vidi poglavlje 2.4.

Slika 18. Unos cijene ponuđenog predmeta nabave

b) Nestandardizirani troškovnikAko se naručitelj prilikom kreiranja postupka

javne nabave koristio nestandardiziranim troškov-nikom (koji se po obliku i sadržaju može razlikovati ovisno o konkretnom naručitelju i postupku javne nabave), EOJN RH nije u mogućnosti automatski prepoznati u njemu sadržane podatke (cijena, ko-ličina i dr.) kao kod standardiziranog troškovnika.

Zbog toga će gospodarski subjekt morati ručno unijeti u sustav cijenu ponude bez PDV-a. Čim se unese poda-tak o stopi PDV-a, cijena s PDV-om te svota PDV-a bit će izračunati automatski. Sto-pu PDV-a može se po potrebi mijenjati.

Ako je predmet nabave podijeljen na grupe, cijenu

ponude za pojedinu grupu je potrebno zasebno upi-sati. Svaka grupa nalazi se u zasebnom podkoraku (3.1., 3.2., 3.3. itd.).

Slika 19. Učitavanje nestandardiziranog troškov-nika i cijene za predmet nabave

Nakon unošenja podataka o cijeni ponude i stopi PDV-a, gospodarski subjekt mora u EOJN RH učitati popunjeni nestandardizirani troškovnik. Sustav iz takvog troškovnika neće preuzeti podatke i unijeti ih automatski u sustav.


4. korak: Kreiranje ponudbenog listaNakon unosa svih potrebnih podataka u prethod-

nim koracima te učitavanja dokumenata, EOJN RH će generirati [Uvez ponude] koji sadržava i automat-ski generiran [Ponudbeni list].

Za kreiranje [Uveza ponude] potrebno je odabra-ti opciju [Kreiraj dokument]. Uvez ponude je doku-ment u .pdf formatu koji sadržava:

• podatkeonaručitelju,ponuditeljuipodatkeopostupku javne nabave

• ponudbenilist(ilivišenjihakojepredmetna-bave podijeljen u grupe)

• popisdokumenataizponudeučitanihuEOJNRH

• prikaz cijene ponude za cjelokupan predmetnabave (ili za grupe)

• prikazstavakatroškovnikaakojeučitanstan-dardizirani troškovnik

• oznakuidatumponudete• ostalepodatke.Nakon što EOJN RH automatski kreira Uvez po-

nude, taj .pdf dokument potrebno je spremiti na računalo korisnika te ga potpisati naprednim elek-troničkim potpisom. Napredni elektronički potpis ima istu pravnu snagu kao vlastoručni potpis, ako je izrađen u skladu s odredbama Zakona o elektronič-kom potpisu (Nar. nov., br. 10/02., 80/08. i 30/14.) jer je povezan isključivo s potpisnikom te ga nedvojbe-no identificira. Preporučuje se služiti se računalnom aplikacijom u kojoj je dokument koji se potpisuje „vidljiv“ u trenutku samog potpisivanja, primjerice Adobe Acrobat ili FoxIt, kao na slici 20.

Slika 20. Prikaz prve stranice uveza ponude koji je u desnom donjem uglu potpisan naprednim elektro-ničkim potpisom

Neke informacije o naprednom elektroničkom pot-pisu

Financijska agencija (FINA) trenutačno je jedni re-gistrirani i ovlašteni izdavatelj digitalnih certifikata u Republici Hrvatskoj.

Dobivanje digitalnih certifikata vrlo je jednostavan proces. Za dobivanje certifikata potrebno je:

• ispunitizahtjevzaizdavanjeposlovnogcertifikata

• potpisatiugovoroobavljanjuuslugacertificiranja

• priložiti fotokopiju osobne iskaznice osobe za kojuse traži certifikatAko se zahtjev za izdavanje certifikata predaje prvi

put ili ako gospodarski subjekt još nije registriran pri FINA-i, uz navedenu dokumentaciju, potrebno je pre-dati još i:• preslikuosobneiskazniceosobeovlaštenezazastu-

panje

• rješenjeoupisuunadležniregistari

• obavijestDržavnogzavodazastatistikuorazvrsta-vanju prema NKD-u i matičnom broju.

S obzirom na to da postoji više vrsta certifikata, gos-podarski subjekt treba zatražiti certifikat za napred-ni elektronički potpis. Treba, također, naglasiti da je certifikat povezan s određenom fizičkom osobom pa ako zbog ustrojstvene strukture gospodarskog subjek-ta više osoba treba potpisivati ponudu, potrebno je za svaku osobu zatražiti zaseban certifikat.

U trenutku pisanja ovog rada, cijena izdavanja jed-nog certifikata nešto je manja od 400 kn. Valjanost certifikata je dvije godine, nakon čega ga je potrebno obnoviti, a može se koristi za sve poslove koji zahti-jevaju uporabu naprednoga elektroničkog potpisa pa nije vezan samo za potpisivanje u EOJN RH sustavu. Ako ovlašteni potpisnici kod gospodarskog subjekta već imaju valjani certifikat zbog nekih drugih potreba (porezna prijava i sl.), on će biti odgovarajući te iskori-stiv za potrebe potpisivanja u EOJN RH. Detaljnije in-formacije mogu se pronaći na mrežnoj stranici: http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=960 i http://www.fina.hr/Default.aspx?art=10744.

5. korak: Učitavanje Uveza ponude te predaja po-nude

Prije nego što gospodarski subjekt pošalje ponu-du u EOJN RH, potrebno je učitati u prethodnom ko-raku spremljeni i potpisani Uvez ponude.

Potpisani Uvez ponude učitava se u EOJN RH na sljedeći način:

• uEOJNRH,ukoraku5,pritisnitetipku[Odaberi]• pronađitepopunjenitroškovniknaračunalute

ga označite i pritisnite tipku [Otvori/Open]• uEOJNRH,ukoraku5,izatipke[Odaberi]pri-

kazat će se tipka [Spremi]• pritisnitetipku[Spremi]• UvezponudejeučitanuEOJNRH.

Slika 21. Poruka koja se prikazuje nakon uspješnog učitavanja Uveza ponude u EOJN RH

Pritiskom na tipku [OK] u poruci na slici 21 prilo-ženi Uvez ponude će dobiti vremenski žig6.

6 Vremenski žig je elektronički potpisana potvrda izdavatelja koja potvrđuje sadržaj podataka na koje se odnosi u navedenom vremenu.


Kako bi poslao ponudu, gospodarski subjekt mora odabrati opciju [Pošalji ponudu]. Nakon slanja po-nude, EOJN RH potvrđuje sla-nje ponude, kako je prikazano na slici 22, a gospodarski su-bjekt o tome dobiva i potvrdu na adresu svoje elektroničke pošte.

Slika 22. Potvrda o uspješnoj predaji elektroničke ponude u EOJN RH

3.2. PREGLED PREDANIH ELEKTRONIČKIH PONUDA

Gospodarski subjekt može informacije o svojim ponudama provjeriti odabirom opcije [Ponude] u iz-borniku [Ponuditelji] (vidi sliku 10).

Slika 23. Popis svih elektroničkih ponuda pojedi-noga gospodarskog subjekta

Zeleni indikator u ovom sučelju označava da je elek-tronička ponuda poslana, tj. zaprimljena u EOJN RH. Ta-kvu ponudu ponuditelj više ne može otvoriti i provjerava-ti u sustavu jer je zaključana, kriptirana i nije dostupna sve do trenutka javnog otvaranja ponuda.

Crveni indikator označava ponudu koja je u pri-premi, ali još nije poslana, tj. zaprimljena u sustavu kao predana.

3.3. IZMJENA ILI DOPUNA ELEKTRONIČKE PONUDE

Ako gospodarski subjekt ima potrebu određenu već predanu elektroničku ponudu izmijeniti ili do-puniti, nakon što je označi s popisa, on to može uči-niti pritiskom na tipku [Izmjena / dopuna].

Slika 24. Sučelje za izmjenu ili dopunu elektronički dostavljene ponude

Svaka izmjena ili dopuna smatra se novom ponu-dom te ponuditelj mora ponovno proći proces unosa novih izmijenjenih cijena, novog troškovnika s iz-mijenjenim podatcima te kreirati novi Uvez ponude koji će sadržavati izmijenjene podatke i novi ponud-beni list. Jednako tako, bit će potrebno .pdf doku-ment Uveza ponude ponovno potpisati naprednim elektroničkim potpisom. Dakle, cijeli proces izmje-ne ili dopune ponuda identičan je pripremi i preda-ji osnovne elektroničke ponude, kako je prethodno opisano u ovom radu.

3.4. ODUSTAJANJE OD PONUDEAko ponuditelj želi odustati od svoje ponude prije

isteka roka za dostavu ponuda, isto može učiniti na-kon što je označi s popisa pritiskom na tipku [Odu-stajanje]. Nakon toga ta se ponuda „briše“ iz sustava, pa će gospodarski subjekt morati ponovno kreirati i slati novu elektroničku ponudu ako se predomisli.

Slika 25. Odustajanje od elektronički dostavljene ponude

3.5. ŽALBA NA DOKUMENTACIJU ZA NADMETANJE

U slučaju da je na dokumentaciju za nadmetanje izjavljena žalba, naručitelj mora objaviti informaci-ju o tome čime se postupak javne nabave privreme-no zaustavlja.

Prilikom objave navedene obavijesti EOJN RH au-tomatski o promjeni u postupku obavještava sve su-bjekte koji su prethodno preuzeli dokumentaciju te istodobno onemogućava slanje novih ponuda elek-troničkim putem sve dok traje žalbeni postupak.

Jednako tako, EOJN RH istodobno trajno one-mogućava pristup svim ponudama koje su pristigle elektroničkim putem ili, pojednostavljeno rečeno, briše sve dotada dostavljene elektroničke ponude.

Ako se postupak nakon odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave nastavlja, gos-

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo javiti se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili e-mail: [email protected]


podarski subjekti će morati ponovno poslati svo-je elektroničke ponude nakon što naručitelj objavi ispravak objave i odredi novi rok za dostavu ponuda jer su one prethodno dostavljene bile izbrisane.

4. UMJESTO ZAKLJUČKAElektronička javna nabava ima veliki potencijal za

poboljšanje učinkovitosti pojedinačnih postupaka javne nabave, ali i olakšavanja upravljanja cjeloku-pnim sustavom javne nabave te će proizvesti pozi-tivne učinke na tržištu javne nabave. Širokom upo-rabom elektroničke javne nabave mogu se ostvariti

i značajne uštede u vremenu i novcu. Ona može po-jednostaviti i ubrzati javnu nabavu, od čega će imati koristi naručitelji, ali jednako tako i gospodarski su-bjekti, posebice oni mali i srednji.

No, u procesu prelaska s „papirnatog“ na „elektro-nički“ sustav dostave ponuda, potrebno je svladati određene prepreke. Naime, od 1. siječnja 2015. dioni-ke u sustavu očekuju određene proceduralne novosti koje je potrebno svladati pa je postupak učenja i pri-vikavanja na njih neminovan. Svrha je ovog rada po-najprije namijenjena dionicima kako bi im olakšala prilagodbu na novi sustav elektroničke javne nabave.

Zoran Vuić, dipl. iur. UDK 331.2

Troškovi žalbenog postupka u javnoj nabavi - novosti

U troškove žalbenog postupka koji se vodi pred Dr-žavnom komisijom za kontrolu postupaka javne

nabave pri utvrđivanju njihove moguće visine mogu se uvrstiti naknada za pokretanje žalbenog postupka i troš-kovi zastupanja žalitelja.

Razredi naknada za pokretanje žalbenog postupka ja-sno su uređeni Zakonom o javnoj nabavi, dok za troško-ve žalbenog postupka jasno je određena samo vrsta, dok njihova visina ovisi o različitim čimbenicima.

1. UVOD Žalbeni postupak koji se vodi pred Državnom ko-

misijom za kontrolu postupaka javne nabave može prouzročiti značajne troškove kako gospodarskim subjektima kao žaliteljima tako i naručiteljima. U najznačajnije troškove žalbenog postupka zbog visi-ne njihove moguće svote mogu se uvrstiti naknada za pokretanje žalbenog postupka i troškovi zastup anja žalitelja.

Troškovi žalbenog postupka određuju se u skla-du s čl. 170. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13., 143/13., 13/14. – Odluka Ustavnog suda RH, dalje: Zakon). Svaka stranka prethod-no snosi troškove uzrokovane svojim radnjama, a stranka na čiju je štetu žalbeni postupak okončan, obvezna je protivnoj stranci nadoknaditi opravdane troškove koji su joj nastali sudjelovanjem u žalbe-nom postupku.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o jav-noj nabavi (Nar. nov., br. 143/13.) znatno su promi-jenjene svote naknade za pokretanje žalbenog po-stupka. U vezi s naknadom za pokretanje žalbenog postupka, u članku se navodi Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, Broj: U-II-4885/2012, od 3. srp-nja 2014., kojom se usvaja ustavna tužba, a u vezi s odlukom o odbacivanju žalbe donesenu u žalbenom postupku zbog toga što žalitelj nije dokazao da je uplatio naknadu za pokretanje žalbenog postupka.

U praksi je također značajno pitanje troškova za-stupanja žalitelja koji se dodjeljuju u žalbenim po-

stupcima, a koji su u proteklih nekoliko godina če-sto bili određeni u vrlo visokim svotama. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (Nar. nov., br. 74/14.), stupile su na snagu odredbe koje propisuju značajne promjene u vezi s određivanjem visine naknade troškova zastupanja, a koje se navode i analiziraju u ovom članku.

2. ODLUČIVANJE O TROŠKOVIMA ŽALBENOG POSTUPKA

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 143/13.), promijenjene su svote naknada za pokretanje žalbenog postupka, koje sada iznose:

10.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave do 1.500.000,00 kuna,25.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave od 1.500.000,01 do7.500.000,00 kuna,45.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave od 7.500.000,01 do 25.000.000,00 kuna,70.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave od 25.000.000,01 do 60.000.000,00 kuna,100.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave višu od 60.000.000,00 kuna

Važeći Zakon o javnoj nabavi propisuje da žalba može sadržavati zahtjev za naknadom troškova žal-benog postupka koji mora biti određen i dostavljen Državnoj komisiji prije donošenja odluke.

Stranka na čiju je štetu žalbeni postupak okončan obvezna je protivnoj stranci nadoknaditi opravdane troškove koji su joj nastali sudjelovanjem u žalbe-nom postupku.

Državna komisija odlučuje o troškovima žalbe-nog postupka, određuje tko snosi troškove žalbenog postupka i njihovu svotu te kome se i u kojem roku moraju platiti. Pri tome su moguće sljedeće odluke:

1. U slučaju odustajanja od žalbe, odbijanja ili od-bacivanja žalbe, žalitelj nema pravo na naknadu troškova žalbenog postupka.


2. U slučaju djelomičnog usvajanja žalbe: - svaka stranka snosi svoje troškove, ili- se troškovi žalbenog postupka dijele na jednake

dijelove ili - se troškovi žalbenog postupka dijele razmjerno

usvajanju žalbe.3. U slučaju usvajanja žalbe, naručitelju se nala-

že plaćanje troškova žalbenog postupka žalitelju u roku od 8 dana od dana primitka odluke Državne komisije.

Vezano za dokazivanje plaćanja naknade za po-kretanje žalbenog postupka, u žalbenim postupci-ma su se donosile i odluke kojima je žalba odbačena zbog toga što žalitelj nije dokazao da je platio nakna-du za pokretanje žalbenog postupka. Bitno je napo-menuti da su se odbacivanja žalbi iz tog razloga zna-la dogoditi još u razdoblju dok je na snazi bio čl. 15. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (Nar. nov., br. 21/10.) koji je propisivao sljedeće:

- da žalitelj uz žalbu mora dostaviti dokaz o uplati naknade za vođenje žalbenog postupka

- ako dostavljena žalba ne sadržava traženi do-kaz o uplati naknade, Državna će komisija po-zvati žalitelja na uplatu naknade u roku koji ne može biti dulji od pet dana

- ako žalitelj ne plati naknadu za vođenje žalbe-nog postupka ili ne dostavi dokaz o uplati naknade za vođenje postupka, žalba će se odbaciti kao nedopuštena.

Nakon toga je 1. siječnja 2012. stupio na snagu Za-kon o javnoj nabavi, kojim je ukinut čl. 15. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne na-bave, a način plaćanja naknade za pokretanje žalbe-nog postupka propisao je Zakon o javnoj nabavi.

3. ODLUKA USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE

U vezi s plaćanjanjem naknade za pokretanje žal-benog postupka i odbacivanja žalbi, bitno je uputiti na Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-4885/2012, od 3. srpnja 2014. kojom je ustavna tužba usvojena. Ustavnom tužbom je odlučeno o tužbi upravo u vezi s problemom dokazivanja uplate naknade za pokretanje žalbenog postupka, što je u praksi bio čest razlog odbacivanja žalbe i dok je na snazi bio čl. 15. Zakona o Državnoj komisiji za kon-trolu postupaka javne nabave (Nar. nov., br. 21/10.) ali i nakon stupanja na snagu Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11.), kojim je taj članak ukinut. Isti jZakon o javnoj nabavi vrlo slično propisuje način dokazivanja plaćanja naknade. Tako Odluku Ustav-nog suda Republike Hrvatske možemo promatrati i u odnosu na odluke o odbacivanju žalbi donesenih nakon njegova stupanja na snagu sve do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 83/13.), koji je, između ostaloga, propisao obvezu Državne komisije za kon-trolu postupaka javne nabave da provjerava izvrše-nje uplate naknade na računu državnog proračuna.

U konkretnom slučaju obuhvaćenom Odlukom, Državna komisija za kontrolu postupaka javne na-bave odbacila je žalbu žalitelja zaključkom, da bi nakon toga žalitelj protiv odluke Državne komisije pokrenuo upravni spor. Nakon donošenja odluke

Upravnog suda, žalitelj je podnio ustavnu tužbu. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske se

ukidaju:- presuda Upravnog suda u Zagrebu broj: Usl-

276/12-9 od 13. lipnja 2012. i- zaključak Državne komisije za kontrolu postupa-

ka javne nabave klasa: UP/II-034-02/11-01/1661, urbroj: 354-01/11-6 od 20. prosinca 2011.

- predmet se vraća Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave na ponovni postupak.

U nastavku se daje prikaz najznačajnijih dijelova obrazloženja Odluke Ustavnog suda:

POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM:Ustavna tužba podnesena je protiv presude

Upravnog suda u Zagrebu broj: Usl-276/12-9 od 13. lipnja 2012. kojom je odbijen tužbeni zahtjev tuži-telja x za poništavanje zaključka Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave od 20. prosin-ca 2011. Tim je zaključkom odbačena kao nedopu-štena žalba podnositelja, izjavljena protiv odluke naručitelja y o poništenju postupka javne nabave od 14. studenoga 2011. Državna je komisija odbacila podnositeljevu žalbu kao nedopuštenu, utvrdivši da podnositelj nije uz žalbu ni u naknadno ostavljenom roku, dostavio Državnoj komisiji dokaz o izvršenoj uplati naknade za vođenje žalbenog postupka u smislu čl. 15. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (Nar. nov., br. 21/10.).

ČINJENICE I OKOLNOSTI SLUČAJA:Podnositelj je tijekom 2011. bio sudionik, jedan od

ponuditelja, u postupku javne nabave naručitelja x. Navedeni je postupak poništen 14. studenog 2011. odlukom naručitelja. Protiv odluke o poništenju podnositelj je Državnoj komisiji podnio žalbu, uz koju je priložio presliku tiskanice „nalog za plaća-nje“ (uplatnice), ovjerenu žigom FINA-e, kao dokaz o uplati svote od 100,00 kuna na ime upravne pri-stojbe i svote od 7.500,00 kuna na ime naknade za vođenje žalbenog postupka, u skladu s čl. 15. Zako-na o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka jav-ne nabave.

Državna je komisija zaključkom od 9. prosinca 2011. pozvala podnositelja da u roku od pet dana dostavi dokaz o uplati naknade za vođenje postup-ka „u izvorniku“, jer, kako se u zaključku navodi, „iz dostavljenog dokaza nije vidljivo da je uplata / transakcija izvršena“.

Podnositelj je tim povodom Državnoj komisiji do-stavio istu uplatnicu u izvorniku, upozorivši u pod-nesku na potrebu da primatelj provjeri ispravnost „poziva na broj“ koji na uplatnici nije jasno vidljiv zbog žiga FINA-e.

Zaključkom Državne komisije od 20. prosinca 2011. žalba podnositelja je odbačena kao nedopu-štena jer je, kako obrazlaže Državna komisija, pod-nositelj „ponovno priložio nalog iz kojeg nije ra-zvidno da je predmetni nalog i izvršen“.

Podnositelj je pred Upravnim sudom u Zagrebu pokrenuo upravni spor, tražeći poništenje navede-nog zaključka. Upravni sud u Zagrebu u osporenoj presudi, kojom je tužbeni zahtjev podnositelja od-bio, naveo je, u bitnome, sljedeće:

... tužitelj tuženiku dostavljanjem naloga za uplatu ... nije dostavio dokaz da je ... transakcija zaista i izvr-šena, iako je zaključkom od 9. prosinca 2011. upozo-


ren da iz tog naloga za uplatu dostavljenog i uz žalbu nije razvidno da je uplata/transakcija izvršena, te je pozvan da dostavi dokaz iz kojeg je uplata vidljiva.

... izvršenje zaprimljenog naloga može biti odbije-no ukoliko primjerice na transakcijskom računu ne postoji, u punom iznosu, pokriće za plaćanje iz nalo-ga u valuti plaćanja.

Imajući u vidu navedeno osnovano je tuženik, po ocjeni ovog Suda, pozvao tužitelja da dostavi dokaz da je predmetna transakcija doista i izvršena, a što je tužitelj mogao dokazati na način da je dostavio izvadak o stanju i prometu po računu, potvrdu banke i slično, a što tužitelj do donošenja osporavanog za-

ključka, nije učinio.PRIGOVORI PODNOSITELJA:Podnositelj u ustavnoj tužbi ističe da su mu za-

ključkom Državne komisije i presudom Upravnog suda u Zagrebu povrijeđena ustavna prava zajam-čena čl. 14. st. 1., 29. st. 1. i 49. st. 2. Ustava.

Ističe, prije svega, da niti jednim zakonom u Re-publici Hrvatskoj nije propisano koji dokument predstavlja “dokaz o uplati”. Iako sa strogo knji-govodstvenog gledišta “nalog za plaćanje” doista jest samo nalog platitelja da se transakcija obavi, u praksi trgovačkih društava i javnopravnih tijela u platnom prometu uobičajeno je i općeprihvaćeno da ovjereni “nalog za plaćanje” predstavlja dokaz o uplati, štoviše, i sami sudovi, uključujući i Upravni sud u Zagrebu, u svojoj praksi redovito prihvaća-ju ovjereni “nalog za plaćanje” kao dokaz o uplati (primjerice, sudskih pristojba).

Smatra da je jedini vjerodostojan, najjednostav-niji, najbrži i najekonomičniji način utvrđivanja činjenice da je uplata doista izvršena, da primatelj uplate - jer to uplatitelj nije ovlašten učiniti - sam provjeri stanje na svojem računu. Međutim, Držav-na komisija takvu provjeru nije obavila, a u svojem zaključku, kojim je podnositelja pozvala na dosta-vu vjerodostojnog dokaza o uplati, nije navela koji bi to dokaz trebao biti, dok naknadno dostavljeni izvornik ovjerenog “naloga za plaćanje” nije pri-hvatila kao dokaz.

Time je uskratila podnositelju mogućnost da se o njegovim žalbenim prigovorima meritorno ra-spravlja u žalbenom postupku, zatim i u postupku pred nadležnim sudom. Meritum spora zapravo jest činjenica da je konkretni postupak javne nabave po-ništen potpuno neobrazloženom odlukom, nakon čega je u tom postupku podnositelj odabran kao naj-povoljniji ponuđač…

Odbacivanjem podnositeljeve žalbe raspravlja-nje pred nadležnim sudom ograničeno je isklju-čivo na pitanje procesne prirode - je li podnositelj kao žalitelj udovoljio pretpostavkama dopuštenosti žalbe.

U međuvremenu, Državna komisija, postupaju-ći u istovjetnim pravnim situacijama, žaliteljima u postupcima javne nabave koji su u tijeku, dostavlja zaključke kojima ih poziva na dostavu dokaza o uplati naknada za vođenje žalbenih postupaka i pritom ih, za razliku od podnositeljevog slučaja, u tekstu zaključaka izrijekom upozorava da “dostav-ljeni dokaz mora biti ovjeren od banke i iz istog

mora biti razvidno da je transakcija izvršena (npr. izvod poslovnog računa ovjeren od banke ili po-tvrda o uplati ovjerena od banke)”. U vezi s time podnositelj dostavlja Ustavnom sudu presliku jed-nog zaključka takvog sadržaja, iz rujna 2012., koji je Državna komisija, u drugom postupku javne naba-ve, uputila jednom od sudionika javnog nadmetanja koji je u tom postupku izjavio žalbu.

Zaključak takvog sadržaja nikada nije bio dostav-ljen podnositelju u postupku javne nabave u kojem je on sudjelovao pa je stoga opisano postupanje Dr-žavne komisije za podnositelja diskriminatorno i dovodi u nejednak položaj poduzetnike na tržištu.

Podnositelj ističe, nadalje, da Upravni sud u Za-grebu umjesto da postupanje Državne komisije sankcionira usvajanjem podnositeljeva tužbenog zahtjeva, čini daljnju povredu podnositeljevih pra-va. U osporenoj presudi taj Sud opravdava postupa-nje Državne komisije navodeći da je podnositelj bio u mogućnosti Državnoj komisiji dostaviti “izvadak o stanju i prometu po računu, potvrdu banke i slično”. Podnositelj ističe da, iako to nigdje nije propisano, čak ni takav podatak - o izvršenom ustezanju sred-stava s računa platitelja - nije dokaz da su sredstva doista proslijeđena na račun primatelja, već tu či-njenicu može vjerodostojno utvrditi jedino sam pri-matelj uplate.

Zbog izloženog podnositelj smatra da je u kon-kretnom slučaju riječ o tome da se Državna komi-sija na formalistički način pozvala na sadržaj čl. 15. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, zapravo ga prepisala, a da pritom ni sama ta zakonska odredba ne definira koji točno dokument predstavlja “dokaz o uplati naknade za vođenje žalbenog postupka”. Rezultat takvoga for-malističkog pristupa, u konačnici, jesu arbitrarne odluke donesene u ovoj pravnoj stvari.

Podnositelj napominje i to da je čl. 15. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne na-bave, upravo zbog njegove nejasnoće i neodređe-nosti, ukinut čl. 187. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., 90/11.).

OCJENA USTAVNOG SUDA:U vrijeme kada je podnositelj Državnoj komisiji

podnio svoju žalbu i sporni dokument o uplati na-knade za vođenje žalbenog postupka, na snazi je bio čl. 15. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postu-paka javne nabave, koji je glasio:

NAKNADA ZA VOĐENJE ŽALBENOG POSTUPKA Članak 15.

(1) Naknada za vođenje žalbenog postupka pred Državnom komisijom u postupcima javne nabave, davanja koncesija i odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva, određuje se sukladno Zakonu o javnoj nabavi.

(2) Žalitelj uz žalbu mora dostaviti dokaz o uplati naknade za vođenje žalbenog postupka.

(3) Ako dostavljena žalba ne sadrži traženi dokaz o uplati naknade, Državna komisija pozvati će žalitelja na uplatu naknade u roku koji ne može biti duži od pet dana.

(4) Ako žalitelj ne plati naknadu za vođenje žalbe-nog postupka ili ne dostavi dokaz o uplati naknade za vođenje postupka sukladno stavku 2. i 3. ovoga članka žalba će se odbaciti kao nedopuštena.


Dana 1. siječnja 2012. stupio je na snagu Zakon o javnoj nabavi, kojim je ukinut citirani čl. 15. Zako-na o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave…

Iz daljnje analize normativnog uređenja ovdje spornoga pravnog pitanja vidljivo je da je do spo-menutog ukidanja došlo zbog činjenice da je član čl. 15. st. 1. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu po-stupaka javne nabave bilo propisano da se naknada za vođenje žalbenog postupka pred Državnom ko-misijom određuje u skladu sa Zakonom o javnoj na-bavi, a da paralelno Zakon o javnoj nabavi sadržava odredbe potpuno istovjetnog sadržaja kao i čl. 15. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. Naime, čl. 169. Zakona o javnoj nabavi (u relevantnom dijelu) propisano je:

NAKNADA ZA POKRETANJE ŽALBENOG POSTUPKA

Članak 169.(...)

(4) Ako uz žalbu nije dostavljen dokaz o uplati na-knade za pokretanje žalbenog postupka u propisa-nom iznosu, Državna komisija pozvat će žalitelja na uplatu naknade za pokretanje žalbenog postupka u roku koji ne smije biti duži od pet dana.

(5) Ako žalitelj ne plati naknadu za pokretanje žal-benog postupka u skladu s pozivom Državne komisije iz stavka 4. ovoga članka i ne dostavi dokaz o izvr-šenoj uplati, u određenom roku, žalba će se odbaciti kao neuredna.

(...)Ustavni sud, nadalje, primjećuje da je tek stupa-

nje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Za-kona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 83 od 9. srpnja 2013.) donijelo kvalitativnu promjenu normativ-nog uređenja spornog aspekta žalbenih postupaka u postupcima javne nabave, na način na koji i pod-nositelj skreće pozornost u svojoj ustavnoj tužbi. Člankom 38. Zakona o izmjenama i dopunama Za-kona o javnoj nabavi propisano je:

Članak 38.U članku 169. ...

(...)Stavci 4. i 5. mijenjaju se i glase:‘(4) Na temelju dostavljenog dokaza o plaćanju

naknade, Državna komisija provjerava izvršenje uplate naknade za pokretanje žalbenog postupka na računu državnog proračuna.

(5) Ako Državna komisija nakon zaprimanja žalbe utvrdi da dokaz o plaćanju naknade nije dostavljen uz žalbu ili provjerom ne može utvrditi da je naknada plaćena u propisanom iznosu, pozvat će žalitelja na uplatu naknade i dostavu dokaza o plaćanju nakna-de u roku koji ne smije biti duži od pet dana. Ako ža-litelj ne postupi u skladu s pozivom Državne komisije, žalba će se odbaciti kao neuredna.’

Prema tome, umjesto prijašnjeg inzistiranja na (neodređenom) dokazu o uplati naknade, koji je isključivo dužan podastrijeti žalitelj (uplatitelj), naglasak je stavljen na primarnu obvezu Državne komisije da provjeri izvršenje uplate, dok teret do-kazivanja uplate naknade na uplatitelju leži tek se-kundarno.

Iz izloženog proizlazi da su odgovarajuće izmjene pojedinih dijelova normativnog uređenja žalbenih postupaka u postupcima javne nabave nastupile tek nakon što je postupak u podnositeljevom slučaju bio okončan i s tog formalnopravnog gledišta ne bi za taj postupak bile mjerodavne.

No, prema stajalištu Ustavnog suda, činjenica da je do takve izmjene pravila žalbenog postupka u postupcima javne nabave ipak došlo, upućuje na zaključak o pravoj volji i ciljevima koje je zakono-davac zapravo želio postići, a ti se ciljevi ne sastoje u izbjegavanju provedbe žalbenih postupaka na način da se žalitelje optereti obvezom dokazivanja činjenice koju oni objektivno ne mogu dokazati. Dakle, unatoč nepostojanju jasne i izričite zakonske norme u vrijeme podnošenja podnositeljeve žalbe - ili baš zbog toga - tijelo nadležno za neposrednu primjenu Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave i Zakona o javnoj naba-vi moglo je i moralo imati u vidu svoju društvenu funkciju zbog koje je ustrojeno i prije nego što je doš-lo do odgovarajuće izmjene odredaba o naknadi za vođenje žalbenih postupaka.

S druge strane, činjenica da je u podnositeljevu slučaju primijenjeno pravo koje je u odnosno vrije-me (ipak) bilo važeće i za konkretan slučaj mjero-davno, govori samo o tome da bi se akti osporeni ustavnom tužbom, s obzirom na vrijeme donoše-nja, mogli, u osnovi, smatrati zakonitima. Među-tim, s ustavnopravnog gledišta, zakonitost ospore-nih akata samo je jedan u nizu elemenata ocjene o povredi ustavnih prava koji, uz to, za ovu ocjenu i nije odlučan. Ovo stoga što mjerodavna zakonska norma može, sama po sebi, biti nejasna, neodre-đena i manjkava u tolikoj mjeri da iz nje nije mo-guće stvarno spoznati ili je moguće samo nagađati o tome što je to “zakon”, koja to konkretna prava i obveze određena pravna norma proizvodi za svoje adresate.

Načelo vladavine prava i pravne sigurnosti objek-tivnog pravnog poretka (čl. 3. i 5. Ustava) zahtijeva, prije svega od zakonodavca, da pravne norme budu dostupne adresatima i za njih predvidljive odnosno takve da oni mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i obaveze, kako bi se prema njima mogli pona-šati. Postupanje u skladu sa spomenutim načelima obveza je i državnih i drugih tijela koja, u odlučiva-nju o pravima i obvezama fizičkih i pravnih osoba, primjenjuju pravo. U slučaju kada kvaliteta pravne norme očigledno ne odgovara naznačenim mjerili-ma, nije dostatno da ta tijela postupaju na način koji je “zakonom propisan”, već su dužna tumačiti i pri-mjenjivati zakone i druge propise u skladu s njiho-vom legitimnom svrhom.

Imajući to u vidu, a vraćajući se na slučaj konkret-nog podnositelja ustavne tužbe, Ustavni sud primje-ćuje da se (i po samom nazivu očigledna) legitimna svrha Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postu-paka javne nabave, kao i svrha uređivanja pravila žalbenog postupka u tom zakonu, sastoji u ustroja-vanju učinkovitoga državnog tijela koje će, kroz žal-bene postupke, nadzirati procese javne nabave koje provode različite pravne osobe, radi sprječavanja manipulacija i nepravilnosti koji se u takvim proce-sima događaju.


Nadzor nad bilo kojim postupkom, pa i nad po-stupkom javne nabave, podrazumijeva stvarnu mogućnost da se zainteresirani subjekt obrati tijelu nadležnom za nadzor, izloži svoje prigovore te da to tijelo meritorno razmotri njegovu argumentaciju i utvrdi činjenice o navodnim nepravilnostima. Pro-vedba nadzora podrazumijeva, dakle, prije svega, pristup nadzornom tijelu i osiguranje prava na učinkovitu žalbu.

Pravo na žalbu izričito je zajamčeno čl. 18. Usta-va. Iako se podnositelj u ustavnoj tužbi nije izričito pozvao na povredu tog prava, već na povredu postu-povnih jamstava pravičnog suđenja, treba reći da i pravo na žalbu jest neupitno ustavno postupovno jamstvo te ulazi u širi korpus postupovnih jamstava pravičnog suđenja (odlučivanja) koja proizlaze iz čl. 29. st. 1. Ustava, a kojim je propisano:

Članak 29.Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neo-

visni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela. (...)

Pravo na žalbu nije apsolutno pravo i njegova su formalnopravna ograničenja dopustiva (primjeri-ce, propisivanjem roka, obveze uplaćivanja neke vrste pristojbe i sl.). Međutim, kako ustavna jam-stva podrazumijevaju zaštitu prava građana koja je stvarna i učinkovita, ta ograničenja ne mogu biti takva i u toj mjeri nerazmjerna da dovode u pitanje samu bit prava na žalbu.

Svrha pravila koja uređuju formalne i procesne pretpostavke za podnošenje nekoga pravnog sred-stva jest osigurati pravilnu provedbu odgovarajućih postupaka, pri čemu stranke u postupku moraju ra-čunati na to da će se propisana pravila primijeniti i u njihovu slučaju. Međutim, propisana pravila ne smiju biti tako postavljena da je za stranku pravno sredstvo koje joj je na raspolaganju zapravo bezi-zgledno, kao što ni način primjene tih pravila u kon-kretnom slučaju ne smije dovesti do toga da stranka bude neosnovano lišena pravnog sredstva koje joj je na raspolaganju.

Analizom pravnog pristupa donositelja ospore-nog zaključka o odbacivanju podnositeljeve žalbe vidljivo je da on nije vodio računa o svrsi i ciljevi-ma zakona na temelju kojeg i sam egzistira i djeluje u pravnom sustavu. Njegovo postupanje u konkret-nom slučaju upućivalo bi na zaključak kako se svrha žalbenog postupka iz Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave odnosno iz Zako-na o javnoj nabavi iscrpljuje u naplati naknade za vođenje tog postupka, a da pritom on sam nije du-žan poduzeti ništa što bi pridonijelo makar i takvoj svrsi, a osobito ne ispunjenju svoje temeljne svrhe - nadzora nad postupcima javne nabave. Ako se uz to ima u vidu da, kako se čini, postoje i slučajevi u kojima isto tijelo nije postupalo na posve dosljedan način (iako ne i diskriminatoran, u smislu na kojeg upućuje podnositelj), proizlazi da je u konkretnom slučaju, u odnosu prema podnositelju ustavne tuž-be, riječ o postupanju koje nije u suglasnosti s na-čelima vladavine prava i pravne sigurnosti, koje je

arbitrarno i koje, u konačnici, povrjeđuje samu bit prava na žalbu.

Nadalje, nakon što je Državna komisija na takav način odbacila podnositeljevu žalbu, i Upravni sud u Zagrebu nastavio je s gotovo istovjetnim pravnim pristupom te je i on propustio ispuniti svoju svrhu - onu propisanu čl. 19. st. 2. Ustava. Funkcija sudske kontrole zakonitosti pojedinačnih upravnih akata istodobno jest, na strani građana, (još jedno) Usta-vom zajamčeno pravo, koje je također neizostavno moguće smjestiti u kontekst ustavnih postupovnih jamstava iz čl. 29. st. 1. Ustava.

Stoga se, kraj takvog stanja stvari, mora zaključiti da načinom na koji su donositelji osporenih akata u konkretnom slučaju protumačili i primijenili mje-rodavni zakon nije postignuta svrha tog zakona, pri čemu je Državna komisija povrijedila samu bit podnositeljeva prava na žalbu odnosno na pristup žalbenom tijelu, kao jednog od temeljnih ustavnih postupovnih jamstava, a ova povreda nije otklonje-na ni u sudskom postupku pred Upravnim sudom u Zagrebu.

4. TROŠKOVI ZASTUPANJA U ŽALBENIM POSTUPCIMA

S obzirom na činjenicu visokih troškova zastupa-nja koji su se donedavno priznavali žaliteljima u žal-benim postupcima, ovo pitanje zaslužuje posebnu pozornost. Jedan od glavnih razloga dodjeljivanja ovih troškova je u praksi bio taj da su se troškovi za-stupanja od strane odvjetnika određivali u odnosu na procijenjenu vrijednost nabave u postupcima javne nabave koje su često vrlo visoke.

U nastavku se ponajprije navodi nekoliko presu-da Upravnog suda iz kojih se vidi način odlučivanja suda o troškovima zastupanja žalitelja od strane od-vjetnika te poslije donesenih odluka Državne komi-sije za kontrolu postupaka javne nabave kojima se žaliteljima dodjeljuju troškovi zastupanja od strane odvjetnika:

--------------------------------------------------------1. Presuda Upravnog suda, 2006. U presudi se iz-

među ostaloga navodi:- da u žalbenom postupku drugostupanjsko tije-

lo ocjenjuje pravilnost i zakonitost provedbe postup-ka javnog nadmetanja i odabira najpovoljnijeg ponu-đača, pa taj predmet nije procjenjiv

- ne može se vrijednost ponude svakog ponuditelja u javnom nadmetanju uzimati kao vrijednost žalbe-nog postupka odnosno kao njegov ukupni prihod, kao što to pogrešno smatra tuženo tijelo, nego se promatra objektivna mogućnost procjenjivanja upravnog pred-meta, koja u ovom slučaju ne postoji.

--------------------------------------------------------2. Presuda Upravnog suda, 2010. U presudi se iz-

među ostaloga navodi:Sud je stanovišta da su postupci javne nabave či-

njenično i pravno kompleksni te da opravdavaju do-suđivanje troškova pravnog zastupanja u žalbenom postupku, radi čega je valjalo tužbu uvažiti i primje-nom odredbe čl. 39. st.2. Zakona o upravnim sporovi-ma (Nar. nov., br. 53/91., 9/92. i 77/92.) tužbu uvažiti i osporeno rješenje poništiti.


Iako Sud drži da tužitelju pripadaju troškovi prav-nog zastupanja u žalbenom postupku, valja upozori-ti da su postupci javne nabave, u pogledu vrijednosti spora koji je osnova za određivanje troškova postup-ka, neprocjenjivi, pa će tuženo tijelo u ponovljenom postupku donijeti novo rješenje pridržavajući se po odredbi čl. 62. istog Zakona, pravnog shvaćanja Suda i njegovih primjedaba glede postupka.

--------------------------------------------------------3. Presuda Visokog upravnog suda, 2012. godina.

U presudi se između ostaloga navodi:Ukazujući na ranije presude Upravnog suda Repu-

blike Hrvatske, u kojima je izraženo pravno stajalište kako se u postupku javne nabave i odabira najpovolj-nijeg ponuditelja predmet smatra neprocjenjivim, Dr-žavna komisija za kontrolu postupaka javne nabave obvezuje naručitelja da tužitelju na ime troškova žal-benog postupka naknadi iznos od ukupno 768,75 kn, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za nakna-dom troškova odbija.

Međutim, na sjednici Financijsko i radno-prav-nog odijela Upravnog suda Republike Hrvatske od 24. 10. 2011. promijenjeno je pravno stajalište Upravnog suda Republike Hrvatske i donesen zaključak da je u postupcima javne nabave vrijednost predmeta spora procjenjiva.

--------------------------------------------------------4. Rješenje Državne komisije za kontrolu po-

stupaka javne nabave, 2012. U rješenju se između ostaloga navodi:

Postupajući po presudi Visokog upravnog suda Re-publike Hrvatske, od 8. veljače 2012., ovo tijelo donosi Rješenje kojim obvezuje naručitelja naknaditi žalite-lju troškove žalbenog postupka na ime odvjetničkog troška za sastav žalbe i materijalnog troška te pripa-dajućeg PDV-a u iznosu od 30.018,15 kn (30.786,90 kn umanjeno za iznos od 768,75 kn koji je već priznat gore navedenim rješenjem ovog tijela od 23. rujna 2010. i potvrđen presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, od 8. veljače 2012.) sukladno Tbr. 20.t. 2., Tbr. 22. i Tbr. 44. Tarife o nagradama i nakna-di troškova za rad odvjetnika (Nar. nov., br. 91/04., 37/05. i 59/07.).

--------------------------------------------------------5. Dopunsko Rješenje Državne komisije za kon-

trolu postupaka javne nabave, 2013. U dopunskom rješenju se između ostaloga navodi:

Zaključkom od 23. 1. 2013. naloženo je opunomo-ćeniku žalitelja, da u roku od pet dana od dana do-stave tog zaključka, dostavi u izvorniku račun koji je izdan žalitelju za odvjetničke usluge na ime sastav-ljanja žalbe, a koje su izvršene u žalbenom postupku javne nabave.

Budući da je žalba žalitelja rješenjem ovog držav-nog tijela od 27. 12. 2012. ocjenjena osnovanom, su-kladno odredbi čl. 170. st.3. i 6. Zakona o javnoj na-bavi usvaja se zahtjev žalitelja za naknadom troškova postupka u ukupnom iznosu od 144.257,50 kn, dok se u preostalom dijelu u iznosu od 93.750,00 kn zahtjev odbija.

Žalitelj nema pravo na naknadu izrade očitovanja na odgovor naručitelja na žalbu jer je ocijenjeno da ti troškovi ne spadaju u opravdane troškove koji su na-stali sudjelovanjem u postupku.

---------------------------------------------------Vrlo bitna izmjena u pogledu određivanja visine

troškova zastupanja žalitelja od strane odvjetnika u žalbenim postupcima propisana je Zakonom o iz-mjenama Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (Nar. nov., br. 74/14), koji je objavljen u Narodnim novinama 18. lipnja 2014., a stupio je na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama. Istim Zakonom, čl. 1., izmije-njen je čl. 3. st. 3. Zakona o Državnoj komisiji za kon-trolu postupaka javne nabave koji sada glasi:

Državna komisija odlučuje o naknadi troško-va žalbenog postupka i drugim zahtjevima koje su ovlaštene postaviti stranke u žalbenim postup-cima. U tim postupcima vrijednost predmeta nije procjenjiva.

Za troškove žalbenog postupka, za postupke jav-ne nabave u kojima nije donesena odluka o žalbi, bitan je čl. 3. Zakona o izmjenama Zakona o Držav-noj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave koji propisuje sljedeće:

U žalbenim postupcima u kojima odluka o žalbi nije donesena do dana stupanja na snagu ovoga Za-kona, Državna komisija odlučit će u skladu s član-kom 1. ovoga Zakona.

Odredba da „vrijednost predmeta nije procjenji-va“, kako sada propisuje Zakon o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, utjecat će na određivanje visine troškova žalbenog postupka, od-nosno troškova zastupanja od strane odvjetnika na način da ti troškovi ne bi više bili određeni u odnosu na procijenjenu vrijednost nabave, pa se stoga više ne bi bila riječ o visokim svotama, nego o znatno manjim svotama troškova zastupanja koji se prizna-ju žalitelju u žalbenim postupcima.

U nastavku se daje primjer Rješenja Državne ko-misije za kontrolu postupaka javne nabave (napo-mena: najznačajniji dijelovi izreke i obrazloženja, donesenog nakon stupanja na snagu Zakona o iz-mjenama zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, kojim je u skladu s čl. 3. st.3. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postu-paka javne nabave odlučeno o troškovima zastupa-nja žalitelja od strane odvjetnika u žalbenom po-stupku:

RješenjeNalaže se naručitelju X da u roku od 16 dana od

dana javne objave Rješenja na mrežnim stranicama Državne komisije za kontrolu postupaka javne na-bave nadoknadi žalitelju y troškove žalbenog po-stupka u svoti od 10.781,25 kn, dok se u preostalom dijelu zahtjev žalitelja odbija.

ObrazloženjeNaručitelj x objavio je 18. travnja 2014. poziv na

nadmetanje…Na odluku o odabiru izjavio je žalbu 14. kolovoza

2014. Državnoj komisiji i istodobno dostavio naru-čitelju žalitelj y. Žalitelj u žalbi osporava valjanost ponude odabranog ponuditelja i razloge odbijanja svoje ponude, navodeći da je naručitelj u ponovnom pregledu i ocjeni nejednako postupao u odnosu na odabranog ponuditelja i ostale ponuditelje te traži da se Odluka o odabiru oglasi ništavom odnosno podredno da se poništi odluka o odabiru. Žalitelj ta-


kođer traži da mu se nadoknade troškovi žalbenog postupka u ukupnoj svoti od 31.406,25 kn…

Žalitelj je u žalbi tražio naknadu troškova žalbe-nog postupka u ukupnoj svoti od 31.406,25 kn, i to 10.000,00 kuna na ime naknade za pokretanje žalbe-nog postupka, 17.125,00 kn na ime troškova odvjet-nika za sastav žalbe s pripadajućim PDV-om u svoti od 4.281,25 kn. Kako je žalba žalitelja osnovana, jer je žalbeni zahtjev žalitelja kojim traži poništenje Od-luke o odabiru usvojen u cijelosti, na temelju čl. 164. st. 1. T. 6. Zakona o javnoj nabavi, a u vezi s čl. 170. st. 6. istoga Zakona, žalitelju pripada trošak žalbenog postupka u svoti od 10.781,25 kn, i to na ime nakna-

de za pokretanje žalbenog postupka 10.000,00 kn i 781,25 kn na ime sastava žalbe (625,00 kn u skladu s Tbr. 20. t. 1. i Tbr. 22. Tarife o nagradama i nakna-di troškova za rad odvjetnika i svota od 156,25 kn na ime PDV-a od 25 %), dok se u preostalom dije-lu koji se odnosi na trošak sastava žalbe u svoti od 20.625,00 kn zahtjev žalitelja za naknadu troškova žalbenog postupka odbija.

Naime, u skladu s čl. 3. st. 3. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, vrijed-nost predmeta u žalbenim postupcima pred ovim tijelom nije procjenjiva.

Davor MIKAC, dipl. oec. UDK 331.2

Rješenja nekih prijepora kroz rješidbe DKOM-aU nekoliko su navrata u časopisu objavljivani odgo-

vori na niz pitanja iz sustava javne nabave koji u zakonodavnom okviru predvodi Zakon o javnoj nabavi. U ovom se članku daju primjeri iz prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave koji upućuju na njezi-na stajališta u prijepornim situacijama istog sustava.

1. UVODU nastavku se, kroz primjere iz pravne prakse Dr-

žavne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje: DKOM) daju odgovori na neka otvorena (dvoj-bena) pitanja iz područja javne nabave. Primjeri se odnose na dokazivanje pravne i poslovne sposobno-sti članova zajednice ponuditelja, dokazivanje ne-postojanja okolnosti za isključenje iz čl. 68. Zakona, mogućnost korištenja čl. 92. Zakona (nadopuna po-nude) nakon poništenja odluke o odabiru od strane Državne komisije, na osobe ovlaštene za potpisiva-nje ponude, na ocjenu potvrda o uredno izvršenim ugovorima, nabavu originalnih rezervnih dijelova za vozila u jamstvenom roku, na razloge za ponište-nje postupka, opravdanje za provedbu pregovarač-kog postupak javne nabave bez prethodne objave iz razloga iznimne žurnosti te na pravni interes za izjavljivanje žalbe.

2. PRIMJERI IZ PRAKSE 1. Naručitelj je dokumentacijom za nadmetanje

propisao dokaze pravne i poslovne sposobnosti na način da ponuditelj mora dokazati svoj upis u sudski, obrtni, strukovni ili drugi odgovarajući registar države sjedišta gospodarskog subjekta iz kojeg je vidljivo da je registriran za obavljanje djelatnosti u vezi s predmetom nabave. Doku-mentacijom za nadmetanje je također propisano da su u slučaju zajedničke ponude članovi zajed-nice ponuditelja obvezni pojedinačno dokazati svoju sposobnost kako je traženo dokumentaci-

jom za nadmetanje - registraraciju za obavljanje djelatnosti u vezi s predmetom nabave.

Na dokumentaciju za nadmetanje izjavljena je žalba u kojoj žalitelj ističe da je navedeni zahtjev naručitelja protivan čl. 70. Zakona o javnoj naba-vi. Žalitelj navodi da ovakvom diskriminatornom odredbom naručitelj isključuje mogućnost da se kao ponuditelj javi npr. zajednica ponuditelja u kojoj je-dan član ima registriranu djelatnost u vezi s pred-metom nabave, a drugi član nema.

U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da smatra da se podrazumijeva da se kao ponuditelj može javi-ti zajednica ponuditelja u kojoj jedan član zajednice ima registriranu djelatnost za predmetnu vrstu dje-latnosti, a drugi nema.

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave donijela je Rješenje Klasa: UP/II-034-02/14-01/107 od 11. travnja 2014. godine kojim je žalbene navode ocijenila osnovanim, uz obrazloženje (skra-ćena verzija) da je čl. 69. st.1. Zakona o javnoj nabavi propisano da u skladu s čl. 70. - 74. istog Zakona javni naručitelj određuje uvjete pravne i poslovne sposob-nosti, financijske sposobnosti te tehničke i stručne sposobnosti natjecatelja i ponuditelja. Člankom 70. st. 1. Zakona propisano je da svaki natjecatelj ili po-nuditelj mora u postupku javne nabave dokazati svoj upis u sudski, obrtni, strukovni ili drugi odgovarajući registar države sjedišta gospodarskog subjekta. Pre-ma odredbi st. 2. istog članka, upis u registar dokazu-je se odgovarajućim izvodom, a ako se oni ne izdaju u državi sjedišta gospodarskog subjekta, gospodarski subjekt može dostaviti izjavu s ovjerenim potpisom kod nadležnog tijela. Prema odredbi st. 4. istog član-ka, ako gospodarski subjekt u državi njegova sjedišta mora posjedovati određenu ovlast ili biti član odre-đene organizacije kako bi mogao izvršiti određeni ugovor ili dio ugovora, natjecatelj ili ponuditelj mora dokazati posjedovanje vrijedeće ovlasti ili članstva za sebe i/ili za podizvoditelja. Prema odredbi st. 5. istog članka, u slučaju zajednice ponuditelja ili natjecate-


lja, svi članovi zajednice obvezni su pojedinačno do-kazati svoju sposobnost iz st. 1. ovoga članka.

Slijedom navedenog, a uzimajući u obzir da je na-ručitelj propisao da ponuditelji uz ponudu obvezno prilažu izvod o upisu u sudski, obrtni, strukovni ili drugi odgovarajući registar države sjedišta gospodar-skog subjekta kojim gospodarski subjekt dokazuje da ima registriranu djelatnost vezanu za predmet naba-ve, te da se u slučaju zajednice ponuditelja navede-ni dokazi prilažu i utvrđuju okolnosti za sve članove zajednice pojedinačno, ovo je tijelo utvrdilo da doku-mentacija za nadmetanje nije u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi te je žalbeni navod žalitelja osnovan. Stoga, na temelju odredbe čl. 164. st. 1. t. 4. Zakona, ovo državno tijelo poništava dokumentaci-ju za nadmetanje u dijelu u kojem je zahvaćena ne-zakonitošću, kako je gore obrazloženo. Naručitelj će u nastavku postupka javne nabave objaviti izmjenu dokumentacije za nadmetanje u dijelu u kojem je zahvaćena navedenom nezakonitošću te će odrediti novi rok za dostavu ponuda koji iznosi najmanje ono-liko dana koliko je preostalo od dana izjavljene žalbe do isteka prvotno određenog roka za dostavu ponuda, u skladu s člankom 157. st. 4. Zakona.

2. U otvorenom postupku javne nabave naručitelj je dokumentacijom za nadmetanje propisao ostale razloge isključenja, u skladu s člankom 68. st. 1. t. 1. i 2. Zakona, pa je među ostalim razlozima isključenja navedena i nagodba s vjerovnicima odnosno postupak nagodbe s vje-rovnicima. Za potrebe utvrđivanja propisanih razloga za isključenje naručitelj je propisao da je gospodarski subjekt obvezan u ponudi dostaviti izvod iz sudskog, obrtnog ili drugog odgovara-jućeg registra države sjedišta gospodarskog su-bjekta, odnosno dokumente u skladu s čl. 68. st. 3. t. 2. i 3. spomenutog Zakona.

Nakon pregleda i ocjene pristiglih ponuda, naru-čitelj je donio odluku o odabiru najpovoljnije ponu-de na koju je izjavljena žalba u kojoj žalitelj osporava zakonitost odabira najpovoljnije ponude smatrajući da odabrani ponuditelj nije dokazao da ne posto-ji razlog za isključenje koji je naručitelj propisao u dokumentaciji za nadmetanje, odnosno da nije u postupku nagodbe s vjerovnicima jer je u njegovom izvatku iz sudskog registra naznačeno da je Rješe-njem Trgovačkog suda u Zagrebu odobreno sklapa-nje predstečajne nagodbe između dužnika i vjerov-nika predstečajne nagodbe. Dakle, žalitelj smatra da u odnosu na odabranog ponuditelja postoji razlog za isključenje jer je isti u „nagodbi s vjerovnicima“.

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave donijela je Rješenje Klasa: UP/II-034-02/14-01/801 od 21. kolovoza 2014. godine kojim je žalbe-ne navode ocijenila neosnovanim, uz obrazloženje (skraćena verzija) da nije u pravu žalitelj kada insti-tut predstečajne nagodbe izjednačava s nagodbom s vjerovnicima iz čl. 68. Zakona te iz toga izvodi zaklju-čak da je odabrani ponuditelj trebao biti isključen iz predmetnog postupka jer je nagodba s vjerovnicima u dokumentaciji za nadmetanje propisana kao jedan od razloga za isključenje ponuditelja. Naime, čl. 68. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11.), koji je

stupio na snagu 1. siječnja 2012., nije navodio predste-čajnu nagodbu kao razlog isključenja. Zakonom o iz-mjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 83/13.), koji je stupio na snagu 9. srpnja 2013. izmijenjen je čl. 68. Zakona na način da je institut otvaranja i pokretanja predstečajnih nagodba uve-den kao razlog zbog kojeg naručitelj može isključiti ponuditelja iz postupka javne nabave. Iz navedenog proizlazi da je zakonodavac predvidio da se nagodba s vjerovnicima odnosi na drugu vrstu nagodbe, a ne na onu koja se odnosi na predstečajni postupak i nje-govo okončanje. Dana 10. prosinca 2013. stupile su na snagu još neke izmjene Zakona (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, Nar. nov., br. 143/13.) kojima je, između ostalog, iz čl. 68. st. 1. t. 1. i 2. Zakona brisan institut predstečajne nagodbe kao razlog isključenja. Iz navedenog je razvidna intenci-ja zakonodavca da se ponuditelje koji su u postupku predstečajne nagodbe, imajući u vidu svrhu iste, ne isključuje iz postupka javne nabave.

Prema čl. 20. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, postupak predstečajne na-godbe provodi se s ciljem da se: a) dužniku koji je postao nelikvidan i/ili insolventan omogući finan-cijsko restrukturiranje na temelju kojeg će postati likvidan i solventan te b) vjerovnicima omoguće po-voljniji uvjeti namirenja njihovih tražbina od uvjeta koje bi vjerovnik ostvario da je protiv dužnika po-krenut stečajni postupak.

Stoga, imajući na umu svrhu predstečajne nagod-be, ne može se tumačiti da bi se sklopljena i odobre-na predstečajna nagodba mogla smatrati nagodbom s vjerovnicima iz čl. 68. Zakona o javnoj nabavi jer ne bi imalo smisla da uspješno okončana predste-čajna nagodba u konačnici rezultira isključenjem ponuditelja iz postupka javne nabave. Odredba čl. 68. st. 1. t. 1. i 2. Zakona o javnoj nabavi nagodbu s vjerovnicima propisuje kao razlog za isključenje ponuditelja zajedno s razlozima kao što su stečaj, likvidacija i obustava poslovne djelatnosti pa stoga sklopljena i odobrena predstečajna nagodba (kojoj je cilj financijsko restrukturiranje dužnika na teme-lju kojeg će postati likvidan i solventan, dakle nasta-viti sa svojom djelatnošću) ne predstavlja nagodbu s vjerovnicima u smislu navedene odredbe Zakona o javnoj nabavi. Osim toga, ponovno se naglašava da važeći Zakon o javnoj nabavi ne propisuje postu-pak predstečajne nagodbe kao jedan od razloga za isključenje ponuditelja.

Skreće se pozornost na to da je Upravni sud u Osi-jeku svojom presudom potvrdio ovo stajalište Državne komisije. Prema tome, budući da na strani odabranog ponuditelja ne postoji razlog za isključenje na koje upućuje žalitelj, proizlazi da je naručitelj ispravno po-stupio kada odabranog ponuditelja nije isključio iz po-stupka javne nabave, pa je žalbeni navod neosnovan.

3. Naručitelj je u otvorenom postupku javne na-bave zaprimio četiri ponude koje je sve ocijenio valjanima te je nakon pregleda i ocjene pristiglih ponuda donio odluku o odabiru najpovoljnije po-nude. Na donesenu odluku žalbu je izjavio drugo rangirani ponuditelj. Državna je komisija usvoji-


la žalbene navode žalitelja te je Rješenjem Klasa: UP/II-034-02/14-01/528 od 1. srpnja 2014. godine poništila odluku o odabiru zbog toga što odabra-ni ponuditelj dostavljenim dokazom (BON 2) nije dokazao financijsku sposobnost u skladu s tra-ženjem iz dokumentacije za nadmetanje. Naime, dostavljeni BON 2 nije pokrivao razdoblje od 28. veljače do 20. ožujka 2014. Predmet je vraćen na-ručitelju na ponovno postupanje.

U ponovljenom je postupku pregleda i ocjene po-nuda naručitelj od prvotno odabranog ponuditelja, a u skladu s čl. 92. Zakona o javnoj nabavi, zatražio upotpunjavanje dokaza financijske sposobnosti te je, nakon zaprimanja traženog dokaza, donio novu odluku o odabiru kojom je kao najpovoljniju po-nudu ponovno odabrao ponudu istog ponuditelja. Isti je žalitelj i na tu odluku o odabiru izjavio žalbu. Žalitelj navodi da je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništila prethodno done-senu odluku o odabiru zato što odabrani ponuditelj nije dokazao financijsku sposobnost u skladu s tra-ženjem iz dokumentacije za nadmetanje. Naručitelj je navedenog ponuditelja, kako tvrdi žalitelj, pozvao da u skladu s odredbama čl. 90. i 92. Zakona dostavi novu dokumentaciju, a što ne predstavlja pojašnje-nje ili upotpunjavanje postojeće ponude nego dosta-vu novih dokumenata nakon roka za dostavu istih.

Žalitelj također navodi da je odabrani ponuditelj kao dokaz o nepostojanju razloga isključenja dosta-vio izvadak iz sudskog registra koji ne sadržava sve potrebne podatke kao, primjerice, podatke o pret-hodnom postupku za otvaranje stečaja. S obzirom na to da dostavljenim izvatkom iz sudskog registra odabrani ponuditelj nije dokazao nepostojanje svih razloga isključenja, žalitelj tvrdi da je odabrani po-nuditelj trebao biti isključen.

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave donijela je Rješenje Klasa: UP/II-034-02/14-01/825 od 21. kolovoza 2014. godine kojim je žalbe-ne navode ocijenila neosnovanim, uz obrazloženje (skraćena verzija) da je dokumentacijom za nadme-tanje, kao dokazom financijske sposobnosti, tražen BON 2 ili SOL 2 kojom ponuditelj dokazuje svoju solventnost, i to na način da ponuditelj ne smije biti u blokadi računa u posljednjih šest mjeseci do dana slanja objave u Elektronički oglasnik javne nabave. Rješenjem od 1. 7. 2014. poništena je odluka o odabiru budući je utvrđeno da odabrani ponuditelj dostav-ljenim dokazom (BON 2) nije dokazao financijsku sposobnost u skladu s traženjem iz dokumentacije za nadmetanje. Naime, dostavljeni BON 2 nije pokrivao razdoblje od 28. veljače do 20. ožujka 2014.

Odredbom čl. 92. st. 1. Zakona o javnoj nabavi propisano je da u postupku pregleda i ocjene ponu-da naručitelj može pozvati ponuditelja da pojašnje-njem ili upotpunjavanjem u vezi s dokumentima traženim sukladno člancima 67. do 74. ovog Zakona uklone pogreške, nedostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloniti, dok je st. 2. istog članka propisano da se pogreškama, nedostacima ili nejasnoćama iz st. 1. ovog članka smatraju dokumenti koji jesu ili se čine nejasni, nepotpuni, pogrešni, sadrže greške ili nedo-staju. Odredbama stavaka 3. i 4. navedenog članka propisano je da javni naručitelj poziva ponuditelje da

u primjerenom roku pojasne ili upotpune dokumen-te koje su predali ili da dostave dokumente koje su trebali predati sukladno člancima 67. do 74. Zakona. Pojašnjenje ili upotpunjavanje u vezi s traženim do-kumentima ne smatra se izmjenom ponude.

U ponovljenom postupku pregleda i ocjene po-nuda naručitelj je temeljem odredbe čl. 92. Zako-na pozvao odabranog ponuditelja da u roku od pet dana dostavi BON 2, odnosno SOL 2 kojim ponudi-telj dokazuje svoju solventnost i to na način da po-nuditelj ne smije biti u blokadi računa u posljednjih šest mjeseci do dana slanja objave u Elektronički oglasnik javne nabave, budući dostavljeni dokaz ne obuhvaća razdoblje od 28. veljače do 20. ožujka 2014. Ponuditelj je u ostavljenom roku dostavio po-tvrdu Financijske agencije u kojoj je navedeno da u razdoblju od 28. veljače do 20. ožujka 2014. odabrani ponuditelj nema nepodmirenih osnova za plaćanje evidentiranih u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje. Zajedno s navedenom potvrdom, odabra-ni je ponuditelj dostavio i podatke o solventnosti gospodarskog subjekta BON 2 na dan 23. lipnja 2014. iz kojeg je vidljivo da odabrani ponuditelj nema evi-dentiranu blokadu računa u proteklih šest mjeseci. Sukladno prethodno citiranoj odredbi čl. 92. Zako-na odabrana je ponuda upotpunjena. Naglašava se da se u konkretnom slučaju na radi o dostavi novih dokaza, kako to žalitelj neosnovano tvrdi, nego o upotpunjavanju već dostavljenih pa je žalbeni na-vod neosnovan.

Što se tiče drugog žalbenog navoda da je odabrani ponuditelj kao dokaz o nepostojanju razloga isklju-čenja dostavio izvadak iz sudskog registra koji ne sa-drži sve potrebne podatke, kao primjerice podatke o prethodnom postupku za otvaranje stečaja zbog čega je, prema mišljenju žalitelja, odabrana ponuda trebala biti isključena, Državna komisija se poziva na odredbu čl. 146. st. 1. t. 4. Zakona o javnoj nabavi kojom je propisano da se u otvorenom postupku jav-ne nabave male vrijednosti, a predmetni je postupak male vrijednosti, žalba izjavljuje u roku od pet dana od dana primitka odluke o odabiru u odnosu na po-stupak pregleda, ocjene i odabira ponuda. Odred-bom st. 2. istog članka propisano je da žalitelj koji je propustio izjaviti žalbu u određenoj fazi otvorenog postupka javne nabave sukladno odredbi st. 1. ovog članka nema pravo na žalbu u kasnijoj fazi postupka za prethodnu fazu. Nadalje, odredbom čl. 139. st. 1. Zakona propisano je da se osim na načelima javne nabave iz čl. 3. Zakona, žalbeni postupak temelji i na načelima zakonitosti, učinkovitosti, ekonomičnosti i kontradiktornosti.

Činjenica da je odabrani ponuditelj kao dokaz o nepostojanju razloga za isključenje dostavio izva-dak iz sudskog registra te da isti ne sadrži sve podat-ke potrebne za utvrđivanje nepostojanja razloga za isključenje, žalitelju je bila, odnosno mogla biti po-znata u ranijoj fazi postupka, odnosno u prvotnom postupku pregleda i ocjene ponuda. Dakle, žalitelj je imao mogućnost isticati predmetni žalbeni navod u prethodnom žalbenom postupku koji se vodio pred ovim državnim tijelom. S obzirom da u ponovljenom postupku pregleda i ocjene ponuda nije bilo izmjene vezano za dostavljeni dokaz o nepostojanju razloga


za isključenje, žalitelj ne može u ovoj fazi postupka isticati navedeni žalbeni navod, odnosno predmetni žalbeni navod je mogao biti dijelom žalbe na prvo do-nesenu odluku o odabiru. Naime, isticanje žalbenog navoda u odnosu na činjenice koje su žalitelju bile ili mogle biti poznate i u prethodnom žalbenom postup-ku bilo bi protivno načelima iz citiranog čl. 139. st. 1. Zakona, a posebice načelu učinkovitosti, budući da bi time žalitelji imali mogućnost odugovlačenja postup-ka javne nabave, odnosno sprječavanja sklapanja ugovora o javnoj nabavi.

4. U otvorenom postupku javne nabave s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma s jednim gospo-darskim subjektom pristigle su dvije ponude koje je naručitelj ocijenio valjanima te je donio odluku o odabiru kojom je odabrao povoljniju ponudu. Na tu je odluku žalbu izjavio ponuditelj koji je dostavio drugorangiranu ponudu. Žalitelj u žalbi navodi da je ponuda odabranog ponu-ditelja dana od neovlaštene osobe te ističe da je uvidom u izvadak iz sudskog registra odabranog ponuditelja utvrdio da osoba koja je u sudskom registru navedena kao osoba ovlaštena za za-stupanje ponuditelja nije potpisala izjavu o ne-kažnjavanju, ponudbeni troškovnik, prijedlog okvirnog sporazuma te ponudbeni list. Uz žalbu je žalitelj dostavio i ovjerenu kopiju dokumenta na kojoj je vidljiv pohranjeni potpis osobe koja je prema podatcima iz sudskog registra ovlaštena za zastupanje ponuditelja.

Iz Rješenja Državne komisije za kontrolu postu-paka javne nabave Klasa: UP/II-034-02/14-01/634 od 3.9.2014. razvidno je da je Državna komisija uvi-dom u dokumentaciju za nadmetanje utvrdila da je naručitelj propisao da izjavu o nekažnjavanju daje, odnosno potpisuje, osoba po zakonu ovlaštena za za-stupanje gospodarskog subjekta te ovjerava pečatom gospodarskog subjekta. Naručitelj je u dokumentaciji za nadmetanje također propisao i da izjave koje po-nuditelj prilaže u ponudi moraju biti ovjerene peča-tom ponuditelja i potpisane od strane ovlaštene osobe ponuditelja.

Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrđeno je da je ponuditelj dostavio ponudbeni list, izjavu o ne-kažnjavanju, izjavu o dostavi jamstva za uredno ispu-njenje ugovora, troškovnik te prijedlog okvirnog spo-razuma koji su ovjereni pečatom i potpisani. Također je utvrđeno da je odabrani ponuditelj, osim prethodno navedene izjave o nekažnjavanju, dostavio i izjavu o nekažnjavanju koju je osoba po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta dala na zapisnik ispred javnog bilježnika. Usporedbom pohranjenog potpisa ovlaštene osobe za zastupanje i potpisa na na-vedenim dokumentima utvrđeno je da nisu identični.

Međutim, sukladno odredbi čl. 43. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima, osoba čija je dužnost da kao radnik trgovačkog društva obavlja poslove koji po re-dovnom tijeku stvari uključuju i sklapanje određenih ugovora, odnosno poduzimanje određenih pravnih radnji, ovlaštena je da kao punomoćnik društva skla-pa i te ugovore i poduzima te pravne radnje u grani-cama poslova koje obavlja. Zatim, prema odredbi čl. 260. st. 1. Zakona o obveznim odnosima pisana po-nuda obvezuje ponuditelja iako je nije potpisala ovla-

štena osoba samo ako je dana na poslovnom papiru s kojim se on služi u svom poslovanju; ako je potpisana na uobičajeni način; ako se odnosi na posao kojim se ponuditelj redovito bavi i njegov redoviti opseg te ako ponuđenik nije znao ili nije mogao znati da je ponu-du potpisala neovlaštena osoba.

Budući da je odabrani ponuditelj dostavio izjavu o nekažnjavanju koju je na zapisnik ispred javnog bilježnika dala osoba po zakonu ovlaštena za zastu-panje odabranog ponuditelja te je druge sporne doku-mente dostavio potpisane i ovjerene pečatom odabra-nog ponuditelja, a naručitelj nije dokumentacijom za nadmetanje zahtijevao da navedeni dokumenti budu potpisani od osobe po zakonu ovlaštene za zastupa-nje ponuditelja, ovo tijelo je ocijenilo da je ponuda odabranog ponuditelja potpisana sukladno traženju iz dokumentacije za nadmetanje. Također, uzimajući u obzir citirane odredbe Zakona o trgovačkim druš-tvima i Zakona o obveznim odnosima, žalitelj nije do-kazao da je ponuda odabranog ponuditelja dana od neovlaštene osobe, pa je ovaj žalbeni navod žalitelja neosnovan.

- U istoj žalbi žalitelj navodi da odabrani ponu-ditelj nije dokazao tehničku i stručnu sposobnost na način kako je propisano dokumentacijom za nadmetanje. Naime, prema tvrdnjama žalitelja, odabrani ponuditelj je dostavio potvrdu o uredno izvršenom ugovoru iz koje je vidljivo da je isporu-čio betonske proizvode u svoti od 1.320.864,00 kn, a u Pregledu sklopljenih ugovora o javnoj nabavi i njihovog izvršenja, objavljenom na mrežnim stra-nicama izdavatelja potvrde (javni naručitelj), nala-zi se podatak da je na temelju tog ugovora konačna isporučena vrijednost od 343.000,67 kn. Odabrani je ponuditelj dostavio i potvrdu o uredno izvršenoj isporuci građevinskog materijala te potvrdu o izvr-šenoj isporuci betona (a ne proizvoda od betona, što je predmet nabave u ovom postupku) te iz istih nije vidljivo da je odabrani ponuditelj isporučivao pred-mete iste ili slične predmetu nabave, kako je traženo dokumentacijom za nadmetanje.

Dokumentacijom za nadmetanje propisano je da ponuditelji, kao dokument kojim se dokazuje teh-nička i stručna sposobnost, trebaju dostaviti popis ugovora o izvršenim isporukama roba koji sadržava vrijednost isporuke, datum isporuke i naziv druge ugovorne strane, a popisu se prilažu i potvrde dru-ge ugovorne strane o zadovoljavajućem izvršenju dva ugovora s istim ili sličnim predmetom ugovo-ra, kao što je predmet nabave, čija je zbrojena svota (bez PDV-a) minimalno u visini ½ procijenjene vri-jednosti nabave. Procijenjena vrijednost nabave je 2.500.000,00 kn. Potvrde moraju sadržavati sljedeće podatke: naziv i sjedište ugovornih strana, predmet ugovora, vrijednost isporučene robe, datum isporu-ke i navod o uredno izvršenoj isporuci.

Ovaj je žalbeni navod Državna komisija ocije-nila osnovanim te je poništena odluka o odabiru, a predmet vraćen naručitelju na ponovno postupanje, uz obrazloženje da je, sukladno čl. 143. st. 1. Zakona o javnoj nabavi, u žalbenom postupku svaka stran-ka dužna iznijeti sve činjenice na kojima temelji svo-je zahtjeve te predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju. Prema odredbi st. 2. istog članka žalitelj je obvezan dokazati postojanje postupovnih pretpo-


stavki za izjavljivanje žalbe, kao i povrede postupka i/ili materijalnog prava koje su istaknute u žalbi, dok je prema odredbi st. 3. istog članka naručitelj obvezan dokazati postojanje činjenica i okolnosti na temelju kojih je donio odluku.

U konkretnom postupku javne nabave naručitelj je dokumentacijom za nadmetanje propisao da po-nuditelji moraju dostaviti popis ugovora o izvršenim isporukama robe koji mora sadržavati vrijednost is-poruke te je propisao da se popisu kao dokaz o za-dovoljavajućem izvršenju isporuke prilažu potvrde druge ugovorne strane o zadovoljavajućem ugovora. Uzimajući u obzir način na koji je naručitelj propi-sao dokaz i uvjet tehničke i stručne sposobnosti, odnosno da dostavljenim popisom i potvrdama ponuditelji moraju dokazati uredno izvršenu is-poruku robe te uzimajući u obzir Pregled skloplje-nih ugovora o javnoj nabavi i njihovog izvršenja do 31.3.2014., koji je objavljen na internetskim stranica-ma izdavatelja jedne od potvrda, ne može se otklo-niti žalbeni navod žalitelja da odabrani ponuditelj tom potvrdom nije dokazao tehničku i stručnu spo-sobnost, odnosno ne može se otkloniti sumnja da je odabrani ponuditelj isporučio betonske proizvode u iznosu od 343.000,67 kn. Pri tome valja napomenuti da se odabrani ponuditelj, iako uredno pozvan, nije očitovao na žalbu žalitelja, a niti je naručitelj u žal-benom postupku otklonio prigovore žalitelja, iako ima mogućnost ispitivanja istinitosti potvrde druge ugovorne strane sukladno odredbi čl. 72. st. 3. t. 1. Zakona. Također, utvrđeno je da ugovori navedeni u ostalim potvrdama koje je odabrani ponuditelj dostavio ne zadovoljavaju propisani vrijednosni kri-terij (zbrojeni iznos), osim ugovora o isporuci građe-vinskog materijala, ali iz koje se ne može zaključiti da je predmet navedenog ugovora isti ili sličan pred-metu nabave, jer je građevinski materijal širi pojam od proizvoda od betona. Slijedom navedenog, žal-beni navod je ocijenjen osnovanim.

5. U otvorenom postupku javne nabave naručitelj je nabavljao „originalne rezervne dijelove za autobuse marke Mercedes“. Na dokumentaciju za nadmetanje izjavljena je žalba u kojoj žalitelj navodi da je dokumentacijom za nadmetanje propisano da ako ponuditelj nudi jednakovrije-dan rezervni dio uz ponudu treba dostaviti po-tvrdu ili izjavu proizvođača autobusa Mercedes ili ovlaštenog zastupnika ili distributera Merce-desa za Republiku Hrvatsku da se upotrebom ponuđenih jednakovrijednih rezervnih dijelo-va ne mijenjaju jamstveni uvjeti u jamstvenom roku, kao i izvan njega, što je prema tvrdnjama žalitelja protivno odredbama čl. 14. Uredbe o skupnom izuzeću sporazuma o distribuciji i ser-visiranju motornih vozila (Nar. nov., br. 17/11.) i čl. 81. Zakona o javnoj nabavi. Žalitelj ističe i da ne postoji pravna osnova iz koje bi proizlazila obveza da se u jamstvenom roku moraju koristi-ti isključivo rezervni dijelovi ili jednakovrijedni rezervni dijelovi odobreni od strane proizvođa-ča, ovlaštenog zastupnika ili distributera motor-nog vozila.

Državna komisija za kontrolu postupaka javne na-bave je Rješenjem Klasa: UP/II-034-02/14-01/686 od

12. kolovoza 2014. godine ovaj žalbeni navod ocijenila neosnovanim, uz obrazloženje da su, prema članku 14. st. 2. Uredbe o skupnom izuzeću sporazuma o dis-tribuciji i servisiranju motornih vozila, rezervni dije-lovi iz st. 1. istog članka dijelovi koje treba ugraditi u motorno vozilo ili na njega, kako bi se zamijenili dije-lovi toga vozila, uključujući robu poput maziva koja je potrebna za uporabu motornog vozila, uz iznimku goriva, dok je odredbom st. 3. istog članka propisano da rezervni dijelovi, u smislu st. 1. ovog članka, mogu biti originalni rezervni dijelovi ili rezervni dijelovi usporedivo iste kvalitete. Prema odredbi st. 4. istog članka propisano je da su originalni rezervni dijelovi rezervni dijelovi koji su iste kvalitete kao i dijelovi koji se rabe za sastavljanje motornog vozila. Ovo uključuje rezervne dijelove koji se proizvode na istoj proizvod-noj liniji kao i dijelovi. Pretpostavlja se, osim ako se drugačije ne dokaže, da su dijelovi originalni rezervni dijelovi ako proizvođač dijelova potvrdi da rezervni dijelovi odgovaraju kvaliteti dijelova koji se rabe za sastavljanje motornog vozila te da su proizvedeni u skladu s propisima i proizvodnim standardima pro-izvođača vozila. Nadalje, odredbom st. 5. navedenog članka propisano je da su rezervni dijelovi rezervni di-jelovi koje je izradio bilo koji poduzetnik koji može u svakom trenutku potvrditi kako su navedeni rezervni dijelovi usporedivo iste kvalitete u odnosu na dijelove koji se koriste ili su se koristili za sastavljanje vozila.

Prema odredbi paragrafa 39. Dodatne smjernice o vertikalnim ograničenjima u sporazumima o prodaji i servisiranju motornih vozila i o distribuciji rezer-vnih dijelova za motorna vozila (Službeni list C 138, 28.05.2010. str. 0016-0027) propisano je: „… Međutim, obveza koja se nameće ovlaštenom serviseru da kori-sti originalne rezervne dijelove kojima ga je opskrbio proizvođač motornih vozila za popravke u jamstvu, besplatno servisiranje te poslove opoziva vozila, ne bi se smatralo nametanjem jedne robne marke, već objektivno opravdanim zahtjevom.“

U predmetnom postupku javne nabave naručitelj je odredio da su predmet nabave originalni rezervni dijelovi za autobuse marke Mercedes te je propisao da, ukoliko ponuditelj nudi jednakovrijedan rezervni dio uz ponudu treba dostaviti potvrdu ili izjavu proi-zvođača autobusa Mercedes ili ovlaštenog zastupnika ili distributera za Republiku Hrvatsku da se upotre-bom ponuđenih jednakovrijednih rezervnih dijelova ne mijenjaju jamstveni uvjeti u jamstvenom roku, kao i izvan njega, te da ponuđeni jednakovrijedni dijelovi odgovaraju po kvaliteti, sigurnosti, dimenzi-jama i funkcionalnosti te da su sukladni za upora-bu u Mercedes autobusima. Iz prethodno navedenog nedvojbeno proizlazi da je ponuditeljima dozvoljeno nuđenje jednakovrijednih rezervnih dijelova uz ob-vezu da isti budu prihvaćeni od proizvođača Merce-des autobusa ili ovlaštenog zastupnika ili ovlaštenog distributera Mercedes vozila, kako bi naručitelj imao mogućnost korištenja prava koja proizlaze iz jamstva proizvođača.

Žalitelj neosnovano smatra da ne postoji propis koji bi opravdavao traženje originalnih rezervnih dijelova u jamstvenom roku te da isto predstavlja kršenje niza zakona kao i da je naručitelj morao umjesto traženih dokaza jednakovrijednosti tražiti i BER certifikat. Na-ime, sukladno prethodno citiranoj odredbi paragrafa


39. Dodatne smjernice o vertikalnim ograničenjima u sporazumima o prodaji i servisiranju motornih vozila i o distribuciji rezervnih dijelova za motorna vozila, naručiteljevo traženje je objektivno opravdano. Tako-đer valja naglasiti da su predmet nabave originalni rezervni dijelovi za autobuse marke Mercedes te da žalitelj u žalbi ne osporava predmet nabave (čl. 144. stavak 1. Zakona o javnoj nabavi) nego isključivo na-čin dokazivanja jednakovrijednosti u dokumentaciji za nadmetanje.

6. U otvorenom postupku javne nabave usluga osi-guranja dostavljene su četiri ponude, a naruči-telj je donio odluku o poništenju postupka. Na predmetnu odluku izjavljena je žalba u kojoj ža-litelj navodi da je donesena odluka o poništenju postupka, pozivajući se na čl. 100. st. 4. t. 2. Za-kona o javnoj nabavi, međutim, u odluci naruči-telj nije obrazložio razloge poništenja prema čl. 101. st. 2. t. 3. i 4. Zakona.

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave je Rješenjem Klasa: UP/II-034-02/14-01/653 od 11. listopada 2014. godine ovaj žalbeni navod oci-jenila osnovanim, uz obrazloženje da je, člankom 100. st. 4. t. 2. Zakona propisano da je javni naručitelj obvezan nakon isteka roka za dostavu ponude po-ništiti postupak javne nabave ako postanu poznate okolnosti zbog kojih bi došlo do sadržajno bitno dru-gačijeg poziva na nadmetanje i/ili dokumentacije za nadmetanje da su bile poznate prije. Člankom 101. st. 1. Zakona je propisano da, ako postoje razlozi za poništenje postupka iz čl. 100. Zakona, naručitelj bez odgode donosi odluku o poništenju, a sukladno st. 2. t. 3. istog članka, u odluci o poništenju naručitelj na-vodi obrazloženje razloga poništenja.

Iz osporavane odluke o poništenju utvrđeno je da u istoj naručitelj nije naveo obrazloženje razloga po-ništenja nego je navedeno obrazloženje dao tek u od-govoru na žalbu, u kojemu kao razlog za poništenje ističe činjenicu da je tek nakon isteka roka za dostavu ponuda došao do saznanja da je predmetnu nabavu obvezan provesti putem središnjeg tijela za javnu na-bavu. Međutim, navođenjem tog razloga naručitelj nije dokazao na koji način navedena činjenica utje-če na sadržaj dokumentacije za nadmetanje, odno-sno nije dokazao da bi navedena činjenica, da je bila poznata ranije, dovela do bitno drugačijeg poziva na nadmetanje i/ili dokumentacije za nadmetanje. Na-ručitelj ne navodi koje su to okolnosti postale poznate nakon isteka roka za dostavu ponuda, zbog kojih je potrebno mijenjati dokumentaciju za nadmetanje. Dakle, naručitelj u predmetnom žalbenom postupku nije dokazao postojanje činjenica i okolnosti na teme-lju kojih je donio osporavanu odluku, što je obveza naručitelja iz čl. 143. st. 3. Zakona o javnoj nabavi, a osporavana odluka ne sadrži obrazloženje razloga poništenja postupka, što je suprotno članku 101. st. 2. t. 3. Zakona o javnoj nabavi.

7. Naručitelj je objavio prethodnu obavijest o na-mjeri sklapanja ugovora u pregovaračkom po-stupku javne nabave bez prethodne objave. Predmet nabave je redovito održavanje cesta u zimskom razdoblju. Na navedenu je obavijest izjavljena žalba u kojoj žalitelj osporava zakon-

sku osnovu za provedbu pregovaračkog postup-ka javne nabave bez prethodne objave te traži poništenje postupka.

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave je Rješenjem Klasa: UP/II-034-02/14-01/974 od 10. listopada 2014. ovaj žalbeni navod ocijenila osno-vanim, te poništila predmetni postupak javne naba-ve. Naime, ocjenjujući navode žalitelja utvrđeno je da je naručitelj, obrazlažući svoju odluku za sklapanje ugovora bez objave poziva na nadmetanje, naveo da ugovor sklapa zbog iznimne žurnosti izazvane doga-đajima koje nije mogao predvidjeti prema striktnim uvjetima navedenima u Zakonu. Naručitelj dalje navodi da je za isti predmet nabave započeo otvore-ni postupak javne nabave, da je na objavu poziva na nadmetanje izjavljena žalba koja je odbijena, da je nastavljajući postupak javne nabave donio odluku o odabiru na koju su izjavljene dvije žalbe. Naručitelj dalje navodi da do objave prethodne obavijesti o na-mjeri sklapanja ugovora u pregovaračkom postup-ku javne nabave bez prethodne obavijesti Državna komisija o tim žalbama još nije donijela odluku, pa je zbog iznimne žurnosti bio primoran ugovoriti ra-dove putem pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave, budući da je prema Zakonu o cestama i Pravilniku o održavanju cesta obvezan osi-gurati održavanje cesta u zimskom periodu i donijeti plan održavanja do 15. listopada 2014..

Člankom 26. st. 2. t. 3. Zakona o javnoj nabavi propisano je da se ugovor o javnim radovima smije sklapati u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave kada je to nužno potrebno ako se zbog razloga iznimne žurnosti izazvane događa-jima koje javni naručitelj nije mogao predvidjeti, ro-kovi u otvorenom, ograničenom ili pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom ne mogu primijeniti. Okolnosti na koje se poziva za opravdanje iznimne žurnosti ne smiju ni u kojem slučaju biti uzrokovane postupanjem javnog naru-čitelja.

Činjenice na koje se poziva naručitelj da su po dru-gi puta izjavljene žalbe u predmetnom postupku javne nabave ne može biti razlog za opravdanje iznimne žur-nosti. Naime, obzirom da je ovo tijelo povodom žalbi žalitelja u međuvremenu poništilo Odluku o odabiru razvidno je da naručitelj postupak javne nabave nije proveo sukladno Zakonu pa su stoga okolnosti za izni-mnu žurnost uzrokovane upravo postupanjem samog naručitelja. Isto tako, naručitelj je trebao osigurati provođenje postupka javne nabave koji bi bio okončan do željenog datuma te uzeti u obzir mogućnosti izjav-ljivanja žalbi u svim fazama postupka kao i izvjesno vrijeme potrebno za provedbu žalbenog postupka pred Državnom komisijom. Nadalje, sukladno članku 143. stavcima 1. i 3. Zakona o javnoj nabavi, u žalbenom postupku svaka strana je dužna iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve te predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju, a naručitelj je obvezan dokazati postojanje činjenica i okolnosti na temelju kojih je donio odluke o pravima, poduzeo radnje ili propustio radnje te proveo postupke koji su predmet žalbenog postupka. Naručitelj, protivno odredbi čl. 143. st. 3. Zakona, nije dokazao postojanje okolnosti koje bi bile opravdanje za iznimnu žurnost kao razlog


za primjenu pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave, a koje ne bi bile uzrokovanje postu-panjem naručitelja. Slijedom svega navedenog, ocije-njeno je da naručitelj nema valjanu zakonsku osnovu za provođenje pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave temeljem čl. 26. st. 2. t. 3. Zakona o javnoj nabavi, pa je žalbeni navod žalitelja ocijenjen osnovanim.

8. Proveden je otvoreni postupak javne nabave u kojem su zaprimljene četiri ponude od kojih je naručitelj tri ocijenio kao valjane te je donio odluku o odabiru najpovoljnije ponude. Na na-vedenu je odluku žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave izjavio treće-rangirani ponuditelj. Žalitelj osporava valjanost odabrane ponude i traži poništenje odluke o odabiru.

Državna komisija je Zaključkom Klasa: UP/II-034-02/14-01/982 od 15. listopada 2014. Godine odbacila žalbu zbog nedostatka pravnog interesa. Naime, pravo na žalbu ima svaka fizička osoba, pravna osoba i zajednica fizičkih i/ili pravnih osoba koja ima ili je imala pravni interes za dobivanje određenog ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma i koja je pre-trpjela ili bi mogla pretrpjeti štetu od navodnog krše-nja subjektivnih prava sukladno odredbi čl. 141. st. 1. Zakona o javnoj nabavi. Ovdje je važno napomenuti da pored pravnog interesa žalitelj ujedno mora pretr-pjeti ili bi mogao pretrpjeti štetu od navodnog kršenja subjektivnih prava, stoga su navedeni uvjeti određeni kumulativno tj. obuhvaćaju pravni interes i moguću štetu za žalitelja.

Iako u predmetnom postupku žalitelj ima status ponuditelja, sama ta činjenica ne znači da on a priori ima pravo na žalbu. Naime, uvidom u zapisnik o pre-gledu i ocjeni ponuda utvrđeno je da je ponuda žali-telja prema kriteriju odabira trećerangirana. Kako je prethodno već navedeno, žalitelj u žalbi osporava va-ljanost odabrane ponude, a u očitovanju na naručite-ljev odgovor na žalbu ističe da u žalbi nije osporavao drugorangiranu ponudu, budući de, kako tvrdi, žal-ba može odnositi samo na postupak pregleda i ocjene odabrane ponude, a ne i na ponude ostalih ponudi-telja. Slijedom navedenoga, nesporno je da žalitelj ne osporava valjanost drugorangirane ponude, koja je ocijenjena valjanom i koja je jeftinija od ponude žali-telja. Stoga, eventualna osnovanost žalbenih navoda kojima žalitelj osporava valjanost odabrane ponude ne bi dovela do odabira ponude žalitelja u svrhu skla-panja konkretnog ugovora o javnoj nabavi, odnosno žalitelj nikako ne bi mogao ostvariti korist radi kojeg je sudjelovao u predmetnom postupku javne nabave. Budući da žalitelj u predmetnom postupku javne na-bave nije dokazao postojanje uvjete iz čl. 141. Zakona o javnoj nabavi (pravni interes za dobivanje određe-nog ugovora o javnoj nabavi i moguću štetu), teme-ljem čl. 164. st. 1. t. 2. Zakona o javnoj nabavi žalba je odbačena zbog nedostatka pravnog interesa.

9. Naručitelj je objavio poziv na nadmetanje i do-kumentaciju za nadmetanje u otvorenom po-stupku javne nabave s ciljem sklapanja okvirnog sporazuma na dvije godine s jednim gospodar-skim subjektom, predmet nabave licence za ko-

rištenje Microsoftovih softverskih proizvoda. Na poziv na nadmetanje i dokumentaciju za nadmetanje izjavljena je žalba u kojoj žalitelj navodi da su poziv i dokumentacija u suprotno-sti s načelima tržišnog natjecanja, jednakog tre-tmana i zabrane diskriminacije te odredbama čl. 38. st. 11. i čl. 80. i 81. Zakona o javnoj nabavi. Naručitelj u odgovoru na žalbu, između ostalog, navodi da u predmetnom postupku javne naba-ve nije riječ o nabavi za korištenje novih plat-formi i operativnih sustava, nego o dodatnim licencijama potrebnim za osiguranje redovitog i neprekinutog poslovanja.

Državna komisija je Zaključkom Klasa: UP/II-034-02/14-01/913 od 14. listopada 2014. Godine odbacila žalbu. Naime, prije nego se upusti u meritorno od-lučivanje, Državna komisija pristupa provjeri po-stupovnih pretpostavki za izjavljivanje žalbi. Postu-povne pretpostavke za izjavljivanje žalbe odnose se na nadležnost, dopuštenost, urednost i pravodobnost žalbe, postojanje pravnog interesa te na činjenicu je li žalbu izjavila ovlaštena osoba.

Pravo na žalbu ima svaka fizička osoba, pravna osoba i zajednica fizičkih i/ili pravnih osoba koja ima ili je imala pravni interes za dobivanje određe-nog ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma i koja je pretrpjela ili bi mogla pretrpjeti štetu od na-vodnog kršenja subjektivnih prava sukladno odred-bi čl. 141. st. 1. Zakona o javnoj nabavi. Ovdje je važ-no napomenuti da pored pravnog interesa žalitelj ujedno mora pretrpjeti ili bi mogao pretrpjeti štetu od navodnog kršenja subjektivnih prava, stoga su navedeni uvjeti određeni kumulativno tj. obuhva-ćaju pravni interes i moguću štetu za žalitelja. U žal-benom postupku svaka strana dužna je iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve te predlo-žiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju.

Uvidom u dokumentaciju za nadmetanje utvr-đeno je da su predmet nabave licence za korištenje Microsoftovih softverskih proizvoda i usluga, tzv. TU1, TU2 i TU3 licence, odnosno licence koje pred-stavljaju mjesečnu pretplatu za tzv. „usluge u obla-cima“. Nadalje, navodi se da predmet nabave uklju-čuje i sva prava, pogodnosti, povlastice i dopunske usluge predviđene Programom količinskog licenci-ranja Enterprise 6 i sporazumom sklopljenim izme-đu Microsoft Ireland Operation Limited iz Dablina i naručitelja. Prema dokumentaciji za nadmetanje odabrani je ponuditelj obvezan tijekom ugovornog razdoblja isporučiti naručene softverske proizvode zajedno s licencama i pripadnim ključevima. Prava korištenja uključuju i tzv. tehnološko jamstvo.

Autorsko djelo je originalna intelektualna tvo-revina iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koje ima individualni karakter, bez obzira na način izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu ako Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravi-ma nije drukčije određeno, a osobito jezična djela (pisana djela, govorna djela, računalni programi). Prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravi-ma, računalni program je zaštićen kao jezično djelo ako je izvoran u smislu da predstavlja vlastitu inte-lektualnu tvorevinu svog autora. Prema odredbi čl. 109. st. 1. istog Zakona autor računalnog programa


izvode i licence za korištenje tehnološkog jamstva, za koje licence žalitelj niti ne tvrdi da ih može po-nuditi, već iste može ponuditi samo ponuditelj koji je u ovlaštenom distribucijskom lancu Microsof-ta, odnosno s obzirom da je Microsoft Corporation nositelj autorskog prava na Microsoft proizvodima, žalitelju nisu kršena subjektivna prava, odnosno u ovom postupku javne nabave žalitelj nije dokazao postojanje postupovnih pretpostavki u vidu uvjeta za pravo na žalbu iz čl. 141. Zakona o javnoj nabavi te je slijedom iznesenog, na temelju odredbe čl. 164. st. 1. t. 2. istog Zakona, žalba odbačena.

ima isključivo pravo 1.) izvršiti ili odobriti trajno ili privremeno reproduciranje računalnog programa, 2.) prijevod, prilagodbu, obradu i bilo koju drugu iz-mjenu računalnog programa, 3.) distribucije izvor-nika ili primjeraka računalnog programa, kao i nji-hovo iznajmljivanje, dok prema članku 110. st. 1. tog Zakona u nedostatku posebnih ugovornih odredbi za poduzimanje radnji iz t. 1. i 2. nije potrebno odo-brenje nositelja prava, ako su te radnje zakonitom stjecatelju neophodne za korištenje računalnog pro-grama u skladu s njegovom namjeravanom svrhom, uključujući i ispravljanje pogrešaka.

S obzirom na predmet nabave u ovom postupku, koji obuhvaća i licence za postojeće softverske pro-

Saša JOVIČIĆ, dipl. iur. UDK 331.2

Komunikacija s natjecateljima u pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom

Pregovarački postupak javne nabave je postupak u kojem se naručitelj obraća gospodarskim subjekti-

ma po vlastitom odabiru i pregovara o uvjetima ugovora s jednim ili više njih.

Kao i svi drugi postupci u sustavu javne nabave, ovaj je postupak formalan i izrijekom propisan. Samo je u nekim okolnostima tijekom njegove provedbe dopuštena komu-nikacija između naručitelja i natjecatelja / ponuditelja.

Strogim tumačenjem Zakona o javnoj nabavi, moguć-nosti naručitelja da komunicira s natjecateljima tijekom pregovaračkog postupka s prethodnom objavom ograni-čene su, stoga autor članka predlaže pristup rješavanju ograničenja koja proizlaze iz postojećega zakonodavnog okvira i nudi prijelazna rješenja.

1. UVODU veljači 2014. godine na snagu je stupila nova Di-

rektiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća o javnoj nabavi1 kojom se izvan snage stavlja posto-jeća Direktiva 2004/18/EZ2. Države članice obvezne su implementirati rješenja iz Direktive 2014/24/EU u nacionalno zakonodavstvo najkasnije do 18. trav-nja 2016., uz iznimku odredaba Direktive u pogledu provedbe elektroničke javne nabave, koje trebaju biti implementirane u nacionalno zakonodavstvo najkasnije do 18. travnja 2018.

Temeljni cilj nove Direktive 2014/24/EU jest re-vizija i unaprjeđivanje postojećih pravila o javnoj nabavi kako bi se povećala djelotvornost javne po-trošnje. U tom smislu, nova Direktiva uvodi niz instrumenata kojima je cilj dodatna fleksibilnost postupaka javne nabave i njihovo učinkovito vođe-nje. Pritom nova Direktiva osobito potiče korištenje

1 OJ L 94, 28/03/2014, p. 65–2422 OJ L 134, 30/4/2004, p.114

pregovaračkog postupka javne nabave, kao i natje-cateljskog dijaloga, kao što je izrijekom navedeno i u uvodnoj odredbi 42. Direktive:

Postoji znatna potreba da se javnim naručiteljima omogući dodatna fleksibilnost pri odabiru postupka nabave kojim su predviđeni pregovori. Češća upotre-ba tih postupaka također bi vjerojatno povećala pre-kograničnu trgovinu budući da rezultati ocjenjivanja pokazuju da su ugovori dodijeljeni u okviru prego-varačkog postupka s prethodnom objavom posebice uspješni u pogledu prekograničnih natječaja. Države članice trebale bi biti u mogućnosti predvidjeti kori-štenje natjecateljskog postupka uz pregovore ili natje-cateljskog dijaloga u raznim slučajevima u kojima se otvorenim ili ograničenim postupcima bez pregovora vjerojatno ne postižu zadovoljavajući rezultati u po-gledu nabave.

Slijedom navedenog, nedvojbeno je kako Europ-ska unija svojim zakonodavstvom promiče korište-nje pregovaračkog postupka javne nabave kao sred-stva kojim se optimalno postižu ciljevi javne nabave u složenim postupcima. U tom smislu, posebnu po-zornost treba posvetiti učinkovitoj komunikaciji s natjecateljima kao načinu postizanja takvih ciljeva.

2. PREGOVARAČKI POSTUPAK JAVNE NABAVE

2.1. OSNOVNE ODREDNICEPregovarački je postupak javne nabave s prethod-

nom objavom nedvojbeno jedan od najzanimljivijih postupaka javne nabave koji stoje na raspolaganju naručiteljima. U okolnostima u kojima složenost predmeta nabave ne omogućava provedbu naba-ve primjenom otvorenog ili ograničenog postupka javne nabave, pregovarački postupak svojom fleksi-bilnošću omogućava naručiteljima da u potpunosti


prilagode svoje zahtjeve specifičnim okolnostima tržišta. Na taj način naručitelji postižu optimalnu vrijednost za novac kroz brz i učinkovit postupak nabave.

Naime, osobito u vrlo složenim postupcima naba-ve, pojedinosti budućeg ugovora često ne mogu biti određene s dovoljnom preciznošću koja je potrebna da bi se ugovor mogao dodijeliti putem otvorenog ili ograničenog postupka javne nabave. Uzimajući u obzir prirodu robe, radova i usluga koje naruči-telj nabavlja, naručitelju je često nemoguće donije-ti konačne odluke u vezi s pojedinom odrednicom budućeg ugovora bez komunikacije s natjecatelji-ma. U takvim složenim postupcima, a s obzirom na složenost predmeta nabave i osjetljivost ugovornih mehanizama, nije uvijek moguće konačno odrediti cijenu i financijsku ravnotežu u sklopu projekta bez pregovora između naručitelja i natjecatelja. Pritom naručitelji često ne mogu ili ne žele pribjeći natjeca-teljskom dijalogu, bilo zato što nisu u potpunosti is-punjene zakonom propisane pretpostavke3 bilo zato što je natjecateljski dijalog iznimno složen i skup postupak nadmetanja, zbog čega naručitelji smatra-ju da njime ne postižu temeljno načelo vrijednosti za novac. Osim toga, ponekad se nakon pokretanja postupka javne nabave pojave nepredviđene okol-nosti o kojima je potrebno raspravljati s natjecate-ljima radi preciznijeg definiranja predmeta nabave. Iako naručitelji u takvim ozbiljnijim slučajevima mogu poništiti postupak nabave u skladu s čl. 100. Zakona o javnoj nabavi4, to ponekad nije ekonomič-no niti svrsishodno.

Pregovarački postupak javne nabave propisan je zakonom kao postupak u kojem se naručitelj obraća gospodarskim subjektima po vlastitom izboru i pre-govara o uvjetima ugovora s jednim ili s više gospo-darskih subjekata. Pregovarački postupak javne na-bave s prethodnom objavom obavlja se u dvije faze. Naručitelj u prvoj fazi zahtijeva od natjecatelja da podnesu zahtjeve za sudjelovanjem i ispune uvjete sposobnosti propisane Zakonom o javnoj nabavi, kako bi im bilo omogućeno sudjelovanje u drugoj fazi postupka, odnosno pregovorima o samom ugo-voru. U drugoj fazi naručitelj poziva natjecatelje da podnesu svoje ponude. Pritom bi naručitelj morao natjecateljima dostaviti dokumentaciju za nadme-tanje i moguću drugu dokumentaciju potrebnu za pripremu ponude, kako bi u najvećoj mjeri bila pre-cizirana očekivanja naručitelja u pogledu predmeta nabave. U praksi, takva bi dokumentacija trebala uključivati tehničke specifikacije i nacrt budućeg ugovora, koji će biti predmetom pregovora između naručitelja i natjecatelja radi postizanja optimalne vrijednosti za novac.

3 Pretpostavke za korištenje natjecateljskog dijaloga propisane su čl. 30. Zakona o javnoj nabavi:

(1) Natjecateljski dijalog smije se koristiti za sklapanje ugovora o javnoj nabavi kada je riječ o osobito složenom predmetu nabave te javni naručitelj smatra da sklapanje ugovora nije moguće putem otvorenog ili ograničenog postupka javne nabave.

(2) Predmet nabave u smislu ovoga članka smatra se osobito složenim ako javni naručitelj objektivno nije u mogućnosti odrediti:

1. tehničke specifikacije u skladu s člankom 81. stavkom 3. točkama 2., 3. ili 4. ovoga Zakona kojima može zadovoljiti svoje potrebe i zahtjeve, i/ili

2. pravne i/ili financijske uvjete projekta.”4 Nar. nov., br. 90/11., 83/13., 143/13., 13/14. – Odluka Ustavnog suda RH.

Direktiva 2014/24/EU i Direktiva 2004/18/EZ po-stavljaju pred naručitelje određene zahtjeve u po-gledu sastavljanja dokumentacije za nadmetanje, a u svrhu postizanja transparentnosti i efikasnog vođenja javne nabave.5 Direktivama se od javnih naručitelja zahtijeva da u dokumentaciji za nadme-tanje odrede predmet nabave opisujući svoje potre-be i tražene značajke robe, radova ili usluga koji se nabavljaju. Naručitelji također trebaju odrediti kri-terije dodjele ugovora te navesti minimalne zahtje-ve koje sve ponude trebaju zadovoljiti. Informacije moraju biti dovoljno precizne kako bi gospodarskim subjektima omogućili prepoznavanje prirode i op-sega nabave te kako bi gospodarski subjekti odlučili hoće li podnijeti zahtjev za sudjelovanje u postup-ku. Jednak je pristup preuzet i odredbama Zakona o javnoj nabavi koje uređuju dokumentaciju za nad-metanje (čl. 78. – 81. Zakona o javnoj nabavi).

Međutim, u vrlo složenim postupcima nabave nedvojbeno je kako naručitelji nisu uvijek u moguć-nosti unaprijed precizno opisati tražene značajke robe, radova ili usluga koji se nabavljaju. Ponajpri-je, naručitelji nisu u mogućnosti unaprijed odrediti mogućnosti tržišta da isporuči robu, radove i usluge na način na koji to zahtijeva naručitelj, a osobito na način koji omogućava ostvarenje načela vrijednosti za novac. Naručitelji stoga trebaju (pro)aktivno ko-municirati s predstavnicima tržišta kako bi ustano-vili kapacitete tržišta i mogućnost ostvarivanja vri-jednosti za novac.

Komunikacija s natjecateljima – ograničenja po-stojećeg okvira

U skladu s postojećim Zakonom o javnoj nabavi, naručiteljima u okviru pregovaračkog postupka jav-ne nabave s prethodnom objavom izričito stoje na raspolaganju dva načina komunikacije s natjecate-ljima kako bi definirali svoje zahtjeve i mogućnosti tržišta:9prije početka postupka javne nabave naručitelj

smije tražiti ili prihvatiti savjet gospodarskog subjekta koji se može iskoristiti u izradi doku-mentacije (čl. 17. ZJN-a)6; te

5 Uvodna odredba 45. Direktive 2014/24/EU propisuje: Natjecateljski postupak uz pregovore trebao bi biti popraćen odgovara-

jućim zaštitnim mjerama kojima se osigurava poštovanje načela jednakog postupanja i transparentnosti. Javni naručitelji posebice bi trebali unaprijed odrediti minimalne zahtjeve koji su u skladu s prirodom nabave te koji se ne bi trebali mijenjati tijekom pregovora. Kriteriji za dodjelu i njihov ponder trebali bi ostati nepromjenjivi tijekom cijelog postupka te ne bi trebali biti podložni pregovorima kako bi se osiguralo jednako postupanje prema svim gospodarskim subjektima. Cilj pregovora trebalo bi biti poboljšanje ponuda kako bi javni naručitelji bili u mogućnosti kupiti radove, robu i usluge koje su savršeno prilagođene njihovim određenim potrebama. Pregovori se mogu odnositi na sve značajke kupljenih radova, robe i usluga, uključujući, na pri-mjer, kvalitetu, količine, trgovačke klauzule te društvene, okolišne i inovativ-ne aspekte, ako te značajke nisu dio minimalnih zahtjeva.

Trebalo bi pojasniti da minimalni zahtjevi koje određuje javni naručitelj podrazumijevaju uvjete i značajke (posebice fizičke, funkcionalne i pravne) koje bi svaka ponuda trebala ispunjavati ili imati kako bi javni naručitelj bio u mogućnosti dodijeliti ugovor u skladu s odabranim kriterijem za dodjelu. Kako bi se osigurale transparentnost i sljedivost postupka, sve bi faze trebale biti dokumentirane. Nadalje, sve ponude tijekom čitavog postupka trebale bi se podnijeti u pisanom obliku.”

6 Članak 17. st. 1. Zakona o javnoj nabavi: Prije početka postupka javne nabave naručitelj smije tražiti ili prihvatiti savjet gospodarskog su-bjekta koji se može iskoristiti u izradi dokumentacije, ali takav savjet ne smije imati učinak ograničenja tržišnog natjecanja i diskriminacije.


9nakon podnošenja inicijalnih ponuda natje-catelja, naručitelj pregovara sa svakim ponu-diteljem zasebno o bilo kojem dijelu inicijalne ponude kako bi ih prilagodio zahtjevima nave-denima u pozivu na nadmetanje i dokumenta-ciji za nadmetanje (čl. 33. ZJN-a)7.

Iz navedenih odredaba proizlazi kako naručitelj ne bi smio komunicirati s gospodarskim subjektima nakon početka postupka javne nabave, a prije pod-nošenja inicijalnih ponuda. Uprava za sustav javne nabave također je zauzela stajalište8 kako je u pre-govaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom pojašnjavanje dokumentacije za nadme-tanje jedini dopušteni način komunikacije između naručitelja i natjecatelja nakon početka postupka nadmetanja, a prije podnošenja inicijalnih ponuda.

Međutim, smatramo kako je takvo tumačenje Za-kona o javnoj nabavi preusko te ne pridonosi ostva-rivanju vrijednosti za novac i provedbi učinkovite javne nabave. Strogim tumačenjem Zakona o javnoj nabavi bile bi ograničene mogućnosti naručitelja da komunicira s natjecateljima tijekom pregovaračkog postupka s prethodnom objavom (kako se detaljnije objašnjava u nastavku).

2.1.1. Ograničenja u komunikaciji s natjecateljima prije početka postupka javne nabave

Naručitelj može konzultirati gospodarske subjek-te prije početka postupka nabave sa svrhom izrade dokumentacije za nadmetanje, kako bi pribavio re-levantne podatke s tržišta i odrazio očekivanja gos-podarskih subjekata u dokumentaciji za nadmeta-nje. Međutim, naručitelji iz niza razloga često neće biti u mogućnosti konzultirati gospodarske subjekte oko postupka nabave, ili neće htjeti to učiniti, osobi-to u složenim postupcima nabave.

Primjera radi, na tržištu može postojati ograničen broj gospodarskih subjekata koji mogu isporučiti određenu robu, izvršiti radove ili pružiti usluge te naručitelj želi održati konkurenciju između takvih subjekata kako bi postigao najbolju vrijednost za no-vac. Konzultacije s određenim subjektom, a osobito ako je posljedica takve konzultacije isključenje na-tjecatelja iz daljnjeg nadmetanja, često neće biti pri-hvatljive niti naručitelju niti gospodarskom subjek-tu. Nadalje, uzimajući u obzir buduće pregovaračke pozicije naručitelja i gospodarskih subjekata, često niti jedna strana neće biti spremna otkriti svoje ci-ljeve i težnje u najranijoj fazi postupka. Iz navedenih će razloga konzultacije s gospodarskim subjektima prije početka nadmetanja često biti izvršene na vrlo općenitoj razini te će naručitelj dobiti samo okvirne informacije o željenom tijeku postupka i strukturi konačnog ugovora.

Nadalje, u osobito složenim postupcima javne nabave, prva faza pregovaračkog postupka s pret-hodnom objavom (odabir kvalificiranih natjecate-

7 Članak 33. st. 9. Zakona o javnoj nabavi:Tijekom pregovaranja javni naručitelj pregovara sa svakim ponuditeljem zasebno o bilo kojem dijelu inicijalne ponude kako bi ih prilagodio zahtjevima navedenima u pozivu na nadmetanje, dokumentaciji za nadmetanje i dodatnoj dokumentaciji ukoliko postoji, i kako bi dobio najbolju ponudu prema kriterijima za odabir ponude.

8 Mišljenje Uprave za sustav javne nabave Klasa 406-01/14-01/128, Urbroj 526-06-02-02/1-14-2 od 15. travnja 2014. godine.

lja) može trajati i po nekoliko mjeseci, osobito ako postoji značajan interes natjecatelja. Uzimajući u obzir značajnu dinamiku kretanja tržišta, okolnosti na kojima je naručitelj temeljio svoje konzultacije s gospodarskim subjektima u pripremi dokumenta-cije za nadmetanje mogu se značajno izmijeniti te često više nisu relevantne za naručitelja i predmet nabave. Nacrti ugovora koje je naručitelj pripremio na osnovi inicijalnih konzultacija s gospodarskim subjektima u takvim slučajevima neće više odgova-rati zahtjevima naručitelja, odnosno neće postizati najbolju vrijednost za novac. Naručitelj bi stoga mo-rao biti u mogućnosti izmijeniti nacrt ugovora bez odgađanja, uzimajući u obzir izmijenjena očekiva-nja natjecatelja i tržišta. Upravo bi pregovarački po-stupak javne nabave svojom fleksibilnošću morao omogućiti naručitelju da kroz razgovore s natjeca-teljima izmijeni svoje specifikacije i zahtjeve prema natjecateljima te da na temelju usklađenih očekiva-nja zatraži podnošenje inicijalnih ponuda.

Ako naručitelju ne bi bilo dopušteno komunicira-ti s natjecateljima prije nego oni podnesu ponude, naručitelj bi takve ponude morao zahtijevati na os-novi zastarjelih pretpostavki, odnosno pretpostavki koje nužno ne odražavaju očekivanja tržišta. Tek bi po primitku inicijalnih ponuda natjecatelja naruči-telj mogao izmijeniti svoje zahtjeve i specifikacije te zahtijevati od natjecatelja da podnesu nove ponude koje uvažavaju izmijenjene specifikacije. Uzimajući u obzir da natjecatelji u osobito složenim postupci-ma moraju uložiti značajne napore i sredstva u pri-premu ponude, ovakav pristup se ne preporučuje jer umanjuje vrijednost koju naručitelj može ostvariti za uloženi novac (jer se i trošak postupka odražava u konačnoj cijeni koju naručitelj može ostvariti), ali i umanjuje povjerenje investitora u projekt.

2.1.2. Ograničenja u komunikaciji s natjecateljima u postupku pojašnjavanja dokumentacije za nadmetanje

Tijekom vremena za dostavu ponuda natjecatelji mogu zahtijevati objašnjenja i izmjene vezane za dokumentaciju za nadmetanje, a naručitelj je ob-vezan svim natjecateljima istodobno odgovoriti ne navodeći podatke o podnositelju zahtjeva. Pojaš-njavanje dokumentacije za nadmetanje odvija se uvijek pisanim putem, u formi pitanja natjecatelja i odgovora naručitelja. U praksi, je pojašnjavanje dokumentacije za nadmetanje često i vrlo opsežno, osobito u složenim nadmetanjima s međunarodnim elementom. Uzimajući u obzir strogu formalnost postupaka javne nabave, natjecatelji nastoje osigu-rati ispravno shvaćanje odredaba dokumentacije za nadmetanje kako bi izbjegli isključivanje iz daljnjeg nadmetanja zbog formalnih propusta.

Nadalje, osobito u složenijim postupcima javne nabave, dokumentacija za nadmetanje često uk-ljučuje i nacrt budućeg ugovora koji naručitelj želi sklopiti s odabranim ponuditeljem. Takav nacrt, u pravilu, služi kao podloga za inicijalne ponude na-tjecatelja te se o nacrtu ugovora pregovara u dalj-njem tijeku postupka nadmetanja. S obzirom na to da je nacrt ugovora sastavni dio dokumentacije za nadmetanje, natjecatelji mogu tražiti pojašnjenje


pojedinih odredaba ugovora putem zahtjeva za po-jašnjenjem dokumentacije za nadmetanje. Na taj se način omogućuje naručitelju da objasni smisao i učinke određenih odredaba budućeg ugovora te vlastite pobude iza pojedinih odredaba ugovora. Međutim, u izrazito složenim nadmetanjima (npr. dodjela koncesija) naručiteljima je gotovo nemogu-će dostaviti kvalitetna objašnjenja određenih odre-daba ugovora u razumnom roku, a kamoli u kratkim rokovima propisanim čl. 36. st. 7. Zakona o javnoj nabavi. Razlog tomu je složenost ugovornih meha-nizama i međuovisnost ugovornih odredaba koje je teško objasniti natjecateljima bez izravne usmene komunikacije i dinamike koju takva komunikacija omogućava. Uzimajući u obzir da objašnjenja do-kumentacije za nadmetanje moraju biti u pisanom obliku, sasvim je izvjesno kako naručitelji često mogu doći u položaj da utroše značajne napore i vrijeme kako bi pojasnili odredbe budućeg ugovora, a time postići tek djelomične rezultate. Takvim se utroškom resursa ugrožava ostvarivanje načela vri-jednosti za novac te značajno produljuje postupak nabave.

Zakon o javnoj nabavi ne bi trebalo tumačiti na način koji onemogućava naručitelja da prihvati savjet natjecatelja u pogledu nacrta budućeg ugo-vora (kao sastavnog dijela dokumentacije za nad-metanje) i izmijeni nacrt takvog ugovora u skladu s povratnim informacijama s tržišta. Takvo se po-stupanje također treba smatrati komunikacijom naručitelja s natjecateljima jer naručitelj povratno reagira na podatke dostavljene od strane natjeca-telja. Naručitelj mora biti u mogućnosti u svakom trenutku prilagoditi postupak nabave svojim potre-bama i zahtjevima i reakcijama tržišta, pri čemu je u definiranju takvih potreba i zahtjeva često potreb-na aktivna i izravna komunikacija s natjecateljima. Naručiteljima bi trebalo biti omogućeno aktivno ko-municiranje s natjecateljima i izvan okvira formal-nog postupka objašnjenja dokumentacije za nadme-tanje, uz pretpostavku poštovanja načela jednakog tretmana i načela transparentnosti.

Uzevši u obzir ograničenja koja proizlaze iz oba opisana pristupa, u nastavku predlažemo pristup rješavanju ograničenja koja proizlaze iz postojećega zakonodavnog okvira te se nude prijelazna rješenja.

3. KOMUNIKACIJA NARUČITELJA S NATJECATELJIMA – ODREĐENA RAZMATRANJA

Zakonom o javnoj nabavi u hrvatsko su zakono-davstvo preuzete relevantne odrednice Direktive o javnoj nabavi 2004/18/EZ. Sasvim je izvjesno kako će hrvatski Zakon o javnoj nabavi trebati mijenja-ti radi implementacije Direktive 2014/24/EU, što bi trebalo dovesti do daljnje fleksibilnosti postupaka javne nabave.

Iz navedenih razloga, Zakon o javnoj nabavi treba tumačiti i u svjetlu Direktive 2004/18/EZ i nove Di-rektive 2014/24/EU, posebno uzimajući u obzir opća načela i svrhu postupka javne nabave te tendenciju povećanja fleksibilnosti postupaka javne nabave.

Slijedom svega navedenog, trebalo bi dopustiti izravnu usmenu komunikaciju između naručite-lja i natjecatelja i prije podnošenja inicijalnih po-nuda, a osobito u vrlo složenim projektima. Iako je

komunikacija prije podnošenja inicijalnih ponuda prvenstveno predviđena u okvirima natjecateljskog dijaloga, Zakon o javnoj nabavi ne isključuje izri-čito aktivnu komunikaciju naručitelja s natjecate-ljima prije podnošenja ponuda i u pregovaračkom postupku s prethodnom objavom. Stoga bi Zakon o javnoj nabavi trebao omogućiti takvu komunikaci-ju naručitelja s natjecateljima i u uvjetima kad nisu ispunjene zakonske ili ekonomske pretpostavke za provedbu natjecateljskog dijaloga, već naručitelji provode pregovarački postupak s prethodnom obja-vom. Takva bi komunikacija trebala biti dopuštena iz sljedećih razloga, koje navodimo u nastavku.

3.1. FLEKSIBILNOST PREGOVARAČKOG POSTUPKA

U skladu s uvodnom odredbom 31. Direktive 2004/18/EZ, posebno složeni projekti zahtijevaju fleksibilne postupke. Nadalje, u skladu s uvodnom odredbom 41. Direktive 2004/18/EZ, fleksibilnost (…) se može zahtijevati u pregovaračkom postup-ku. Fleksibilnost je temeljna odrednica pregova-račkog postupka s prethodnom objavom i morala bi biti omogućena naručiteljima u najvećoj mjeri radi ostvarivanja načela vrijednosti za novac, a istodob-no uvažavajući ostala temeljna načela javne nabave.

3.2. DOPUŠTENOST RASPRAVE S NATJECATELJIMA PRIJE PODNOŠENJA PONUDA

U skladu s uvodnom odredbom 31. Direktive 2004/18/EZ, pregovarački postupak treba osigurati potrebu naručitelja da razmotri sve aspekte ugovora sa svakim pojedinim natjecateljem. S obzirom na to da je skladu s čl. 1. st. 8. Direktive 2004/18/EZ, izraz “natjecatelj” definiran kao gospodarski subjekt koji sudjeluje u postupku javne nabave prije podnošenja ponuda, naručitelju bi trebalo biti omogućeno ra-spravljati i objašnjavati pojedine aspekte ugovora s natjecateljima i prije podnošenja inicijalnih ponuda.

Isto proizlazi i iz definicije pregovaračkog po-stupka u čl. 1. st. 11. t. d) Direktive 2004/18/EZ i čl. 2. t. 20. Zakona o javnoj nabavi, koja se izričito odno-si na pregovaranje o uvjetima ugovora. Stoga treba dopustiti da uvjeti ugovora budu jedina tema razgo-vora prije podnošenja ponuda, pod pretpostavkom uvažavanja načela transparentnosti i jednakog tre-tmana natjecatelja.

3.3. DOPUŠTENOST USMENE KOMUNIKACIJEU skladu s čl. 33. Zakona o javnoj nabavi, usme-

ni pregovori s ponuditeljima izričito su dopušteni. Osobne konzultacije radi pojašnjenja čine usmenu komunikaciju koja je izričito dopuštena Zakonom o javnoj nabavi. Direktiva 2014/24/EU izričito potiče usmenu komunikaciju s natjecateljima, kako je pro-pisano uvodnom odredbom 58. Direktive:

Iako bi ključni elementi postupka nabave, poput dokumentacije o nabavi, zahtjeva za sudjelovanje, potvrde interesa i ponuda, uvijek trebali biti u pisa-nom obliku, usmena komunikacija s gospodarskim subjektima trebala bi u ostalim slučajevima još uvijek biti moguća, pod uvjetom da je sadržaj te komunika-cije u zadovoljavajućoj mjeri dokumentiran.


Naručitelju bi trebalo omogućiti provedbu razgo-vora s natjecateljima prije podnošenja ponuda, oso-bito uzimajući u obzir da:9u skladu s čl. 1. st. 11. t. d) Direktive 2004/18/

EZ, naručitelj "konzultira" gospodarske su-bjekte prije "pregovora" o uvjetima ugovora;

9 definicija pregovaračkog postupka prema čl. 2. st. 20. Zakona o javnoj nabavi također obu-hvaća pregovore o uvjetima ugovora s jednim ili s više gospodarskih subjekata

9 naručitelj može natjecateljima poslati dodat-ne informacije o specifikacijama nabave prije isteka roka za predaju ponuda u skladu s čl. 40. st. 4. Direktive 2004/18/EZ, a ta je odredba također u cijelosti preuzeta u Zakon o javnoj nabavi.

3.4. OBVEZA NARUČITELJA DA VODI PREGOVORE U PREGOVARAČKOM POSTUPKU

U skladu s čl. 33. st. 9. Zakona o javnoj nabavi i čl. 30. st. 2. Direktive 2004/18/EZ, naručitelj je ob-vezan voditi pregovore o ponudama podnesenim u pregovaračkom postupku. Ova je odredba uvedena u Direktivu zbog propusta mnogih naručitelja da provedu pregovore o ponudama nakon njihova pod-nošenja. Stoga je cilj te odredbe samo da pregovori o ponudama budu zaista provedeni u pregovaračkom postupku. U prilog takvom tumačenju ide i nova odredba čl. 29. st. 4. Direktive 2014/24/EU, koja glasi:

Javni naručitelji mogu dodijeliti ugovor na temelju prvotnih ponuda bez pregovora ako su u obavijesti o nadmetanju ili u pozivu na potvrdu interesa naveli da zadržavaju mogućnost takvog postupanja.

Međutim, niti čl. 17. Zakona o javnoj nabavi, niti čl. 33. st. 9. Zakona o javnoj nabavi niti čl. 30. st. 2. Direktive 2004/18/EZ ne isključuju izričito moguć-nost da razgovori o aspektima ugovora budu održa-ni prije podnošenja ponuda.

3.5. OSIGURAVANJE NAČELA JEDNAKOG TRETMANA I NAČELA TRANSPARENTNOSTI

Pravila formalnog postupka i bitni sadržaj kon-zultacija radi pojašnjenja pregovaranja s natjecate-ljima moraju biti standardizirana te se primjenjivati jednako na sve natjecatelje.

Nadalje, uvodna odredba 58. Direktive 2014/24/EU propisuje kako je posebno važno da usmena ko-munikacija s ponuditeljima koja bi mogla utjecati na sadržaj i ocjenjivanje ponuda bude u dovoljnoj mjeri i na prikladan način dokumentirana, primjerice sa-stavljanjem pisanih bilješki ili audiosnimki ili sažeta-ka glavnih elemenata te komunikacije. Stoga, svaka komunikacija naručitelja s pojedinim natjecateljima koja ima ili može imati utjecaja na pripremu ponuda, mora biti na jednak način dostupna svim natjecate-ljima. Predmetno je načelo osobito istaknuto i u čl. 36. st. 7. Zakona o javnoj nabavi, koji propisuje kako je pri pojašnjavanju dokumentacije za nadmetanje javni naručitelj dužan svim natjecateljima istodobno odgovoriti ne navodeći podatke o podnositelju zahtje-va. Jednako tako, ako je naručitelj tražio ili prihvatio savjet gospodarskog subjekta pri izradi dokumenta-cije za nadmetanje, takav gospodarski subjekt može sudjelovati u nadmetanju uz uvjet da naručitelj osigu-ra da saznanja i informacije koje je stekao prije počet-

ka postupka javne nabave ne dovode tog gospodarskog subjekta u prednost u odnosu na ostale gospodarske subjekte (čl. 17.2. Zakona o javnoj nabavi).

Jednako tako, u skladu s čl. 33. i čl. 90. Zakona o javnoj nabavi, naručitelj sastavlja zapisnike koji odražavaju tijek pregovaračkog postupka. Naruči-telj bi morao sastaviti zapisnik o vođenju individu-alnih sastanaka s natjecateljima radi pojašnjenja te dostaviti taj zapisnik svim natjecateljima tako da svi natjecatelji imaju istu bazu informacija.

3.6. NIZ PRAKTIČNIH ARGUMENATARadi razmatranja dopuštenosti razgovora naruči-

telja s natjecateljima prije podnošenja ponuda, treba razmotriti i sljedeće praktične argumente koji izrav-no utječu na učinkovitu provedbu javne nabave i ostvarivanje načela vrijednosti za novac:9poticaj za podnošenje ponuda:

– putem osobnih konzultacija naručitelj može izravno pojasniti sve nejasne odredbe, što omogućava natjecateljima dovoljno vreme-na za razradu ponude;

9pojednostavljenje vođenja postupka nabave: – pisana komunikacija zahtijeva značajne

vremenske napore, što bitno povećava na-pore naručitelja i tako izravno smanjuje vrijednost za novac kao ključno načelo jav-ne nabave, jer natjecatelji u složenim po-stupcima javne nabave obično postavljaju velik broj zahtjeva za pojašnjenje koji zahti-jevaju pisane odgovore naručitelja

9podnošenje kvalitetnih inicijalnih ponuda: – konzultacije s natjecateljima pružile bi po-

vratne informacije naručitelju utemelje-ne na trenutačnom stanju tržišta, dok bi, s druge strane, natjecateljima bilo teško podnijeti smislene inicijalne ponude bez takvih razgovora

9smanjenje rizika osporavanja dokumentacije za nadmetanje: – konzultacije radi pojašnjenja s natjecate-

ljima mogu pridonijeti optimalnoj razradi konačne dokumentacije za nadmetanje jer bi naručitelj posljedično bio u mogućnosti objasniti svrhu relevantnih uvjeta i/ili iz-mijeniti uvjete u skladu s temeljnim nače-lima javne nabave, čime se smanjuje rizik da natjecatelji osporavaju dokumentaciju za nadmetanje.

4. PRIJELAZNA RJEŠENJAU okvirima postojećeg zakonodavstva nameće se

rješenje koje ispunjava formalne uvjete te istodobno omogućuje naručitelju da provede postupak na vrlo fleksibilan način. Iako je riječ o rješenju koje se doi-ma suviše složenim za ostvarivanje cilja kojem teži, takvo se rješenje čini jedinim dopuštenim u strogim okvirima zakonodavstva i pravnih stajališta nadlež-nih institucija.

Naručitelj bi mogao zatražiti od natjecatelja da podnesu neobvezujuće pro forma ponude, čija je os-novna funkcija omogućiti naručitelju komunikaciju s natjecateljima u ranoj fazi drugog dijela postup-ka. Pritom naručitelj može pojednostaviti formalne


pretpostavke za podnošenje takvih ponuda, npr. za-htijevajući od natjecatelja samo osnovne grube izra-čune na temelju određenih osnovnih pretpostavki (npr. trajanje ugovora, raspodjela rizika, jamstva), umjesto formalnih ponuda utemeljenih na nacrtu budućeg ugovora.

Na taj način naručitelj može dobiti i preliminarne povratne informacije s tržišta oko vrijednosti ugo-vora te u skladu s time prilagoditi svoja očekivanja. Međutim, osobito u složenim projektima, izvjesno je očekivati kako ponuditelji neće dati precizne procje-ne cijene, već će svoje grube procjene dati u raspo-nu i učiniti ih ovisnim o nizu dodatnih pretpostavki. Bez obzira na navedeno, naručitelj može iskoristiti pribavljene podatke kao temelj za buduće pregovore s natjecateljima, te ubrzati i pojednostaviti postupak nadmetanja omogućavanjem izravne komunikacije s ponuditeljima u ranoj fazi nadmetanja.

5. ZaključakFleksibilnost pregovaračkog postupka javne na-

bave mora biti usmjerena prema ostvarivanju učin-kovite javne nabave i postizanju najbolje vrijednosti za novac. U tom bi smislu trebalo omogućiti naruči-teljima da kroz formalnu, ali fleksibilnu komunika-ciju s natjecateljima postignu ciljeve propisane za-konodavstvom javne nabave. U okvirima iznimno fleksibilnog i dinamičnog tržišta, to je jedini način za ostvarivanje temeljnih ciljeva javne nabave. S obzirom na to da je tendencija povećane fleksibil-nosti postupaka javne nabave prepoznata i u novoj Direktivi 2014/24/EU, zakonodavac bi morao takve tendencije odraziti i u novom hrvatskom Zakonu o javnoj nabavi.

UPRAVNO PRAVO

Katarina SERDAR, dipl. iur. UDK 342.9

Raspuštanje lokalnog predstavničkog tijela i imenovanje povjerenika vlade RH

Autonomija lokalnih vlasti ne može biti apsolut-na. Lokalne jedinice moraju postupati u skladu s

ustavnim načelima i kretati se unutar zakonskih grani-ca. Lokalne jedinice moraju djelovati u okviru pravnog sustava države čiji sastavni dio predstavljaju. Središnja vlast ima pravo provedbe nadzora nad lokalnom samou-pravom kako bi se osiguralo poštovanje zakona. U okvi-ru provedbe nadzora moguća je primjena sankcije prema aktima lokalnih tijela ili prema samim lokalnim tijelima.

U ovom će se članku prikazati najstroža sankcija – ras-puštanje predstavničkog tijela te opisati razlozi na osno-vu kojih se mogu raspustiti općinska i gradska vijeća i županijske skupštine te raspisati prijevremeni izbori za njihove članove.

1. UVODKoncepcija lokalne samouprave, kako je definira-

na Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi, sa-stoji se u pravu i mogućnosti lokalnih jedinica da, u okvirima određenim zakonom, uređuju i uprav-ljaju, uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog pučanstva, bitnim dijelom javnih poslova.1 Osim autonomije koja čini bit lokalne samouprave, lokal-na samouprava predstavlja dio državnog sustava i kao takva mora djelovati u skladu s propisima tog sustava. U tom kontekstu središnja vlast ima pra-

1 Zakon o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi, Nar. nov. – Međ. ug., br. 14/97. i 4/08., čl. 3. st. 1.

vo provedbe nadzora nad lokalnom samoupravom kako bi se osiguralo poštovanje zakona i postupanje u skladu s propisima. Nadzor se provodi kako nad prenesenim poslovima tako i nad poslovima koji pripadaju isključivom samoupravnom djelokrug. Pi-tanje nadzora definirano je i Europskom poveljom. Članak 8. Povelje razrađuje pitanje državnog nadzor nad lokalnom samoupravom utvrđujući načela po kojima se taj nadzor ima provoditi: načelo zakoni-tosti i načelo razmjernosti (proporcionalnosti). Poveljom je određeno da se upravni nadzor nad lo-kalnim jedinicama može obavljati samo u slučajevi-ma i u oblicima predviđenim ustavom ili zakonom te da će upravni nadzor akata lokalnih jedinica, u pravilu, imati svrhu samo osigurati poštovanje na-čela zakonitosti i ustavnosti. Upravni nadzor koji obavljaju vlasti višeg stupnja može, ipak, kad je ri-ječ o obavljanju ovlasti koje su prenesene na lokal-ne jedinice, obuhvatiti i nadzor nad svrsishodnošću (načelo zakonitosti). Jednako je tako određeno da se upravni nadzor nad lokalnim jedinicama mora obavljati tako da se poštuje razmjernost između ši-rine intervencije nadzorne vlasti i važnosti interesa koje se smjera štititi (načelo razmjernosti). Uz ova dva načela, a u okviru pitanja nadzora, bitno je i na-čelo sudske zaštite. Ono je definirano čl. 11. Povelje koji kaže da lokalne jedinice moraju imati pravo na odgovarajuće sredstvo sudske zaštite radi osigura-nja slobodnog obavljanja svojih nadležnosti i pošto-


vanja načela lokalne samouprave, a koja moraju biti utvrđena u ustavu ili unutarnjem zakonodavstvu.

U okviru provedbe nadzora moguća je primjena sankcije. Sankcija djeluje preventivno – kao učin-kovita prijetnja, a tek u slučaju utvrđenja nezakoni-tog djelovanja, središnja vlast primjenjuje sankciju. Sankcija se može primijeniti ili prema aktima i rad-njama lokalnih tijela ili prema samim lokalnim tije-lima. U odnosu prema aktima ili radnjama svrha je sankcije sanirati štetne posljedice tih akata i radnji, dok u odnosu na lokalna tijela sankcija ima repre-sivni karakter.

U ovom će se članku prikazati sankcija u odnosu na lokalno predstavničko tijelo – raspuštanje pred-stavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave. Institut raspuštanja uređen je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samo-upravi (dalje: ZLP(R)S).2 Vlada Republike Hrvatske rješenjem raspušta lokalno predstavničko tijelo na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. U slučaju raspuštanja, Vlada ujedno imenuje povjere-nika te raspisuje nove izbore u toj jedinici.

2. RASPUŠTANJE PREDSTAVNIČKOG TIJELAUstav Republike Hrvatske3 jamči građanima pra-

vo na lokalnu samoupravu (čl. 133. st. 1.). Odnos sre-dišnje države i lokalne samouprave definiran je u skladu s načelom Europske povelje o lokalnoj samo-upravi utvrđenjem razlikovanja nadzora ustavnosti i zakonitosti od nadzora svrhovitosti. U čl. 137. Usta-va propisano je da su u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave samostalna i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih držav-nih tijela. Osim navedenog, Ustav ne ulazi u detalje glede nadzora. To je prepušteno zakonskoj regulati-vi kojom je propisan i razrađen institut raspuštanja.

ZLPRS-om kao sustavnom propisom o lokalnoj samoupravi propisani su uvjeti u kojima središnja vlast može intervenirati u lokalnu samoupravu tako da sankcionira predstavničko tijelo jedinice tako da ga raspusti. Razlozi za raspuštanje su se tijekom vre-mena mijenjali – neki razlozi su dodani, neki brisa-ni, u skladu s razvojem sustava lokalne samouprave i potrebama centra. Tako je, primjerice, u razdoblju reguliranja prostornog uređenja jedinica ZLP(R)S-om bilo predviđeno da će se predstavničko tijelo raspustiti ako ne donese prostorni plan. Navedena odredba imala je preventivnu svrhu u smislu poti-canja jedinica da donesu prostorne planove, no, u konačnici, ova odredba nikada nije zaživjela s obzi-rom na to da nije primijenjena u odnosu ni na jednu lokalnu jedinicu. Iako se potreba za njezinim bri-sanjem iskazala znatno ranije, odredba je brisana tek zadnjim izmjenama ZLP(R)S-a iz 2012.4 Jednako tako, u sustavu posrednog izbora izvršnih čelnika, tj. izbora općinskih načelnika, gradonačelnika i žu-pana iz reda članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao

2 Nar. nov., br. 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12. i 19/13. – pročišćeni tekst

3 Nar. nov., br. 85/10. – pročišćeni tekst, 5/14. – Odluka USRH4 Nar. nov., br. 144/12.

jedan od razloga raspuštanja predstavničkog tijela bio je predviđen ne izbor općinskog načelnika, gra-donačelnika odnosno župana u roku od 30 dana od dana konstituiranja predstavničkog tijela ili od iska-zanog nepovjerenja općinskom načelniku, gradona-čelniku ili županu, odnosno od podnošenja ostavke općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno žu-pana. Uvođenjem direktnog izbora razlog za raspu-štanje uslijed ne izbora izvršnog čelnika postao je bespredmetan pa je brisan.

Prema sada važećim propisima, šest je razloga za raspuštanje koji su taksativno pobrojani u č. 84. ZLP(R)S-a.

Razlozi za raspuštanje su sljedeći:1) ako predstavničko tijelo donese odluku ili

drugi akt kojim ugrožava suverenitet i teri-torijalnu cjelovitost Republike Hrvatske

2) ako predstavničko tijelo novoustrojene jedi-nice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave ne donese statut u roku od 60 dana od dana konstituiranja

3) ako predstavničko tijelo učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu, zakonu ili dru-gom propisu ili zbog učestalih, težih povre-da zakona i drugih propisa

4) ako iz bilo kojih razloga predstavničko tijelo trajno ostane bez broja članova potrebnog za rad i donošenje odluka

5) ako predstavničko tijelo ne može donositi od-luke iz svog djelokruga dulje od 3 mjeseca te

6) ako predstavničko tijelo ne raspiše referen-dum čije su održavanje tražili građani u skladu sa zakonom.

U praksi se neki razlozi za raspuštanje nisu uopće primijenili, niti su se ostali ponavljali jednako če-sto. U razdoblju od 2001. kada je ZLP(R)S stupio na snagu do 2009. kada je uveden direktan izbor izvrš-nog tijela, najviše predstavničkih tijela raspušteno je jer nisu izabrala općinskog načelnika, gradona-čelnika odnosno župana u zakonom propisanom roku. Zbog toga je raspuštena gotovo jedna trećina od ukupno raspuštenih predstavničkih tijela u spo-menutom razdoblju. Upravo je jedan od razloga ko-jim se opravdavalo uvođenje direktnih izbora bilo smanjenje raspuštanja. Smatralo se da će se na taj način smanjiti broj lokalnih kriza koje su dovodile do raspuštanja, slijedom kojeg je prestajao mandat izabranim članovima predstavničkih tijela te su bili raspisani prijevremeni izbori koji uvijek predstavlja-ju neplanirani i znatan trošak za mahom financij-ski slabe lokalne jedince. Činjenica je, međutim, da su legislativne novosti neposrednog izbora utjecale na raspuštanje predstavničkog tijela, samo sada u drugom smjeru i iz drugih razloga. Naime, postu-pak predlaganja i donošenja proračuna pokazao se osobito problematičnim. Od ukupno 20 raspuštenih predstavničkih tijela tijelo tijekom prvoga nepo-srednog mandata (2009. – 2013.), njih 18 raspušteno je zbog nedonošenja proračuna. Taj je podatak po-taknuo zakonodavca da pokuša uravnotežiti odnos predstavničkog i izvršnog tijela s obzirom na to da je njihov „sukob“ dosezao kritičnu fazu, u pravilu,


u postupku predlaganja i donošenja proračuna, i to tako da je na kraju nesuradnja i neslaganje ta dva tijela rezultiralo prestankom mandata isključivo predstavničkog tijela. Ravnoteža se nastojala uspo-staviti uvođenjem instituta neposrednog raspušta-nja i razrješenja. Riječ je o sankciji koja utječe na oba tijela i koja, dakle, treba imati preventivni ka-rakter – ako se predstavničko i izvršno tijelo ne usu-glase oko proračuna i proračun ne bude donesen, kao niti odluka o privremenom financiranju, prestat će im mandat.

Do sada ni jedno predstavničko tijelo nije raspu-šteno zbog razloga predviđenih pod t. 1. i 2. iz čl. 84. ZLP(R)S-a (donošenje odluke kojom se ugrožava su-verenitet i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvat-ske te nedonošenje statuta u slučaju novoustrojene lokalne jedinice). Ostali su se razlozi pojavljivali neki češće, neki rjeđe i neki tek sporadično. Slijedi kratki prikaz svakog razloga zasebno, s posebnim osvrtom na institut istodobnog raspuštanja i razrješenja.

2.1. DONOŠENJE OPĆIH AKATA SUPROTNIH USTAVU, ZAKONU ILI DRUGOM PROPISU I UČESTALE, TEŽE POVREDE ZAKONA I DRUGIH PROPISA

Donošenje općih akata suprotnih Ustavu, zakonu ili drugom propisu i učestale, teže povrede zakona i drugih propisa kao razlog za raspuštanje isklju-čivo su predmet diskrecijske odluke Vlade RH kao tijela ovlaštenog za raspuštanje. Naime, Zakon ne definira što se smatra težom povredom zakona te što podrazumijeva pojam učestalosti. Riječ je o jedi-nom razlogu koji isključivo zavisi od procjene tijela ovlaštenog za raspuštanje: jesu li nastupili okolno-sti koje zahtijevaju primjenu te krajnje mjere. Kod ostalih razloga za raspuštanje, a što će biti vidljivo iz prikaza koji slijedi, riječ je o situacijama koje je svo-jim postupanjem ili ne postupanjem izazvalo samo predstavničko tijelo. Riječ je o slučajevima kada nema prostora za donošenje diskrecione odluke, već je jedino moguće ustvrditi nastup određenih okol-nosti koje bezuvjetno, na temelju zakonskih odred-ba, dovode do raspuštanja i prijevremenih izbora.

Što se konkretno tiče donošenje nezakonitih op-ćih akata i učestalih, težih povreda zakona, u praksi su to, u pravilu, bili slučajevi kada je u radu vijeća odnosno skupštine sudjelovala osoba koja nije ima-la status vijećnika jer joj mandat nije bio utemeljen na zakonu ili joj je prestao. Taj je razlog raspušta-nja bio posebno aktualan u mandatu 2005. - 2009. Osobito je bilo intenzivno raspuštanje iz navede-nog razloga početkom 2006. kada su se pojavile tzv. „bjanko-ostavke“. Svojedobno se uobičajila praksa da političke stranke uvjetuju stavljanje kandidata na izbornu listu potpisivanjem nedatirane ostav-ke koju će politička stranka datirati i urudžbirati u slučaju da izabrani vijećnik postupi protivno inte-resima političke stranke (npr. ako istupi iz stranke). Zauzeto je mišljenje da takve ostavke ne proizvode učinak jer se takva praksa protivi temeljnoj ustavnoj koncepciji predstavničke vladavine. S obzirom na to da je u više predstavničkih tijela u radu sudjelovala osoba koja je određena za zamjenika vijećniku koji je podnio tzv. „bjanko-ostavku“, utvrđeno je da je

predstavničko tijelo radilo i djelovalo u nepravilnom sastavu kroz određeno vrijeme, čime je ocijenjeno da su se ispunili razlozi za raspuštanje utvrđeni u čl. 84. t. 3. ZLP(R)S-a.

2.2. TRAJNI NEDOSTATAK KVORUMAPredstavničko tijelo donosi odluke većinom gla-

sova ako je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog tijela. Za donošenje pojedinih odlu-ka traži se kvalificirana većina: statut jedince te pro-račun i godišnji obračun donose se većinom glasova svih članova, a poslovnikom predstavničkog tijela mogu se odrediti i druga pitanja o kojima se odluču-je većinom glasova svih članova (čl. 36. ZLP(R)S-a).

Jedan od propisanih razloga za raspuštanje pred-stavničkog tijela je činjenica da je da je vijeće odno-sno skupština trajno ostala bez minimalnog broja članova potrebnih za zakonit rad i zakonito donoše-nje odluka. U praksi su to bili slučajevi kada je više od polovine vijećnika podnijelo ostavke na vijećnič-ku dužnost, a političke su se stranke, s čijih lista su ti vijećnici izabrani, odrekle prava da im imenuju zamjenike. Ovaj razlog za raspuštanje bio je učestao u prvom mandatu nakon stupanja na snagu ZLP(R)S-a (od 2001. do 2005.). U zadnja dva mandata 2005. - 2009. i 2009. - 2013. zbog toga su raspuštena tek če-tiri predstavnička tijela. Kao što je prethodno spo-menuto, riječ je o razlogu za raspuštanje koji mogu proizvesti jedino članovi samoga predstavničkog ti-jela. Raspuštanje po ovoj osnovi rezultat je isključivo volje i odluke vijećnika konkretnoga predstavničkog tijela.

2.3. NEDONOŠENJE ODLUKA DULJE OD TRI MJESECA

Zakonom je propisana obveza sazivanja sjednica općinskih i gradskih vijeća te županijskih skupština najmanje jednom u tri mjeseca (čl. 34. ZLP(R)S-a). Dakle, obveza je predstavničkog tijela da se sastane najmanje jedanput u tri mjeseca. U praksi se doga-đalo da se sjednice ne održavaju više od tri mjeseca, uslijed čega predstavničko tijelo nije donosilo od-luke iz svog djelokruga, a što predstavlja razlog za raspuštanje. Kako bi se izbjegle moguće situacije da predsjednik predstavničkog tijela, upravo s ciljem proteka navedena tri mjeseca radi raspuštanja, ne saziva sjednice, ZLP(R)S-om dana je mogućnost čla-novima predstavničkog tijela da zatraže sazivanje sjednice koju je predsjednik obvezan sazvati ako su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom – da je zahtjev obrazložen i da ga je podnijela najmanje 1/3 vijećni-ka. Zakon u čl. 34.a detaljno razrađuje institut sazi-vanja sjednica na zahtjev najmanje 1/3 vijećnika. U skladu s naznačenim člankom Zakona, predsjednik je obvezan sazvati sjednicu predstavničkog tijela na obrazloženi zahtjev najmanje 1/3 članova pred-stavničkog tijela, i to u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. Ako predsjednik ne sazove sjednicu u tom roku, sjednicu će na obrazloženi zahtjev najmanje 1/3 članova predstavničkog tijela sazvati općinski načelnik, gradonačelnik ili župan. Nužno je ista-knuti da nema automatizma: ako predsjednik ne sazove sjednicu, grupa vijećnika koja je tražila sazi-


vanje sjednice, mora općinskom načelniku, grado-načelniku ili županu uputiti obrazloženi zahtjev za sazivanje sjednice i tek po zaprimanju obrazloženog zahtjeva koji je podnijela potrebna većina članova predstavničkog tijela, općinski načelnik, gradona-čelnik ili župan obvezan je sazvati sjednicu, i to u roku kraćem od onog koji vrijedi za predsjednika: 8 dana. Jednako tako, naglašava se da taj rok ne poči-nje teći istekom roka od 15 dana u kojem je sjedni-cu trebao sazvati predsjednik predstavničkog tijela, već od trenutka zaprimanja ponovljenog zahtjeva 1/3 vijećnika upućenog općinskom, načelniku, gra-donačelniku odnosno županu. Ako ni u tom roku ne bi bila sazvana sjednica, sjednicu može sazvati, također na obrazloženi zahtjev najmanje 1/3 čla-nova predstavničkog tijela, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Tek nakon iscrpljivanja opisanog postupka, ispunjavaju se uvjeti za moguće sazivanje sjednice predstavničkog tijela od strane ministra uprave. Nadalje, Zakonom je propisano da se sjednica mora održati u roku od 15 dana od dana sazivanja te je određeno da se sjednica sazvana pro-tivno prethodno navedenim odredbama smatra ne-zakonitom, a doneseni akti ništavima.

U praksi se događalo da se ispoštuju svi Zakonom propisani rokovi, no na samoj sjednici odlukom određenog broja vijećnika se ne raspravlja niti od-lučuje o prijedlogu 1/3 vijećnika, slijedom čijeg pri-jedloga je sjednica i sazvana, već se na dnevni red uvrste druge točke. Središnje tijelo državne uprave nadležno za sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave u takvim situacijama opetovano po-navlja da svrha instituta sazivanja sjednice, povo-dom zahtjeva vijećnika, nije samo puko sazivanje sjednice nego je smisao i svrha provedbe rasprava te odlučivanje o podnesenom prijedlogu. Taj insti-tut omogućava da manjina u predstavničkom tije-lu može ostvariti pravo da se o njihovu prijedlogu raspravlja u predstavničkom tijelu. To je stajalište zauzeo i Ustavni sud koji je ustvrdio da svrha pred-metnih zakonskih pravila nije samo puki čin sazi-vanja sjednice predstavničkog tijel nego i rasprava i odlučivanje o prijedlogu zbog kojeg su zakonom ovlašteni predlagatelji i tražili sazivanje sjednice. Samo se na taj način može zaštiti demokratsko pra-vo predstavničke manjine, odnosno osigurati pravo manjine u predstavničkom tijelu da se o njihovu pri-jedlogu raspravlja i odlučuje. 5

Što se tiče raspuštanja predstavničkog tijela zbog neodržavanja sjednica, ako bi se predstavničko ti-jelo sastalo i održalo sjednicu ili sjednice nakon proteka roka od tri mjeseca u kojem se bilo obvezno sastati (a što nije učinilo), ono neće biti raspušte-no – predstavničko se tijelo može sastati sve dok ga Vlada ne raspusti. Mjerodavna zakonska odredba tumači se u korist in favorem lokalne samouprave. Sve dok postoji volja članova predstavničkog tijela za održavanje sjednica i dok postoji kvorum potre-ban za zakoniti rad tijela i zakonito donošenje od-luka, predstavničko tijelo neće biti raspušteno te će se održavanjem sjednica nakon proteka roka od

5 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske Broj: U-III-2678/2006 od 23. travnja 2007. (Nar. nov., br. 42/07.)

tri mjeseca konvalidirati propuštene radnje saziva-nja i održavanja sjednica u zakonskom roku. Treba, međutim, voditi računa o tome da taj naknadni rok odražavanja sjednice bude primjeren.

2.4. NERASPISIVANJE REFERENDUMARazlog za raspuštanje utvrđen u t. 6. čl. 84. ZLP(R)

S-a – neraspisivanje lokalnog referenduma, čije su održavanje zatražili građani odnosno birači, uve-den je zadnjim izmjenama Zakona iz 2012. Tim je iz-mjenama institut lokalnog referenduma kao oblika neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima detaljnije razrađen.

Lokalni referendum može se raspisati samo radi odlučivanja o pitanju o kojem može odlučivati pred-stavničko tijelo, dakle o pitanju iz djelokruga pred-stavničkog tijela. Zakon izrijekom navodi pitanje promjene statuta, pitanje predlaganja nekog općeg akta ili svako drugo pitanja iz djelokruga predstav-ničkog tijela. Raspisivanje lokalnog referenduma može predložiti:

- najmanje jedna 1/3 članova predstavničkog tijela

- općinski načelnik, gradonačelnik ili župan- 20 % ukupnog broja birača u jedinici za koju se

traži raspisivanje referenduma- u općini, gradu i Gradu Zagrebu i većina vijeća

mjesnih odbora, odnosno gradskih četvrti ili gradskih kotareva na području općine, grada odnosno Grada Zagreba.

Ono što predstavlja novost u Zakonu je razli-kovanje tko je inicijator održavanja referenduma. Naime, ovisno o tome tko je predložio raspisiva-nje referenduma, razlikuje se obveza postupanja predstavničkog tijela te, u konačnici, i možebitna mogućnost raspuštanja predstavničkog tijela zbog nepostupanja uslijed traženja održavanja referen-duma. Dakle, ako je raspisivanje referenduma pred-ložila najmanje 1/3 članova predstavničkog tijela, odnosno ako je raspisivanje referenduma predložio općinski načelnik, gradonačelnik ili župan te ako je raspisivanje referenduma predložila većina vijeća mjesnih odbora ili gradskih četvrti, gradskih ko-tareva na području općine, grada, odnosno Grada Zagreba, predstavničko tijelo obvezno je najprije se izjasniti o podnesenom prijedlogu te ako prijedlog bude prihvaćen, predstavničko tijelo donosi odluku o raspisivanju referenduma, i to u roku od 30 dana od zaprimanja prijedloga. Odluka o raspisivanju re-ferenduma donosi se većinom glasova svih članova predstavničkog tijela. Ako su pak raspisivanje refe-renduma predložili građani, odnosno 20 % birača od ukupnog broja birača u toj jedinici, predstav-ničko tijelo se ne izjašnjava o tom prijedlogu, već je obvezno dostavit zaprimljeni prijedlog središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i po-dručnu (regionalnu) samoupravu u roku od 8 dana od zaprimanja prijedloga. To središnje tijelo držav-ne uprave ima rok od 60 dana da utvrdi ispravnost podnesenog prijedloga. Iako su se mogle čuti odre-đene kritike ovakvoga zakonskog rješenja (isticalo se da se pravom da nadležno ministarstvo odlučuje o ispravnosti prijedloga ograničava pravo građana na pokretanje referenduma), činjenica je da je to


pravo odlučivanja ograničeno samo na utvrđivanje je li prijedlog podnesen od potrebnog broja birača i je li referendumsko pitanje u skladu s odredbama zakona. Utvrđuje se formalnopravna ispravnost pri-jedloga – je li prijedlog za raspisivanje referenduma podržalo najmanje 20 % birača i pripada li postav-ljeno pitanje samoupravnom djelokrugu, tj. je li riječ o pitanju o kojemu može odlučivati predstavničko tijelo. U slučaju da se utvrdi da nisu ispunjeni ovi uvjeti, donosi se odluka da prijedlog nije ispravan te se referendum ne može raspisati niti održati. Protiv te odluke središnjeg tijela državne uprave nije do-puštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske. Ako se, s druge strane, utvrdi da su traženi uvjeti is-punjeni, odluka o utvrđenom dostavlja se predstav-ničkom tijelu koje je obvezno u roku od 30 dana od zaprimanja odluke raspisati referendum. U slučaju da unatoč utvrđenome predstavničko tijelo ne ras-piše referendum, Vlada Republike Hrvatske će ga raspustiti. Riječ je o novom zakonskom rješenje koje vrijedi od ovoga tekućeg mandata 2013. – 2017. te će se u razdoblju koje slijedi vidjeti hoće li imati priliku zaživjeti u praksi.

3. ISTODOBNO RASPUŠTANJE I RAZRJEŠENJE Nedonošenje proračuna i dalje predstavlja osno-

vu za raspuštanje predstavničkog tijela, no sada se sankcija prestanka mandata istodobno primjenju-je i u odnosu na izvršno tijelo. Gotovo je pravilo da početkom godine Vlada raspusti nekoliko predstav-ničkih tijela zbog nedonošenja proračuna, a od 2014. se zbog istog razloga istodobno razrješava i izvršni čelnik jedinice.

Na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) sa-moupravu Vlada Republike Hrvatske istodobno će raspustiti predstavničko tijelo i razriješiti općin-skog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihova zamjenika koji je izabran zajedno s njima ako u zakonom određenom roku ne bude donesen proračun, odnosno odluka o privremenom financi-ranju. Stajalište zakonodavac bilo je da se ovakvim rješenjem doprinosi usuglašavanju političke volje u jednom od najvažnijih pitanja od interesa za jedi-nicu, pitanja od kojeg zavisi uredno funkcioniranje jedinice u narednom jednogodišnjem razdoblju. Propisivanjem istodobnog „odlaska s dužnosti“ obaju tijela zakonodavac je želio postići jačanje od-govornosti i predstavničkog i izvršnog tijela. Naime, nedonošenje proračuna bio je glavni (praktički i je-dini) razlog za raspuštanje predstavničkih tijela tije-kom prvog mandata neposredno izabranih izvršnih čelnika. Međuovisnost predstavničkog i izvršnog tijela primarno je sadržana u njihovim temeljnim ulogama. Izvršno tijelo priprema prijedloge općih akata koje donosi predstavničko tijelo te izvršava i osigurava izvršavanje tih općih akata, a ujedno je jedini ovlašteni predlagatelj proračuna. Proračun je temeljni financijski akt jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (čl. 69. ZLP(R)S-a). Zakon jasno propisuje tko je ovlašteni predlagatelj prora-čuna i tko je donositelj proračuna. Proračun donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (re-

gionalne) samouprave u skladu s posebnim zako-nom, tj. Zakonom o proračunu,6 a općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan je jedini ovlašteni predlagatelj proračuna. Podjela ovlasti je u skladu sa sustavom u kojem je izvršno tijelo predlagatelj op-ćih akata, a predstavničko tijelo njihov donositelj. U funkcioniranju tog sustava, postavljenog kao kružni proces, nužno je da oba tijela postupaju u skladu s propisima, u okviru svojih nadležnosti te da isto-dobno i odgovaraju za svoje postupanje u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinice.

Prema ZLP(R)S-u dvije su mogućnosti u sluča-ju nedonošenja proračuna u zakonom propisanom roku: ili donošenje odluke o privremenom financi-ranju ili zbog nedonošenja i proračuna i odluke o privremenom financiranju, raspisivanje prijevre-menih lokalnih izbora. Ako se proračun za narednu računsku godinu ne može donijeti prije početka go-dine za koju se donosi, vodi se privremeno financi-ranje i to najdulje za razdoblje od 3 mjeseca. Pritom nema automatizma. Potrebno je donijeti odluku o privremenom financiranju. Odluku donosi pred-stavničko tijelo u skladu sa zakonom i svojim po-slovnikom. Međutim, za razliku od proračuna koji može predložiti isključivo izvršno tijelo, odluku o privremenom financiranju mogu predložiti predla-gatelji utvrđeni poslovnikom predstavničkog tijela. Time je krug predlagatelja odluke o privremenom financiranju, koja je akt tehničke naravi, proširen i na druge ovlaštene predlagatelje propisane poslov-nikom predstavničkog tijela (npr. grupa vijećnika, odbor predstavničkog tijela nadležan za financije i sl.). Takvim je rješenjem zakonodavac išao in favo-rem lokalne samouprave nastojeći osigurati da se izbjegnu moguće manipulacije kojima bi posljedica mogla biti raspisivanje prijevremenih izbora. S ob-zirom na to da je dana mogućnost da se privremeno prevlada kriza – predlaganjem odluke o privreme-nom financiranju, koju može predložiti i netko dru-gu, a ne isključivo izvršno tijelo - ako se ne donese ni ta odluka, sasvim je nedvojbeno da je izostao bilo kakav oblik suradnje između predstavničkog i izvršnog tijela. U tom slučaju slijedi istodobno ras-puštanje predstavničkog tijela i razrješenje općin-skog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihova zamjenika koji je izabran zajedno s njim. U tom slučaju država intervenira u odnosu na oba lo-kalna tijela. S obzirom na to da je proračun temeljni financijski opći akt u kojem je sadržana cjelokupna politika pojedine jedinice, propisuje se da Vlada Republike Hrvatske u slučaju kada predstavničko i izvršno tijelo ne mogu postići konsenzus o tom pita-nju, istodobno raspusti predstavničko i razriješi iz-vršno tijelo. Ovaj je institut primijenjen po prvi put tijekom tekućeg mandata te su početkom 2014. isto-dobno raspuštena predstavnička tijela i razriješena izvršna tijela u 8 jedinica lokalne samouprave. S obzirom na to da se bliži početak nove kalendarske, a time i proračunske godine, čemu prethodi postu-pak predlaganja proračuna, ostaje za vidjeti u kojoj će mjeri Vlada ponovno morati posegnuti za ovom najstrožom sankcijom koju su svojom nesuradnjom izazvala sama lokalna tijela.

6 Nar. nov., br. 87/08. i 136/12.


4. SUDSKA ZAŠTITA I RASPISIVANJE PRIJEVREMENIH IZBORA

Kao što je u uvodnom dijelu istaknuto, jedno od bitnih načela nadzora države nad lokalnom samou-pravom je sudska zaštita. To se načelo sastoji u pra-vu lokalne jedinice da ospori akte nadzornih tijela donesenih u konkretnom postupku nadzora. Dok je u postupku nadzor akata sudska zaštita osigurana tako da osnovanost odluke o obustavi konkretnog općeg akata ocjenjuje Visoki upravni sud, odnosno Ustavni sud ako je obustavljen statut, kod raspušta-nja je dana mogućnost predstavničkom tijelu da os-pori Vladinu odluku o raspuštanju.

Rješenje Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkog tijela stupa na snagu danom objave u „Narodnim novinama“. Protiv rješenja o raspuštanju predsjednik raspuštenoga predstavničkog tijela kao osoba koja predstavlja to tijelo, može podnijeti tužbu Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od objave rješenja. Postupak rješavanja o tužbi protiv rješenja je hitne naravi. Visoki upravni sud odlučit će o tužbi u roku od 30 dana od primit-ka te presudu bez odgađanja dostaviti Vladi i pred-sjedniku raspuštenoga predstavničkog tijela. Odluka Visokoga upravnog suda objavljuje se u „Narodnim novinama“. Ako je tužba odbačena ili odbijena, Vlada će raspisati prijevremene izbore za predstavničko ti-jelo u roku od 90 dana od dana objave odluke Visoko-ga upravnog suda Republike Hrvatske u „Narodnim novinama“. Isto je propisano i u slučaju istodobnog raspuštanja i razrješenja, s tim da je ovlaštenik za podnošenje tužbe u tom slučaju i razriješeni općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan.

Izbore za članove predstavničkih tijela jedinica i za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike raspisuje Vlada Republike Hr-vatske odlukom kojom ujedno određuje i dan pro-vedbe izbora. Od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 60 dana. Što se tiče prijevremenih izbora, prijevremeni izbori za članove predstavničkih tijela jedinica kojima je mandat prestao zbog raspuštanja, održavaju se u roku od 90 dana od dana raspuštanja predstavničkog tijela, jednako kao i prijevremeni iz-bori za članove predstavničkog tijela i za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u slu-čaju istodobnog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana. Ako bi se prijevremeni izbori tre-bali održati u kalendarskoj godini u kojoj se održa-vaju redoviti izbori, a prije njihovog održavanja, u toj se jedinici prijevremeni izbori neće održati te će Vladin povjerenik obavljati dužnost do izbora novih tijela na redovnim izborima.

5. POVJERENIK VLADE REPUBLIKE HRVATSKEPrimjena instituta raspuštanja kojim je središnja

vlast nadjačala lokalnu vlast uvjetuje da se na mjesto raspuštenog tijela postavi osoba koja će privremeno preuzeti ovlasti predstavničkog tijela dok se ne pre-vlada nastala izvanredna situacija i ne konstituira novo tijelo. Kada nema političkog tijela u lokalnoj jedinici, Vlada imenuje povjerenika koji preuzima određene poslove tog tijela. Povjerenik može pre-

uzeti ovlasti predstavničkog tijela, ovlasti izvršnog tijela ili ovlasti i predstavničkog i izvršnog tijela. Vlada imenuje svojeg povjerenika kojemu dodjelju-je ovlasti predstavničkog tijela u tri slučaja: kada je predstavničko tijelo raspušteno, kada se nisu održa-li izbori za to tijelo ili kada se predstavničko tijelo nije konstituiralo u zakonom propisanom roku. Po-vjerenik preuzima ovlasti izvršnog tijela u dva slu-čaja: kada nositelju izvršnih ovlasti prestane man-dat opozivom i kada mu prestane mandat iz drugih razloga propisanih zakonom, a mandat je prestao i zamjeniku. U slučaju istodobnog raspuštanja i ra-zrješenja, povjerenik Vlade preuzima ovlasti i pred-stavničkog i izvršnog tijela. Rješenje o imenovanju povjerenika stupa na snagu danom objave u „Na-rodnim novinama“.

Temeljna zadaća povjerenika neovisno o tome je li imenovan za obavljanje poslova predstavničkog ili izvršnog tijela ili za oba tijela istodobno da osigura ostvarivanje prava i obveza građana i pravnih osoba u toj jedinici do uspostave njezinih tijela.

5.1. DUŽNOSTI POVJERENIKA Dužnost povjerenika Vlade koji je imenovan za

obavljanje poslova iz nadležnosti predstavničkog i/ili izvršnog tijela, privremenog je karaktera, a te-meljno je vezana za osiguravanje funkcioniranja je-dinice lokalne samouprave u uvjetima u kojima je zapravo, redovito funkcioniranje onemogućeno.

Prema Zakonu, dužnost je povjerenika da do konstituiranja predstavničkog tijela, odnosno iz-bora novoga općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana upravlja jedinicom te obavlja redovite poslove lokalnog tijela čije su mu ovlasti povjerene, no uz određena ograničenja. Povjerenik ne može donositi niti mijenjati proračun jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i ne može raspolagati njezinom imovinom, osim ako je to nužno radi izvršenja prije preuzetih obveza ili dovršenja već započetih poslova, a također može donositi ili mijenjati opće akte jedinice samo ako je to potrebno radi provedbe zakona ili drugog propi-sa ili usklađivanja sa zakonom ili drugim propisom. U tom je smislu povjerenik ovlašten postupati i od-lučivati u zakonom propisanom djelokrugu tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, ali uz navedena ograničenja. U tom je smislu potrebno istaknuti da uloga povjerenika po samoj prirodi te dužnosti koja je tehničke naravi, nije npr. preuzimanje financijskih obveze za jedini-cu, posebno u situaciji kad jedinica nema proračun. U trenutku preuzimanja određenih obveza ne može se znati kakva će biti volja tijela jedinice koja bi o ta-kvim pitanjima trebala odlučivati nakon što budu uspostavljena. Tako preuzimanje obveza za jedinicu kao, primjerice, potpisivanjem ugovora bez donese-nog proračuna i opredjeljenja predstavničkog tijela za realizaciju konkretnih investicija, za zaduživanje jedinice te zapravo nametanjem volje tijelima koja će tek biti uspostavljena, može predstavljati nešto što je kontraproduktivno.

Zakonom je propisano da ako u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave nije donesen proračun te kada je donesena odluka o pri-


vremenom financiranju, financiranje se obvalja na temelju proračuna prethodne godine, a najkasnije do proteka roka od 90 dana od dana konstituiranja novoizabranoga predstavničkog tijela. Ako pak nije donesen proračun ni odluka o privremenom financi-ranju, povjerenik će donijeti odluku o privremenom financiranju u skladu sa Zakonom o proračunu. Ov-dje se skreće pozornost na to da propisima kojima je uređeno financiranje jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave nije izrijekom propisan način financiranja nakon isteka privremenog financiranja, odnosno nakon 31. ožujka, kada odluka o privreme-nom financiranju prestaje vrijediti jer se ista donosi za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka. Međutim, u skladu s čl. 88. ZLP(R)S-a financiranje će se nastaviti na temelju proračuna prethodne godine, kao i same odluke o privremenom financiranju koja je prestala vrijediti (a također je bila donesena na temelju pro-računa prethodne godine), no najkasnije do proteka roka od 90 dana od dana konstituiranja novoizabra-noga predstavničkog tijela.

Danom konstituiranja predstavničkog tijela pre-staje ovlast povjerenika za obavljanje poslova iz djelokruga predstavničkog tijela, a prvim radnim danom koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora općinskog načelnika, gradonačelnika od-nosno župana prestaje ovlast povjerenika za obav-ljanje poslova izvršnog tijela. Pritom se ističe da do konstituiranja predstavničkog tijela može proći i više od 90 dana od izbora, a također je moguće i da gradonačelnik ne bude izabran u prvom krugu, nakon čega mogu uslijediti još dva kruga (u razma-ku od 14 dana). Jednako tako, ako se predstavničko tijelo ne uspije konstituirati u zakonom utvrđenim rokovima, kao i u slučaju da gradonačelnik ne bude izabran ni u trećem krugu glasovanja, izbori se po-navljaju. Dakle, ne može biti izvjesno i egzaktno određeno u kojem će roku biti uspostavljena tijela jedinice, čijim uspostavljanjem prestaje dužnost povjerenika.

5.2. RADNOPRAVNI STATUS POVJERENIKARadnopravni status povjerenika i mjerila za nje-

govu naknadu uređena su Uredbom o mjerilima za naknadu za rad odnosno plaću povjerenika Vlade Republike Hrvatske.7 Na temelju predmetne Uredbe povjerenik dužnosti, u pravilu, obnaša bez zasniva-nja radnog odnosa. Tek iznimno, ako to zahtijevaju opravdani razlozi, kao što su npr. veličina jedinice, složenost problema u jedinici koji su doveli do ime-novanja povjerenika i slično, povjerenik može ob-našati dužnost profesionalno u radnom odnosu u konkretnoj jedinici. Povjerenik obnaša dužnost od dana stupanja na snagu rješenja o imenovanju do konstituiranja predstavničkog tijela, odnosno izbo-ra općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana. Za vrijeme obnašanja dužnosti povjerenik ostva-ruje pravo na naknadu za rad ako dužnost obnaša bez zasnivanja radnog, a ako svoju dužnost obnaša profesionalno u radnom odnosu u jedinici, ostvaru-je pravo na plaću. Jednako tako ostvaruje i pravo na naknadu materijalnih troškova i druga prava u vezi

7 Nar. nov., br. 18/02. i 7/03.

s obnašanjem dužnosti. Nakon prestanku dužnosti povjereniku, naravno, prestaje i ostvarivanje prava utvrđenih Uredbom. U pravilu, povjerenici obavlja-ju dužnost bez zasnivanja radnog odnosa s obzirom na to da je riječ o kratkotrajnom obavljanju te duž-nosti, a imenovani povjerenici najčešće su osobe koje su već u nekom radnom odnosu.

Naknada za rad povjerenika, odnosno plaća po-vjerenika, utvrđeni su Uredbom, i to na način da je propisano da se određuju množenjem osnovice i pripadajućeg koeficijenta za određenu razinu je-dinice lokalne odnosno područne (regionalne) sa-mouprave. Osnovica za obračun utvrđuje se u visi-ni osnovice za obračun plaće državnih službenika i namještenika. Koeficijenti za izračun naknade za rad odnosno plaće povjerenika utvrđuju se prema veličini jedinice kako slijedi:

– za županiju i Grad Zagreb 4,26– za grad koji ima više od 100.000

stanovnika 3,54– za grad i općinu od 10.000 do 100.000

stanovnika 3,11– za grad i općinu od 3.000 do 10.000

stanovnika 2,53– za grad i općinu do 3.000 stanovnika 1,76.Uredbom je, nadalje, utvrđena razlika u visini na-

knade za rad, odnosno plaće povjerenika, s obzirom na to obnaša li povjerenik dužnost bez zasnivanja radnog odnosa ili profesionalno u radnom odnosu. Ako dužnost obnaša bez prijama u radni odnos, na-knada za rad povjerenika utvrđuje se u visini 30 svo-te umnoška osnovice i pripadajućeg koeficijenta, a ako dužnost obnaša profesionalno u radnom od-nosu, plaća se utvrđuje u visini umnoška osnovice i pripadajućeg koeficijenta.

Vrstu i visinu materijalnih i drugih prava na te-melju obavljanja dužnosti (troškovi prijevoza, dnevnica za službena putovanja i druga prava) po-vjerenik ostvaruje u skladu s općim aktom o mate-rijalnim pravima zaposlenih u upravnim odjelima i stručnim službama te jedinice. Sredstva za nakna-du plaće odnosno plaću te pripadajuća materijalna i druga prava, koja povjerenik ostvaruje za vrijeme obnašanja dužnosti, osiguravaju se u proračunu je-dinice lokalne odnosno područne (regionalne) sa-mouprave za koju je imenovan. Rješenje o naknadi za rad povjerenika, odnosno plaći povjerenika u ime Vlade Republike Hrvatske, izdaje Kadrovska komisi-ja Vlade Republike Hrvatske.

6. UMJESTO ZAKLJUČKA Nekoliko je načina na koje središnja država može

utjecati na lokalnu samoupravu. Obaviještenost cen-tra najblaži je oblik utjecaja – centar po prirodi stvari mora biti informiran o odlukama, postupanju i po-litici lokalnih vlasti. Pomoć centra kao druga skupi-na utjecaja jačeg je intenziteta jer se sastoji u raznim oblicima tehničke, savjetodavne, financijske i druge pomoći. Iako nije riječ o izravnom utjecaju središnje vlasti, ipak je riječ o vrlo učinkovitom oblicima utje-caja. Primanjem određenih oblika pomoći lokalni sustavi dolaze u ovisnost u odnosu na one koje im pružaju pomoć, i to osobito ako je pomoć uvjetovana (npr. poduzimanjem ili propuštanje određenih rad-


nji i sl.). Treća skupina oblika utjecaja je najsnažnija. Tu pripadaju konkretni načini intervencije centra u lokalno odlučivanje: davanje prethodnog odobrenja za donošenje određene odluke, prijenos poslova sa središnje razine na lokalnu, provedba nadzora te naj-stroži oblik utjecaja: raspuštanje lokalnoga predstav-ničkog tijela.

Razlozi za raspuštanje općinskih i gradskih vije-ća te županijskih skupština propisani su sustavnim propisom o lokalnoj samoupravi. Šest je taksativno pobrojanih razloga, uz dodatak posebnog instituta: istodobnog raspuštanja predstavničkog i razrješenja izvršnog tijela. Praksa pokazuje da je u novije vrijeme najučestaliji razloga za raspuštanje vezan za pitanje proračuna. Riječ je o pitanju koje zavisi isključivo o samim lokalnim tijelima (izvršno tijelo predlaže proračun, a predstavničko tijelo ga donosi) i njihovoj namjeri rješavanja međusobnog neslaganja. Na pro-računu se obično ta suradnja, odnosno nesuradnja, „prelama“.

Država zadire u sve segmente društvenog života, regulira sve oblike ponašanja te sankcionira društve-

no neprihvatljivo postupanje. Tako je slučaj i s lokal-nom samoupravom. Međutim, raspuštanje treba gle-dati iz drugog kuta. Neupitno je riječ o sankciji prema lokalnom tijelu. No, ako svojim (ne)postupanjem samo tijelo provocira stvaranje uvjeta za raspuštanje (ne donošenjem proračuna, izostankom kvoruma, ne održavanjem sjednica itd.), postavlja se pitanje kažnjava li se u tom slučaju jedinica ili se kažnjavaju građani koji zapravo snose teret prijevremenih izbo-ra i u čijem interesu nikako nije izvanredna situacija privremenog i ograničenog funkcioniranja predstav-ničke vlasti (uslijed raspuštanja), odnosno i pred-stavničke i izvršne vlasti (uslijed istodobnog raspu-štanja i razrješenja). Lokalni dužnosnici izabrani su zahvaljujući građanima i te dužnosti obavljaju zbog građana. U obavljanju lokalnih funkcija treba se ru-kovoditi potrebama i interesima građana. Kvalitetu i uspješnost djelovanja lokalne samouprave u bitnome određuje postupanje predstavničkog i izvršnog tijela i stupanj njihove međusobne suradnje.

PLAĆE

Fadila BAHOVIĆ, dipl. oec. 1 UDK 330.5/331.2

Posebni uvjeti rada u školama i pripadajući dodatci na plaću

Kada zaposlenici u školstvu rade na poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, pripada im od-

govarajući dodatak na plaću. Što se sve u školstvu smatra radom u posebnim uvje-

tima, koliko iznose dodatci na plaću za svaku pojedinu vrstu rada u posebnim uvjetima, kako se navedeni do-datci obračunavaju i evidentiraju u COP-u te koje su no-vosti vezane za posebne uvjete rada donijeli granski ko-lektivni ugovori za zaposlenike u školskim ustanovama zaključeni u travnju i svibnju ove godine, nastojat će se objasniti ovim člankom.

1. UVOD 1Zaposlenicima u javnim službama koji rade na

poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, pri-pada pravo na dodatak na plaću po toj osnovi. Slično kao i u zdravstvu, socijali i kulturi, tako i u obrazo-vanju postoje posebni uvjeti rada. To su, primjerice, situacije kada učitelji2 rade s učenicima s teškoćama u razvoju, kada nastavu – umjesto u školi – izvode u bolnici gdje se učenik nalazi na dugotrajnom liječe-nju, kada rade u kombiniranim razrednim odjelima itd. Dakle, to su situacije koje od učitelja iziskuju do-datne napore, posebne pripreme, rad izvan škole i slično.

1 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta2 Učitelji, nastavnici, odgajatelji, stručni suradnici – uz napomenu da

navedeni nazivi podrazumijevaju rodnu razliku.

2. DODATCI NA PLAĆU ZA POSEBNE UVJETE RADATemeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i

namještenike u javnim službama3 (dalje: TKU) utvr-đeno je pravo zaposlenika na dodatak na plaću kada rade u posebnim uvjetima (čl. 55. TKU-a). TKU ne definira koji se uvjeti rada smatraju posebnim niti koliko iznose dodatci na plaću po toj osnovi, već pre-pušta javnim službama da to definiraju i urede svo-jim granskim kolektivnim ugovorima.

Tako su granskim kolektivnim ugovorima u obra-zovanju: čl. 13. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama4 i čl. 21. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanova-ma5, zaključenim u travnju i svibnju ove godine, de-finirani posebni uvjeti rada na nešto drukčiji način u odnosu na prethodne granske kolektivne ugovore u obrazovanju.

Što je novo i u čemu se razlikuju prava zaposleni-ka osnovnih škola u odnosu na zaposlenike srednjih škola, pojasnit će se u nastavku članka.

3 Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12. – dalje: TKU).4 Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama

(Nar. nov., br. 63/14. – dalje: GKU za OŠ).5 Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama

(Nar. nov., br. 72/14. – dalje: GKU za SŠ).


2.1. DODATCI NA PLAĆU ZA POSEBNE UVJETE RADA U OSNOVNIM ŠKOLAMA

U skladu s čl. 12. GKU-a za OŠ, u osnovnim se ško-lama radom u posebnim uvjetima smatra rad učite-lja i stručnih suradnika kako slijedi:

– rad učitelja u kombiniranom razrednom odjelu od I. do IV. razreda

– rad učitelja u kombiniranom razrednom odjelu od V. do VIII. razreda

– rad učitelja u kombiniranom razrednom odjelu s učenicima s lakšim teškoćama u razvoju po posebnom nastavnom planu i programu

– rad učitelja i stručnih suradnika s učenicima s teškoćama u razvoju po posebnom nastavnom planu i programu

– rad učitelja s učenicima s teškoćama u razvoju po prilagođenom nastavnom programu

– rad učitelja i stručnog suradnika s učenicima koji su zbog zdravstvenih ili drugih razloga smješteni u ustanove zdravstva ili ustanove so-cijalne skrbi, a kojima je organizirana nastava prema redovitim ili posebnim uvjetima

– rad svih zaposlenika u Školi za koju je utvrđen status škole s otežanim uvjetima rada

– rad svih zaposlenika koji rade u školama do ko-jih, jer nemaju drugih mogućnosti, u osobnoj organizaciji moraju prijeći najmanje 100 kilo-metara u oba smjera u jednom danu

– rad učitelja predmetne nastave koji tijekom jed-nog dana realizira nastavu u tri ili više matič-nih ili područnih škola.

Za posebne uvjete rada utvrđen je dodatak na pla-ću, a koliko on iznosi i koja je osnova za njegov obra-čun, prikazano je u sljedećoj tablici:

Tablica br.1. Dodatci na plaću za posebne uvjete rada za zaposlenike osnovnih škola

Naziv dodatka na plaću % uvećanja

Osnova za obračun

Šifra u COP-u*

Rad u kombiniranom odjelu razredne nastave s 2 razreda u kojemu je do 8 učenika

5 % Osnovna plaća 10536

Rad u kombiniranom odjelu razredne nastave s 2 razreda u kojemu je 9 i više učenika


Rad u kombiniranom odjelu razredne nastave s 3 razreda u kojemu je do 7 učenika


Rad u kombiniranom odjelu razredne nastave s 3 razreda u kojemu je 8 i više učenika


Rad u kombiniranom odjelu razredne i predmetne nasta-ve s 4 i više razreda u kojemu je do 6 učenika

15 %

Učitelju raz-redne nastave

-osnovna plaća

Učitelju predmetne

nastave -održani

nastavni sati

10572


Osnova za obračun

Šifra u COP-u*

Rad u kombiniranom odjelu razredne i predmetne nasta-ve s 4 i više razreda u kojemu je 7 i više učenika

20 %


-osnovna plaća

Učitelju predmetne

nastave -održani

nastavni sati

10568

Rad u kombiniranom razred-nom odjelu u koji je integri-ran učenik s lakšim teškoća-ma u razvoju po posebnom nastavnom planu i programu

5 %


-osnovna plaća

Učitelju predmetne

nastave -održani

nastavni sati

10574

Rad u razrednom odjelu s učenicima po prilagođenom programu – 1 prilagođeni program

7 % Održani nastavni sati 10562

Rad u razrednom odjelu s učenicima po prilagođenom programu – 2 prilagođena programa


Rad u razrednom odjelu s učenicima po prilagođenom programu – 3 prilagođena programa


Rad učitelja koji radi u ra-zrednom ili predmetnom odjelu redovne škole pri zdravstveno-rehabilitacijskoj ustanovi

10 %

Ukupna količina tjed-nog radnog

vremena provedena u

tom radu

10578

Rad stručnog suradnika koji radi u razrednom ili pred-metnom odjelu redovite škole pri zdravstveno-reha-bilitacijskoj ustanovi

10 %


vremena provedena u

tom radu

10560

Rad učitelja koji radi u po-sebnom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini s učenicima s većim teškoća-ma u razvoju po posebnom nastavnom planu i programu

12 %


vremena provedena u

tom radu

10576

Rad stručnog suradnika koji radi u posebnom razrednom odjelu ili odgojno-obrazov-noj skupini s učenicima s ve-ćim teškoćama u razvoju po posebnom nastavnom planu i programu

12 %


vremena provedena u

tom radu

10556

Zaposlenicima Škole koja ima status škole s otežanim uvjetima rada


Rad učitelja predmetne na-stave, koji tijekom jednog dana realizira nastavu u tri ili više matičnih ili područnih škola

5 % Dnevna zarada 10538

www.rrif.hr



Osnova za obračun

Šifra u COP-u*

Rad svih zaposlenika koji rade u školama do kojih, jer nemaju drugih mogućno-sti, u osobnoj organizaciji moraju prijeći najmanje 100 kilometara u oba smjera u jednom danu

5 %

Osnovica za obračun plaće

u javnim službama

(5.108,84 + 5 %)

Faktor uvećanja 1,05 za zapos-lene koji ostvaruju ovo pravo

* Sustav centralnog obračuna plaća

Zadnja dva prava navedena u gornjoj tablici ujedno su i novougovorena prava za zaposlenike osnovnih škola, koja zaposlenici ostvaruju od 1. travnja 2014. – od kada se primjenjuje novi GKU za OŠ.

Iz gornje je tablice vidljivo da se dodatak na pla-ću za posebne uvjete rada ne obračunava uvijek na osnovnu plaću, već se ponekad obračunava samo na dio radnog vremena: ponekad samo na održane sate, a ponekad na dnevnu zaradu. Dakle, osnova za obračun dodatka je različita. Primjerice, učitelj Engleskog jezika će ostvariti pravo na dodatak na plaću od 5 % za rad u kombiniranom razrednom odjelu u koji je integriran učenik s lakšim teškoćama u razvoju, ali samo za onaj dio svog radnog vreme-na kojeg provede u tom razrednom odjelu, dakle za određeni broj sati rada, a ne za cjelokupno svoje rad-no vrijeme, ako radi i u drugim razrednim odjelima u kojima nije integriran takav učenik. Suprotno od njega, učitelj razredne nastave ostvaruje pravo po ovoj osnovi na dodatak na cijelu osnovnu plaću, jer on svoje ukupno radno vrijeme provede u takvom razrednom odjelu u koji je integriran učenik s lak-šim teškoćama u razvoju.

Iz tablice 1 također je vidljivo kako na neke od na-vedenih dodataka imaju pravo samo učitelji, dok se drugi odnose i na stručne suradnike.

Za razliku od prethodnog GKU-a za OŠ, prema kojemu je bilo dovoljno da učitelj radi u kombini-ranom odjelu razredne nastave s 2 razreda i da na osnovu toga ostvari pravo na dodatak na plaću od 10 %, sada to više nije tako, jer novi GKU za OŠ uvodi dodatni kriterij, a to je broj učenika. Tako će učitelj koji radi u kombiniranom odjelu razredne nastave s 2 razreda u kojemu je do 8 učenika, ostvariti pravo na dodatak na plaću od 5 %, a ako u istom takvom kombiniranom odjelu ima više od 8 učenika, učitelj će ostvariti pravo na dodatak na plaću od 10 %. Slič-na je podjela napravljena i za rad učitelja u kombi-niranom odjelu razredne nastave s tri razreda te u kombiniranom odjelu razredne i predmetne nasta-ve; manji broj učenika u kombiniranom odjelu nosi i manji dodatak na plaću, a veći broj učenika nosi veći dodatak na plaću (vidjeti tablicu 1).

Dakle, za ostvarivanje prava učitelja na dodatak na plaću za rad u kombiniranom razrednom odje-lu, uveden je dodatni kriterij, a to je broj učenika. O broju učenika ovisi i % dodatka na plaću.

Ako zaposlenik ostvaruje pravo na uvećanje osnovne plaće zbog rada u posebnim uvjetima po više osnova, isplaćuje mu se uvećanje osnovne plaće po najviše dvije najpovoljnije osnove.

Dakle, niz je dodataka na plaću za posebne uvjete rada koji se kreću u rasponu od 5 % do 21 %, ovisno

o vrsti rada u posebnim uvjetima. S obzirom na to da zaposlenik može ostvariti pravo po najviše dvi-je osnove, moguće je da njegovi dodatci na plaću za posebne uvjete rada budu i veći od 21 %.

Upravo zbog činjenice da se razlikuju osnove za obračun pojedinog dodatka na plaću te korisnici po-jedinog prava, obračun dodataka na plaću za poseb-ne uvjete rada ujedno je i najsloženiji dio obračuna plaće zaposlenika.

Uz to, treba naglasiti kako neki od dodataka za posebne uvjete rada nisu na jednak način ugovore-ni za zaposlenike osnovnih i srednjih škola. Primjer različito ugovorenog dodatka na plaću je dodatak za rad s učenicima po prilagođenom programu: dok zaposlenici osnovnih škola imaju pravo na dodatak od 7 % za svaki prilagođeni program po održanom nastavnom satu (a u razrednom odjelu je moguće imati najviše tri učenika koji pohađaju nastavu po prilagođenom programu), zaposlenici srednjih ško-la ostvaruju pravo na dodatak od 7 % isključivo za je-dan prilagođeni program po održanom nastavnom satu. To u konačnici znači da zaposlenici osnovnih škola mogu ostvariti pravo na 7 %, 14 % ili 21 % do-datka na plaću za rad s učenicima po prilagođenom programu, ovisno o broju prilagođenih programa u razredu (od jednog do najviše tri), a zaposlenici srednjih škola mogu ostvariti isključivo 7 % dodatka na plaću po toj osnovi.

Razlika u obračunu ovog dodatka temelji se na različitim odredbama granskih kolektivnih ugovora za zaposlenike osnovnih i srednjih škola.

U sljedećem primjeru prikazat će se način obra-čuna dodatka na plaću za rad s učenicima po prila-gođenom programu. Pretpostavimo da učitelj ima 3 učenika u istom razrednom odjelu osnovne škole s kojima radi po prilagođenim programima. Učitelj za rad s učenikom po prilagođenom programu ima pravo na dodatak na plaću od 7 % za održane na-stavne sate (dakle, ne na cijelu plaću, već samo na određeni broj sati odrađenih u posebnim uvjetima). Učitelj je izradio 3 različita prilagođena programa za 3 učenika i u takvim posebnim uvjetima rada odra-dio je 34 sata mjesečno. U primjeru se koristi mje-sečni fond sati rada iz svibnja 2014. (22 dana x 8 sati = 176 sati). Obračun dodatka na plaću za učitelja (7 godina radnog staža) bio bi sljedeći:

Tablica 2. Obračun dodatka na plaću učitelju za rad s učenicima po prilagođenom programu - ogledni primjer

Tek.br. Stavke Svote u

kunama

1.

Osnovna plaća (koeficijent x osnovica) + 0,5 % po godini radnog

staža(1,325 x 5.108,84) + 3,5 %

7.006,14

2. Bruto-cijena sata rada

(osnovna plaća / mjesečni fond sati)7.006,14 / 176 39,81

3.

Dodatak na plaću (7 % x 3 programa = 21 %)(bruto-cijena sata rada x 21 % x broj sati rada po

prilagođenom programu)=39,81 x 21 % x 34

284,27


Iz tablice 2 vidljivo je kako će učitelj dobiti 284,27 kuna dodatka na bruto-plaću, jer je 34 sata u svibnju 2014. radio u razrednom odjelu s tri učenika za koje je izradio tri prilagođena programa.

Na platnoj listi zaposlenika kreiranoj u sustavu centralnog obračuna plaća – COP-a – ovaj je dodatak nazvan 10566 - Dodatak za rad učitelja s učenicima po 3 prilagođena programa.

Pitanje škole: Što znači pravo na uvećanje osno-vice za obračun plaće u javnim službama od 5 % za zaposlenike iz čl. 13. st. 6. GKU-a za OŠ? Na koji na-čin to obračunati? Misli li se na osnovicu u svoti od 5.108,84 kn ili osnovicu od 3.326,00 kn?

Odgovor: Zaposlenici iz čl. 13. st. 6. GKU-a za OŠ ostvaruju pravo na uvećanje osnovice za obračun plaće u javnim službama za 5 %. Navedena osnovica je 5.108,84 kn te se ista uvećava za 5 % radi ostvare-nja ovog prava. U konačnici to znači veću osnovnu plaću za 5 %.

Pitanje škole: Novo pravo za zaposlenike škola je i pravo na uvećanje plaće za 5 % za one zaposleni-ke koji svakodnevno putuju do škole 100 km i više u vlastitoj organizaciji, jer nema druge mogućnosti. Znači li to da od kuće do škole mora biti najmanje 50 km (pa je to onda ukupno 100 km u oba smjera) ili to mora biti 100 km (pa je na posao i s posla to ukupno 200 km)?

Odgovor: Iako će nedavno osnovano zajedničko Povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama treba-ti dati svoje tumačenje ove odredbe, koja se doista može shvatiti na različite načine, Ministarstvo zna-nosti, obrazovanja i sporta do tada odobrava sred-stva za isplatu navedenog dodatka na način da za-poslenik treba putovati do škole najmanje 50 km, što je u oba smjera ukupno 100 km.

Pitanje škole: Primjenjuje li se uvećanje od 5 % za učitelje koji rade na više područnih ili matičnih ško-la i na one koji rade u jednoj matičnoj i dvije područ-ne škole (npr. učitelj stranih jezika, vjeroučitelji)?

Odgovor: Da, primjenjuje se, uz napomenu da učitelj predmetne nastave ostvaruje ovo pravo pod uvjetom da radi u tri ili više matičnih ili područnih škola u istom danu.

Pitanje škole: Znači li uvećanje od 5 % na osnovi-cu istu svotu od 255,00 kn svima koji to pravo ostva-ruju ili se tako uvećana osnovica množi s koeficijen-tom pojedinog učitelja?

Odgovor: Pravo zaposlenika koji moraju prijeći do škole i nazad najmanje 100 km u jednom danu, i to vlastitim prijevoznim sredstvom, na različite je načine ugovoreno granskim kolektivnim ugovorima za zaposlenike osnovnih i srednjih škola; dok se za-poslenicima osnovnih škola povećava osnovica za obračun plaće u javnim službama za 5 % (5.108,84 + 5 %), što u konačnici znači i veću osnovnu plaću pa i veće dodatke na plaću, dotle svi zaposlenici srednjih škola iz ove grupe ostvaruju pravo na jednaku svotu dodatka u visini 255,44 kuna, jer oni ostvaruju pravo na dodatak koji je 5 % od osnovice za obračun pla-će u javnim službama (5.108,84 x 5 %). Nažalost, ovo pravo nije na jednak način ugovoreno za osnovne i srednje škole, što bi u svakom slučaju pridonijelo ujednačenosti ta dva sustava. U centralnom obra-

čunu plaća – COP aplikaciji – ova je razlika uzeta u obzir te su napravljeni algoritmi za obračun ovog dodatka posebno za osnovne, a posebno za srednje škole.

2.2. DODATCI NA PLAĆU ZA POSEBNE UVJETE RADA U SREDNJIM ŠKOLAMA

U skladu s čl. 21. GKU-a za SŠ, u srednjim se škola-ma radom u posebnim uvjetima smatra rad nastav-nika kako slijedi:

- rad nastavnika koji rade u posebnim ustano-vama za djecu s poteškoćama u razvoju i u razrednim odjelima ili odgojno-obrazovnim skupinama učenika s poteškoćama u razvoju pri redovnim školama

- rad nastavnika koji rade s učenicima s poteško-ćama u razvoju integriranim u razredne odjele redovite nastave

- rad odgajatelja koji rade s učenicima s poteško-ćama u razvoju integriranim u odgojne skupi-ne u učeničkim domovima

- rad svih zaposlenika koji rade u srednjoškol-skim ustanovama do kojih, jer nemaju drugih mogućnosti, u osobnoj organizaciji moraju prijeći najmanje 100 kilometara u oba smjera u jednom danu

- rad nastavnika koji tijekom jednog dana reali-zira nastavu u tri ili više matičnih ili područ-nih škola.

Za sve prethodno navedene posebne uvjete rada nastavniku pripada pravo na određeni dodatak na plaću. Koliko oni iznose i koja je osnova za njihov obračun, prikazano je u sljedećoj tablici:

Tablica 3. Dodatci na plaću za posebne uvjete rada za zaposlenike srednjih škola


Osnova za obračun

Šifra u COP-u*

Rad nastavnika u razrednim odjelima ili odgojno-obrazov-nim skupinama s učenicima s poteškoćama u razvoju pri re-dovnim školama


Rad nastavnika u razrednim odjelima ili odgojno-obrazov-nim skupinama s učenicima s većim poteškoćama u razvoju pri redovnim školama


Rad stručnih suradnika u ra-zrednim odjelima ili odgoj-no-obrazovnim skupinama s učenicima s većim poteško-ćama u razvoju pri redovnim školama


Rad nastavnika s učenicima s poteškoćama u razvoju in-tegriranim u razredne odjele redovite nastave - po prilago-đenom programu


Rad odgajatelja koji rade s učenicima s poteškoćama u razvoju integriranim u od-gojne skupine u učeničkom domu - po prilagođenom programu

7 %

Održani sati odgojno-

obrazovnog rada

10261



Osnova za obračun

Šifra u COP-u*

Rad svih zaposlenika koji rade u posebnim ustanovama za djecu s poteškoćama u razvo-ju:

1. Centru za odgoj i obrazo-vanje, Zagreb

2. Školi za osposobljavanje i obrazovanje Vinko Bek, Osi-jek


Rad nastavnika koji tijekom jednog dana realizira nastavu u tri ili više matičnih ili po-dručnih škola

5 % Dnevna zarada 10166

Rad svih zaposlenika koji rade u školama do kojih u osobnoj organizaciji, jer nemaju dru-gih mogućnosti, moraju pri-jeći najmanje 100 kilometara u oba smjera u jednom danu

5 %

255,44 kn tj. 5 % od

osnovice za obračun plaće

u javnim službama

1008

* Sustav centralnog obračuna plaća

Kao i za zaposlenike osnovnih škola, tako su i za zaposlenike srednjih škola ugovorena dva nova prava, a riječ je o zadnja dva prava navedena u gor-njoj tablici, koja zaposlenici ostvaruju od 1. svibnja 2014. – od kada se primjenjuje novi GKU za SŠ.

Na kraju je potrebno napomenuti kako je moguće da se zbog tumačenja novoosnovanih povjerenstava za tumačenje granskih kolektivnih ugovora u obra-zovanju promijeni i osnova za obračun pojedinog dodatka na plaću za rad u posebnim uvjetima, ako navedena povjerenstva zauzmu drukčija stajališta u odnosu na dosadašnje.

Nažalost, ugovorne su strane prilikom zaključi-vanja novih granskih kolektivnih ugovora u obrazo-vanju u 2014. godini propustile priliku preciznije de-finirati posebne uvjete rada u školama i ujednačiti način obračuna navedenih dodataka za zaposlenike osnovnih i srednjih škola.

2.3. DODATCI NA PLAĆU ZA OTEŽANE UVJETE RADA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA

Jedan od posebnih uvjeta rada zaposlenika osnovnih i srednjih škola je i rad u školi koja radi u otežanim uvjetima. Ova vrsta posebnih uvjeta rada izdvaja se od drugih po tome što je više vezana za lokaciju škole, a ne toliko za rad s učenicima.

Naime, u Hrvatskoj postoje škole sa statusom škole koja radi u otežanim uvjetima rada. Takav su status škole dobile na temelju određenih kriterija, a uglavnom je riječ o školama koje se nalaze u područ-jima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim i otočnim područjima odnosno područjima koja predstavljaju specifične životne sredine zbog svog malog i/ili disperziranog broja stanovnika, slabe prometne povezanosti s ostatkom Hrvatske, niske stope nataliteta i slično. Upravo se u tim područji-

ma, radi njihova društvenog i gospodarskog razvoja, pokušava zadržati nastavno osoblje.

Jedan od načina bio je taj da se školama u navede-nim područjima dodijeli poseban status – status ško-le koja radi u otežanim uvjetima rada što svim zapo-slenicima škole osigurava dodatak na plaću od 10 %.

Za razliku od drugih posebnih uvjeta rada koji su uvijek vezani za rad s učenicima (rad s učenicima s manjim ili većim teškoćama u razvoju, rad s učeni-cima po prilagođenom programu, rad s učenicima u posebnim ustanovama, zdravstvenim ustanovama itd.), ovdje je riječ o mjestu rada - školi koja se nalazi na određenom području. Upravo zbog toga je ovo je-dini dodatak za posebne uvjete rada koji se isplaćuje zaposlenicima cijelu školsku godinu, a ne samo za vrijeme nastave – kao što je to slučaj s ostalim dodat-cima na plaću za posebne uvjete rada.

Potrebno je naglasiti kako je novi GKU za OŠ do-nio i jednu promjenu u odnosu na prethodni GKU, a to je smanjenje navedenog dodatka s 20 % na 10 %. Na ovaj su način izjednačena prava zaposle-nika osnovnih škola s pravima zaposlenika srednjih škola – naravno, kada je riječ o školama koje rade u otežanim uvjetima.

Oba granska kolektivna ugovora sadržavaju po-pis škola koje rade u otežanim uvjetima (osnovne škole s takvim statusom navedene su u čl. 14. Ko-lektivnog ugovora za OŠ, a srednje škole u čl. 19. Ko-lektivnog ugovora za SŠ) te se navedeni dodatak na plaću odnosi isključivo na zaposlenike škola koje se nalaze na popisu.

Dodatak na plaću za rad u školi s otežanim uvje-tima rada odnosi se na sve zaposlenike škole s ote-žanim uvjetima rada, bez obzira na to je li riječ o na-stavnom ili nenastavnom osoblju.

Dodatak na plaću od 10 % za rad u školi s oteža-nim uvjetima rada obračunava se na osnovnu bru-to-plaću.

Na platnim listama zaposlenika osnovnih škola kreiranim u sustavu centralnog obračuna plaća – COP-a – ovaj je dodatak označen kao 1014 - Dodatak za rad u osnovnoškolskoj ustanovi s otežanim uvje-tima rada, a odnosi se na zaposlenike koji stalno rade u područnim ili matičnim školama s otežanim uvjetima; za njih se ovaj dodatak unosi kroz Eviden-ciju dodataka / odbitaka (svima ili samo odabranom proizvoljnom skupu zaposlenika) u opciji COP-Evi-dencije.

Međutim, za zaposlenike osnovnih škola koji samo dio radnog vremena rade u školama s oteža-nim uvjetima, koristi se elementom u evidenciji rad-nog vremena u obračunu (opcija COP) pod nazivom 10540 – Dodatak za rad u školama s otežanim uvjeti-ma rada.

Na platnim listama zaposlenika srednjih škola kreiranim u sustavu centralnog obračuna plaća – COP-a ovaj je dodatak nazvan 1016 - Dodatak za rad u srednjoškolskoj ustanovi s otežanim uvjetima rada.

www.rrif.hrVIJESTI, INFORMACIJE, UPUTE


RADNO PRAVO

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur. UDK 330.5/331.2

Prigodne nagrade za 2014. kod državnih, lokalnih i javnih službi

Prigodna materijalna prava službenika u držav-nim tijelima, tijelima jedinca lokalne i područne

(regionalne) samouprave i javnim službama uključuju i pravo na dar za dijete u prigodi blagdana Svetog Nikole i Božića.

Kako su uređena ta prava za 2014., napisano je u ovom članku.

1. UVODPravo na dar za dijete u prigodi dana Sv. Nikole i

pravo na nagradu za božićne blagdane (božićnica) prigodna su materijalna prava službenika u držav-nim tijelima i javnim službama koja se isplaćuju u prigodi dana Sv. Nikole i Božića. Riječ je o materi-jalnim pravima koja su utvrđena kolektivnim ugo-vorima koje su zaključile ovlaštene pregovaračke strane: Vlada Republike Hrvatske, s jedne strane, i sindikati koji djeluju u državnoj službi, odnosno jav-nim službama, s druge strane. S obzirom na to da je riječ o prigodnim materijalnim pravima, ista pri-padaju službenicima i namještenicima koji su na te dane, dakle na dan Sv. Nikole - 6. prosinca odnosno na Božić - 25. prosinca, zaposleni u državnom tije-lu, odnosno javnoj službi, neovisno o tome koliko su vremena bili zaposleni u državnoj službi, odnosno javnoj službi.

Državnim službenicima i namještenicima pripa-daju navedena prava na temelju Kolektivnog ugovo-ra za državne službenike i namještenike1, odnosno službenicima i namještenicima u javnim službama na temelju Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama2. S obzirom na to da kolektivni ugovori obvezuju nji-hove potpisnike, te kako se odredbe u vezi s ostva-rivanjem navedenih prava primjenjuju neposredno (osim u slučajevima kada su ta prava za službenike i namještenike povoljnije uređena drugim propisima ili općim aktom), službenicima i namještenicima zajamčeno je ostvarenje tih prava kada za to ispune određene pretpostavke utvrđene kolektivnim ugo-vorom.

Na službenike i namještenike zaposlene u uprav-nim odjelima i službama (upravnim tijelima) lokal-ne i područne regionalne samouprave primjenjuje se Zakon o službenicima i namještenicima u lokal-

1 Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 104/13., Dodatak I, 104/13., 150/13. - Dodatak II i 153/13.- ispravak Dodataka II)

2 Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12., Dodatak I, 141/12., 150/13. - Dodatak II i 153/13.- ispravak Dodatka II)

noj i područnoj (regionalnoj) samoupravi3, ali tim Zakonom nisu uređena materijalna i druga prava službenika i namještenika koja proizlaze iz radnog odnosa, kao na primjer pravo na dar djetetu u pri-godi dana Sv. Nikole i pravo na nagradu za božićne blagdane (božićnica). Navedena prava mogu se, u skladu s čl. 3. st. 2. istoga Zakona, urediti kolektiv-nim ugovorom sklopljenim između ovlaštenih pred-stavnika sindikata i općinskog načelnika, gradona-čelnika odnosno župana.

2. DRŽAVNI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICIPravo na dar za djecu i božićnicu ima svaki služ-

benik ili namještenik, neovisno o tome je li zaposlen na određeno vrijeme ili na neodređeno vrijeme, te neovisno o tome radi li s punim, nepunim ili skra-ćenim radnim vremenom i neovisno o tome je li na probnom radu, bolovanju ili porodnom dopustu, ako je na dan 6. prosinca (dar za djecu) ili 25. pro-sinca (božićnica) u službi odnosno radnom odnosu kod poslodavca.

S obzirom na to da su pravo na dar za dijete u pri-godi dana Sv. Nikole i pravo na nagradu za božićne blagdane (božićnica) prigodna materijalna prava, na njih nema pravo službenik ili namještenik kojem je prestao radni odnos odnosno služba prije dana Sv. Nikole odnosno božićnih blagdana. Službenik ili namještenik također nema pravo na dar za dije-te u prigodi dana Sv. Nikole i pravo na nagradu za božićne blagdane ako na dan Sv. Nikole odnosno na dane božićnih blagdana koristi neplaćeni dopust - zato što za vrijeme korištenja neplaćenog dopusta službeniku i namješteniku miruju prava i obveze iz službe odnosno radnog odnosa, pa tako i prava iz Kolektivnog ugovora.

2.1. DAR DJETETU U PRIGODI DANA SVETOG NIKOLE

U čl. 63. Kolektivnog ugovora za državne službe-nike i namještenike propisano je da svakom službe-niku i namješteniku roditelju djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi dana Sv. Nikole. O visini dara za djecu Vlada Repu-blike Hrvatske i sindikati državnih službi pregova-rat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s time da, ako se dogovor ne postigne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko ko-liko je bila zadnja isplata dara za djecu u visini koja

3 Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 86/08. i 61/11.)


proizlazi na temelju ugovora između Vlade Republi-ke Hrvatske i sindikata.

Zadnji sporazum koji su potpisali Vlada i sin-dikati je iz 2007. Tim Sporazumom o visini re-gresa, božićnice i dara za djecu u 2007., dar za djecu u prigodi dana Sv. Nikole za 2007. utvrđen je u svoti od 500,00 kn. Dakle, u slučaju da se Vlada i sindikati državnih službi prilikom do-nošenja Prijedloga državnog proračuna ne uspi-ju dogovoriti o daru za djecu u prigodi dana Sv. Nikole, u 2014. godini visina svote dara za dijete iznosit će kao i u 2007., odnosno 500,00 kn

Dakle, pravo na dar u prigodi dana Sv. Nikole pri-pada djetetu službenika i namještenika do 15 godi-na života i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godi-ni u kojoj se isplaćuje dar te se ne veže za prigodni datum u pogledu starosne dobi djeteta odnosno na dan 6. prosinca tekuće godine, pa pravo na dar može ostvariti i dijete službenika i namještenika koje ima više od 15 godina na taj dan (koje je navršilo 15 godi-na u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar).

Do sada su se u praksi pojavljivale nejasnoće i dvojbe oko pitanja koji od roditelja (inače službeni-ka i namještenika) ostvaruje pravo na dar djetetu u prigodi dana Sv. Nikole, pripada li to pravo roditelju koji ostvaruje pravo na osobni odbitak za uzdržava-nog člana obitelji prema čl. 36. st. 2. t. 2. Zakona o porezu na dohodak4 ili to pravo pripada samo jed-nom od roditelja prema njihovom dogovoru. S obzi-rom na to da čl. 63. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike izričito propisuje da: sva-kom službeniku i namješteniku roditelju djeteta mla-đeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi dana Sv. Nikole, dar za djecu u prigodi dana Sv. Nikole mogu ostvariti oba roditelja, neovisno o tome što je i drugi roditelj djeteta državni službenik ili namještenik odnosno neovisno o tome gdje je za-poslen drugi roditelj djeteta (u privatnom sektoru, javnoj službi i dr.) i neovisno o tome koji od roditelja ostvaruje pravo na osobni odbitak za uzdržavanog člana obitelji prema Zakonu o porezu na dohodak.

U vezi s ostvarivanjem prava na dar djetetu u pri-godi dana Sv. Nikole, Zajednička komisija za tuma-čenje i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike dala je sljedeća tumačenja:

4 Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11. i 22/12.)

(Tumačenje br. 1/63 od 19. ožujka 2013., vidi: w.w.w. uprava.hr )

Sukladno odredbama članka 63. stavak 1. i 2. Kolektivnog ugovora roditelju djeteta, a ne djete-tu, mlađeg od 15 godina i koje je u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar navršilo 15 godina, pripa-da pravo na dar u prigodi dana Sv. Nikole.

S obzirom da se skrbništvom nadomješta rodi-teljska skrb, pravo na dar za dijete iz članka 63. Kolektivnog ugovora ima i službenik i namješte-nik koji je skrbnik djeteta do navršene 15 godina.

(Tumačenje br. 2/63 od 4. travnja 2014.,vidi: w.w.w. uprava.hr )

Prema odredbi članka 63. stavka 1. Kolektivnog ugovora, svakom službeniku i namješteniku rodi-telju djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi dana Sv. Nikole.

S obzirom da se dar za djecu isplaćuje povodom dana Sv. Nikole koji se obilježava svake godine dana 6. prosinca, pravo na dar pripada službeni-ku i namješteniku čije je dijete rođeno zaključno s danom 6. prosinca tekuće godine.

2.2. GODIŠNJA NAGRADA ZA BOŽIĆNE BLAGDANE (BOŽIĆNICA)

U čl. 64. Kolektivnog ugovora propisano je da su ugovorne strane sporazumne da će Vlada službe-niku i namješteniku isplatiti godišnju nagradu za božićne blagdane, najkasnije do 31. prosinca tekuće godine. O visini božićnice Vlada i sindikati pregova-rat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s time da, ako se dogovor ne postigne, božićnica iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata božićnice u visini koja proizlazi na temelju ugovora između Vlade i sindikata.

Visina iznosa božićnice, također bi trebala biti kao i u 2007., kada je potpisan zadnji sporazum između Vlade i sindikata, odnosno u svoti od 1.250,00 kuna. Međutim, u odnosu na božićnicu, potrebno je naglasiti da je Dodatkom II. Kolektiv-nom ugovoru (čl. 6.) zaključeno da se čl. 64. Ko-lektivnog ugovora neće primjenjivati dok vrijedi taj Kolektivni ugovor te se stoga u 2014. i u 2015. godini državnim službenicima i namještenicima neće isplatiti božićnica5.

5

3. SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI U JAVNIM SLUŽBAMA

Pitanje ostvarivanje prava na prigodne nagrade službenika i namještenika u javnim službama ure-đeno je Temeljnim kolektivnim ugovorom za služ-benike i namještenike u javnim službama, i to na jednak način kao i za državne službenike. Odredbe o prigodnim nagradama više nisu sadržane u no-vopotpisanim (usklađenim) granskim kolektivnim

5 Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike sklopljen je na određeno vrijeme do 1. kolovoza 2016. godine.

- časopis s najvećom nakladom u Hrvatskoj!

Zašto tolika čitanost?

Sadrži najviše članaka za praktičnu upo-rabu, jer su Vam savjetnici za konzultacije svakodnevno na raspolaganju i jer njeguje-mo najviše standarde stručnosti.


ugovorima6. Naime, novopotpisanim granskim ko-lektivnim ugovorima djelatnosti javnih službi nisu ugovorena materijalna prigodna prava, odnosno dar za dijete za dan Sv. Nikole i za Božić te se u odnosu na ta prava primjenjuju odredbe Temeljnoga kolek-tivnog ugovora.7

3.1. DAR ZA DIJETE U PRIGODI DANA SVETOG NIKOLE

U čl. 70. Temeljnoga kolektivnog ugovora propisa-no je da svakom zaposleniku roditelju djeteta mla-đeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u teku-ćoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi dana Sv. Nikole. O visini dara za djecu Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s time da, ako se dogovor ne postigne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata dara za djecu u visini koja proizlazi na temelju ugovora između Vla-de Republike Hrvatske i sindikata.

S obzirom n a to da je Sporazumom o visini re-gresa, božićnice i dara za djecu u 2007. za služ-benike i namještenike u javnim službama utvr-đena visina svote nagrada istovjetna visini svota nagrada koje pripadaju državnim službenicima i namještenicima, ako se ne postigne novi spo-razum, dar za djecu u prigodi dana Sv. Nikole za 2014. iznosi 500,00 kn.

U vezi s ostvarivanjem prava na dar djetetu u prigodi dana Sv. Nikole, Povjerenstvo za tumače-nje Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama dalo je sljedeće tumačenje:

(Tumačenje broj 22/2014., vidi: http://www.mrms.hr/topics/temeljni-kolektivni-ugovor-za-sluzbenike-i-namjestenike-u-javnim-sluzba-ma/page/2/)

Pitanje: Imaju li pravo na dar za djecu oba rodi-telja ako rade u istoj ustanovi?

6 Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (Nar. nov., br. 63/14),

Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (Nar. nov., br. 72/14),

Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna (Nar. nov., br. 70/14),

Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (Nar. nov., br. 142/10) – vrijedio je do 27. ožujka 2014.)

Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 143/13).

Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi (Nar. nov., br.. 42/14)7 U ranije važećim granskim kolektivnim ugovorima pravo na dar dje-

tetu za sv. Nikolu i pravo na božićnicu bila je propisana, između ostalog: - u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja (čl. 88. Kolektivnog

ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Nar. nov., br. 126/11. i 88/13.),

- u djelatnosti socijalne skrbi (čl. 70. Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi, Nar. nov., br. 133/11.),

- u osnovnoškolskim ustanovama (čl. 28. Kolektivnog ugovora za za-poslenike u osnovnoškolskim ustanovama, Nar. nov., br. 66/11.),

- u srednjoškolskim ustanovama (čl. 26. Kolektivnog ugovora za zapo-slenike u srednjoškolskim ustanovama, Nar. nov., br. 7/11).

Sukladno članku 70. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama pravo na dar za djecu ima svaki radnik u javnim službama s djetetom do 15 godina. Pre-ma tome, to pravo imaju oba roditelja neovisno što rade u istoj ustanovi.

3.2. GODIŠNJA NAGRADA ZA BOŽIĆNE BLAGDANE (BOŽIĆNICA)

U čl. 71. Temeljnoga kolektivnog ugovora propisa-no je da zaposlenicima u javnim službama pripada pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blag-dane u jednakoj svoti (božićnica). O visini božićnice Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s time da ako se do-govor ne postigne, osnovica za božićnicu iznosi naj-manje onoliko koliko je bila zadnja isplata božićnice u visini koja proizlazi na temelju ugovora između Vlade Republike Hrvatske i sindikata.

Visina svote božićnice također bi trebala biti kao i u 2007., kada je potpisan zadnji sporazum između Vlade i sindikata, odnosno u svoti od 1.250,00 kuna. Međutim, u odnosu na božićni-cu, kao i kod državnih službenika i namješteni-ka, potrebno je naglasiti da je Dodatkom II. Ko-lektivnom ugovoru (čl. 5.) zaključeno da se čl. 71. Temeljnoga kolektivnog ugovora neće primjenji-vati dok vrijedi taj Kolektivni ugovor, stoga se u 2014. te u 2015. i u 2016. godini (ako se ne postigne drukčiji dogovor između Vlade i sindikata jav-nih službi) službenicima i namještenicima neće isplatiti božićnica. 8

8

4. LOKALNI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI U praksi se često pojavljuju nejasnoće kojim su

zakonom odnosno propisom utemeljenom na zako-nu ili nekim drugim aktom regulirana materijalna prava službenika i namještenika u upravnim tijeli-ma jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave, posebno pravo na dar djetetu prigodom dana Sv. Nikole, pravo na nagradu za božićne blagdane te odnosi li se Kolektivni ugovor za državne službe-nike i namještenike, kojim su utvrđena ta prava za državne službenike i namještenike, i na službenike i namještenike u upravnim tijelima jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave.

Zakonom o službenicima i namještenicima u lo-kalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u ci-jelosti je uređen radno-pravni status službenika i namještenika u upravnim tijelima jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samo-uprave. Međutim, materijalna i druga prava službe-nika i namještenika u upravnim tijelima lokalnih jedinica koja proizlaze iz radnog odnosa, kao na pri-mjer pravo na dar u prigodi dana Sv. Nikole i godiš-nje nagrade za božićne blagdane, nisu uređena tim Zakonom.

8 Temeljni kolektivni ugovor za javne službenike i namještenike sklopljen je na vrijeme od četiri godine i vrijedi do 31. prosinca 2016.


U čl. 3. navedenoga Zakona propisano je da se ko-lektivnim ugovorom mogu urediti materijalna i dru-ga prava službenika i namještenika u upravnim tije-lima lokalnih jedinica, s tim da kolektivne ugovore sklapaju ovlašteni predstavnici sindikata i općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan, te da se na pitanja koja nisu uređena navedenim Zakonom, propisima donesenim na temelju zakona ili kolek-tivnim ugovorom, primjenjuju opći propisi o radu.

Dakle, kako je navedenim Zakonom izričito pro-pisano na koji način se uređuju materijalna prava službenika i namještenika u upravnim tijelima jedi-nica samouprave, na zaposlene u upravnim tijelima jedinica samouprave ne može se primijeniti Kolek-tivni ugovor za državne službenike i namještenike, pa tako ni odredbe koje se odnose na ostvarivanje prava na dar djetetu prigodom dana Sv. Nikole te pravo na nagradu za božićne blagdane.

Nadalje, kako ova materijalna prava nisu uređe-na Zakonom o radu9, službenici i namještenici u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave imaju pravo na dar djetetu prigodom dana Sv. Nikole te pravo na nagradu za božićne blagdane samo ako je to uređeno kolek-tivnim ugovorom sklopljenim između ovlaštenih predstavnika sindikata i općinskog načelnika, gra-donačelnika odnosno župana. U slučaju da to pra-vo nije uređeno kolektivnim ugovorom, službenik i namještenik zaposlen u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nema pravo na navedene prigodne darove, jer za to nema pravne osnove.

9 Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14)

Sanda PIPUNIĆ, dipl. iur. UDK 330.5/331.2

Imenovanje pročelnika upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Upravnim tijelima u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave upravljaju pročelnici

koje na temelju provedenoga javnog natječaja imenuje odgovarajuće izvršno tijelo.

Pročelnici se imenuju po posebnom postupku, moraju ispunjavati uvjete za imenovanje (opće, posebne i izni-mne) te imaju propisan djelokrug poslova i odgovornost.

1. UVODNOU jedinicama lokalne i područne (regionalne)

samouprave ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela) za obavljanje poslova iz njihova sa-moupravnog djelokruga te poslova državne uprave prenijetih na te jedinice. U općinama i gradovima do 3.000 stanovnika ustrojava se jedinstveni uprav-ni odjel za obavljanje svih poslova iz samoupravnog djelokruga, a u općinama i gradovima iznad 3.000 stanovnika može se ustrojiti jedinstveni upravni odjel.

Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan.

Na postupak javnog natječaja za imenovanje pro-čelnika te prava, obveze i odgovornosti pročelnika primjenjuju se odredbe Zakona o službenicima i na-mještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi1.

U ovom se članku obrađuju uvjeti i postupak imenovanja pročelnika upravnog tijela, s osvrtom

1 Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 86/08. i 61/11.)

na izmjenu Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj regionalnoj samoupravi (Nar. nov., br. 125/14.) te način rješavanja problema kada upravno tijelo nema imenovanog pročelnika.

2. POSLOVI I ODGOVORNOST PROČELNIKA UPRAVNOG TIJELA - UPRAVLJANJE UPRAVNIM TIJELOM

Prema čl. 53.a Zakona o lokalnoj i područnoj (re-gionalnoj) samoupravi2, pročelnik upravlja uprav-nim tijelom (upravnim odjelom ili službom), dakle ima ovlasti i odgovornosti vezane za upravljanje upravnim tijelom. Kao glavni rukovoditelj, pročelnik upravnog tijela koordinira izradu akata te kreiranje programa i strategija iz nadležnosti upravnog tijela3.

Pročelnik je odgovoran za vlastiti rad i rad služ-benika u upravnom tijelu kojim upravlja4. Za zako-nitost i učinkovitost rada upravnog odjela pročelnik odgovara općinskom načelniku, gradonačelniku odnosno županu.

- upravno postupanje U skladu s čl. 76. Zakona o lokalnoj i područnoj

(regionalnoj) samoupravi, upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u iz-vršavanju općih akata predstavničkog tijela donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obve-

2 Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 36/09., 150/11., 144/12. i 19/13. – pročišćeni tekst)

3 Članak 10. Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov, br. 74/10. i 125/14.)

4 Članak 34. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi

http://www.zakon.hr/cms.htm?id=260











zama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba (upravne stvari). Na donošenje tih akata primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku5.

Tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave jesu javnopravna tijela u smislu Zakona o općem upravnom postupku.

Prema čl. 23. Zakona o općem upravnom postup-ku, u upravnom postupku postupa službena osoba u opisu poslova koje je vođenje tog postupka ili rješa-vanje o upravnim stvarima, u skladu s propisima o ustrojstvu javnopravnih tijela. U javnopravnim tije-lima službena osoba koja vodi postupak ili rješava o upravnim stvarima mora imati odgovarajuću struč-nu spremu, potrebno radno iskustvo i položen dr-žavni stručni ispit. Ako u javnopravnom tijelu nema osobe ovlaštene za rješavanje o upravnoj stvari, rje-šenje donosi čelnik tijela.

U skladu s time, u upravnom tijelu jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave u upravnom postupku postupa službenik kojem je u opisu po-slova (iz pravilnika o unutarnjem redu) vođenje tog postupka ili rješavanje o upravnim stvarima. Na-vedeni službenik mora imati odgovarajuću stručnu spremu, potrebno radno iskustvo i položen državni stručni ispit. Ako u upravnom tijelu nema osobe ovlaštene za rješavanje o upravnoj stvari, rješenje donosi pročelnik upravnog tijela.

- službenički odnosi Zakonom o službenicima i namještenicima u lo-

kalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pro-čelniku upravnog tijela daje se dio ovlasti čelnika tijela: raspisuje javni natječaj za prijam u službu, do-nosi rješenja o prijmu u službu, rasporedu na radno mjesto te drugim pravima i obvezama službenika i namještenika te prestanku službe, odlučuje o lakim povredama službene dužnosti, pokreće postupak pred nadležnim službeničkim sudom zbog teške po-vrede službene dužnosti službenika i namještenika te zaključuje sporazum o premještaju službenika u drugo upravno tijelo iste lokalne jedinice.

S druge strane, Zakon dio ovlasti čelnika tijela daje općinskom načelniku, gradonačelniku odno-sno županu: donosi pravilnik o unutarnjem redu (na prijedlog pročelnika upravnih tijela), utvrđuje plan prijma u službu, raspisuje javni natječaj za imeno-vanje pročelnika, imenuje i razrješava pročelnika upravnog tijela te odlučuje o pravima i obvezama pročelnika, odlučuje o lakim povredama službene dužnosti pročelnika, odnosno pokreće postupak pred nadležnim službeničkim sudom zbog teške po-vrede službene dužnosti pročelnika.

3. UVJETI ZA IMENOVANJE PROČELNIKA Za pročelnika upravnog tijela može biti imeno-

vana osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete za prijam u službu i imenovanje na radno mjesto pro-čelnika.

Opći uvjeti za prijam u službu odnose se na sve službenike, uključujući i pročelnika, a propisani su u čl. 12. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi: punoljetnost, hrvatsko državljanstvo i zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta.

5 Zakon o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09.)

Iznimno, za prijam u službu osobe koja je strani dr-žavljanin ili osoba bez državljanstva, osim ispunja-vanja uvjeta propisanih posebnim zakonom6, po-trebno je prethodno odobrenje Ministarstva uprave.

Posebni uvjeti za imenovanje propisuju se za-konom, Uredbom o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te pravilnikom o unutarnjem redu (određena stručna sprema i struka, radno iskustvo na odgovarajućim poslovima, položen državni stručni ispit, znanje određenoga stranog jezika, posebna znanja, spo-sobnosti i vještine, posebna zdravstvena sposobnost i dr.). Obvezni posebni uvjet za raspored, odnosno imenovanje pročelnika je, kao i za ostale službenike, odgovarajuća stručna sprema i struka.

Za pročelnika može biti imenovana osoba koja nema položen državni stručni ispit, pod uvjetom da ispit položi u roku od godinu dana od prijma u službu7.

Prema Popisu radnih mjesta, koji je sastavni dio Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi, radno mjesto pročelnika upravnog tijela pripada u radna mjesta I. kategorije, potkategoriju glavnog rukovoditelja. U čl. 11. Uredbe za glavnog rukovoditelja propisani su uvjeti stručnog znanja: magistar struke ili stručni specijalist, najmanje pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, organizacijske spo-sobnosti i komunikacijske vještine potrebne za uspješno upravljanje upravnim tijelom ili unutar-njom ustrojstvenom jedinicom upravnoga tijela.

Uvjet navedenog stupnja obrazovanja (magistar struke ili stručni specijalist) ispunjavaju i osobe koje su stekle visoku stručnu spremu prema ra-nijim propisima, odnosno prije stupanja na snagu Zakona o akademskim i stručnim nazivima i aka-demskom stupnju (Nar. nov., br. 107/07. i 118/12.) u skladu s čl. 14. toga Zakona.

4. IZNIMNI UVJETI ZA IMENOVANJE PROČELNIKA JEDINSTVENOGA UPRAVNOG ODJELA

U velikom broju općina u kojima je ustrojen je-dinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz samoupravnog djelokruga, nije imenovan pročelnik jer se na raspisane javne natječaje nisu javile osobe koje ispunjavaju uvjete za imenovanje pročelnika.

Navedeni se problem pokušao riješiti propisiva-njem mogućnosti imenovanja na radno mjesto pro-čelnika jedinstvenoga upravnog odjela osobe koje nema potrebni stupanj obrazovanja, a ima najma-nje deset godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, ako se na javni natječaj ne javi osoba koja ispunjava te uvjete8. Međutim, i dalje je ostao

6 V. Zakon o strancima (Nar. nov., br. 130/11. i 74/13.) 7 V. čl. 14. i 92. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i

područnoj (regionalnoj) samoupravi. 8 Prema čl. 24. Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područ-

noj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 74/10), dakle, prije izmjene navedene Uredbe, iznimno od čl. 11. st. 1. alineje 1. te Uredbe na radno mjesto pročelnika jedinstvenoga upravnog odjela mogao je biti imeno-van sveučilišni prvostupnik struke odnosno stručni prvostupnik struke koji ima najmanje deset godina radnog iskustva na odgovarajućim po-slovima i ispunjava ostale uvjete za imenovanje, ali samo ako se na javni natječaj ne javi osoba koja ispunjava propisani uvjet stručnog obrazova-nja. Mogućnost prijave tih kandidata morala se navesti u tekstu javnog natječaja.


problem velikog broja općina koje ne mogu imeno-vati pročelnika te se pokazalo da je kod „blažih uvje-ta“ za imenovanje pročelnika prestrog uvjet radnog iskustva (najmanje deset godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima).

Stoga je Vlada Republike Hrvatske na sjednici od 23. listopada 2014. donijela Uredbu o izmjeni Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kojom je izmijenila uvje-te za imenovanje pročelnika jedinstvenog upravnog odjela. Uredba je stupila na snagu osmoga dana od dana objave - 31. listopada 2014.

Prema izmijenjenom čl. 24. st. 1. Uredbe o klasi-fikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regio-nalnoj) samoupravi, na radno mjesto pročelnika je-dinstvenoga upravnog odjela može biti imenovana osoba koja uz ispunjenje ostalih standardnih mje-rila za radna mjesta u potkategoriji glavnog rukovo-ditelja iz čl. 11. ove Uredbe, ima najmanje jednu go-dinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.

Iznimno od toga, u skladu s čl. 24. st. 2. - 4. Ured-be, na radno mjesto pročelnika jedinstvenoga upravnog odjela može biti imenovan sveučilišni prvostupnik struke, odnosno stručni prvostupnik struke koji ima najmanje pet godina radnog isku-stva na odgovarajućim poslovima i ispunjava ostale uvjete za imenovanje. Međutim, ta osoba može biti imenovana na radno mjesto pročelnika jedinstve-noga upravnog odjela ako se na javni natječaj ne javi osoba koja ispunjava propisani uvjet stupnja obra-zovanja. Mogućnost prijave kandidata koji je sveuči-lišni prvostupnik struke, odnosno stručni prvostu-pnik struke (koji ima najmanje pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima) navodi se u tekstu javnog natječaja.

Dakle, od 31. listopada 2014. uvjeti za imenovanje pročelnika jedinstvenoga upravnog odjela su: ma-gistar struke ili stručni specijalist, najmanje jedna godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovi-ma, organizacijske sposobnosti i komunikacijske vještine potrebne za uspješno upravljanje uprav-nim tijelom.

Stoga, općinski načelnik u općini u kojoj je ustro-jen jedinstveni upravni odjel treba pravilnik o unutarnjem redu jedinstvenoga upravnog odjela uskladiti s čl. 24. st. 1. Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samou-pravi (Nar. nov., br. 74/10. i 125/14.), odnosno propi-sati nove uvjete za imenovanje pročelnika. Isto tre-ba učiniti i gradonačelnik grada u kojem je ustrojen jedinstveni upravni odjel. U ostalim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave uvjeti za imenovanje pročelnika upravnih tijela ostaju ne-promijenjeni.

Napominjemo da u pravilniku ne treba navodi-ti uvjete za imenovanje pročelnika jedinstvenog upravnog odjela iz čl. 24. st. 2. Uredbe, jer je riječ o iznimnoj mogućnosti imenovanja osobe koja ispu-njava te uvjete (samo ako se na javni natječaj ne javi kandidat koji ispunjava propisane uvjete za imeno-vanje pročelnika iz čl. 24. st. 1. Uredbe).

Očekuje se da će se navedenom izmjenom Uredbe omogućiti lakše popunjavanje radnog mjesta pro-čelnika jedinstvenoga upravnog odjela u manjim

općinama i gradovima te slijedom toga osigurati pravodobno i kvalitetno rješavanje upravnih stvari iz samoupravnog djelokruga lokalne jedinice.

5. POSTUPAK IMENOVANJA Na temelju izričite zakonske odredbe - čl. 53.a

st. 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, pročelnika upravnog tijela na temelju javnog natječaja imenuje općinski načelnik, grado-načelnik odnosno župan.

Stoga se radno mjesto pročelnika ne može popu-niti na drugi način (rasporedom, premještajem ili napredovanjem nekog od službenika upravnog ti-jela kao ni prijmom u službu bez javnog natječaja u skladu s čl. 18. st. 2. i 3. Zakona o službenicima i na-mještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi).

Javni natječaj za imenovanje pročelnika raspisuje općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. Zakona o službenici-ma i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regio-nalnoj) samoupravi.

Natječaj provodi povjerenstvo koje imenuje op-ćinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan. Povjerenstvo za provedbu natječaja mora imati neparan broj, a najmanje tri člana. Sastav povje-renstva nije propisan Zakonom, nego je ostavljeno osobi koja imenuje povjerenstvo da odluči iz kojih će redova imenovati članove povjerenstva. Imaju-ći u vidu bitne i odgovorne zadaće povjerenstva, u njegovu sastavu treba osigurati stručne osobe koje će provesti zakonit postupak i valjano rangirati kan-didate s obzirom na njihovo znanje i sposobnosti. Naša je preporuka da se u manjim jedinicama, koje nemaju stručne osobe za provedbu postupka javnog natječaja, u sastav povjerenstva uključe vanjski čla-novi, kroz suradnju s drugim lokalnim jedinicama ili udrugama lokalnih jedinica.

Na postupak javnog natječaja primjenjuju se odredbe čl. 19. - 25. Zakona o službenicima i na-mještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (raspisivanje javnog natječaja, povje-renstvo za provedbu javnog natječaja, prijave kandi-data koji se ne upućuju u daljnji postupak, provjera znanja i sposobnosti kandidata, rang-lista, rješenje o imenovanju, žalba).

Na sadržaj rješenja o imenovanju pročelnika upravnog tijela odgovarajuće se primjenjuju odredbe o sadržaju rješe-nja o prijmu u službu i rješenja o rasporedu na radno mjesto. Stoga u tom rješenju, osim podataka iz rješenja o prijmu u službu9 - podatci o kandidatu koji se imenuje pročelnikom (ime i prezime, stručna sprema i struka, ukupni radni staž, radni staž u struci), vrijeme trajanja službe, trajanje prob-nog rada, podatak o položenom državnom stručnom ispitu, odnosno roku za polaganje državnoga stručnog ispita, ako ispit nije položen - treba navesti i datum početka rada te podatke o plaći10.

9 Kod rješenja o imenovanju pročelnika, s obzirom na odgovarajuću primjenu odredbe čl. 24. st. 2. Zakona (kojom je propisan sadržaj rješenja o prijmu u službu), neće se navoditi da se osoba prima u službu na odre-đeno radno mjesto, nego da se imenuje pročelnikom upravnog tijela.

10 Za razliku od provedbe javnog natječaja za prijam u službu (gdje se donose dva rješenja za izabranog kandidata – rješenje o prijmu u službu i, po njegovoj izvršnosti, rješenje o rasporedu na radno mjesto), kod pro-vedbe javnog natječaja za imenovanje pročelnika upravnog tijela donosi se samo jedno rješenje - rješenje o imenovanju.


Protiv rješenja o imenovanju pročelnika uprav-nog tijela žalba nije dopuštena, ali se može pokre-nuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostave rješenja o imenovanju.

6. OSOBA OVLAŠTENA ZA OBAVLJANJE POSLOVA PROČELNIKA

Zakonom nije uređeno pitanje tko obavlja po-slove pročelnika u slučaju kada nema pročelnika, odnosno može li biti imenovan tzv. v. d pročelnika (vršitelj dužnosti pročelnika) odnosno privremeni pročelnik.

S obzirom na to da se poslovi pročelnika uprav-nog tijela moraju kontinuirano obavljati, naše je mišljenje da u slučaju upražnjenoga radnog mjesta pročelnika općinski načelnik, gradonačelnik odno-sno župan mora odmah rješenjem ovlastiti nekog od službenika istog upravnog tijela, koji ispunjava propisane uvjete, da privremeno obavlja poslove pročelnika do imenovanja pročelnika na temelju javnog natječaja te u što kraćem roku raspisati jav-ni natječaj za imenovanje pročelnika. Za navede-no stajalište nema decidirane pravne osnove, ali se može pravdati činjenicom da upravni odjel mora funkcionirati i kada nema formalno imenovanog pročelnika.

Pritom, naše je mišljenje smo da nema zapreka (u smislu čl. 23. Zakona o općem upravnom postupku) da službenik ovlašten za obavljanje poslova pročel-nika donosi / potpisuje rješenja u upravnom po-stupku. To stoga što je davanje ovlasti za obavljanje poslova zapravo određivanje privremenog pročel-nika, tj. čelnika tijela (koji može potpisivati rješenja prema Zakonu o općem upravnom postupku), a nije davanje ovlasti za rješavanje u upravnim stvarima (što prema istom Zakonu nije moguće).

7. UMJESTO ZAKLJUČKA Radi otklanjanja dvojba vezanih za prethodno

navedenu pravnu prazninu odnosno pitanje tko može obavljati poslove pročelnika kada nije ime-novan pročelnik, naše je mišljenje da bi u Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi to trebalo urediti.

Vezano za nemogućnost imenovanja pročelnika jedinstvenoga upravnog odjela u manjim jedinica-ma lokalne samouprave, smatramo da se snižava-

njem uvjeta za imenovanje pročelnika jedinstve-noga upravnog odjela neće u potpunosti riješiti navedeni problem. Stoga treba razmisliti i o drugim mogućnostima rješavanja tog problema.

Jedna od mogućnosti je ustrojavanje zajedničko-ga jedinstvenog upravnog odjela za dvije ili više je-dinica lokalne samouprave u skladu s čl. 54. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Ri-ječ je o mogućnosti da dvije ili više jedinica lokalne samouprave, osobito one koje su prostorno poveza-ne u jedinstvenu cjelinu (općine i gradovi na otoku i sl.), mogu obavljanje pojedinih poslova iz svoga samoupravnog djelokruga organizirati zajednički (npr. zajednički upravni odjel ili služba). Međusobni odnosi jedinica lokalne samouprave u zajedničkom organiziranju obavljanja poslova iz samouprav-nog djelokruga uređuju se posebnim sporazumom u skladu sa zakonom i njihovim statutima i općim aktima. O osnivanju, ustrojstvu i djelokrugu zajed-ničkog upravnog tijela odlučuju predstavnička tije-la jedinica lokalne samouprave. Na temelju odluke predstavničkih tijela, općinski načelnici i gradona-čelnici sklapaju sporazum o osnivanju zajedničkoga upravnog tijela kojim se propisuje financiranje, na-čin upravljanja, odgovornost, statusna pitanja služ-benika i namještenika i druga pitanja od značenja za to tijelo.

Ima također prijedloga da dvije ili više jedinica lokalne samouprave imenuju istu osobu za pročel-nika jedinstvenoga upravnog odjela („zajednički pročelnik“), s tim da bi se sporazumom između op-ćinskih načelnika i gradonačelnika uredilo pitanje rasporeda radnog vremena pročelnika u pojedinim jedinicama samouprave (vrijeme rada u pojedinoj jedinici), prijevoznih troškova te mjesta i načina ostvarenja prava iz službe, a u pravilnicima o unu-tarnjem redu upravnih odjela kojima upravlja tre-balo bi propisati da pročelnik poslove obavlja u ne-punom radnom vremenu. Međutim, dvojimo da bi pročelnik mogao obavljati poslove na takav način, ne samo zbog prostorne udaljenosti jedinica lokalne samouprave, u kojima bi pročelnik radio i svakod-nevnih putovanja iz jedne lokalne jedinice u drugu, nego i zbog prirode poslova radnog mjesta (uprav-ljanje upravnim tijelom, koordinacija rada, praćenje rada službenika, davanje smjernica i uputa za rad te potpisivanje akata).

KREDITNI RIZIK


Autori: Prof. dr. sc. Drago JAKOVČEVIĆ; mr.sc. Ivana JolićZagreb, travanj 2013.

Narudžbe slati na tel.: 01/4699-760; mob.: 099/4699-760 ili e-poštom: [email protected]

U ovoj knjizi opisuje se materijalno najčešći i najznačajniji rizik kojem se izla-žu financijski i nefinancijski subjekti u svom poslovanju. Posebnost upravljanja kredit-nim rizikom kao najkompleksnijim rizikom kojem su izloženi regulatori, supervizori i menadžment banaka izaziva strepnju u poslovnoj javnosti i prijetnju stabilnosti našeg (i šireg) gospodarstva. Knjiga je osmišljena na način da kroz teoretska i praktična zna-nja i iskustva predoči kreditne rizike s pragmatičnog i supervizorskog motrišta.


Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev. UDK 331.1

Tumačenja Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama

Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi zaključili su Temeljni kolektivni ugovor za službe-

nike i namještenike u javnim službama na rok od četiri godine. Ugovorene su strane imenovale Povjerenstvo za tumačenje odredaba i praćenje njegove primjene te su obvezne pridržavati se njihova tumačenja. U članku da-jemo pregled nekih njegovih tumačenja nekih odredaba Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namje-štenike u javnim službama12.

1. UVODTemeljni kolektivni ugovor za službenike i

namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12., dalje: Temeljni kolektivni ugovor) zaključen je 12. prosinca 2012. između Vlade Republike Hrvat-ske (dalje: Vlade) i sindikata javih službi, Samostal-nog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi, Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatskog liječničkog sindikata, Nezavisnog sin-dikata zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osi-guranju, Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, te Dodatak I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12., dalje: Dodatak I.). Jednako tako, zaključen je i Dodatak II. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 150/13. i 153/13. – ispravak, dalje: Do-datak II.). U skladu s čl. 19. Temeljnoga kolektivnog ugovora, ugovorene su strane osnovale Povjeren-stvo za tumačenje Temeljnoga kolektivnog ugovora (dalje: Povjerenstvo). Tumačenja Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Temeljnoga kolektivnog ugo-vora pa su ugovorne strane obvezne pridržavati se danog tumačenja Povjerenstva. U nastavku članka daju se neka tumačenja nekih odredaba Temeljnoga kolektivnog ugovora koja je dalo Povjerenstvo.

Od 1. listopada 2014. sjednicama Povjerenstva za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za služ-benike i namještenike u javnim službama predsje-

1 Tumačenja Povjerenstva za tumačenje temeljnog kolektivnog ugo-vora preuzeta su s mrežnih stranica Ministarstva rada i mirovinskoga su-stava (http://www.mrms.hr/topics/temeljni-kolektivni-ugovor-za-sluz-be ni ke-i-namjestenike-u-javnim-sluzbama/) od 14. studenog 2014.

2 U časopisu Računovodstvo, revizija i financije (RRiF) objavljuju se tu-mačenja komisije. Tumačenja su objavljena u:

– Prilogu časopisu RRIF – Poslovanje proračuna i proračunskih korisni-ka br. 5/13., str. 71.

- Prilogu časopisu RRIF – Poslovanje proračuna i proračunskih korisni-ka br. 9/13., str. 63.

- Prilogu časopisu RRIF – Poslovanje proračuna i proračunskih korisni-ka br. 12/13., str. 70.

dava predstavnik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske te se upiti za tumačenje Temeljnoga kolektivnog ugovora mogu dostavljati na sljedeću adresu:

E-pošta: [email protected], obvezno navesti „Upit za tumačenje Temeljnoga kolektivnog ugo-vora za službenike i namještenike u javnim služ-bama“.

Osim Temeljnoga kolektivnog ugovora, na snazi su i sljedeći posebni (granski) kolektivni ugovori:

- Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoš-kolskim ustanovama (Nar. nov., br. 72/14.)

- Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoš-kolskim ustanovama (Nar. nov., br. 63/14.)

- Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skr-bi (Nar. nov., br. 42/14.)

- Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz dr-žavnog proračuna (Nar. nov., br. 70/14.)

- Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 143/13.).

2. TUMAČENJA POVJERENSTVA ZA TUMAČENJE TEMELJNOGA KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA

Tumačenja odredaba Temeljnoga kolektivnog ugovora daju se prema redoslijedu članaka na koji se odnose.

Općenito

9 Napomena:U Prilogu časopisu RRIF – Poslovanje proračuna

i proračunskih korisnika, br. 7/13., str. 49., objavlje-na su neka tumačenja Povjerenstva za tumačenje Temeljnoga kolektivnog ugovora u vezi s nakna-dom za trošak prijevoza i čl. 67. pa ih u ovom pre-gledu posebno ne objavljujemo.

Članak 1.

9 Tumačenje br. 5/14.Temeljni kolektivni ugovor primjenjuje se suklad-

no članku 2. Zakona o plaćama u javnim službama (Nar. nov., br. 27/01. i 39/09.) na pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom prora-čunu. S obzirom da posebni Zakon izričito propisuje primjenu propisa o plaćama u javnim službama Te-meljni kolektivni ugovor za službenike i namješte-nike u javnim službama se nesporno primjenjuje na

http://www.mrms.hr/pitanje/javni-natjecaj-strucno-osposobljavanje-za-rad/


Agenciju za investicije i konkurentnost. Ako je Agen-cija osnovana 18. 6. 2012. važeći Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim služ-bama primjenjuje se na Agenciju od njegovog skla-panja tj. od 12. prosinca 2012. Prije toga na Agenciju se primjenjivao raniji Temeljni kolektivni ugovor.

Članak 8.

• Može li radnik ostvariti pravo na sudsku zašti-tu zbog prava iz radnog odnosa a bez postupka mirenja iz čl. 8. Temeljnog kolektivnog ugovo-ra, budući nije donesene pravilnik o mirenju niti imenovan tajnik?

9 Tumačenje br. 42/14.Člankom 8. Temeljnog kolektivnog ugovora ugovo-

reno je da će svi individualni radni sporovi rješavati mirenjem na način i po postupku predviđenim Pra-vilnikom o mirenju u individualnim radnim sporovi-ma. Također je istim člankom ugovoreno da su ugo-vorne strane suglasne su da će u roku od 6 mjeseci od potpisivanja toga Kolektivnog ugovora, donijeti Pravilnik o mirenju u individualnim radnim sporo-vima, a da će stručne i organizacijsko-administrativ-ne poslove u postupku mirenja obavljati tajnik kojeg imenuje poslodavac iz redova zaposlenika uz pret-hodnu suglasnost sindikata. Međutim, do danas nije donesen navedeni Pravilnik o mirenju u individual-nim radnim sporovima niti imenovan tajnik. Prema tome nisu niti stvorene pretpostavke za mirno rje-šavanje individualnih radnih sporova. Stoga radnici mogu nesmetano svoja prava ostvarivati u sudskom postupku bez obveze prethodnog mirenja.

Članak 25.

• Mora li se objaviti javni natječaj u slučaju kada radnik radi na pola radnog vremena, a sada bi nastavio raditi na tom istom poslu puno radno vrijeme?

9 Tumačenje br. 10/14.U slučaju kada radnik radi na pola radnog vreme-

na, a nastavio bi raditi na tom istom poslu puno rad-no vrijeme, javni natječaj nije potreban.

Članak 32.

• Moraju li radnici koji su zbog smjenskog rada po svojem rasporedu radili na blagdan taj blagdan odraditi, jer drugi koji rade od pone-djeljka do petka nisu morali raditi na blagdan i imaju manje odrađenih sati?

• Ide li manjak na kraju četveromjesečnog razdo-blja rasporeda radog vremena na teret poslo-davca? Jesu li radnici taj minus dužni odraditi?

9 Tumačenje br. 46/14.Nema nikakvog odrađivanja blagdana. Radnici

koji rade u dane blagdana s obzirom na vrstu posla koji se mora raditi i na blagdan, a prema svojem ras-poredu, jednostavno rade taj dan i za to dobe pove-ćanu plaću (250%). Tzv. minus sati nakon četvero-mjesečnog rasporeda sukladno članku 46. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09., 61/11., 82/12. i 73/13.) idu isključivo na teret poslodavca i radnici ih nipošto ne moraju naknadno odraditi i ti se sati ne smiju voditi kao radnikov minus sati.

• Imaju li radnici u zdravstvu koji rade u smjeni ili turnusu pravo na naknadu plaće na blag-dan, bez obzira na to rade li prema rasporedu ili ne?

• Je li mjesečna satnica za sve radnike ista? 9 Tumačenje br. 53/14.

Radnici koji zbog vrste posla moraju raditi na blagdan, ne mogu za blagdan dobiti naknadu plaće, jer naknada se dobiva samo kada se iz opravdanog razloga ne radi, nego za blagdan imaju pravo na pla-ću i to plaću uvećanu za 150 % (ukupno 250 %).

Radnici u smjenama i turnusu koji na blagdan prema unaprijed utvrđenom rasporedu ne moraju raditi ne dobivaju nikakvu naknadu, jer ako nisu morali raditi ne mogu niti dobiti naknadu. Ovo je istovjetna situacija kao kod radnika koji rade od po-nedjeljka do petka u prvoj smjeni, a blagdan padne u subotu ili nedjelju. Tada oni ne dobivaju nikakvu naknadu.

Mjesečni fond sati ne mora biti identičan za sve radnike. Mjesečni fond sati nije propisan niti jed-nim propisom, nego je Zakonom o radu (Nar. nov., br. 149/09., 61/11., 82/12. i 73/13.) propisano samo tjedno radno vrijeme.

Članak 44.

• Ako sportsko takmičenje za koje radnik ima pravo na plaćeni dopust pada u nedjelju kada radnik ne radi, može li radnik za to dobiti za-mjenski dan? Koji rang natjecanja treba biti da radnik dobije slobodni dan?

9 Tumačenje br. 8/14.Pravo na plaćeni dopust pripada radniku isklju-

čivo za onaj dan kada pada događaj za koji se taj dopust dobiva i nikako se ne može prenositi na neki drugi dan. Članak 32. Temeljnog kolektivnog ugovo-ra ne određuje razinu sportskih natjecanja.

Članak 45.

• Koliko puta ravnatelj smije pustiti istoga na-stavnika na seminare. Može li se radniku dati dva dana po seminaru, ili može pet dana po seminaru ali ne više od deset dana ili može i više od deset?

9 Tumačenje br. 6/14.O broju puta odlaska na seminar odlučuje samo-

stalno ravnatelj. Sukladno uglavku čl. 45. st. 1. t. 3. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i na-mještenike u javnim službama radnik ima pravo na 5 dana za prisustvovanje stručnim seminarima i sa-vjetovanjima godišnje.

Članak 49.

• Računa li se u staž kod istoga poslodavca za ju-bilarnu nagradu mirovanje staža zbog odlaska iz ratom zahvaćenih područja za vrijeme Do-movinskog rada (majke s malom djecom), od-služenje vojnog roka u bivšoj JNA; sudjelovanje u Domovinskom ratu, vojni i civilni rok u RH.

• Također, u slučaju da je radnik dobio jubilar-nu nagradu za 5 godina, pa išao na odsluže-nje civilnog roka od 8 mjeseci, dobiva li nakon


daljnjih 5 godina jubilarnu nagradu za 5 ili 10 godina?

• Kako računati staž za jubilarnu nagradu ako radnik radi u nepunom radnom vremenu?

9 Tumačenje br. 1/14Kod svih mirovanja prava, vrijeme mirovanja se

ne računa u staž za jubilarnu nagradu, ali to mirova-nje ne stvara prekid. Dakle, osoba koja je radila 5 go-dina, pa išla na odsluženje civilnog roka od 8 mjese-ci, nakon sljedećih 5 godina rada dobit će jubilarnu nagradu za 10 godina (to će biti stvarno vremensko razdoblje od 10 godina i 8 mjeseci (5 g + 8 mj. + 5 g).

Radnik koji radi u nepunom radnom vremenu dobiva jubilarnu nagradu pod istim uvjetima kao i radnik koji radi u punom radnom vremenu, jer su-kladno odredbi čl. 43. st. 8. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09., 61/11., 82/12. i 73/13.) ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u ne-punom radnom vremenu smatrat će se radom u pu-nom radnom vremenu.

• Podrazumijeva li se pod neprekinutim stažem i staž s prekidom do osam dana?

9 Tumačenje br. 7/14.Prekid od osam dana i kraći ne računa se u prekid

radnog staža za neprekinuti staž u javnim službama.• Zanima me pravo na jubilarnu nagradu teme-

ljem podataka u radnoj knjižici. Bila sam na trogodišnjem rodiljnom dopustu što je miro-vanje prava. Imam li pravo na jubilarnu na-gradu za sve razdoblje rada?

9 Tumačenje br. 25/14.Prema podacima u radnoj knjižici radnica je ima-

la prekid rada od 17. 1. 1997. do 9. 9. 1998. Stoga se neprekinuti staž za jubilarnu nagradu računa od 9. 9. 1998.

• Zanima nas pravo na jubilarnu nagradu te-meljem podataka u radnoj knjižici. Radnik je bio na odsluženju vojnog roka od 11. 9. 1979. do 14. 8. 1980., a vratio se raditi 23. 9. 1980.

9 Tumačenje br. 38/14.S obzirom da je prema podacima iz radne knjižice

radnik bio na odsluženju vojnog roka od 11. 9. 1979. do 14. 8. 1980., a ponovno počeo raditi i to kod dru-gog poslodavca tek 23. 9. 1980. Ima prekid radnog staža, te radni staž može neprekinuto početi teći tek od 23. 9. 1980.

• Može li se pod stažem u javnim službama sma-trati rad u HINI od 2007. do 2013. godine?

9 Tumačenje br. 9/14.Sukladno uglavku čl. 49. Temeljnog kolektivnog

ugovora kao staž kod istog poslodavca računa se neprekidni staž u javnim službama, bez obzira na promjenu poslodavca. Što se smatra javnim služ-bama definira se čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama, na način da su to pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz državnog proračuna i sredstva HZZO-a.

• Može li se pod stažem u javnim službama smatrati rad u jednom od strukovnih saveza fotografskih udruga od 1980. do 1993. ako je taj savez jedan od članova Hrvatske zajednice

tehničke kulture kojima su plaće bile osigura-vane iz državnog proračuna?


ugovora kao staž kod istog poslodavca računa se neprekidni staž u javnim službama, bez obzira na promjenu poslodavca. Što se smatra javnim služ-bama definira se čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama, na način da su to pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz državnog proraču-na i sredstva HZZO-a. Dakle, neprekidnim stažem u javnim službama smatrat će se staž u pravnoj oso-bi kojoj se sredstva plaće osiguravaju iz državnog proračuna uključujući i pravnog prednika te pravne osobe.

• Računa li se staž u Centru za kulturu i obrazo-vanje Senj u staž u javnim službama.


ugovora kao staž kod istog poslodavca računa se neprekidni staž u javnim službama, bez obzira na promjenu poslodavca. Što se smatra javnim služ-bama definira se čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama, na način da su to pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz državnog proračuna i sredstva HZZO-a. Dakle, neprekidnim stažem u jav-nim službama smatrat će se staž u pravnoj osobi kojoj se sredstva plaće osiguravaju iz državnog proračuna uključujući i pravnog prednika te pravne osobe.

• Radnica je radila u javnom službi, a onda po-stala zastupnica u Hrvatskom saboru. Da li to vrijeme računa kao prekid i kako mirovanje prava utječe na pravo na jubilarnu nagradu?

9 Tumačenje br. 16/14.Vrijeme mirovanje prava se ne računa u radni staž

za jubilarnu nagradu, ali ne predstavlja niti prekid neprekidnog staža nego se po završetku mirovanja prava staž nastavlja pribrajati ranijem stažu koji je postojao do mirovanja prava. Vrijeme obnašanja dužnosti zastupnice u Hrvatskom saboru ne raču-na se u staž za jubilarnu nagradu prema Temeljnom kolektivnom ugovora za službenike i namještenike u javnim službama. Da li je za vrijeme obnašanja dužnosti zastupnice u Hrvatskom saboru došlo do mirovanja prava ili prekida radnog odnosa ne može znati ova Komisije nego se to procjenjuje prema pro-pisima koji su regulirali prava državnih dužnosnika u to vrijeme te temeljem eventualnog ugovora koji je radnica sklopila s ustanovom.

Članak 51.

• Unose li se prilikom upisa u Registar javnih zaposlenika sljedeći podaci o radnom stažu: volontiranje, stručno osposobljavanje za rad, obrtnici, poljoprivrednici, kućanstvo, produ-ženo osiguranje nezaposlenih.

9 Tumačenje br. 17/14.Ova Komisija nije ovlaštena da određuje što se

upisuje u Registar javnih zaposlenika. Međutim, ako se radi o primjeni radnog staža na osnovu član-ka 51. st. 2. Temeljnog kolektivnog ugovora za služ-benike i namještenike u javnim službama, Komisija je to protumačila u svojem tumačenju broj 7 sa sjed-


nice Komisije od 11. prosinca 2013. koje navodimo: Prema uglavku čl. 51. st. 2. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenika u javnim služ-bama (Nar. nov., br. 141/12.) osnovnu plaću zaposle-nika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Međutim, radni staž nije de-finiran niti Temeljnim kolektivnim ugovorom a niti bilo kojim propisom. Stoga se prema mišljenju ove Komisije da bi se radilo o radnom stažu u smislu prava na uvećanje plaće iz Temeljnog kolektivnog ugovora, trebaju biti ispunjena dva uvjeta: 1. da je to rad za koji su plaćeni doprinosi, i 2. da se to razdoblje prema propisima mirovinskog osiguranja računa u staž osiguranja, neovisno da li se radi o radu kod poslodavca ili o samostalnom radu. Sukladno tome u radni staž se ne računa produženo osiguranje te vrijeme nezaposlenosti za koje se vrijeme dobiva na-knada od HZZ-a.

• Ulazi li u pojam radnog staža razdoblje obav-ljanja samostalne profesionalne djelatnosti – umjetnika, te razdoblje produženog osigu-ranja?

9 Tumačenje br. 47/14.Primjenu radnog staža na osnovu članka 51. st. 2.

Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i na-mještenike u javnim službama, Komisija je to protu-mačila u svojem tumačenju broj 7 sa 10 sjednice Ko-misije od 11. prosinca 2013. koje navodimo: Prema uglavku čl. 51. st. 2. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenika u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12.) osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova rad-nog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izra-čun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godi-nu radnog staža. Međutim, radni staž nije definiran niti Temeljnim kolektivnim ugovorom a niti bilo ko-jim propisom. Stoga se prema mišljenju ove Komisi-je, da bi se radilo o radnom stažu u smislu prava na uvećanje plaće iz Temeljnog kolektivnog ugovora, trebaju biti ispunjena dva uvjeta: 1. da to je to rad za koji su plaćeni doprinosi, i 2. da se to razdoblje u pre-ma propisima mirovinskog osiguranja računa u staž osiguranja, neovisno da se radi o radu kod poslodav-ca ili o samostalnom radu. Sukladno tome u radni staž se ne računa produženo osiguranje za vrijeme nezaposlenosti.

• Računa li se u radni staž za uvećanje plaće od 0,5 % po godini staž proveden u inozemstvu na znanstvenim institutima i sveučilištu (SAD, Danska, Italija, Njemačka)?

9 Tumačenje br. 50/14. Staž proveden u inozemstvu računa se u radni

staž za uvećanje plaće od 0,5 % po godini, samo pod uvjetom da se isti staž računa u Republici Hrvatskoj u staž osiguranja za mirovinu, dakle ako je to tako regulirano međunarodnim ugovorima (sporazu-mima) Republike Hrvatske i pojedinih drugih drža-vama, ili se radi o stažu u zemljama Europske unije nakon 1. srpnja 2013.

• Jedno razbolje sam kao supruga službenika Ministarstva vanjskih poslova provela u ino-zemstvu. Sukladno čl. 61. Zakona o vanjskim

poslovima radni staž kod poslodavca mi je mirovao. Međutim, čl. 62. toga Zakona je po-pisano da se to vrijeme takovoj osobi priznaje u staž osiguranja koji se izjednačava s radnim stažem.

9 Tumačenje br. 54/14. Primjenu radnog staža na osnovu čl. 51. st. 2. Te-

meljnog kolektivnog ugovora za službenike i namje-štenike u javnim službama, Komisija je to protumači-la u svojem tumačenju broj 7 sa 10 sjednice Komisije od 11. prosinca 2013. koje navodimo: Prema uglavku čl. 51. st. 2. Temeljnog kolektivnog ugovora za služ-benike i namještenika u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12) osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Među-tim, radni staž nije definiran niti Temeljnim kolek-tivnim ugovorom, a niti bilo kojim propisom. Stoga se prema mišljenju ove Komisije, da bi se radilo o radnom stažu u smislu prava na uvećanje plaće iz Te-meljnog kolektivnog ugovora, trebaju biti ispunjena dva uvjeta: 1. da to je to rad za koji su plaćeni doprino-si, i 2. da se to razdoblje u prema propisima mirovin-skog osiguranja računa u staž osiguranja, neovisno da se radi o radu kod poslodavca ili o samostalnom radu. Sukladno tome mirovanje radnog staža, neovi-sno o tome što se prema posebnom propisu računa u staž osiguranja, ne predstavlja radni staž u smislu članka 51. st. 2. Temeljnog kolektivnog ugovora. Me-đutim, kako se radi o mirovanju prava, to mirovanje ne predstavlja prekid radnog staža, nego se nakon ponovnog započinjanja rada, staž nastavlja kontinu-irano računati na prethodni staž iz radnog odnosa u javnim službama.

Članak 54.

• Ima li pravo na dodatak za doktorat liječnik na radnom mjestu VSS zdr. radnik specijalist + prim. dr. sc. ako je znanstveni stupanj uvjet za radno mjesto?

9 Tumačenje br. 35/14.Sukladno čl. 54. Temeljnog kolektivnog ugovora

za službenike i namještenike u javnim službama, li-ječnik na radnom mjestu VSS zdr. radnik specijalist + prim. dr. sc. ima pravo na dodatak za doktorat ne-ovisno što je doktorat uvjet za radno mjesto.

• Imaju li radnici koji su završili poslijediplom-ski specijalistički studij i stekli akademski stu-panj sveučilišni specijalist pravo na uvećanje plaće od 8 % temeljem čl. 54. st. 2. Temeljnog kolektivnog ugovora?

9 Tumačenje br. 51/14.Sukladno čl. 54. st. 2. Temeljnog kolektivnog ugo-

vora za službenike i namještenike u javnim služba-ma (Nar. nov., br. 141/12.) pravo na uvećanje pla-će od 8 % pripada isključivo radnicima koji imaju znanstveni stupanj magistra znanosti. Iako prema propisima koji reguliraju sustav visokog obrazova-nja i znanosti više ne postoji magistarski znanstveni studij, ovo uvećanje plaće odnosi se na osobe koje su taj stupanj stekle sukladno ranijim propisima. Pra-vo na uvećanje plaće od 8 % ne pripada radnicima


koji su završili specijalistički studij i maju akadem-ski stupanj sveučilišni specijalist.

• Stekla sam akademski stupanj magistre jav-nog zdravstva 2011. a menadžmenta u zdrav-stvu 2013. godine. Imam li pravo na uvećanje plaće od 8 % temeljem čl. 54. st. 2. Temeljnog kolektivnog ugovora?

9 Tumačenje br. 57/14.Sukladno čl. 54. st. 2. Temeljnog kolektivnog ugo-

vora za službenike i namještenike u javnim služba-ma (Nar. nov., br. 141/12.) pravo na uvećanje pla-će od 8 % pripada isključivo radnicima koji imaju znanstveni stupanj magistra znanosti. Iako prema propisima koji reguliraju sustav visokog obrazova-nja i znanosti više ne postoji magistarski znanstveni studij, ovo uvećanje plaće odnosi se na osobe koje su taj stupanj stekle sukladno ranijim propisima. Pra-vo na uvećanje plaće od 8 % ne pripada radnicima koji imaju stupanj magistra stečen prema sada va-žećim propisima.

• Imaju li pravo na uvećanje plaće za smjenski rad radnice:

• Profesorica koja u jedan tjedan radi 4 dana poslijepodne, a 1 dan prijepodne, a drugi tje-dan obrnuto, 4 dana prijepodne i 1 dan poslije podne?

• Profesorica je ispitni koordinator i u ponedje-ljak nema nastavu, a ostale dane radi jedan tjedan u jutro a drugi poslijepodne.

9 Tumačenje br. 52/14.Obje radnice imaju pravo na uvećanje plaće za

smjenski rad. Naime, sukladno stavcima 3. do 5. čl. 54. Temeljnog kolektivnog ugovora za službeni-ke i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12.) smjenski rad je svakodnevni rad zaposleni-ka prema utvrđenom radnom vremenu poslodav-ca koji zaposlenik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noć-nom dijelu dana (treća smjena) tijekom radnog tjed-na. Rad u smjenama je rad zaposlenika koji mijenja smjene ili naizmjenično obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca ili rad koji se naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni.

Članak 59.

• Računa li se u radni staž vrijeme na rodiljnom dopustu, a nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme, koji je prestao u tijeku rodiljnog dopusta?

9 Tumačenje br. 21/14.Vrijeme na rodiljnom dopustu, a nakon prestanka

ugovora o radu na određeno vrijeme, koji je prestao u tijeku rodiljnog dopusta, ne računa se u radni staž jer nije postojao radni odnos. Naime, prema uglav-ku čl. 51. st. 2. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenika u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12) osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Međutim, radni staž nije definiran niti Temeljnim kolektivnim ugovorom a niti bilo ko-jim propisom. Stoga se prema mišljenju ove Komisi-

je da bi se radilo o radnom stažu u smislu prava na uvećanje plaće iz Temeljnog kolektivnog ugovora, trebaju biti ispunjena dva uvjeta: 1. da je to rad za koji su plaćeni doprinosi, i 2. da se to razdoblje pre-ma propisima mirovinskog osiguranja računa u staž osiguranja, neovisno da li se radi o radu kod poslo-davca ili o samostalnom radu.

• Ima li radnik pravo na naknadu za bolovanje u visini 85 % od plaće za prvih 42 dana bolova-nja, ako je bolovanje zbog bolesti djeteta?

9 Tumačenje br. 29/14.Naknada za bolovanje iz čl. 59. st. 1. Temeljnog

kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, prema kojoj radnik zbog bolova-nja do 42 dana ima pravo na naknadu plaće u visi-ni 85 % od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolova-njem, odnosi se isključivo na bolovanje koje ide na teret poslodavca, a ne na bolovanje za koje troškove snosi HZZO.

• Računa li se u radni staž vrijeme provedeno na radu u SAD-u?

9 Tumačenje br. 41/14.Vrijeme provedeno na radu u SAD-u ne računa se

u radni staž za uvećanje plaće iz čl. 51. st. 2. Temelj-nog kolektivnog ugovora za službenike i namješte-nika u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12.).

Članak 60.

• Ima li pravo na regres iz 2012. godine radni-ca koja je godišnji odmor iz te 2012. koristila u 2013. godini (u 2012. godini je bila na rodilj-nom dopustu).

9 Tumačenje br. 28/14. Ako je radnica sukladno Zakonu o radu godišnji

odmor iz 2012. godine koristila u 2013. godini jer je u 2012. godini bila na rodiljnom dopustu, ima pravo i na regres za 2012. godinu.

• Ima li pravo na regres iz 2012. godine radni-ca koja je godišnji odmor iz te 2012. koristila u 2013. godini (u 2012. godini je bila na rodilj-nom dopustu).

9 Tumačenje br. 37/14. Ako je radnica sukladno Zakonu o radu godišnji

odmor iz 2012. godine koristila u 2013. godini jer je u 2012. godini bila na rodiljnom dopustu, ima pravo i na regres za 2012. godinu

Članak 62.

• Ima li pravo na pomoć radnik zbog smrti oču-ha s kojim je živio više od 40 godina?

• Ima li pravo na sindikalnu pomoć radnik zbog operacije kralješka?

9 Tumačenje br. 31/14.Sukladno članku 62. t. 1. t.2. Temeljnog kolektiv-

nog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama radnik ima pravo na pomoć u slučaju smrti supružnika, djeteta i roditelja. Očuh nije ro-ditelj, te radnik nema pravo na pomoć Zakon smrt očuha. Sindikalna pomoć nije materija Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.


Članak 63.

• Molimo da preispitate tumačenje broj 59/63 od 24. 5. 2013. prema kojem radnik u slučaju rođenja djeteta ima pravo na 50 % proračun-ske osnovice bez obzira na broj rođene djece. Pitanje se odnosi na slučaj rođenja blizanaca.

9 Tumačenje br. 2/14.Komisija mijenja svoje tumačenje broj 59/63 od

24. 5. 2013. na sljedeći način: Radnik u slučaju rođe-nja djeteta ima pravo na 50 % proračunske osnovice za svako rođeno dijete, što znači da u slučaju rođenja blizanaca ima pravo na dvostruki iznos.

• Ima li radnica pravo na pomoć za rođenje dje-teta ako je posvojila troje djece? Jesu li rodiljni i posvojiteljski dopust izjednačeni?

9 Tumačenje br. 12/14.Člankom 63. st. 1. t. 3. Temeljnog kolektivnog ugo-

vora za službenike i namještenike u javnim služba-ma izrijekom je ugovoreno pravo na pomoć u slučaju rođenja djeteta. Stoga radnica nema prvo na pomoć za posvojenje djeteta. Pitanje izjednačavanja rodilj-nog i posvojiteljskog dopusta nije predmet Temelj-nog kolektivnog ugovora, a pomoć se ne dobiva za rodiljni ili posvojiteljski dopust nego isključivo za rođenje djeteta.

• Ima li radnica pravo na novčanu pomoć za bo-lovanje duže od 90 dana za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta do šest mjeseci starosti dje-teta.

9 Tumačenje br. 26/14.Sukladno članku 63. st. 1. t. 1. Temeljnog kolek-

tivnog ugovora za službenike i namještenike u jav-nim službama radnica nema pravo na pomoć za bolovanje duže od 90 dana, jer rodiljni dopust nije bolovanje.

• Ima li radnica pravo na novčanu pomoć za bolovanje duže od 90 dana za bolovanje zbog komplikacija u trudnoći?

9 Tumačenje br. 33/14.Radnica ima pravo na novčanu pomoć za bolova-

nje duže od 90 dana za bolovanje zbog komplikacija u trudnoći.

• Ima li zaposlenica pravo na pomoć u slučaju iz čl. 63. st. 1. (bolovanje duže od 90 dana) i to kada koristi dopust za njegu djeteta sa težim smetnjama u razvoju sukladno rješenju Hr-vatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i to u trajanju od 6 mjeseci neprekidno?

9 Tumačenje br. 89/14.Budući da je zaposlenici odobren dopust za njegu

djeteta s težim smetnjama u razvoju sukladno rje-šenju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, to se ne smatra bolovanjem u smislu čl. 63. st. 1. Te-meljnog kolektivnog ugovora za službenike i namje-štenike u javnim službama, te joj stoga po toj osnovi ne pripada pravo na pomoć.

Članak 64.

• Ima li pravo na dnevnicu vozač sanitetskog prijevoza koji više od 12 sati provede na putu izvan svoje županije?

9 Tumačenje br. 3/14.Sukladno uglavku čl. 64. st. 3. Temeljnog kolektiv-

nog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama radnik ima pravo na punu dnevnicu ako putovanje traje više od 12 sati, a pola dnevnice ako putovanje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati. Pre-ma tome i vozač sanitetskog prijevoza koji više od 12 sati provede na putu izvan svoje županije ima pravo na dnevnicu pod istim uvjetima.

• Pravo na dnevnicu u inozemstvu ako je osigu-ran smještaj s doručkom i još jedan obrok.

9 Tumačenje br. 4/14.Sukladno uglavku čl. 64. st. 6. Temeljnog kolektiv-

nog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama dnevnica za putne troškove u inozemstvo obračunava se na način kao što to pripada zaposle-nima u državnoj upravi. Temeljem toga sukladno pravilima u državnoj upravi radnik kojem je osigu-ran smještaj s doručkom i još jedan obrok ima pravo na 20 % dnevnice.

• Ima li radnik pravo na pokriće troškova liječe-nja za punoljetno nezaposleno dijete koje živi s njime a nije navedeno u poreznoj kartici?

9 Tumačenje br. 45/14. Člankom 63. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovo-

ra za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12.) ugovoreno je da radi pokrića troškova liječenja, odnosno pokrića troškova prili-kom nabave medicinskih pomagala, odnosno lije-kova, koja su prema preporuci nadležnog liječnika specijaliste po pravilima medicinske struke prijeko potrebiti i nenadomjestivi za zaposlenika, dijete ili supružnika, a troškovi nisu odobreni od strane Hr-vatskog zavoda za zdravstveno osiguranje temeljem obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja, za-posleniku se nadoknađuje trošak u visini plaćenog iznosa, a najviše do iznosa jedne proračunske osno-vice, jednom godišnje. Pod djetetom u smislu ovoga članka Temeljnog kolektivnog ugovora ne smatra se punoljetno dijete koje nije na školovanju i nije nesposobno za rad.

Članak 70.

• Imaju li pravo na dar za djecu oba roditelja ako rade u istoj ustanovi?

9 Tumačenje br. 22/14.Sukladno članku 70. Temeljnog kolektivnog ugo-

vora za službenike i namještenike u javnim služba-ma pravo na dar za djecu ima svaki radnik u javnim službama s djetetom do 15 godina. Prema tome, to pravo imaju oba roditelja neovisno što rade u istoj ustanovi.

Članak 75.

• Može li se čl. 75. Temeljnog kolektivnog ugo-vora o stambenom zbrinjavanju koristiti da se ostvari pomoć u zadovoljavanju stambenih potreba?

9 Tumačenje br. 18/14.Članak 75. Temeljnog kolektivnog ugovora za

službenike i namještenike u javnim službama, o stambenom zbrinjavanju je samo upućujući članak


koji tek daje mogućnost da se ugovorne strane mogu razraditi mogućnosti sudjelovanja u zadovoljavanju stambenih potreba zaposlenika sukladno moguć-nostima. Za sada ništa u vezi toga nije određeno. Dakle, temeljem ovog članka Temeljnog kolektivnog ugovora ne može se ostvariti nikakva pomoć za rje-šavanje stambenog pitanja.

Članak 81.

• Ima li povjerenik za zaštitu na radu pravo na naknadu plaće, s obzirom da je Temeljnim ko-lektivnim ugovorom navedeno naknada za rad povjerenika za zaštitu na radu iznosi naj-

manje 4 radna sata tjedno uz naknadu plaće tijekom svake kalendarske godine u tijeku tra-janja mandata, s time da će posebnosti rada povjerenika za zaštitu na radu, kao i tjednu naknadu plaće, utvrditi granskim kolektiv-nim ugovorima?

9 Tumačenje br. 19/14.Povjerenik za zaštitu na radu ima pravo na četi-

ri sata tjedno oslobođenja od obavljanja poslova iz svojeg ugovora o radu, za obavljanje poslova povje-renika zaštite na radu, a za koje četiri sata ima pravo na naknadu plaće, ako nešto drugo nije ugovoreno granskim kolektivnim ugovorom.

Priredila: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev. UDK 331.1

Tumačenja odredaba Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike

Vlada Republike Hrvatske i sindikati državnih služ-benika i namještenika zaključili su 3. kolovoza

2013. Kolektivni ugovor za državne službenike i namje-štenike na određeno vrijeme do 1. kolovoza 2016. Prema odredbama toga ugovora, ugovorene strane imenovale su Zajedničku komisiju za tumačenje odredaba i pra-ćenje primjene sklopljenoga Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. U nastavku dajemo tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne služ-benike i namještenike12.

1. UVODVlada RH i sindikati državnih služba zaključili

su 3. kolovoza 2013. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br 104/13., da-lje: Kolektivni ugovor). Osim Kolektivnog ugovora, Vlada i sindikati državnih službenika i namješte-nika zaključili su i Dodatak I. Kolektivnom ugovo-ru za državne službenike i namještenike (Nar. nov., 104/13., dalje: Dodatak I.) i Dodatak II. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike (Nar. nov. ,br. 150/13. i 153/13. – ispravak). Na temelju odredaba čl. 120. Kolektivnog ugovora, za tumače-nje odredaba i praćenje primjene toga ugovora ugo-vorne su strane imenovale Zajedničku komisiju za

1 Tumačenja Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike preuzeta su s mrežnih stranica Ministarstva uprave (https://uprava.gov.hr/dokumenti/10?trazi=1&tip2=&datumod=&datumdo=&pojam=&page=2) od 14. studenog 2014.

2 U časopisu Računovodstvo, revizija i financije (RRiF) objavljuju se neka tumačenja komisije. Tumačenja su objavljena u:



tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektiv-nog ugovora (dalje: Zajednička komisija). Ugovorne strane obvezne su pridržavati se danog tumačenja Zajedničke komisije.

Upiti u vezi s tumačenjem Kolektivnog ugovo-ra dostavljaju se Komisiji na adresu: Ministarstvo uprave, Maksimirska 63, 10 000 Zagreb te putem elektroničke pošte: [email protected].

U nastavku dajemo tumačenja Zajedničke komisi-je s prve sjednice Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. Svrha posto-janja Zajedničke komisije je da svojim tumačenjima olakša ugovornim stranama primjenu odredaba za-ključenoga Kolektivnog ugovora i osigura pravilno i jednako postupanje u vezi s otvorenim pitanjima ostvarivanja ugovorenih prava državnih službenika i namještenika. Komisija je na postavljeni upit u pra-vilu obvezna odgovoriti u roku od 60 dana od dana zaprimanja upita. Ugovorne su se strane obvezne pridržavati danog tumačenja. U skladu s čl. 8. Pra-vilnika o radu Komisije, zapisnik Komisije ne smije se javno objavljivati već se mogu objaviti samo izvo-di iz zapisnika.

2. TUMAČENJA ZAJEDNIČKE KOMISIJETumačenja odredaba Kolektivnog ugovora za dr-

žavne službenike i namještenike prema redoslijedu članaka.

U Prilogu časopisu RRIF – Poslovanje proračuna i proračunskih korisnika br. 7/13., str. 49. objavlje-na su neka tumačenja Zajedničke komisije u vezi s naknadom za trošak prijevoza i čl. 59. pa ih u ovom pregledu posebno ne objavljujemo.


Članak 3.

9 Tumačenje br. 1/3 od 31. listopada 2014.Odredbe Kolektivnog ugovora za državne službe-

nike i namještenike u pogledu plaća i materijalnih prava primjenjuju se na profesionalne vatrogasce. U slučaju kada se na službenike i namještenike odnose dva kolektivna ugovora, primjenjuju se odredbe po-voljnijeg kolektivnog ugovora.

Članak 18.

9 Tumačenje br.4/18 od 20. svibnja 2014.Prilikom prelaska službenika i namještenika iz

jednog u drugo državno tijelo ne radi se o promjeni poslodavca (poslodavac je Republika Hrvatska) te se ne primjenjuju odredbe o pravu na korištenje raz-mjernog dijela godišnjeg odmora.

Članak 19.

9 Tumačenje br. 2/19 od 20. svibnja 2014.Namještenik ima pravo na uvećanje dana godiš-

njeg odmora s obzirom na ostvarene rezultate rada iz čl. 19. st. 1. t. 5. Kolektivnog ugovora na način kako je to propisano za državne službenike. Pri tome upućujemo na tumačenje br. 1/19 od 19. ožujka 2013. godine o načinu prevođenja ocjena.

9 Tumačenje br. 3/19 od 4. srpnja 2014.Inozemni radni staž se u smislu odredbe čl. 19. st.

1. t. 3. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ne uračunava u dužinu radnog staža potrebnu za ostvarenje prava na dodatne dane go-dišnjeg odmora. U vezi sa utvrđivanjem radnog sta-ža može se odgovarajuće primijeniti tumačenje br. 1/41 od 30. studenoga 2012.

9 Tumačenje broj 4/19 od 31. listopada 2014.Sukladno čl. 19. st. 1. Kolektivnog ugovora, služ-

benik i namještenik ima pravo na uvećanje godiš-njeg odmora s obzirom na pojedinačno određena mjerila (uvjete rada, složenost poslova i stupanj stručne spreme, dužinu radnog staža, posebne so-cijalne uvjete i ostvarene rezultate rada), pri čemu se pojedinačno određena mjerila utvrđuju na dan donošenja rješenja o godišnjem odmoru. Ako se koje od pojedinačno određenih mjerila izmijeni do po-četka korištenja godišnjeg odmora (npr. navršeni radni staž, broj malodobne djece), treba izmijeniti rješenje o godišnjem odmoru i uzeti u obzir nove činjenice (mjerila). Ako nije doneseno rješenje o godišnjem odmoru, pojedinačno određena mjerila utvrđuju se na dan početka korištenja godišnjeg od-mora za pojedinu kalendarsku godinu.

9 Tumačenje broj 5/19 od 31. listopada 2014.Pravo na uvećanje godišnjeg odmora iz čl. 19. st. 1.

t. 4. al. 1. (roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom) i al. 3. (samohranom rodite-lju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom) međusobno se isključuju. To znači da sa-mohrani roditelj, posvojitelj ili skrbnik malodobnog djeteta, s obzirom na posebne socijalne uvjete, ima pravo na uvećanje godišnjeg odmora za to dijete samo po jednoj osnovi.

9 Tumačenje br. 6/19 od 31. listopada 2014.Pravo na uvećanje godišnjeg odmora iz čl. 19. st. 1.

t. 4. al. 1. - 3. Kolektivnog ugovora (roditelju, posvoji-telju ili skrbniku s jednim ili više malodobne djece) i uvećanje iz al. 4. istoga st. (roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta s invaliditetom, bez obzira na ostalu djecu) međusobno se ne isključuju. To znači da roditelj, posvojitelj ili skrbnik malodobnog djete-ta s invaliditetom, s obzirom na posebne socijalne uvjete, ima pravo na uvećanje godišnjeg odmora za to dijete po dvije osnove (za malodobno dijete i za dijete s invaliditetom).

9 Tumačenje br. 7/19 od 31. listopada 2014.Samohrani roditelj s dvoje ili više malodobne dje-

ce, s obzirom na posebne socijalne uvjete, ima pravo na uvećanje godišnjeg odmora za jedno malodobno dijete 3 dana (čl. 19. st. 1. t. 4. alineja 3. Kolektivnog ugovora) te za svako daljnje malodobno dijete još po jedan dan (alineja 2. istoga st.).

Članak 25.

9 Tumačenje br. 1/25 od 17. listopada 2014.Državni službenik ima pravo na godišnji odmor u

neprekinutom trajanju ili u dva dijela (čl. 25. Kolek-tivnog ugovora), te 2 puta po jedan dan prema svom zahtjevu (čl. 28. Kolektivnog ugovora). Čelnik tijela može odobriti državnom službeniku godišnji odmor i u više dijelova, vodeći računa o organizaciji poslo-va i urednom obavljanju poslova. Čelnik tijela nije dužan obrazložiti razloge ne prihvaćanja zahtjeva službenika za korištenje godišnjeg odmora u više di-jelova. Čelnik ili osoba koju on ovlasti vodi računa o pisanoj želji službenika i namještenika prilikom do-nošenja Plana korištenja godišnjeg odmora uz pret-hodno pribavljeno mišljenje rukovoditelja.

Članak 31.

9 Tumačenje br. 4/31 od 4. travnja 2014.Prema mišljenju Ministarstva zdravlja, KLASA:

110-04/13-02/137, URBROJ: 534-08-2/7- 14-2 od 10. siječnja 2014. godine, dobrovoljno darivanje krvi podrazumijeva darivanje pune krvi koja je, prema definiciji u čl. 2. Pravilnika o posebnih tehničkim zahtjevima za krv i krvne pripravke (Nar. nov., br. 80/07.), definirana kao: „jedna doza krvi prikuplje-na od davatelja krvi u anikoagulantnu otopinu za preradu u krvne pripravke za transfuzijsko liječenje ili daljnju preradu.“ Plazma je prema čl. 2. Zakona o krvi i krvnim pripravcima (Nar. nov., br. 79/06. i 124/11.), definirana kao krvni sastojak, odnosno dio krvi prikupljen od darivatelja. Stoga, dobrovoljno davanje plazme ne smatra se dobrovoljnim dava-njem krvi iz čl. 31. st. 1. al. 7. Kolektivnog ugovora.

9 Tumačenje br.5/31 od 4. travnja 2014.U slučaju dobrovoljnog davanja krvi službenik ili

namještenik ima pravo na plaćeni dopust u trajanju od dva radna dana, s tim da se dani plaćenog dopu-sta koriste u pravilu neposredno nakon davanja krvi, a u slučaju nemogućnosti korištenja neposredno na-kon davanja krvi dani plaćenog dopusta koristit će se u dogovoru s čelnikom državnog tijela.


9 Tumačenje br. 6/31 od 20. svibnja 2014.Kolektivnim ugovorom nije propisano pravo dr-

žavnog službenika i namještenika na dopust uz na-knadu plaće (plaćeni dopust) u slučaju posvojenja djeteta.

9 Tumačenje br. 7/31 od 3. lipnja 2014.Pojam teške bolesti nije definiran ni jednim pro-

pisom i nije ga moguće vezati uz pojedinu dijagnozu već uz individualno stanje pacijenta i pojedinu fazu bolesti. Stoga pravo na plaćeni dopust u slučaju teš-ke bolesti supružnika, djeteta ili roditelja odobrava čelnik državnog tijela, uvažavajući okolnosti kon-kretnog slučaja.

9 Tumačenje br. 8/31 od 3. lipnja 2014.Sudjelovanje na izletu koji organizira sindikat

smatra se sindikalnim susretom iz odredbe čl. 31. st. 1. al. 10. Kolektivnog ugovora.

9 Tumačenje br. 9/31 od 26. rujna 2014.Prema čl. 31. Kolektivnog ugovora, u slučaju smrti

očuha i maćehe službenik i namještenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) od 5 radnih dana. Očuh i maćeha bračnog druga ne sma-traju se tazbinskim srodnicima te službenik i na-mještenik nema pravo na plaćeni dopust zbog nji-hove smrti.

Članak 32.

9 Tumačenje br. 2/32 od 3. lipnja 2014.Kolektivnim ugovorom utvrđeno je da se plaćeni

dopust odobrava u svrhu pripreme polaganja dr-žavnog stručnog ispita. S obzirom da se pripremni seminar održava u svrhu pripreme za polaganje dr-žavnog stručnog ispita, sudjelovanje na tom semi-naru uračunava se u plaćeni dopust iz čl. 32. st. 1. Kolektivnog ugovora.

9 Tumačenje br. 3/32 od 17. listopada 2014.Pravo na plaćeni dopust za pripremu polaganja

pravosudnog ispita može se koristiti samo jedanput tijekom službe.

Članak 33.

9 Tumačenje br. 4/33 od 4. travnja 2014.Sukladno čl. 33. st. 2. al. 1. Kolektivnog ugovora

službenik i namještenik ima pravo na jedan dan pla-ćenog dopusta za svaki ispit po predmetu. Polaganje kolokvija koji je uvjet za pristupanje završnom ispitu ne smatra se polaganjem ispita u smislu čl. 33. st. 2. al. 1. Kolektivnog ugovora pa stoga službenik i na-mještenik nema pravo na plaćeni dopust za polaga-nje kolokvija.

9 Tumačenje br. 5/33 od 31. listopada 2014.Sukladno čl. 33. st. 2. podst. 1. Kolektivnog ugovo-

ra službenik i namještenik ima pravo na jedan dan plaćenog dopusta za svaki ispit po predmetu. Ako službenik i namještenik ispit polaže u dan kada pre-ma rasporedu službe nije trebao raditi nema pravo na plaćeni dopust jer navedeni dopust nije predvi-đen za pripremu ispita.

Članak 36.

9 Tumačenje br. 1/36 od 20. svibnja 2014.Sukladno čl. 36. st. 2. Kolektivnog ugovora službe-

niku se može odobriti neplaćeni dopust u trajanju dužem od 30 dana pod uvjetom da je dopust oprav-dan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova državnog tijela. O neplaćenom dopustu odlučuje čelnik državnog tijela.

Članak 44.

9 Tumačenje br. 18/44 od 20. prosinca 2013.Državnom službeniku koji radi od ponedjeljka do

petka po osam sati dnevno i bude pozvan na rad na blagdan za koji ima pravo na naknadu plaće, ostva-reni sati rada računaju se kao prekovremeni rad na blagdan. U konkretnom slučaju iz primjera službe-niku treba isplatiti naknadu plaće za blagdan za 6 sati, a za 2 sata rada plaću uvećanu za prekovremeni rad i za rad na blagdan.

9 Tumačenje br. 19/44 od 20. prosinca 2013.Službenik i namještenik koji radi u turnusima,

smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji na-čin iz čl. 44. st. 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vreme-na nije ostvario redovni mjesečni fond radnih sati, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz čl. 41. st. 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario. Plaća službenika i namještenika može se umanjiti samo u slučaju neopravdanog izo-stanka s posla ili neplaćenog dopusta.

9 Tumačenje br. 20/44 od 22. siječnja 2014.Državni službenik ili namještenik koji se nala-

zi na bolovanju ima pravo na naknadu plaće samo za dane, odnosno sate za koje bi imao pravo na pla-ću da radi prema redovnom rasporedu rada. Stoga se državnom službeniku i namješteniku koji radi u turnusima ili smjenama ili mu je rad organiziran na drugačiji način u smislu čl. 44. st. 11. Kolektivnog ugovora, za vrijeme bolovanja u evidenciju radnog vremena upisuju dani odnosno sati kada je prema redovnom rasporedu rada trebao raditi (uključujući subote, nedjelje, blagdane i sl.), a ne vrijeme od po-nedjeljka do petka od 8 do 16 sati.

9 Tumačenje br. 21/44 od 22. siječnja 2014.U čl. 44. st. 14. Kolektivnog ugovora propisano je

da umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi pre-kovremenog rada, službenik i namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta redovnog rada). Kolektivnim ugovorom nije utvrđe-na mogućnost drugačijeg obračuna slobodnih dana po osnovi prekovremenog rada. Stoga se službeni-ku i namješteniku koji je prekovremeni rad ostvario subotom, nedjeljom, blagdanom i sl., sati prekovre-menog rada mogu preračunati u slobodne dane is-ključivo prema formuli 1:1,5. Pored toga, službenik i namještenik ima pravo na uvećanje plaće iz čl. 44. st.1. Kolektivnog ugovora za svaki sat rada ostvaren www.rrif.hr


subotom, nedjeljom, blagdanom, u turnusu ili smje-ni i sl., jer ima pravo na navedeno uvećanje plaće neovisno o tome je li rad ostvaren kao redovni ili prekovremeni rad. Prema čl. 9. Kolektivnog ugovo-ra, poslodavac je dužan voditi evidenciju radnog vremena, u koju upisuje sve sate rada službenika, iz-među ostalog i sate prekovremenog rada, neovisno o tome da li će se službeniku za te sate isplatiti plaća uvećana za prekovremeni rad ili će službenik kori-stiti slobodne dane.

9 Tumačenje br. 22/44 od 22. siječnja 2014.Ako je rad službenika i namještenika organiziran

na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno (čl. 44. st. 11. Kolektivnog ugovora). Pre-ma čl. 44. st. 13. Kolektivnog ugovora, prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vre-mena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati iz st. 10. i 11. toga čl. međusobno se ne isključuju. Kada je u konkretnom slučaju rad službenika i namje-štenika organiziran na drugačiji način tako da u poje-dine dane dnevno radno vrijeme traje 16 sati (protiv-no čl. 8. st. 3. Kolektivnog ugovora) kao dnevno radno vrijeme može se računati najviše 12 sati sukladno čl. 8. st. 3. Kolektivnog ugovora, a svaki sat rad duži od 12 sati mora se računati kao prekovremeni rad. Re-dovno dnevno radno vrijeme od 12 sati može se tako računati pod uvjetom da je službenik i namještenik o takvom radnom vremenu obaviješten najmanje tjedan dana unaprijed (čl. 8. st. 4. Kolektivnog ugo-vora). U konkretnom slučaju službenik i namještenik je imao prekovremeni rad od 12 sati, koji je ostvario radom dužim od redovnog dnevnog radnog vremena od 12 sati, u 3 dana u tjednu (po 4 sata prekovreme-nog rada dnevno). Pri tome, službenik i namještenik u konkretnom slučaju ostvario je ukupno 48 sati rada u tjednu (3 dana po 16 sati, od čega po 12 sati redov-nog rada i 4 sata prekovremenog rada), dakle 8 sati više od punog tjednog radnog vremena od 40 sati (u smislu čl. 8. st. 1. i čl. 44. st. 11. Kolektivnog ugovora). Međutim, s obzirom da su u pitanju sati rada koji su već obračunati kao prekovremeni rad (kao „svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena“ iz čl. 44. st.11. Kolektivnog ugovora), službenik i namještenik ne može za istih 8 sati rada ostvariti još i prekovremeni rad po drugoj osnovi kao „te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno“. Isti sati rada ne mogu se po dvije različite osnove (dva puta) računati i plaćati kao prekovreme-ni rad. Formulacija iz čl. 44. st. 13. Kolektivnog ugovo-ra („međusobno se ne isključuju“) ne daje mogućnost dupliciranja istih sati prekovremenog rada i njihovog plaćanja dva puta, po dvije različite osnove.

9 Tumačenje br. 23/44 od 22. siječnja 2014.Pravo na uvećanje plaće za svaki sat rada ostva-

ren u drugoj smjeni, ima službenik ili namještenik koji radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni. Za uvećanje plaće za rad u drugoj smjeni u slučaju rada „najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni“ dovo-ljan je naizmjenični rad službenika i namještenika u okviru samo jednog tjedna u dvije različite smjene, pod uvjetom da su od toga najmanje dva dana bila

u popodnevnoj smjeni, a dva dana u nekoj drugoj smjeni (jutarnjoj i/ili noćnoj).

9 Tumačenje br. 24/44 od 22. siječnja 2014.Prema čl. 87. st. 1. Zakona o radu, za razdoblja u

kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovo-rom, radnik ima pravo na naknadu plaće. Prema čl. 9. st. 1. Kolektivnog ugovora poslodavac je dužan voditi evidenciju radnog vremena. U evidenciju rad-nog vremena upisuju se, između ostalog, podaci o radu i izostancima s rada službenika i namještenika. Stoga se u evidenciju upisuju i sati blagdana ili ne-radnih dana utvrđenih posebnim propisom u koji-ma službenik ili namještenik ne radi, a po redovitom rasporedu bi trebao raditi pa za iste ostvaruje pravo na naknadu plaće. Nema osnove u evidenciju radnog vremena unositi podatke o izostanku s rada služ-benika i namještenika koji prema rasporedu rada taj dan nisu trebali raditi (jer nisu izostali s rada). Također ne može se u evidenciju upisati izostanak s rada službenika i namještenika koji su u to vrijeme stvarno radili, jer isto ne odgovara stvarnom stanju.

S obzirom na navedeno:I. Pravo na naknadu plaće za blagdan imaju dr-

žavni službenici i namještenici koji na blagdan nisu radili, ali bi po redovnom rasporedu rada na taj dan, da nije bio blagdan, trebali raditi.

II. Službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji na-čin iz čl. 44. st. 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik i namještenik radio na blagdan, ima pravo na plaću uvećanu za 150 %.

Ako je navedeni službenik i namještenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond sati, koji čine re-dovni mjesečni fond radnih sati iz čl. 44. st. 12. Ko-lektivnog ugovora i sati plaćenog blagdana na koje imaju pravo službenici i namještenici koji rade od ponedjeljka do petka, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz čl. 41. st. 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario. Ako službenici i namještenici bez svoje krivnje ne ostvare puni mje-sečni fond sati / mjesečni fond radnih sati posloda-vac im mora isplatiti punu plaću. Plaća službenika i namještenika može se umanjiti samo u slučaju neo-pravdanog izostanka s posla ili neplaćenog dopusta. Plaća službenika i namještenika obračunava se su-kladno navedenom tumačenju, a način

utvrđivanja vrijednosti sata u tekućem mjesecu je tehničko pitanje i nije u nadležnosti

Komisije.III. Ako službenik i namještenik, koji radi od po-

nedjeljka do petka, bude pozvan na rad na blagdan, za odrađene sate nema pravo na naknadu plaće za blagdan (jer nije izostao s posla), nego pravo na pla-ću uvećanu za 150 % i prekovremeni rad. Ako je na blagdan radio kraće od osam sati, ima pravo na na-knadu plaće za sate koji predstavljaju razliku između osam sati i stvarno odrađenih sati. Ako je navedeni službenik i namještenik pozvan na rad na blagdan u vrijeme kada inače ne radi (npr. iza 16.30 sati), ima pravo na naknadu plaće za blagdan u punom iznosu


(za osam sati) i pravo na plaću za sate rada (uz uve-ćanje za 150 % i prekovremeni rad).

9 Tumačenje br. 25/44 od 4. travnja 2014.Zbog ograničenja prekovremenog rada posloda-

vac može donijeti odluku da službenik koji radi u turnusu u određene dane radi kraće ili ne radi cijeli dan, ali samo jedan do dva radna dana u mjesecu. U tom slučaju ne radi se o promjeni organizacije rada. Ako zbog navedene odluke poslodavca službenik nije ostvario redovni mjesečni fond radnih sati ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz čl. 41. st. 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario.

9 Tumačenje br. 26/44 od 4. travnja 2014.Službeniku će se isplatiti 10 % satnice redovnog

rada u tekućem mjesecu za svaki sat pasivnog de-žurstva za vrijeme provedeno na pasivnom dežur-stvu koje mu je utvrđeno temeljem službene eviden-cije o satima provedenim na pasivnom dežurstvu.

9 Tumačenje br. 27/44 od 20. svibnja 2014.Vrijednost sata rada za sve državne službenike i

namještenike izračunava se na isti način tako da se osnovna plaća (čl. 41. st. 2. i čl. 44. st. 3. Kolektivnog ugovora) podijeli sa mjesečnim fondom sati. Mje-sečni fond sati dobiva se na način da se ukupan broj dana u mjesecu od ponedjeljka do petka pomnoži sa osam sati. Redovni mjesečni fond radnih sati iz čl. 44. st. 12. Kolektivnog ugovora služi za utvrđivanje sati prekovremenog rada iz čl. 44. st. 10. Kolektivnog ugovora.

9 Tumačenje broj 28/44 od 20. svibnja 2014.Obvezno dežurstvo službenika i namještenika u

službenim prostorijama poslodavca smatra se pre-kovremenim radom.

9 Tumačenje br. 29/44 od 3. lipnja 2014.O organizaciji rada i uvođenju pasivnog dežur-

stva službenika i namještenika odlučuje čelnik dr-žavnog tijela.

Ukoliko je uvedeno pasivno dežurstvo službeni-ci i namještenici imaju pravo na uvećanje osnovne plaće sukladno čl. 44. st. 4. Kolektivnog ugovora.

9 Tumačenje br. 30/44 od 3. lipnja 2014.Obveza pasivnog dežurstva mora biti utvrđena

odgovarajućim aktom poslodavca. O pasivnom de-žurstvu mora se voditi službena evidencija, a služ-benik i namještenik za vrijeme pasivnog dežurstva mora biti dostupan poslodavcu i pripravan za rad.

9 Tumačenje br. 31/44 od 31. listopada 2014.Rad organiziran na način: 9 sati rada – 23 sata od-

mora, 9 sati rada – 23 sata odmora, 9 sati rada – 47 sati odmora smatra se radom organiziranim na dru-gačiji način iz čl. 44. st. 11. Kolektivnog ugovora.

Međutim, navedeni način organizacije rada nije u skladu s Kolektivnim ugovorom jer ne osigurava pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati nepre-kidno (čl. 12. st. 1. Kolektivnog ugovora).

9 Tumačenje br. 32/44 od 31. listopada 2014.Nadopuna satnice (kao pojam koji se koristi u su-

stavu COP-a kao zamjena za naknadu za blagdan za one službenike i namještenike koji rade u turnusu, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji na-

čin iz čl. 44. st. 11. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike) ne može se umanjivati za sate prekovremenog rada.

9 Tumačenje br. 33/44 od 31. listopada 2014.Rad organiziran na drugačiji način ne isključuje

pravo na dodatak za rad u drugoj smjeni ako su ispu-njeni uvjeti iz čl. 44. st. 1. al. 6. Kolektivnog ugovora.

Članak 45.

9 Tumačenje br. 6/45 od 31. listopada 2014.Obzirom da je odredbom čl. 128. Kolektivnog

ugovora ugovorena primjena odredbi ovog Ugovo-ra u pogledu plaća i materijalnih prava i na profe-sionalne vatrogasce dok se sredstva za te namjene osiguravaju u državnom proračunu, profesionalni vatrogasci zaposleni u javnim vatrogasnim postroj-bama ostvaruju pravo iz čl. 45. Kolektivnog ugovora za radni staž ostvaren u javnoj vatrogasnoj postrojbi i za radni staž ostvaren u državnim tijelima, odno-sno za prethodno ostvareni radni staž u teritorijal-nim profesionalnim vatrogasnim jedinicama kao organima općina u kojima se na njihov radni odnos primjenjivao Zakon o upravi.

Članak 49.

9 Tumačenje br. 2/49 od 17. listopada 2014.Službenik koji je na bolovanju temeljem Izvje-

šća o privremenoj nesposobnosti za rad izdanoj od strane nadležnog liječnika primarne zdravstvene zaštite ima pravo na naknadu plaće sukladno čl. 49. Kolektivnog ugovora, neovisno o tome da li će se i u kojem iznosu sredstva refundirati od HZZO-a.

Članak 51.

9 Tumačenje br. 1/51 od 4. travnja 2014.Službenik i namještenik stječe pravo na otpre-

mninu danom prestanka službe odnosno radnog odnosa zbog stjecanja prava na mirovinu.

9 Tumačenje br. 2/52 od 17. listopada 2014.Pravo iz čl. 52. st. 1. al. 2. Kolektivnog ugovora od-

nosi se samo na slučaj smrti državnog službenika i namještenika, to jest, osobe koja je preminula za vrijeme dok je bila državni službenik i namještenik.

Članak 52.

9 Tumačenje br. 1/52 od 26. rujna 2014.U slučaju smrti očuha i maćehe službenik i na-

mještenik nema pravo na pomoć iz čl. 52. st. 3. Ko-lektivnog ugovora, jer to pravo ima samo u slučaju smrti supružnika, djeteta i roditelja. Očuh i maćeha ne smatraju se roditeljima službenika i namješteni-ka.

9 Tumačenje broj 2/52 od 31. listopada 2014.Prema čl. 52. st. 1. Kolektivnog ugovora, obitelj

službenika i namještenika ima pravo na pomoć u slučaju smrti službenika ili namještenika. U st. 2. istoga čl. propisano je da se članovima obitelji služ-benika i namještenika smatraju zakonski nasljednici pojedinog reda nasljeđivanja u skladu sa Zakonom o nasljeđivanju. S obzirom da osoba kojoj je službenik


ili namještenik bio udomitelj nije zakonski nasljed-nik preminulog službenika i namještenika, nema pravo na pomoć iz čl. 52. Kolektivnog ugovora.

Članak 54.

9 Tumačenje komisije od 4. travnja 2014.Dana 4. travnja 2014. Komisija je preispitala tu-

mačenja br. 2/54 od 13. lipnja 2013. i donijela sljedeći zaključak: U tumačenju br. 2/54 od 13. lipnja 2013. dio tumačenja: „Zbog kompleksnosti pitanja u sva-kom pojedinačnom slučaju može se podnijeti za-htjev ovoj Komisiji. Uz zahtjev je potrebno priložiti odgovarajuće dokaze“ mijenja se i glasi: „U svakom pojedinačnom slučaju državno tijelo odnosno po-slodavac može dostaviti dokumentaciju i postaviti upit Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje da li su troškovi određenog lijeka, odnosno ortoped-skog ili drugog pomagala konkretnom osiguraniku odobreni, odnosno mogli biti odobreni (da ih je tra-žio) ili nisu odobreni.“ Upite i dokumentaciju koji su do dana 4. travnja 2014. godine podneseni Komi-siji sukladno tumačenju br. 2/54 od 13. lipnja 2013. godine, Komisija će proslijediti Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje radi davanja odgovora izravno podnositelju.

9 Tumačenje broj 5/54 od 20. prosinca 2013.Ako je malodobnom djetetu državnog službenika

i namještenika rješenjem centra za socijalnu skrb utvrđeno pravo na osobnu invalidninu, državni službenik, odnosno namještenik ima pravo na po-moć iz čl. 54. st. 1. al. 2. Kolektivnog ugovora (zbog nastanka teške invalidnosti djeteta). Ako su oba ro-ditelja državni službenici ili namještenici pravo na pomoć zbog nastanka teške invalidnosti djeteta ima svaki od njih.

9 Tumačenje br. 6/54 od 4. travnja 2014.Prema čl. 54. st. 1. podst. 1. Kolektivnog ugovora,

službenik i namještenik ima pravo na pomoć u slu-čaju bolovanja dužeg od 90 dana – jednom godišnje u visini jedne proračunske osnovice. Službenik i na-mještenik ima pravo na navedenu pomoć za kalen-darsku godinu u kojoj je ostvario potrebni uvjet – da je na bolovanju bio duže od 90 dana u kontinuitetu, neovisno o tome kada je bolovanje započeto. Sto-ga ako je bolovanje započeto u prethodnoj godini i u toj godini službenik ili namještenik nije ostvario pravo na pomoć, jer nije navršio kontinuitet od naj-manje 91 dan bolovanja, pravo na pomoć ostvarit će u tekućoj godini, kada ostvari potrebni kontinuitet u bolovanju (zbraja se vrijeme bolovanja iz prethodne i tekuće godine). Međutim, ako je navedenom služ-beniku i namješteniku bila isplaćena pomoć za bo-lovanje duže od 90 dana za prethodnu godinu, pravo na pomoć za bolovanje duže od 90 dana u tekućoj godini ostvarit će tek kada ispuni uvjet da je u teku-ćoj godini bio na bolovanju dužem od 90 dana.

9 Tumačenje br. 7/54 od 4. travnja 2014.Prema čl. 54. st. 4. Kolektivnog ugovora, službe-

nik i namještenik ima pravo na pokriće troškova liječenja, odnosno pokriće troškova prilikom naba-ve medicinskih pomagala, odnosno lijekova, koja pomagala i lijekovi su prema preporuci nadležnog

liječnika specijaliste po pravilima medicinske stru-ke za službenika i namještenika, dijete ili supružni-ka, ako troškovi nisu odobreni od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, s tim da se služ-beniku i namješteniku nadoknađuje trošak u visini plaćenog iznosa, a najviše do iznosa jedne prora-čunske osnovice jednom godišnje. U konkretnom slučaju državnom službeniku/namješteniku kojem je prestala služba/radni odnos, isplatit će se pokriće troškova iz čl. 54. st. 4. Kolektivnog ugovora obzirom da su ti troškovi nastali za vrijeme trajanja službe/radnog odnosa i zahtjev za isplatu s potrebnom do-kumentacijom podnesen za vrijeme trajanja službe/radnog odnosa.

9 Tumačenje br. 8/54 od 4. travnja 2014.Pod bolovanjem u smislu čl. 54. st. 1. podst. 1. Ko-

lektivnog ugovora podrazumijeva se privremena nesposobnosti za rad zbog bolesti ili ozljede službe-nika ili namještenika ili njegova malodobnog djete-ta te zbog komplikacija u trudnoći. Rodiljni dopust ne smatra se bolovanjem u smislu čl. 54. st. 1. podst. 1. Kolektivnog ugovora, pa službenik ili namješte-nik ne može s osnova korištenja rodiljnog dopusta ostvariti pravo na pomoć u slučaju bolovanja dužeg od 90 dana.

9 Tumačenje br. 9/54 od 20. svibnja 2014.Kolektivnim ugovorom nije propisano pravo na

pomoć državnom službeniku i namješteniku u slu-čaju posvojenja djeteta.

9 Tumačenje br. 10/54 od 3. lipnja 2014.Prema čl. 54. st. 1. alineja 2. i st. 2. Kolektivnog

ugovora, državni službenik i namještenik ima pravo na pomoć u slučaju nastanka teške invalidnosti koja se utvrđuje dostavom pravomoćnog rješenja o općoj nesposobnosti za rad. Nakon sklapanja Kolektivnog ugovora donesen je novi Zakon o mirovinskom osi-guranju (Nar. nov., br. 157/13.), koji je stupio na sna-gu 1. siječnja 2014. godine. U novom

Zakonu o mirovinskom osiguranju termin: „opća nesposobnost za rad“ (iz čl. 34. st. 2. dotadašnjeg Za-kona o mirovinskom osiguranju) zamijenjen je ter-minom: „potpuni gubitak radne sposobnosti“ (iz čl. 39. st. 4. sada važećeg Zakona o mirovinskom osigu-ranju), s istim značenjem. Stoga državni službenik kojem je pravomoćnim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti i priznato pravo na invalidsku mirovinu, ima pravo na pomoć zbog nastanka teške invalidnosti iz čl. 54. st. 1. al. 2. Kolektivnog ugovora.

9 Tumačenje br. 11/54 od 3. lipnja 2014.Prema čl. 54. st. 1. alineja 2. i st. 2. Kolektivnog

ugovora, državni službenik i namještenik ima pravo na pomoć u slučaju nastanka teške invalidnosti koja se utvrđuje dostavom pravomoćnog rješenja o općoj nesposobnosti za rad (prema ranije važećem Zako-nu o mirovinskom osiguranju), odnosno dostavom pravomoćnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti i pravu na invalidsku mirovinu (prema sada važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju). Pored toga, dostavom navedenog rješenja državnom službeniku prestaje državne služba po sili zakona (čl. 137. t. 2. Zakona o državnim službenicima), a na-mješteniku prestaje ugovor o radu (čl. 104. t. 5. Za-


kona o radu). Državni službenik i namještenik koji je bio u državnoj službi odnosno radnom odnosu u državnom tijelu na dan dostave pravomoćnog rješe-nja o općoj nesposobnosti za rad (odnosno na dan dostave pravomoćnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti i pravu na invalidsku mirovinu), stekao je pravo na pomoć zbog nastanka teške inva-lidnosti iz čl. 54. st. 1. al. 2. Kolektivnog ugovora. Pri tome nije od utjecaja činjenica da je zahtjev za ispla-tu pomoći podnesen nakon prestanka državne služ-be odnosno radnog odnosa, jer je pravo na pomoć stečeno za vrijeme službe

odnosno radnog odnosa. U protivnom, odredbe čl. 54. st. 1. al. 2. i st. 2. Kolektivnog ugovora ne bi ima-le smisla, jer se nastanak teške invalidnosti utvrđuje dostavom pravomoćnog rješenja o općoj nesposob-nosti za rad (odnosno rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti i pravu na invalidsku mirovinu), a istovremeno, dostavom tog rješenja, službeniku i namješteniku prestaje služba odnosno radni odnos. Također nije od utjecaja činjenica da je službeniku i namješteniku isplaćena otpremnina zbog odlaska u mirovinu iz čl. 51. Kolektivnog ugovora, jer se radi o materijalnim pravima utvrđenim po različitim osnovama, a koja se međusobno ne isključuju.

9 Tumačenje br. 12/54 od 3. lipnja 2014.Službenik i namještenik ima pravo na pokriće

troškova liječenja, odnosno pokriće troškova prili-kom nabave medicinskih pomagala, odnosno lije-kova, koja pomagala i lijekovi su prema preporuci nadležnog liječnika specijaliste po pravilima medi-cinske struke za svako dijete pod uvjetima iz čl. 54. st. 4. Kolektivnog ugovora. Ukupna pomoć radi po-krića troškova iz čl. 54. st. 4. Kolektivnog ugovora ne može biti više od jedne proračunske osnovice godiš-nje, neovisno o broju slučajeva u kojima se ostvaruje pravo.

9 Tumačenje br. 13/54 od 26. rujna 2014.Nasljednik službenika ili namještenika koji je

stekao pravo na pomoć radi bolovanja dužeg od 90 dana ima pravo na isplatu te pomoći temeljem rješe-nja o nasljeđivanju. Za ostvarenje navedenog prava nije odlučno da li je službenik ili namještenik pod-nio zahtjev za ostvarivanje prava na pomoć.

9 Tumačenje br. 14/54 od 26. rujna 2014.Pravo na pomoć za pokriće troškova prilikom na-

bave lijekova ostvaruje se na temelju zahtjeva služ-benika ili namještenika uz prilaganje računa i odgo-varajuće medicinske dokumentacije.

9 Tumačenje br.15/54 od 26. rujna 2014.Službenik i namještenik ima pravo na pomoć u

slučaju nastanka teške invalidnosti službenika ili namještenika (čl. 54. st. 1. podst. 2. Kolektivnog ugo-vora). Nastanak teške invalidnosti državnog službe-nika utvrđuje se dostavom pravomoćnog rješenja o općoj nesposobnosti za rad (čl. 54. st. 2. Kolektivnog ugovora), odnosno pravomoćnog rješenja o potpu-nom gubitku radne sposobnosti prema novim pro-pisima o mirovinskom osiguranju. Pravo na pomoć u slučaju nastanka teške invalidnosti državnog službenika i namještenika ostvaruje se neovisno o razlozima nastanka teške invalidnosti.

Članak 55.

9 Tumačenje br.7/55 od 20. svibnja 2014.Službenik koji je temeljem posebnog raspore-

da rada upućen obavljati poslove radnog mjesta na području graničnog prijelaza Dobova u Republici Sloveniji ima pravo na terenski dodatak u visini od 150,00 kuna ako je na terenu proveo najmanje 8 sati, u koje vrijeme se ubraja i vrijeme putovanja. Teren-ski dodatak i dnevnica se isključuju, te stoga službe-nik ne ostvaruje pravo na dnevnicu.

9 Tumačenje br. 8/55 od 3. lipnja 2014.Kolektivnim ugovorom nije propisano ograniče-

nje trajanja službenog putovanja.

Članak 56.

9 Tumačenje br. 5/56 od 11. travnja 2014.Sukladno odredbi čl. 56. st. 2. Kolektivnog ugovora

pod stalnim mjestom rada podrazumijeva se mjesto odnosno područje u kojem službenik i namještenik obavlja poslove radnog mjesta na koje je raspoređen, obzirom na opis poslova radnog mjesta iz pravilnika o unutarnjem redu i nadležnosti ustrojstvene jedi-nice u koju je raspoređen, utvrđenu u aktu o unutar-njem ustrojstvu državnog tijela. Terenski rad računa se od trenutka napuštanja uobičajenog mjesta rada (npr. poslovne zgrade) do povratka. U terenski rad uračunava se i vrijeme stanke iz čl. 10. Kolektivnog ugovora.

9 Tumačenje br. 6/56 od 4. srpnja 2014.U čl. 56. st. 9. Kolektivnog ugovora izrijekom je na-

vedeno da se u slučaju „preprate“ radi o upućivanju na rad na terenu.

9 Tumačenje br. 7/56 od 4. srpnja 2014.Ukoliko službenik za vrijeme putovanja od mjesta

stalnog rada do mjesta rada na terenu nije obavljao poslove radnog mjesta, vrijeme putovanja neće se uračunati u stvarno odrađene sate rada na terenu radi obračuna prekovremenih sati (uz izuzetak pro-pisan čl. 56. st. 9. Kolektivnog ugovora). Ukoliko je službenik stvarno radio na terenu izvan redovnog radnog vremena ima pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad.

9 Tumačenje br. 8/56 od 26. rujna 2014.Terenski rad ne ovisi o vrsti ili specifičnosti po-

slova radnog mjesta na koje je službenik ili namje-štenik raspoređen, odnosno da li je uobičajeno da se takvi poslovi obavljaju na terenu. Stoga se pravo na terenski dodatak može ostvariti i za povremeno obavljanje poslova izvan stalnog mjesta rada i izvan mjesta stalnog boravka, pod uvjetima iz čl. 56. Ko-lektivnog ugovora.

9 Tumačenje br. 9/56 od 31. listopada 2014.Za vrijeme rada izvan stalnog mjesta rada u kojem

je zaposlen i izvan mjesta njegova stalnog boravka, službenik i namještenik ima pravo na dodatak za rad na terenu, ako je na terenu proveo najmanje 8 sati. Obzirom da je mjesto rada ODO Zlatar mjesto Zlatar, za vrijeme upućivanje „radi odrađivanja dežurstva“ u Zagreb u vremenu duljem od 8 sati (uključujući vrijeme putovanja), smatra se radom na terenu te ta-kvi službenici ostvaruju prava iz čl. 56. Kolektivnog


ugovora. Također, navedenim službenicima se vri-jeme putovanja uračunava u vrijeme provedeno na terenu, ali se ne računa kao stvarno odrađeni sati u smislu čl. 56. st. 9. Kolektivnog ugovora.

9 Tumačenje br. 10/56 od 31. listopada 2014.Sprovođenje i preprata su sinonimi te u slučajevi-

ma kada se ti poslovi obavljaju izvan stalnog mjesta rada i mjesta stalnog boravka, službenik ostvaruje prava iz čl. 56. Kolektivnog ugovora (rad na terenu).

Članak 58.

9 Tumačenje br. 3/58 od 26. rujna 2014.Naknada za odvojeni život od obitelji utvrđena je

u mjesečnom iznosu i ne isplaćuje se samo u slučaju kada službenik ili namještenik u mjesecu nije radio niti jedan dan. Iznos naknade ne može se umanjiti proporcionalno broju dana u koje je službenik ili na-mještenik bio odsutan s posla.

Članak 61.

9 Tumačenje br. 2/61 od 4. srpnja 2014.Čelnik tijela organizira sistematske preglede iz čl.

61. Kolektivnog ugovora. Ministarstvo zdravlja može predložiti odgovarajuće vrste pregleda i zdravstve-ne ustanove u kojima se sistematski pregledi mogu obaviti.

Članak 62.

9 Tumačenje br. 6/62 od 4. srpnja 2014.Tzv. „konvalidirani radni staž“ priznaje se u rad-

ni staž i radni staž u struci, te se uzima u obzir kod ostvarivanja određenih prava iz službe, kada ista ovise o dužini radnog staža, odnosno radnog staža u struci (uvjeti za raspored za radno mjesto, duži-na godišnjeg odmora i sl.). Međutim, kod utvrđi-vanja prava na isplatu jubilarne nagrade, u smislu čl. 62. Kolektivnog ugovora, uzima se u obzir samo neprekidna služba odnosno rad u državnim tijelima Republike Hrvatske, pa se stoga, rad u tijelima Re-publike srpske krajine ne smatra radom u državnim tijelima. Prema tome, konvalidirani radni staž služ-benika ne uračunava se u neprekidnu službu odno-sno rad u državnim tijelima Republike Hrvatske.

9 Tumačenje br. 7/62 od 4. srpnja 2014.Službeniku pripada pravo na isplatu jubilarne

nagrade za neprekidnu službu odnosno rad u držav-nim tijelima kad navrše određene godine radnog staža. Radni staž ostvaren u statusu državnog duž-nosnika u državnom tijelu uračunava se u radni staž za isplatu jubilarne nagrade.

Članak 63.

9 Tumačenje br. 2/63 od 4. travnja 2014.Prema odredbi čl. 63. st. 1. Kolektivnog ugovora,

svakom službeniku i namješteniku roditelju djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u te-kućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi dana Sv. Nikole. S obzirom da se dar za djecu isplaćuje povodom dana Sv. Nikole koji se obi-lježava svake godine dana 6. prosinca, pravo na dar pripada službeniku i namješteniku čije je dijete rođe-no zaključno s danom 6. prosinca tekuće godine.

Članak 74.

9 Tumačenje br. 1/74 od 4. travnja 2014.Službeniku koji je stavljen na raspolaganje Vladi

Republike Hrvatske do ispunjenja uvjeta za miro-vinu sukladno čl. 74. Kolektivnog ugovora, služba prestaje istekom roka raspolaganja tj. danom ispu-njenja uvjeta za mirovinu sukladno propisima o mi-rovinskom osiguranju.

Članak 78.

9 Tumačenje br. 1/78 od 4. srpnja 2014.Službenik nema pravo na pravnu pomoć u po-

stupcima koji su protiv njega pokrenuti od strane nadležnog državnog odvjetništva jer se državno od-vjetništvo ne smatra trećom osobom u smislu čl. 78. Kolektivnog ugovora.

Članak 92.

9 Tumačenje br. 2/92 od 4. srpnja 2014.Sukladno čl. 92. st. 3. Kolektivnog ugovora čelnik

državnog tijela dužan je sindikalnom povjereniku pored prava na naknadu plaće, omogućiti i izosta-nak iz službe odnosno s rada uz naknadu plaće zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposo-bljavanja, seminara, kongresa i konferencija, kako u zemlji tako i u inozemstvu. Sindikalni povjerenik mora poslodavca pravovremeno izvijestiti o danu kad će izostati s posla

iz razloga navedenih u čl. 92. Kolektivnog ugo-vora, odnosno po primitku poziva. Prilikom oba-vješćivanja čelnika tijela o izostanku s posla, sin-dikalni povjerenik, kao dokaz prilaže čelniku tijela presliku poziva ili drugog odgovarajućeg dokaza o datumu pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencija. U slučaju izostanka s posla sindikalnog povjerenika bez navedenih priloženih dokaza, izostanak s posla smatra se neopravdanim.

NOVO! Prema novim propisima NOVO!

Radni odnosiPrimjena Zakona o radu

VI. IZMIJENJENO I DOPUNJENO IZDANJE 2014.

Najkompletniji priručnik za

praktičnu primjenu


ACCOUNTINGNada DREMEL, MSEc, CPA, CA, Tax Advisor

Preparations for Annual Account for 2014 in Budgetary Accounting ............................................................................................ 3Ivana JAKIR-BAJO, MSEc; Nada DREMEL, MSEc, CPA, CA, Tax Advisor

Annual Listing in Budget System ................................................................................................................................................. 18Ivana JAKIR-BAJO, MSEc ; Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, BSEc

New Rulebook on Budgetary Accounting and Chart of Accounts ................................................................................................ 28Nada DREMEL, MSEc, CPA, CA, Tax Advisor

Overview of Changed Bookkeeping Rules in Budgetary Accounting as of 1 January 2015 .......................................................... 36

PUBLIC FINANCEIvana KUNIĆ, BSEc

Amendments to State Budget of Republic of Croatia for 2014.................................................................................................... 47

PUBLIC PROCUREMENTIvan PALČIĆ, LLB

E-Delivery of Bids in Public Procurement Procedures .................................................................................................................51Zoran VUIĆ, BSEc

Costs of Appeal in Public Procurement - News ............................................................................................................................61Davor MIKAC, BSEc

Solutions of Some Disputes by Decisions of State Commission for Supervision of Public Procurement Procedure ................... 67Saša JOVIČIĆ, LLB

Communication with Bidders in Negotiation Procedure of Public Procurement with Previous Announcement .......................... 74

ADMINISTRATIVE LAWKatarina SERDAR, LLB

Dismissal of Local Representative Body and Appointing Commissioner of Croatian Government .............................................. 79

SALARIESFadila BAHOVIĆ, BSEc

Specific Conditions of Work in Schools and Corresponding Salary Increments ........................................................................... 86

LABOUR LAWVesna ŠIKLIĆ ODAK, LLB

Occasional Gifts for 2014 in State, Local and Public Services ......................................................................................................91Sanda PIPUNIĆ, LLB

Appointing Head of Administrative Body of Unit of Local and Regional Self-Government .......................................................... 94Mirela GLAVOTA, BSEc, CPA, CA

Interpretations of Provisions of Collective Agreement for Civil Servants and Employees.......................................................... 98Mirela GLAVOTA, BSEc, CPA, CA

Interpretations of Basic Collective Agreement for Officials and Employees in Public Services .................................................104

CONTENTS

Registar za više od 9 300 vrijedećih propisa i međunarodnih ugovorakoje možemo pronaći;- prema pravnim područjima;- prema kazalu pojmova.

Već 15 godina kao vaša potpora u pronalaženju propisa!

Godišnja pretplata obuhvaća četiri broja PREGLEDA PROPISA i iznosi 380,00 + 5% PDV = 399,00 kn.

Opseg svakog broja je oko 300 stranica formata A-4.

U TIJEKU JE PRETPLATA ZA 2014. / 2015. (od 1. listopada 2014. do 30. rujna 2015.)

na RRIF-ovo stalno izdanje u koju se možete uključiti i tijekom godine.

PREGLED PROPISA


SUMMARIES

Nada DREMEL, MSEc, CPA, CA, Tax Advisor

PREPARATIONS FOR ANNUAL ACCOUNT FOR 2014 IN BUDGETARY ACCOUNTING

Due to the fact that in the budget system most of the financial reports for 2014 are to be submitted until 15 February 2015, the data on the accounts should be checked.

The check-up of the data on the accounts is one of the forms of preparations for determination of the business results. Besides the data on the accounts, the system of recording of the business events of the same kind should be checked, as well.

The budgetary accounting for 2014 did not undergo any changes, so the system of checking up is the same as the system applied in 2013.

Keywords: budgetary accounting, receivables, assets, income, expendi-ture, interests, cash.

page: 3

Ivana JAKIR-BAJO, MSEc Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, BSEc

ANNUAL LISTING IN BUDGET SYSTEMIn the system of budgetary accounting the adjustment of the records with

the real state of the assets and liabilities is based on the annual listing (stockta-king). The accounting regulations of the budget system have introduced the rules of stocktaking and the way of presenting the stocktaking differences in business records.

Due to the fact that there were no changes in the system of budgetary accoun-ting in 2014, the stocktaking and all the related activities remain the same as those in 2013. There are no differences in recording of stocktaking differences, either.

Keywords: budgetary accounting, stocktaking, receivables, liabilities, committee.

page: 18

Ivana JAKIR-BAJO, MSEc Ivana VARGAŠEVIĆ ČONKA, BSEc

NEW RULEBOOK ON BUDGETARY ACCOUNTING AND CHART OF ACCOUNTS

The new Rulebook on Budgetary Accounting and Chart of Accounts becomes effective on 1 January 2015. It introduces some new provisions into the accounting system, which do not deviate from the basic principles determined by the old Ru-lebook valid until the end of 2014.

The authors of the article explain the new provisions of the above stated Ru-lebook.

Keywords: budgetary accounting, short-term loans, factoring, deposits, capital amount, non-financial assets

page: 28

Nada DREMEL, MSEc, CPA, CA, Tax Advisor

OVERVIEW OF CHANGED BOOKKEEPING RULES IN BUDGETARY ACCOUNTING AS OF 1 JANUARY 2015

The article presents some new rules regarding bookkeeping of certain busine-ss events in budgetary accounting as of 1 January 2015.

Keywords:budgetary accounting, assets, donations, aid, subsidy, factor-ing, loan.

page: 36

Ivana KUNIĆ, BSEc

AMENDMENTS TO STATE BUDGET OF REPUBLIC OF CROATIA FOR 2014

Another intervention into the State Budget of the Republic of Croatia for the year of 2014 is evident. The Government of the Republic of Croatia adopted the Draft of the Amendments to the State Budget of the Republic of Croatia for 2014, which should be passed by the Croatian Parliament. The changes comprise certain redistributions in the specific categories in which the planned assets are insuffici-ent and should be realized this year.

Keywords: state budget, income, expenditure, rebalancing, ministries, redistribution.

page: 47

Ivan PALČIĆ, LLB

E-DELIVERY OF BIDS IN PUBLIC PROCUREMENT PROCEDURESIn 2015 economic entities will have the opportunity to deliver the bids and the

claims for participation electronically via the system of the E-Classfields of Public Procurement in the Republic of Croatia. It represents a further development of the electronic public procurement. This article provides an overview of the relevant le-gal provisions and presents the preparation of the public procurement procedure and the e-delivery of bids. The article in the following RRiF issue will present the procedure of public opening of the bids delivered electronically, their overview and estimation.

Keywords: public procurement, e-delivery, delivery of bids, E-Classfields of Public Procurement of Republic of Croatia.

page: 51

Zoran VUIĆ, BSEc

COSTS OF APPEAL IN PUBLIC PROCUREMENT – NEWSThe costs of the appeal proceedings carried out in front of the State Commissi-

on for Control of the Public Procurement Procedure include the compensation for making an appeal and the fees to the representative of the claimant.

The classes of fees for starting up an appeal procedure are clearly defined by the Act on Public Procurement. In view of the costs of the claim procedure, they comprise only the type of the claim, whereas their amount depends on various factors.

Keywords:public procurement, procedures, claim, claimant, representa-tion, lawyers, estimated value.

page: 61

Davor MIKAC, BSEc

SOLUTIONS OF SOME DISPUTES BY DECISIONS OF STATE COMMI-SSION FOR SUPERVISION OF PUBLIC PROCUREMENT PROCEDURE

Many times the RRiF Journal published the replies to the questions regarding the public procurement system, which is mostly covered by the Act on Public Pro-curement. This article presents the example from the practice of the State Commi-ssion for Supervision of Public Procurement Procedure, which points to its viewpo-ints in the disputable situations of this system.

Keywords:public procurement, bidding, bidders, bid, contracts, decision, creditors, documents.

page: 67:

Saša JOVIČIĆ, LLB

COMMUNICATION WITH BIDDERS IN NEGOTIATION PROCEDURE OF PUBLIC PROCUREMENT WITH PREVIOUS ANNOUNCEMENT

A negotiation procedure of public procurement is the procedure in which the client contacts economic entities of his/her own choice and negotiates the condi-tions of the contract with one or a number of them.

As all the other procedures in the system of public procurement, this procedure is formal and legally regulated. Only under certain circumstances, the communica-tion between the client and the bidder is allowed during the realization of such a procedure.

According to the strict application of the Act on Public Procurement, the possi-bility of the communication between the client and the bidder during the nego-tiation procedure with the previous announcement would be limited. Therefore, the author of the article suggests the transfer solution of the problem within the existing legal framework.

Keywords: public procurement, bidders, negotiations, bidding, bid, doc-uments, communication.

page: 74:

Katarina SERDAR, LLB

DISMISSAL OF LOCAL REPRESENTATIVE BODY AND APPOINTING COMMISSIONER OF CROATIAN GOVERNMENT

The local authorities cannot have absolute authority. They have to act accor-ding to the constitutional principles and within the legal framework. Local units have to act within the legal system of the state in which they operate. The cen-tral authority has the right to control the local self-government, in order to secure obeying the law. Within the framework of carrying out the control, it is possible to apply sanctions according to the enactments of the local bodies or to the local bodies, themselves.

The article presents the strictest sanction – dismissal of the representative body and states the reasons for dismissal of the municipality and city councils and the county assembly. The article also presents the procedure of calling early elections.

Keywords:units of local and regional self-government, representative bodies, commissioner, referendum, compensation.

page: 79:

Fadila BAHOVIĆ, BSEc

SPECIFIC CONDITIONS OF WORK IN SCHOOLS AND CORRESPONDING SALARY INCREMENTS

The employees in schools, who work under specific conditions, have the right to the corresponding salary increment.

The article presents the specific working conditions in schools, the amounts of the salary increment for each type of the specific working conditions, the way in which they are calculated and recorded within the COP system, and the new provi-sions regarding the specific conditions of work stated in the branch agreements for employees in school institutios signed in April and May this year.

Keywords:salaries, central calculation of salaries (COP), salary increments, employees, primary schools, secondary schools.

page: 86

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, LLB

OCCASIONAL GIFTS FOR 2014 IN STATE, LOCAL AND PUBLIC SERVICES

The occasional substantive rights of the employees in state bodies, the bodies of units of local and regional self-government and public services include the right to gifts for children on St. Nicholas Day and the Christmas bonus. The article pre-sents such rights for 2014.


to the provisions of this Agreement, the parties appointed the Common Commi-ssion for Interpretation and Observation of Application of the signed Collective Agreement for Civil Servants and Employees. The article presents the interpretati-ons by the Common Commission for Interpretation and Observation of Applicati-on of the signed Collective Agreement for Civil Servants and Employees.

Keywords:civil servants and employees, collective agreement, overtime work, field work, work in shifts, commission, schedule of working time.

page: 94

Mirela GLAVOTA, BSEc, CPA, CA

INTERPRETATIONS OF BASIC COLLECTIVE AGREEMENT FOR OFFICIALS AND EMPLOYEES IN PUBLIC SERVICES

The Government of the Republic of Croatia and the trade unions of public ser-vices signed the Basic Collective Agreement for Officials and Employees in Public Services for the period of four years. The agreement parties appointed the Com-mission for Interpretation of the Provisions and Observation of the Application of this Agreement. The article presents an overview of the interpretations of some provisions of the Basic Collective Agreement for Officials and Employees in Public Services.

Keywords:public services, collective agreement, interpretations, employ-ees, clauses.

page: 104

Keywords: substantive rights, gift to child, Christmas bonus, collective agreement, administrative bodies

page: 91:

Sanda PIPUNIĆ, LLB

APPOINTING HEAD OF ADMINISTRATIVE BODY OF UNIT OF LOCAL AND REGIONAL SELF-GOVERNMENT

The administrative bodies in the units of local and regional self-government are managed by the heads appointed by the authorized executive body after reali-zation of the public competition.

The heads are appointed in the special procedure. They have to fulfil the condi-tions for the head appointment (general, specific and exceptional). Their scope of work and responsibilities are legally regulated.

Keywords: unit of local and regional self-government, administrative body, unique administrative department, appointing, commission.

page: 94:

Prepared by: Mirela GLAVOTA, BSEc, CPA, CA

INTERPRETATIONS OF PROVISIONS OF COLLECTIVE AGREEMENT FOR CIVIL SERVANTS AND EMPLOYEES

The Government of the Republic of Croatia and the trade unions of civil ser-vants and employees signed on 3 August 2013 the Collective Agreement for Civil Servants and Employees for the temporary period until 1 August 2016. According

PRETPLATA - PRAVO I POREZI ZA 2015.Opseg: cca 140 strCijena za 2015.

Tiskano izdanje (br.1-12) .............................................. 1.130,00 knTiskano + internetsko izdanje (br. 1-12) ..................1.469,00 knE-pretplata + internet pretplata (br.1-12) ................1.375,00 kn

OBAVIJESTI U VEZI S PRETPLATOM I NARUDŽBAMA:

01/4699-760; mob. 099/4699-760 ili na: www.rrif.hr

Časopis za pravnu i ekonomsku praksu iz po dručja radnog prava, trgovačkog prava, obveznih od-nosa, poreznog prava, financijskog prava, prava trgovačkih društava, stvarnog (vlasničkog) prava, upravnog prava, tumačenja u primjeni propisa, mjerodavnih stajališta pojedinih ministarstava (MF-PU, MG, MRiMS, MGrad iteljstva i dr.) s primjerima akata iz prakse. Ovo je jedini časopis u nas koji uz domaću sudsku praksu objavljuje i inozemnu sudsku praksu i stajališta Europskog suda koja postaju iznimno bitna s ulaskom RH u EU.

Prilozi pojedinim brojevima su tiskani priručnici s pročišćenim tekstovima aktualnih propisa.

Jer, porezi i pravo pogađaju svakoga!

je časopis koji Vam sada još

više treba!

NOVO IZIŠLO IZ TISKA NOVO

Iz tiska je izašao RRiF-ov računovodstveni priručnik, ažuriran i usklađen s najnovijim promjenama u poreznom sustavu. Ovo je u nas najkompe-tentnija knjiga za praktično knjigovodstvo, kojom se objašnjavaju brojni

poslovni događaji na primjerima knjiženja.

RAČUNOVODSTVO PODUZETNIKAX. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Najveće promjene nastale su u odnosu na pret-hodno IX. izdanje u primjeni EU sustava PDV-a, u po-rezu na dohodak i dobit, te ostalim propisima koji ure-đuju poslovanje poduzetnika. To je pred autore stavilo dodatne zahtjeve koje je trebalo uzeti u obzir prilikom pisanja ovog izdanja.

Knjiženje poslovnih događaja prikazana su prema redoslijedu izvornoga RRiF-ovog Računskog plana za poduzetnike, XIX. izdanje (studeni) 2014. Svaki je au-tor pisao ono područje u kojemu ima specijalistička znanja, što je s obzirom na golemo područje obuhva-ta bilo logično kako bi se postigla najveća pouzdanost prezentirane građe.

Knjiženje poslovnih događaja objašnjava se uz primjenu Hrvatskih standarda financijskog izvješćiva-nja te MSFI i MRS-a, poreznih ili nekih drugih propisa (npr. ZTD, ZOO i dr.) koji uređuju određene postupke u knjigovodstvu poduzetnika. Brojni primjeri poslov-nih događaja s knjiženjima obrađeni su prema mode-lu te meljnice ili na “T” kontima. Na kraju knjige dano je kazalo za lakše pronalaženje tražene problematike.

Knjiga je podijeljena u pet poglavlja, i to:

I. Uvod u računovodstvo poduzetnika

II. Knjiženje poslovnih događaja redoslijedom RRiF-ovog Računskog plana za poduzetnike

III. Računovodstvene politike

IV. Bilanciranje – bilančne promjene

V. Direktiva 2013/34 EU Europskog parlamenta i Vijeća EU

Knjiga je namijenjena trgovačkim društvima svih djelatnosti, obrtnicima i OPG-ima dobitašima, zadrugama i onima koji se žele upoznati sa praktičnim poslovnim događajima.

Opseg: 1.182 str. ♦ Cijena (s PDV-om): 567,00 kn

Narudžbu možete poslati na: tel.: 01/ 4699-760 ♦ faks: 01/ 4699-766 ♦ e-pošta: [email protected]

Prodavaonica radi svaki dan od 8.00 do 16.00 sati (osim subotom i nedjeljom)

Pozivamo Vas na pretplatu na

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2015.POREZI POGAĐAJU SVE!!

Zašto platiti ono što nije obveza?

Za sve ostale informacije molimo javite se na broj 01/4699-760; mob. 099/4699-766 ili e-poštom: [email protected]

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2015. je najkompletnija zbirka propisa, naputaka i službenih stajališta koja je sadržajno namijenjena za praktičan rad.Dva toma s uvezanim knjigama sadržavaju 10 poglavlja izvornih ili pročišćenih tekstova svih poreznih propisa i doprinosa, ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, te službena stajališta Ministarstva financija i sudsku praksu o poreznim pitanjima. Poglavlje „Porezni postupak“ sadržava naputke i praktične primjere kako sastaviti prigovor, žalbu i tužbu u poreznim stvarima.Ažuriranje je tijekom godine, a dopune i izmjene uključene su u cijenu pretplate. Uz osnovno izdanje daje se i CD sa svom tiskanom građom, programom za pretraživanje i s mogućnošću ispisa. U pretplatu je uključeno i 20 minuta pristupa našim poreznim i pravnim savjetnicima.Pretplatiti se možete i na e-izdanje Poreznog priručnika pa umjesto tiskanih knjiga, koje sačinjavaju Porezni priručnik, e-poštom dobivate poveznice (linkove) za svaku knjigu i trajno ih čuvate na računalu (koje je prethodno registrirano na Adobe stranicama, te je preuzet čitač u programu Adobe Digital Editions). Porezni priručnik se može preuzeti na jedno računalo i jedan prijenosni uređaj (tablet ili pametni telefon), a mogućnost ispisa je dopuštena.Priručnik izlazi iz tiska početkom 2015., a očekivani opseg je oko 4.000 stranica.Cijena pretplate za RRiF-ov porezni priručnik 2015. (tiskano izdanje+CD+ažuriranje tijekom 2015.) iznosi 987,00 kn (940,00 kn + PDV 5%).Cijena e-pretplate za RRiF-ov porezni priručnik 2015. iznosi 750,00 kn (600,00 kn + PDV 25%).

- Sadržaj je razvrstan u uvezane knjige – nema zamjenjivih listova- Nove izmjene u novoj knjizi koja sadrži pročišćeni tekst propisa ili novi propis- Kompletni propisi se arhiviraju radi naknade uporabe u slučaju nadzora ili

kontrole u ukrasno oblikovane kutije

revizija i financije prilog uz rrif br. 12/14. · pripreme za godiŠnji obraČun za 2014. ... od 1....

Documents